1. OPĆENITO

Grad Gospić je jedinica lokalne samouprave, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastavu Grada uključena su i prigradska naselja koja s gradskim naseljima čine gospodarsku cjelinu te su s njima povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značaja. Granice područja Grada idu katastarskim granicama rubnih naselja koja ulaze u njegovo područje.Grad Gospić čini 51 naselje i to:Aleksinica, Barlete, Bilaj, Brezik, Brušane, Budak, Bužim, Debelo Brdo I, Debelo Brdo II, Divoselo, Donje Pazarište, Drenovac Radučki, Gospić, Kalinovača, Kaniža Gospićka, Klanac, Kruščica, Kruškovac, Kukljić, Lički Čitluk, Lički Ribnik, Lički Osik, Lički Novi, Mala Plana, Medak, Mogorić, Mušaluk, Novoselije, Novoselo Trnovačko, Novoselo Bilajsko, Ornice, Ostrvica, Oteš, Pavlovac Vrebački, Počitelj, Podastrana, Podoštra, Popovača Pazariška, Rastoka, Rizvanuša, Smiljan, Smiljansko Polje, Široka Kula, Trnovac, Vaganac, Velika Plana, Veliki Žitnik, Vranovine, Vrebac, Zavođe, Žabica.

Grad Gospić, grad u središnjem dijelu Like, smješten na ocjeditoj zaravni uz rijeku Novčicu. Prostire se na površini od 967 km2, dimenzija cca 42 km u smjeru jugoistok-sjeverozapad i cca 33 km u pravcu sjeveroistok-jugozapad. Na tom prostoru prema neslužbenim rezultatima popisa stanovništva 2001.godine živi 12383 stanovnika.Naselje Gospić ima 5795 stanovnika.Dan Grada Gospića je 22. srpnja - blagdan Svete Marije Magdalene.

1

2. gRB I ZASTAVA GRADA GOSPIĆA

Grb Grada Gospića ima oblik poluokruglog štita. U poluokruglom štitu, na crvenom polju, nalazi se srebrni vuk u borbenom položaju. Vuk u desnoj šapi drži mač srebrne oštrice i zlatne drške.

Zastava Grada Gospića je pravokutnog oblika.Odnos dužine i širine je 2:1.U sredini zastave, na sjecištu dijagonala nalazi se obostrano grb Grada Gospića. Visina grba je 2/3 širine zastave.

2

3. POVIJEST

Područje Gospića i njegove okolice naseljeno je od pretpovijesti u starije kameno doba, te u kontinuitetu u brončano i željezno doba. Dokaz tomu su brojni arheološki nalazi, što se posebice odnosi na željeznodobno pleme Japoda.U antičko doba, ovaj je prostor obilježen jednom od najznačajnijih prometnih komunikacija što je iz unutrašnjosti /Siscia/, kontinentalnim pravcem vodila prema jugu i morskoj obali /Salona/.Od 11. stoljeća jačaju plemenitaške obitelji, koje uz gospodarski razvitak, grade svoje dobro utvrđene gradove - burgove, te u njima razvijaju kulturne i duhovne tekovine ondašnjeg doba. Obitelji su to Tolimirovića, Mogorovića, Tugomerića, Disislavića i drugih.Začetke naselja današnjeg grada otkrivamo u ispravi iz 1263. g., u kojoj kralj ugovara zamjenu posjeda s ličkim županom Petrom Tolimirovićem, u kojoj se između ostalih, spominje i naselje Kaseg, a kasnije Kasezi, na lijevoj obali rijeke Like, pored potoka Novčice. Temelj današnjeg grada, udaraju dvije turske kule - kula age Senkovića na prijelazu preko rijeke Novčice /danas najstarija kuća u gradu/, te kula age Alića, na kojoj se i danas vide ostaci kružnog tlocrta na lokaciji Kulina / poznat kao Rajčić-grad/.Nakon izgona Turaka iz Like, od konca 17., tijekom 18., a posebice u 19. stoljeću, Gospić dobiva prepoznatljive urbanističke odrednice kao upravno, administrativno, političko, vojno i kulturno središte ličkog prostora.To je vrijeme izgradnje današnje katedralne crkve Navještenja Blažene Djevice Marije /1781.-1783./, gradske kapelice Sv. Ivana Nepomuka, premda je ona već postojala prije 1756. godine /spominje se u gospićkoj Matici umrlih 1759.g./, a na toj lokaciji pored kapelice bilo je i groblje.Širenjem gradske jezgre i populacije, osjeća se potreba za novim prostorom gradskog groblja, te se ono premješta na današnju lokaciju i gradi kapelica posvećena Sv. Mariji Magdaleni /1856.g./, ujedno zaštitnici Grada.Od 1729. g. Gospić je sjedište Ličke i Otočke pukovnije.1729. se osniva i prva pučka škola, 1766. njemačka škola, 1799. "normalka", 1823. matematička škola za obrazovanje dočasnika, Djevojačka škola, pa zatim Viša domaćinska škola.U 19. stoljeću grade se i novi gradski mostovi - preko Novčice 1804.g. i preko Bogdanice 1845. g. Željeznička pruga prolazi 1920., a prvi vlak 1921. godine.Razdoblje austro-ugarske vlasti, odnosno Vojne krajine, ostavilo je povijesnu jezgru grada, koja je tijekom francuskih prodora i iste, kratkotrajne vladavine / brončani reljef R. Frangeša-Mihanovića u spomen na Bilajsku bitku 1809., na pročelju Katedrale/, zatim ratna razaranja tijekom I. i II. svjetskog rata, te Domovinskog rata, ali i urbanističkih rješenja u ime razvitka 70-ih godina 20. stoljeća, doživljavaju brojne devastacije i preinake.

U Gospiću su rođeni velikan političke misli dr. Ante Starčević, njegov stric Šime Starčević (gramatičar), pisci Bude Budisavljević, Jure Turić, Lavoslav Vukelić, Fran Binički, veliki

hrvatski slikar Miroslav Kraljević, te znanstvenik svjetskog značaja Nikola Tesla.

Od kraja 19. stoljeća, pa do 1940. godine, Gospić živi intenzivnim životom manje metropole.

Kulturne ustanove su vrlo aktivne, osnutak Matice hrvatske, Hrvatskog sokolskog društva,razvijaju se brojne sportske udruge, građani se angažiraju u osnivanju i radu različitih udruga i društava /Gospićko pjevačko društvo "Hrvat", Dobrovoljno vatrogasno društvo i dr./.

Nakon 1945. i prestanka ratne opasnosti, Gospić nanovo proživljava nacionalne strahove - pod krinkom državnosti Jugoslavije, brojni nedužni građani odvođeni su na stratište, te im se ni danas ne zna posljednje počivalište. Jedno od takvih mjesta je pored današnjeg gradskog groblja Sv. Marije Magdalene, kojem

3

uskoro predstoji civilizirano obilježavanje dostojno žrtve.

4. GOSPODARSTVO

Područje Grada Gospića predstavlja izrazito vrijedan ekološki prostor, koji u razvojnom kontekstu određenog područja danas ima izniman značaj. Čistoća prirodnih dobara - vode, tla, šume i vegetacije, faune, zraka, krajolika, predstavlja već dugo skriveni potencijal. Prirodni resursi i koncepcija održivog ekološkog razvoja danas podrazumijevaju i donose sve veću gospodarsku produktivnost, jer u današnjem sustavu ponude i potražnje prirodni sustavi postaju sve rjeđi, a time i traženiji; uz uvjet korištenja tih resursa do razine koja osigurava njihovu obnovljivost, a ne trošenje.

Prilikom utvrđivanja temeljnih odrednica razvoja gospodarstva, Grad Gospić posebnu pozornost poklanja poticanju malog i srednjeg poduzetništva, odnosno proizvodnih djelatnosti i to poljoprivredne proizvodnje i prerade, kroz razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, poljoprivrednu proizvodnju autohtonih proizvoda i pružanja usluga seoskog turizma.Posebna vrijednost ovog prostora je što raspolaže sa neonečišćenim tlom, koje pruža mogućnosti proizvodnje ekološki zdrave hrane i ekološki čistog sjemenskog materijala.Ovo područje je tradicionalno stočarski kraj, a poljoprivredna gospodarstva imaju karakteristiku mješovitog tipa /stočarstvo + ratarstvo/. Intenzivnijim i smišljenijim korištenjem proizvodnih kapaciteta i uz primjenu suvremenih tehnoloških dostignuća, te institucionalnu podršku, potakao bi se kvalitet i rast poljoprivredne proizvodnje.

Intenziviranje poljoprivedne proizvodnje otvorit će važno mjesto bavljenju seoskim turizmom. Naselja Brušane, Trnovac, Smiljan, posjeduju sve važne pretpostavke za njegov razvoj; ovdje mislimo na ekološko poljoprivrednu proizvodnju , te obilje najrazličitijih prirodnih uvjeta za razvoj lovnog, športsko- rekreativnog, izletničkog i drugih oblika seoskog turizma. Osim toga blizina već afirmiranih turističkih destinacija /Karlobag, Pag, Novalja, Plitvice/, otvara dovoljno mogućnosti za plasman poljoprivrednih proizvoda, te spajanje modrog i zelenog u integralnu turističku ponudu.Odustajanjem od velikih industrijskih zona učinjen je odlučujući korak u provođenju naprijed spomenue strategije i prihvaćanju malog i srednjeg poduzetništva kao jedine zdrave varijante oživljavanja gospodarstva.Naglasak je na tehnologijama i programima koji ne onečišćuju okoliš i koji su vezani za postojeće resurse i na određeni način ih promoviraju.

4

5. TURIZAM

Grad Gospić, uz iznimno zanimljivu i bogatu tradicijsku kulturu, te zahvaljujući pogodnom položaju, kao raskrižju putova od sjevera prema jugu, razvojem cestovnog a potom i željezničkog prometa, već krajem 19. i početkom 20 stoljeća upoznaje kategoriju turizam, odnosno počinje razvijati svoj autohtoni turistički proizvod i turističku ponudu koju u današnjim uvjetima prepoznajemo kao lovni, ribolovni, planinarski, odnosno izletnički turizam. Svjedočanstva o tome, kao što su originalni foto zapisi, slikopisi, novinski članci, zapisi u kronološkim izdanjima, putopisi, privatni odnosno obiteljski foto albumi, razglednice i slično, dakle sve ono što je u tadašnjim tehničkim mogućnostma, osvjedočeno, zapisano i oslikano, a prije svega sačuvano dokazuje da je ovo područje (Gospić i okolica), turizam upoznalo u njegovu samom začetku.

Gospić je u tadašnjim uvjetima, znači prije više od stotinu godina, imao konačišta, svratišta, hotele, teniska igrališta, lovne i ribolovne udruge, planinare, parkove, kupališta i drugo, zapravo vrlo bogatu i razvijenu ponudu posebice izletničkog turizma, u to vrijeme isključivo namijenjenu visokoj elitnoj klijenteli. Iz svega toga možemo zaključiti da je već tada Gospić imao svoj izvorni turistički proizvod.

Prisjetimo se da je tada gotovo svako domaćinstvo proizvodilo domaću zdravu hranu i proizvode kućne radinosti koji su danas već gotovo zaboravljeni, a prepoznati se mogu tek kao autohtoni turistički suveniri. Navedimo neke: izrada domaćeg platna na tkalačkim stanovima od kojega su se izrađivale narodne nošnje i pravo domaće "sukno", tkanje i umijeće stvaranja originalnih ličkih proizvoda, "biljaca i šarenica" (pokrivača), izrada ličkih kapa "crvenkapa", ličkih tamburica "dangubica", zaprežnih kola, kovačkih proizvoda, glinenog posuđa i slično.

Danas su sve to rariteti koji svoje mjesto nalaze u stvaranju i osmišljavanju temelja originalne autohtone turističke ponude grada Gospića kojom se javnost želi predstaviti proizvodne potencijale malih poljoprivrednih gospodarstava, malih poduzetnika i svih onih entuzijasta koji u svojim domaćinstvima čuvaju i proizvode različite prehrambene, uporabne i ukrasne proizvode čuvajući tradiciju i njegujući izvorni način izrade tradicijskih proizvoda ovoga kraja.

Razvoj turizma na ovom prostoru, unatoč dugoj i bogatoj tradiciji, često je bio otežan ili čak prekidan raznim povjesnim okolnostima, što je unatoč svim negativnim posljedicama ipak pridonijelo očuvanju gotovo nedirnutog okoliša, čistog zraka, bogatstva flore i faune, što danas predstavlja neizmjerno bogatstvo, ne samo u našim već i u europskim i svjetskim okvirima.

5

Usred Ličkog polja, jednog od najvećih kraških polja u Hrvatskoj, na nadmorskoj visini od 562 m nad morem, na raskrsnici puteva i na obalama triju rijeka Like, Novčice i Bogdanice smješten je grad Gospić, koji je, kako se pretpostavlja dobio ime od latinske riječi "Hospitium", što znači konačište, svratište.Ime grada Gospića spominje se po prvi put 1604. godine. Za vrijeme vojne krajine bio je središte ličke pukovnije. Godine 1892. uveden je poštanski promet diližansama, 1894. godine grad je dobio vodovod, a 1924. željezničku prugu. Most na rijeci Novčici sagrađen je 1894. godine, a najstarija kuća u Gospiću, danas nažalost porušena (u Domovinskom ratu), pripadala je Agi Senkoviću, a sagrađena je u drugoj polovici 17. stoljeća.Prema nekim izvorima Gospić se kao prometno i trgovačko središte spominje već 1574 godine i to kao "selo Gospojna" koje se je nalazilo na pogodnom mjestu uz rijeku Novčicu gdje je nad i danas postojećim vrelom bila sagrađena kula, uz koju je bio pogodan prijelaz preko rijeke prije izgradnje mosta. Kako se pretpostavlja da je u blizini bila izgrađena crkva uz koju je postojao kip Majke Božje s Isusom u naručju, koji je tijekom vremena bio oštećen te je od njega samo ostao dio koji je predstavljao Isusov lik, ovaj je ostatak nazvan "Gospić" u značenju "Gospojin sin" pa je tako taj naziv postao ime cijeloga kraja i zadržao se kao ime budućega naselja sve do danas.

U starogradskoj jezgri Gospića nalazi se kip djevojke nazvane "Marta", rad kipara Frangeša Mihanovića, u znak sjećanja na uvođenje vodovoda 1894. godine. Od ostalih starih zdanja tu se nalazi zgrada muzeja "Like" s najcjelovitijom zbirkom dinarske tradicijske kulture u Hrvatskoj, katedrala Navještenja Blažene Djevice Marije izgrađena 1783., zgrada Visoke učiteljske škole izgrađena 1869., zgrada Županije Ličko senjske izgrađena 1894 godine, "Murkovića mlin" (stari mlin vodenica na Novčici), rodna kuća velikog hrvatskog slikara Miroslava Kraljevića.U neposrednoj okolici Gospića nalaze se i dvije park šume, Jasikovac i Vujnovića brdo, u kojima su početkom 20-og stoljeća bili izgrađeni teniski tereni gdje je osnovan i najstariji tenis klub u Hrvatskoj, gradski tenis klub "Gospić 1900".

Nadomak Gospića, na samo 4 km udaljenosti nalazi se selo Veliki Žitnik, rodno mjesto velikog Hrvatskog povjesničara "Oca Domovine" Dr. Ante Starčevića, gdje se može posjetiti istoimena memorijalna kuća.U podvelebitskom selu Smiljan, udaljenom 6 km od Gospića, smještena je mamorijalna kuća i spomen muzej svjetski poznatog učenjaka i istraživača iz područja elektrotehnike Nikole Tesle. Samo 10 km od Gospića nalaze se ostaci ruševina srednjovjekovnog grada Bužima.

OKOLICAOkolica Gospića je iznimno privlačan krajolik zapadne Like u kojem se ističu brojni kulturno povijesni spomenici, kao i prirodna bogatstva. Raznolikost velebitske vegetacije upotpunjuje njezino biljno bogatstvo od čega je najbogatija flora Velebita s više od 2600 vrsta. Od endema reliktnog značenja najpoznatijisu glasovita velebitska degenija ,

6

hrvatska sibireja i runolist.

PAKLENICA je zbog svojih prirodnih vrijednosti nacionalnim parkom proglašena 19. listopada 1949. godine, Nalazi se na južnim obroncima velebitskog masiva, ispod najvišeg velebitskog vrhunca , VAGANSKOG VRHA ( 1758 M )BOTANIČKI VRT spomenik prirode nalazi se u Modrić docu ispod obronaka Velikog Zavižana, Balinovca i Zavižanske Kose. Površina mu je 50 hektara, a prosječna nadmorska visina 1480 metara. Ovaj Botanički vrt osnovali su 1966. godine Republički zavod za zaštitu prirode u Zagrebu i Šumsko gospodarstvo Senj na inicijativu prof.Frana Kušana.OŠTARIJSKA VRATA prijevoj na Velebitu na 928 m nad morem. Njime prolazi cesta Karlobag Gospić ( 36 km ) Predjel dijeli Velebit na sjeverozapadni ( niži ) i jugozapadni ( viši )dio .Kota 927 m nad morem obilježena je kamenom kockom , KUBUS , do koje vodi 38 kamenih stuba. Za lijepa vremena odatle se vidi talijanska obala i Apenini. Prijevoj se naziva i URA.

VELEBITSKE PEĆINECEROVAČKE PEĆINE U Hrvatskoj su najveće, najljepše, najzanimljivije Cerovačke pećine, četiri kilometra jugozapadno od Gračaca, na sjeverno istočnoj padini velebitskog brda Crnopac (1403 m ). Otkrivene su prilikom izgradnje Ličke pruge 1924. godine, a otkrio ih je graditelj pruge Nikola Turkalj. Ime su dobile po željezničkoj postaji Cerovac. Ove su pećine jedno od najvećih nalazišta pećinskog medvjeda u Hrvatskoj, a pronađene su fosilne čovječije kosti i brončana sjekira. Ta čovječija kost pripadala je tzv. "lovcu na spiljske medvjede" iz gornjeg pleistocena koji je tu živio otprilike prije 20 tisuća godina. Dužina pećina iznosi 3.800 m, a čitavog sustava 4 kilometra. Bogate su špiljskim ukrasima i kraškim pojavama ( ponorima i dimnjacima ), značajno su paleontološko nalazište špiljskog medvjeda te pretpovijesne keramike ( ilirsko - keltska kultura ). Kao geomorfološki spomenik prirode, zaštićene su 1961. godine.ŠPILJA SAMOGRADPOLOŽAJ I PRISTUP . Špilja se nalazi oko 2,5 km jugozapadno od Perušića , na istočnoj strani brda Grabovače. Od željezničke postaje , ili iz središta mjesta treba krenuti prema jugozapadu cestom u zaselak Kanižu ( oko 1,5 km )do kuda se može automobilom, a odatle pješice oko 2o minuta kolnim putom prema zapadu , najprije livadom a onda uzbrdo šumarkom. Ulazna vrtača vidi se s livade. Vrata su postavljena na ulazu u veliku vrtaču u kojoj se nalazi kućica s dieselskim agregatom.Špilja je duga 223 m i duboka 54 m. Turistička staza provedena je kroz cijelu špilju i sva je na stubama , kojih ima oko 470. Da bi se došlo do kraja špilje treba se spustiti 54 m ( na 2 / 3 dužine špilje ), a onda se popeti 26 m. Staza prolazi ispod dva sigasta mosta . Špilja nema odvojaka , a odlikuje se sigastim saljevima , kupastim stalagmitima u bijeloj i zelenoj boji te smeđim stalaktitima .LUKINA JAMA Grupa slovačkih speleologa otkrila je slučajno 1992. godine otvor Lukine jame - Trojame na sjevernoistočnim padinama Hajdučkih vrhova na sjevernom Velebitu. Najlakši je pristup od doma na

7

Zavižanu do kraja Lomske dulibe, nakon čega slijedi 45 minuta uspinjanja.Hrvatski geleolozi - speleolozi su naredne dvije godine ispitivali jamu i stigli do dubine od 1392 m. Ova je jama 1995 . godine po dubini zauzimala deveto mjesto u svijetu.LAUDONOV GAJ Današnji Laudonov gaj , na rubu Krbavskog polja nedaleko od Bunića, je nasad bora i hrasta na živome pjesku . Godine 1746. kumpanijski zapovjednik u Buniću, a kasnije austrijski feldmaršal Laudon izdao je naredbu da se živi pjesci pošume kako ne bi nanosili štetu poljoprivredi.Kasnije za vrijeme Vojne uprave nasadi su proširivani crnim borom , metlikom i bagremom. Laudonov gaj ima oko 700 hektara površine . Od toga je pod crnim borom 310 hektara , a pod hrastom 340 hektara. General Laudon , prvim imenom barun Laudon Gideon Ernest, rođen je 2. veljače 1716. godine u Tootzenu u Litvi u čkotskoj plemićkoj obitelji. Umro je kao austrijski feldmaršal 14. srpnja 1790. godine. u Nou Titscheinu u Moravskoj. U bUnić je stigao 1746. kao major u ličkoj regimenti . Laudonov gaj je od 1965. godine rezervat šumske vegetacijeKUGINA KUĆA Kugina kuća nalazi se u srednjem dijelu Velebita , udaljena od Gospića oko 38 kilometara preko Trnovca i Jadovnog , a 52 kilometra preko Šušnja i Dabarske kose. Kuću su obnovili za zajedničke potrebe planinara i šumara planinari iz Gospića uz materijalnu pomoć Uprave šuma Gospić i Šumarije Karlobag.Otvorenje ovog jedinstvenog planinarsko šumarskog objekta obavljeno je 13 . listopada 2001.

RIJEKELIKA - Približna površina porječja Like iznosi 1570 četvornih kilometara. Lika izvire u podnožju Velebita na nadmorskoj visini oko 600 metara. U svom toku prima vode Jadove , Novčice, Otešice i niza manjih pritoka. Lika je najveća Lička ponornica s dužinom od 78 km. Glavni njeni pritoci su Novčica i Otešica ( lijevi ) i Glamočnica i Jadova ( desni ).U kanjonu Like (Ličko polje) sagrađena je brana akumulacijskog jezera Kruščica. Lika je odsječena od ponora u Lipovu polju u kojima je ponirala spojena s rijekom Gackom

NOVČICA - lijevi pritok rijeke Like , duga 29 km Izvire na istočnim padinama Velebita podno Sadikovca i Oštarskih vrata.

8

6. KULTURA

Pučko otvoreno učilište dr. Ante Starčević je ustanova čiji je osnivač Grad i čija je osnovna djelatnost njegovanje, razvijanje i unaprijeđivanje svih oblika kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i zadovoljavanje svih oblika zabavnih, kulturnih i umjetničkih potreba grada Gospića.

SAMOSTALNA NARODNA KNJIŽNICA GOSPIĆ

Samostalna narodna knjižnica Gospić obuhvaća prostor od 210 m2 u kojem su smješteni - čitaonica- odjel nabave i obrade- posudba- referentna zbirka- zavičajna zbirka- dječji odjelKnjižni fond obuhvaća 28 000 svezaka djela hrvatske i svjetke književnosti, te publicistike i stručne literature.Čitateljima su dostupni dnevni tisak, tjednici i stručni časopisi.Građanima je svakodnevno omogućeno besplatno korištenje Internet kioska i Euro Info police.

MUZEJ LIKE GOSPIĆ

Muzej Like Gospić osnovan je davne 1958. godine, a od 1965. nalazi se u današnjoj zgradi /spomeniku kulture - B kategorije, građenom koncem 18. stoljeća /1789.g./ kao ured i stan general pukovnika Ličke pukovnije u vrijeme Vojne krajine.Prema kategorizaciji, Muzej Like Gospić pripada grupi kompleksnih muzeja, što znači da unutar svoje institucije objedinjuje i skrbi o svim područjima iz burne i bogate prošlosti ličkog prostora: Jedna od posebnosti ovog Muzeja je jedina na području Županije tradicionalna likovna manifestacija Ličkog likovnog anala ili popularno nazvanog Likanale, koja od 1966. godine neprekidno okuplja velik broj renomiranih umjetnika - slikara, kipara, grafičara, keramičara, koji su osebujnim vezama utkani u ove prostore, a čija djela tvore bogat galerijski Fundus Muzeja.U pripremi je novi Stalni postav arheologije kojim se objedinjuje sveukupna slika Like od pretpovijesti do konca srednjeg vijeka, odnosno turske vladavine.Stalni postav etnografije nalazi se unutar muzejskog dvorišta, u posebnoj, tradicionalnoj ličkoj kući brvnašici sa šimlom kao pokrovom i pripadajućim interijernim uređenjem, koji uz manje izmjene prati tradicionalna događanja tijekom godišnjih doba.Muzej posjeduje i stručnu biblioteku koja pripada otvorenom tipu i na taj način se ostvaruje određeni kontakt s korisnicima, posebice učenicima i studentima.

9

Državni arhiv u Gospiću ustanova je kulture, osnovana u rujnu 1999.godine sa zadaćom da skrbi, prikuplja i čuva, stručno obrađuje i daje na korištenje arhivsko gradivo. Nadležan je na području Ličko-senjske županije, osim gradova Senja i Novalje, te na području Zadarske županije i to za Općinu Gračac i naselje Srb.Osnutkom Arhiva Lika je po prvi put u povijesti dobila arhivsku ustanovu na svom području što označava početak organizirane skrbi o arhivskom gradivu koje je, nažalost kao i najveći dio kulturne baštine izgubljeno i slabo proučeno.Arhiv skrbi o gradivu iz područja uprave, pravosuđa, gospodarstva, prosvjete, kulture, o osobnim fondovima i zbirkama koje svjedoče povijest Like te o registraturnom i arhivskom gradivu koje se nalazi izvan arhiva u pismohranama stvaratelja i imatelja kojih na svom području nadležnosti ima 123.

7. BISKUPIJA

10

GOSPIĆKO-SENJSKA BISKUPIJA

Dana 25. svibnja 2000.godine papa Ivan Pavao II. izdao je svečano pismo /bulu/ kojim dijeli dosadašnju Riječko-senjsku nadbiskupiju na dvije crkvene jedinice: Riječku nadbiskupiju i Gospićko-senjsku biskupiju. Svakoj od njih pripalo je po pet dekanata dosadašnje Nadbiskupije. Riječkoj nadbiskupiji ostaju dekanati: bakarski, crikvenički, delnički, opatijski i riječki, a Gospićko-senjskoj biskupiji pripadaju dekanati : gospićki, ogulinski, otočki, senjski i slunjski. Istog dana za prvog biskupa imenovan je dr. Mile Bogović, dotadašnji pomoćni riječko-senjski biskup sa sjedištem u Gospiću. On je još prije, u svom biskupskom imenovanju, dobio zadatak da na licu mjesta ispita opravdanost osnivanja nove biskupije i njezinu metropolijsku pripadnost. Osnivanje nove biskupije već je podržala hrvatska biskupska konferencija, a tadašnji riječko-senjski nadbiskup dr. Anton Tamarut još je krajem 1997.godine u tom smislu poslao obrazloženi prijedlog. Biskup Bogović je u svom odgovoru naglasio izuzetnu važnost osnivanja jedne biskupije na širokom prostru između Zagreba i Zadra, te Rijeke i Banja Luke i predložio da se osnuje Gospićko-senjska biskupija i da ona ostane unutar Riječke metropolije, za što se već prethodno opredijelio kler, nadbiskup riječko-senjski i hrvatska biskupska konferencija. Sveta stolica je prihvatila taj prijedlog.Postojeći Božji hram na čast Navještenja Blažene Djevice Marije uzdiže se na stupanj i dostojanstvo katedralne crkve.Svečanost uspostave nove biskupije i ustoličenje prvog gospićko-senjskog biskupa održana je 25. srpnja 2000.godine, na dan sv. Jakova, zaštitnika bivše krbavske biskupije.Područje novoosnovane Gospićko-senjske biskupije spada u najslabije naseljene dijelove Hrvatske.

8. DOMOVINSKI RAT

11

Ratna uvertira na širem području Gospića 1991. godine bila je istovjetna kao i na prostorima Vukovara, Pakraca, Petrinje, Drniša... Ionako velika napetost dovedena je do usijanja kada je tzv. "JNA" počela izigravati mirotvorce praveći tampon - zonu između odmetnika i legitimnih tijela hrvatske vlasti. Odmah su počela uhićenja Hrvata i prve likvidacije. Zadnjih dana kolovoza većina je gospićkih Srba iz svojih stanova odvozila stvari.Većinom su znali što se sprema, ali su tek rijetki dali naslutiti svojim susjedima Hrvatima da se sprema rat širih razmjera.Prvi topnički projektili pali su na Gospić noću, 30. kolovoza 1991. godine u 1.14 sati.Gospićani su prvih dana uspjeli zaustaviti napredovanje četničkih bandi.Policija , ZNG i građani zauzeli su crtu bojišta koja nikada nije probijena. Već 4. rujna osnovana je proslavljena 118. brigada HV s prvim zapovjednikom Mirkom Norcem. Najžešće pješačke borbe vođene su od novog mosta na Novčici do Alarovog brda 10. rujna 1991. godine kada su tenkovi gotovo ušli u grad. Nakon pada perušićke vojarne 14. rujna, potom 18. rujna vojarne u Gospiću , hrvatske su se postrojbe imale s čime braniti. U tim najtežim napadima grad je gorio na dvadesetak mjesta. Prema grubim procjenama, samo toga dana na Gospić je palo više od tisuću projektila, po nekim izvorima znatno više.Kada je 1. studenog 1992. godine osnovana 6. ( kasnije 9. ) gardijska brigada HV, svima je bilo jasno da će reorganizacija Hrvatske vojske označiti kraj para - države "Krajine". U prvoj većoj osloboditeljskoj akciji HV, u siječnju 1993. godine na Maslenici je sudjelovala i gospićka 9. gardijska brigada. Bez ijednog izgubljenog vojnika, deveta je iz Rovanjske silovito potisnula brojčano i tehnički nadmoćnijeg neprijatelja i zauzela visove kod Tulovih greda. Na tim položajima zamjenu je obavila 118. brigada HV koja je uz ljudske žrtve u travnju odbila siloviti napad "Niških specijalaca", zrakoplova i topništva tzv. "vojske Krajine". U međuvremenu napadi na Gospić bili su gotovo svakodnevni i pala je odluka da se zauvijek ušutkaju četnički topovi u Divoselu i Čitluku.4. kolovoza 1995. godine u 6,00 sati pokrenuta je veličanstvena "Oluja".Združene snage pričuve i profesionalnaca krenule se na svim položajima.Nesavladivo "gvozdeno Ljubovo", kako su ga zvali "martićevci", popustilo je već prvog dana, da bi 5. kolovoza hrvatske snage ušle u Lički Osik, Bunić,Svračkovo selo, Podlapaču, Medak... Brojni civili koji su zatečeni u oslobađanju izjavili su kako su paravojne postrojbe bježale pred civilima, ostavljajući ih bez prijevoza i zaliha hrane. Susretom sa snagama Armije BiH na rijeci Uni, na ovim je prostorima rat završio jer su četnici bezglavo pobjegli u Republiku Srpsku i SR Jugoslaviju. Neprijeporna je istina da je Gospić nakon Vukovara najrazrušeniji hrvatski grad, za čiju je slobodu živote položilo više stotina vojnika, policajaca i civila. Trebalo bi previše prostora kako bi se prikazala sva djela malih, običnih ljudi koji su tijekom rata zadužili Gospićane i generacije koje dolaze. Upravo stoga Domovinski rat ne bi smio biti prepušten zaboravu, a zajedničkim snagama bi kao i tijekom Domovinskog rata trebali čuvati dostojanstvo i dignitet Domovinskog rata i svake žrtve koja je u njemu pala.U spomen na sve poginule sa područja Grada Gospića, Ministarstvo branitelja, Ličko-senjska županija i Grad Gospić 2000.godine podigli su Spomenik svim poginulim braniteljima i civilnim žrtvama iz Domovinskog rata na Trgu Alojzija Stepinca u Gospiću.

12