gospodarstvo odræivost i održivost.pdf · vo aË lijekova u Republici Hrvatskoj. Vlasti-ta poduzeÊa Podravke nalaze se u 17 zema-lja svijeta, a proizvodni kapaciteti u 5 zema-lja:

ssttrr..➤ 88

Zagreb, rujan 2006. ■ godina 2 ■ broj 7

glasilo hrvatskog poslovnog savjeta za odræivi razvoj

gospodarstvo& odræivost

str. ➤ 13

str.➤ 9

str.➤ 9

■ Zaklada “prof. Zlata Bartl”➤ 1

■ Razgovor s EmilomTedeschim, predsjednikomHUP-a: UkljuËivanje gospo-darstva doprinosi kvalitetipropisa ➤ 2

■ Projekti u zaπtiti okoliπa -suradnja domaÊih imeunarodnih organizacija

➤ 4

■ DobavljaËki lanac i odræivapotroπnja ➤ 6

■ Reforme hrvatskog visokogπkolstva i buduÊe træiπterada ➤ 8

■ Predstavljamo Ëlanove HRPSOR-a ➤ 9-15

■ Megatrendovi: Industrija iproizvodnja ➤ 10-11

■ Pro i kontra: Komentar naNacrt prijedloga Zakona oizmjenama i dopunamaZakona o otpadu ➤ 16

■ Novi Ëlanovi HR PSOR-a ➤ 17

■ Pojednostaviti i unaprijeditizakonodavno okruæenje

➤ 18

■ Pregovori za poglavlje 27: Okoliπ ➤ 18

■ Radionice, skupovi

■ - CARDS 2003: Procjena utjecaja na okoliπplanova i programa ➤ 20

Zaklada ≈prof. Zlata Bartl√

nastavak na 3. strani ➤

str. ➤ 13

Podravka je osnovala Zakladu “prof.Zlata Bartl” u Ëast znanstvenici koja jezajedno sa svojim timom struËnjaka

krajem 50-tih godina proπloga stoljeÊa uPodravkinim istraæivaËkim laboratorijimaotkrila Vegetu, originalan univerzalan do-datak jelima. Danas je Vegeta najpoznatijiPodravkin proizvod koji se prodaje i ople-menjuje obroke ljudi u viπe od 40 svjetskihzemalja, a ujedno predstavlja i jednu od naj-poznatijih hrvatskih marki.

Prof. Zlata Bartl roena je 20. veljaËe1920. u mjestu Dolac u Bosni i Hercegovini.U Sarajevu je zavrπila puËkuπkolu i gimnaziju, a nakontoga, 1938. godine, u Zagre-bu je upisala tadaπnji Mu-droslovni (filozofski) fakul-tet. Nakon zavrπetka πkolo-vanja za profesoricu kemije,fizike, matematike, meteo-rologije i mineralogije, za-poslila se kao profesoricanajprije u Sarajevu pa u Ba-njoj Luci, da bi se potom vra-tila u Sarajevo i zaposlila uZavodu za industrijska is-traæivanja. U Koprivnicu je doπla 1955. te seu Podravki zaposlila kao kemijski tehniËar ulaboratoriju. Prvi veÊi uspjeh postigla je veÊ1957. god. kada je na njezinu inicijativu po-krenuta proizvodnja dehidratiziranih juha, asamo dvije godine kasnije na træiπte je lansi-ran i univerzalni dodatak jelima pod nazi-vom Vegeta. Upravo je prof. Zlata Bartl naj-zasluænija za otkriÊe ovog izvanrednogproizvoda, prihvaÊenog od potroπaËa diljemsvijeta.

Podravka Grupa jedna je od vodeÊihprehrambenih kompanija sa sjediπtem uregiji srednje, istoËne i jugoistoËne Europe.

Uz proizvodnju prehrambenih proizvodadruga osnovna djelatnost Grupe je farma-ceutika unutar firme Belupo d.d. koja je, sobzirom na træiπni udio, drugi najveÊi proiz-voaË lijekova u Republici Hrvatskoj. Vlasti-ta poduzeÊa Podravke nalaze se u 17 zema-lja svijeta, a proizvodni kapaciteti u 5 zema-lja: Hrvatskoj, Sloveniji, Poljskoj, »eπkoj iSlovaËkoj. Podravka ima vlastitu distribu-tivnu mreæu koja se proteæe od Jadranskogdo Sjevernog mora.

U Podravki postoji duboko ukorijenjenasvijest o upravljanju ljudskim potencijalima

kao o kljuËnom putu razvojakonkurentske prednosti fir-me. Misija Podravkine funk-cije Ljudskih potencijala jeosigurati optimalan brojkompetentnih struËnjaka imenadæera putem stjecanjastruËno-specijalistiËkih i me-nadæerskih znanja, vjeπtina iiskustava vaænih za industri-ju u kojoj se kompanija na-tjeËe. Podravka æeli konstan-tno stvarati nove Podravkaπe- nove kvalitetne kadrove

koji Êe osiguravati njezinu buduÊnost. Æeliosigurati buduÊnost i svojim zaposlenicimate kod njih razviti osjeÊaj zadovoljstva i po-nosa πto su dio Podravke; stoga su znanje isposobnost najcjenjenija imovina kompa-nije.

Odluka o osnivanju Zaklade “prof. ZlataBartl” donesena je u Podravki 18. listopada2001. godine. Zaklada je otvorena premasvim struËnim profilima, a osnovni kriterij zadodjelu stipendija i potpora Zaklade je iz-vrsnost kandidata u studiju i znanstveno-istraæivaËkom radu. Do danas su objavljena

Gospodarstvo_7.qxd 9/15/06 10:00 PM Page 1

Kroz aktivno sudjelovanje svojih predstavnika u raznim regulatornimtijelima HUP nastoji πto bolje zastupati interese poslovne zajednice

2 rujan 2006. gospodarstvo & odræivost

UkljuËivanje gospodarstvadoprinosi kvaliteti propisa

RAZGOVOR S EMILOM TEDESCHIM, PREDSJEDNIKOMHRVATSKE UDRUGE POSLODAVACA

Protekla tri ljetna mjeseca ni-su oskudijevala dogaanjimavezanima za razliËite aspekteodræivog razvoja, niti na ra-zini dræave niti na razini go-spodarskih subjekata.

Na prvom mjestu svakakotreba spomenuti aktivnostioko dijela pregovora s EU kojise odnosi na podruËje okoliπa,a odmah zatim izmjene i do-pune Zakona o otpadu. Zapostupke odgovornih dræav-nih institucija na obje oveprocedure, od prvenstvene va-ænosti za buduÊnost odnosaprema okoliπu, i dalje dio go-spodarstva izraæava nezado-voljstvo zbog nedovoljnog uk-ljuËivanja svojih struËnjaka.Istovremeno apelira i poziva,kada i gdje god je moguÊe, daje spremno dati na raspola-ganje svoja neiskoriπtenaznanja i potencijale.

Nadalje, trebamo se poh-valiti posebnih uspjesima Ëla-nova HR PSOR-a u proteklimmjesecima u realizaciji kon-kretnih poboljπanja i unapre-enja na podruËju odræivosti,bilo u vlastitoj proizvodnji biliu kvaliteti poslovanja. Od po-sebnog je znaËaja i sudjelova-nje u meunarodnim projek-tima i programima, finan-ciranima od vanjskih investi-tora i institucija.

Posebno smo ponosni dase poveÊao broj Ëlanova HRPSOR-a, i to uglednim i snaæ-nim kompanijama kao i ma-lim, propulzivnim firmama.

Za vrijeme ljetnog preda-ha, koji to zapravo i nije bio,zakljuËili smo da nas ponov-no Ëeka razdoblje napornograda, upornosti i ustrajnosti.

Pozivam Vas da nam sepridruæite ■

RIJE» GLAVNEUREDNICE

Ljerka ©imuniÊ

Emil Tedeschi, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca

Gospodin Emil Tedeschipredsjednik je UpraveAtlantic Grupe d.o.o.,Ëlanice HR PSOR-a od rujna2005. godine. Odposlovnih postignuÊa uposljednjih nekoliko godinaistaknut Êemo akvizicijefirmi Cedevita, Neva,Interchem i Haleko, teotvaranje viπe podruænicaizvan Hrvatske. Od 1998.god. obnaπa Ëelne duænostiu Hrvatskoj udruziposlodavaca. Od 2005.predsjednik je HUP-a,jednog od najvaænijihpartnera HR PSOR-a. »lan je brojnih vijeÊa,udruæenja i odbora, aposebno treba izdvojitinjegovu funkciju ËlanaNacionalnog odbora zapraÊene pregovora opristupanju RH EU.

Atlantic Grupa je jedan od no-vih Ëlanova HR PSOR-a. ©tovas je potaknulo da se pridru-æite ovoj organizaciji? Da li ina koji naËin ovo ËlanstvoutjeËe na promiπljanja unutarVaπe kompanije?

■ Atlantic Grupa u svim segmen-tima svog poslovanja veliku po-zornost posveÊuje odnosima sazaposlenicima, zaπtiti okoliπa, teodgovornom odnosu prema dru-πtvenoj zajednici. »lanstvo u Hr-vatskom poslovnom savjetu zaodræivi razvoj nam pomaæe upodizanju vlastitih standarda uovom podruËju, a æelja nam jekroz sudjelovanje u radu udrugedoprinijeti promociji naËela odr-æivog razvoja u hrvatskom gospo-darstvu. Smatramo da kompanijeprvenstveno imaju odgovornostprema svojim potroπaËima, djelat-nicima i vlasnicima, ali nikako ne

o najvaænijim pitanjima oko pre-govaraËkog procesa, javno izraæa-vaju svoje miπljenje te mogu dobitina uvid sve vaæne dokumente imaterijale.

Kao πto znate, Hrvatska je us-postavila kompleksnu strukturuza provoenje pregovora za pris-tupanje EU. Viπe od tisuÊu ljudisudjeluje u pregovaraËkom proce-su kao Ëlanovi radnih skupina.Kako bi se osigurala transparent-nost te postigao odreeni edu-kacijski uËinak, ove radne sku-pine pored struËnjaka iz dræavne

Gospodarstvo i odræivostGlasilo Hrvatskog poslovnog savjeta za odræivi razvojISSN: 1845-4666

IzdavaË: Hrvatski poslovni savjet za odræivi razvoj - HR PSORPavla Hatza 12, ZagrebTelefon: 01/4836-650, 4836-653Faks: 01/4836-771

e-poπta: [email protected]: www.hrpsor.hr

Glavna urednica: Ljerka ©imuniÊ»lanovi uredniπtva: Dubravka BaËun, Ante GavranoviÊ, Mirjana MateπiÊ

Tisak: Multigraf Marketing d.o.o.Maksimirska 50a, 10000 Zagreb

smiju zaboraviti ni svoju druπtve-nu odgovornost, odgovornostprema okoliπu i zajednici u kojojposluju.

Kako ocjenjujete rad Nacio-nalnog odbora za praÊenjepregovora o pristupanju RHEU; jesu li Ëlanovi odbora re-dovito informirani o prego-varaËkom procesu, je li se mi-πljenje Ëlanova o pojedinim pi-tanjima akceptira?

■ »lanovi Nacionalnog odbora zapraÊenje pregovora informiraju se


gospodarstvo & odræivost rujan 2006. 3

uprave obuhvaÊaju predstavnikerazliËitih dijelova hrvatskog dru-πtva kao πto su akademski kru-govi, sindikati, nevladine udrugete poslovni sektor. Cilj ovakvesveobuhvatne strukture je osigu-ranje konsenzualne potpore svihrelevantnih druπtvenih snagaËlanstvu u EU kao strateπkom na-cionalnom cilju, kako bi se spri-jeËilo da unutarnja politiËka borbaugrozi pregovaraËki proces. Uskladu s takvim pristupom, unutarHrvatskog sabora oformljen je iNacionalni odbor za praÊenje pre-govora, kao nevladino tijelo kojimpredsjeda Ëelnik najjaËe opor-bene stranke. Kao Ëlan iz redovaposlodavaca, mogu reÊi da samzadovoljan njegovim radom i sav-jetodavnom ulogom. Dræavni tajnik Ruæinski je 12.srpnja ove godine, prilikomprezentacije poglavlja OKOLI©u Hrvatskoj gospodarskojkomori, ocijenio dokumente izprocesa pregovora tajnima πtogospodarstvu onemoguÊujeuvid u njih. Mislite li da je ta-kva tajnost opravdana?

■ U nekim je osjetljivim fazamapregovaraËkog procesa moædaopravdano ne iznositi sve infor-macije u javnost. Meutim, stru-Ënim predstavnicima gospodar-skog sektora bi uvijek trebaloomoguÊiti uvid u dokumentaciju isve materijale relevantne za in-terese gospodarstva. Na tomnaËelu se temelji i dogovor izme-u Vlade i HUP-a o ukljuËivanjustruËnjaka iz naπih kompanija uradne skupine za pripremu pre-govora. Kvalitetnim ukljuËiva-njem gospodarstva u proces pre-govora se upravo æeljelo pobolj-

πati protok informacija u obasmjera. PregovaraËki tim moæe izprve ruke saznati stavove gospo-darstva o pojedinim pitanjima, akompanije i HUP su preko svojihpredstavnika u radnim skupinamana izvoru informacija o nuænimprilagodbama uslijed pristupanjaEuropskoj uniji.Predstavnici gospodarstva,Ëlanovi HR PSOR-a, smatrajuda se pri donoπenju zakonskihpropisa i odluka njihove prim-jedbe nedovoljno uvaæavaju.Najsvjeæiji primjer je nacrtprijedloga izmjena i dopunaZakona o otpadu koji je trebaouÊi u saborsku proceduru bezkonzultacija s gospodarstvom.Moæe li HUP utjecati na pobolj-πanje ovakve situacije?

■ Takvo ponaπanje dræavnih re-gulatornih tijela nije u skladu sdobrom praksom kakva se prakti-cira u razvijenim demokracijama inaprednim gospodarstvima u EU.Konzultacije i ukljuËivanje svih“stakeholdera” u proces donoπe-nja zakonskih propisa doprinosekvaliteti, prihvaÊenosti i uËinkovi-tosti provoenja jednom done-πenih propisa. Stoga HUP krozaktivno sudjelovanje svojih pred-stavnika u raznim regulatornimtijelima nastoji πto bolje zastupatiinterese poslovne zajednice usvim procesima odluËivanja kojisu relevantni za poslovni sektor.Kroz konstruktivnu suradnju sasocijalnim partnerima gradimosve kvalitetnije meusobne od-nose, pa sam siguran da Êemo mo-Êi utjecati na unapreenje surad-nje tamo gdje ona joπ nije zado-voljavajuÊa. ■

Razgovarala Ljerka ©imuniÊ

dva natjeËaja za dodjelu stipen-dija i potpora redovnim studen-tima dodiplomskih i poslije-diplomskih studija, dræavljani-ma Republike Hrvatske, bez ob-zira na vrstu i mjesto studija. Prvije natjeËaj objavljen 2004. godi-ne, a u listopadu ove godine uplanu je objava treÊeg. Studenti-ma je tijekom protekle dvijegodine dodijeljeno ukupno 40stipendija i potpora, odnosnopo 20 stipendija i 20 potpora. Sti-pendija je iznos cijele ili dijelaπkolarine, a potpora novËani iz-nos pomoÊi.

Podravka putem Zaklade“prof. Zlata Bartl” kontinuirano

ulaæe u razvoj hrvatskih mladihstruËnjaka, znanstvenika i istra-æivaËa te na taj naËin sustavnodoprinosi razvoju druπtvene za-jednice u cjelini. Tako je u 2005.godini studentima dodijeljenostipendija i potpora u iznosu od163.120 HRK, πto je osjetno viπeu odnosu na 2004. godinu. Stu-denti kojima su dodijeljenestipendije i potpore s podruËjasu cijele Hrvatske, a studiraju naPMF-u, FER-u, Ekonomskom,Medicinskom, Farmaceutsko-biokemijskom, KatoliËko-bogo-slovnom, Filozofskom i Prav-nom fakultetu, na Fakultetustrojarstva i brodogradnje teUniversitat Autonoma de Bar-celona.

Zaklada ≈prof. Zlata Bartl√➤ nastavak sa 1. strane

Osnovni kriteriji za dodjelu stipendija i potpora su sljedeÊia) Za dodiplomski studij:■ Starosna dob do 22 godine■ Bez ponavljanja godine na studiju■ Prosjek ocjena u dosadaπnjem studiju 4,5 ili viπe

b) Za poslijediplomski studij:■ Starosna dob do 30 godina■ Prosjek ocjena na dodiplomskom studiju 4,5 ili viπe■ Napredno znanje dva svjetska jezika, od kojih je jedan

engleski i napredno poznavanje rada na raËunalu - informatiËka pismenost

Najvaæniji kriterij pri dodjeli stipendija i potpora Zaklade “prof.Zlata Bartl” je izvrsnost kandidata u studiju, a kao drugi relevantankriterij vrednovanja uzima se struËno priznati, stvaralaËki i inova-tivan znanstveno-istraæivaËki rad tijekom studija: znanstveno-struËni radovi, rad na znanstveno-istraæivaËkim projektima,meunarodne nagrade za znanstveno-istraæivaËka postignuÊa uodreenom podruËju znanosti, nagrade dekana i rektora, pre-poruke profesora ili istaknutih struËnjaka iz odreenog podruËjaznanosti. Zaklada “prof. Zlata Bartl” je Zaklada “Sa srcem” i njezin je temeljnicilj postati srcem stvaralaπtva i inovativnosti hrvatskih mladihstruËnjaka, znanstvenika i istraæivaËa. ■ Matija Hlebar

K O R I S N E A D R E S EPoticaj za izbor adresa bio je Nacrt zakona o izmjenama i dop-unama Zakona o otpadu jer je, po tko zna koji puta, potaknuoraspravu o sudjelovanju gospodarstva u izradi i donoπenjupropisa. Isto tako, opet po tko zna koji puta, potaknuta je raspra-va o poboljπanju kvalitete propisa.

Europski dokumentihttp://ec.europa.eu/governance/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/governance/docs/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/governance/links/index_en.htm

Poslovnik Vlade Republike Hrvatske (proËiπÊeni teksti)http://www.vlada.hr/Download/2002/11/27/Poslovnik_Vlade_RH.htm

I tvrtke su se ukljuËile u πirenje informacijahttp://www.podravka.hr/media_centar/elementi/podravkine_novine/pn03032006.pdf

D.B.



Projekti u zaπtiti okoliπa -suradnja domaÊih i

meunarodnih organizacija

Procjena utjecajarazvojnih strategija naokoliπ (SEA)Ovo je najznaËajniji projekt zapodruËje zaπtite okoliπa u toku uHrvatskoj, financiran od Europ-ske komisije u okviru programaCARDS 2003. Projekt je zapoËeoje 1. veljaËe 2006. i tijekom raz-doblja od 18 mjeseci provodit Êega tvrtke ARCADIS Euroconsultiz Nizozemske i Dvokut ECROd.o.o. iz Hrvatske. Korisnik pro-jekta je Ministarstvo zaπtiteokoliπa, prostornog ureenja igraditeljstva, Odjel za procjenuutjecaja na okoliπ i provedbumjera za sprjeËavanje oneËiπÊe-nja okoliπa.

Vaænost ovog zadatka seoËituje u krajnjem cilju projekta- uspostavi okvira za ekoloπkiodræiv razvitak Hrvatske. Pojed-inaËni ciljevi odnose se na pru-æanje tehniËke podrπke Mini-starstvu zaπtite okoliπa, prostor-nog ureenja i graditeljstva uprijenosu EC Direktive o SEA, ja-Ëanje institucijske strukture zaprimjenu EC Direktive o SEA tejaËanje administrativnog kapaci-teta za provoenje SEA. Od SEAprojekta se oËekuju sljedeÊikonkretni rezultati vaæni za bu-duÊnost zaπtite okoliπa u RH:■ Dogovorene preporuke za

zakonodavstvo i odredbe na-mijenjene prijenosu Direk-tive EU o SEA.

■ Dogovorene preporuke zainstitucijsku strukturu i admi-nistrativne kapacitete za pro-voenje postupaka SEA u sk-ladu s predloæenim propisi-ma.

■ PriruËnik o postupku SEA. ■ Zavrπena cross-matrix anali-

za za Ëetiri sektorska plana,zajedno sa zakljuËcima i pre-porukama.

■ Zavrπen pilot - postupak SEA,bez sluæbenog/formalnogsudjelovanja javnosti, ali sasudjelovanjem nevladinihorganizacijaKako bi se postigli navedeni

rezultati, planirane su brojneaktivnosti koje su grupirane u trikomponente:

Komponenta I: Razvijanjeinstitucionalne, pravne i uprav-ne sposobnosti za primjenuSEA.

Komponenta II: Izrada ma-trice (cross matrix) SEA kojaobuhvaÊa analizu utjecaja 4 oda-brana sektorska plana na okoliπ.

Komponenta III: Izradapilot SEA GUP-a grada ©ibenika.U zavrπnoj fazi projekta koja jetek pred nama, posebnu paænju

DVOKUT ECRO

treba posvetiti osiguranju odr-æivosti i πirenju projektnih rezul-tata. Tijekom zadnja Ëetiri tjednaprojekta organizirat Êe se zavrπnidogaaj (javno zbivanje) s ciljemprezentiranja konaËnih rezultataprojekta i naglaπavanja utjecajaCARDS programa ustanovamakoje sudjeluju i πiroj javnosti. Naovaj dogaaj Êe biti pozvanipredstavnici ustanova korisnica,drugih relevantnih ministarstavai tijela dræavne uprave, akadems-ki i pravni struËnjaci, poslovnazajednica i nevladine udruge,Ëlanovi meunarodne dona-torske zajednice i mediji. ObjavitÊe se priruËnik o SEA i svi drugidokumenti od interesa, na en-gleskom i hrvatskom jeziku, kojiÊe biti podijeljeni tijekom ovog

zavrπnog dogaaja (za 150 oso-ba) te objavljeni na internetskojstranici MZOPUG-a.

Osim Ministarstva, projektnamjerava educirati i druge cilja-ne skupine kao πto su organiuprave odgovorni za donoπenjeodluke o planovima i programi-ma koji zahtijevaju SEA (mini-starstva odgovorna za donoπe-nje i prihvaÊanje sektorskih pla-nova te æupanije koje izraujuplanove i programe i koje suodgovorne za njihovo prihva-Êanje), sudionici koji mogu uk-ljuËivati sektorske organizacije,NGO, javnost, i sl. te izraivaËiSEA studija.

U razdoblju od 4. do 8. srp-nja 2006. god. u okviru Projektaπest hrvatskih struËnjaka posjeti-

Predstavljamo najrelevantnije struËne projekte zagrebaËke tvrtke Dvokut-ECRO usuradnji s meunarodnim partnerima koji se posljednjih godina nameÊu kao globalni

lideri na podruËju konzaltinga u zaπtiti okoliπa, projektiranja i upravljanja okoliπem

A K T U A L N E T E M E



lo je Nizozemsku. Cilj je puto-vanja bio upoznavanje s regula-tivom i praksom zemlje ËlaniceEuropske unije vezano za postu-pak provoenja strateπke proc-jene utjecaja na okoliπ kao i πtouËinkovitije usklaivanje nacio-nalnog zakonodavstva s prav-nom steËevinom EU, odnosnoprenoπenjem Direktive 2001/42/EZ Europskoga parlamenta iVijeÊa od 27. lipnja 2001. o pro-cjeni uËinaka pojedinih planovai programa na okoliπ (Direktivao strateπkoj procjeni utjecaja naokoliπ). Studijsko putovanje sas-tojalo se od niza radnih sastana-ka s predstavnicima dræavneuprave i institucija odgovornihza provoenje postupaka strate-πke procjene utjecaja na okoliπ.

TehniËka podrπka zapoboljπanje vodo-opskrbe i kanalizacijskogsustava Knina i Drniπa

SljedeÊi vrlo vaæan projekt nakojemu tvrtka Dvokut-ECROradi je Technical Assisstance forWater Supply and SewerageImprovements in Knin & Drnis,Europe Aid/120957/C/SV/HR,financiran u okviru programaCARDS 2002 - Odræivi razvoj upodruËjima povratka. Europskakomisija je povjerila posao upra-vo naπem konzorciju na Ëelu snizozemskom tvrtkom TebodinBV, u suradnji s tvrtkom Carl Broiz Danske.

Glavni cilj projekta je socio -ekonomski razvoj hrvatskih ra-tom stradalih podruËja. Projektdoprinosi, kroz ekoloπko po-boljπanje porijeËja Krke, pove-

Êanju turistiËkog potencijala iekoloπkoj zaπtiti rijetkog kra-πkog sustava. Projektno podru-Ëje su Knin i Drniπ, gradovi uporijeËju rijeke Krke. Potencijal-no podruËje za provoenje pro-jektnih mjera za Knin je definira-no GUP-om (Generalni urbani-stiËki plan), a za Drniπ UPU-om(UrbanistiËki plan ureenja).

Ovaj projekt tehniËke po-moÊi usmjeren je na poboljπanjevodoopskrbe, smanjenje izrav-nog ispusta otpadnih voda pre-ko sanacije/rekonstrukcije ka-nalizacijskog sustava i proËiπÊa-vanje otpadnih voda.

SpecifiËni ciljevi projekta su:• Identifikacija prioritetnih

mjera za Knin i Drniπ.• Priprema ISPA/IPA aplikacije

za prioritetne mjere.• Priprema natjeËajne doku-

mentacije radova i nadzorana usvojenim mjerama ISPA/IPA.

• Opskrba stanovniπtva pit-kom vodom odgovarajuÊekvalitete i koliËine sanacijomvodoopskrbnog sustava.

• Smanjenje oneËiπÊenja rijekeKrke i njenih pritoka (podru-Ëje definirano kao vrlo osje-tljivo podruËje) kroz proËiπ-Êavanje otpadnih voda.

Upravljanje obalnim podruËjem - edukacija ipriprema projekata

Kao treÊi znaËajan meunarodniprojekt Dvokut Ecro-a, kaolokalnog partnera nizozemsketvrtke Tebodin, jest projektCoastal zone management - Tra-ining & Project preparation,

PvW 01.060, financiran od Pro-gram Partners for Water (PPW)od strane nizozemske vlade.

Ovaj projekt obuhvaÊa izra-du projektne dokumentacije zaureaje za proËiπÊavanje otpad-nih voda grada Hvara i naseljaMilna na otoku Hvaru te odrei-vanje prioriteta investicija zaproËiπÊavanje otpadnih vodautjecajnog podruËja na Malo-stonski zaljev, Neretvanski ka-nal, Malo More.

Na tom je podruËju prioritet-no pitanje zaπtite obalnog mora,koje je s jedne strane devastira-no disperznim izgraivanjem uzobalu, a s druge potpuno neade-kvatnim, bolje reËeno neposto-jeÊim sustavom proËiπÊavanjaotpadnih voda. OËita je potrebaza rjeπavanjem pitanja sakup-ljanja, proËiπÊavanja i disponi-ranja otpadnih voda na naËinkoji Êe omoguÊiti optimalno is-koriπtenje proËiπÊenih voda ioËuvanje akvatorija. Potrebno jeizgraditi ureaj za proËiπÊavanjeotpadnih voda kojim bi se dove-le do razine potrebne za ispuπta-nje u more ili navodnjavanje ze-lenih povrπina. BuduÊi da je tur-izam okosnica razvoja ovog po-druËja, ËistoÊa mora je neopho-dni uvjet razvoja. Stoga se rjeπa-vanje cjelovitog kanalizacijskogsustava na ovom podruËju tvrtkiDvokut-ECRO postavilo kaoimperativ.

JaËanje kapaciteta agencije za zaπtituokoliπa (AZO)PoËetkom 2006. godine zavrπenje znaËajan projekt unutar Agen-cije za zaπtitu okoliπa koji je za-

poËeo u listopadu 2004. godinekao dio strategije EU CARDS2002 Project-a te Nacionalnogakcijskog programa za Hrvatsku2001. Kao konzultantsku kuÊuza provedbu CARDS/ AZO pro-grama EU je izabrala tvrtku Epti-sa International (©panjolska) iDvokut Ecro.

JaËanjem kapaciteta Agenci-je za zaπtitu okoliπa i informaci-jskog sustava zaπtite okoliπa osi-gurat Êe se pravodobne, toËne ipouzdane informacije o okoliπu.One su iznimno vaæne, poπto sestanje u zaπtiti okoliπa ne moæepoboljπati ukoliko nadleæna tije-la nemaju jasnu sliku stvarne si-tuacije. PraÊenje podataka o za-πtiti okoliπa dio je suradnje s Eu-ropskom agencijom za zaπtituokoliπa. Hrvatskoj se pruæilapotpora kroz uspostavljanje te-matskih centara, kako bi seznaËajno unaprijedila sposob-nost praÊenja zaπtite okoliπa uzemlji. Paralelno s podrπkom napoboljπavanju toËnosti i detalj-nosti prikupljenih podataka,pruæila se tehniËka pomoÊ kodosiguravanja najboljeg formataprezentacije podataka kako bise omoguÊila usporedba s dru-gim zemljama.

Iz navedenog se moæe za-kljuËiti da je udjel inozemnihtvrtki na poslovima zaπtite oko-liπa posljednjih godina u Repub-lici Hrvatskoj sve veÊi, πto uka-zuje na intenzivnu primjenu za-htjeva europskih i svjetskih træi-πta kao i na potraænju za prijeno-som inozemnog know-how-a,novih tehnologija i metodologijau hrvatsku poslovnu praksu. ■

I. –oreviÊ, M. BrkiÊ




Kad kupujete odreeni pro-izvod, kojim se kriterijimakoristite? Cijenom? Kva-

litetom? Da li razmiπljate o tomeπto zapravo uvjetuje da je cijenaodreenog proizvoda upravotolika koliko iznosi? Ili o tomeπto zapravo kupujete?

Suvremena sredstva komu-nikacije, nove znanstvene spoz-naje, sveprisutna globalizacija idemokratski sustavi uvjetovalisu znaËajne promjene u ponaπa-nju gospodarskih subjekata.Financijski pokazatelji nisu viπenajznaËajniji rezultat poslovanja(nije potrebno zavaravanje - onii dalje jesu izuzetno znaËajni!),veÊ se pojavljuju i odreeni dru-πtveni i okoliπni aspekti koji i tekako mogu odrediti ili uvjetovatiopstojnost gospodarskog sub-jekta. Briga o okoliπu i zajednicipostaje sastavnica kreiranja po-slovnih strategija.

Meutim, to nije uvijek do-voljno. Nije moguÊe promatratigospodarski subjekt izoliranood okruæenja u kojem djeluje,neovisno o zakonima odree-nog træiπta. Primjerice, ukolikoje na træiπtu iskljuËivi kriterij zaodabir dobavljaËa najniæa cije-na, tada za gospodarski subjektnastupa prilagodba koja Êe pro-izvodne troπkove uËiniti prih-vatljivim okolnostima. Razumlji-vo je da Êe menadæment nasto-jati poluËiti rezultate kojim Êezadovoljiti vlasnike, ali na æa-lost, ostali zainteresirani dionicimoæda neÊe biti zadovoljni.

DobavljaËki lanac i odræivapotroπnja

Izbor dobavljaËa utjeËena okoliπUpravo stoga je potrebno pro-πiriti podruËje djelovanja aktiv-nostima koje dopiru i izvan ne-posredne sfere utjecaja gospo-darskih subjekata, vodeÊi raËu-na o dobavljaËkom lancu, odno-sno æivotnom vijeku proizvoda.Naπi dobavljaËi, jednako kao inaπi kupci, sudjeluju u naπemukupnom uËinku na okoliπ.Ukoliko æelimo taj uËinak kon-trolirati, moramo razmotriti gdjese to moæe uËiniti bez negativ-nog efekta na vlastito poslova-nje. ZnaËi, ako moramo u cijenuproizvoda ugraditi nuæne tro-πkove za rehabilitaciju prostorana kojem obavljamo svoju dje-latnost, odnosno istraæiti mogu-Ênosti uporabe zamjenskih ma-terijala u procesu proizvodnjebrinuÊi tako izravno o okoliπu,vrlo je velika vjerojatnost da ne-Êemo biti cjenovno konkurentnionima koji nemaju takvih briga.Meutim, ukoliko su naπi kupcispremni platiti dodanu vrijed-nost koju na taj naËin ugrau-jemo u naπ proizvod, onda za-jedno dajemo izniman doprinosodræivom razvoju.

Navedeno je suπtina sloganakojim Holcim istupa u javnosti:Da li znate da izborom dobav-ljaËa izravno utjeËete na okoliπ?Æelimo naglasiti vaænost dono-πenja prave odluke u postupkunabave. Naime, ukoliko nam jesvejedno da li naπ dobavljaË be-tona koristi sirovinu iskopanu s

ilegalnih kamenoloma, ne plaÊaredovito svoje radnike - jer veÊi-na i tako radi “na crno” - pa neplaÊa niti doprinose za njih, neizdaje raËune niti podmiruje po-rezne obveze - glavno da je jef-tin, nije moguÊe stvoriti okruæe-nje u kojem Êemo mirno proma-trati kakva buduÊnost oËekujenaπu djecu. DapaËe, promiËe seneodgovorno ponaπanje jer jetakvu konkurenciju nemoguÊeizdræati.

Osim toga, neodgovornoponaπanje uvjetuje - sasvim op-ravdano! - ogorËenje javnosti, ali

Odræivi razvoj sagledava ukupno djelovanje kompanije na okruæenje. Stoga Êe odgovorna kompanija iskoristiti prednost koju ima kao kupac i dobavljaË te provoditi takve promjene u poslovanju kojima Êe utjecaj proizvoda na okoliπ

pribliæiti odræivom. Strategija odræivog razvoja EU snaæno se oslanja na IPP (Integrated Product Policy) koji ukljuËuje praÊenje utjecaja proizvoda na okoliπ

kroz njegov Ëitav æivotni vijek

Utjecaj dobavljaËa na kupca

DobavljaËki lanac i utjecajna okoliπ

Uuvodnom dijelu politikeupravljanja okoliπem kor-poracija Ericsson naglaπa-

va, s obzirom na svoju temeljnudjelatnost, da vjeruje u “svijet ko-munikacija” koji podrazumijevaudobno sporazumijevanje gla-som, podacima, slikama i vide-om u svako doba i na svakommjestu u svijetu. Time poveÊavai kvalitetu æivljenja i produktiv-nost te omoguÊava uËinkovitijeiskoriπtavanje svjetskih resursa.ImajuÊi zajedniËku viziju “bitivodeÊi u svijetu komunikacija”,Ericsson pridonosi odræivomrazvoju razvijajuÊi, proizvodeÊi inudeÊi proizvode i usluge sizvrsnim pokazateljima okoliπakoji omoguÊavaju kupcima da ioni smanje svoj utjecaj na okoliπ.

Zahtjevi premadobavljaËimaKako bi to ostvarili moramo su-raivati s dobavljaËima i osigu-rati nadzor nad utjecajem naokoliπ proizvoda i procesa. Po-sljedica izdvajanja procesa iusluga podrπke (outsourcing) jeda se kod dobavljaËa kontrolirai kvaliteta i utjecaj na okoliπ.Utjecaj na okoliπ razmatra se i upostupku odabira dobavljaËa/izvoaËa. Zahtjevi koje Ericssonpostavlja na dobavljaËe objav-ljeni su na Internetu [1] i svimadostupni, kao na primjer:- DobavljaË ne mora imati certi-fikat prema ISO 14001, ali moraimati politiku upravljanja oko-liπem, mora pratiti i provoditi

se gnjev, na æalost, ne usmjeravana nezakonito poslovanje poje-dinaca veÊ na gospodarsku gra-nu kao cjelinu. Ne naglaπava seda je problem u ilegalnoj eks-ploataciji mineralnih sirovina,veÊ se osuuje cjelokupna eks-ploatacija. Drugim rijeËima, “svekamenolome trebalo bi zatvo-riti”. Umjesto na unaprjeenjeposlovanja, odgovorni gospo-darski subjekti rasipaju energijudokazujuÊi da brinu o odræivomrazvoju. I pitaju se - a πto je namaovo trebalo? ■

Æarko Horvat




Globalna inicijativa za iz-vjeπtavanje (GRI) potiËekompanije na objavu go-

diπnjih izvjeπÊa o odræivosti.Prednosti koje se navode zakompaniju primjeni li ove pre-poruke, razvoj su komunikacijes dionicima, pomoÊ pri preispi-tivanju vlastitih procesa u po-duzeÊu te pomoÊ u utvrivanjukljuËnih mjesta koja zahtjevajunuæna poboljπanja. Takoer, iz-radom godiπnjih izvjeπÊa moguse definirati trenutni i potencijal-ni rizici πto uËvrπÊuje kompanijui omoguÊuje joj dugoroËnukompetitivnost. Uspostava ova-kvog kontinuiranog procesaunapreivanja donosi i pozi-tivne ekonomske uËinke.

Kompanija izvjeπtavanjempotiËe razumijevanje potroπaËa ijaËa njihovu lojalnost, motivirazaposlenike, ostvaruje uπtedezbog preispitivanja procesaproizvodnje, stvara rani sustavupozorenja na potencijalne po-slovne rizike, izgrauje povjere-nje i utvruje svoju ozbiljnost.Istovremeno olakπava pristupinvesticijskom kapitalu i pojefti-njuje ga.

Smjernice Globalne inicija-tive za izvjeπtavanje od proljeÊa2006. dostupne su i na hrvat-skom jeziku, a mogu se pronaÊina web stranici GRI-a www.glo-balreporting.org ili putem linkana stranici Hrvatskog poslovnogsavjeta za odræivi razvojwww.hrpsor.hr . Nova generaci-ja smjernica pri samom je krajupripreme, a paralelno teku i pri-preme za prijevod na hrvatskiπto Êe, kao i u prvom sluËaju,biti omoguÊeno angaæmanomHR PSOR-a i MAP savjetovanja.Hrvatski prijevod novih smjerni-ca biti Êe dostupan gotovo u istovrijeme kada i svjetsko uvoenjeengleske verzije.

Kako izvjeπtavanje o odr-æivosti stavlja kompaniju u πiri

kontekst te ispituje njezin utjecajna dionike i kretanja u druπtvukoja nisu vezana iskljuËivo zastjecanje profita i dobiti, to sujednako vaæni utjecaj kompani-je na dobavljaËki lanac i odgo-vornost za djelovanje proizvodau tijeku uporabe. Organizacijaizvjeπtavanjem prikazuje svojedjelovanje u πirem kontekstuodræivosti, πto ima viπestrukuinterpretacijsku vrijednost.

DobavljaËki lanac krozindikatoreSmjernice GRI-a ne zahtijevajudirektno da podnositelj izvjeπÊakontrolira dobavljaËki lanac, alise kroz Ëitav niz indikatora pro-vlaËi potreba za izvjeπtavanjemo utjecaju na okoliπ koji ima fazaproizvodnje prije procesa koji sedogaaju u organizaciji kojaizvjeπtava.

Indikator EN 1 traæi da seobjavi popis i koliËine materijalanabavljenih od vanjskih dobav-ljaËa, dok EN 2 zahtijeva infor-macije o eventualnom koriπte-nju recikliranih materijala u pro-cesu proizvodnje ili u pomoÊ-nim procesima.

EN 3, 4 i 5 obuhvaÊaju infor-macije o potroπnji energijeukljuËujuÊi podatke kao πto suudio energije iz obnovljivih iz-vora te odabir dobavljaËa kojiima veÊi udio obnovljive energi-je, πto je relevantno za zemlje sviπe dobavljaËa energije.

EN 8 traæi da se identificirajurelevantne potroπnje energijeprije i nakon procesa proizvod-nje, πto ukljuËuje upotrebu ener-getski intenzivnih materijala ivrstu energije koju koriste do-bavljaËi.

EN 17 i 23 traæe podatke oukupnim emisijama stakleniËkihplinova i druge relevantne indi-rektne emisije stakleniËkih pli-nova, πto podrazumijeva poslje-dice aktivnosti koje su kontroli-rane i u vlasniπtvu druge organi-zacije (dobavljaËa).

EN 29 zahtijeva identifikaci-ju utjecaja transporta koji se ko-risti u logistiËke svrhe s obziromna potroπnju energenata, emisi-je, otpadne vode, otpad, inci-dentne izljeve.

Iz navedenog je vidljivo daproizvoaË paæljivim odabiromdobavljaËa moæe znatno utjecatina smanjenje negativnih utjecajasvog proizvoda na okoliπ.

Utjecaj proizvoda i usluga na okoliπZa neke sektore utjecaj proizvo-da i usluga za vrijeme njihoveuporabe (npr. potroπnja vodekod perilice rublja) moæe biti iznatno veÊi od potroπnje za vri-jeme procesa proizvodnje. Ve-Êina ovih utjecaja je posljedicaponaπanja potroπaËa kao i dizaj-na samog proizvoda. Od organi-zacije se oËekuje da bude proak-tivna u iznalaæenju naËina sma-njenja utjecaja svojih proizvoda iusluga na okoliπ.

EN 26 je indikator koji na-laæe identifikaciju inicijativa zasmanjenje utjecaja proizvoda iusluga s obzirom na materijalekoji se koriste, upotrebu vode,emisije, otpadne vode, otpad isl.

Pravilan odabir dizajna pro-izvoda moæe znatno smanjiti ut-jecaj proizvoda na okoliπ, a timei utjecaj samog proizvoaËa. ■

Mirjana MateπiÊ

propise koji se odnose na po-druËje okoliπa, mora voditi ra-Ëuna o svojim aspektima oko-liπa, zatim imati plan poboljπanjaodnosa prema okoliπu, kao i do-kumentirati odgovarajuÊu izo-brazbu za okoliπ. - Skupina zahtjeva odnosi se nadizajn proizvoda i proizvodnju.Prilikom sklapanja ugovora do-bavljaË se obvezuje da neÊe ko-ristiti tvari Ëija je upotreba ogra-niËena ili zabranjena. Prireen jeposeban popis zabranjenih tva-ri, odnosno tvari ograniËeneupotrebe. DobavljaË mora bitispreman dostaviti informacije otome kako se obrauje proizvodkada mu prestane uporabna vri-jednost. - DobavljaË mora biti spremandostaviti informacije o utjecajuna okoliπ tijekom prijevoza robeza Ericsson, kao napr. vrste pri-jevoza, ambalaænih materijala,kao i proizvodne lokacije.

Nadzor dobavljaËaDobavljaËi su upoznati s ovimzahtjevima i sljedeÊi korak jenadzirati njihovu provedbu.PoËetkom godine osoba odgov-orna za kvalitetu, odgovorna zaokoliπ kao i predstavnik Nabavedogovaraju kriterije i dobavljaËekoji Êe biti auditirani u sljedeÊihgodinu dana. Kada je Plan audi-ta dobavljaËa i partnera prihva-Êen, dogovara se obilazak sva-kog pojedinog dobavljaËa, pro-vjerava se kako provodi postav-ljene zahtjeve, priredi se izvjeπtaji dogovore aktivnosti za pobolj-πanje odnosa prema okoliπu, ta-mo gdje je to potrebno. Ericssonje predvidio i moguÊnost da uodreenim sluËajevima nadzorpovjeri nezavisnoj organizaciji,kao i to da ima pravo nenajavlje-no posjetiti prostor dobavljaËa.

... i viπe od togaJasno je da je nadzor samo jedandio brige o utjecaju na okoliπ. Pu-no je vaænije uspostaviti uspjeπnusuradnju s dobavljaËima, pomoÊiim svojim znanjem i iskustvom,zajedniËki rjeπavati probleme,organizirati zajedniËko druæenje,poput Dana dobavljaËa na kojemse prezentiraju postignuÊa kom-panije i vaænost njihove uloge udosezanju tih ciljeva. ■

[1] http://www.ericsson.com/erics-son/corporate_responsibility/sup-pliers/environ_req.shtml[2] http://www.ericsson.com/erics-son/corporate_responsibility/doc/sustainability_report_2005.pdf

Dubravka BaËun

DobavljaËki lanac u smjernicama GRI-a

»lanci su saæeci izlaganja odræanih u okviru struËnog predavanja odræanog18. svibnja 2006. u organizaciji HR PSOR-a, ETK-a i Holcima.




Reforme hrvatskog visokog πkolstva ibuduÊe træiπte rada

Kada ovih dana razgova-rate s predstavnicimaakademske zajednice o

aktualnim aktivnostima hrvat-skih sveuËiliπta sigurno Êe cen-tralna tema razgovora biti re-forme studijskih programa iuopÊe naËina studiranja, uvje-tovanih tzv. “Bolonjskim proce-som”. Doista, hrvatski visoko-obrazovni sustav nalazi se us-red sveobuhvatnih promjenakoje se deπavaju u gotovo svimeuropskim zemljama, a Ëiji jecilj usklaivanje visokoπkol-skog obrazovanja kako bi sepostigla meusobna usporedi-vost studijskih programa raz-liËitih europskih visokoπkol-skih institucija. Prvenstveno tre-ba potaknuti kompetitivnostmeu sveuËiliπtima i time po-veÊati ukupnu kvalitetu, kakobi se europska sveuËiliπta boljepozicionirala u odnosu na ame-riËka, japanska i ona drugih vi-sokorazvijenih zemalja. Drugivaæan razlog je promoviranjeveÊe mobilnosti studenata kakobi znanja i vjeπtine potrebne zabuduÊa radna mjesta mogli stje-cati na raznim sveuËiliπtima, nenuæno unutar iste dræave. Ciljovakvog sustava mobilnosti jestvaranje πireg i raznovrsnijegspektra kadrova za buduÊaradna mjesta, moguÊnost zapo-πljavanja kadrova i u drugim eu-ropskim dræavama, a ne samo udræavi studiranja, ali i poveÊa-nje ukupne kvalitete obrazov-nog procesa.

©to se zapravo od proπleakademske godine promijenilou hrvatskom visokom πkolstvu?Najvaænije, uvedeni su novi,moderniji studijski programikoji bi trebali bolje zadovolja-vati potrebe buduÊih posloda-vaca, prije svega gospodarstva.Uvedeni su i novi standardi stu-diranja prema kojima se potiËerad u manjim grupama s viπe in-dividualnog pristupa studentu is mentorskim sustavom. Kona-

Ëno, dosadaπnji dodiplomskistudiji podijeljeni su u dvije eta-pe pa studenti najprije zavrπa-vaju tzv. preddiplomske studijekoji traju 3 - 4 godine, da bi na-kon toga mogli upisati diplom-ske studije koji traju 1 - 2 go-dine. Nakon ukupno 5 godinastudiranja studenti koji se od-luËe za daljnje usavrπavanjemogu upisati doktorski studij ilineki od poslijediplomskih spe-cijalistiËkih studija. Razdvajanjestudija na preddiplomski i di-plomski omoguÊava dodatnufleksibilnost jer studenti sadamogu prve tri godine studiratina jednom fakultetu, na jednomstudijskom programu, a zatimupisati diplomski studij na ne-kom drugom fakultetu ili ne-kom drugom studijskom pro-gramu unutar istog fakulteta.Tako se stvara πiri i raznovrsnijispektar buduÊih struka i profila.Dodatno, raznolikost buduÊihcurriculuma poveÊava se veli-kim brojem izbornih predmetakoje studenti mogu upisati i nadrugim fakultetima, odnosnosveuËiliπtima. Ovakvu moguÊ-nost osigurava sustav tzv. ECTSbodova koje student dobiva zasvaki angaæman, svaki poloæeniispit, kolokvij, izraen semi-narski rad i svaku drugu aktiv-nost koju za vrijeme studijaobavi. ECTS bodovi dobivenina jednom sveuËiliπtu priznajuse i na drugima Ëime se omogu-Êava prije spomenuta mobil-nost.

U akademskim krugovimaËesto se uz provedbu reformi

govori o nedovoljnoj priprem-ljenosti kako naπih visokih uËi-liπta, tako i Ministarstva znanos-ti, obrazovanja i πporta za do-lazeÊe promjene. IstiËe se kakose u promjene uπlo prebrzo, spremalo resursa, prije sveganastavnika i sredstava, s nedo-voljno opremljenim fakultetimai nedostatkom prostora za rad umanjim grupama. No puno serjee govori o nedovoljnoj pri-premljenosti træiπta rada za pro-mjene koje Êe se osjetiti veÊ zadvije godine. Poslodavci suodavno prihvatili postojeÊi (aliodumiruÊi) visokoobrazovnisustav koji na træiπte dovodiprimjerice diplomirane inæen-jere, diplomirane ekonomiste iliprofesore. Osim toga, poznatisu i obrazovni profili pojedinihhrvatskih fakulteta, pa poslo-davac uglavnom zna πto moæeoËekivati od osobe koja je stu-dirala na Ekonomskom, Pre-hrambeno-biotehnoloπkom,Filozofskom, Pravnom ili ne-kom drugom fakultetu. Time sei rukovodi prilikom raspisa na-tjeËaja za pojedina radna mjes-ta.

Reformama studija, meu-tim, neki od uvrijeæenih nazivanestaju pa iako je zakon kojitreba definirati akademsko na-zivlje joπ u izradi, postoji realnamoguÊnost da se izgubi titula“inæenjer”. No kako u kadrov-ske strukture ugraditi studentekoji su nakon tri godine zavrπilipreddiplomski studij i nose na-ziv “prvostupnik”? Iako ti studi-ji naizgled podsjeÊaju na neka-

daπnji dvogodiπnji VI obrazovnistupanj, zapravo se radi o posvedrugaËijem kadru koji kroz trigodine studiranja dobiva visokistupanj zavrπnosti i kompeten-cije za rad na mnogim radnimmjestima. No imaju li tvrtke de-finirana radna mjesta za njih?Osim toga, na træiπtu Êe se po-javiti mladi struËnjaci koji sustudirali na viπe fakulteta, pa ina raznim sveuËiliπtima, a pomnogim naznakama to bi mo-gao biti upravo najbolji i najam-biciozniji dio naraπtaja koji iz-lazi iz akademskih klupa. HoÊeli ti studenti imati problema sazapoπljavanjem u Hrvatskoj sa-mo zato jer pojedini poslodavcinemaju odgovarajuÊe pravil-nike koji reguliraju sistemati-zaciju radnih mjesta, usklaenes novim studijskim programi-ma? Stoga se moæe oËekivati daÊe centralno pitanje upravljanjaljudskim resursima u sljedeÊimgodinama biti osiguranje boljekompatibilnost izmeu ponudestudijskih programa hrvatskihsveuËiliπta i veleuËiliπta i potre-ba gospodarstva za odreenim,jasno profiliranim kadrom.

Na kraju, treba konstatiratida su gospodarstveni i obrazov-ni sektori povezani tjeπnje negoikada. U konkurenciji global-nog træiπta sposoban kadar naj-veÊa je vrijednost svake tvrtke. Sdruge strane, obrazovne institu-cije preuzimaju odgovornost zaπkolovanje buduÊih struËnjakaza træiπte rada koje takoer sveviπe poprima globalni karakter.Stoga je dijalog izmeu dva sek-tora potrebniji nego ikad ikljuËna je pretpostavka razvojakako visokoobrazovnih institu-cija tako i gospodarstva. ■

Prof. dr. sc. Vladimir Mrπa,Prehrambeno-biotehnoloπki

fakultet SveuËiliπta u Zagrebu




Odræivi razvoj - put premakonkurentnosti

Istodobni procesi globalizacije i pridruæivanja Hrvatske Europskoj uniji kao i Ëlanstvo Croatia Airlinesa u Europskom i Meunarodnom udruæenju zraËnih prijevoznika potaknuli su

kompaniju da se posveti formaliziranju i postavljanju sustava odræivog razvoja s ciljem implementacije u cjelokupnom poslovanju

Iako zraËni prijevoz znaËajnopridonosi odræivom razvojuglobalnog druπtva svojom je-

dinstvenom globalnom mreæomruta povezujuÊi ljude, dræave irazliËite kulture te pridonoseÊirazvoju svjetskog gospodarstva,istodobno se koristi neobnov-ljivim izvorima energije te prido-nosi globalnim klimatskim pro-mjenama emisijom stakleniËkihplinova i generira probleme sbukom.

Zrakoplovna industrija, svje-sna svoje uloge, kontinuiranoradi na unapreenju tehnologijekako bi veÊ na izvoru smanjilanegativne utjecaje na okolinu,kao i na primjeni postupaka kojiih dodatno ublaæavaju. Iako su uzadnjim dekadama razvojazrakoplovne tehnologije potro-πnja goriva, emisija ugljiËnogdioksida, duπikovih oksida idrugih stakleniËkih plinova kaoi razina buke veÊ smanjeni zaoko 70 posto, neophodna suiznalaæenja daljnjih inovativnihnaËina njihovog znaËajnogsmanjenja. Izraziti rast zraËnog

prometa zadnjih desetljeÊa teglobalna predvianja daljnjegdinamiËnog rasta zahtijevajurjeπavanje nekih glavnih izazovaodræivosti na dugi rok. U to seubraja preciznije postavljanje iprovedba globalnih standarda,unapreenje infrastrukture (zra-Ënih luka i kontrole leta), uvo-enje træiπnih mjera ograniËa-vanja emisije stakleniËkih plino-va, intermodalni transport i part-nerski pristup u rjeπavanju prob-lema od lokalne do globalnerazine kao i u suradnji s drugimsektorima.

Croatia Airlines je kao naci-onalni zraËni prijevoznik Repu-blike Hrvatske zapoËeo svoj raz-vojni put 1991. godine s vrloograniËenim sredstvima, te se uizazovnom, relativno kratkomvremenskom razdoblju razviodo ISO 9001 certifikacije. Kom-panija je tijekom tog razdobljaviπe puta mijenjala organizaci-jsku strukturu, zamijenila rab-ljenu flotu stare tehnologije no-vim tehnoloπki najmodernijimzrakoplovima, obuËila mladu

radnu snagu, postavila radneprocedure, træiπno se etabliralate postala regionalnom Ëlani-com Star Alliancea, najjaËeg glo-balnog zrakoplovnog saveza.

Obrazovanje i programiKompanija je uloæila u inicijalnoobrazovanje u odræivom razvojui korporativnoj druπtvenoj od-govornosti, zatim partnerskomrazvoju sva tri sektora druπtvakao i specifiËnostima odgovor-nog odnosa prema okoliπu uzrakoplovstvu. Takoer je uloæi-la u izradu programskih doku-menata i formirala specifiËnoradno mjesto dodijeljeno po-stavljanju i implementacijiodræivog razvoja.

Okvirnim programom zauvoenje sustava odræivog raz-voja u Croatia Airlinesu defini-rana je potreba postavljanjaobjedinjenog sustava odræivograzvoja s podsustavima odgo-vornog odnosa prema okoliπu,kompanijske druπtvene odgo-vornosti i ekonomije odræivosti,

a na osnovi rezultata istraæivanjanajboljih praksi implementacijeodræivog razvoja vodeÊih svjet-skih zrakoplovnih tvrtki.

Inicijalno izvjeπÊe o odgo-vornom odnosu prema okoliπuCroatia Airlinesa prepoznalo jeglavne znaËajne utjecaje naokoliπ:• utjecaj na globalne klimatske

promjene poglavito emisijomugljiËnoga dioksida nastalogpotroπnjom goriva iz letaËkihte manjim dijelom iz tehniËkihoperacija

• utjecaj buke koja nastaje iz le-taËkih i tehniËkih operacija

• utjecaj na kvalitetu zraka lo-kalnog okruæenja, takoer uz-rokovan letaËkim i tehniËkimoperacijama

• utjecaj na troπenje neobnov-ljivih izvora energije (elek-triËna energija, voda, plin, go-rivo za vozni park), koriπtenjezemljiπta i uredskog prostora

• generiranje otpada u vezi sposluæivanjem putnika u zra-koplovima, neopasnoga i

nastavak na 12. strani ➤

Prometni uËinci 1993. - 2005.

P R E D S T A V L J A M O » L A N O V E H R P S O R - A


10 rujan 2006.

Izazov

Sektor industrije iproizvodnje u budućnostiće trošiti više energijezbog porasta populacije inastavka globalnogekonomskog rasta. Ovajrazvoj mora biti popraćenznatnim poboljšanjemenergetske efikasnosti ipomakom prema opcijamaniže emisije ugljika.

Drvna industrija

Industrija prerade drveta je energetskiintenzivna, ali ona već sada samaproizvodi oko 50% svojih potreba zaenergijom iz biomase. Put prema niskoj emisiji ugljika oveindustrije može uključivati:• iskorištavanje prednosti skladištenja

ugljika u proizvodima od drveta kroztransparentno izvještavanje ikvantifikaciju;

• unapre�enje energetske efikasnosti uindustrijskim postrojenjima krozupotrebu novih tehnologija u raznimprocesima;

• povećanje energije koja se dobiva izpulpe i papira te ostataka biomase iz

drvenih proizvoda, povećanjemkorištenja CHP sustava i visokomefikasnošću (tekuća pulpa) bojlera;

• proširenje površine iskoristive šume sciljem proizvodnje dodatne energije izbiomase ulaganjem u pošumljavanje,obnovu postojećih šuma i ulaganjem uprojekte obnove. Izazov je mobiliziratipotreban ulagački kapital, osiguratidovoljne količine dostupnog goriva izbiomase i financirati istraživanja potrebnaza povećanje produktivnosti šuma;

• povećanje već sada visokog udjelarecikliranog papira (u mnogim zemljamapreko 50% papira proizvodi serecikliranjem) i time osloboditi postojećeresurse i biomasu za proizvodnjuenergije.

Megatrendovi

Industrija iproizvodnja

Publikacija WBCSD-a “Pathways to 2050: Energy and Climate Change” obuhvaća detaljni pregled potencijalnih puteva ipotrebnih promjena kojima bi se smanjile emisije CO2 do 2050. godine. Bitne i neophodne su promjene u proizvodnji i

potrošnji energije na pet ključnih područja - megatrendova.

Danas

Industrijski i proizvodni sektor podrazumijevaju razne vrste poslovnih organizacija,uključujući rafinerije nafte, proizvodnju automobila te cementnu, kemijsku imetaloprera�ivačku industriju. Uzet kao cijelina, ovaj sektor troši danas 32% ukupnesvjetske energije.Najveći dio energije troši se u razvijenim zemljama zahvaljujući njihovoj pozamašnojindustrijskoj i prera�ivačkoj osnovi. Iako su prera�ivački kapaciteti zemalja u razvojuenergetski intenzivniji, u posljednje se vrijeme ovi trendovi mijenjaju sa sve više novihpostrojenja koja odgovaraju ili čak premašuju efikasnost postrojenja u razvijenimzemljama.

Izvor: WEC i ADEME, 2004.

Energetskaintenzivnostindustrije

2002

Upotreba energije, EJ(% ukupne svjetskeenergije)

Emisija ugljika, GtC (% ukupne svjetskeemisije)

P U T E V I P R E M A 2 0 5 0 : E N E R G E T S


rujan 2006. 11

do 2050

Industrija i proizvodnisektor znatnopovećavaju količinesvojih proizvoda kako bipoticali ekonomski rast,posebno u zemljama urazvoju. Da bi držalikorak s megatrendovimamoraju:

• preorijentirati se naelektričnu energiju igoriva iz biomase

• povećati primjenuBAT-a kao troškovnoefektivne opcije zasmanjenje emisije ipotrošnje energije, štoće omogućitizemljama u razvoju dapreskoče pojedinefaze u tehnološkomrazvoju

• dodatno unaprijeditienergetsku efikasnosti uštedu goriva

• razviti novetehnologije niskepotrošnje energije iniskih emisija da bi sezadovoljile potrebe zaenergijom u svijeturestrikcije ugljika.Kako bi se ostvarilaova postignuća,znatne količine novcamoraju se investirati uistraživanje i razvoj.

To su: izvori energije, industrija i proizvodnja, mobilnost, gradnja , izbor potrošača. Industrija je, uz generiranje energije, bila prvi važan sektor koji se odazvao izazovima i na koji je utjecala legislativapotaknuta klimatskim promjenama. Daljnji će izazovi proizaći iz povećanih energetskih potreba zemalja u razvoju.

Izvor: WBCSD, Pathways to 2050 - Energy and Climate Change • Pripremila: Mirjana Matešić

Cement

Cement se proizvodi na nekoliko načina, a svaki koristirazličite količine energije. Moderni suhi proces kojimože prizvesti tonu klinkera sa samo 3000MJenergije, puno je efikasniji odmokrog procesa koji koristi5000-6000 MJ/t klinkera.Povećanje proizvodnjemiješanog cementa, kojiuključuje materijale kojine zahtjevajuprocesuiranje

u cementnoj peći (kao npr. pepeo, mulj),istovremeno reducira emisiju CO2 izprocesa proizvodnje i smanjuje potrošnju

energije. Što je više proširena primjena BAT-a(Best Available Technologies), odnosno najboljih

dostupnih tehnologija, to je veća mogućnostsmanjenja potrošnje energije u ovom industrijskom

sektoru. Na primjer Kina, koja pokriva oko trećine svjetskeproizvodnje cementa (WBCSD, 2002a.), mogla bi godišnje uštedjeti1.4 EJ u svojoj cementnoj industriji kada bi imala istu tehnologijukao Japan (ABB 2005, WBCSD 2002b., iz IEA 1999).

Intenzitetpotrošnjeprimarne energijeu cementnojindustriji

Električni motori

U EU-15 električni motori u industriji i poduzetništvu trošili su 2000. god. oko 24%ukupne proizvodnje energije (Europski Copper institute, 2004.). Znatne uštedemogu se postići uvo�enjem energetski efikasnijih električnih motora. Ekonomičnaušteda električne energije može biti i do 29%, uz dodatne uštede u primarnojenergiji u samoj proizvodnji energije u elektrani.

Iako se neki projekti brzo isplaćuju za krajnjeg korisnika, veliki udio financijskeuštede od unapre�ivanja efikasnosti dolazi kroz izbjegavanje potrošnje na stranidobavljača. Inovativni mehanizmi poticaja potrebni su da se zabilježe prednostikoje ovakvi sustavi nude, kako bi se time realiziralo više teoretskih potencijalaefikasnosti.

2050

G E T S K E I K L I M A T S K E P R O M J E N E



opasnog otpada iz tehniËkihposlova odræavanja zrakoplo-va, te otpada uredskog poslo-vanja i komunalnog otpada.

Kompanija provodi velikidio prakse u vezi sa zaπtitomokoliπa - operira ekoloπki naj-naprednijim zrakoplovima, pi-loti primjenjuju letne procedurekoje smanjuju potroπnju goriva,emisiju plinova i buku gdje godje to moguÊe, nabavljen je raËu-nalni program za praÊenje bukezrakoplova, zbrinjava se opasnii neopasni otpad te kompanijasvoju regulativu redovito uskla-uje s meunarodnom i doma-Êom regulativom.

VeÊ samom strukturom floteCroatia Airlinesa, koja se sastojiod novih zrakoplova A319/320koji predstavljaju najmoderniju inajnapredniju tehnologiju upogledu potroπnje goriva teposljediËno emisije plinova irazine buke, kao i ATR42 zrako-plova turboprop tehnologije,koja se takoer odlikuje niskomjediniËnom potroπnjom goriva,postignute su znaËajne uπtede upotroπnji goriva, emisiji plinova,poglavito ugljiËnog dioksida irazini buke u lokalnim okruæe-njima u odnosu na prethodnorazdoblje operiranja rabljenimzrakoplovima stare tehnologije.

Uz operativne procedure,odnosno uporabu tehnologije ucilju smanjenog πtetnog djelovan-ja na okoliπ, aktualni prioritetdaljnje implementacije sustavaodgovornog odnosa prema oko-liπu je postavljanje sustava upra-vljanja emisijom CO2 i gorivomza potrebe ukljuËivanja u shemupraÊenja i trgovanja emisijomCO2 u zrakoplovstvu na raziniEuropske unije. Razrada u tijekua preko nje ukljuËivanje i u glob-alne akcije vezane uz utjecaj naglobalne klimatske promjene.Kako je emisija ugljiËnog diok-sida izravno povezana s gorivom,to se unapreuje i sustav upravl-janja gorivom. Uz reduciranjeemisije plinova (i u bliskojbuduÊnosti financijskih troπkovavezanih uz emisiju CO2), istovre-meno smanjenje troπkova nabavegoriva kao jednog od najznaËaj-nijih operativnih troπkova kom-panije, Ëini ove aktivnosti u pot-punosti ekonomski odræivima.

Korporativna druπtvenaodgovornostSliËno kao i u drugim vodeÊimzrakoplovnim kompanijama,

➤ nastavak sa 9. strane

osnovna su podruËja korpora-tivne druπtvene odgovornosti uCroatia Airlinesu prepoznata u:• brizi za zaposlenike povrh

zakonskih propisa• otvorenom i transparentnom

upravljanju• odgovornom odnosu prema

korisnicima usluga• odgovornom odnosu prema

okoliπu te• organiziranim programima

podrπke lokalnim zajednica-ma u rjeπavanju specifiËnihsocijalnih i okoliπnih proble-ma kao i sudjelovanju u hu-manitarnim akcijama u πiremokruæenju.

U postojeÊoj situaciji u Hr-vatskoj, koja u uvjetima brzograzvoja i tranzicije te usklaivan-ja s vrijednostima Europskeunije obiluje potencijalnim po-druËjima za poticanje odræivograzvoja preko partnerstva javno-ga, gospodarskoga i civilnogsektora te u skladu s odrednica-ma zrakoplovne industrije, Cro-atia Airlines definirao je osnov-na podruËja moguÊe suradnje u:• zaπtiti okoliπa i ugroæenih

vrsta• odræivu razvoju prometa, tur-

izma kao i odræivu razvojuHrvatske

• zaπtiti osjetljivih dijelova dru-πtva

• zaπtiti potroπaËa i• razvoju korporativne druπtve-

ne odgovornosti u Hrvatskoj.Croatia Airlines u svojoj mi-

siji ima veÊ definiranu druπtvenuodgovornost povezivanja dræa-ve zraËnim putem u inozemnomi domaÊem prometu kao i dava-nje snaænog doprinosa razvojuhrvatskog turizma. PotrebamaturistiËke privrede i turistiËkograzvoja kompanija se kontinu-irano prilagoava svojom mre-

æom letova u direktnom naletuna jadransku obalu, u suradnjisa svojim zrakoplovnim partne-rima te harmonizacijom s dru-gim naËinima prijevoza gdje godje to moguÊe. U kabini zra-koplova posluæuju se hrvatskahrana i vino, a hrvatske prirodneljepote, povijesne vrednote ikulturna zbivanja, kao i prilozi oposebnim i zaπtiÊenim vrstamatijekom leta prezentiraju se put-nicima na video sustavu i u In-flight magazinu. Isto tako, kom-panija sponzorira razliËite vrstasportova, kulturnih i turistiËkihzbivanja, a kontinuirano je po-sveÊena humanitarnim davanji-ma, posebno teπkim bolesnici-ma i djeci.

Briga za ljudske resurse ipotroπaËe BuduÊi da je Croatia Airlines na-stao uz nedovoljno ljudskih re-sursa, tijekom dinamiËnog raz-voja razvijao ih je usporedo s teh-nologijom, s obzirom da je zra-koplovstvo i kapitalno i radnointenzivna djelatnost. Stoga jeodnos sa zaposlenicima izuzetnovaæan dio kompanijske socijalneodgovornosti, a osobito na po-druËju πkolovanja. Kako je kom-panija poËela poslovati sa stotin-jak djelatnika, tijekom inten-zivnog rasta razvila je potrebniljudski potencijal, pa danas pred-stavlja najveÊeg poslodavca inajveÊi πkolski centar u zemlji upodruËju zraËnog prijevoza, soko 170 razliËitih vrsta πkolova-nja koje organizira za svoje dje-latnike interno i eksterno.

Iako je zadovoljenje veÊineaspekata odgovornog odnosaprema potroπaËima veÊ osigura-no specifiËnostima zraËnog pri-jevoza, Europska unija iniciralaje ostvarenje viπeg stupnja po-

troπaËkih prava u odnosu nakvalitetu usluge. Zrakoplovniprijevoz odabrala je kao primjerostalim vrstama prijevoza uunapreenju zaπtite interesapotroπaËa u sluËaju uskraÊenogukrcaja, otkazivanja leta ili du-ljeg kaπnjenja. Croatia Airlinestakoer se prikljuËio toj inicija-tivi i direktivi.

Kompanija se ukljuËila u ini-cijalne i nastavne aktivnosti pro-grama uvoenja druπtvene od-govornosti u gospodarski sektoru Hrvatskoj, iniciranog od straneRazvojne agencije Ujedinjenihnaroda u Hrvatskoj i tijela VladeRepublike Hrvatske. Aktivna jeunutar Zajednice za druπtvenoodgovorno poslovanje Hrvatskegospodarske komore te kao Ëla-nica Hrvatskog poslovnog savje-ta za odræivi razvoj, veÊ od ranihpoËetaka njegovog djelovanja.

U tekuÊem razdoblju su, uzostale, prioritetne aktivnosti odr-æivog razvoja kompanije na sma-njenju emisije ugljiËnog dioksidai poveÊanju efikasnosti uprav-ljanja gorivom, proπirivanjukompanijskih kodeksa poslo-vanja i upravljanja s prilagoa-vanjem njihove primjene, kao inastavak aktivnosti na promican-ju korporativne socijalne odgov-ornosti u uæoj i πiroj zajednici.

Vaæna tekuÊa aktivnost je ipriprema kompanijskih bazapodataka za implementaciju tro-bilanËnog izvjeπtavanja o poslo-vanju sa stajaliπta odræivog raz-voja prema metodologiji GlobalReporting Initiative, a u ciljuunapreivanja odræivosti poslo-vanja i razvoja kompanije u skla-du s njenom misijom, kao i uusporedbi s drugim zrakoplovn-im kompanijama i drugim sub-jektima u okruæenju. ■

Dubravka Turkalj

ZAPOSLENICIBroj zaposlenika po kategorijama IATA-e




Naπa temeljna podruËjastruËnosti su upravljanjereputacijom i razvijanje

odnosa s interesno-utjecajnimskupinama, pozicioniranje iumreæavanje, upravljanje prom-jenama, razvoj korporativnogidentiteta, upravljanje rizicima ikrizno komuniciranje te savjeto-vanje na podruËju odgovornogposlovanja (CR).

Upravo je suradnja s naπimpartnerima i klijentima te naπakonzultantska uloga u okvirukoje svakodnevno pratimo cijeliniz globalnih i lokalnih dogaa-nja na podruËju politike, ekono-mije i druπtva, dovela do detalj-nog upoznavanja sa sve raspros-tranjenijom primjenom koncep-ta odgovornog poslovanja. Takosmo vrlo brzo spoznali da nasodgovornom tvrtkom Ëine od-govornost za rijeËi i dijela, potre-ba da teæimo izvrsnosti i uvijekdajemo najbolje od sebe, poπte-nje i osobni integritet, izgradnjaodnosa zasnovanih na meu-sobnom uvaæavanju i priznava-nju prava na razliËitost, otvorenai iskrena komunikacija te sprem-nost da uËimo na naπim greπka-ma.

Tijekom 2006. god. surai-vali smo s brojnim klijentima:City Center One, HBOR, HPB,International Finance Corpora-tion, Jadran Invest, Kvasac-Lesa-ffre, MZSS, Svjetska banka, Nes-tle Adriatic, OTB Hrvatska, Po-dravska banka, Polo Classic Bri-oni, Spar Hrvatska, UNDP/Ener-getski institut Hrvoje Poæar, Vin-istra, Vipnet, Viro i zagrebaËkaæupanija.

Istinski odgovorna tvrtka Odgovorno poslovanje dio jenaπeg osobnog i profesionalnogsvjetonazora i veliki izazov nesamo zbog savjetodavne uloge,

Savjetnici za odgovorno poslovanje

ju, »eπku, Srbiju i Latviju. Pro-gram odgovornog poslovanjaobuhvaÊa radnu okolinu, kor-porativno upravljanje, træiπnoposlovanje, odnose sa zajedni-com kao i istraæivanje te razvojnovih usluga. U svjetlu novihupravljaËkih izazova i brzihdruπtvenih problema naπim kli-jentima æelimo omoguÊiti da bo-lje razumiju dominantne druπ-tvene i gospodarske trendovekoji Êe imati sve veÊi utjecaj nastrateπku slobodu tvrtki te datako uspjeπno unapreuju svojeposlovanje.

veÊ i zbog Ëinjenice da postupatina odgovoran naËin podrazumi-jeva dosljednost u primjeni do-brovoljno preuzetih standardaponaπanja. Za nas kao konzul-tante odgovorno poslovanje nijesredstvo za pridobivanje naklo-nosti javnosti niti su to luksuznoopremljene publikacije i promo-tivni materijali. Stoga sustavnopratimo i paæljivo osluπkujemomiπljenja i stavove javnosti veza-ne uz brojna pitanja koja utjeËuna razvoj druπtva i ekonomije, tesmo uvijek u potrazi za novimspoznajama i znanjima uvjerenida je multidisciplinarnost temeljnaπe profesionalne kompetent-nosti. Tako smo tijekom posljed-nje tri godine izradili internu ba-zu znanja koja se svakodnevnonadopunjuje, a u kojoj se uovom trenutku moæe pronaÊipreko 1000 dokumenata i mre-ænih adresa.

Vjerodostojni partneriklijentima U pruæanju savjetodavnih uslu-ga æelimo biti vjerodostojni sug-ovornici naπim klijentima. Re-zultat je sustavno osmiπljenakorporativna strategija i praksaodgovornog poslovanja, jer smokao konzultanti i te kako svjesnida ne moæemo savjetovati naπeklijente o odgovornom poslo-vanju ukoliko ga sami ne prim-jenjujemo u praksi.

Proπle je godine Grupa Ha-uska & Partner uspostavila etiËkiprogram rukovodeÊi se Ëinjeni-com da je donoπenje naπeg eti-Ëkog kodeksa samo vaæan prvi,ali nikako dovoljan korak, æe-limo li da on ima æivotnu snagui relevantnost u svakodnevnimsituacijama. Hauska & PartnerHrvatska nositelj je internog raz-voja na podruËju odgovornogposlovanja cijele Grupe kojaosim Hrvatske ukljuËuje i Austri-

U proteklih pet godina Hauska & Partner gradila je svoj træiπni poloæaj i reputaciju mijenjajuÊisvoje strateπko usmjerenje, tako da je od agencije za odnose s javnoπÊu izrasla u interdisciplinarnu

konzultantsku kuÊu koja svojim klijentima nudi cjelovita komunikacijska rjeπenja na podruËjuposlovnog savjetovanja.

Pripreme za uvoenjestandarda SA 8000 i prviizvjeπtajOve godine svoj interni razvojusmjerili smo na radnu okolinu sciljem da se u otvorenoj razmjenimiπljenja s naπim zaposlenicimaosvrnemo na naπe dosadaπnjeprakse i zajedniËki definiramobuduÊu korporativnu strategiju.Hauska & Partner Grupa trenut-no prolazi kroz proces inten-zivnih internih konzultacija i pre-gleda dosadaπnjih praksi na po-druËju radne okoline. Jedan odelemenata svakako je uvoenjestandarda Social Acountability8000 (SA 8000), kako bismo svo-jim zaposlenicima omoguÊiliupravljaËki okvir koji se naslanjana relevantne konvencije Ujedi-njenih naroda i Meunarodneorganizacije rada. Sustav uprav-ljanja koji uvodimo temeljemzahtjeva norme omoguÊit Êe danaπi zaposlenici u okviru meha-nizama i procedura definiranihnormom SA 8000 otvorenokomuniciraju s Upravom o svimpitanjima koji se tiËu radne oko-line i utjeËu na njezinu kvalitetu.

U procesu se savjetujemo i spojedinim uglednim organizaci-jama i struËnjacima kako bismodobili neovisno miπljenje i prepo-ruke za unapreenje poslovnihpraksi. Cilj nam je rezultatekonzultacija i pregleda podijeliti snaπim interesno-utjecajnim sku-pinama u obliku prvog izvjeπtajao odgovornom poslovanju napodruËju radne okoline. Toæelimo ne samo zato da bismo impruæili dublji uvid u naπe prakse,veÊ i da bismo s njima podijelilinaπu viziju odgovornog poslo-vanja - poticaj da svake godine,od jednog izvjeπtaja do drugog,biljeæimo koliko smo se mijenjalii zaπto. U Hauska & Partner Grupiodgovorno poslovanje smatramodobrim ulaganjem u dugoroËnirast i razvoj naπih tvrtki. ■

Neki mali svakodnevnikoraci koje poduzimamokako bismo pridonijeliodræivom razvoju:

■ prikupljanje irecikliranje papira

■ recikliranje tonera izbrinjavanjeelektroniËkog otpada

■ efikasno upravljanjeelektriËnom energijom

■ zaposlenici su dodatnozdravstveno osigurani

■ biciklom do posla

■ oglasna ploËa na kojojredovito izmjenjujemoporuke koje upuÊujuna aktualne problemeu druπtvu Ëime sepotiËe osjetljivost navaæna druπtvenapitanja

■ interne radionice zazaposlenike




Holcim Hrvatska dio jeHolcim Grupe, jednog odnajveÊih svjetskih proiz-

voaËa cementa i agregata (ka-men, pijesak i πljunak), pove-zanih proizvoda poput trans-portnih betona i asfalta te pra-teÊih usluga. Holcim Grupa po-sluje u viπe od 70 zemalja nasvim kontinentima.

Poslovati na odræivi naËinznaËi ugraditi postavke odræi-vog razvoja u viziju, misiju,upravljaËki sustav, te sustavnadzora; znaËi poslovati u sug-lasju s trobilanËnim razmiπlja-njem, ne samo zbog izvjeπÊiva-nja. Suπtina pristupa je u razmi-πljanju da je jedino takvim po-slovanjem moguÊe dugoroËnoodrediti opstojnost poduzeÊakao uspjeπnog generatora no-vostvorene vrijednosti, bilo dase govori o kapitalu, tehnologijiili drugim resursima potrebnimaza osiguranje procesa odræivograzvoja.

Primjenu postavki odræivograzvoja - stvaranje vrijednosti,odræiva briga o okoliπu i druπtve-no odgovorno ponaπanje - unaπoj osnovnoj strategiji pred-stavljamo modelom kuÊe; u svo-joj se kuÊi svatko najbolje osjeÊa.

U ovom pregledu dat Êemoosvrt samo na dio naπeg poslo-vanja, s naglaskom na ono poËemu dræimo da smo posebni.

Naπi proizvodiBeton je, nakon vode, najzastu-pljeniji materijal na zemlji. I dokse ovaj graevinski materijal sa-mozatajno moæe uklopiti u oko-liπ praktiËki bez da na njega utje-Ëe (meutim, Ëovjek svojom ne-strpljivoπÊu moæe situaciju uËi-niti nepodnoπljivom - “betoni-zacija” jadranske obale, npr. - noza to je najmanje kriv beton),proizvodnja cementa zahtijevaizuzetne koliËine energije i ma-terijala. Stoga je ekodjelotvor-nost sastavni dio naπe poslovnestrategije: proizvoditi viπe ce-menta, uz uporabu manje pri-rodnih resursa te smanjenu pro-

oËuvanju neobnovljivih resursa,uz istodobnu uporabu sekun-darnih sirovina koji nastaju kaonusproizvodi u raznim industri-jama ili kao proizvodi obradeotpada. Stoga i promoviramouporabu proizvoda poput kom-pozitnih cemenata s mineralnimkomponentama koje smanjujupotrebu za proizvodnjom klin-kera, poput leteÊeg pepela, vap-nenca i sliËno. Takvi proizvodisvojom kvalitetom u potpunostiodgovaraju traæenoj, Ëak πtoviπebolje zadovoljavaju s obziromna neke od specifiËnih zahtjevanaπih kupaca.

Utjecaj na klimatskepromjeneMoæda jedan od najznaËajnijihizazova s kojima se susreÊe nesamo industrija veÊ i ËovjeËanst-vo uopÊe, klimatske su prom-jene. Posljedice se veÊ osjeÊaju,priroda se neugodno poigrava sljudima.

Cementna industrija odgo-vorna je za 5% ukupne svjetskeemisije CO2 generirane ljudskimdjelovanjem. Stoga je doprinos

izvodnju otpada i zagaenja potoni proizvoda.

Dva su aspekta vaæna za us-pjeπno poslovanje s cementom.Prvo, cement kao osnovni ma-terijal graevinskog sektora uo-biËajeni je pokazatelj razvijenos-ti nacionalnih ekonomija. Prviulazi u sustav dajuÊi vrijednostikojih se konaËni iznos joπ nemoæe nazrijeti i koje Êe se pove-Êavati rastom sustava, bilo krozzapoπljavanje, træiπnu vrijednostzgrada, infrastrukture, inovaci-je...

Drugo, cement je rastresit irelativno jeftin, stoga je izuzetnotroπkovno osjetljiv na distribu-tivne strategije. Razumljiva jestoga orijentiranost cementneindustrije na lokalna træiπta, oda-kle proizlazi i njen uËinak. S jed-ne strane, proizvodnja cementadoprinosi razvoju kraja u okru-æenju tvornice, a s druge stranejasno je i nastojanje osiguratiresurse u neposrednoj blizini.

UËinkovito koriπtenje pri-rodnih resursa sine qua non jenaπeg uspjeπnog poslovanja.Ekodjelotvornost je osnovanaπeg poslovanja, zasnovana na

Poslovanje temeljeno na odræivom razvoju

smanjenju te emisije jedan odprioriteta Holcima. Naπa strate-gija zasniva se na teænji izvrsnos-ti u spoznajama o klimatskimpromjenama, u iznalaæenju na-Ëina smanjenja emisija tijekomproizvodnog procesa kao i sud-jelovanje u razvoju nacionalnih imeunarodnih strategija i pro-vedbenih mehanizama.

Za sve Ëlanice Holcim Gru-pe, pa tako i za Holcim Hrvat-ska, definiran je 2002. god. zaje-dniËki cilj: smanjenje specifiËneemisije CO2 po toni cementa za20% do 2010. na osnovi bazne1990. godine. Poslovna odlukakoja navodi na ovakav korak os-niva se na Ëinjenici da je zaπtitaklime cilj svjetske zajednice, uztemeljnu odrednicu odræivograzvoja da i buduÊe generacijeimaju pravo na zadovoljavanjesvojih razvojnih potreba. Stogaje oËekivana i nuæna orijentacijasvih na proizvoaËe koji pro-izvode uËinkovitije s obzirom natroπkove, ali i djelovanje naokoliπ i druπtvenu zajednicu.

Osnovni postupci kojimaHolcim planira smanjiti CO2emisije su: zamjena klinkera


Holcimova strategijska kuÊa



(baznog sastojka cementa, pro-izvoda peËenja gline i vapnen-ca) odgovarajuÊim mineralnimkomponentama (veÊ spomenutikompozitni cementi), unaprje-enje energetske efikasnosti,zamjena fosilnih goriva bioma-som i gorivima proizvedenim uprocesu obrade otpada, te opo-raba filterske praπine.

Zamjena klinkera odgovara-juÊim sekundarnim komponen-tama kljuËni je element politikeredukcije emisije CO2. HolcimHrvatska posjeduje znaËajna is-kustva na ovom podruËju, kori-steÊi leteÊi pepeo i umjetni gipsiz TE “Plomin”. Time ideja indu-strijske ekologije dolazi do pu-nog izraæaja, jer umjesto da za-vrπe na odlagaliπtu otpada, nus-proizvodi jednog subjekta po-staju ulazni materijal drugog.Tvornica cementa i termoelek-trana Ëine tako primjeran eko-sustav.

Nadalje, i zamjena fosilnihgoriva onima proizvedenim uprocesima obrade otpada jedanje od vaænih Ëimbenika ekod-jelotvornosti, jer time se smanju-je troπak goriva, uporabe prirod-nih resursa i emisije CO2.

Ova strategija takoer omo-guÊuje i novu poslovnu priliku:pruæiti uslugu zajednici u proce-su upravljanja otpadom, nudeÊimoguÊnost zbrinjavanja uz ter-miËku oporabu u procesu pro-izvodnje cementa na naËin kojine ugroæava ljudsko zdravlje,okoliπ i kvalitetu naπih proizvo-da. Holcim Hrvatska je investi-rao u postrojenja za zbrinjava-nje i uspjeπno oporablja energi-ju starih automobilskih guma,otpadnih ulja, mesno koπtanogbraπna. Doduπe, nedavno prila-goavanje legislative prouzro-kovalo je odreene zastoje uopskrbi potrebnim otpadnimmaterijalima; za oËekivati je sta-bilizaciju ove situacije.

Mineralne sirovineEksploatacija mineralnih sirovi-na temelj je naπeg poslovanja,kao i izgradnje infrastrukture svi-jeta u kojem æivimo. Kameno-lomi su preduvjet naπe svako-dnevnice. Svojim pristupom Hol-cim æeli demonstrirati kako jesuæivot s eksploatacijom mine-ralnih sirovina moguÊ - uz kva-litetno ulaganje u rehabilitacijukoju treba zapoËeti i prije negozapoËne iskapanje. Stoga je viso-ko na naπoj listi prioriteta i inova-tivan pristup vraÊanja eksplo-

atiranih podruËja u stanje koje jeprihvatljivo prirodi i ljudima.

Meutim, vaæno je napome-nuti sljedeÊe: ovakav pristupzahtjeva odmak od klasiËnihpristupa kako poslovati odræivo.Nuæno je uËiniti bitan korak i napodruËje izvan neposredne sfe-re utjecaja poduzeÊa, u podruËjecjelokupnog dobavljaËkog lan-ca i obuhvatiti Ëitav æivotni vijekproizvoda, raditi s arhitektima igraevinskom strukom, pa i kra-jnjim korisnicima koji utjeËu naodabir dobavljaËa. Jedino uko-liko korisnici prihvate dodanuvrijednost na proizvod kao svojui potrebnu, ovakav naËin raz-miπljanja (a i poslovanja, daka-ko!) moæe opstati.

Nuæno je napomenuti da je uuvjetima “sive ekonomije” ui-stinu teπko poslovati odræivo,boreÊi se pri tom pojedinaËno skonkurencijom koja posluje nanelojalan i ilegalan naËin. Meu-tim, ukoliko cjelokupno træiπtene prihvati nelojalan naËin po-slovanja, znaËajan korak na pu-

tu odræivog razvoja je uËinjen.Vaæno je shvatiti da nije zadaÊajedino dræave suzbiti ovakveanomalije naπeg druπtva, veÊ tomora postati pravilo poslovnogponaπanja.

Holcim Foundation forsustainable constructionZaklada za odræivu gradnju po-krenuta je od strane Holcimaupravo s idejom odmaka od kla-siËnog naËina razmiπljanja i ucilju promoviranja cjelovitogpristupa odræivosti. Naime, sva-ku gradnju treba promatrati uodreenom kontekstu kojiprvenstveno uvjetuje naπ naËinæivljenja, neovisno da li se radi oprostoru u kojem stanujemo iliradimo. Potrebno je sagledatisve aspekte, od izbora materi-jala, preko uklapanja u ambijenti prilagodbe klimatskim uvjeti-ma, pa sve do proraËuna ener-getske bilance i poπtovanja eti-Ëkih normi i socijalne jednako-pravnosti.

Kako bi ostvarila zacrtaneciljeve, Zaklada objavljuje Me-unarodni natjeËaj za odræivugradnju (Holcim Awards), orga-nizira akademsku platformu zarazmjenu iskustava (Holcim Fo-rum), osigurava financijsku pot-poru za istraæivaËke i pokazneprojekte (Seed Funding), pro-movira suradnju i postignuÊakroz publikacije i izloæbe.

Naπi zaposleniciI na kraju, æelimo napomenutida sva Holcimova postignuÊa nebi bila moguÊa bez ustrajnograda svih njegovih zaposlenika.Oni su najveÊa Holcimova vri-jednost, u koju ulaæemo i za ko-ju se brinemo na brojne naËine.I ovim putem potrebno im je iz-reÊi veliko priznanje, kao i ve-liko hvala na ostvarenju Holci-move vizije: Gradimo temelje zabuduÊe generacije! ■

Æarko Horvat

PRIJEM NOVIH »LANOVASkupπtina HR PSOR-a pisanim je izjaπnjavanjem potvrdila pristup Agrokora, Jadranskog naftovoda i Hauske & Partnera tako da HR PSOR sada broji 33 Ëlana.




Komentar na nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu

UGospodarstvu&Odræivosti br. 6 autor rubrike Pro ikontra zavrπio je Ëlanak

rijeËima: “Zato treba nastavitigovoriti, govoriti, govoriti - uvi-jek i iznova, uvijek uporno, ma-kar i dosadno. Jednoga dananetko Êe posluπati. Nadajmo se -joπ uvijek na vrijeme.” Ovomemoæemo dodati da osim πtogospodarstvo mora biti uporno,mora biti i ustrajno.

Zakon o otpadu, izmjene i dopunePrijedlog Zakona o izmjenama idopunama Zakona o otpaduuπao je u Saborsku proceduru itime u tri godine treÊi put posta-jemo svjedoci izmjena i dopunakoje trpi Zakon o otpadu. U pro-cesu prilagodbe propisima EU,za svaku pohvalu su izmjene idopune tj. promjene koje propisusklauju s pravnom steËevi-nom Unije. Dobro je da se termi-noloπki usklaujemo s Europomte da se uvode pojmovi koji ÊeomoguÊiti istoznaËnost u meu-narodnom prometu i gospoda-renju otpadom. Ipak ne moæe-mo ne primjetiti da je moæda do-πlo vrijeme za temeljite i cjelo-vite izmjene, odnosno za kom-pletnu reviziju ovog Zakona.

VeÊ povrπnim Ëitanjem pri-jedloga uoËavamo da ni termi-noloπki nije usklaen s Direk-tivom 75/442/EC o otpadu.Propuπteno je usklaivanje s od-redbama Direktive koje obvezu-ju dræavu Ëlanicu da: • definira pojmove “zbrinjava-

nje” i “oporaba” (»l. 1. Direk-tive)

• imenuje nadleæno tijelo zaprovedbu Direktive

• utvrdi obvezu slanja izvjeπÊaEuropskoj komisiji o mjeramapoduzetim za provedbu Di-rektive

• utvrdi obvezu slanja tekstovaglavnih odredbi DirektiveobuhvaÊenih nacionalnimzakonom itd.

VeÊ ovih nekoliko primjedbiukazuje da se izmjene i dopunebilo kojeg propisa moraju vrlopaæljivo razmotriti i uskladiti spostojeÊim propisima i EUdirektivama.

Uloga dræavnih tijelaPraksa u zemljama EU nije dadræavni fond kontrolira, donosiodluke, prikuplja naknade, ras-poreuje sredstva i organiziragospodarske djelatnosti priku-pljanja, prijevoza i oporabe po-sebnih vrsta otpada. U svim ze-mljama EU uloga dræave je is-kljuËivo stvaranje zakonodav-nog okvira, kontrola izvrπenjazakona, sankcioniranje neis-punjavanja obveza te zajedno sgospodarstvom definiranje na-cionalnih ciljeva. Praksa europ-skih zemalja je, bez obzira nasustav koji primjenjuju, orga-niziranje i voenje sustava odstrane gospodarstva koje samoutvruje visinu naknade natemelju træiπnih odnosa. Nije uskladu s europskim zakono-davstvom da ministar zaπtiteokoliπa pravilnikom utvrujebroj i visinu naknada koje go-

spodarski subjekt mora upla-Êivati u dræavni Fond (Ëlanak 7.Nacrta prijedloga Zakona o iz-mjenama i dopunama Zakona ootpadu).

»lankom 15. ovog Nacrtadaje se moguÊnost Fondu dapovjeri drugoj pravnog osobi,uz naknadu, obavljanje aktivno-sti vezanih za gospodarenjeotpadom. Ovim se dodatno po-tvruje monopol Fonda, a time idræave, kao jedine institucijekoja zadræava pravo gospoda-renja otpadom. Navedeni Ëlanakdodatno je ojaËao monopoli-stiËki poloæaj Fonda jer usprkosprividnoj moguÊnosti da se nekadruga pravna osoba bavi ovomdjelatnoπÊu, Ëlanak 17a. Fondupropisuje pravo prikupljanjasvih naknada za posebne vrsteotpada. Takoer daje moguÊ-nost da drugom pravnom sub-jektu sam odreuje visinu na-knade za obavljanje poslova go-

spodarenja otpadom. NaËinodreivanja visine naknade ni-gdje nije utvren niti je FondZakonom o Fondu za zaπtituokoliπa i energetsku uËinkovi-tost za to ovlaπten. Ovakav prin-cip protivan je træiπnoj ekonomi-ji i u potpunom je neskladu stemeljnim principima EU.

U obrazloæenju i ustavnimosnovama za donoπenje nave-denog Zakona tvrdi se da jepredloæeni Ëlanak sukladanprincipu “dobrovoljnog udruæi-vanja” proizvoaËa tzv. “volun-tary agreement”. EU i njenidokumenti, kada govore o do-brovoljnom udruæivanju, govo-re o udruæivanju sa svim pravi-ma i obvezama predvienim za-konom. Takvo udruæivanje nepredvia dræavnu umijeπanostnego pretpostavlja da se obvez-nici Zakona o otpadu mogu sa-moorganizirati u rjeπavanju is-punjavanja te obveze. “Dobro-

PRO predloæenih izmjena i dopunaZakona o otpadu

Potrebna temeljita revizijaZakona

MoguÊnost davanja prijedlo-ga, promjena i izmjenapreko HGK

Uvoenje naËela“oneËiπÊivaË plaÊa”

Terminoloπko usklaivanje iizrada pojmovnika

Ponovno uvoenje prateÊedokumentacije za praÊenjetijeka otpada prema vrstama

KONTRA predloæenih izmjena i dopuna Zakona o otpadu

■ Zakon nije u potpunosti usklaen s pravnomsteËevinom EU te Êe, ukoliko bude prihvaÊen u ovomobliku, u skoroj buduÊnosti doÊi do nove revizije■ Nije dostupan pregled svih propisa za podruËjegospodarenja otpadom i uspostavljenim meusobnimvezama

■ UkljuËivanje gospodarstva u fazi kada viπe nijemoguÊe bitno utjecati na sadræaj propisa umjestosudjelovanja gospodarstva u njihovoj pripremi

■ Nisu uzete u obzir inicijative gospodarstva koje susustav gospodarenja posebnim vrstama otpada æeljeleuspostaviti na træiπnom principu uz daleko manjetroπkove■ Fond za zaπtitu okoliπa zadræava monopol nadupravljanjem sustavima gospodarenja otpadom uz visoketroπkove na πtetu proizvoaËa, ali i potroπaËa

■ Nepostojanje dogovorenog i usklaenog pojmovnikaza podruËje gospodarenja otpadom, koji bi bio podlogaza uvoenje kljuËnih pojmova i informatizacijuzakonodavstva

■ Previπe papirologije, slaba iskoriπtenost IS/ITmoguÊnosti, nejasna podjela odgovornosti i organizacijegospodarenja otpadom

P R O I K O N T R A



Tvrtka CEMEX i Dalmaci-jacement d.d., predstavilaje poËetkom srpnja o.g.

novi vreÊasti filter hladnjakaklinkera u tvornici cementa Sv.Kajo. Ova investicija vrijedna je3,5 milijuna eura i u kategoriji jenajveÊih investicija u Hrvatskojtijekom 2006. godine. Od plani-ranih 40 milijuna eura od 2000.godine do sada uloæeno je uku-pno 30 milijuna. Investicijski ci-klus Êe se nastaviti s investicijomvrijednom 8 milijuna eura zavreÊaste filtere hladnjaka klinke-ra u tvornicama Sv. Juraj i 10.kolovoza do 2008. godine. NovivreÊasti filter je tehnoloπkinapredniji i visoko uËinkovit teje u skladu s hrvatskim i europ-skim standardima Ëime je emisi-ja praπkastih tvari manja od20mg/Nm3, u odnosu na trenut-no dozvoljenih 150mg/Nm3

odnosno 50mg/Nm3 koji Êe stu-piti na snagu od 2009. godine.

O ovom vrijednom projektu injegovoj dobrobiti za lokalnuzajednicu i okoliπ te o buduÊimplaniranim investicijama govorio

Dalmacijacement u skladu smeunarodnim certifikatom Su-stava upravljanja okoliπem pre-ma normi ISO 14001:2004., ko-jeg posjeduju od lipnja 2004. go-dine neprekidno unapreujeposlovanje i smanjuje utjecaj naokoliπ.

CEMEX i Dalmacijacementposluju efikasno, ne zanema-rujuÊi pritom brigu o zapo-slenicima, okoliπu i lokalnimzajednicama na Ëijem podruËjudjeluje.

Uloga CEMEX-a i Dalmaci-jacementa u stvaranju odræivebuduÊnosti poËinje s njihovomfilozofijom druπtveno korpora-tivne odgovornosti, a potvrujese smjernicama Odræivog raz-voja stvarajuÊi nove vrijednostiza potrebe sadaπnjih generacija,a ostavljajuÊi moguÊnost novimgeneracijama da ostvare isto.

■

je predsjednik Uprave CEMEX-aJuan Carlos Rincon Restrepo.Tom prilikom izjavio je: “Za nas uDalmacijacementu i naπu upravuu Monterreyu, ulaganje u okoliπnije samo jedan izolirani doga-aj, na njega gledamo dugoro-Ëno. Tvrtka je u periodu od 2000.- 2006. godine, u sve tri tvornice,uloæila viπe od 30 milijuna eura uzaπtitu okoliπa te kontinuiranoradi na daljnjim planovima ula-ganja u zaπtitu okoliπa, zdravlja isigurnosti zaposlenika i lokalnezajednice”. Menadæerica zazaπtitu okoliπa Merica PletikosiÊdodala je kako je u suradnji sInstitutom za jadranske kulture imelioraciju krπa izraena studijabioloπke rekultivacije rudnika.Rezervirana sredstva za tu nam-jenu iznose 1,5 milijuna eura, ado kraja ove godine posadit Êe seoko 108.000 metara kvadratnihzelene povrπine.

Filter vrijedan 3,5 milijuna euranajveÊa je investicija u zaπtitu

okoliπa u 2006. godini

voljno udruæivanje” je sporazumizmeu ovlaπtenih dræavnih vla-sti dræave Ëlanice i dotiËnogekonomskog sektora, koji trebabiti otvoren za sve partnere kojiæele udovoljiti uvjetima spo-razuma sa svrhom poslovanja uskladu s ciljevima Direktive.

Meutim, zbog monopol-nog poloæaja Fonda, ovo rjeπe-nje nema dodirnih toËaka s do-brovoljnim udruæivanjem ob-veznika, nego predstavlja samoformu kako bi se i dalje sve odvi-jalo pod nadzorom dræavnogFonda. ProizvoaËima nije datamoguÊnost da se sami orga-niziraju na naËin da putem svojeorganizacije za gospodarenjeotpadom zbrinjavaju otpad, tetime rjeπavaju svoju zakonskuobvezu zbrinjavanja otpada kojistavljaju na træiπte. Stoga se stiËedojam da Êe izmjene i dopuneZakona o otpadu dodatno oja-Ëati ulogu Fonda kao jedinog su-bjekta ovlaπtenog za organizaci-ju, nadzor i provoenje gospo-darenja otpadom, dok su ostaleodredbe Zakona, pa Ëak i pri-lagodba pravnoj steËevini EU,zanemarene.

Mogli bismo ovdje nabrajatijoπ Ëitav niz primjera kako jepredloæeni Nacrt Zakona ne-usklaen s praksom i s ostalimzakonima, kako ovlasti mini-starstava nisu jasno definirane,kako je potrebno revidirati pra-teÊe listove te cjelovito sagledatipredloæene procedure i sustavekako bi se pri odabiru ambalaæeprocijenila ne samo koliËina ot-pada koja njenom upotrebomnastaje veÊ Ëitav æivotni ciklusproizvoda LCA (Life Cycle Asses-sment). Time bi se pri izboruambalaæe u obzir uzela i potro-πnja vode, energije i resursa po-trebnih za njenu proizvodnju,transport, reciklaæu, oporabu i nakraju njeno trajno zbrinjavanje.

Vjerujemo da bi naπi prijed-lozi poboljπanja pomogli kva-litetnijem i sustavnom rjeπavanjupitanja o gospodarenju poseb-nim vrstama otpada; moæemosamo joπ jednom izraziti svojeæaljenje πto gospodarstvo nijedobilo priliku da sudjeluje uformiranju sustava te πto naπeprimjedbe i miπljenja nisu vred-novana, prepoznata ni poπto-vana. Gospodarstvo svojim zna-jem i iskustvom i dalje stoji naraspolaganju. ■

Mirjana MateπiÊi Dubravka BaËun

Sv. Kajo najstarija je tvor-nica Dalmacijacementa,poËela je s radom joπ da-vne 1904. godine, a Dal-macijacement d.d., naj-veÊi je hrvatski proizvo-aË cementa, koji od2005. godine posluje usastavu CEMEX-a, jed-nog od vodeÊih proizvo-aËa graevinskog ma-terijala u svijetu.

O S T A L O



Pojednostaviti i unaprijediti zakonodavno okruæenje ili uËiti od drugih

Pregovori za poglavlje 27. Okoliπ

ÆeleÊi odabrati neπto zani-mljivo za EU kutak pretra-æivala sam stranice na

adresi www.europa.eu i utvrdilada su i oni imali ljetne praznike.No, kako to obiËno biva, krene-te u jednom smjeru i malo pomalo zavrπite gdje niste ni oËeki-vali. Umornih oËiju ugledah na-slov “Action plan” “Simplifyingand improving the regulatoryenvironment”. To!, rekoh i umorje potpuno nestao.

ZapoËelo je pretraæivanje iËitanje europskih dokumenatana temu pojednostavljenja iunapreenja zakonodavnogokruæenja i poboljπanja kvalitetepropisa. SluËajno ili ne, i u dnev-nom tisku i na TV pojavile su seinformacije o “zakonodavnoj gi-ljotini” ili o “hitrorezu” kod nas.Radi se o projektu koji je potak-lo Nacionalno vijeÊe za konku-rentnost, a Vlada RH prihvatila,da se poniπte zastarjeli i nepo-trebni propisi. Prema [1] projektbi se odvijao u tri faze: • u prvoj fazi dræavna bi admini-

stracija trebala sama oËistitioko deset posto nepotrebnihpropisa;

• nakon toga bi se ukljuËili samipoduzetnici i njihove udruge,buduÊi da oni najbolje znajukoje im se birokratske zapre-ke postavljaju. U ovoj bi sefazi obavila glavnina posla jerse pretpostavlja da bi se koli-Ëina propisa mogla smanjiti zaznaËajnih 30 posto;

• u treÊoj bi se sastali struËnjaciiz gospodarstva, znanstvenicii pravni struËnjaci koji bi od-bacili joπ sljedeÊih 10 posto.

Osim povlaËenja zastarjelihtreba potaknuti i aktivnosti napoboljπanju kvalitete aktualnihpropisa, kao i na definiranjuprocesa sudjelovanja predstav-nika gospodarstva u njihovojizradi i donoπenju.

Znanje je tu oko nasOdliËna inicijativa koju trebasvakako podræati i to ne samodeklarativno. Da su u gospodar-stvu svjesni kako treba bolje is-koristiti postojeÊa znanja i isku-stva, dokaz je i radionica na te-mu praÊenja i provedbe propisakoju je Hrvatski poslovni savjet

za odræivi razvoj organizirao joπsredinom 2000. godine. Isto ta-ko, prijedlozi za poboljπanjekvalitete propisa prezentiranisu, osim na Hrvatskim konferen-cijama o kvaliteti, i na mnogimdrugim skupovima. Prijedlozi surezultat viπegodiπnjeg iskustvapredstavnika gospodarstva upraÊenju i provedbi propisa.OËito gospodarstvo dræi korak sEuropom.

Kako to radi EuropaDokumenti na stranicama [2], [3]i [4] nepresuπan su izvor infor-macija i ideja kako pojednos-taviti i unaprijediti zakonodavst-vo, kako poboljπati kvalitetupropisa ili - kako na dokumentuCOM(2002) 275 final stoji -“European Governance: Betterlawmaking”. Svakoga Êe odu-πeviti dokument SEC(2005) 791“Impact Assessment Guidelines”koji sadræi Ëitav niz korisnih pre-poruka. Kada u Hrvatskoj govo-rimo o sudjelovanju u pripremi,provjeri i donoπenju propisa,onda mislimo na proces koji se ueuropskim dokumentima nazi-va “Consultation process” ilikonzultativni proces tijekomkojeg se prikupljaju savjeti imiπljenja na prijedloge nekepolitike, propisa, odnosno do-kumenta koji Êe imati znaËajanutjecaj na razliËite skupine. Pri-likom traæenja i skupljanja savje-ta/miπljenja EU komisija sepridræava sljedeÊih kljuËnihnaËela [5]:• traæiti savjete odgovarajuÊe vi-

soke kvalitete;• biti otvoren u traæenju i djelo-

vanju prema savjetima stru-Ënjaka;

• osigurati da su metode skup-ljanja i koriπtenja struËnih sav-jeta uËinkovite i da su odgo-varajuÊe zastupljene.

»ak su navedeni i minimalnistandardi za konzultativni pro-ces [6], kao na primjer:• Sva komunikacija koja se od-

nosi na konzultacije mora bitijasna i saæeta te mora ukljuËitisve potrebne informacije zalakπe odgovore;

• Kada su definirane ciljaneskupine u konzultativnomprocesu, Komisija mora osi-

gurati da odgovarajuÊe stranemogu izraziti svoja miπljenja;

• Komisija mora osigurati odgo-varajuÊi publicitet i prilagoditisvoje komunikacijske kanaleda bi ispunili potrebe svih ci-ljanih sudionika. Bez isklju-Ëivanja ostalih komunikaci-jskih alata, otvorena javna ko-munikacija mora biti objavlje-na na Internetu kao “jedin-stveno mjesto pristupa”;

• Komisija mora predvidjeti do-voljno vremena za planiranje iodgovaranje na pozive i sud-jelovanje u pisanom obliku.Komisija mora teæiti da budenajmanje 8 tjedana predvi-eno za prihvat pisanih odgo-vora u javnom konzultativ-nom procesu i 20 radnih danaza zabiljeπke sa sastanak;.

• Doprinos mora biti obzna-njen. Rezultati otvorene javnekonzultacije moraju biti dos-

tupni na web stranicama i po-vezani s “jedinstvenim mje-stom pristupa” na Internetu.

Hitrorez - samo primijenitiZa stvaran uspjeh projekta Hi-trorez nije potrebno niπta drugonego stvoriti sinergiju posto-jeÊeg znanja i iskustva o proved-bi propisa iz gospodarstva, prih-vatiti europske dokumente okonzultativnom procesu i kre-nuti u akciju. Nitko ne kaæe da jelagano, brzo ili jednostavno, aliako se za postojeÊe i buduÊepropise primijene smjernice zaprocjenu utjecaja [7] pojedinogpropisa i to na okoliπ, gospo-darstvo i druπtvo, te ako se utje-caj propisa procijeni u kvalitativ-nom, kvantitativnom i novËa-nom smislu, na dobrom smoputu da ostvarimo postavljenicilj - kvalitetni propisi. ■

UHrvatskoj gospodarskoj komori u suradnji sMinistarstvom zaπtite okoliπa, prostornog

ureenja i graditeljstva, 12. srpnja o.g. odræanaje prezentacija pregovora za ulazak RH u EU zapoglavlje 27: Okoliπ. Stanje pregovora o nave-denom poglavlju predstavio je dræavni tajnikprof.dr.sc. Nikola Ruæinski, voditelj radneskupine, sa suradnicima,

Poglavlje okoliπa jedno od “teπkih” po-glavlja koje obuhvaÊa oko 300 europskih direk-tiva te Êe zahtijevati duæi period usklaivanja,poput poglavlja poljoprivrede, prometa i ener-getike. Istaknuto je da je u pripremi krovniZakon za zaπtitu okoliπa, dok je Zakon o otpaduveÊinom usklaen. Provedba aktivnosti go-spodarenja otpadom su u tijeku, kao πto susanacije odlagaliπta otpadom, zbrinjavanjeambalaænog otpada, automobilskih guma,elektriËnog i elektronskog otpada itd. U per-spektivi je zatvaranje svih odlagaliπta otpada naotocima dok Êe se u svakoj æupaniji otvoriti pojedan regionalni centar odlagaliπta. Pitanjeodlaganja opasnog i tehniËkog otpada joπ uvi-jek nije regulirano na nacionalnoj bazi pa se ovajizvozi u EU.

Posebna paænja Êe biti posveÊena in-tegriranom spreËavanju te kontroli oneËiπÊenjau skladu s IPPC Direktivom, πto naroËitooptereÊuje gospodarstvo. Vaæno je i usvajanjeKyotskog protokola πto se planira u 2007. god.,a implicira obvezu smanjenja emisije sta-kleniËnih plinova za 5% u razdoblju od 2008. -2010. u odnosu na baznu 1990. godinu. ZaHrvatsku Êe to biti teæak zadatak s obzirom daveÊ sada ima veoma nisku razinu emisije, nopredvia se da Êe naπoj zemlji biti odobrenodreeni stupanj fleksibilnosti u tom pogledu.

Nakon prezentacije predstavnici gospo-darstva najviπe su se pitanjima osvrnuli na pred-loæene izmjene Zakona o otpadu te izrazili svojeneslaganje s pravilnicima koji proizlaze iz za-kona kao i naËinom njihova donoπenja. Naime,gospodarstvo ni na koji naËin ne sudjeluje upripremi ovih propisa veÊ se, kao i uvijek, dovo-di pred gotov Ëin. Takoer je bilo govora o ne-moguÊnosti predstavnika organizacija gospo-darstva da dobiju na uvid materijale s procesascreeninga, na πto im je odgovoreno da su tidokumenti povjerljive prirode.■ M.M.

E U K U T A K

Izvori:[1] http://www.podravka.hr/media_centar/elementi/podravkine_novine/pn03032006.pdf[2] http://ec.europa.eu/governance/index_en.htm[3] http://ec.europa.eu/governance/docs/index_en.htm[4] http://ec.europa.eu/governance/links/index_en.htm[5] Communication from the Commission on the Collection and use of Expertiseby the Commission: principles and guidelines, COM(2002) 713 final[6] Communication from the Commission. Towards a reinforced culture of con-sultation and dialogue - general principles and minimum standards for consulta-tion of interested parties by the Commission, COM(2002) 704 final[7] Imact Assessment Guidelines, SEC(2005) 791Poslovnik Vlade Republike Hrvatske (proËiπÊeni tekst)http://www.vlada.hr/Download/2002/11/27/Poslovnik_Vlade_RH.htm

D.B.



Tvrtka Hartmann Hrvatskadovrπila je proces uskla-ivanja svojih poslovnih

procesa u skladu s meunarod-nom normom za druπtvenu od-govornost - SA 8000. Certifikat jeHartmannu u srpnju o.g. dodi-jelila tvrtka DNV - Det NorskeVeritas, dugogodiπnji partnerkoji je proveo i audite za pret-hodno dobivene certifikate -kvalitete, zaπtite okoliπa te zdra-vlja i sigurnosti zaposlenika.

SA8000 je norma koja po-boljπava radne odnose unutarpoduzeÊa, a osmislila ga je i raz-vila Meunarodna organizacijaza druπtvenu odgovornost SAI(Social Accountability Interna-tional). Temelji se na naËelimaniza drugih meunarodnih nor-mi na podruËju ljudskih prava,koja su sadræana u konvencija-ma Meunarodne organizacijerada, Konvenciji Ujedinjenihnaroda o pravima djeteta i Uni-verzalnoj deklaraciji o pravimaËovjeka.

Respekt prema vlastitim za-poslenicima uz dobre odnose slokalnom zajednicom od po-Ëetka je dio dugoroËne strategi-je poslovanja Hartmann Grupe,kao dio njenog druπtveno odgo-vornog razvoja. Stjecanje certi-fikata za druπtvenu odgovornost(SA - 8000) logiËan je slijed po-slovne strategije koja se veÊ oËi-tovala u stjecanju certifikata kva-litete (ISO 9000), zaπtite okoliπa(ISO 14000), zaπtite zdravlja isigurnosti zaposlenika (OHSAS18001).

Takva orijentacija HartmannGrupe temeljena je i na Ëinjenicikoja kaæe kako se napredak mo-æe uspjeπno ostvariti samo akose odvija u uvjetima odræivograzvoja, te sa zaposlenicima Ëijuvrijednost se svakodnevno pre-poznaje uz poπtovanje njihovadostojanstva, integriteta i koji za

svoj rad ostvaruju poπtenu na-knadu. Audit i dodjela certifika-ta tvrtki Hartmann Hrvatskapotvrda je veÊ uvedene praksedobrih odnosa koje ta tvrtka imasa svojim zaposlenicima.

Nije vijest kad neki trgovaËkilanac povisi plaÊu svojim radni-cima za par stotina kuna - vijestje da u Hrvatskoj postoje podu-zeÊa poput tvrtke Hartmann Hr-vatska koja se prema svojim za-poslenicima odnose s punimrespektom. Nadam se da Êe taËinjenica potaÊi i druge na pro-mjene koje Êe ih uËiniti druπtve-no odgovornim kompanijama,izjavio Kreπimir Paliska, direktortvrtke DNV.

Primjena norme za druπtve-nu odgovornost u Hartmann Hr-vatska unijela je dodatne pro-mjene na podruËjima zdravlja isigurnosti na radu, meuljud-skim odnosima i internoj i eks-ternoj komunikaciji, a doπlo jedo poveÊanja nivoa transparent-nosti poslovanja i opÊe otvore-nosti, te se promijenio naËin ra-da kroz kontrolu radnih uvjeta.

Nastojimo utjecati i na naπeposlovne partnere kroz redovitu

Prvi certifikat za korporativnu druπtvenu odgovornost u Hrvatskoj

Tvrtka Hartmann, proizvoaË ambalaæe izKoprivnice, prva je tvrtka u Hrvatskoj koja je

certificirana prema meunarodnoj normi za druπtvenu odgovornost - SA 8000

Norma SA - 8000 sastoji se oddeset konvencija Meunarodneorganizacije za rad - ILO (Interna-tional Labour Organisation), Uni-verzalne deklaracije o pravimaËovjeka, Konvencije Ujedinjenihnaroda o pravima djeteta i Kon-vencije Ujedinjenih naroda ospreËavanju svih oblika diskrimi-nacije æena. Norma pokriva osamkljuËnih podruËja: djeËji rad, pri-silni rad, zdravlje i sigurnost, slo-boda udruæivanja i kolektivno pre-govaranje, diskriminacija, disci-plinarne prakse, radno vrijeme inaknadu za rad. www.sa-intl.org.

procjenu dobavljaËa i poticati ihda krenu u istom smjeru razvojaka druπtveno odgovornom po-slovanju te da tretiraju i svojeostale poslovne partnere na istinaËin. Uz to, dobiveni certifikati,pomaæu nam i u naπem træiπnomnastupu gdje se i na taj naËinprezentiramo kao druπtvenoodgovorno poduzeÊe koje vodiraËuna o svojim zaposlenicima,izjavio je Marko ©tefan, voditeljmarketinga u tvrtki HartmannHrvatska. ■

Boris Garaj dipl.ing.Izvrπni direktor HartmannHrvatske : “Certificiranjemnaπeg poduzeÊa sa SA 8000standardom, po prvi putasmo stvorili cjelokupanSustav upravljanja kojiukljuËuje kvalitetu, ekologiju,zdravlje i zaπtitu zaposlenikate naposlijetku druπtvenuodgovornost. Za nas je toiznimno dostignuÊe!”

O S T A L O

Radni ruËak s ministricom MarinomMatuloviÊ - DropuliÊ

Uorganizaciji HUP - Udrugemalih i srednjih poduzet-nika odræan je 12. lipnja

radni ruËak predstavnika gospo-darstva s ministricom zaπtiteokoliπa, prostornog ureenja igraditeljstva Marinom MatuloviÊ- DropuliÊ, na kojem je bila na-zoËna i ravnateljica HR PSOR-aMirjana MateπiÊ. Tom prilikom

ministrica je predstavila pro-gram i aktivnosti Ministarstva sdosadaπnjim dostignuÊima i pla-novima za buduÊnost. Naglaπe-na je odliËna suradnja s Fondomza zaπtitu okoliπa i energetskuuËinkovitost te niz uspjeπnih, usuradnji provedenih investicija.

U drugom dijelu sastankaministrica je odgovarala na pita-

nja gospodarstvenika koja su seodnosila uglavnom na uska po-druËja poslovanja pojedinih po-duzetnika. Predstavnici gospo-darstva propustili su priliku dapostave i dobiju odgovore naniz vaænih pitanja vezana za go-spodarenje otpadom, gdje pos-toji neslaganje izmeu dijela go-spodarstva i Ministarstva.■ M.M.


20 rujan 2006. gospodarstvo & odræivostR A D I O N I C E I S K U P O V I

100% reciklirani papir

Na sjednici odræanoj 27. lipn-ja u HOLCIMU raspravljalose o suradnji s UNDP-em na

prezentaciji Global Compacta uHrvatskoj. Ovaj program UN-apredstavlja meunarodnu inicija-tivu - svjetski sporazum - kojipovezuje poslovni sektor s agen-cijama UN-a i civilnim druπtvom upodræavanju temeljnih druπtvenihvrijednosti.

U raspravi je najviπe pozorno-sti izazvao Nacrt prijedloga i do-puna Zakona o otpadu koji je bezznanja gospodarstva veÊ uzavrπnoj fazi. Dogovoreni su dalj-

nji koraci koji uklju-Ëuju slanje dopisaministrici MatuloviÊ-DropuliÊ s miπljenjemo spomenutom zako-nu, kao i molbom zaukljuËivanjem gospo-darstva u proces pri-preme zakona koji suod posebnog interesaza gospodarstvo.

Raspravljalo se otajnosti dokumenata i

Ëinjenici da je gospodarstvuuskraÊen uvid u zapisnike s bilat-eralnog screeninga te ostale do-kumente koji bi omoguÊili infor-macije o tijeku pregovora o pristu-panju RH EU. Dogovoreno je daHR PSOR uputi dopis g. RaËanu,predsjedniku Nacionalnog odbo-ra za praÊenje pregovora o pri-stupanju RH EU i g. Drobnjaku,glavnom pregovaraËu s upitom dali su spomenuti dokumenti tajni iline. UV-u su se predstavili kandi-dati za Ëlanstvo u HR PSOR-u:JANAF, AGROKOR i HAUSKA &PARTNER. ■ M.M.

47. sjednica UpravnogvijeÊa HR PSOR-a

CARDS 2003:Procjena uËinaka

razvojnih strategija na okoliπ

(Environmental Assessment of DevelopmentStrategies)

PodsjeÊamo na neke dane u listopadu, studenom i prosincu05.10. Meunarodni dan uËitelja http://portal.unesco.org/education/en

World Teacher’s Day Na svjetski dan uËitelja podsjetimo se vaæne uloge uËitelja u motiviranju, poticanju i izazivanju mladih umova.Isto tako, podsjetimo se kako za najveÊe druπtvene uspjehe zahvaljujemo uËiteljima koji su prepoznali razlikemeu uËenicima.

07.-08.10. Jesen u Lici Posjetite GospiÊ, uæivajte u domaÊim proizvodima i prekrasnoj prirodi, a zatim produæite i razgledajte Memorijalni centar Nikola Tesla u Smiljanu i na taj naËin se pridruæite obiljeæavanju godiπnjice roenja ovoggenija. Viπe informacija na stranicama.www.lickosenjska.com/www.tz-gospic.hr

2. Ëetvrtak Meunarodni dan smanjenja http://www.unisdr.org/u rujnu prirodnih katastrofa KljuËno u zaπtiti ljudi i imovine je nauËiti zajednicu kako æivjeti s rizicima i opasnostima.

International Day for Natural Disaster Reduction

16. 10. Svjetski dan hrane http://www.fao.org/Food/english/index.htmlWorld Food Day

24.10. Dan ujedinjenih naroda 06.-12.11. Europski tjedan kvalitete http://www.eoq.org/EuropeanQualityWeek.html2. Ëetvrtak Svjetski dan kvalitete Europski tjedan kvalitete obiljeæava se pod motom “Kvaliteta u Europi: Najbolja u 11. mj. iskustva za bolji æivot.” “Q in Europe: Best Experiences for a better life”16.11. Meunarodni dan tolerancije http://www.unesco.org/tolerance/teneng.htm

(International Day for Tolerance) Tolerancija i povjerenje u razliËitost zajednice ne nastaje preko noÊi, potrebno je vrijeme i predanost. Tolerancija se uËi. Strah, strah od nepoznatog, strah od “drugih” kultura, religija i nacija, Ëesto su izvor netolerancije. Stvaranje tolerancije zahtijeva pristup obrazovanju-uËiti æivjeti zajedno, uËiti biti, uËiti Ëiniti.

15.-18.11. IX. meunarodni simpozij GOSPODARENJE OTPADOM ZAGREB 2006.

20.11. Univerzalni djeËji dan http://www.un.org/depts/dhl/children_day/(Universal Children's Day) Podsjetimo se da djeca trebaju ljubav i poπtovanje da bi izrasla do punog potencijala. To je dan za sluπanje

djece, dan za Ëuenje njihovoj jedinstvenosti i svemu πto mogu ponuditi. Isto tako, razmiπljajmo kako ihpripremiti za susret s opasnostima koje ih okruæuju. I neka svaki dan bude posveÊen djeci.

10.12. Dan ljudskih prava http://www.un.org/rights/(Human Rights Day)

D.B.

Prva u nizu radionica iz pro-jekta Procjene uËinaka raz-vojnih strategija na okoliπ,

odræana je 6. srpnja 2006. u or-ganizaciji Ministarstva zaπtiteokoliπa, prostornog ureenja igraditeljstva. Cilj projekta jeojaËati institucionalni okvir iadministrativne sposobnosti zauvoenje i provedbu direktive ostrateπkoj procjeni utjecaja naokoliπ, a predvieni rezultatiprojekta ukljuËuju: • izradu priruËnika/metodolo-

πkih smjernica za strateπkuprocjenu utjecaja na okoliπ zasluæbenike na dræavnoj i æu-panijskoj razini te konzultante

• prijedlog nacrta pravnog ok-vira za uvoenje strateπkeprocjene utjecaja na okoliπ

• obuku na dræavnoj i lokalnojrazini.

Vrijednost projekta je 800.000Eura, a njegovo trajanje predvi-eno je do polovice 2007. god.

Procjena utjecaja razvojnihstrategija (SEA) je projekt kojiÊe, predvoen ekspertom prof.LegoviÊem, pruæiti okvir za izra-du strateπkih projekata, odnos-no okvir za procjenu æupani-jskih planova i programa.

Radionica je okupila πirokkrug sudionika zainteresiranihza ovu problematiku, najviπepredstavnika nevladinih “zele-nih” udruga, koji su svojim ko-mentarima i primjedbama dalivrijedan doprinos nastavkuprovoenja projekta. ■

M.M.


Documents

gospodarstvo odræivost i održivost.pdf · vo aË lijekova u Republici Hrvatskoj. Vlasti-ta poduzeÊa Podravke nalaze se u 17 zema-lja svijeta, a proizvodni kapaciteti u 5 zema-lja: