Upload
others
View
19
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
GRAĐANIN, A NE PODANIK!
GRAĐANKA, A NE PODANICA!
Politička pismenost - od klasične do
suvremene demokracije
Edukacija za građansku pismenost GONG-a
ŠTO JE DEMOKRACIJA?
Pojam potječe od grčkih riječi δημος (demos) i κρατειν
(kratein) = vladavina naroda
Tko je taj narod koji vlada?
Kako vlada?
“Moj je politički ideal demokracija. Poštujmo
svakog čovjeka kao biće i ne pravimo ni od
koga idola”
- Albert Einstein
SUVREMENA DEMOKRACIJA
Dvije osnovne razlike u odnosu na klasičnu:
1. tko čini demos (svi punoljetni graĎani i graĎanke)
2. način upravljanja (načelo predstavništva)
Vlast je ograničena zakonom - vladavina prava.
Liberalna demokracija (liberties=slobode)- postoje slobode i prava ugraĎeni u ustave koji
ljudima ne mogu biti oduzeti.
“Istinska demokracija je ona koja dopustivim sredstvima,
isključivo nenasilnim, brani slobodu svoju, odnosno slobodu
svoje zemlje, i napokon slobodu cijelog čovječanstva”
- Mahatma Gandhi
OSNOVNA DEMOKRATSKA NAČELA (iz Ustava RH)
• Načelo vladavine naroda
"U RH vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.
Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem." (čl.1)
• Načelo ravnopravnosti, jednakosti pred zakonom i demokratskog višestranačkog sustava
"Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo,
socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i
čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote
ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava." (čl. 3)
"Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože,
spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu,
imovini, roĎenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.
Svi su pred zakonom jednaki.“ (čl.14)
“Željeli bismo glasati za najboljeg
čovjeka, ali on nikada nije na listi
kandidata”
- Kin Hubbard
KRIZA DEMOKRACIJE?
Nezadovoljstvo graĎanki i graĎana odlukama koje donose oni koji imaju veću
moć, može smanjuje njihovo povjerenje u demokraciju.
Istraživanja pokazuju da je u Hrvatskoj povjerenje dosta nisko, a
političarima/kama se najmanje vjeruje.
U istraživanjima kao što je Indeks percepcije korupcije TI ili Istraživanje
percepcije i stavova o graĎanstvu, Instituta za društvena istraživanja, pokazuje
se da ljudi u Hrvatskoj prepoznaju problem korupcije.
nikad veći broj država nije bio demokratski, a istodobno su razine
nepovjerenja građana u politiku, političare i političke institucije
izrazito visoke
kriza suvremenih demokracija?
pokazatelji?
1) sve niže razine izlaska građana na izbore
2) opadanje drugih oblika građanske participacije
3) opadanje političkog povjerenja građana
Ako većina građana zaključi da politička participacija nema
smisla, opstanak demokracije može biti ugrožen.
KAKO POPRAVLJATI DEMOKRACIJU?
ALTERNATIVNI MODELI DEMOKRACIJE
Zbog krize demokracije razvijeni su alternativni modeli kojima se može osnažiti uloga graĎanki
i graĎana u procesima donošenja odluka.
Deliberativni model - više rasprave i razmjene argumenata, a ne samo biranje strana ili
odlučivanje
Direktna demokracija - izravno sudjelovanje u raspravama
i donošenju odluka; uključivanje u odlučivanje svih na koje
se odluka odnosi
“Ni jedna pahuljica u lavini se ne osjeća
odgovornom.”
- Stanislaw J. Lec
“Uvijek sam pokušavala objasniti kako demokracija nije
savršena.
Ali daje ti priliku da stvaraš svoju sudbinu.”
- Aung San Suu Kyi
Participativna demokracija – demokratsko odlučivanje kao način donošenja odluka u
svim sferama života u zajednici
Asocijativna demokracija - udruživanjem i zajedničkim djelovanjem graĎani/ke mogu
značajnije utjecati na donošenje odluka i poboljšati kvalitetu demokracije
"U RH jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina.
Pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje svojim
jezikom i pismom i kulturna autonomija.“ (čl. 15)
• Načelo diobe vlasti
"U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu a
ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Načelo diobe vlasti uključuje oblike meĎusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i
zakonom.“ (čl. 4)
• Temeljna ljudska prava i slobode a. osobna i politička prava: pravo na život, zaštita osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti, sloboda
birati i biti biran, sloboda mišljenja i izražavanja, sloboda savjesti i vjeroispovijedi, pravo na javno okupljanje i mirni
prosvjed, sloboda udruživanja i slično
b. gospodarska, socijalna i kulturna prava: pravo na vlasništvo, rad, zdravstvenu zaštitu, štrajk, obrazovanje, obitelj,
zdrav život i slično
TALASAJMO!
Politička pismenost
- građansko sudjelovanje
u donošenju političkih odluka
GRAĐANSTVO KAO STATUS I AKTIVNA ULOGA
GraĎanstvo je status koji osoba dobiva roĎenjem, ali i uloga.
Status- posjedovanje i zaštita prava
Prava u praksi → Ostvaruju li SVI ljudi prava koja su im zakonski zagarantirana?
Uloga- aktivno sudjelovanje u političkom životu zajednice
“Za mene je bolja demokracija ona u kojoj žene,
ne samo da imaju pravo birati, nego i biti
izabrane”
- Verónica Michelle Bachelet Jeria
Članstvom Hrvatske u EU svaka graĎanka i graĎanin Hrvatske ujedno postaje i
graĎaninom Europske unije.
Nacrt povelje o europskom graĎanstvu
“Svjetski mir ne može se očuvati ukoliko se ne ulažu kreativni napori razmjerni opasnostima koje ga
ugrožavaju.”
“Europa se neće stvoriti odjednom ili prema jednom jedinstvenom planu. Izgradit će se putem konkretnih
postignuća koja će prvo stvoriti istinsku solidarnost.”
Schumanova deklaracija 9.5.1950.
https://europa.eu/european-union/about-eu/symbols/europe-day/schuman-declaration_hr
OSNOVNI OBLICI GRAĐANSKOG SUDJELOVANJA
• Izbori
• naistaknutiji demokratski postupak kojim graĎani/ke biraju članove/ice predstavničkog tijela
i povjeravaju im obavljanje političke vlasti
• mogu se odvijati na različitim razinama: lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, nadnacionalnoj
• stvaraju povjerenje graĎana u vlasti i služe kao kontrola vlasti
• razlikuju se prema podjeli na izborne okruge (jedinice), prema načinu glasovanja, načinu
izbornog nadmetanja, načinu preračunavanja glasova u mandate i učincima na politički
sustav
• Referendumi i graĎanske inicijative
• referendumi- graĎani/ke glasanjem direktno odlučuju o nekom pitanju, a političari/ke se
moraju pridržavati odluke koju su izglasali graĎani/ke
• inicijative- pokreću sami graĎani/ke koji nastoje ukazati na odreĎene socijalne i političke
probleme te utjecati na odluke vlasti
DRUGI OBLICI GRAĐANSKOG SUDJELOVANJA
• organiziranje tribina i rasprava o problemima i potrebama u zajednici
• potpisivanje peticija, protestno djelovanje i graĎanski neposluh
• sudjelovanje u javnim okupljanjima
• sudjelovanju u referendumima i pokretanje graĎanskih inicijativa
• iznošenje prijedloga u javnom savjetovanju ili kroz radne skupine
• sudjelovanje u procesu izrade lokalnog proračuna
• sudjelovanje u radu političkih stranaka
• zajedničko djelovanje kroz civilno društvo
• volontiranje
“Politika je preozbiljna stvar da bi bila
prepuštena političarima”
- Charles de Gaulle
Primjeri sudjelovanja i angažmana studenata Plenum na Filozofskom fakultetu
Prosvjedi studenata u Sjedinjenim američkim državama
Socio-ekonomski prosvjedi studenata u Južnoafričkoj republici zbog povišenja cijene
školarine
Zalaganje za ljudska prava u SAD
Dakota Access Pipeline
Black Lives Matter
Zalaganje za ljudska prava izbjeglica Are you Syrious? Izbjeglice Dobrodošli “Forum za slobodu odgoja izradio je
pripreme za učenje o izbjegličkoj krizi: Svi smo mi djeca ovog svijeta
MLADI U PROCESU DEMOKRATSKOG ODLUČIVANJA
Glavna karakteristika demokracija je aktivno uključivanje graĎanki i graĎana u procese donošenja
odluka.
Praktično pitanje: imaju li oni, naročito mladi, kompetencije potrebne za prakticiranje demokracije?
Politička pismenost - znanja, sposobnosti, vještine i vrijednosti koje oblikuju ulogu aktivnog
graĎanina/ke.
Istraživanja pokazuju da obrazovni sustav ne
odgovara u dovoljnoj mjeri potrebama te uloge te
da mladi nemaju razvijene demokratske vrijednosti
i kompetencije u onoj mjeri u kojoj se to očekuje.
SUDJELOVANJE MLADIH U ODLUČIVANJU
Vijeća učenika u školama
Nacionalno vijeće učenika RH
Savjeti mladih
Savjet za mlade Vlade Republike Hrvatske
Krovna udruga mladih Mreža mladih Hrvatske
”Ja sam samo jedna, ali sam ipak jedna. Ne
mogu sve, ali mogu nešto.”
- Hellen Keller
KAKO PRIPREMATI MLADE ZA
AKTIVNO I ODGOVORNO GRAĐANSTVO?
GraĎanska i društvena kompetencija je alat za život jer obuhvaća ne samo
znanja, nego i vrijednosti ili stavove te sposobnosti i vještine za aktivno i
odgovorno demokratsko graĎanstvo.
GraĎanska i društvena kompetencija razvija se graĎanskim odgojem i
obrazovanjem koje se može provoditi u:
• organizacijama civilnog društva - programi neformalnog obrazovanja
• školama - formalno obrazovanje
Europski referentni okvir ključnih kompetencija
za cjeloživotno učenje
(Europska Komisija, 2004.)
Osam ključnih kompetencija:
komunikacija na materinjem jeziku
komunikacija na stranim jezicima
matematička i prirodoslovna
digitalna
učiti kako učiti
graĎanska i društvena kompetencija
inicijativnost i poduzetnost
kulturna osviještenost i izražavanje
KOMPETENCIJE MLADIH U HRVATSKOJ
Mladi nemaju dovoljno znanja, a osobito im nedostaju primjenjiva
znanja, prilike za participaciju i prilike da razviju vještine te
demokratske stavove.
• Istraživanje Centra za ljudska prava Demokracija i ljudska
prava u osnovnim školama - teorija i praksa, 2009.
• Istraživanje Mladi u vremenu krize, IDIZ, 2013.
• Rezultati istraživanja eksperimentalne provedbe graĎanskog
odgoja i obrazovanja (2014 i 2015)
• Studija o političkoj socijalizaciji hrvatskih srednjoškolaca,
GONG, FPZG, IDIZ i GOOD inicijativa (2011 i 2015)
Što je Građanski odgoj i obrazovanje?
GraĎanski odgoj i obrazovanje osigurava mladima razvoj graĎanske i društvene kompetencije,
odnosno znanja, vještina te stavova i uvjerenja koja im pomažu u sudjelovanju u društvenom
životu i odlučivanju Uključuje 6 meĎusobno povezanih područja ili dimenzija:
1. Društvenu dimenziju
2. Ljudsko – pravnu dimenzija
3. Političku dimenzija
4. (Inter) kulturalnu dimenzija
5. Gospodarsku ili ekonomsku dimenzija
6. Ekološku dimenzija
Teme su primjerene iskustveno i istraživačko učenje, organiziranje radionica i projekata te korištenje metoda
poput rasprave, grupnog rada, istraživačkih zadataka te ostalih metoda koje potiču kritičko razmišljanje i
aktivnost.
UvoĎenje GraĎanskog odgoja i obrazovanja u škole u
Hrvatskoj
NACIONALNI PROGRAM ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA
LJUDSKA PRAVA I DEMOKRATSKO GRAĐANSTVO VLADE RH
• Uveden 1999. godine
Izazovi:
• neobavezna provedba, najčešće
kroz izvannastavne aktivnosti u
koje nisu bili uključeni svi
učenici/ce, bez sustavnog
praćenja, podrške i evaluacije
provedbe
Program obuhvaćao:
• odgoj za ljudska prava
• odgoj za demokratsko graĎanstvo
• identitetni i interkulturalni odgoj i
obrazovanje
• odgoj za mir i nenasilno rješavanje
sukoba
• odgoj za održivi razvoj
• odgoj za sprečavanje predrasuda i
diskriminacije
• istraživanje humanitarnog prava i sl.
KURIKULUM GRAĐANSKOG ODGOJA I
OBRAZOVANJA
eksperimentalno se provodio u šk. godinama
2012/13. i 2013/14. u 12 škola (8 osnovnih i 4
srednje)
skup znanja, vještina te demokratskih stavova i
vrijednosti potrebnih za život u demokratskom
pluralnom društvu te potrebnih za aktivno i odgovorno
graĎanstvo
obuhvaća: 6 strukturalnih područja (ljudsko-pravno,
političko, društveno (inter)kulturalno, ekološko i
ekonomsko) i 3 funkcionalne sastavnice (znanja,
vještine i stavove)
• Od 2014. je važeći Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i
obrazovanja za osnovne i srednje škole
• 2016. prijedlog Cjelovite kurikularne reforme koji nije usvojen→ GraĎanski odgoj i obrazovanje kao
meĎupredmetna tema
• tri domene: ljudska prava, demokracija i civilno društvo
• prijedlog reforme odbijen, danas na snazi program iz 2014.
“Ekstremisti su pokazali čega se najviše
boje: djevojke sa knjigom.”
- Malala Yousafzai
Ideje i prijedlozi za unaprijeĎenje
• Moguće je uvoĎenje izvannastavne aktivnosti ili samostalnog predmeta GOO-a u više razrede
osnovne i srednju školu kao nadopuna meĎupredmetnoj provedbi
• obogaćivanje kurikuluma i nastavnih programa novim područjima o kojima se sada ne uči
dovoljno
• priprema i podrška učiteljima/cama i nasavnicima/ama u provedbi,
• demokratizacija škola kroz jačanje uloge Vijeća
učenika i Vijeća roditelja
Izvori i preporuke za čitanje
Osnove demokracije – vlast, pravda, odgovornost, privatnost
Priručnik za demokratizaciju škole, Vijeće Europe
Obrazovanjem do demokracije, priručnici Vijeća Europe
Opća deklaracija o ljudskim pravima (1948.)
Obje strane demokracije, CESI
Osnove demokracije – vlast, pravda, odgovornost, privatnost
MIA- Mlade i aktivne. Ima li demokracije bez žena? CESI
Kratka povijest ljudskih prava B.a.B.e. (2010)
Tv serial o ljudskim pravima http://www.crnakutija.babe.hr/hr/crna-kutija/ B.a.B.e.
Čitajmo izmeĎu redaka, GONG i Kurziv
Preporuka za učitelje/ice
Priručnik za nastavnike- pomoć u provedbi graĎanskog odgoja i obrazovanja
Vedrana Spajić Vrkaš i sur. (2004). Poučavati prava i slobode- priručnik za učitelje osnovne
škole s vježbama za razrednu nastavu. Zagreb, Filozofski fakultet.
Odgaja li škola dobre graĎane? Studija o političkoj socijalizaciji hrvatskih srednjoškolaca,
GONG i Fakultet političkih znanosti
Od podanika do graĎana: razvoj graĎanske kompetencije mladih, GONG,
Institut za društvena istraživanja i GOOD inicijativa
Analiza i zagovaranje javnih politika, GONG
Publikacije o izbornom sustavu 2000.-2010. , GONG
Izbori u Hrvatskoj i iskustva iz regije, GONG
European Commission/EACEA/Eurydice, 2016. Promoting citizenship and the common
values of freedom, tolerance and non-discrimination through education: Overview of
education policy developments in Europe following the Paris Declaration of 17 March 2015.
Luxembourg: Publications Office of the European Union.
IZVORI:
Kompasito, priručnik Vijeća Europe o odgoju i obrazovanju djecu za ljudska prava
Play It Fair!, Human Rights Education Toolkit https://equitas.org/wp-content/uploads/2010/11/2008-Play-it-Fair-Toolkit_En.pdf
UNESCO (2002): International UNESCO Education Server for Democracy, Peace and Human Rights Education. Kako su se razvijala ljudska prava?
http://www.dadalos.org/kr/Menschenrechte/grundkurs_mr2/grundk_2.htm
Marijana Kolednjak, Martina Šantalab (2013). Ljudska prava treće generacije. Tehnički glasnik 7 (3).
Međunarodni ugovori u području ljudskih prava i Republika Hrvatska http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/multilateralni-odnosi-staro-ijvhj/ujedinjeni-narodi-(un)/ljudska-prava-u-rh/
Pregled presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava protiv Hrvatske https://uredzastupnika.gov.hr/sudska-praksa/148
Ustav RH
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina- Zaštita i promicanje ljudskih prava https://pravamanjina.gov.hr/zastita-i-promicanje-ljudskih-prava/597
Internet: http://www.heathwoodpress.com/why-recent-global-uprisings-are-led-by-youth-gayle-kimball/
http://www.heathwoodpress.com/
Human rights friendly schools: https://www.amnesty.org/en/human-rights-education/human-rights-friendly-schools/
Međunarodni ugovori u području ljudskih prava i Republika Hrvatska http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/multilateralni-odnosi-staro-ijvhj/ujedinjeni-narodi-(un)/ljudska-prava-u-rh/
Pregled presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava protiv Hrvatske https://uredzastupnika.gov.hr/sudska-praksa/148
Amnesty International- smrtna kazna https://www.amnesty.org/en/what-we-do/death-penalty/ SLIKE:
Human rights: http://joy.org.au/outtakes/2016/05/16/human-rights-big-screen/
Opća deklaracija o ljudskim pravima: https://www.slideshare.net/VinkoBubi/opa-deklaracija-o-ljudskim-pravima
http://www.kapitalmagazin.rs/evropska-konvencija-za-zastitu-ljudskih-prava-i-osnovnih-sloboda/
https://bebeta.wobi.com/nyc/speakers/?s=yousafzai
www.exitfest.org/
www.skole.hr
https://heleenvandeven.wordpress.com/2012/06/16/happy-youth-day-south-africa-16-6-2012/
http://venturesafrica.com/features/student-lives-matter-why-some-student-protests-are-more-successful-than-others/
Riješite kviz i provjerite znanje i
razumijevanje! https://edu.gong.hr/kviz-politicka-pismenost-
sudjelovanje/
Hvala na interesu i uloženom vremenu!
www.goo.hr
www.facebook.com/gradanski
Izrada uz financijsku podršku Centara znanja za društveni razvoj Nacionalne
zaklade za razvoj civilnog društva.
Autori: Berto Šalaj, Dražen Hoffmann i Martina Horvat.
Sadržaj je isključiva odgovornost autora i GONG-a.