1GlasGrada - 643 - petak 14. 7. 2017.

2 GlasGrada - 643 - petak 14.7. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

OTVORENO PISMO DRUŠTVA TURISTIČKIH VODIČA DUBROVNIK MINISTRU TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE

Neprihvatljivo je da su naši temeljni zahtjevi zanemareniNeprihvatljivo je da su naši temeljni zahtjevi zanemareniNeprihvatljivo je da su naši temeljni zahtjevi zanemareniNeprihvatljivo je da su naši temeljni zahtjevi zanemareniNeprihvatljivo je da su naši temeljni zahtjevi zanemareniJasno i glasno ćemo izraziti svoje strukovno protivljenje svim prijedlozima koji zanemaruju interese struke ikvalitetu usluge koja se nudi turistima i to posebice u odnosu na propuštanje jasnog definiranja zaštićenoglokaliteta snagom zakonske norme, kao i odustajanjem od vodičke kurikularne reforme

Uvaženi Ministre turizma Republike Hr-vatske, gospodine Cappelli,ovim putem izražavamo svoje nezadovol-jstvo činjenicom da nismo pravovremenopozvani na sastanak u Ministarstvu turizma,21. lipnja 2017. godine, na kojem je pred-stavljen prijedlog novog Zakona o pružanjuusluga u turizmu.Budući da kao Društvo turističkih vodiča«Dubrovnik», predstavljamo najbrojnijustrukovnu udrugu u Hrvatskoj, u kojoj jeokupljeno više vodičica i vodiča (400 člano-va) nego u svim ostalim vodičkim udruga-ma na nivou države zajedno, smatramo dasmo svakako trebali biti pozvani na ovajsastanak. Timviše što je naš Predsjednik, gospar MarkoSjekavica, bio dio Radne grupe Ministarst-va turizma za pripremu nacrta prijedlogaZakona o pružanju usluga u turizmu, u dijelukoji se odnosi na pružanje usluga turističkihvodiča, smatramo da je našem predstavni-ku, koji je ujedno zastupao i interese brojnihčlanica i članova Vodičke sekcije HOK-a,Udruženja obrtnika «Dubrovnik», kao i svimostalim članicama i članovima Radne grupebilo logično mjesto na predmetnom sas-tanku.Samo sudjelovanje na sastanku nije samopitanje forme, već i nemogućnosti kritikemerituma prijedloga izmijenjenih propisaodnosnih na turističko vođenje koje je ujavnu raspravu uputilo Ministarstvo turizma.Vodičkoj struci i Radnoj grupi koju ste Va-šom odlukom klasa: 011-01/16-03/32, ur-broj: 529- 06-17-33 od 30. ožujka ove god-ine osnovali kao savjetodavno tijelo Mini-starstva turizma, neprihvatljivo je da su našitemeljni zahtjevi koji su predstavljali okos-nicu našeg rada u Radnog grupi zanemare-ni. Stoga izražavamo protivljenje ovakvomkrnjem prijedlogu Zakonao pružanju usluga u turizmu.Tražimo da se na tragu naših zahtjeva, okojima smo s Vama i čelnim ljudima Mini-starstva pregovarali od početka ove god-ine i koje ste sve na posljednjem sastanku

Radne grupe prihvatili i to potvrdili u pisanimdopisima Ministarstva kao i Vašim osobnimsastancima s vodičkom strukom, izričito uZakonu definiraju dvije osnovne stvari.1. To je u prvom redu značenje pojmazaštićenog lokaliteta, bez ikakve ograde kadje riječ o trgovima, javnim površinama isličnim prostorima, koji predstavljaju samosrce prostora na kojemu se odvija turistič-ko vođenje i suprotno objavi Ministarstvaturizma na svojoj službenoj web stranici, tise prostori ne smiju isključiti iz dosega poj-ma zaštićenog lokaliteta na kojemu eksk-luzivitet prava vođenja imaju licenciranivodičispecijalisti pojedine županije.2. Redefiniranje programa vodičkog obra-zovanja u skladu s standardom EU i njego-vo prevođenje u dvogodišnji program. De-taljno i stručno elaboriranim prijedlogomčlana Radne grupe gospodina Vinka Bak-ije, koji ste na našim sastancima s punoentuzijazma prihvatili, svi smo bili zadovol-jni. Još na sastanku u Dubrovniku krajemsvibnja ste potvrdili predstavnicima DTVD-a da će se ići u tu izmjenu kurikuluma, dabi se na kraju odustalo od tog dogovora inastavila vodička hiperprodukcija osredn-je kvalitete. Opravdanje da je na dužnoststupila nova Ministrica obrazovanja i da unovonastalim okolnostima nema vremenaza ovakve izmjene, a koje nam je ponuđenou Ministarstvu turizma, za nas nije zadovol-javajuće. Dapače, u dolasku osobe kojanema teret kraha osnovnih akademskih vr-ijednosti, znanstvenog integriteta i čestito-sti, na ovu visoku funkciju, vidimo itekakodobru priliku za provođenje reformi obra-zovnog sustava za vodičku struku pa i ovimputem Ministrici upućujemo javni poziv zauključivanje u javnu raspravu o novom Za-konu o pružanju usluga u turizmu, u odno-su na obrazovanje vodičica i vodiča.Kritični smo i u odnosu na terminološki inomotehnički mrak prijedloga Zakona kojinije bio u stanju pratiti suvremen međunar-odne trendove naprednih pravnih sustava,

Europske Unije i Ujedinjenih Nacija i uvrsti-ti u zakonski tekst rodno osviještenu termi-nologiju koja uvažava činjenicu da većinuu našoj struci predstavljaju žene. Ravno-pravnost spolova jedna je od vrijednostizagarantiranih Ustavom RH, tako da termi-nološki ovakav prijedlog Zakona smatramozastarjelim, patrijarhalnim i suprotnim no-motehničkim trendovima naprednihdemokracija, s kojima se naša zemlja težidovoditi u vezu.Vrijeme odvijanja javne rasprave o prijed-logu Zakona o pružanju usluga u turizmu,u srcu turističke sezone, kad je većinazaposlenih u turizmu, na čiji se rad i živote,kao i živote njihovih obitelji ovaj prijedlogZakona odnosi, danonoćno zaposlena, naterenu i u pružanju usluga turistima, smatra-mo neprimjerenim i bojimo se da nećedoprinijeti kvaliteti i sadržajnosti same jav-ne rasprave.Unatoč tome želimo naglasiti da smo kaostruka jedinstveni na nivou cijele Hrvatske,sa snažnom podrškom kolegica i kolega izcijele Europe i da nećemo pristati na polov-ična rješenja poput ovog predloženog. Jas-no i glasno ćemo izraziti svoje strukovnoprotivljenje svim prijedlozima koji zane-maruju interese struke i kvalitetu usluge kojase nudi turistima i to posebice u odnosu napropuštanje jasnog definiranja zaštićenoglokaliteta snagom zakonske norme, kao iodustajanjem od vodičke kurikularne re-forme.S poštovanjem i uz želju da ćete još tijekomjavne rasprave uvažiti ova naša dva temel-jna prijedloga o kojima je do sada bilo dos-ta riječi:

Marko Sjekavica, mr. sc., Predsjednik,Maja Milovčić, Dopredsjednica,

Marojica Bijelić, član Upravnog odbora,Željka Casagrande,

članica Upravnog odbora,Nicole Marčinko,

članica Upravnog odbora,Ivana Zbačnik,

članica Upravnog odbora DTVD-a

tele5marketing@gmail.comT: 020 358 980 F: 020 311 992

mARKETIN

DUSTRA - PRIOPĆENJE

Lijepa naša (tuđa) Hrvatska?!Lijepa naša (tuđa) Hrvatska?!Lijepa naša (tuđa) Hrvatska?!Lijepa naša (tuđa) Hrvatska?!Lijepa naša (tuđa) Hrvatska?!Naša domovina je dragulj, sjajni dijamant među os-talim europskim zemljama. Ne tako davno, hrabri hr-vatski vitezovi su se krvlju borili za slobodu i njenu op-stojnost i zato nam je trenutna situacija oko savudr-ijske vale neprilična. DUSTRA je zabrinuta donošen-jem za nas nevažeće presude o arbitraži sa Sloveni-jom, a neugodno su nas iznenadili stavovi pojedinihzemalja članica EU u vezi spomenute arbitraže, npr.,država Beneluxa. Posebno nas brine dubrovačko po-dručje jer i nas očekuju pregovori i dogovori oko zajed-ničke granice i rješavanje niza otvorenih pitanja, poput

Prevlake i Neuma, sa čak dvije susjedne zemlje, a to su Bosna i Hercegovinai Crna Gora. Apeliramo na Vladu, predsjednicu i premijera: štitite hrvatskeinterese, ne podliježite pritiscima niti ne ustupajte teritorij RH za Judine škude!DUSTRA smatra da je ovaj nedavni arbitražni postupak trajno kompromiti-ran, a kao takav je nevažeći i nepostojeći, osobito jer se Sabor RH izjasnio potom pitanju i donio odluku. Želimo vjerovati da smo na istoj strani i učinitćemo sve u našoj moći da osvijestimo širu javnost o važnosti ovih pitanja zanašu budućnost. Željko Raguž, Predsjednik DUSTRA-e

3GlasGrada - 643 - petak 14. 7. 2017.

AKO ZNATE MATEMATIKU...

Rapalski ugovori i 1941.godinaRapalski ugovori i 1941.godinaRapalski ugovori i 1941.godinaRapalski ugovori i 1941.godinaRapalski ugovori i 1941.godinaKraljevina Srba Hrvata i Slovenaca EX stara Jugoslavijapotpisala je Rapalske ugovore s Talijanima 1920 kojimaje dio Hrvatske pripojila Italiji, a to su: Istra, Rjeka, Cres,Lošinj, Susak, Zadar s okolicu, Lastovo i Palagružu. Dru-gi svjetski rat je počeo tek 1941.g., ako znate matematikusračunajte koliko je prošlo godinaizmeđu ugovora i početka drugogsvjetskog rata.Što se tiče gospodo Angeli Merkel,ja se ne čudim jer dobro znam daNjemci više vole Slovence, a svejužno nazivaju Balkano čak doGrčke. Što su nam Njemci radili nakraju rata Dubrovnik su predali čet-nicima i partizanima, a četnici subili pametni te su za pola danapostali partizani. Onda su du-

brovački partizani uradili pohod i ubijanje Hrvate u Zapadnoj Hercegovini iuradili GeNOCID u Samostanu na Širokom Brijegu pobili fratre i časne i dadalje ne nabrajam. Godine 1943.g. je 15000 četnika prošlo preko Blidinja,Čvrsnice i Vrana , i poklali sve muške od 0 godina do 70 god, jedino sespasio mladić koji je imao 17 god. uvukao se u šuplju bukvu, i nakondrugog svjetskog rata sebi podigao spomenik.Moja pok. majka je tad imala 9 god., žene i djecu sviju su četnici postrojili,i rekli su ako od bilo koga čuju glas ili možda plač da će ih zaklati, a što su

četnici radili ženama i djevojkama to neželimpisati, predpostavite.Nadam se da se ovo više neće nikad ponoviti.Republika Hrvatska nije nastala na antifašizmuni na Avnoju već na DOMOVINSKOM ratu. Jošuvjek imam sliku mladića koji su gliserima sPelješca išli da brane Dubrovnik, Kupare(posebno bi naglasila akciju Kupare), a domasu se vratili u mrtvačkim kovdžezima. Nikadane treba zaboraviti ljude koji su donijeli slo-bodu Republici Hrvatskoj.

Katica Šarac, dr.med.

SMETA MI

Naše cureNaše cureNaše cureNaše cureNaše cureNikako se iščupati iz kol-opleta zgusnutih događa-ja koji svakodnevnosustižu jedan drugog.Zbunjuju me i melju, a janikako da se bar malo od-maknem u nekustaloženu oazu razumije-vanja. Da tamo nađemnešto za svoju dušu ivaše zadovoljstvo, neštočistije, bolje, ljudskije. Atrudim se iz sve snage.Kad mi se učinilo da samna nekom izlasku saple-lo me pitanje: o čemu ćerazgovarat Plenković iCerar na zakazanom sko-rašnjem sastanku. Jedankaže da će razgovarati onekim otvorenim pitanji-ma značajnim za objezemlje, izuzev o odluka-ma Arbitraže. Drugi pakveli: razgovarat ćemo iskl-jučivo o tome kako prim-ijeniti odluke Arbitraže. E,ti se sad snađi. Ako jetako, ima li uopće smislataj sastanak? Ovo višenije paradoks već logič-ka falinka.Uspio sam prikupitisnagu, okrenuti glavu ipogled usmjeriti premasvjetlu koje me ozarilo.Na blještavom Wimble-donu sinulo je i malo hr-vatsko tenisko svjetlo, naponos svih nas.Počeo bih s Anom Kon-juh, jer je najmlađa i našaje Dubrovkinja, no bojimse da će mi biti zamjer-eno, pa ću krenuti drugimredoslijedom.

Ima li uopće nekoga tkone cijeni i ne poštuje silnuupornost i odvažnost sadveć veteranke iz Makar-ske, Mirjane Lučić Baroni?Siguran sam nema!Konačno, naš je prvi žen-ski reket. Mirjana neodustaje, bori se žilavo,želi više, vjeruje da može,bori se kako bi pobijedilaprotivnice, ali i sve ononemilo što joj se događa-lo u teniskoj mladosti,podsjeća me na dalmat-insku maslinu;Što reći o Petri Marčić kojase digla praktično iz pos-telje, stala uspravno, pro-hodala dostojanstveno,zaigrala i pobjeđuje, našaPetra;Djeluje nježno i krhko Os-ječanka Dona Vekić,možda odveć emotivna,ali igra pametan tenis kojiće uskoro donijeti praverezultate;A sad nešto o Ani...e paneću, čekat ću kako bih zanju mogao reći značajnijeriječi, zasad je dovoljnoako kažem da je stigla udrugi tjedan Turnira, igra-la na tri fronta. Zato je sadpridružujem ovom sjajn-om buketu da unese jošviše nade. Ne znam što ćese dogoditi do krajaturnira, imam ja želja ali mije dovoljno i ovo do sada,za moju dušu i vašezadovoljstvo. Sjajne našelijepe, odvažne, pametnei pristojne cure!Neka mi oproste tenisači,o njima ću drugi put, jerse ima što reći. HvalaBogu da ima! Z. O.

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Strani policijski službenici i ove godine naStrani policijski službenici i ove godine naStrani policijski službenici i ove godine naStrani policijski službenici i ove godine naStrani policijski službenici i ove godine naispomoći u Dubrovnikuispomoći u Dubrovnikuispomoći u Dubrovnikuispomoći u Dubrovnikuispomoći u DubrovnikuKao i prethodnih godina, Policijskauprava dubrovačko-neretvanska iovog ljeta nastavlja s međunarodnompolicijskom suradnjom u sklopu pro-jekta „Sigurna turistička sezona“.Radi se o projektu koji Ministarstvounutarnjih poslova već dvanaestugodinu provodi u policijskim uprava-ma na Jadranskoj obali.U Policijskoj upravi dubrovačko-neret-vanskoj početkom ovog tjedna ih jeprimio načelnik Policijske upraveTonći Radibratović koji im je izraziodobrodošlicu naglasivši dosadašnjapozitivna iskustva u okviru ove surad-nje. Istaknuo je kako je broj turista napodručju Dubrovačko-neretvanskežupanije svake godine sve veći, a daje jedan od najvažnijih prioriteta

Policijske uprave dubrovačko-neret-vanske i dalje zadržati status sigurn-og turističkog središta u čemu će namzasigurno pomoći i kolege koji će usklopu ovog projekta boraviti nanašem području.Tako će tijekom srpnja i kolovoza uk-upno jedanaest stranih policijskihslužbenika iz Italije, Kosova, Albanije iCrne Gore, zajedno sa svojim hr-vatskim kolegama, obavljati službu uPolicijskoj postaji Dubrovnik,Policijskoj postaji Gruda i Postaji po-morske policije Dubrovnik.Tijekom obavljanja poslova nećeprimjenjivati policijske ovlasti niti podu-zimati policijske mjere, a pridržavat ćese samo pozitivnih pravnih propisaRepublike Hrvatske.

Obavijest za građaneObavijest za građaneObavijest za građaneObavijest za građaneObavijest za građanePrivremena prekategorizacija pograničnih graničnih prijelaza Imotica - Dužii Slano - Orahov Do u međunarodne granične prijelaze. Obavještavamograđane da je Mješovito povjerenstvo za praćenje provedbe Ugovora izmeđuRepublike Hrvatske i Bosne i Hercegovine donijelo Odluku da se granični pr-ijelazi za pogranični promet Imotica - Duži i Slano - Orahov Do privremeno prekat-egoriziraju u granične prijelaze za međunarodni promet putnika. NavedenaOdluka za GPP Imotica - Duži stupa na snagu sutra, 12. srpnja, a za GPP Slano- Orahov Do u petak, 14. srpnja 2017. g. i na snazi će biti tri mjeseca. PS za

odnose s javnošću PU dubrovačko-neretvanske Andrijana Biskup

OTVORENI APEL ZELENOG FORUMA, EKOOMBLIĆA ZA RIJEKU OMBLU

Zaustavite betonizacijuZaustavite betonizacijuZaustavite betonizacijuZaustavite betonizacijuZaustavite betonizacijuZaustavite daljnju betonizaciju našezaštićene rijeke Omble - poruke su našihsugrađana koji nam se obraćaju na naš Ze-leni telefon 020 453 850 i na FB stranicuEko centar Zeleno Sunce & Eko Omblići,jadajući se kako je odnedavno započelapošast betonizacije rijeke Omble, odnosnopravljenja velikih mula za parkiranje automo-bila i sidrenje barki! Ako se ovako nastavi

izbetonirati će cijelu rijeku, gn-jevno poručuju naši sugrađani,ponajviše “Riječani”, te pozivajuinspekcijske službe i sve odgo-vorne da zaustave ovu pošast.Komunalne službe gdje ste?Na Čavlu ispod Pobrežja pono-vo iskrcavaju šut i glomazni ot-pad. Evo...upravo, četvrtak 6. sr-pnja 2017. u 16.30. Iako je ovodivlje odlagalište zatvoreno većtreću godinu...

PredsjednicaJadranka Šimunović

4 GlasGrada - 643 - petak 14.7. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAJASNO, DETALJNO I KONKRETNO, BEZ MLAĆENJA PRAZNE SLAME

Prijedlog rješenja prometnePrijedlog rješenja prometnePrijedlog rješenja prometnePrijedlog rješenja prometnePrijedlog rješenja prometneprotočnosti na Pločamaprotočnosti na Pločamaprotočnosti na Pločamaprotočnosti na Pločamaprotočnosti na PločamaU mom prijedlogu treba nešto „žrtvovati“, pa makar tobio i dio povijesnog zida, ali radi općeg dobra i korisnosti,a prednosti će se pokazati mnogostruke za mnogesudionike u prometu

Netko je jednom rekao sljedećumisao. „Povijest ne pišu oni kojibrbljaju, nego oni koji djeluju“.Nažalost, sve dosadašnje grad-ske vlasti (uključujući i vijećnike)više su „brbljali“ ili „mlatili praznuslamu“, nego pokušali efikasnoriješiti prometni kolaps na Ploča-ma koji se redovno događa posl-jednjih desetljeća tijekom prije-podnevnih sati, ali ne samo tada,i ne samo ljeti, već tijekom cijelegodine radnim danom.Postavljanjem prometnog redaraili policajca ne bi se puno posti-glo, iz jednostavnog razloga štoje ulica Frana Supila prevažna„žila kucavica“ gradskog prome-ta i istovarno stajalište na istočnojstrani grada.Koliko god to nekima izgledalonemoguće (jer nemaju viziju ilimaštu), za kudikamo bolju pro-točnost prometa navedenom ul-icom, postoji rješenje i ono je vrlojednostavno za realizaciju.Obično se kaže: „da se od šumene vidi stablo“, tako je i u ovomslučaju. Ne samo da je rješenjejednostavno za realizaciju, negoje i najjeftinije, najbrže i najučink-ovitije za sljedeća desetljeća!!Istina, u mom prijedlogu trebanešto „žrtvovati“, pa makar to bioi dio povijesnog zida, ali radiopćeg dobra i korisnosti, a pred-nosti će se pokazati mnogos-truke za mnoge sudionike uprometu. Također bi se poveća-la sigurnost pješaka (građana iturista). Prednosti ću navesti inabrojiti naknadno. Slijedi prijed-log.Jedina „žrtva“ u mom prijedloguje jedan dio gornjeg „komada“zida u dužini od 3-4 metra koji bise uklonio (srušio) u blizini ka-menih skalina (prema Banjama)u Lazaretima. Na tom mjestunapravio bi se „odvojak“ s putaFrana Supila u Lazarete. Nizčvrstu, blago savijenu kosu ram-pu, okrenutu u smjeru zapada,sva opskrbna i druga vozila (okojima će biti kasnije riječi) spus-tila bi se u gornji (neiskorišteni)prostor Lazareta gdje bi se izvr-šio istovar robe. Nakon istovaranastavili bi pravo vožnju i uključilise u promet. (Postavilo bi se

ogledalo i odgovarajući promet-ni znak radi sigurnog „ulaska“ upromet!)Potrebno je ukloniti sa-dašnju ogradu na ulazu radi nes-metanog izlaza vozila iz Lazare-ta.„Karićari“ i vozači elektro-vozila bise premjestili sa sadašnjeg pros-tora iza autobusnog stajališta uLazarete. Jednu prostoriju u razi-ni (gornje površine) Lazareta tre-ba biti namijenjena njima za nji-hove administrativne poslove, aistovremeno bi bili zaštićeni odlošeg vremena (kiše, vjetra,studeni). U zavisnosti od veličineunutrašnjosti prostorije, mogla biista poslužiti i kao privremenoskladište za „osjetljivu“ robu.Znači, dobili bi općenito veći ikvalitetniji „smještaj“ od dosadaš-njeg.Na njihovo mjesto nakonpremještanja, tj. iza „Libertaso-vog“ autobusnog stajalištapremjestiti taksiste, gdje su nekadi stajali. Taj je prostor ipak većiod dosadašnjeg kojeg koristetaksisti kod „Konzumove“ samo-posluge, jer u nizu može statisamo 7-8 taksi vozila. Sadašnjaograda bi se uklonila koja i takosluži da se ne vidi s puta otvorenoskladište „karićara“ i njihovaraznovrsna oprema.Osim vozila za opskrbu Grada injegovih građana (građevinskimaterijal, namještaj itd.), Lazare-ti također mogu izvrsno poslužitiza ukrcaj i iskrcaj turista, umjestokod Gimnazije a katkad „začepe“odvijanje prometa.Navesti ću sada sve prednostikoje bi se dobile korištenjemgornjeg dijela površine Lazareta:1. Znatno veći (ili duži) prostor uLazaretima za opskrbna vozila.Vremenski iskrcaj robe kao i dosada na Pločama. (Cjelokupniprostor Lazareta bio bi „pokriven“kvalitetnim video-nadzorom dan-ju i noću, s obzirom da nam mla-di inozemni gosti nisu uvijek „pit-omi“ nakon odlaska s tulumaren-ja na Banjama i Lazareta);2. „Karićari“ dobivaju mnogo većimanevarski prostor za iskrcaj ikvalitetniji smještaj za njih i robu.Njihova elektro-vozila i karići bilibi uredno parkirani na početku

PRIOPĆENJE MOSTA

Tko (ne)govori istinu?Tko (ne)govori istinu?Tko (ne)govori istinu?Tko (ne)govori istinu?Tko (ne)govori istinu?Most nezavisnih lista kroz svoje djelovanje u općinskimi gradskim vijećima i županijskim skup-štinamaukazivat će na probleme građana i biti njihov glaskoji se do sada u tim predstavničkim tijelima nije čuoOdržana je prva radna sjednica Županijske skupštine Dubrovač-ko-neretvanske županije u novom sastavu, a tom prilikomprisegu su položila dva vijećnika s liste Mosta nezavisnih lista,Nikola Grmoja i Marko Giljača.Sjednica je protekla u žustroj ras-pravi, vijećnici Mosta postavili su Županu mnoga pitanja te nisubili zadovoljni dobivenim odgovorima. Posebno je burna bilarasprava između Župana i Nikole Grmoje nakon Županovihodgovora na pitanja.Dobroslavić je u jednom odgovoru dao do znanja da za sredst-va za dnevnu bolnicu u Metkoviću još uvijek nije aplicirano, aNikola Grmoja podsjetio je da su ministar Kujundžić i DaliborMilan nekoliko dana prije izbora javno izjavili kako sredstva pos-toje i da će se bolnica financirati europskim novcem.„Tri dana prije drugog kruga izbora objavljeno je pismo kojegaje kandidat za gradonačelnika Metkovića uputio ministruKujundžiću gdje ministar odgovara da su osigurana sredstva, ažupan je rekao prije pet minuta da treba projekt prijaviti. Moliobih župana da onda demantira sebe, kandidata za gradonačelni-ka ili ministra jer je prije pet minuta kazao kako sredstva nisuosigurana. Netko tu očito govori neistinu“, istaknuo je Grmoja.U neugodnoj ste poziciji jer sad ispada po vašim riječima kakose natječaji Europske unije namještaju. Ako sredstva postoje,to znači da treba prijaviti projekt. Ne možete manipulirati jav-nost i reći da su osigurana sredstva za projekt koji nije prijavl-jen. Kad sredstva postoje to zovemo EU fondovima. Ali, uzmi-mo ovo kao malu edukaciju za župana iz EU fondova,” dodaoje.Prokomentirao je i noviZakon o koncesijama i pitao Župana je liaktivirao Povjerenstvo za nadzor koncesionara na plaže. Zani-malo ga je zašto razvojna agencija DUNEA nakon pet godinanije neovisna nego joj se svake godine sve više iz županijskogproračuna uplaćuje te zašto se ne financira sama. Prisjetio seHDZ-ove afere oko koncesije na Zlatnom ratu te dodao da pos-toje sumnje da ono što se događalo u Splitsko-dalmatinskojžupaniji se događalo i u Dubrovačko-neretvanskoj. Dobroslavićje rekao kako je Povjerenstvo koje vrši nadzor nad koncesijamareagiralo na pojedine pritužbe, ali i kako nisu pronađene ne-pravilnosti. Što se tiče Zlatnoga rata, istaknuo je kako je to pro-pust Splitsko-dalmatinske županije, a ne HDZ-a.„Vama je premijer HDZ-ov premijer, a župan splitsko-dalmatin-ski nije HDZ-ov župan pa vam nije HDZ-ova afera“, zaključio jeGrmoja.Županijski vijećnik s liste Mosta Maro Kristić pitao je županahoće li Županija poštivati najbolje europske prakse u gospo-darenju otpadom “Zero waste” recikliranje i razdvajanje otpadaili će inzistirati na štetnom projektu Centra za gospodarenje ot-padom u Lučevom razdolju. Kristića je zanimalo i hoće li Žup-anija napraviti nešto u svezi sidrenja kruzera oko Dubrovnika usvojoj nadležnosti. Pitao je je li se Županijska lučka uprava sas-tala s gradonačelnikom.Marko Giljača pitao je je li i kada izmjena obuhvata resorta naSrđu bila od 2016. do danas tema nekog od službenih sastana-ka u Županiji. Pitao je i kad će se staviti na Županijsku skupštinutočka o smanjenju obuhvata Golf resorta na Srđu s 360 na 100ha u skladu s odlukom Visokog Upravnog suda. Zamolio je dase ova točka stavite na dnevni red Supštine jer je ovo mjesto nakojem se trebaju dati argumenti i donijeti odluke.Most nezavisnih lista kroz svoje djelovanje u općinskim i grad-skim vijećima i županijskim skupštinama ukazivat će na prob-leme građana i biti njihov glas koji se do sada u tim pred-stavničkim tijelima nije čuo.

Most nezavisnih lista

5GlasGrada - 643 - petak 14. 7. 2017.

Lazareta s desne strane;3. Taksisti također dobivaju većiparkirališni prostor, tj. za veći broj vozi-la;4. Uklanja se metalna ograda („zas-tor“) jer više nema skladišta naotvorenom;5. Veliki turistički i mini autobusiiskrcavali-ukrcavali bi turiste u Lazareti-ma. (Često se sada zaustave po sre-dini ceste te onemogućuju promet.)Strani gosti više ne moraju prelazitipreko ceste i ugrožavati vlastitu sig-urnost i ne bi stvarali svojim grupnimprijelazom zaustavljanje prometa. (Uzjužni zid Lazareta nalazi se, skorocijelom njegovom dužinom i kamenaarla koja je puna raznovrsnog otpadai samoniklog divljeg bilja. Potrebno jeto očistiti i urediti kako doliči Gradu.);6. Pješaci dobivaju veću pješačkuzonu na Pločama nakon premještajataksista na desnu stranu, ali i učeniciuzduž vanjskog zida Gimnazije kad iduu školu i nakon povratka iz nje. To jestdobivaju „izravnu vezu“ do autobus-nog stajališta, ne izlazeći na kolnik radizaobilaženja parkiranih autobusa.Građani također mogu bez „parkiranihprepreka“ ući u Libertasove autobuse;7. Gradska prometnica bila bi ras-terećena (ili oslobođena) od opskrb-nih vozila, turističkih autobusa i parki-ranih taksija s obje strane ulice FranaSupila, tj. na dijelu Ploča;8. I protokolarna vozila mogu se parki-rati u Lazaretima. Zašto bi oni bili izuze-ti i imali rezervirano parkirališno mjes-to (ograđeno trakom) u dužini od 50-60 metara. (Čine prekršaj jer separkiraju na „zebri“ kod autobusnogstajališta);9. „Taraca“ Lazareta može biti privre-meno(!) parkiralište za sudionike uvjenčanju koje se održava u Gradu;10. I konačno, ono što je najvažnije.Interventna vozila brže mogu ući uGrad preko mosta na Pločama, jer nebi bilo gužve u prometu koju najvišestvaraju vozila u „mirovanju“, jer jošviše sužavaju ulicu Frana Supila.Na kraju da zaključim. Jednim malimgrađevinskim zahvatom (najjeftiniji,najbrži za realizaciju i najučinkovitiji!!)na dijelu zida Lazareta, držim da bi seu mnogome riješio prometni kolaps iprometni „čepovi“ te ubrzao prometna Pločama. Riješile bi se na zadovol-javajući način i mnoge druge komu-nalne „stvari“ koje nisu primjerene kon-taktnoj zoni s istočne strane Grada.„Živi bili pa vidjeli“, hoće li se, već ovegodine što poduzeti po ovom „pitan-ju“ u svezi rješavanja vrlo aktualnogkomunalnog problema ili će se „mlati-ti prazna slama“ i dalje, a sudionici uprometu „šiziti“ što se nešto nepoduzme. Prijedlog je jasan, detaljani konkretan.

Damir Račić

PRIČA KOJU ŽELIM PODIJELITI S VAMA

Umalo izbjegnuta tragedijaUmalo izbjegnuta tragedijaUmalo izbjegnuta tragedijaUmalo izbjegnuta tragedijaUmalo izbjegnuta tragedijaNe vjerujem da će moje iskustvo pomoćidrugima jer niti ja nisam bila dovoljnomudra da učim na tuđim greškamaOsmi srpnja u noći, u 3 sata i 12 minuta, probu-dio me zvuk mobitela. Zvala je stanarka mojekuće u Župi dubrovačkoj da kuća gori i da sudošli vatrogasci i policija. U 3 i 30 smo muž i jabili tamo. I vatrogasci i policija su već otišli.U kući je 11 ljudi, sezonskih radnika od 4 poslo-davca. Svi su izbjegli gušenje i smrt za dlaku.Na moje pitanje što se dogodilo počeli su petl-jati i svaljivati krivicu na kuhinjsku napu, koja inije bila u funkciji. Na kraju se ipak iskristalizira-lo da je jedan od njih, zaposlenik DUD-a (Du-brovačke uslužne djelatnosti ) u 1 sat u noći,pijan prigao patate, ostavio ulje i uključen špa-her i pošao spavati, što je i priznao.Sreća u nesreći da se njegov kolega probudioza posao malo prije 3 sata i zatekao kuhinju itrpezariju u plamenu te pozvao vatrogasce ipoliciju.Ja sam ispred kuće zatekla izgorene kuhinjskeelemente i posuđe a u kući užarene plafone izidove a vatra koja je zahvatila kuhinju i trpezar-iju se počela širiti i na dnevni boravak.I sada me jeza hvata od toga što se moglo do-goditi.Policija i krim policija su ustanovili prema Ka-znenom zakonu, kazneno djelo dovođenja uopasnost života i imovine općeopasnom radn-jom uz priznanje osobe koja je nesreću uzrok-ovala.Od subote pa do danas, srijeda 12.07.2017.g.,nitko od odgovornih iz DUDA nije došao nauviđaj iako su najavljivali dolazak svaki dan. Umeđuvremenu otrovna čađ je prekrila sav zajed-nički prostor jer su tako devastirani prostorstanari koristili i ostavljali vrata i prozoreotvorene. Prostor se pored izgoretina napuniosmeća, prljavog posuđa i ostalih strahota.Zvala sam DUD-ovu Izvršnu direktoricu Marinuu Zagrebu koja mi je poklopila slušalicu na mojeiznošenje činjenica i postavljanja pitanja odgo-vornosti jer očito nisu svjesni težine situacije kojuje izazvao njihov zaposlenik. Ona mi je rekla dase prostor ne smije koristiti jer njihov izvid nijeučinjen a i policija traži dodatni uviđaj i dodatnoispitivanje prisutnih i počinitelja.Na tu njenu tvrdnju, koja nije točna, sam jučer(11.srpnja) popodne zatvorila devastirani,izgoreni dio kuće dok se oni sjete poslati „iz-vid“.Danas (12.srpnja) sam dobila obavijest od IsteIzvršne direktorice, ma šta ta titula značila, uzprijetnju advokatima da mi neće platiti stanarinujer ja nisam osigurala korištenje prostora pre-ma ugovoru o zakupu prostora.Dakle nisam im osigurala korištenje istog togizgorenog prostora koji je njihov djelatnik uniš-tio namjerno ili nenamjerno i zato mi neće platitistanarinu.Ovo je pokrenulo bujicu laži, objeda, spletki, in-triga i od strane njihovih korisnika stambenogprostora i od strane njihove Izvršne direktorice.Sa tako prizemnom i niskom razinom komuni-kacije još nisam imala posla.

Danas sam im napisala Otkaz ugovorao zakupu stambenog prostora uzobavezu da mi ga vrate u stanje u kojemsu ga zatekli a što znači popravakizgorenih zidova, plafona, prozora, vra-ta, obnovu potpuno uništenih instalaci-ja, obnovu nove kuhinje, trpezarije,podova a da ne govorim o uništenomposuđu, lusterima i ostalom sadržajuormara i komoda što je zatrovano di-mom i izgaranjem plastike.To smo već jednom doživjeli u ratu.Dok ovo pišem njihov vlasnik StijepoCar je zatražio sutra sastanak.Prvi put u životu iznajmljujem stambeniprostor sezonskim radnicima. Moja jemama živjela od iznajmljivanja turistima.Ja više nisam mogla održavati kuću tesam se odlučila urediti jedan kat kakobi kuća barem samu sebe moglaodržavati.Kupila sam sav novi namještaj i trudilase da i tim sezonskim radnicima na nekinačin ugodim.Nakon par dana sam već dobila napaderadi čega ja svaki dan dolazim obilazitikuću i njih. Ja sam čula najviše ružnihpriča o ponašanju sezonskih radnika iovo pišem radi upozorenja i drugimiznajmljivačima.Najveća greška mi je bila što nisam ot-kazala Ugovor na prve znakove nepri-jateljstva i mržnje, što im nisam otkaza-la Ugovor kada sam zatekla neprijavl-jenog dečka jedne od njihovih zapos-lenica kako spava na kauču, kada seizazivač požara prvi put okomio namene povišenim tonom vrijeđajući me,kada sam prvi put vidjela da se ne poš-tuju napisana kućna pravila kao što jezabrana pušenje, održavanje čistoće,uzimanja i pretraživanja privatnih stvarii predmeta i kada sam osjetila neprijatel-jstvo i mržnju koja se nije krila aizražavala se na svaki mogući najgorinačin.Ja sam sa tim ljudima suosjećala i tol-erirala im sve prekršaje. Greška!Ne vjerujem da će moje iskustvo po-moći drugima jer niti ja nisam bila dovol-jno mudra da učim na tuđim greškama.S obzirom na moguće katastrofalneposljedice iz ove priče morala sam jepodijeliti sa vama. Ja od te kobne noćiviše ne spavam od misli što je moglobiti.Pazite s kime sklapate Ugovore o na-jmu i koga primate u kuću. Neka mioproste svi pristojni i dobronamjernisezonci bez kojih se ne bi moglo.Posebno čovjeka ustresu te hladne prof-iterske glave koje se i ne trude skritihladnoću i neodgovornost u odnosu nasvoje zaposlenike – sezonce.Nadam se da ću vam jednoga dananapisati neku ljepšu priču.Šaljem puno ljubavi i dobrih namjera iželja svim plemenitim sezoncima koji sudošli zaraditi a ne nose u sebi mržnju ijal. Danica Dileo

6 GlasGrada - 643 - petak 14.7. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPROMIŠLJANJA

Grad od igara i igre od GradaGrad od igara i igre od GradaGrad od igara i igre od GradaGrad od igara i igre od GradaGrad od igara i igre od GradaDanas moderne predstave znače nazočnostpublike u ložama, na parteru, zidinama,tvrđavama ili nekim povijesnim ljetnikovcima,ali zaboravlja se drevna nametnuta neopipljivai nevidljiva „igra“ kojoj predstave služe kaoprolazni trenutci katarze (pročišćenja) usvevremenskom i time bezvremenskom strojuigračke strukture Svemira isprekidanogprečesto ratomSvojevremeno sam neformalno predložio jednu turis-tičku krilaticu: „Dobro došli u Dubrovnik, Grad u koje-mu se igre igraju 365 dana“. Ili možda sličnu: „Du-brovnik je Grad u kojemu se igre otvaraju jedan dan, aigraju cijelu godinu“. Pogledajmo što su o igračkoj ljud-skoj naravi rekli Huzinga, Burke i dr.„Svatko je jednostavno nekada olovkom u ruci prisus-tvovao nekoj dosadnoj sjednici. U nepažljivoj, jedvasvjesnoj igri poteza i ispunjavanja površina nastadošetada fantastični ukrasni motivi, koji katkada podsjećajuna neke čudne ljudske ili životinjske oblike. Bez obzirana pitanje kakvom nesvjesnom porivu kanimo pripisatipsihologiju takve umjetnosti iz dosade, tu funkciju ned-vojbeno možemo nazvati igranjem, igranjem koje spa-da u niže slojeve kategorije igre, negdje pored igre dje-teta u prvoj godini života […]Onaj tko ne poznaje prapovijest natjecanja širom či-tavoga svijeta mogao bi smatrati da su natjecateljskiobičaji, onakvi kakvi i danas žive, određeni motivomkoristoljublja. Raspisuju se natječaji za vijećnice,učenicima umjetničkih škola omogućuje se natjecanjeza stipendiju; time se potiče invencija i otkriva talentkoji najviše obećaje, a cilj je: postići najbolji rezultat. Paipak, svrha postojanja takvih natječaja nije u prvi tre-nutak nikada bila praktična. U pozadini je uvijek prast-ara igračka funkcija natjecanja kao takvoga. Nitko nemože točno reći koliko je smisao za korisno u odre-đenim povijesnim prigodama nadvladao strast za ag-onom [igrom, natjecanjem, nadmetanjem], npr. ondakada je grad Firenza 1418. raspisao natječaj zadovršenje kupole na katedrali; u tom je natječajuBrunelleschi pobijedio trinaest svojih suparnika. Me-đutim, čisto koristoljublje ni u kojem slučaju nije ovlad-alo smionom idejom kupole. Dva stoljeća ranije u istojtoj Firenzi postojala je čitava šuma kula, kojima su seplemićke kuće u najogorčenijem suparništvu bole dou srce. Povijest umjetnosti i povijest rata i dan-danassu sklonije vjerovati da su te florentinske kule služilekao ‘ukrasni tornjevi’ no što bi bile namijenjene ozbil-jnoj obrani. U srednjovjekovnome gradu bilo je mjestaza blistave igračke ideje. […]Tehnika, publicitet i propaganda [promidžba] posvu-da potiču na javna natjecanja, te omogućuju da se onaispune. Trgovačko nadmetanje ne spada u iskonsku,prastaru i svetu igru. Ono se javlja tek onda kada tr-govina počinje stvarati tržišta na kojim jedan mora poku-šati nadmašiti i nadmudriti drugoga. Doskora na tompodručju postaju neophodno potrebna pravila kojapostavljaju ograničenja; to su trgovačke uzance. Svedo razmjerno kasnih vremena trgovačko nadmetanjepo svojim oblicima ostaje primitivno. Ono se intenzivi-ra tek razvojem modernog prometa, trgovačke propa-gande [promidžbe] i statistike. Nije se moglo izbjećida pojam rekorda, nastao u sportu, stekne pravograđanstva i u privredi. Ono što smo danas naviklioznačavati rekordom isprva je označavalo bilješku u

znak sjećanja na neko značajnodostignuće, a zapisivao bi je na gre-di jahač ili putnik koji bi prvi stigao usvratište. Usporedna trgovinska iproizvodna statistika same su doveledo toga da se taj element sporta pre-nio na gospodarski život i tehniku.Težnja za rekordima slavi slavlje pos-vuda gdje privredna dostignuća ima-ju svoju sportsku stranu: najviša nos-ivost prekooceanskog broda, plavavrpca za najbrži prijelaz preko mora.[…]Previše prozirne sebične namjere,koje služe probitku čitave skupine ilijedne osobe, a to je bitna karakteris-tika takvog strančarstva, čini se daloše pristaju biti prave igre […] Čin-jenica da su međusobni odnosi nar-oda zapali u tako velika i ekstremnanasilja i opasnosti, nipošto nije razlogda isključimo pojam igre. [Doduše,opasne i po čovječanstvo pogubneu konačnici svog korijenskog, donek-le nenamjernog nauma.] […] Prih-vaćanje međunarodnog prava odu-vijek je uvelike ovisilo o valjanostipojmova kao što su čast, pristojnost,lijepo ponašanje. I udio viteškogkodeksa časti u razvoju europskogratnog prava nije bio uzaludan.“ [Uza-ludni su bili, jesu i bit će svi ratovi ljud-ske povijesti.] Nekima „sve diplo-matsko ophođenje između država,dokle se god kreće stazama ugovo-ra i pregovora, znači tek uvod u rat-no stanje ili tek prijelaz između dvarata. […] Ukoliko u tim neljudskimtlapnjama o principu prijatelj – nepri-jatelj postoji i trunak istine, mora namse nametnuti zaključak: ozbiljanslučaj nije rat, već mir. I tek pošto pre-vlada taj jadni odnos prijatelj – nepr-ijatelj, čovječanstvo će steći pravo damu se prizna njegovo dostojanstvou punom smislu te riječi. Kao i svešto ga uzrokuje i što mu slijedi, ratuvijek ostaje zapleten u demonske ičarobne okove igre. [Marin Držić jerekao da je rat „poguba ljudskenaravi“, ali kakva je to onda naravkoja (st)vara ratove mirom, poraćemi međuraćem. Svaki mir je u biti nekoudaljeno, nenamjerno, zavarava-jućom utjehom prigušeno očekivan-je nekog rata, a kad taj dođe onda jeobrnuto: rat u iščekivanju mira.] […]Današnja propaganda [promidžba],koja želi zapremiti sav životni pros-tor, radi svim sredstvima na histeričn-om reagiranju mase, te nju usprkosigračkim oblicima koje ona radopoprima, ne valja smatrati za moder-ni izraz duha igre, već radije za nje-govu krivotvorinu. […] Platon ječovjeka nazvao igračkom bogova.“(Johan Huizinga, Homo Ludens, Opodrijetlu kulture u igri, Naprijed,

Zagreb, 1992, str. 153, 156-157, 180,188-190, 192). Ljudi u biti jesu igračkeod krvi i mesa u odnosu na veličinubeskonačnosti, ali zanimljiva jemnožina ili jednina dionika igre. Nas-tanak ljudske vrste kao poticaj zapoboljšanjem strukture lju(d)skenekog bića tako da bi dotični bio boljiradnik (npr. u rudnicima zlata) govoriu prilog igračke, ali i mogućeg iskupl-jenja iz nedokučivih i (zasad) nedos-tupnih dubina Svemira. „Sloboda sene prodaje ni za sva zlata“, ali akonema kupaca i prodavača „slobode“i ako su oni samo prividno takvi, ondaje sloboda u dobrom smislu božja ig-račka koju nekad imamo, a nekadnemamo, a zapravo nam kao takva(igračka) i ne treba jer je igra namet-nuta još u davnosti kolijevke ljudskecivilizacije. Viši ciljevi igračke struktureSvemira mogući su uvjet našeg timerazložnog nepoimanja cijele prostor-vremenske pozornice ili barem nekeod prolaznih životnih slika.Drevnost vjerovanja utkana je u kor-ijene svih civilizacija ovoga svijeta, panam se taj „prijenos podataka“ na vre-mensku daljinu može činiti svojevrsn-om „igrom“ koja ima dublji smisao.„Regionalne su razlike u kulturi zaistavrlo velike i sežu u davnine. […] Pos-toji podatak da su Litvanci još 1547.godine obožavali svoje tradicionalnebogove Perkunasa, Laukosargasa iZemepatisa. Godine 1549. carski jeambasador Herberstein primijetio dau Permskoj oblasti u Rusiji ‘po šuma-ma [i gorama, raznim trgovima] jošuvijek ima idolopoklonika’ i da jošuvijek obožavaju Peruna, drevnogboga gromovnika. […] I zidari su imalisvoje svece-zaštitnike, prije svega‘Quatuor Coronati’ (četvorica rimskihklesara - raznih rimskih mučenika), nopo svemu ostalome njihovo jeudruženje prije naličilo udruženjustrukovnih radnika nego majstorskomcehu: novi su članovi prolazili krozzastrašujuće inicijacijske obrede,prisizali na tajnovitost i usvajali tajneznake raspoznavanja - što su poslijepreuzeli i framasoni kada su u osam-naestom stoljeću počeli osnivati vlas-tite lože.“ (Peter Burke, Junaci, nitkovii lude, Narodna kultura predindustr-ijske Evrope, Školska knjiga, Zagreb,1991, str. 45, 53).Danas moderne predstave znače na-zočnost publike u ložama, na parte-ru, zidinama, tvrđavama ili nekim pov-ijesnim ljetnikovcima, ali zaboravlja sedrevna nametnuta neopipljiva i nev-idljiva „igra“ kojoj predstave služe kaoprolazni trenutci katarze (pročišćenja)u svevremenskom i time bezvremen-skom stroju igračke strukture Svemiraisprekidanog prečesto ratom.

Đivo Bašić

7GlasGrada - 643 - petak 14. 7. 2017.

MOST PELJEŠAC

Postoje bolji, sigurniji i jeftinijiPostoje bolji, sigurniji i jeftinijiPostoje bolji, sigurniji i jeftinijiPostoje bolji, sigurniji i jeftinijiPostoje bolji, sigurniji i jeftinijinačini izgradnje temeljanačini izgradnje temeljanačini izgradnje temeljanačini izgradnje temeljanačini izgradnje temelja

Hrvatske ceste su definirale da plovidbeni profil ispodmosta Pelješac bude u sredini mosta sa visinom od 35m.Obzirom da se plovidbeni profil povećao na 55 m, unepovoljnim uvjetima temeljenja, području izuzetneseizmičnosti i jakih vjetrova, izgradnja mosta je postalarizična.Kako se velika visina mosta od 55 m gradi zbog Neu-ma, optimalno rješenje je da se plovidbeni profil izgra-di u pravcu Neuma, čime se dobivaju mnoge pogod-nosti:-Smanjit će se zagađivanje kanala Maloga mora jerbrodovi neće trebati manevrirati kanalom da bi došlido Neuma.-Konstruktivno je povoljno jer bi cca polovina najvećegopterećenja od visine 55 m bila na čvrstom tlu, a drugapolovina bi bila pri kraju. Visina ostalog dijela mosta bise smanjivala do visine cca 10 m, što je povoljnije zboglošeg terena.-Navedenom promjenom plovnog puta ukupna visinamosta bi se smanjila preko 30.000 m2, a most bi biočvršći, sigurniji, jeftiniji i brže bi se izgradio.-Izgradnjom temelja čeličnim cijevima ukupna površi-na čelika u moru iznosi cca 40.000 m2, a obzirom naagresivnost mora nije dokazana neškodljivost za škol-jke u Malostonskom zaljevu.-Postoje bolji, sigurniji i jeftiniji načini izgradnje temeljaza ovakve mostove koji se grade u svijetu.

Emil Željko Polović

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Županije - razvojna raznolikost iŽupanije - razvojna raznolikost iŽupanije - razvojna raznolikost iŽupanije - razvojna raznolikost iŽupanije - razvojna raznolikost igospodarski potencijaligospodarski potencijaligospodarski potencijaligospodarski potencijaligospodarski potencijaliUdio Dubrovačko-neretvanske županije u ukupnom BDP je 3%,odnosno 9,5 milijardi kuna

Na sjednici Gospodarskog vijećaŽupanijske komore Dubrovnik pred-stavljena je nova publikacija Sektoraza financijske institucije, poslovne in-formacije i ekonomske analize HGKpod nazivom „Županije – razvojnaraznolikost i gospodarski potencija-li“.Publikacija na preko 80 stranicaobrađuje ekonomske i demografskepokazatelje i trendove u županijamate ih po brojnim drugim pokazatelji-ma uspoređuje međusobno, ali i narazini EU. Uz navedeno, svakoj žup-aniji posvećen je poseban dio s poka-zateljima i opisom gospodarskog po-tencijala.Navedena publikacija odlična je pod-loga za spoznavanje stanja u kojemse nalaze hrvatske županije, ali i zakreiranje gospodarskih (i ostalih)mjera i politika kojima je cilj ubrza-vanje razvoja i smanjivanje razlika umeđusobnom razvoju hrvatskih regijai županija.U zadnje dvije godine primjetan jepozitivan trend pokazatelja poslovan-ja poduzetnika Republike Hrvatske iDubrovačko-neretvanske županije,no još uvijek nisu dostignute veličinezabilježene u pretkriznoj 2008. godi-ni (broj zaposlenih i ukupni prihod).Veličina BDP-a najbolji je pokazateljrazličite gospodarske snage poje-dinih županija. Tako se od 328 mili-jardi kuna, koliko je iznosio brutodomaći proizvod (BDP) u 2014. god-ini na razini Hrvatske, čak trećina ilitočno 33,3% odnosilo na GradZagreb. Udio Dubrovačko-neretvan-ske županije u ukupnom BDP je 3%,odnosno 9,5 milijardi kuna.Uz ekonomsku snagu, BDP pokazujei trendove kretanja gospodarstva upojedinim razdobljima. Tako je BDPi na nacionalnoj razini i u svim žup-

anijama u 2014. godini bio nominal-no manji nego u pretkriznoj 2008.godini. Stopa pada BDP na naciona-lnoj razini iznosila je -4% dok je u Du-brovačko-neretvanske županiji iznosi-la -3,2%.Hrvatska gospodarska komoraprovela je postupak ocjenjivanja i raz-vrstavanja svih županija u RepubliciHrvatskoj prema indeksu gospodar-ske snage. HGK indeks gospodarskesnage jest kompozitni pokazatelj kojise računa kao zbroj ponderiranih os-novnih gospodarskih pokazatelja utrogodišnjim prosjecima te demograf-ske projekcije radi mjerenja stupnjagospodarske snage i gospodarskogpotencijala županija u odstupanju odprosjeka RH (indeks gospodarskesnage iznad 100 pokazuje da je poje-dina županija iznad prosjeka RH, dokvrijednost niža od 100 znači da jepojedina županija ispod prosjekaRH). HGK indeks gospodarske snageza Dubrovačko-neretvansku županijuiznosi 92,1 iz čega vidimo kako je DNŽispod prosjeka Republike Hrvatske tezauzima šesto mjesto u ukupnomporetku županija. U publikaciji suobrađena i demografska kretanja kojasu izrazito nepovoljna za Republiku Hr-vatsku i Dubrovačko-neretvanske žup-aniju. Danas u Hrvatskoj ne postojinijedna županija koja iz godine u god-inu pokazuje neprekinut prirodni pr-irast. Dugogodišnje prirodno smanjen-je izaziva zamjetne promjene u dobn-om sastavu stanovništva što se očitujeu padu broja i udjela mladih, u padubroja i udjela osoba u radnom kontin-gentu, te u porastu broja i udjela star-ijeg stanovništva. U projekcijama bro-ja stanovništva za 2021. godinu u Du-brovačko-neretvansku županijiočekuje se pad stanovništva za 2%odnosno 1.954 stanovnika manje.

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

Sitnice naše svagdašnjeSitnice naše svagdašnjeSitnice naše svagdašnjeSitnice naše svagdašnjeSitnice naše svagdašnjeNa Libertasovim čekaonicama postoje table alibez sadržaja? Je li im to svrha ili je u pitanjunešto drugo? Zar se na tim tablama ne mogunaći vozni red, obavijesti i sl.? Nadam se da ćeodgovorni nešto poduzeti po ovom pitanju.Hvala za popravljeni pločnik kod ulaza u crkvusv. Mihajla, za uklonjeni električni kabel u Vol-antinovoj i popravljenu rupu kod Nautike, očemu sam već ranije pisao…Ponovno upozoravam da će pasti suhozid bli-zu Kuparske i između Ulice branitelja, kućni broj29. Isto tako, nužno je ukloniti kabel između Istar-ske i Hrvatskih branitelja.

Zdravko Trojanović Trojo

8 GlasGrada - 643 - petak 14.7. 2017.

URED GRADONAČELNIKA

Ministrica kulture na radnomMinistrica kulture na radnomMinistrica kulture na radnomMinistrica kulture na radnomMinistrica kulture na radnomsastanku kod gradonačelnikasastanku kod gradonačelnikasastanku kod gradonačelnikasastanku kod gradonačelnikasastanku kod gradonačelnika

Gradonačelnik Grada DubrovnikaMato Franković i zamjenica JelkaTepšić održali su 11.srpnja radni sas-tanak s ministricom kulture RepublikeHrvatske Ninom Obuljen Koržinek.Gradonačelnik Franković i zamjenicaTepšić s ministricom su razgovarali oupravljanju kompleksom Lazareta teo Planu upravljanja zaštićenom pov-ijesnoj cjelinom Dubrovnika, čiji bi sekoncept uskoro trebao naći predGradskim vijećem na raspravu i us-vajanje. Plan upravljanja kao strateš-ki dokument sastavljen od konkretnihmjera, modela i pravila dat će odgo-

vore o smjeru u kojem Dubrovnik treba krenuti u vidu zaštite na-šeg najvećeg resursa – bogate povijesne i kulturne baštine.Otvorene su i brojne druge teme od zajedničkog interesa, poputpitanja Državnog arhiva u Dubrovniku smještenog u palači Spon-za te nedostatka adekvatnog prostora za deponiranje arhivskegrađe kao jednog od dugotrajnih problema s kojim se nose i Državniarhiv, ali i gradske ustanove poput Dubrovačkih muzeja i Du-brovačkih knjižnica. Stavljanje u širu društvenu funkciju i snažnijeotvaranje javnosti brojnih prostora poput ljetnikovca Bunić-Kabogatakođer je bila tema razgovora.Ministrica Obuljen Koržinek istaknula je snažnu i sustavnu potporuMinistarstva kulture svim kulturnim institucijama, ustanovama i pro-gramima Grada Dubrovnika kao i usku suradnju pri procesu up-ravljanja kulturnom baštinom.

Prijem za predstavnike vjerskihPrijem za predstavnike vjerskihPrijem za predstavnike vjerskihPrijem za predstavnike vjerskihPrijem za predstavnike vjerskihzajednicazajednicazajednicazajednicazajednicaGradonačelnikGrada DubrovnikaMato Frankovićprimio je 6.srpnjapredstavnike vjer-skih zajednica uDubrovniku.GradonačelnikFranković se takosastao s gener-alnim vikarom Du-brovačke bisk-upije i katedralnimžupnikom don Stankom Lasićem, parohom dubrovačkim Vlada-nom Perišićem i njegovim suradnicima; svećenikom StevanomKovačevićem i đakonom Miroslavom Boškovićem, predsjedni-com Židovske općine u Dubrovniku Sabrinom Horović i du-brovačkim imamom Salkanom ef. Herićem.Prijem je inicirao upravo gradonačelnik želeći se i službeno pobližeupoznati s trenutnim potrebama vjerskih zajednica, ali i njihovimplanovima i projektima u bližoj budućnosti u kojima trebaju surad-nju i pomoć Grada Dubrovnika.Gradonačelnik je poručio kako je Dubrovnik jedinstven primjersuživota različitih religija koje su stupovi na kojima počiva Grad, anekad i Dubrovačka Republika i kako je taj duh tolerancije, među-sobnog poštivanja i suradnje potrebno njegovati kao nešto što jeuistinu dragocjeno.O različitim projektima u kojima je dobrodošla pomoć Grada Du-brovnika, najavljeno je, razgovarat će se ubrzo na radnim sastan-cima.

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ POSJETIOPLAŽU U UVALI LAPAD

U tijeku završni radoviU tijeku završni radoviU tijeku završni radoviU tijeku završni radoviU tijeku završni radoviU srijedu, 12.srpnja, gradonačelnik GradaDubrovnika Mato Franković obišao je plažuSumratin u Uvali Lapad gdje se susreo s pred-stavnicima investitora i koncesionara kupališ-ta.Gradonačelnik se prilikom obilaska i osobnouvjerio da su na koncesijskom području utijeku završni radovi na uređenju plažnih ob-jekata, čišćenje i užurbane pripreme za skorootvaranje.Predstavnici investitora upoznali su gradonačelnika i shortikulturnim rješenjem koje se u trenutno implemen-tira na jednom od područja unutar obuhvata plaže.Najavljeno je i da će se odmah po završetku glavnesezone posaditi dodatnih više desetaka stabala masli-na starijih od 30 godina što će dati novu dimenziju uk-upnom izgledu cijelog prostora.

Tehnički pregled od strane nadležnog odjela Grada Dubrovnika održan je uutorak, 11. srpnja. Investitoru je naloženo završiti proces pribavljanja potreb-nih suglasnosti i dokumentacije koju u okviru svojih nadležnosti izdaju drugatijela što se investitor obvezao napraviti u najkraćem mogućem roku kada ćese ponoviti tehnički pregled te pristupiti izradi uporabne dozvole kako bi plažašto prije bila u funkciji i dostupna građanima i turistima.„Plaža u Uvali Lapad površinom je trostruko veća od prijašnje i uvjeren samda će obogatiti ukupnu ponudu kupališnih i rekreacijskih sadržaja te osigu-rati novu kvalitetu turističkog proizvoda Dubrovnika“, kazao je gradonačelnikMato Franković te dodao kako će nova plaža biti potpuno otvorena premagrađanima i posjetiteljima, a ulazak na plažu neće se naplaćivati, što je važansegment ovog projekta.„Očekujem od svih nositelja koncesijskih odobrenja i koncesija na pomor-skom dobru da se ponašaju sukladno izdanim odobrenjima i koncesijama teda prilikom obavljana odobrene gospodarske djelatnosti na pomorskomdobru u nijednom smislu ne priječe prava i slobode građana Grada Dubrovni-ka“, poručio je ovom prilikom gradonačelnik.Vezano uz produljenje radova na obuhvatu plaže gradonačelnik je kazao ida je, sukladno izvidu i pozitivnom mišljenju Službe komunalnog redarstvainvestitoru odobreno izvođenje radova budući da je riječ o završnim radovi-ma, koji se u smislu Odluke o privremenoj zabrani izvođenja građevinskihradova na području Grada Dubrovnika ne smatraju radovima na koje seodnosi privremena zabrana izvođenja.

9GlasGrada - 643 - petak 14. 7. 2017.

10 GlasGrada - 643 - petak 14.7. 2017.

SURADNJA

Držić povezuje Milano i DubrovnikDržić povezuje Milano i DubrovnikDržić povezuje Milano i DubrovnikDržić povezuje Milano i DubrovnikDržić povezuje Milano i DubrovnikPredstavljanje vrijednih prvih izdanja najvećeg hrvatskogkomediografa od velikog je značaja za Dubrovnik, ali i RepublikuHrvatskuPovodom otvorenja izložbe „Stvaranje mostova - Putovanje s Marinom Držićemod Milana do Dubrovnika“, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Frank-ović, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i ravnatelj ustanove u kulturi„Dom Marina Držića“ Nikša Matić primili su 7.srpnja generalnu konzulicuRepublike Hrvatske u Milanu, Ivu Pavić i ravnateljicu Nacionalne knjižniceBraidense iz Milana, Mariu Goffreddo.

Prijemu se nazočili i Frano Bongi, dugogodišnji počasnikonzul Talijanske Republike u Dubrovniku kao i odv-jetnik iz Milana, gospodin Cristiano Pambianchi, nos-itelj odlikovanja Danice Hrvatske s likom Marka Marulićaza osobite zasluge u području kulture, koji je u diplo-matskim krugovima poznat kao veliki promotor du-brovačke i hrvatske umjetnosti i kulture.Naime, u okviru spomenute izlože u subotu 8. srpnja uDomu Marina Držića upriličeno je predstavljanje prvo-tisaka Držićevih djela iz 1551. godine, među njima i„Tirene“ koja je prvi put obavljena u Veneciji. Izdanjasu se dugo vremena smatrala izgubljenim dok 2007.godine nisu pronađena u Nacionalnoj knjižnici Braid-ense u Milanu gdje su i pohranjena, a njihovo izlagan-je u Dubrovniku plod je suradnje Doma Marina Držićai milanske Nacionalne knjižnice.Generalna konzulica Iva Pavić osvrnula se na nedavnoodržanu svečanost u Milanu povodom 25. obljetnicebilateralnih diplomatskih odnosa između Republike Hr-vatske i Talijanske republike te Dana državnosti Re-publike Hrvatske u čijem je središtu bio upravo Du-brovnik i to kroz prizmu života i stvaralaštva RuđeraBoškovića i Marina Držića te uz sudjelovanje brojnihdubrovačkih ustanova u kulturi, Gimnazije Dubrovnik iTurističke zajednice grada Dubrovnika.Konzulica Pavić predstavila je također nove ideje i inici-jative suradnje između Dubrovnika i Milana, ali i drugihgradova i regija u susjednoj i prijateljskoj zemlji.Gradonačelnik Franković je uvaženim gostima česti-tao na dosadašnjim uspjesima na promociji Dubrovni-ka i njegove bogate baštine i kulture. Izrazio je uvjer-enje da će daljnja suradnja, dok god postoji snažniimpuls s obje strane, svakako biti još i bogatija te jekazao kako je predstavljanje vrijednih prvih izdanja na-jvećeg hrvatskog komediografa od velikog značaja zaDubrovnik, ali i Republiku Hrvatsku.ŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKA

NEDJELJOM IZ SREBRENOG BESPLATNO NA LOKRUM

Prošlu nedjelju krenuo je brodProšlu nedjelju krenuo je brodProšlu nedjelju krenuo je brodProšlu nedjelju krenuo je brodProšlu nedjelju krenuo je brodiz Župe za Lokrumiz Župe za Lokrumiz Župe za Lokrumiz Župe za Lokrumiz Župe za LokrumPolazak Argosya, Dubrovačkog vaporetta organiziranje svaku nedjelju do kraja kolovoza s polaskom u 10.00

ZA PEDAGOŠKU 2017/2018.

U župski vrtić upisana sva djeca sU župski vrtić upisana sva djeca sU župski vrtić upisana sva djeca sU župski vrtić upisana sva djeca sU župski vrtić upisana sva djeca sliste čekanjaliste čekanjaliste čekanjaliste čekanjaliste čekanjaU prostorijama Dječjeg vrtića Župa dubrovačka održana je Sjedni-ca Upravnog vijeća na kojoj je jedna od točaka dnevnog reda bila

Upis djece sa liste čekanja za pedagošku 2017/2018. godinu.Na prijedlog ravnateljice dječjeg vrtića gđe

Marije Jelić Upravnovijeće jednoglasno jedonijelo odluku dase sa trenutne „listečekanja“ upišu SVAdjeca uključujući ione čiji roditelji nezadovoljavaju uvjet neprekidnog rada zadnjih 6 mjeseci.Novost koja će razveseliti mnoge roditelje čija se djeca nalaze na „listi evidencije“ jestda će djeci u trenutku stjecanja uvjeta navršene godine života i iza 31.08. a do kraja2017. g. bit omogućeno primanje u vrtić . Upis te djece bit će u listopadu i studenom.„Općina Župa dubrovačka kao osnivač Dječjeg vrtića osigurala je dodatna sredstvakako bi se u zgradi općine osposobio prostor za još jednu vrtićku grupu, a ujedno je iuveden „treći odgajatelj“ čime se omogućio prihvat puno većeg broja djece.Općina uz ranije zaposlene asistente te logopeda i pedagoga za nadolazeću peda-gošku godinu ima pripremljenu strategiju upotpunjavanja stručno razvojnog tima nasveopće zadovoljstvo mnogih roditelja „ rekao je načelnik Općine Silvio Nardeli.

sati, i povratkom u 17.30 s Lokruma. Prijevoz kao i ulazak u Rezervat be-splatan je za sve stanovnike koji su u Općini Župa dubrovačka izvadili se-zonske pokazne karte. Svi oni koji to još uvijek nisu napravili, imaju mo-gućnost pod istim uvjetima (uz fotografiju i preslik osobne iskaznice) poka-ze izvaditi u prostorijama Rezervata Lokrum u staroj gradskoj luci. Pogod-nost pokaznih karata stanovnici iz Župe dubrovačke mogu iskoristiti i os-talim danima u tjednu iz gradske luke.

11GlasGrada - 643 - petak 14. 7. 2017.

12 GlasGrada - 643 - petak 14.7. 2017.

HUMANITARNA VOŽNJA BICIKLIMA SVEDO ALBANIJE I NATRAG

Za Emu i MatejaZa Emu i MatejaZa Emu i MatejaZa Emu i MatejaZa Emu i MatejaDvojica Ogulinaca, profesor Ivan Puškarići Željko Magdić, spremaju se na velikibiciklistički pothvat u srpnju, a sve zbog ple-menite ideje pomaganja dvoje teškobolesne djece iz Ogulina - Emi i Mateju!Naime, spremaju se za humanitarnu vožnjubiciklima sve do Albanije i natrag. Početaknjihove biciklističke humanitarne avantureplaniran je 13. srpnja 2017. godine u 9 sati

s Trga hrvatskih rodoljuba, Ogulin, kada bise, simbolično, uručila dva bicikla - dvojedjece iz 2 ogulinske osnovne škole. Tijekomnjihove vožnje rutom kojom idu će se prik-upljati financijska sredstva koja će se na-kon njihovog povratka donirati za liječenjedvoje teško bolesne djece. HumanitarnaUdruga Oda prijateljstvu otvorila je pose-ban podračun u Erste banci na koji svi kojižele podržati ovu humanitarnu inicijativu iveliku žrtvu dvojice hrabrih Ogulinaca moguuplatiti svoje donacije za Emu i Mateja do31.7.2017. godine!Nakon završetka akcije sredstva će biti pre-

bačena na žiro-račune roditel-ja Eme i Mateja, a račun setada zatvara. Prikupljeni iznosi zahvale uplatiteljima bit ćeobjavljeni po završetku akcijeu medijima. Ruta vožnje bicik-lom je sljedeća: Ogulin-Gos-pić-Knin-Sinj-Imotski-Mostar-Metković-Neum-Dubrovnik(18.7.)-Tivat-Budva-Ulcinj-Skadar-Podgorica-Nikšić-Sa-rajevo-Travnik-Banja Luka-Pr-ijedor-Bihać-Ogulin u ukupnojdužini oko 1600 km.

UDRUGA DUBROVAČKI PRIMORSKI SVATOVI

Nastup na Koncertu ljeta„ OdNastup na Koncertu ljeta„ OdNastup na Koncertu ljeta„ OdNastup na Koncertu ljeta„ OdNastup na Koncertu ljeta„ Odlinđa, baluna, drmeša do kola“linđa, baluna, drmeša do kola“linđa, baluna, drmeša do kola“linđa, baluna, drmeša do kola“linđa, baluna, drmeša do kola“Udruga Dubrovački primorski svatovi iz dubrovačkih

Gornjih sela u subotu 8.7., gostovala je u Općini Generalski stol u ToplicamaLešće na Dobri na Koncertu ljeta „ Od linđa, baluna, drmeša do kola“ u orga-nizaciji KUD-a „Izvor“ iz Generalskog stola. Osim predstavnika udruge Du-brovački primorski svatovi sudjelovali su i HKD „Napredak“ Kreševo iz BIH,Jelena Kuliš Džoja, KUD „Mate Balota“ Rakalj iz Istre, Mirko Cetinski i Canta-dori, KUD „Justo Curto“ Rovinj iz Istre, KUD „Frankopan“ iz Bosiljeva i ŠimaJovanovac. Predstavnica Dubrovačkih primorskih svatova je pobijedila na Izbo-ru za najfolklorašicu, kao najljepša djevojka u narodnoj nošnji. Udruga je pred-stavila stare svadbene običaje dubrovačkih Gornjih sela te je otplesala linđo.

GRADONAČELNIK SPLITA U SLUŽBENOMPOSJETU GRADU DUBROVNIKU

O suradnji na više poljaO suradnji na više poljaO suradnji na više poljaO suradnji na više poljaO suradnji na više polja

Gradonačelnik Grada Dubrovnika MatoFranković primio je 11.srpnja u službeniposjet gradonačelnika Splita Andra Krstu-lovića Oparu.Splitski gradonačelnik, koji je nazočio cer-emoniji otvorenja 68. Dubrovačkih ljetnihigara, izrazio je zadovoljstvo što je upravoposjet gradonačelniku Frankoviću njegovprvi službeni posjet otkada je preuzeodužnost.Grad Split, koji posljednjih godina bilježinagli turistički procvat, posljedično se nalazipred velikim komunalnim izazovima. Sto-ga je gradonačelnik Krstulović Opara iska-zao zanimanje za iskustva i planove Du-brovnika kao najistaknutijeg hrvatskog tur-ističkog brenda u upravljanju destinacijom.Gradonačelnici Splita i Dubrovnika razgo-varali su o nizu drugih tema svojstvenih tur-ističkim destinacijama na Jadranu, izmeđuostalog i o depopulaciji povijesnih urbanihcjelina, odnosno mjerama koje planirajupoduzeti kako bi ublažili i zaustavili te neg-ativne trendove.Gradonačelnici su također razgovarali onizu prijedloga međusobne suradnje,poglavito na polju kulture.

13GlasGrada - 643 - petak 14. 7. 2017.

14 GlasGrada - 643 - petak 14.7. 2017.

DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA

U BRUXELLESU

Župan na sastanku Europskog odbora regijaŽupan na sastanku Europskog odbora regijaŽupan na sastanku Europskog odbora regijaŽupan na sastanku Europskog odbora regijaŽupan na sastanku Europskog odbora regija

ŽUPAN PRIMIO GENERALNU KONZULICU REPUBLIKE HRVATSKE U MILANU IVU PAVIĆ

O nastavku suradnje Dubrovnika i MilanaO nastavku suradnje Dubrovnika i MilanaO nastavku suradnje Dubrovnika i MilanaO nastavku suradnje Dubrovnika i MilanaO nastavku suradnje Dubrovnika i Milana

ŽUPAN S MINISTRICOM ŽALAC OPROJEKTIMA U OBRAZOVANJU

Osnovna školaOsnovna školaOsnovna školaOsnovna školaOsnovna školaCavtat prioritetCavtat prioritetCavtat prioritetCavtat prioritetCavtat prioritetŽupanijeŽupanijeŽupanijeŽupanijeŽupanijeŽupan Nikola Dobroslavić 11.srpnja je uPalači Ranjina održao sastanak s minis-tricom regionalnog razvoja i EU fondovaGabrijelom Žalac na kojem su sudjelov-ali i saborski zastupnici Branko Bačić iSanja Putica, ravnatelj SAFU-a TomislavPetric, pomoćnik ministrice obrazovan-ja Momir Karin, zamjenica župana Žakli-na Marević, načelnik Općine KonavleBožo Lasić, ravnateljica Osnovne školeCavtat Kate Kukuljica, zamjenice gra-donačelnika Grada Dubrovnika OrlandaTokić i Jelka Tepšić, ravnateljica žup-anijske razvojne agencije Dunea Melanija Milić te ostali predstavnici Ministarstva, Županije i Općine. Na sastanku su razmotrenepotrebe u rješavanju prostornih problema u obrazovanju i mogućnost financiranja njihovih projekata. Poseban naglasak stavljen je naOsnovnu školu Cavtat koja je prioritet Dubrovačko-neretvanske županije s obzirom na njeno izuzetno loše stanje. Ministrica Žalac isaborski zastupnici iskazali su spremnost i pomoć u pronalasku načina financiranja izgradnje novog objekta ove škole.

Župan Nikola Dobroslavić i zamjenica žup-ana Žaklina Marević sastali su se 7.srpnjau Palači Ranjina s generalnom konzulicomRepublike Hrvatske u Milanu Ivom Pavić,počasnim konzulom Talijanske republikeFranom Bongijem, ravnateljicom Naciona-lne knjižnice Braidense Mariom Goffredo,milanskim odvjetnikom Cristianom Pambi-anchijem te ravnateljem Doma MarinaDržića Nikšom Matićem.Tema sastanka bila je izložba jedinih saču-vanih primjeraka prvotiska Držićevih djelaiz 1551. godine pohranjenih u Nacionalnojknjižnici u Milanu, koja se održala u sub-otu, 8. srpnja 2017., u muzeju Doma Mari-na Držića.Razgovaralo se i o nastavku kvalitetnesuradnje između Grada Dubrovnika i Gra-da Milana, učvršćivanju suradnje triju mjestau talijanskoj regiji Molise u kojima žive Hr-vati te uspostavljanju mosta suradnje s poje-dinim mjestima u Dubrovačko-neretvanskojžupaniji. Također, razgovaralo se i o nas-tavku suradnje između Republike Hrvatskei Talijanske Republike.

dijeljenja iskustava skolegama iz cijele Eu-rope s ciljem unapre-đenja mogućnosti zaprovedbu integriranihpristupa lokalnog i re-gionalnog razvoja. Tak-ođer, raspravljalo se i oneophodnom osposobl-javanju lokalnih i region-alnih predstavnika zabolje poznavanje europ-skih organizacija, politi-ka, financijskih sredsta-va, kao i dobroj praksi.

Sastanku Europskog odbora regija, kojise održao u Bruxellesu, u svojstvu čla-na povjerenstva za građanstvo, upravl-janje, institucijske i vanjske poslove sud-jelovao je i župan Nikola Dobroslavić.Tema sastanka je dijalog Odbora regijas Agencijom EU za temeljna prava o ukl-jučivanju i sudjelovanju migranata i nji-hovih potomaka u društvu. O integracijiimigranata intenzivno se raspravlja dil-jem Europske unije, s obzirom na to da

je većina država članica pogođena mi-gracijskim kretanjima. Potreba definiranjapolitike održive integracije danas se jav-lja kako u zemljama s dugom poviješćuimigracije, tako i u zemljama koje su prviput suočene s priljevom imigranata.Na sastanku se raspravljalo i o pomoćilokalnim i regionalnim predstavnicimaputem EU programa ERASMUS, kako bipoboljšali svoje znanje o europskoj ko-hezijskoj politici te mogućnosti lakšeg

15GlasGrada - 643 - petak 14. 7. 2017.

“DUBROVNIK ZA AFRIKU: KAP VODE - OCEAN LJUBAVI” - HRVATSKI MISIONAR PATER TOMISLAV MESIĆ U DUBROVNIKU

Potrebno još 70.000 tisuća kuna za uspjeh akcijePotrebno još 70.000 tisuća kuna za uspjeh akcijePotrebno još 70.000 tisuća kuna za uspjeh akcijePotrebno još 70.000 tisuća kuna za uspjeh akcijePotrebno još 70.000 tisuća kuna za uspjeh akcijeKada sam prije gotovo dvije godine došao u Monduli Juu i otkrio kako u nekim selima kiša nije pala već petgodina, te kako malena djeca, mahom djevojčice, svakoga jutra pješače i po 15 kilometara kako bi došle dovode, odlučio sam se angažirati i pokušati pomoći izgradnjom vodoopskrbnog sustava – kazao je, uz ostalo,pater Mesić

Nakon nekoliko dana provedenih u Šibeni-ku, gdje je zajedno s pedesetak misionaraiz cijeloga svijeta sudjelovao na 29. susre-tu hrvatskih misionara i misionarki, paterTomislav Mesić, misionar Družbe DuhaSvetoga koji već devetu godinu živi u Tan-zaniji, proteklih je dana posjetio Dubrovnik.Upravo je u Dubrovniku prije nešto više odosam mjeseci pokrenuta velika humanitar-na akcija “Dubrovnik za Afriku: Kap vode -ocean ljubavi”, čiji je cilj prikupiti novčanasredstva za izgradnju vodoopskrbnog sus-tava u selima Župe sv. Franje Asiškog uMonduli Juu gdje pater Mesić djeluje.Tom su prigodom u petak, 7. srpnja pateraMesića, Boža Benića, organizatora human-itarne akcije, te Antoniju Konjuh i Anu Pre-višić, predstavnice Udruge mladih sv. Mi-hajlo koja je partner ove akcije, primili županDubrovačko-neretvanske županije NikolaDobroslavić i gradonačelnik Grada Du-brovnika Mato Franković. Pater Mesić oboji-ci je zahvalio na dosadašnjoj potpori,pobliže ih pritom upoznavši s brojnimpoteškoćama s kojima se svakodnevno

suočava na svom misijskom putu. Božo Be-nić je potom predstavio dosadašnji tijek i

rezultate akcije. I župan igradonačelnik zahvalili suBeniću na hvalevrijednojinicijativi, naglasivši kakosu i Županija i Grad uvijekspremni podržati ovakvei slične projekte kojima sene samo Hrvatskoj, već ivan njenih granica šaljeporuka o Dubrovniku kaogradu izraženog osjeća-ja za potrebe onih čak i udalekom svijetu. Važno jespomenuti kako je potpo-ru akciji “Kap vode -ocean ljubavi” dala i gen-eralna konzulica RH uMilanu Iva Pavić, koja jeizrazila nadu kako će savpotreban novac uskorobiti prikupljen i kako ćevrlo skoro započetiizgradnja.Nadalje, pater Mesić je unedjelju 9. srpnja u crkvisv. Mihajla na Lapadupredvodio svete mise, au svojim je propovijedimanaglasio kako je u njego-voj župi, koja inače brojipreko 40.000 stanovnika,najveći problem upravonedostatak vode. U seluu kojemu on živi nekolikoje umjetnih jezeraca okojima ovise i ljudi, i sto-

ka, i divlje životinje. “Kada sam prije gotovodvije godine došao u Monduli Juu i otkriokako u nekim selima kiša nije pala već petgodina, te kako malena djeca, mahomdjevojčice, svakoga jutra pješače i po 15kilometara kako bi došle do vode, odlučiosam se angažirati i pokušati pomoći izgrad-njom vodoopskrbnog sustava. Zahvaljujućinekim svojim poznanstvima, uspio sam doćičak i do tanzanijskog premijera, koji mi jedopustio izgradnju. Da kojim slučajem nijedošlo do tog susreta, zbog raširene ko-rupcije koja u Tanzaniji vlada teško da bis-mo uspjeli pokrenuti ovako veliku investici-ju.”, istaknuo je pater Mesić, naglasivši kakoće vodoopskrbni sustav od smrti spasitisiromašno stanovništvo koje se mjesecimabori s velikim sušama i bolestima (tifus, di-zenterija i malarija), a koje svakodnevnoodnose veliki broj ljudskih života, poglavitodjece. Na samom kraju svoje propovijedi,pater Mesić je rekao kako smo svi pozvanibiti misionari. “Mi misionari ne bismo mogliučiniti puno bez vaše pomoći, vi ste našeprodužene ruke i i zato hvala svima vamakoji nam pomažete.” Na kraju je prisutnepozdravio župni vikar don Marinko Šljivić,koji je u ime Župe sv. Mihajla srdačno zah-valio pateru Mesiću na dolasku u Du-brovnik, kao i svima koji pomažu kako bise akcija u kojoj je potrebno prikupiti još70.000 kuna uspješno privela kraju. PaterMesić će iz zdravstvenih razloga u Hrvatskojboraviti još mjesec dana nakon čega sevraća u Tanzaniju, a svi koji mu žele po-moći mogu to učiniti na poseban žiro računŽupe sv. Mihajla (OTP banka:HR5824070001500318088) ili u župnomuredu.

16 GlasGrada - 643 - petak 14.7. 2017.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

PORUKA IZ MINISTARSTVA:

OŠ Cavtat je prioritetOŠ Cavtat je prioritetOŠ Cavtat je prioritetOŠ Cavtat je prioritetOŠ Cavtat je prioritetNačelnik Općine Konavle Božo Lasić i voditeljica Odsje-ka za društvene djelatnosti Lucija Arbulić primili su 11.sr-pnja u Villi Banac pomoćnika ministrice znanosti i obra-zovanja Momira Karina i saborsku zastupnicu Sanju Pu-ticu. Tema razgovora bili su problemi školstva na područjuKonavala, te potreba hitne izgradnjenove zgrade OŠ Cavtat, pa se u razgo-voru dotaknulo i financiranje projektaizgradnje škole. Sudionici sastanka suiz prostorija Općine Konavle pošli uobilazak same škole kako bi iz prveruke vidjeli zašto je izgradnja nove ap-solutno neophodna.Poseban naglasak na OŠ Cavtat stav-ljen je i na sastanku na kojem su isto-ga dana ujutro u Palači Ranjina osimnačelnika Lasića bili i župan NikolaDobroslavić, potom ministrica region-alnog razvoja i EU fondova GabrijelaŽalac, saborski zastupnici BrankoBačić i Sanja Putica, zamjenica župa-na Žaklina Marević, ravnateljica Os-novne škole Cavtat Kate Kukuljica,zamjenice gradonačelnika Grada Du-brovnika Orlanda Tokić i Jelka Tepšić,

ZAMJENIK IVO RADONIĆ NA PREDSTAVLJANJU POZIVA:

‘’Zaželi – program zapošljavanja žena’’‘’Zaželi – program zapošljavanja žena’’‘’Zaželi – program zapošljavanja žena’’‘’Zaželi – program zapošljavanja žena’’‘’Zaželi – program zapošljavanja žena’’Zamjenik načelnika OpćineKonavle Ivo Radonić sudjelovaoje nedavno u Metkoviću naprezentaciji projekta ‘’Zaželi – pro-gram zapošljavanja žena’’ koji seprovodi pod Ministarstvom rada imirovinskog sustava i Europskogsocijalnog fonda.Program je u skladu s europskimi nacionalnim preporukama o un-aprjeđenju položaja žena natržištu rada i zaštite prava žena.U skladu je i sa smjernicama poli-

tika zapošljavanja država članicaEU s naglaskom na promicanjesocijalne uključenosti i suzbijan-ja siromaštva pogotovo uzevši uobzir da će se kao sudionice ovihaktivnosti uključivati žene koje suu nepovoljnom položaju na tržišturada, a koje će skrbiti o starijimosobama i osobama u nepovol-jnom položaju.Poziv provode jedinice lokalneuprave i samouprave i neprofitneorganizacije u trajanju do 30

te ravnateljica županijske razvojne agencije Dunea Melanija Mijić.Ministrica i saborski zastupnici iskazali su spremnost za pomoć upronalasku načina financiranja izgradnje novog objekta cavtatskeškole.Inače, načelnik Lasić se 11.srpnja ujutro sastao i sa biskupom Ma-tom Uzinićem s kojim je razgovarao i o pastoralnom centru kao iproblemima s grobljima na području Općine Konavle.

mjeseci, a namijenjen je zapošljavanju žena u nepovoljn-om položaju na tržištu rada, s naglaskom na žene starijeod 50 godina, žene s najviše završenom srednjom stručn-om spremom, žene s invaliditetom, žene žrtve trgovanjaljudima, liječene ovisnice, žene žrtve obiteljskog nasilja,beskućnice.Zahvaljujući ovome pozivu na području čitave Hrvatskeplanira se zaposliti gotovo tri tisuće žena koje će raditi naposlovima potpore i podrške te brige za gotovo 12 tisućastarijih osoba i osoba u nepovoljnom položaju u njihovimzajednicama. Projekti će se provoditi u teško dostupnimpodručjima (ruralna područja i otoci) te u onim područji-ma u kojima je stopa nezaposlenosti i stopa dugotrajnenezaposlenosti viša od hrvatskog prosjeka.-Općina Konavle nastojat će iz ovog projekta izvući sve

što budemo mogli. Glav-ni naglasak bit će namnaravno na Domu zastarije i nemoćne na Gru-di – rekao je zamjenikRadonić.Minimalna vrijednost be-spovratnih sredstava popojedinom projektumože iznositi 900.000,00kn, dok je najviša pred-viđena vrijednost projek-ta 10.000.000,00 kn. Pri-hvatljivi troškovi projeka-ta financirat će se u pot-punosti (100% troškova).Inače, sudionici sastan-ka u Metkoviću bili sudržavna tajnica KatarinaIvanković Knežević, AnteLončar v.d. HZZ-a, teDasen Jasprica v.d.predstojnik HZZ-a, po-dručni ured Dubrovnik.

17GlasGrada - 643 - petak 14. 7. 2017.

(GRA)NITNI DOKAZI I BOLESTI CIVILIZACIJE

Bolje sutra je – malo sutraBolje sutra je – malo sutraBolje sutra je – malo sutraBolje sutra je – malo sutraBolje sutra je – malo sutraU [biblijskom] Petoknjižju, koje je [na]pisaoMojsije, imate najnaprednije higijenskezakone. I ovo je razlog zašto su u dobakada su se kuga i guba širile Europom kriviliŽidove, jer u njihovim get(o)ima nije bilo tihbolesti. Jer nisu imali kanalizaciju koja bitekla ulicama, kao što ste imali u Parizu,gdje bi [sve] istjecalo u rijeku Seinu, iz kojesu poslije ljudi pili, kupali se u njojZamislite samo. Ljudi su oduvijek vjerovali ubolje sutra i drugi svijet, a loše danas je većin-ski uvijek danas i sada! Drugi bolji svijet morabiti posljedica ovog lošeg jer je Bog jed-nostavno mogao odmah stvoriti dobri (zagrob-ni) život bez gnjavaže ovozemaljskog života!Ovdje na Zemlji bolje sutra je - malo sutra!„Granit neki smatraju običnom i na neki načindosadnom stijenom. Kako god, to je jedinastijena koju ne možemo napraviti. Sa svom na-šom naprednom tehnologijom možemo na-praviti dijamante i bilo koju drugu stijenu, aline i granit. Granit sadrži polonij. Zanimljiva čin-jenica u svezi polonija 218 je da on ima vrijemepoluraspada oko 3 minute. Vrijeme poluraspa-da znači da, ako počnete s jednim kilogramompolonija 218, za tri minute imate pola kilogra-ma, a nakon idućih 3 minute imate četvrtinukilograma, itd. Dakle tvrdnja je da je ovaj poloniju granitu uhvaćen unutar 30 minuta nakon štoje nastao. Polonijevi aureloli pokazuju da jegranit, pa stoga i zemlja, stvoren za manje odsata. Razlika između jednog sata i evolucion-ističkih milijardi godina nije mala, ali ipak polonijse može proizvesti od urana. Međutim, kadapronađete polonijeve aureole posebno, bezuranovih aureola, imate nešto tajanstveno.Kako to da se tamo nalazi polonij bez onogašto ga je proizvelo? Ako nađete samopolonijeve aureole, onda to pokazuje da pos-toji izvor, tj. da je nekako unesen unutra. Ili jepolonij formiran sa stijenom, te je stijena mor-ala biti hladna. Jer ako je bila otopljena mater-ijal izlazi [iz]van stvarajući aureole, otopljenastijena bi uništila aureole i ne bismo ih našli.Stoga materijal mora biti hladan i polonijstvoren u njemu da bi napravio ove polonijeveaureole. Stoga je morao biti tu kada je stvore-na zemlja. Ovi elementi, radioaktivni elementi,bili su tu. I unutar najviše 19 minuta, zemlja jebila čvrsta. Slušamo kako znanstvenici govoremnogo različitih stvari. Često je teško odlučitikome vjerovati. Ponekad se čini da bi mi treba-li tražiti odgovor. […] Pokušajte smisliti novuprimarnu boju za dugu. Ne možete. [Pazite, pri-marnu, a neku od nijansi ovog sivog svijeta.][…]Robert W. Faid, američki nuklearni inženjer iznanstvenik, nedavno je proveo istraživanje. Onje bio proizvod znanstvene zajednice i poricaoje postojanje Boga. ‘Veličanstvo’ čovjek je bilo

sve što mu je trebalo. Sve do jednogdana kada ga je doktor nazvao veza-no za neke pretrage. I rekao mu: ‘Mora-mo razgovarati.’ Faid je iznutra bio punraka. I nije bilo ničega što su znanost itehnologija mogle učiniti. Suočavajućise sa smrću, osjetio je čudan osjećajsmirenosti. Kao da će sve biti u redu. Ičudesno, bilo je. Tjedan kasnije dok-tor je kazao Faidu da je rak nestao. Pot-puno nestao i da nema objašnjenjazašto je nestao. Radujući se kada ječula vijest, znanstvenikova žena je re-kla Faidu kako je organizirala preko2.000 kršćana da se mole za njega. Onje rekao: ‘Hvala’. Ali još nije mogaovjerovati u čuda ili u Boga. Znanstvenorazmišljajući zahtijevao je jaki, ned-vojbeni dokaz. Faidov čudesni opora-vak prisilio ga je preispitati svoja ag-nostička uvjerenja. Stoga je svoje zn-anstvene metode i vještine iskoristio zatestiranje teorije o Bogu. Nakon godi-na temeljitog istraživanja, Faida su zak-ljučci naveli da prihvati stvarnost Kris-ta, sa znanstvenog stajališta. Nedugonakon toga prihvatio Ga je kao svogaspasitelja. Čak je napisao i knjigu osvom istraživanju. […]U [biblijskom] Petoknjižju, koje je[na]pisao Mojsije, imate najnaprednijehigijenske zakone. I ovo je razlog zaš-to su u doba kada su se kuga i gubaširile Europom krivili Židove, jer u nji-hovim get(o)ima nije bilo tih bolesti. Jernisu imali kanalizaciju koja bi tekla uli-cama, kao što ste imali u Parizu, gdjebi [sve] istjecalo u rijeku Seinu, iz kojesu poslije ljudi pili, kupali se u njoj. […]Do 1900-ih znanost nije znala za stvarikao što su klice. Zapravo, u bolnica-ma u Europi i Americi 1900-te doktoribi izvodili autopsije tijekom jutra i na-puštali bi prostorije sa još krvavim ruka-ma i porađali žene. Žene koje su rađaleumirale su po stopi mortaliteta od 60%u odnosu na žene koje su ušle ubolnicu. I kada je jedan kršćanin kojije čitao Levitski zakonik (dio Biblije)otišao u bolnicu i dao uputstva svimaza prati ruke u vrućoj sapunici prijenego dodirnu rodilju, bio je izrugan. Alizbog njegovog položaja su ga poslu-šali i stopa smrtnosti je pala na oko 1/10 one koja je bila u drugim bolnica-ma. Uzmimo samo jedan primjer, obre-zanje, koje je bio naređeno za 8 dan;ne za 7, ne za 9, nego za 8. I tek senedavno saznalo da je zgrušavajućičimbenik u čovjeka, u bebe, na vrhun-cu osmoga dana. Zato bi ovo bilosavršeno vrijeme za ovu vrstu oper-acije, najsigurnije vrijeme.“ (Izvor: In-

Priredio:Đivo Bašić

ternet). [Glumac PavleVuisić je u šali tijekomjednog filma rekao dase mogla napraviti bun-da od ostataka kad sunjega sunetili.]U drevnom Rimu birođeno dijete okupali,te donijeli ocu prednoge. Otac je „imaopravo“ priznati ga ili ne.Kao znak priznanja,podizao bi ga u naručje, a u suprotn-om dijete bi bilo izloženo izvan kuće iprepušteno sudbini. Dijete bi nakonsedam dana svečano dobilo ime, te bimu stavili kožnatu ogrlicu – kutijicu sazapisom (lat. bulla) kao znak slobod-nog rođenja i zaštite od uroka. Ipak,„otac je po svojoj očinskoj vlasti (pa-tria potestas) imao pravo djecu izložiti,prodati ili ubiti. […] Deveti bi dandječak, a osmi djevojka dobila ime ireligiozno osvećenje žrtvom u kući(dies lustricus).“ (August Musić, Nacrtgrčkih i rimskih starina, /Hrvatskadržavna tiskara, Zagreb, 1942/, preti-sak, Ex libris, Zagreb, 2002, str. 151).U krugu obitelji starog Rima stjecale suse tri osnovne vrline koje su trebaleresiti svakog slobodnog Rimljanina:odgovornost, pobožnost i jed-nostavnost. Ovdje moramo dodati i„jednostavnost“ nepravdi jer svi ljuditog vremena nisu bili čak ni pravno jed-naki i slobodni, ali je napredak civiliza-cije već pronašao svoje vodilje jer znatekako je: svi putovi vode u papirnatujednakost. Jadna li su pak ona društvai države kojima u korijenu leži okrutnorimsko pravo i papirnato zaleđe.

18 GlasGrada - 643 - petak 14.7. 2017.

Piše: Dr. sc. JerkoBrešković, sveučilišniprofesor u mirovini

EKONOMSKA MISAO O TRGOVINI I TRGOVINAMAU DUBROVNIKU U MEĐURATNOM RAZDOBLJU

Trgovac mora imati mnogoTrgovac mora imati mnogoTrgovac mora imati mnogoTrgovac mora imati mnogoTrgovac mora imati mnogoznanaca, a malo prijateljaznanaca, a malo prijateljaznanaca, a malo prijateljaznanaca, a malo prijateljaznanaca, a malo prijateljaPitanje ekonomskog opravdanja iefikasnosti trgovine stalno se postavlja kaoproblem koji zasijeca u pitanje morala ipsihologije i kao pitanje koje zadire u sferuinteresa potrošača

UVODEkonomska misao - trgovačka, pomorska pa i gra-diteljska na ovom našem području kroz stoljećabila je uvijek snažna i moćna; ona je stvorila Du-

brovnik “jednu civilizaciju rijetke kulture i blistave raznovrsnosti”. U Du-brovniku su se ekonomske misli o trgovini i pomorstvu njegovale, nas-tavljale i produbljavale kroz obrazovnu i znanstveno-istraživačku prak-su u srednjim i visokoškolskim nastavno obrazovnim ustanovama. Po-morska znanstvena misao izučavala se u Srednjoj pomorskoj školi, sl-jednik čuvene Nautike, zatim na Višoj pomorskoj školi, na Pomorskomfakultetu, te na Sveučilištu u Dubrovniku, a trgovačka znanstvena mis-ao kroz obrazovne ustanove Srednje trgovačke škole, nastavak čuveneTrgovačke akademije, zatim Više turističke škole, na Fakultetu za tur-izam i vanjsku trgovinu, te na Sveučilištu u Dubrovniku. Tako se uDubrovniku neprekidno preko pola stoljeća uspješno izvodi sveučilišnistudij prije na visokim školama, te na Pomorskom fakultetu i Fakultetuza turizam i vanjsku trgovinu, a danas na Sveučilištu u Dubrovniku.Visokoškolske ustanove Pomorski fakultet i Fakultet za turizam i van-jsku trgovinu s uspjehom su širile horizonte znanja i postale prepoznatl-jive u državi i šire. To su bili pravi dubrovački lumini koji su širili obra-zovne horizonte u znanstvenim područjima pomorstva i trgovine. Ovadva profilirana brenda koja su postala institucije, javno i kulturno dobroGrada, nažalost, izgubila su svoju stečenu individualnost, prepoznatlji-vost i autonomnost i utopila su se u Odjele Sveučilišta u Dubrovniku.Svrha je ovog rada ukazati na neprolaznost znanstvene i praktične mislio trgovini i osobinama dobrog trgovca u djelima Dubrovčanina Bene-dikta Kotruljevića (“O trgovini i savršenom trgovcu”), ekonomskim spisi-ma američkog državnika (jednog od autora „Deklaracije neovisnosti“),filozofa, izumitelja, fizičara i ekonomista Benjamina Franklina, te du-brovačke znanstvenice i profesorice Marije Benić Penava (“O obilježjimatrgovinske djelatnosti i trgovcima u Dubrovniku između dva svjetskarata”).

RAZLIČITI POGLEDI NA TRGOVINU KROZ STOLJEĆATrgovina u Dubrovniku ima dugu tradiciju. U razvoju ekonom-ske misli gledanje na trgovinu bilo je vrlo različito. Najprije sudošli do izražaja i dugo vladali etički kriteriji, zatim se trgovinau teoriji promatrala s čisto tehničkog i jurističkog gledišta, aspecifične ekonomske značajke i funkcije trgovine počele suse znanstveno sagledavati i analizirati tek u novije doba.Pitanje ekonomskog opravdanja i efikasnosti trgovine stalnose postavlja kao problem koji zasijeca u pitanje morala i psi-hologije i kao pitanje koje zadire u sferu interesa potrošača.Tako se ne samo široka javnost nego i najobjektivniji ekono-misti nikada nisu potpuno oslobodili subjektivnih i moraliza-torskih pogleda na trgovinu. Pojmovi o trgovini kao samostal-noj ekonomskoj kategoriji formirali su se u ekonomskoj teorijii literaturi vrlo sporo i u znaku brojnih i oštrih kontroverzija.U Dubrovniku na samim počecima kapitalizma (tijekom XV.st,) trgovina i pomorstvo bili su osnova gospodarske moći.Dubrovčani jačaju svoju trgovačku mornaricu i postaju ugled-ni pomorci i trgovci na Mediteranu, a Grad postaje zapravopromotor trgovine Istok-Zapad. Mala Republika uspijeva usvom gradu-državi stvoriti uvjete koji će omogućiti razvitak du-hovnog stvaralaštva i procvat mnogih umijeća, najfinijeg zanat-stva, trgovinske vještine i umjetnosti. Glasoviti DubrovčaninBenedikt Kotruljević, kao humanist, veletrgovac, diplomat ipisac, teoretičar dvostavnog knjigovodstva, očito je poznavaosva tadašnja kontroverzna gledanja na trgovinu. U svom ču-venom djelu “ Della mercatura et del mercante perfetto” – Otrgovini i savršenom trgovcu - svijetu je prvi put sustavno pred-stavio umijeća trgovanja i brojne osobine trgovca u perspek-tivi suvremenog iskustva.U novije doba uglavnom su napuštena stara gledanja na tr-govinu. Ona se sada promatra s makroekonomskih i opće-društvenih aspekata. Trgovina se promatra kao gospodarskadjelatnost koja omogućuje da se proizvedena i uvezena robaunutar nacionalnog teritorija stavi na raspolaganje potrošači-ma u onim uvjetima i na onaj način koji najbolje odgovaranjihovim potrebama. Posebno se ističu gospodarske i čistodruštvene funkcije i zadaće trgovine; ona skraćuje put robeod proizvodnje do potrošnje, vremenski i prostorno usklađujeproizvodnju i potrošnju, usmjerava proizvodnju prema potre-bama i zahtjevima tržišta i utječe na plasman novih proizvodai naposlijetku odgaja potrošačke navike i štiti interese potro-šača. Nastavlja se

UDRUGA KINOOKUS

Počela peta sezona programa “Okusi drugačije kino”Počela peta sezona programa “Okusi drugačije kino”Počela peta sezona programa “Okusi drugačije kino”Počela peta sezona programa “Okusi drugačije kino”Počela peta sezona programa “Okusi drugačije kino”Predstavljanjem filmskog priručnika ABC filma.Jezik, pripovijest, analiza u izdanju Udruge Ki-nookus i projekcijom filma Kino Otok, redateljaIvana Ramljaka, u srijedu, 12. srpnja, u Kinu Slav-ica počela je peta sezona programa “Okusidrugačije kino”.Na predstavljanju filmskog priručnika,koji je vodio prevoditelj knjige Ivo Kara-Pešić, o važnosti filmske edukacije iznačaju prostora ljetnih kina u odrast-anju mladih govorili su Miro Bronzić,utemeljitelj Ljetne škole Šipan, KrešoGlavinić iz udruge “Tišina molim!” iŽarko Dragojević iz Audiovizualnogcentra Dubrovnik.Događaj je popraćen projekcijom hr-vatskog filma Kino Otok redatelja IvanaRamljaka, poetskim dokumentarcem oizgubljenoj kulturi posjećivanja kina umalim mjestima na hrvatskim otocimatijekom druge polovice prošlog stoljeća.Objavljivanje knjige ABC filma. Jezik, pri-povijest, analiza pomogli su Grad Du-brovnik i Hrvatski audiovizualni centar.

O knjiziUdruga Kinookus je, u okviru svoje nakladničkedjelatnosti Kinoliber, prevela i objavila dragocje-ni filmski priručnik ABC filma. Jezik, pripovijest,analiza talijanskih teoretičara filma Giannija Ron-dolina i Darija Tomasija. ABC filma esencijalan

je tekst za razumijevanje svih ko-mponenti filmskog jezika. Ovoosvježeno izdanje, bogatoopremljeno brojnim filmskimprimjerima, sadrži i poglavlja pos-većena digitalnoj i 3D tehnologijite u analizama filmova seže do2011. godine.O autorima knjige

Gianni Rondolino pre-davao je povijest i kritiku fil-ma na Sveučilištu u Torinu.Autor je brojnih eseja,među kojima izdvajamoPovijest filma (2006.), Pr-iručnik za povijest filma(2010.) i biografije LuchinoVisconti (2003.) i RobertoRossellini (2006.).Dario Tomasi predaje pov-ijest filma na Sveučilištu uTorinu. Autor je brojnih kn-jiga i eseja među kojimaizdvajamo Lekcije režije(2004.) i Film Dalekog isto-ka (2010.).

19GlasGrada - 643 - petak 14. 7. 2017.

PRIZNANJE ZA REZULTATE I RAD

Generalni direktor Zračne luke Dubrovnik, Roko Tolić,izabran je za najuspješnijeg menadžera iz regije jugois-točne i srednje Europe, a Zračna luka Dubrovnik najbol-jom kompanijom, na nedavnoj svečanosti u Sarajevukoja se održava po 36. put i kada se proglašavaju na-jbolji poslovni ljudi i tvrtke iz ovoga područja.Sama Manifestacija počinje konferencijom Summit 100,koja je dio tradicije i na kojoj i laureati i ekonomski ek-sperti, biznismeni, političari i stručnjaci iz različitih oblas-ti razmjenjuju ideje i iskustva, te pobliže upoznavaju jed-ni druge, jer je ovo prilika koja im omogućava da budu idjeluju zajedno. Konferencije je važan i neodvojiv dioManifestacije koja je započela 1995., da bi se 1998.podijelila u dvije kategorije: izbor najboljih u Bosni i Her-cegovini te izbor za najbolje u regiji jugoistočne i sredn-je Europe.Roko Tolić i dubrovačka zračna luka su proglašeni na-juspješniji u kategoriji europskih menadžera i najko-mpanija, te im je uručeno priznanje, zlatna plaketa i po-zlaćena kristalna statua, rad umjetnika Dragana Gačni-ka i Steklarne Rogaška, a za vrhunski kvalitet, brzi rast,razvoj i ukupne ostvarene rezultate.Podsjetimo kako je Roko Tolić lani u studenom, pro-glašen Menadžerom godine u kategoriji velikih javnihtvrtki, a prema izboru Hrvatskog udruženja menadžera ipoduzetnika (HUM-CROMA).

Roko Tolić najbolji menadžer,Zračna luka Dubrovnik najbolja kompanija

jugoistočne i srednje Europe

20 GlasGrada - 643 - petak 14.7. 2017.

Degustacijski bar u dubrovačkoj zračnoj luci,na terminalu za međunarodne odlaske, iakootvoren tek proteklog vikenda, već pokazujesvoje prve rezultate.Ne samo kroz zadovoljstvo turista koji dobijupriliku napustiti Hrvatsku s okusom Hrvatskena nepcu, već i kroz pojačanu prodaju de-gustiranih proizvoda domaćih dobavljača i toza 70% - kazala nam je voditeljica shop-a Iva-na Pali Matić, ističući kako je koncepcijski,prodajni prostor osmišljen na način da seodmah na njegovu početku, u prvom dijelu,na 90-tak kvadrata nude proizvodi domaćihdobavljača, čime se potencira hrvatska au-tentična "priča". Potom slijedi asortimanbrendiranih i za europske zračne luke "stan-dardiziranih" artikala, dok je na izlazu smješ-ten kutak za proizvode koji imaju neku oznaku

Dubrovnika. Među stranim posjetiteljima većgodinama vlada najveći interes za upravo timdomaćim proizvodima koji, barem neko vr-ijeme, bude uspomene na vrijeme provede-no u određenom odredištu.U novootvorenom Degustacijskom baru put-nici mogu kušati hrvatsko maslinovo ulje, ra-zličite vrste slastica, te sir, pršut, tartufe i os-tale slične delicije. Iako se Hrvatska sve više isve kvalitetnije brendira kao zemlja vrhunskihi kvalitetnih vina, u ovom degustacijskom kut-ku u dubrovačkoj zračnoj luci ne može ih sekušati, zbog dobnog ograničenja koje vrijediza alkoholna pića. Što se vina tiče, treba iliimati povjerenja prema preporuci zaposleni-ka u dućanima ili uzeti provjereno, odnosnoono što se već kušalo u nekom od restorana.

RDEGUSTACIJSKI KUTAK

Bye, bye s okusom Hrvatske na nepcu

37GlasGrada - 643 - petak 14. 7. 2017.Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: glasgrada@gmail.com, s naznakom ’za dbv info’.

DOBRI REZULTATI

PETAK

5:50-6.45

14:45-15.40

14:55-15:50

22:05-23:00

SUBOTA

14:15-15:20

14:20-15:15

14:55-15:50

21:10-22:05

NEDJELJA

14:55-15:50

22:05-23:00

PONEDJELJAK

11:40-12:45

14:45-15:40

21:10-22:05

UTORAK

10:35-11:40

14:45-15:40

22:05-23:00

SRIJEDA

14:00-14:55

21:10-22:05

ČETVRTAK

12:10-13:05

14:45-15:40

14:55-15:50

22:05-23:00

PETAK

6:15-7:10

16:20-17:15

13:00-13:55

SUBOTA

6:15-7:10

20:00-21:05

21:05-22:00

NEDJELJA

6:15-7:10

21:05-22:00

PONEDJELJAK

6:15-7:10

13:20-14:25

16:20-17:15

UTORAK

6:15-7:10

12:15-13:20

16:20-17:15

SRIJEDA

6:15-7:10

15:40-16:35

ČETVRTAK

6:15-7:10

16:20-17:15

21:05-22:00

Informacije o ostalim polascimai odlascima možete dobiti na

telefon 773 377, 773 100ili na: www.airport-dubrovnik.hr

ZAGREB

DUBROVNIK

DUBROVNIK

ZAGREB

RED LETENJA CROATIA AIRLINES

Švicarski zrakoplovni prijevoznik Edelweiss Air(WK/EDW) iduće godine u ljetnom redu leten-ja za 2018. godinu najavio je uvođenje novelinije između Dubrovnika i Züricha. Nova lini-ja će početi s prometom već od početka ljet-nog reda letenja, odnosno od 30. ožujka2018. godine sa dvije rotacije tjedno, svakogponedjeljka i petka i ostat će u prometu svedo kraja ljetnog reda letenja do 26. listopada

Milijunti putnik stigaodva tjedna ranije

Rast putničkog prometa u Zračnoj luci Dubrovnik odrazio se i na dolazak milijuntogputnika dva tjedna ranije nego u 2016. I ove godine milijunti putnik je stigao zrakoplovomTurkish Airlines iz Istanbula i to 13. srpnja. Nije manjkalo poklona, a ni iznenađenja.Lijepo je biti milijunti ili neki drukčiji okruglobrojni putnik.

POSLOVANJE U 2016.

Agencija za civilnozrakoplovstvo završila godinu

s plusom od 18 milijunaGodišnje izvješće o radu i financijsko iz-vješće Hrvatske agencije za civilno zrako-plovstvo za 2016. godinu prihvaćeno jenedavno od strane Vlade RH.Sukladno ciljevima utvrđenim Godišnjimprogramom rada za 2016. godinu Agenci-ja je tijekom protekle godine obavljalaposlove vezane uz osiguravanje europskihstandarda sigurnosti i zaštite civilnogzračnog prometa kroz nadzor, certificiran-je i licenciranje zrakoplovnih subjekata, raz-voj i implementaciju regulatornog okvira, tesuradnju s nadležnim nacionalnim i međun-arodnim institucijama.Tako je u 2016. godini ukupno izvršeno 747nadzora i inspekcija nad zrakoplovnim sub-jektima pod nadležnošću Agencije, od toga596 planiranih i 151 neplanirana.Izrađeno je i 11 nacrta prijedloga podza-konskih propisa te su izdane 2 naredbe o

zrakoplovnoj sigurnosti.Također, Agencija je kao ovlašteni tužiteljpokrenula 14 prekršajnih postupaka protivpočinitelja prekršaja iz područja civilnogzrakoplovstva dok je od 126 predmeta kojise odnose na vođenje Hrvatskog registracivilnih zrakoplova riješeno njih 123.Zaprimljeno je i riješeno 569 predmeta, avezano uz aktivnosti odobravanja letova uzračnom prostoru RH.Najznačajnija promjena u 2016. godiniodnosi se pak na promjenu statusa Agen-cije iz statusa neprofitne organizacije u sta-tus proračunskog korisnika.Agencija je tijekom protekle godine ostva-rila prihode u iznosu od 82.346.971,66kuna, te rashode u iznosu od 64.275.452,91kuna, pri čemu je višak prihoda, kao rezultat poslovanja u 2016. godini, iznosio18.071.518,75 kuna.

NOVA LINIJA U 2018.

Dubrovnik - Zurich

2018. godine. Edelweiss Air leti sa zrakoplov-ima tipa Airbus A320 (na slici). Sve linije Edel-weis s Aira u sklopu code-share suradnje nudiu svojoj prodaji i švicarski nacionalni zrako-plovni prijevoznik Swiss International Air Lines(LX/SWR), član globalnog udruženja zrako-plovnih prijevoznika Star Alliance. Tako će iova nova linija nositi oznake Swissa LX8430/LX8431. (avioradar.hr)

38 GlasGrada - 643 - petak 14.7. 2017.

39GlasGrada - 643 - petak 14. 7. 2017.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Golotinja po GraduPotpuna gologuznost, k’o mogućnost nije navedena, pa je zapretpostavit’, kako je dozvoljeno, sve što nije zabranjeno

Hrvatski carinici najavili su štrajk,usred turističke sezone. Žale se, namale plaće. Između četiri i sedamtisuća. Rukovoditelji i duplo! Bezdodataka, prijevoza, regresa,božićnica.U državnom poslu, javnom sektoru,kažu nije dobro. Uspoređuju se sasestrinskom državnom firmom -Poreznom upravom.Ni njima nijedobro. Ma zamisli ti, a ovako kad’gledaš sa strane, rek’o bi, da su iCarina i Porezna uprava, visokoproduktivna poduzeća, koja zarađu-ju velike solde. Mora bit’ da ih neplaćaju - po učinku.A što je najgore, ni jednu ni drugudjelatnost ne možeš otvorit’ k’o pri-vatnu firmu.Šteta što se štrajka nisu sjetili i rad-nici u realnom sektoru, koji rade zadvije i po tisuće. Ako oni požele po-višicu, moraju uzajmit’ solde za kar-tu prema Irskoj ili Njemačkoj. Patamo tražit’ povišicu.A što su tražili prosvjednici u Ham-burgu, koji nisu na minimalcu. Kažu,namjera im bila pošto-potoprekinut’tamošnji summit, jer vođeG20 zemalja nisu uspjeli riješiti pi-tanje svjetskog mira, klimatskihpromjena, ni sve veće nejednakostiu svijetu. Znači-ništa!Glavna meta prosvjednika je bioamerički predsjednik, koji je uHamburg doš’o tražiti trgovinske po-godnosti za Ameriku, a za ostataksvijeta, boli ga… znaš što? I tako,dok normalne i bogatije zemlje,prosvjeduju protiv zlatokosog pred-sjednika, u sjevernim i balkanskimzemljama, spremaju mu veličanstvendoček i mahanje zastavicama, akoikad dođe. Priča se, kako se našojpredsjednici, već kroji peču band-jere, za takav mogući susret.

Ovih dana, dio Hrvata bio je ushićen,jer se ćaća vratio, pa oduševljeni nje-govom knjigom tvrde: književnik, ane zločinac? Ipak za njegovo dobro,vodećem teatrologu ovih prostorasavjetuju da, ako hoće zaradit‘ naknjizi, i dobit‘ svoj trg ili ulicu, ne tre-ba pisat‘ ono što njemu ide u prilog;nego ono što čitatelje interesa, većgodinama.

Neka zlopamtila misle, da on, prijemirita sjedat‘ u hrvatskom zatvoru,nego putovat‘ po književnim turneja-ma po Hrvatskoj. U poplavi popu-larnih Kuharica, još popularnijih ku-hara i kataloga bogataških kolekcija,

obična čeljad se nadala knjizi onjegovim satovima, ili umjet-ničkim slikama, a manje nje-govim fikcijama.Jer, kažu, manje je važno što jenapis’o, a više, što nije napis’o.Sigurno bi generaciju koja stasazanimalo, kako se je hrvatskaekonomiju pumpala skupimkreditima, zašto je svake godine,proračun bio veći a prihodi man-ji, ‘ko je duplo plać’o izgradnjuauto puta, triput piturav’o istetunele. Ne spominje ni recesijukoju je iza sebe ostavio, krediteu švicarskim francima i sve os-tale krivce današnjeg osiro-mašenja. Može bit‘, da će o temuu slijedećoj knjizi.

Mnogi bi radije čitali knjigu ‘Najljepšepresude hrvatskog pravosuđa‘, a zaknjigu pod naslovom “Kako je odnajdomoljubnije stranke u Hrvata, us-trojena mafija,i ‘Kako smo opljačkalidomovinu‘, neki su spremni založit‘ icijelu - penziju.Ministar turizma nas je usrećioviješću, kako nam turizam raste pre-ko dvadeset posto ove godine. Niš-ta manje ne očekuje ni dogodine. Pojednostavnoj računici, za njegovamandata, poduplat’ će nam se brojturista. Bit’ će, deboto, više njih, nego nas. Neki, što nevide blagodati ove statistike, samo kukaju, kako i ova-ko, ljeti rijetko idu u Grad, a boje se, da će za pet godinabit’ problem iz kuće izać‘.

Ima problema i s manjkom od nekoliko tisućadjelatnika, što je potvrdio i ministar, pa sepotrudio, da po susjednim zemljama nađeoko tisuću i po budućih gastarbajtera, danam pomognu u turističkoj žetvi. A, umjestoonega slogana, Hrvatska puna života, smiš-lja se i novi slogan Hrvatske turističke zajed-nice. U starome sloganu, nema one diskret-ne, ali sugestivne poruke, da nam samobogati i pristojni dolaze, a ovi razulareni idekintirani, pijani i drogirani, neka ostanudoma. Kaco!Javljaju se neki, tobože liberalniji glasovi,pa se čudom čude, o’kle pravo lokalnojsamoupravi, da određuje kako će bit’ obuče-ni turisti na javnim prostorima i kolike će bitikazne, ako se toga ne pridržavaju. Oni binajradije donijeli uredbu, da ženske dotrideset godišta smiju šetat’ u tangicama, aprofinjene dame, u najboljim godinama,obavezno bi trebale oblačit’ onako, folklor-no-skladnu bjankariju. Sreća da nisu na vlas-ti!Suprotno od njih, misle čelnici grada Hvara,koji su po uzoru na naš Grad, procijenili, davrućina nije opravdanje za sveprisutnu go-lotinju po gradu. Kako se turisti ne bi moglivadit’ na nepismenost, ili da ne razumiju jez-ik, postavili su im table– slikovnice, s upo-zorenjem gostima i kaznama, koje ih čeka-

ju, u slučaju nepoćudnog ponašanja. Pa će ženu šet-nja u kupaćem kostimu koštat’ 600 eura, žene u kor-piću, ali i muškoga bez majice, do 500 eura, a pjančines bocom u ruci, budni ili usnuli u kuneti, do 700 eura.Potpuna gologuznost, k’o mogućnost nije navedena,pa je za pretpostavit’, kako je dozvoljeno, sve što nijezabranjeno. Možda ova ideja neće obogatit’ turističkuponudu otoka Hvara, ali će sigurno povećat’, čestospominjanu, nisku, dnevnu potrošnju, po glavi turista.Tehnika naplaćivanje kazni na licu mjesta, isto nijenavedena u uredbi o skladnom oblačenju turista. A samiprekršitelji, prilikom posezanja rukom u gaćice, morat’će pazit’, da ono što od tamo izvuku, bude zakonskosredstvo plaćanja. Otvorene su Ljetne Igre. Bilo je man-jifiko! A, dok su se važni državni dužnosnici kiselosmijuljili, slušajući prikladni odlomak iz Kate Kapuralice,neki nevažni, anonimni pjesnik, u skalama odDominikanaca,(po svemu malo ingvazdan) recitir’o jebesmrtnoga Gundulića:

O lijepa, o draga, o slatka vlasti,dar u ko’m sva blaga višnji nam HDZ je d’o,

Uzroče istini od naše sve slave,uresu jedini od ove države,

sva bogatstva, sve tvornice i svi ljudski životine mogu bit’ plata, tvojoj čistoj ljepoti!

40 GlasGrada - 643 - petak 14.7. 2017.

mali OGLASI

POVOLJNO Orašac kuća za obnovu sazemljištem, pogled na more,110.000eura

IZUZETNA PRILIKA Lozica kuća sa zem-ljištem i privatnom plažom ,520.000eura

SNIŽENO,Vrbica lijepa kuća sa vrtom odmora 50m, 320.000eura

IVANICA HITNO PRODAJEM kuću rohbau, 250m2 s dvorištem, 42.000eura

Potražujemo građ. zemljišta, omirine,kuće, stanove na Dubrovačkom područ-ju, Agencija DMP Dr.A.Starčevića 20,020 550 888,0913210244, 0911170577,www.dubrovnik-marketing.com

TRAŽITE NEKRETNINUObratite se najboljima u Graduwww. libertasinzenjering.hr

PRILIKA / U našoj ekskluzivnoj ponudimala ruševna kuća (79m2) s velikimzemljištem (1000m2), u srcu Kalamote/ 79.000 eura

POVOLJAN STAN U MOKOŠICI /64m2, visokoprizemlje s terasom, ure-dan i održavan, otvoren pogled /109.000 eura

NAJBOLJA KUPNJA / 97m2, mala iprekrasna vila s velikom terasom uDubrovačkom Primorju / 375.000 eura

APARTMAN U NOVOGRADNJI / 60m2,lođa s pogledom na more, parkingmjesto, Župa Dubrovačka / 132.000eura (popust na gotovinu)

POVOLJAN STAN NA MONTOVJERNI(1565 e/m2) / Na prodaju prostrani stan(81m2) sa terasom (70m2) za uređen-je. Mogućnost podijele na dva apart-mana / 155.000 eura

PRODAJEMO KUĆU NA AUTOBUSN-OM KOLODVORU/ U našoj eksk-

luzivnoj ponudi kuća nasuprot autobus-nog kolodvora idealna za turističkoiznajmljivanje, 115m2 stambenog pros-tora i terasa / 330.000 eura

VELIKI STAROGRAĐANSKI STAN NAPRODAJU / Montovjerna, 104m2, udobrom stanju za samo 2307 e/m2, vi-soki stropovi, izrazito svijetlo, idealnoza hostel ili apartmane / 240.000 eura

MALI STAN U MOKOŠICI / 50m2,zatvorena lođa, balkon, otvoren pogledna Rijeku dubrovačku, mirno i tiho/108.000 eura

MALI STAN ZA MALE NOVCE / Proda-jemo potpuno namješteni 1.5 sobnistan na 1.katu novije stambene zgradena Orašcu, balkon s pogledom namore, parking, sprema / 77.900 eura

RENOVIRAN STAN U HLADNICI! Na-domak Vojnovića, 3 spavaće sobe,dnevni boravak s terasom, dvije etaže,4.kat / 210.000 eura

POTRAŽUJEMO KUĆE ILI STANOVEU STAROJ GRADSKOJ JEZGRICAVTAT / poželjan pogled na more,terasa ili vrt

ZA SIGURNOG KUPCA TRAŽIMO VE-LIKI STAN U ZLATNOM POTOKU / Cca120m2, blizina glavne ceste, niži katovi

TRAŽIMO MALI STAN U LAPADU / Zasigurnog kupca tražimo stan od 40-50m2na prostoru Uvale, Semafora i Vojnovića

TRAŽIMO KUĆU U SLANOME DO250.000 EURA / Za konkretnog kupca,uređena ili za adaptaciju, pogled namore, osiguran parking

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVEUNUTRA GRADSKIH ZIDINA / Uređeneili za adaptaciju

HITNO TRAŽIMO MANJE STANOVENA PODRUČJU MOKOŠICE / Velikabaza kupaca

POTRAŽUJEMO MANJU GRAĐEVI-NSKU PARCELU U RIJECI DU-BROVAČKOJ / Za konkretnog kupca,500tinjak m2 za gradnju obiteljskekuće, ispod magistrale

TRAŽIMO GARSONJERE NA PODRUČ-JU GRADA / Zbog povećanog interesakupaca, potražujemo manje stanove do30-40m2 na širem području Grada

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Ure-đene ili za adaptaciju, poželjan vrt iliterasa

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEM-LJIŠTE / Za gradnju stambene zgrade

na području Grada, Mokošice ili Župe,1000m2

VEĆI STAN U PRIZEMLJU NA PO-DRUČJU LAPADA, PJACE, MON-TOVJERNE / Siguran kupac, poželjnaterasa ili vrt

091 612 8097, 020 356 020 iliwww. libertasinzenjering.hr

Manji stan ili garsonjeru unajmila bihduži period. 098 946 7244

Samac traži sobu s banjom ili manjugansonijeru. Može i izvan grada. 098194 1882.

Srebreno - Župa dubrovačka, iznajml-jujemo garažu. 099 793 5050.

Garažu veću i suhu može i na širem po-dručju Grada unajmila bih. 098 946 7244.

Iznajmljuje se konoba “Konavoski komin”- Velji do na duže vrijeme. 098 929 9421.

VOZILAProdaje se Alfa Romeo 147 1.9 JTD2001.g u dobrom stanju. 091 912 0466.

Prodaje se Mercedes v124 300 D 1993g. u odličnom stanju. 091 91 20466.

Prodaje se Golf 2 CL diesel 1.6 1988 g.091 91 20466

POSAOUređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr.098 958 1993

Majstor u kući 24 sata, svi završni radoviu graditeljstvu (pituravanje, sanacija sit-nih popravaka u domaćinstvu, elektro ivodo uređaja, po potrebi održavanje kućai apartmana), ugradnja laminata. Garan-tirana kvaliteta, cijena povoljna. Radimou Dubrovniku i bližoj okolici. 092 311 6363

Vršimo tapeciranje unutrašnjosti krovaautomobila. 098 957 6052

KAMENOKLESAR-Izrada grobnica,spomenika, vaze, klupice, skaline,ograde, kolone, pila. 091 728 5208.

Ozbiljna osoba čistila bi neke skale tupo gradu. 099 400 2787.

Izrađujemo i montiramo žaluzine,trakaste zavjese, rolo i duo rolo zavjese,rolo komarnike, panel zavjese. Zatvara-mo balkone roletama. Vršimo ugradnjui servis roleta. 091 147 2794 , 020 201131 ili na mail: gkrizmanic@gmail.com

Vrtlarske i sl. radove. 091 937 4727.RAZNO

Prodajem domaći česan, kapulu i luk -5kn. Dostava na adresu. 099 636 7101.

Prodajemo kozliće. 752 642

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šip-čine, Lapad, Mokošica, Župa, 091 3210244, 091 1170 577 www.dubrovnik-marketing.com

POTRAŽUJEMO stanove svih veličina uLapadu, 0913210244, 0911170577

Šipčine, trosobni stan, 88m2, visokoprizemlje, taraca, vrt 185.000eura,

Šipčine, AKCIJA MJESECA uređenidvosobni stan ispod ceste, s parkingmjestom, 163.000eura

Gruž, SNIZENA CIJENA dvosobni ure-đeni stan, pogled na more 112.000eura

Batala, dvoiposobni stan, 3.kat, nasamoj obali u Lapadu, povoljno

Dom zdravlja 4 sobni stan ,pogodno zaturizam, 104m2 samo 240.000eura

Rožat luksuzna novogradnja, dvoetažnistan 90m2, vrt 97m2, 2 parkinga u garaži265.000eura

IZUZETNA PRILIKA,Nuncijata zemljište560m2, projekti, lokacijska dozvola260.000eura

Sustjepan, izuzetna prilika kamena kućasa vrtom za adaptaciju, 165.000eura

PRILIKA POVOLJNO Gornji Kono, katkuće 90 m2, taraca, vrt, 210.000eura

SPECIJALNA PONUDA Građevno zem-ljište u Lozici, 470m2, kolni pristup,plaćene komunalije,140.000 eura

LOZICA građevno zemljište 1.700 m2pristup s obadvije ceste, 690.000eura

LOZICA EKSKLUZIVNO građevna par-cela 600m2 uz more ,950.000eura

JEFTINO, Kupari zemljište za kuću splaćenom dozvolom, 105.000eura

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market ing.comdubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

NEKRETNINE(ponuda/potražnja)

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12:00 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA666999 (upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta ujednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen).Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383,www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.

Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište. Prilikompredaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, uprotivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

Za detaljne informacijeoglasa u okviru nazoviteLibertas Inženjering na

091 612 8097, 020 356 020 iliwww. libertasinzenjering.hr

AGENCIJA

ZA PROMET

NEKRETNINAMA

41GlasGrada - 643 - petak 14. 7. 2017.

ULICAMA MOGA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA:

T:020 358 980, T/F:020 311 992 tele5marketing@gmail.com

Priredio: Nikša Violić

LOPUDSKA BAŠTINA

LadanjskaLadanjskaLadanjskaLadanjskaLadanjskakuća Mihakuća Mihakuća Mihakuća Mihakuća MihaPracataPracataPracataPracataPracataRenesansna ladanjskakuća Miha Pracata (1528. – 1607.), iz 1559.godine nalazi se na obaliu luci Lopuda. Iza kućesu vrtovi i kapela sv. Križa kojoj je fasada bilamramorna, s raskošno ukrašenim pročeljemi bogatom unutrašnjošću. U potresu 1667.g. bila je znatno oštećena. Uz ladanjsku kućuPracat je dao sagraditi obrambenu kulu kojaje kasnije bila oštećena, u potresu Velikom1667. god., a još se vidjela 1928.god. Bila jevisoka oko16. metara i dominirala je nasel-jem. Danas se Pracatova kuća nalazi u za-puštenom i oronulom stanju. Susjednaladanjska kuća bila je vlasništvo vlastelina,Jere Kaboge. Južnije od Pracatove kućenalazi se Zamanjin ljetnikovac manirističkihobilježja. Građen je krajem 17. st. Nalazi sena samoj obali sred naselja. Ranije se napročelju nalazio balkon. Uz zgradu je vrt saširokom popločanom šetnicom, pergolom ibunarom sa ukrašenom krunom. Parcelaladanjskog sklopa je izrazito izdužena obli-ka. Sa stražnja strane zgrade na terasi senalazio trijem. Ovaj ladanjski kompleks dan-as je u zapuštenom i trošnom stanju. Kneževdvor i kompleks Zamanjina ljetnikovca, međunajvrjednijim su ladanjskim objektima naLopudu.

BISKUPIJSKI CARITAS SVOJOJ ZAŠTITNICIBL. MARIJI PROPETOG U BLATU

Zahvalno hodočašćeZahvalno hodočašćeZahvalno hodočašćeZahvalno hodočašćeZahvalno hodočašćeNa blagdan bl. Marije Propetog Petković, zaš-titnice Caritasa Dubrovačke biskupije, u ned-jelju, 9. srpnja djelatnici, volonteri, članoviVijeća Caritasa i prijatelji Caritasa hodočastilisu svojoj zaštitnici u Blato na Korčuli. U molitvii s promišljenim nakanama stigli su u Sve-tište blaženice gdje su sudjelovali na prijepod-nevnom euharistijskom slavlju koje je pred-vodio ovogodišnji zlatomisnik don Josip Ba-rišić, župnik župe sv. Nikole u Čilipima.Na misi su koncelebrirali don Vlado Markić,župnik župe sv. Roka u Lumbardi, p. AnteJerončić, SVD, misionar na Karibima i fra Ve-selko Grubišić, gvardijan samostana Malebraće u Dubrovniku koji je s hodočašćemCaritasa došao u Blato. Hodočasnici iz Du-brovnika su čitali misna čitanja i molitvu vjerni-ka, ministranti su služili kod oltara, a svi supjesmom pomogli s. Juliani Beretić i zboru„Stope“ koji su animirali liturgijsko pjevanje.Na završetku euharistijskog slavlja hodočas-nici su mogli iskazati štovanje relikvijama bl.Marije Propetoga te obaviti zavjet obilaskomblaženičinog groba. Uz hodočasnike iz Du-brovnika na misi je sudjelovala i veća skupi-na medicinskih sestara i liječnika iz Omiša.Hodočasnici su imali prigode i za sakramentPomirenja, a među onima koji su ispovijedalibio je predvoditelj središnjeg euharistijskogslavlja mons. Egidije Živković, biskup iz Žel-jeznog u Austriji. Župnik župe Svih svetih uBlatu don Željko Kovačević se također

pozdravio s dubrovačkim hodočasnicima, a predvoditeljslavlja je blagoslovio sliku Marije Propetog koju je uimeCaritasa sestrama Kćerima milosrđa predala slikaricaMarija Jovanović Trostmann.Kroz fotografije, tekstove i izložene predmete koje jeblaženica u svom životu koristila hodočasnici su se moglibolje upoznati s njezinom životom i karizmom, a o svemutome rado im je govorila postulatorica kauze s. JasminkaGašparović. Obišli su i sobu u kojoj je blaženica boravilakad je bila u Blatu, a neke detalje iz njezinog života ispričalaim je provincijalna predstojnica s. Emila Barbarić. U dvo-rani u samostanu sami hodočasnici su pred s. Emilomposvjedočili o nekim situacijama u kojima im je blaženicapomogla.Hodočasnicima iz Dubrovnika na objedu u Račišćupridružio se i dubrovački biskup mons. Mate Uzinić koji ihje blagoslovio i zahvalio im na svemu što čine za potre-bite, te župnik don Miroslav Karatović.Caritasovi djelatnici i stalni volonteri su na Korčuli pohodilii grob jednog svog u prošloj godini preminulog korisnikai pomolili se za njegovu dušu. A na povratku u Dubrovnikhodočasnici su se zaustavili u Kuni Pelješkoj gdje ih jeprimio župnik fra Josip Vidas koji ih je upoznao s pov-iješću samostana i umjetninama koje se čuvaju u crkvi isamostanu posebno istaknuvši djela Celestina Medovića.Vrijeme ovog hodočasničkog dana sudionici su koristilikako za osobnu tako i za zajedničku molitvu, kao i zadruženje i bolje međusobno upoznavanje. Radosti i sm-ijeha nije nedostajalo, kupanje nije izostalo, a ravnateljicaCaritasa Sanja Šanje i zamjenica Marija Đurović cijelimputem su se brinule za potrebe hodočasnika ističući višeputa kako je ovo zahvalno hodočašće koje dubrovačkibiskupijski Caritas svake godine organizira kako bi svojojzaštitnici rekli hvala za sve milosti koje po njezinom zago-voru primaju od Boga.

Izvor: s. Jasminka Gašparević/Angelina Tadić,Dubrovačka biskupija

42 GlasGrada - 643 - petak 14.7. 2017.

Priredio:Damir Račić

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX.STOLJEĆA

Dubrovačko-bugarske veze u prošlostiDubrovačko-bugarske veze u prošlostiDubrovačko-bugarske veze u prošlostiDubrovačko-bugarske veze u prošlostiDubrovačko-bugarske veze u prošlostiU zadnjoj knjizi „Izvještaja Historijskog Društva u Sofiji“bugarski povjesničar Ivan Sazanov objavio je jedan diooporuka dubrovačkih trgovaca, koji su trgovali i živjeli ubugarskim zemljama od 1536-1582. godine

U parku ispod Poliklinike,na kamenom postamentupostavljena je u četvrtak(29.6.) spomen ploča u

svezi trgovinskih odnosa između Bugarskei Dubrovnika ustanovljenih u prvoj poloviniXIII. stoljeća. Ploču su zajednički otkrilibugarski premijer i dubrovački gra-donačelnik. Povelju je izdao bugarski carIvan Asen II. (vladao od 1218-1241) te jedubrovačkim trgovcima omogućio slobod-nu trgovinu po cijeloj (tadašnjoj) bugarskojzemlji.Malo tko je čuo za bilo kojeg bugarskogcara, pa ću navesti kratku povijesnu infor-maciju o Ivanu Asenu II. Bio je sin Asena I.(vladao od 1186-1196). Oborio sa vlastiuzurpatora Borila (vladao 1207-1218).Oženio se Marijom, kćerkom hrvatsko-ugar-skog kralja Andrije II. (vladao od 1205-1235). U borbi protiv latinskog carstva uCarigradu, povezao se sa Nikejskimcarstvom. Godine 1230. pobijedio kodKlokotnice solunsko-epirskog despota Te-odora. Tom pobjedom postiglo je Drugobugarsko carstvo svoju najveću teritorijal-nu veličinu i postalo najmoćnija država naBalkanskom poluotoku. Nastojao je ekon-omski ojačati zemlju pa je unapređivao tr-govinu (povelja dubrovačkim trgovcima1230). Obnovio bugarsku patrijaršiju (1235),osiguravši time nezavisnost bugarskecrkve. Na bugarskom prijestolju naslijedioga je sin Koloman (vladao od 1241-1246).Nema sumnje da su Benediktinci na Lok-rumu raspolagali bogatom knjižnicom i ar-hivom. Sakupljali su oni različite dokumentei bilježili su razne događaje koji su izravnoili neizravno odnosili na njihovu aktivnost iotok Lokrum. U jednoj knjižici objavljenoj unakladi „Zemaljske štamparije“ iz Sarajeva1897. godine navodi se sljedeće: „U XIV.vijeku na Lokrumu bi pokopan mladi Šiš-man, kralj bugarski, koji je bio pobjegao uDubrovnik, sa svojom majkom TeodoromPaleologa“. Koristeći različita enicklopedijs-ka objašnjenja uz određena povijesna im-ena može se rekonstruirati slijed događajau svezi „mladog“ bugarskog cara Šišmanakoji je pokopan na Lokrumu. Evo kratkogpovijesnog prikaza.Teodora Paleolog(a) bila je bizantijskaprinceza, kći cara Mihaela IX. i carice RiteArmenske. Dva puta se je udavala, oba putaza bugarske careve. U prvom braku bila jeudata za bugarskog cara Teodora Sveto-slava, a u drugom za bugarskog cara Mi-haela Šišmana (vladao od 1323-1330). Šiš-man je došao u ratni sukob sa Srbima. Bit-ka između bugarske i srpske vojske odi-grala se je 1330. godine kod Velbužda. Šiš-man je poginuo u toj bitci u kojoj se istakaoDušan (budući srpski car) na čelu srpskekonjice. Nedugo nakon bitke, zbacio je sa

srpskog prijestolja svoga oca StefanaDečanskog te je okrunjen (najprije) za kral-ja 1331. godine. Nakon pogibije njenogmuža Mihaela Šišmana Teodora je moralapobjeći sa svojim sinom (nije poznato koli-ko je imao godina, vjerojatno 7-8). Došla jeu Dubrovnik, ali njezin sin Šišman (mlađi)vjerojatno se je teško razbolio na putu te jeumro i pokopan na Lokrumu. Teodora seje vratila u Carigrad. Izgubivši muža i sinapostala je redovnica promjenivši ime u Teo-dizija.O drugim vezama između Bugarske i Du-brovačana „govore“ sljedeća novinska iz-vješća koje objavljuju lokalne tiskovne.

„Narodna Svijest“ od 29.1.1932. godine,broj 4-5. DUBROVNIK I BUGARIU 17. broju zagrebačkog „Obzorja“ od 23.ov. mj. napisao je Dr Ivan Esih zanimljivčlanaka pod naslovom „Dubrovnik i njego-vo značenje za Bugare“. Tu je osvijetljenopsežan rad inače slabo poznatog Du-brovčanina Pavla Gjorgjića u korist (pokuša-ja) oslobogjenja Bugarske od turskog jar-ma. Ovaj je Gjorgjić koncem XVI. vijeka živiodulje vremena u Bugarskoj, te je imao i svo-ju kuću u Plovdivu. Godine 1595. poslao jememorandum sedmogradskomu knezuSigismundu Batoryju, pozivljajući ga, danavali na Turke i tako oslobodi Bugarsku,a ujedno zaštiti sebe i svoju domovinu;Bugari da će ga svim silama pomoći. Jedandrugi Dubrovčanin, Sorkočević, bio jeGjorgjiću u ovoj odvažnoj akciji desna ruka.Batory je bio sklon da se odazove, ali donjegove pomoći ipak nije došlo, pa suBugari ostali osamljeni i njihov je ustanakbio od Turaka krvavo ugušen. Nu zato ježivo nastojanje ove dvojice čestitih Du-brovčana bilo od velikog značenja zauzdržavanje i razvitak nacionalne ideje uBugarskoj. Nekoliko bugarskih pisaca hvalii veliča blagotvoran kulturni, socijalni i poli-tički upliv Dubrovnika na Bugare, megjunjima i Bojan Penev (1882-1927) u svoje-mu djelu „Povijest nove bugarskeknjiževnosti, Sofija 1930.“ On rekapitulirasvoja razmatranja u ove tri točke: 1. Du-brovnik je svojom opsežnom trgovinomznatno doprinio materijalnom napretkubugarskih gradova, osobito Plovdiva; 2.Dubrovnik je svoju visoku humanističkukulturu prenašao u Bugarsku, koja se jetako i u duhovnom smislu pridizala; 3. Du-brovnik se je i na političkom polju brinuo zajužne Slavene (dakle i Bugare) i sve podu-zimao, da od njih odvrati ili barem ublažitursku silu.

„Narodna Svijest“ od 24.2.1932. godine,broj 8. VEZE DUBROVNIKA S BUGAR-SKOM U SREDNJEM VIJEKUU bugarskim „Izvjestija“ napisao je Dr Ivan

Sazanov zanimljiv članak o trgovačkimvezama Dubrovnika sa bugarskim zemlja-ma u XVI. i XVII. vijeku. U tu svrhu proučioje Dr Sezanov mnogo toga u arhivima uRimu, Anconi, Ženevi i Veneciji, te je našaoveoma zanimljivih podataka. Inače se DrSezanov najviše zanima za veze bugarskihzemalja sa Jadranom, te je 1928. propu-tovao Dalmaciju i naročito proučavao du-brovački arhiv. Obilni su mu materijal daleoporuke (dubrovačkih) trgovaca, koji suputovali i trgovali s Bugarskom, dalje pis-ma dubrovačkih trgovaca svojoj vladi. Važnisu bili i spisi dubrovačkog notara gledeosiguranja robe, koja je išla iz Dubrovnikau bugarske zemlje i obratno. Pisac je naroči-to prikazao dubrovačke kolonije u gradovi-ma: Sofiji, Trnovu, Silistriji, Varni, Raščuku,Plovdivu, Vidin-Provadiji, Razgradu,Šumenu i Nikopolju. U to se je vrijemeizvažala iz Dubrovnika poglavito manufak-turna i zlatarska roba, a iz bugarskih se jezemalja uvažala koža, vuna i žito. Člankusu dodani faksimili mnogih važnih dokume-nata.

„Narodna Svijest“ od 23.3.1932. godine,broj 12. PAVAO GJORGJI (kao inicijatorprotuturskog ustanka u Bugarskoj)U bugarskoj povijesti zabilježen je krupnimslovima i jedan hrvatski borac za slobodubraće Bugara. To je Dubrovčanin PavaoGjorgjić koji je organizirao ustanak protivTuraka. On nije zabilježen u hrvatskoj pov-ijesti, iako zaslužuje da bude istaknut upovijesti svih južnih Slavena. Ne spominjega ni Dr Lujo Vojnović u svojoj bugarskojradnji „Dubrovnik i Blgarija v minaloto“,nema ga ni megju „Znamenitim Hrvatima“,a „Narodna enciklopedija“ o njemu šuti (nenavodi ni jedan podatak). – Krajem XVI. stol-jeća počinju se u Bugarskoj organizirati pro-tuturski ustanci. Inicijator jednog takvogustanka bio je naš Gjorgjić, koji je imao svo-ju trgovačku kuću u Plovdivu. On šalje 10.siječnja 1598. sedmogradskom knezuSigismundu Batoryju memorandum. Tuizaže položaj bugarski i uvjerava kneza, daće mu Bugari pomoći uništiti tursku vla-davinu, ako on (t. j. knez) pregje Dunav.Ističe da je sada najzgodniji čas i obećajesvoju suradnju. Gjorgjić nadalje ističe daveoma dobro poznaje karakter i položajBugara i javlja mu da su ih Turci veomapritisli i porezima opteretili, te da su zatospremni na ustanak. U memorandumu pri-općuje Gjorgjić da Bugari nijesu prijateljiGrka, ali da su s drugim kršćanima u vrlodobrim odnosima, osobito s Dubrovčani-ma.Bathory je s interesom pročitao prijedlogGjorgjića, koji je već organizirao naselja uVarni, Šumenu i Provadiji. Sorkočević, jedandrugi Dubrovčanin isto je radio u Trnovu iRuseu. Bathory nije mogao doći zbogzapreke sa strane Poljaka. Bugari sami beztugje pomoći dignu ustanak i proglase car-em Šišmana III., tobožnjeg potomka caraŠišmana. Turci energično uguše ustanak,ali je to ipak od velikog značenja za razvi-tak bugarske narodne ideje.

Nastavlja se

43GlasGrada - 643 - petak 14. 7. 2017.

OSVRT NA CEREMONIJU OTVARANJA 68.DUBROVAČKIH LJETNIH IGARA

ŠutnjaŠutnjaŠutnjaŠutnjaŠutnjaKonačan rezultat naposlijetku je jošjedna zaborava vrijedna ceremonijakoja je toliko uspavala publiku da suse čak i sami novinari dobranopomučili kako bi iskamčili kakvu izjavu

stolova.Sva ta tobože angažiranaprenemaganja pritomprati polukoreografijaplesnog studija Lazareti iudruge Žonglerata, uzglasna prostačenja Marei Kate, žena iz Stullijeve“Kate Kapuralice”, kojeigraju Nika Burđelez iIzmira Brautović.Nedugo zatim folklorniansambl Linđo, Kolarini iKUD Stjepan Radić igraju razvratne svatove iraspojasane turiste, uobičajene prizore s du-brovačkih ulica, da bi čitavom tom cirkusuiznenada protestirati stao Gavellin dramski pr-vak Ozren Grabarić u liku Marina Držića, čimesu scenaristi pokušali evocirati Držićevo nesl-aganje s politikom tadašnje Republike, kao iizgnanstvo na koje je osuđen zbog dugog jez-ika i sudjelovanja u zavjeri. I to je manje-višesve. Mare i Kate još neko vrijeme prostače,smetlari čiste gradske ulice, knez snima self-ie, a orkestar svira Gotovčevu himnu slobodi.Konačan rezultat naposlijetku je još jedna zab-orava vrijedna ceremonija koja je toliko us-

pavala publiku da su se čak i saminovinari dobrano pomučili kako biiskamčili kakvu izjavu. Međutim, kri-tika tu nije da bi šutjela - krajnje jevrijeme da financijske neprilikeprestanu biti alibi za površnost ikreativnu impotenciju!Hrvatski enciklopedijski rječnik zakritiku kaže da je “usmena ili pisa-na ocjena nekog postupka, stanja,pokreta, projekta, rada, umjet-ničkoga ili nekog drugog djela,odnosno obrazloženi sud o vrijed-nostima i slabostima ocjenjivanogobjekta”. Ako kritika šuti, a uglavn-om je tako jer je ili interesno veza-na, ili je još češće uopće nema,onda ona potpomaže bujanju pro-pagandnog mehanizma čiji su re-zultati tek povijesni falsifikati.

Japanski arhitekt Shigeru Ban osamdesetihgodina prošlog stoljeća počeo je razvijati kon-cept izgradnje skloništa za ljude čija su na-selja pogodile i oštetile prirodne ili drugekatastrofe. S obzirom da u takvim okolnosti-ma cijena građevinskog materijala naglo po-raste, Ban je osmislio građevinsku konstrukci-ju od jeftinih papirnatih cijevi, koja je svojuprimjenu našla već 1994. za vrijeme izbjeg-ličke krize u Ruandi, a godinu dana kasnije iu samome Japanu kada je grad Kobe pogo-dio snažni potres zbog kojega su tisuće ljudiostale bez svojih domova. To je samo tekjedan od primjera koji zorno svjedoči kakokreativni potencijal (ako postoji) može nadv-ladati sve, pa čak i one financijske nedaće.Da je živ, Matoš bi zasigurno ponovno ciničnoprocijedio: “A što ste drugo očekivali, amice?Pravite se ne znati da je u ‘zemljici Štreberiji’,kao i u svakoj provincijalnoj obitelji, uspjeh he-reditarna činjenica. Tu se s danom rođenjazna tko je uvijek prvi, a tko zadnji.” Stoga ništaod prethodnog ne iznenađuje, posebice kadaznamo da su nam se kriteriji toliko srozali dase na svim razinama, a nikako samo na kaza-lišnim, radi površno, stihijski i na brzinu. I osvemu se tome šuti. Sjetimo se zato Matoša ikonačno o svemu progovorimo.

Piše: Božo Benić

da su se dojmovi živo prepričavali sve dokzastava Libertas nije i službeno zavijorila naOrlandovu stupu. Sličan koncept Dolenčić jeponovio i godinu dana kasnije. Vješto kom-binirajući bogat prinos dramskih, glazbenih iplesnih plodova iz rasadnika hrvatske umjet-nosti, a pritom se čvrsto oslanjajući na provjer-en koncept scenske jezgrovitosti, Dolenčićnije propustio u tkaninu svoga festivalskogaruha utkati i nit angažiranog teatra i takoprogovoriti o progresivnoj potrošačkoj kulturi,kao i o stalnim bitkama za prostor za igru ugradu podređenome turizmu i izloženom sveučestalijem kulturocidu. Razumljiva su namstoga bila njegova nastojanja da posredstvomsvoga umjetničkoga aparata ukaže na sva-kodnevno oskrvnjivanje vjere u mjeru, sklad islobodu - fundamentalne vrijednosti slavneRepublike. Zato je posebno pamtljiv ostao po-vik koji je gradskim ocima tog ljeta izgovorioVojnovićev Orsat: “Samo spasi nam Repub-liku, spasi je od tuđinca, spasi je od nas!”Na generalnoj probi ceremonije svečanog ot-varanja 68. Igara festivalska publika po drugije put utihnula, a čak je i pljesak sljedećevečeri bio tek kurtoazne naravi. Redateljskepalice prihvatili su se Ivan Miladinov i Igor Bar-

berić prema scenariju kojeg su potpisali v.d.intendanta Mladen Tarbuk i Ivana Lovrić Jo-vić. Tarbuk je ujedno dirigirao velikim glazbe-nim izvođačkim korpusom, sastavljenim odčlanova Dubrovačkog simfonijskog orkestra,Zagrebačke filharmonije, akademskog zbo-ra Ivan Goran Kovačić i mješovitog zbora Lib-ertas.Usprkos intrigantnom aranžmanu nacional-ne himne na samome početku, kako jesvečanost odmicala tako je sve jasnije posta-jalo kako će puni potencijal glazbenog sas-tava ostati neiskorišten. Neposredno nakongradonačelnikova inauguracijskog obraćan-ja dubrovačkom puku, uslijedio je usiljen,nemaštovit i jednoličan glazbeno-scenskikolaž, koji se bez ikakva sadržajna i kvalitativ-na pomaka sveo tek na suhoparno ponavl-janje Dolenčićevih tematskih citata. To se uprvom redu odnosi na sada već iritirajućapapagajska ponavljanja s tarace palače Spon-za, na kojoj se Vijeće umoljenih predvođenoBorisom Svrtanom kao knezom najprije pitahoće li zbog tolikih turista uskoro uopće bitimoguće živjeti u Gradu, da bi onda to istoVijeće iskazalo nezadovoljstvo što zbog glu-maca predvođenih Zijadom Gračićem kaoNegromantom u Grad ne mogu postaviti još

Prava je sreća, ali i svojevrsna privilegija, bitiu mogućnosti iz godine u godinu pratiti plovnajuglednijega hrvatskoga kulturnog festiva-la, pomno analizirati i uspoređivati sinusoidal-ne putanje festivalske poetike, kao i povre-mena, nažalost mahom neuspjela i prozaič-na traganja za trasiranjem nove glazbeno-scenske paradigme, koja bi festivalu vratilaonaj status koji danas bilježi isključivo na sim-boličkom nivou.Kada si povrh svega toga u prilici više ili man-je redovito konzumirati sadržaj vodećih na-cionalnih kazališnih kuća, nije ti potrebnomnogo da bi raskrinkao gustu koruptivnumrežu, koja njihove nerijetko blještave izlogepraznine pokušava zakukuljiti tekstovimakritičara koji su u zamjenu za kakav honorarčićodavno svoj poziv utopili u propa-gandni mehanizam istih tih o koji-ma interesno ovise.U svemu tome iznimka često nisuni Dubrovačke ljetne igre, prem-da je u njihovu slučaju, čak i bezbilo kakva poznavanja domaćihkazališnih (ne)prilika, zakulisnihpolitičko-interesnih peripetija i vi-šegodišnjih žalopojki o finan-cijskim poteškoćama, vrlo jed-nostavno probuditi onaj nutarnjisentiment koji je u stanju jasnorazlučiti kvalitetu, sadržaj i ideju odjeftinog populizma i bučne propa-gande.Nažalost, u Hrvatskoj su se umjet-nički kriteriji, u prvom redu kazal-išni, toliko srozali da odavno nijevažno kakav nam je teatar koliko su važnemedijska priprema i režija njezina javnog tri-jumfa, zbog čega će se naposljetku malo tkousuditi uskliknuti poput djeteta iz Andersen-ove bajke. Štoviše, propagandni mehanizampostao je toliko jak da smo sve skloniji pokle-knuti pred njegovim silovitim udarima, čestopritom odbacujući svoja intuitivna zapažanja.S druge strane, ponekad nam je i obična šut-nja u stanju otkriti više od bilo kakve galame.Premda uobičajena negodovanja publike kojaprisustvuje generalnoj probi ceremonijesvečanog otvaranja Dubrovačkih ljetnih iga-ra ponajprije treba promatrati na nivou skeča,neprijeporno je kako njezino bilo zna biti iteka-ko ilustrativno.Novija festivalska povijest bilježi tek dva sluča-ja u kojima je publika zanijemila. Prvi se putto dogodilo 2013. u prvoj godini Dolenčićevaupravljanja Igrama. Dolenčić je tog istog ljetapotpisao režiju otvaranja 64. festivala u nizu,čijoj je posebnosti i značaju uvelike dopriniooštar prekid s dugogodišnjom praksom su-hoparnog variranja arhaičnog scenarija, kojibi pak često bivao upotpunjen promašenimdramaturškim eksperimentima.Energična Dolenčićeva scenska minijaturaiznenadila je čak i publiku, pa su uobičajeneupadice izostale, a oduševljenje je bilo toliko

44 GlasGrada - 643 - petak 14.7. 2017.

68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE

GOVOR GRADONAČELNIKA MATA FRANKOVIĆA NAOTVARANJU 68. DUBROVAČKIH LJETNIH IGARA

Sklad, mudrost i skromnostSklad, mudrost i skromnostSklad, mudrost i skromnostSklad, mudrost i skromnostSklad, mudrost i skromnostNema napretka u zajednici koja ne pomažesamoj sebi. Nema uspjeha ako se okrećeglava i odmahuje rukom. U radu za zajedničkodobro treba krenuti od svoje obitelji. A drugogDoma od Grada nemamo

VIJORI SE LIBERTAS

Svečano otvorene 68. IgreSvečano otvorene 68. IgreSvečano otvorene 68. IgreSvečano otvorene 68. IgreSvečano otvorene 68. Igre

Poštovane gospođe i gospari,uvaženi gosti, pozdravljam vas večeras na ovoj tradi-cionalnoj svečanosti koja se održava već 68. put.Pozdravljam vas na svečanosti koja je svima nama uGradu itekako važna. Dubrovačke ljetne igre jedan suod najvažnijih kulturnih događaja u Hrvatskoj, ali našemGradu one su puno više od toga. Igre su radost, iza-zov, očekivanje i ponos, ali i zajedništvo.Pod okriljem naših stoljetnih mira Dubrovčani su naučilidva mjeseca živjeti s glumcima, glazbenicima i ostalimumjetnicima u zajedničkom očekivanju stvaranja istin-skog umjetničkog čina. I tako je već gotovo sedamdesetljeća. To ne čudi, jer ovo je grad povijesti jedna-ko koliko i grad umjetnosti.Teško ćete među nama naći nekoga tko se ne veselidobroj predstavi, jednako kao što se ne ustručavamoglasno negodovati kad nam nešto nije baš po gustu,jer samo najbolje, s punim pravom, očekujemo.O Gradu i njegovoj slavnoj povijesti napisano je sto-tine knjiga i, iako su se ponudila različita tumačenjanjegovog nekadašnjeg sjaja, uvijek na nov načinmožemo usmjeriti pogled na njegova minula stoljeća.Želim stoga baš s ovog mjesta oslikati prošlost poj-movima kojima se mnogi naši sugrađani posljednjihgodina vraćaju. To su pojmovi mjere i sklada, ali imudrosti, skromnosti.Mjere i sklada nema bez zajedništva, baš kao što ninaši stari bez zajedništva ne bi stvorili ovu ljepotu ibogatstvo koju su nam podarili u naslijeđe, da ga baš-tinimo i koristimo s najvećom pažnjom i poštovanjemkako bismo ga opet na čuvanje povjerili našoj djeci.Dubrovačka Republika cijelo je vrijeme svoje državnostiuspješno održavala sklad i mjeru. „Ništa previše“, reklisu davno u Delfima. Upravo su se i naši stari tako po-našali. Ostaci te njihove mjere vidljivi su i sada svudaoko nas. Okrenite se oko sebe, pogledajte sve ove kućena Stradunu i palače oko nas, pogledajte Katedralu…i crkvu sv. Vlaha. Sve to govori o umjerenosti i mjerikoju su oni živjeli. Nije se dopuštala rastrošnost jer sustari smatrali da to vodi oholosti, a oholost rađa zlo idržavi i zajednici. I nisu ova sjećanja jedino što namgovori o skladnosti Grada. Tu su i propisi i zakoni teStatut Grada koji je i danas pravi putokaz, ali i praksaza svakidašnji život Grada.Uz odmjerenost, presudno je bilo zajedništvo. Omo-gućilo je da se teritorijalno mala državica pretvori uvažnog sudionika na međunarodnoj sceni, da seistakne u područjima trgovine i diplomacije.Kao neutralna država, Dubrovačka Republika surađiv-ala je sa svim imperijima i sa svim stranama istodob-no, vodeći se isključivo interesima Republike i svih njez-inih stanovnika.O tome svjedoče tisuće arhivskih spisa u našoj predi-vnoj Sponzi, tu tek nekoliko koraka ispred nas. Zakl-jučak je uvijek isti: podanici Republike živjeli su „re-publikanski duh“ jednako kao i pripadnici vlastele. Znalisu da pomažući državi pomažu i sebi. Shvatili su dasamo zajedništvom mogu napredovati i izbjeći trage-dije koje su tada pogađale druge Europljane.

OTVOREN GLAZBENI PROGRAM IGARA

Impresivna izvedba Impresivna izvedba Impresivna izvedba Impresivna izvedba Impresivna izvedba Carmine BuraneCarmine BuraneCarmine BuraneCarmine BuraneCarmine BuraneUnaprijed rasprodanom izvedbomCarmine Burane, posvećenoj mo. Vje-koslavu Šuteju, otvoren je 11. Srpnjanavečer, glazbeni program 68. Du-brovačkih ljetnih igara. Pred brojnomfestivalskom publikom ispred crkve sv.Vlaha, odzvanjala je Orffova kantataza sopran, tenor, bariton i zbor u iz-vedbi Zagrebačke filharmonije, Du-brovačkog simfonijskog orkestra, Aka-demskog zbora Ivan Goran Kovačićte međunarodnog tima solista: Owe-na Willetsa, Nicole Proksch i NikoleMijailovića. Zagrebačka filharmonija,kao najstariji i najugledniji hrvatskiorkestar koji mo. Šuteja nosi u srcukao voljenog šefa dirigenta, CarminuBuranu izvela je s Dubrovačkim sim-fonijskim orkestrom koji je CarminuBuranu izveo 2002. upravo podravnanjem mo. Šuteja. Impresivne su

bile zborske dionice koje je izveo ug-ledni Akademski zbor Ivan GoranKovačić, a sve to pod dirigentskompalicom Ivana Josipa Skendera, Šute-jeva učenika. Uz nastupe vrsnih solis-ta - britanskog kontratenora OwenaWilletsa koji će pred festivalskom pub-likom ponovno nastupiti u operi Orlan-do, zatim austrijske koloraturne sop-ranistice Nicole Proksch te baritonaNikole Mijailovića, prvi koncert 68. Du-brovačkih ljetnih igara bio je veličan-stvena najava nove festivalske sezone.Carmina Burana svojom je barbarskomsnagom i vrhunskom umjetničkom iz-vedbom oduševila brojnu festivalskupubliku, a najpoznatija od 24 pjesmeiz ove srednjovjekovne zbirke, uvod-na i ujedno završna O fortuna, bila je i,dugotrajnim aplauzom publike traženi,glazbeni dodatak.

68. Dubrovačke ljetne igre svečanosu otvorene podizanjem zastave Lib-ertas uz stihove Himne slobodi 10.srpnja navečer ispred crkve sv. Vla-ha pred visokim uzvanicima i brojn-om publikom iz zemlje i inozemstva.Program ceremonije izveden je pre-ma scenariju Mladena Tarbuka i Iv-ane Lovrić Jović, a u režiji Ivana Mila-dinova i Igora Barberića. Sudjelovalisu Dubrovački simfonijski orkestar,Zagrebačka filharmonija, Akadems-ki zbor Ivan Goran Kovačić, Du-brovački komorni zbor te Mješovitizbor Libertas, kao i Folklorni ansam-bl Linđo, Kazališna družina Kolarin,Plesni studio Lazareti, KUD Stjepan

Radić te Udruga Žonglerata. Festival-ski dramski ansambl sačinjavali suBoris Svrtan kao knez te Zijad Gračićkao Negromant, zatim Ozren Gra-barić, Maro Martinović, Nikola Baće,Branimir Vidić, Nika Burđelez, GloriaDubelj, Hrvoje Sebastian, Edi Jertec,Bojan Beribaka te Izmira Brautović.Kraj svečanog otvaranja obilježio jetradicionalni vatromet.U narednih 46 dana, na 15 ambijen-talnih lokacija, gotovo 2.000 umjetni-ka iz cijelog svijeta pred međunarod-nom publikom od 60.000 domaćih iinozemnih posjetitelja izvest će oko 80dramskih, glazbenih, baletnih, folk-lornih i drugih programa.

45GlasGrada - 643 - petak 14. 7. 2017.

Nije to bilo lako! Problema i kriza uvijek je bilo, ali zajednički cilj daoim je snage da izdrže i naprave pravedno društvo u kojem je bilomjesta i za Židove koje su protjerali s Iberskog poluotoka, ali i zabrojne druge prebjege. Našli su zajednički jezik i interes s otoman-skim sultanima, a stoljećima prije onoga što danas nazivamo staromEuropom, imali su socijalne ustanove i komunalni sustav, kanaliza-ciju i vodovod, i to prije gotovo šest stoljeća.Stvorili su društvo koje je dalo velikane znanstvene misli poput Ruđ-era Boškovića ili najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića.Ne zaboravimo ni Đura Baglivija, Nikolicu Bonu, Nikolu Gučetića,Marina Getaldića, Marojicu Cabogu, Điva Gundulića, Miha Pracata,Benedikta Kotruljevića i niz drugih.Svi ti pojedinci nisu se nikada isticali iznad zajedničkog dobra. Gradna prvom mjestu, pa tek onda sve ostalo.Nema napretka u zajednici koja ne pomaže samoj sebi. Nema us-pjeha ako se okreće glava i odmahuje rukom. U radu za zajedničkodobro treba krenuti od svoje obitelji. A drugog Doma od Grada nem-amo.Da bismo ga sačuvali, treba nam vratiti sklad i mjeru i biti odlučni isložni. Nemojmo se bojati učiti iz prošlosti kako bismo stvorili i živje-li bolju budućnost.Stoga vas sve pozivam da budete aktivni sudionici u vraćanju mjerei sklada zajedničkom nam Gradu. Jedini smisao dužnosti koju stenam povjerili baš je isti onaj koji je vrijedio u zlatno doba Dubrovni-ka: Grad u kojemu svi čine onoliko koliko mogu i znaju kako bi biopravedniji, uspješniji i sigurniji.Na tom putu ufamo se u razboritost i išćemo zajedništvo.Jer, kako bi Bokčilo u Dundu Maroju rekao: „Reče se: dogovorna jebolja šteta neg koris’ bez dogovora“, za što postoji analogija s du-brovačkom poslovicom „Bolja je šteta dogovorna negoli korist sam-ovoljna.“„Ma se je trijeba s bremenom akomodavat“, rekao bi opet Držić.Zar je danas drugačije? Zar Držićeve riječi ne nose univerzalnuporuku? Sebe i svoje postupke prilagoditi mijenama vremena ipromjenama okolnosti. Biti integralni čovjek. Biti… Čovjek… nazbilj!U mislima na riječi sklad i zajedništvo te njihovom značaju za Gradi mogućnostima koje donose, još jednom vas sve pozdravljam iželim da se ovdje osjećate sretno i slobodno.Osobito pozdravljam umjetnike. Ponovno će otvoriti funjestru krozkoju je Grad zadnjih 67 godina u svijet slao ono najbolje što jedannarod može ponuditi: kulturu i umjetnost.Neka vam bude ugodan boravak u našem Gradu. Njarnjasa uvijekima. I ljudi nahvao. Vi budite ljudi nazbilj i donesite osmijeh i ugodui onima koji takvi nisu. Ili, još bolje, i njih promijenite.Umjetnost ionako može činiti čuda, rušiti granice i povezivati, mijen-jati nabolje i oplemenjivati, ali umjetnost nije i nikada neće biti vr-ijeđanje drugog i drugačijeg. Upravo to očekujemo i tražimo od vasi ove 68. sezone Igara, jednako kao što vam od srca dajemo svumoguću potporu.Sretno i slobodno živite umjetnost u našem prelijepom Gradu.Uvaženi uzvanici, poštovani sugrađani i gosti, dragi prijatelji, pro-glašavam 68. Dubrovačke ljetne igre otvorenim. Živjeli!

MALAKHOVOVO „LABUĐE JEZERO“ NA 68. IGRAMA

Tri večeri baletne romantike uTri večeri baletne romantike uTri večeri baletne romantike uTri večeri baletne romantike uTri večeri baletne romantike uparku Gradacparku Gradacparku Gradacparku Gradacparku GradacNakon desetogodišnje pauzeBalet Hrvatskog narodnog kaza-lišta u Zagrebu vraća se na Du-brovačke ljetne igre s uspješni-com Labuđe jezero Petra I. Ča-jkovskog u koreografiji slavnogaVladimira Malakhova. Predstaveće u parku Gradac biti izvedene14., 15. i 16. srpnja s početkomu 21.30 sati.Labuđe jezero, najpopularnijedjelo svjetskih baletnih reper-toara u posljednjih sto tridesetgodina od svojega nastanka,postalo je sinonim za baletno ka-zalište. Prva potpuna i spektakularna izvedba baleta održana je1895. u sanktpeterburškome Marijinskom kazalištu, i od tadanije moguće zamisliti bilo koju svjetsku baletnu kuću koja nasvojem repertoaru nema ovu svima zanimljivu priču o princukoji svojom ljubavlju, poslije puno izazova, uspijeva spasitizačaranu princezu i njezino jato labuđih prijateljica iz kandži zlogačarobnjaka Rotbarta. Opće je uvriježeno mišljenje kako se po-

treba za Labuđim jezer-om pretvorila u čudesansindrom, a pravi ga seljubitelji baletne umjet-nosti nikada ne moguzasititi. Taj balet je ujed-no i jedan od najtežihizazova koji se postavljapred svaki baletni an-sambl i soliste, dok je ul-oga krhke Odette i zleOdilije ostala vječnim na-jvišim dometom umjet-ničke kreacije svakeklasične balerine.Vladimir Malakhov nas-tupio je kao plesač udvadeset četiri verzijeLabuđeg jezera u ra-zličitim koreografijama i

različitim kazalištima, a njegovo prvo uprizorenje ovoga slavnogdjela, kreirano je upravo za zagrebački baletni ansambl. Mnogikritičari nazivaju ga plesačem stoljeća, zahvaljujući njegovu lir-ičnom plesnom stilu i savršenoj tehnici. Baletnu je naobrazbustekao na znamenitoj moskovskoj baletnoj Akademiji Boljšogteatra, a prvakom je bio u nekoliko prestižnih svjetskih baletnihkazališta, kakva su Balet bečke Državne opere ili American Bal-let Theatre te državni baleti uBeču i Berlinu. Dobitnik jemnogih prestižnih međunarod-nih plesačkih i koreografskihnagrada. Hvaljeno uprizorenjeBaleta HNK zasigurno će, uprekrasnom ambijentu parkaGradac, naići na oduševljenje ifestivalske publike koja će du-brovačku izvedbu Labuđegjezera gledati tijekom vikenda,14., 15. i 16. srpnja s početkomu 21 i 30 sati. Ulaznice su dos-tupne na blagajnama u Festival-skoj palači i u Luži.

Foto: Marko Ercegović

46 GlasGrada - 643 - petak 14.7. 2017.

FELJTON BROJ 187Priredio Lukša Lucianović

Fitness / Bazen / SaunaParna kupelj / Power Plate

Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389

www.dubrovnik-turistinfo.com

Sve o du-brovačkom idubrovačko-

neretvanskomturizmu na

jednom mjestu

O gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekatau Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (9)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (9)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (9)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (9)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (9)

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

UvodProfesor dr. Antun Kobašićnapisao je i članak pod na-zivom: „Što i kako se gradi-lo u Dubrovniku poslije II.svjetskog rata“ i objavio gau „Dubrovačkom horizon-

tu“. Članak je vrlo zanimljiv pa sam zato od-lučio u dvadesetak nastavaka prenijeti sadržajovog članka malo preuređenog za ovu pril-iku i nadopunjen s nekim mojim saznanjima

na ovu temu. Slijedi nastavak teksta iz prošlogfeljtona...

Zgrada Suda i organa uprave (općinskih ižupanijskih), sagrađena 1982. godine. U tuzgradu je preseljen i zatvor. Financirana izsredstava republike i općine.

Nove zgrade osnovnih škola: financirane izviše izvora, i to iz sredstava namjenskih fon-dova i zajednica za obrazovanje, iz samo-

doprinosa (sveškole i dječji vrtićiizgrađeni nakon1983. godine), izdobrovoljnih radovaroditelja (većina no-vograđenih po-dručnih seoskihškola).

Novoizgrađeneosnovne škole ivrtićiOŠ Orašac, sa-građena 1964. god.Financirano iz fon-da za školstvo.

OŠ Gruž, fazna do-gradnja starezgrade, u 1972/73.za učionice i drugesadržaje, financira-no sredstvimazajednice osnovnogobrazovanja, a1984/85. samo-doprinosom (1985.izgrađena i dvoranaza tjelesni odgoj).

OŠ Lapad-Gliman,građena 1973/74. izsredstava zajedniceosnovnog obrazo-vanja.

OŠ na Ilinoj glavici,tri zgrade građene ufazama. Prva zgra-da. izgrađena kra-jem sedamdesetih,a preuzeta (od Muz-ičke škole) za os-novnu 1981. god-ine; druga (specijal-na škola) i treća

građene 1985. godine samodoprino-som.

OŠ Cavtat, uz koju je sagrađen i dječjivrtić, sagrađena- useljena šk. god.1980/81. Gradnja financirana iz sred-stava zajednice obrazovanja.

OŠ Martinovići, izgrađena 1983 god.,financirala zajednica obrazovanja

OŠ Montovjerna, izgrađena 1984/85.,financirana samodoprinosom.

OŠ Župa dubrovačka, nova zgrada(prvi dio) izgrađena 1983. god. Dograđ-ivana 1985. (iz samodoprinosa), a nas-tavljeno 1993. (nedovršena).

OŠ Mokošica, prva faza izgrađena1985. god., a druga 1989., obje finan-cirane iz samodoprinosa.

OŠ Čilipi, izgrađena u šezdesetim, un-ištena u domovinskom ratu 1991., apotpuno obnovljena 1994. god.

Dječji vrtići (nove zgrade) podignuteizmeđu 1972. i 1985. godine. U gradu:- “Palčića” kod zgrade bivše SDK,1972. godine;- “Ciciban” kod Stanice za juž. kulture,1974.;- “Izviđač” kod hotela Imperial, 1984.;- U Mokošici, 1985. god.,- U Cavtatu (skupa sa školom) 1980.god.

Nove zgrade srednjih škola, financir-ane su iz namjenskih sredstava (fon-dova, zajednica, SlZ-ova) i zaklada, atakve su tri na području grada:

Pomorska škola, nova zgrada u La-padu izgrađena 1954. godine na zem-ljištu zaklade “Ivo Račić”, iz koje je fi-nancirana izgradnja. Iste godine školapreseljena iz stare zgrade na Brsalja-ma. Kasnije je proširene prostore oveškole koristila i Viša pomorska (od1959.god.), a jedno vrijeme i

Pomorski fakultet (nakon formiranja1986. godine).

Ugostiteljska škola, izgrađena i uselje-na 1961. god., financirana iz sredsta-va Republičke zajednice obrazovanja.

Zanatska škola (ranije učenika u privre-di), novi trakt izgrađen 1979. god. sred-stvima Republičke zajednice obrazo-vanja. (Zanatska i Ekonomska školakoriste i bivše vojne zgrade, ranijepreuzete i obnovljene).

Pogled na Kupare. Hotel „Grand“ izgrađen je prije Drugog svjetskog rata,Hotel „Gorčina 1“ 1962. g., „Galeb“ 1966.g., „Pelegrin“ 1968. g., „Gorčina 2“ 1974. g.te „Kupari novi“ 1980. g.

Hotel „Libertas“ izgrađen je 1971. g.

47GlasGrada - 643 - petak 14. 7. 2017.

ZA 2017. PREMA RECENZIJAMA STRIPADVISORA

Čak 18 ValamarovihČak 18 ValamarovihČak 18 ValamarovihČak 18 ValamarovihČak 18 Valamarovihobjekata nositeljiobjekata nositeljiobjekata nositeljiobjekata nositeljiobjekata nositeljicertifikata izvrsnosticertifikata izvrsnosticertifikata izvrsnosticertifikata izvrsnosticertifikata izvrsnostiValamarovih 18 objekata ponosni su nos-itelji certifikata izvrsnosti prema izboru ko-risnika TripAdvisora, najvećeg portala zaputovanja u svijetu. Na popisu nagrađenihValamarovih objekata nalazi se 15 hotela,dva kamping ljetovališta te jedan restoran,a obuhvaća sve destinacije u kojima Val-amar posluje. Riječ je o:· Poreč: hoteli Valamar Diamant, ValamarCrystal, Valamar Isabella, Valamar Zagreb,Valamar Riviera, Valamar Isabella Villas,Valamar Isabella Miramare, Valamar ClubTamaris, Naturist Solaris Residence; resto-ran Spinnaker· Rabac: hoteli Valamar Sanfior i Miramar· Krk: Camping Resort Krk· Dubrovnik: hoteli Valamar Lacroma Du-brovnik, Valamar Dubrovnik President, Val-amar Argosy i Tirena· Rab: hotel PadovaCertifikat izvrsnosti dodjeljuje se temeljemkvalitete i količine recenzija i ocjena kojegosti ostavljaju na web stranici TripAdvi-sora tijekom 12 mjeseci, a ovo je njegovasedma godina. Certifikat izvrsnosti pre-poznaje smještaj, atrakcije i restorane udestinacijama diljem svijeta koji redovitoosvajaju odlične recenzije gostiju. Istovre-meno, uz priznanje TripAdvisora, du-brovački hotel Valamar Argosy ovih jedana postao i nositeljem preporuke Holi-dayChecka. Odnosi s javnošću

Valamar Riviera d.d.

VALAMAR RIVIERA DRUGU GODINU ZAREDOM PROVODI HUMANITARNU AKCIJU

Veliko srce ValamaraVeliko srce ValamaraVeliko srce ValamaraVeliko srce ValamaraVeliko srce ValamaraVeć drugu godinu za-redom Valamar Rivi-era provodi humani-tarnu akciju „Velikosrce Valamara“ usvojim destinacijamaod Istre i Kvarnera doDubrovnika s ciljemširenja solidarnosti ipomaganja potrebitimčlanovima u zajednici.Ovogodišnja akcijazapočela je početkomsrpnja i trajat će dokraja rujna. Kutije zadonacije postavljenesu u Valamarovim ho-telima, ljetovalištima ikampovima, a svojimdobrotvornim prilozima akciju mogu podržati gosti, zaposlenici, partneri i svi ljudi dobrevolje. Sva sredstva prikupljena u humanitarnoj akciji bit će usmjerena na najpotrebitije uzajednici.Društveno odgovorno poslovanje u tvrtki Valamar Riviera sastavni je dio tradicije poslo-vanja u turizmu duge šest desetljeća i ukorijenjeno je u uvjerenju da je održivost poslovan-ja strateški cilj i ključni pokretač stvaranja nove vrijednosti. Razmatrajući svoj utjecaj nalokalnu zajednicu, okoliš i društvo u cjelini, Valamar Riviera razvila je devet krovnih progra-ma društveno odgovornog poslovanja, a jedan od njih je i program „Veliko srce Valama-ra“, unutar kojeg se provodi istoimena humanitarna akcija. Odnosi s javnošću

Valamar Riviera d.d.

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJESTJEPAN GRMOLJEZ, DR. A. STARČEVIĆA 27

U SKLOPU IZRADE PARCELACIJSKOG ELABORATAZA K.Č. 1193 K.O. OBOD U SKLADU SAODREDBAMA ZUP-A POZIVA NOSITELJE PRAVA NASUSJEDNIM K.Č. NA UTVRĐIVANJE GRANICA 24SRPNJA 2017 U 10:30 SATI NA PREDMETNIMPARCELAMA TE SE MOLE STRANKE DA ISPUNESVOJU OBAVEZU PO ČL. 58 ZAKONA O DRŽAVNOJIZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, A PREDOČENJEELABORATA BIT ĆE OBAVLJENO U PROSTORIJAMAUREDA 27 SRPNJA 2017 OD 8:00 DO 8:30 SATI

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJESTJEPAN GRMOLJEZ, DR. A. STARČEVIĆA 27

U SKLOPU IZRADE GEODETSKOG ELABORATAUCRTAVANJA ZGRADA ZA K.Č. 1530/10 K.O. OBODU SKLADU SA ODREDBAMA ZUP-A POZIVANOSITELJE PRAVA NA SUSJEDNIMKATASTARSKIM ČESTICAMA NA PREDOČENJEELABORATA KOJE ĆE BITI OBAVLJENO UPROSTORIJAMA UREDA 24 SRPNJA 2017 OD 8:00DO 8:30 SATI

GALERIJA OTOK

Izložba crteža Svena KlobučaraIzložba crteža Svena KlobučaraIzložba crteža Svena KlobučaraIzložba crteža Svena KlobučaraIzložba crteža Svena KlobučaraU Galeriji Otok u petak, 14. srpnja, u 21 sat, otvorit će seizložba crteža i video radova „Eto ...” Svena Klobučara.Izložba se može pogledati do 4. kolovoza, svakim radnimdanom od 11 do 21 sat.Sven Klobučar (1981.) maturirao je 1999. godine u Školiprimijenjene umjetnosti u Zagrebu. Diplomirao je kiparstvona Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2007. u klasiprof. Slavomira Drinkovića. Živi i radi u Zagrebu i Dubrovni-ku.

PARK ORSULA

Nastup virtuoza indijske glazbeNastup virtuoza indijske glazbeNastup virtuoza indijske glazbeNastup virtuoza indijske glazbeNastup virtuoza indijske glazbeNakon uspješnog gostovanja u Lazaretima 2011., kada je nastupio usklopu festivala Treće uho, 15. srpnja u Dubrovnik ponovno dolazi DhroehNankoe; u Park Orsula dolazi sa svojim triom u klasičnoj kombinacijiindijskih instrumenata. Svjetski mediji ga nazivaju virtuozom indijskeglazbe, a njegovi tonovi i melodije potiču pravilan način raspoloženja usvakom novom danu. Program se sastoji od mnogih glazbenih blaga,koje podižu vrhunske pjevačke kvalitete Dhroeha i njegovog tria. Dhroehzna kako postaviti pravu melankoličnu atmosferu u pjesmi, a pozornicaparka Orsula je idealno mjesto za to.

tele5marketing@gmail.comT: 020 358 980 F: 020 311 992

48 GlasGrada - 643 - petak 14.7. 2017.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT

TURNIR KONAVOSKIH SELA U LJUTOJ

Finale večerasFinale večerasFinale večerasFinale večerasFinale večerasRezultati četvrtfinala:Čilipi - Zvekovica 1:3Mećajac - Pridvorje 6:3Gabrile/Mihanići - Popovići 1:3Bačev Do - Omladinac Vodovađa 2:0.Polufinala su po rasporedu u četvrtak, 13.srpnja:Zvekovica - Mećajac (21:00)Enkel Popovići - Bačev Do (22:00).Finale se igra u petak, 14.srpnja, u 22:30.Utakmica za treće mjesto u 20:30.Paralelno s turnirom igraju i djeca konavoskih župa,U četvrtak, 13.srpnja u polufinalu igraju Župa Dubrav-ka - Župa Cavtat (20:00) i Župa Čilipi - Župa Pridvorje(22:00). Utakmica za treće mjesto i finale se igraju upetak, 14.srpnja. Za treće mjesto se igra u 19:30, afinale u 21:30.

PLIVANJE - PRVENSTVO REGIJE 1.-DRUGI I TREĆI DIO (SPLIT, 08.07.2017.)Brassard i Šurković opet prvaci,najbolja i ženska štafetaDrugi i treći dio Regionalnog prvenstva za dobneskupine seniora, juniora, mlađih juniora, kadeta imlađih kadeta održao se u Splitu u subotu, 8.7. Nas-tupilo je 42 Jugovih članova, a na programu su bilediscipline 50 prsno, 100 delfin, 200 leđno, 200 slo-bodno, 50 leđno, 400 mješovito, 100 slobodno, 200prsno, te štafete 4x50 i 4x100 mješovito. Jugaši suostvarili ukupno 31 plasmana među tri najbolja u svimkategorijama, a od toga 9 puta kao prvi, 12 puta kaodrugi i 10 puta kao treći. Medalje su dodjeljivane samokategorijama kadeta i mlađih kadeta. Pojedinačniprvaci Dalmacije i ovog puta su Michel Brassard iMario Šurković, a najbolja je bila i ženska kadetskaštafeta 4×100 mješovito u sastavu: Ivana Maleš, Ka-tarina Nenadić, Katarina Matović i Antonia Ljuban.Kod plivača mlađi junior Michel Brassard pobjednikje u općoj, juniorskoj i mlađe juniorskoj kategoriji udisciplini 200 slobodno. Osim toga bio je drugi u dis-ciplini 100 slobodno u mlađe juniorskoj i juniorskojkategoriji.Mario Šurković pobjednik je disciplinama 50 leđno,200 leđno i 100 slobodno u kadetskoj kategoriji. Osimtoga, Šurković je na 200 leđno pobijedio i u mlađejuniorskoj i juniorskoj kategoriji, dok je u općoj biodrugi. Još je u disciplini 50 leđno zauzeo i treće mjestou mlađe juniorskom uzrastu.Junior Đivo Matović u diciplini 100 slobodno bio jetreći u juniorskoj konkurenciji.Mlađi kadet Vlaho Nenadić osvojio je broncu u disci-plini 50 leđno.U štafetnim utrkama 4x50 mješovito mlađi juniori subili drugi (Mario Šurković, Đivo Damić, Michel Bras-sard, Luka Đurović). U istoj disciplini mlađi kadeti su

zauzeli treće mjesto (Vlaho Nenadić, Ivan Zeko, RokoZvone, Juraj Barčot).U disciplini 4x100 mješovito mlađi juniori su još jedn-om bili drugoplasirani, ovog puta u sastavu: MarioŠurković, Đivo Damić, Michel Brassard, Noa Miletić.Kod plivačica kadetkinja Katarina Matović osvojila jedva druga mjesta i to u disciplinama 200 slobodno i400 mješovito. U istoj kategoriji Antonia Ljuban bilaje druga na 100 slobodno, a Katarina Nenadić trećana 400 mješovito.Ženska kadetske štafeta 4x100 mješovito u sastavu:Ivana Maleš, Katarina Matović, Katarina Nenadić iAntonia Ljuban bila je najbrža u kadetskoj i mlađejuniorskoj konkurenciji. U disciplini 4x50 mješovitoštafeta je u istom sastavu bila druga u kadetskoj iprva u mlđe juniorskoj konkurenciji.Od mlađih juniorki istaknule su se Doris Radošević iAdriana Marinović Doris je bila druga na 200 i trećana 100 slobodno, dok je Adriana zauzela treće mjes-to na 100 delfin.Od juniorki najuspješnija je bila Frane Miloslavić kojaje u disciplini 200 slobodno zauzela drugo mjesto ujuniorskoj kategoriji, te je u istoj disciplini bila treća uopćoj kategoriji.Odličan nastup imala je i Ana Lučić koja je bila treće-plasirana juniorka u disciplini 200 slobodno.Za Jug su u Splitu nastupili i: Mihaela Hapan, PauloBrač, Tonka Bušković, Andrija Cetinić, Bruno Damić,Nikol Đuho, Matej Marković, Nikola Pasković, MarojePurin, Toni Šarić, Rafaela Škrabo, Zoe Tolj, KatarinaBenić, Viktorija Bratičević, Bruno Đuho, Marta Luk-šić, Patricija Maleš, Paula Miloslavić, Ema Najcer,Sandro Radošević, Petra Rudinović, Zita Tolj, LukaCurić, Ante Kralj.Jugaši su u Splitu nastupili pod vodstvom trenera:Matiane Staničić, Ivana Bilića i Frane Ćirka. Četvrti ipeti dio Regionalnog prvenstva održati će se u sub-otu 15.7. također u Splitu. PK Jug

BRIDŽ KLUB DUBROVNIKPobijedio par Dubčić - JemoU ponedjeljak 10.7., u hotelu Royal Princess odigranje redoviti tjedni turnir Bridž kluba Dubrovnik. Na turni-ru je nastupilo šest parova uz Cross IMPs obračun.Pobijedili Niko Dubčić i Pero Jemo. Rezultati turnira:1. Niko Dubčić & Pero Jemo 29,50, 2. Mario Majstor-ović & Dubravka Zvrko 15,50, 3. Vanda Richters &Boris Lovjer 14,50, 4. Maja Kučić Kržić & ZdenkoStanković -1,50, 5.Frano Jančić & Andrija Martić -18,50, 6. Frano Mozara & Iva Strnad -39,50. Stanje uporetku na klupskoj listi možete vidjeti na:www.crobridge.com

VESLANJE – NEPTUNU TRI MEDALJENA DRŽAVNOM PRVENSTVUVlaho Đivanović i PeroKukuljica prvaci HrvatskeNakon prošlogodišnje tri brončane medalje nadržavnom prvenstvu veslači Neptuna su i ove go-dine osvojili tri medalje, ali većeg sjaja: jednu zlat-nu, jednu srebrenu i jednu brončanu. Vlaho Đi-vanović i Pero Kukuljica su u dvojcu na pariće(mlađi juniori) prvaci Hrvatske. Mato Tikvica,Patrik Papac, Lovro Čondrić i Filip Šiljeg su vice-prvaci u četvercu na pariće (juniori), dok su MatoTikvica i Patrik Papac u dvojcu na pariće (mlađijuniori) bili i brončani. Neptun je pod vodstvomtrenera Pava Bačića i Jensa Kapora imao dvijeposade u ‘A’ finalu. Lovro Čondrić je uskifu lakihjuniora zauzeo na kraju četvrto mjesto, dok ječetverac na pariće mlađih juniora u sastavu PeroKukuljica, Vlaho Đivanović, Roko Barišić i ToniPerović, bio peti.

RUKOMET - MEĐUNARODNI TURNIR UITALIJIDubrovčani trećiNa rukometnom 45. Interamia World Cupu u tali-janskom Teramu ( igrači rođeni 2001. i mlađi), ukonkurenciji 16 momčadi iz cijeloga svijeta RKHMDubrovnik je zauzeo treće mjesto. Prvo osvojilisu rukometaši kineskog Chousena SK, a drugourugvajskog CA Montevidea. Četvrti je bio dans-ki Rudersdal. Dubrovčani su odigrali osam utak-mica, šest su dobili a dvije izgubili. RKHM Du-brovnik: Ante Matić, Gabriel Andrić, Toni Matana,Nikola Hrtica, Denis Topuzović, Paolo Bašica,Luka Prnjat, Fran Stjepan Granić, Luka Aletić, LeoFiorović, Maro Župan, Lovro Mikulić, DominikIvan Miljković, Antonio Prnjat, Petar Burum, LukaGiljušić, Mauro Prnjat. Trener Vide Vlahić.

TENIS – WIMBLEDON 2017.Dobar nastup Ane KonjuhAna Konjuh će pamtiti Wimbledon 2017. U pr-vom tjednu natjecanja ostvarila je sedam pobje-da. Tjedan je otpočela pobjedom protiv SabineLisicki, a zaključila ga je pobjedom u mješovitomparu s Nikolom Mektićem protiv osmih nositeljamiksa, Hao Ching Chan s Tajvana te NizozemcaJeana Juliena Rojera, koji je 2014. osvojio Ro-land Garros u miksu te 2015. Wimbledon u mušk-im parovima! Ana je u singlu pobijedila i IrinuBegu i Dominiku Cibulkovu, devetu igračicu svi-jeta 7:6, 3:6, 6:4, a u 4. kola je izgubila od VenusWilliams sa 6:3,6:2. U ženskim parovima i u mješ-ovitom paru Konjuh je ostvarila po dvije pobjedete je u oba turnira izborila nastup među 16 na-jboljih. Nakon što je izgubila u osmini finala odVenus Williams, Ana Konjuh je igrajući s Bra-zilkom Beatriz Haddad Maia izgubila i u ženskimparovima od Hao Ching Chan s Tajvana i MoniceNiculescu iz Rumunjske.

VATERPOLO – KUP HRVATSKEKadeti Juga CO pobjedniciU finalu završnog turnira Kupa Hrvatske, koji je odigran u Gružu,kadeti Juga CO su pobijedili Zadar 1952. sa 11:4 (4:1, 2:1, 2:2,3:0), te tituli prvaka Hrvatske dodali još jedan uspjeh u ovojsezoni. Hrvoje Zvono je postigao pet pogodaka u finalu, dva jedao Zvonimir Perić, a po jednog Josip Tolja, Maro Banić, Rob-erto Radić i Ivan Kisić. Prvo ime susreta bio je vratar Juga COIvan Jurišić koji je obranio 12 od 16 udaraca Zadrana. Jurišićje izabran i za najboljeg vratara turnira.U finalu su za Jug CO još igrali: Šime Šimunović, Nikola Ljepa-va, Nedjeljko Ljuban, Leo Gojan, Matej Miloglav, Luka Živalj iDominik Lončarić, a na finalnom turniru su nastupili i LovroBorovina, Lauren Baletić i Mateo Milošević. Trener je bio FranoKarač, pomoćni trener Joško Turk.Jug CO je u skupini s 8:6 izgubio od Zadrana, te su do finalapobijedili u tri preostale utakmice. U skupini KPK s 10:7 i Mla-dost s 9:7 te u polufinalu Mornar BS s 10:5.Treće mjesto zauzeo je Mornar BS koji je s 13:7 pobijedio Jadra-na iz Splita. U utakmici za peto mjesto zagrebačka Mladost jes 13:7 dobila riječko Primorje EB, a u utakmici za sedmo mjes-to KPK je bio boji od Medveščaka sa 14:6 (4:1, 1:2, 4:1, 5:2)KPK je igrao pod vodstvom trenera Marjana Kosovića u sasta-vu: Andrija Botica, Marijan Duhović, Nikola Žuvela, Toni Mozara,Hrvoje Žuvela, Deni Lulak, Roko Krkeljaš, Viktor Antunović, PetarTedeschi, Danijel Caktaš, Domagoj Čale, Franko Fabris, Jak-ov Bakarić i Marin Čumbelić. Korčulani su nakon četiri porazau prednatjecanju nastup u Gružu zaključili pobjedom te osva-janjem sedmog mjesta.Drago Stanić iz Zadra 1952. izabran je za najboljeg igrača, anajbolji strijelac sa 17 pogodaka je Marko Holzinger iz zagre-bačke Mladosti.

KOŠARKARagusa u B skupini WABA ligeU skupini ‘B’ BTravel WABA lige u sezoni 2017./18., uz Ragusu će igratibugarska Montana2003., Kraljevo i beogradski Partizan 1953. IzSrbije, slovenska Cinkarna Celje te hrvatske pr-vakinje, Medveščak. U drugoj, ‘A’ skupini, igra-ju zagrebačka Trešnjevka 2009, Beroe iz StareZagore (Bugarska), crnogorska BudućnostBamax iz Podgorice, turski Istanbul Univesitesi,sarajevski Play Off Ultra i beogradska Crvenazvezda. Ragusa prvu utakmicu igra u Celju 4.Listopada.

49GlasGrada - 643 - petak 14. 7. 2017.

BOĆANJE / PRVENSTVOŽUPANIJE ZA JUNIORELuka Gašpar iz Pločapremoćno najboljiOdigrano je prvenstvo Županijeza juniore (U-18) za 2017. god-inu. Junior Luka Gašpar, član BKPloče, premoćno je bio najboljijunior na ovom prvenstvu i takodokazao da nije slučajno junior-ski reprezentativac Hrvatske.Slavio je u bližanju i izbijanju ukrug, preciznom izbijanju, brzin-skom izbijanju, u štafetnom izbi-janju sa Matkom Pendom (BKKomolac), te u parovima sa Dar-iom Dujmovićem (BK GornjaVrućica). U disciplini pojedinacklasično pobjedio je Matko Pen-do, a Luka Gašpar je u toj disci-plini bio drugi. Na prvenstvu jenastupilo 10 juniora iz 6 klubova.Najbolji rezultat na prvenstvu os-tvario je Luka Gašpar u brzin-skom izbijanju gdje je ostvario 40pogodaka iz 42 izbačaja. Medal-je i pehar za najboljeg podjelio jepredsjednik boćarskog SavezaDubrovačko-neretvanske žup-anije Nikola Pavlović. Nazavršnicu prvenstva Hrvatske zajuniore koja će se održati od19.07.do 23.07.2017. u Buzetunastupit će juniori: Luka Gašpar,Matko Pendo i Dario Dujmović savoditeljem Lukom Hendićem. Os-vajači medalja po disciplinama:Bližanje i izbijanje u krug:1. Luka Gašpar (Ploče)2. Leo Kokanović (Bosanka)3. Matko Pendo (Komolac)4. Jakša Kristović (Hvidra Gro-mača)Pojedinac klasično:1. Matko Pendo (Komolac)2. Luka Gašpar (Ploče)3. Dario Dujmović (Gornja Vrući-ca)4. Leo Kokanović (Bosanka)Brzinsko izbijanje:1. Luka Gašpar (Ploče)2. Matko Pendo (Komolac)3. Leo Kokanović (Bosanka)4. Dario Kovačić (Komolac Omb-la)Precizno izbijanje:1. Luka Gašpar (Ploče)2. Leo Kokanović (Bosanka)3. Matko Pendo (Komolac Omb-la)4. Dario Dujmović (Gornja Vrući-ca)Parovi klasično:1. Luka Gašpar (Ploče), DarioDujmović (Gornja Vrućica)2. Matko Pendo (Komolac), LeoKokanović (Bosanka)Štafetno izbijanje:1. Luka Gašpar (Ploče), MatkoPendo (Komolac)2. Dario Dujmović (Gornja Vrući-ca), Leo Kokanović (Bosanka)

Luko Hendić

U NEDJELJU, 16.7.U KUPARIMA, ATRAKCIJA “AUSTRALSKI IZLAZ”Treće kolo Dubrovnik Akvatlon ligeStart trećeg kola Akvatlon lige je u Nedjelju, 16.srpnja u 08:00 sati, a plivat će se 1000 metara(dva kruga po 500 m s „australskim izlazom“ između krugova), zatim se s plivanja ide odmah iztranzicije na trčanje 5000 m jedan krug šetalištem uz more Kupari - Srebreno i sve do krajaMlina te natrag u Kupare.Rekreativna štafeta, jedna osoba pliva a druga trči, je i dalje otvorena kao mogućnost za sud-jelovanje u parovima, međutim štafeta se ne boduje ali se mjeri ukupno vrijeme. Štafete moli-mo da se prijave na email info@dubrovnik-triathlon.com ili na licu mjesta pola sta prije starta.Svi natjecatelji mogu preuzeti natjecateljske brojeve u 07:30 sati na parkingu kod plaže u Kupa-rima, pripremiti se i eventualno zagrijati za početak utrke.Brifing utrke za sudionike će se organizirati prije starta u zoni tranzicije gdje će se kratko natje-cateljima objasniti sve što je potrebno znati za utrku i s obzirom na novu lokaciju.Organizator Dubrovnik Triatlon poziva sve građane stare i mlade na sudjelovanje koje je be-splatno a prijaviti se mogu svi individualni natjecatelji na www.racecollector.comMaloljetnicima je dozvoljeno sudjelovanje uz nadzor roditelja. Triatlon klub Dubrovnik

BOĆANJE - KADETSKOPRVENSTVO HRVATSKEMato Šundricaviceprvak HrvatskeNa kraju jedna medaljai 4 plasmana među 8najboljihNajmlađi boćari Dubrovačko-neretvanske županije završilisu nastupe na prvenstvu Hr-vatske u boćanju koje se jeodržalo u Rijeci od 05.07. -09.07.2017. godine. Osvojenaje jedna medalja (Mato Šundi-ca - srebro u bližanju i izbijan-ju u krug), te 4 plasmana među8 najboljih što našoj Županijidonosi dodatna mjesta naprvenstvu Hrvatske za kadeteu 2018. godini. Naši najmlađiboćari Mato Šundrica (BK Far-aon), Marko Batinić, StijepoBatinić i Dominik Batinić (sviBK Hvidra Gromača) pred-vođeni voditeljem MarkicomDodigom ostvarili su odličnerezultate, a osvajanje srebrenemedalje i titule doprvaka Hr-vatske Mata Šundrice ubližanju i izbijanju u krug je bilomimo svih očekivanja. Najbliženovoj medalji bili su Mato Šun-drica i Dominik Batinić u pa-rovima koji su u utakmici četvrt-finala izgubili od para primors-ko-goranske županije (M.Valenčić, L. Peričić) rezultatom7:6, a ovi su na kraju postaliprvaci Hrvatske.Zadnja 2 danaprvenstva Mato Šundrica jedobio visoku temperaturu patako nije mogao nastupiti upojedincu i brzinskom izbijan-ju što je bio veliki hendikep.Plasmani po disciplinama:bližanje i izbijanje u krug: MatoŠundrica - 2. mjesto (srebrenamedalja),štafetno izbijanje: Mato Šundri-ca, Stijepo Batinić - 10. mjes-to,precizno izbijanje: Stijepo Ba-tinić - 8. mjesto (dodatno mjes-to na PH - 2018.),parovi: Mato Šundrica, Do-minik Batinić - 6. mjesto (do-datno mjesto na PH - 2018.),Marko Batinić, Stijepo Batinić- 8. mjesto (dodatno mjesto naPH - 2018.),pojedinac: Marko Batinić - 7.mjesto (dodatno mjesto na PH- 2018.), brzinsko izbijanje: Stijepo Ba-tinić - 12. mjesto,Marko Batinić - 14. mjesto.U svakoj disciplini nastupilo jepo 16 najboljih mladih boćaraiz cijele Hrvatske. Najboljinatjecatelj je Lovro Šipekreprezentativac Hrvatske iz BKSveti Jakov Jadranovo (Pri-morsko-goranska županija).

Luko Hendić

DUBROVNIK KUPU ponedjeljak, 17.srpnja, finaleRezultati šesnaestine finala:Pizza shop - Crvena funjestra 5:2 (2:0)Dustra - Caffe bar Antika 4:9 (1:5)Acunja - Evo nas opet 1:0 (0:0)Šulemu na zarubu - Copacabana 3:1 (1:1)Vidonje - Caffe bar Mirakul 1:8 (1:2)Šipčine - Celtic bar Belfast 1:5 (0:3)Atalanta Bergamo - Rekreativci 5:1 (0:1)Centrala interijeri - Mane Hastra 5:2 (1:0)Brkati slonovi - Pipl mast trast as 2:0 (1:0)Autoprijevoz iskop Bešo - Trgovina Kuneji 7:2 (2:1)Caffe bar Puls - Millenium 4:0 (1:0)Jet ski rent Dubrovnik MDS - Kono 4:2 (2:0)Lolek i Bolek - Caffe bar As 4:9 (3:3)Strava team - Fast food Riva Slano 1:2 (0:2)Teća united - Mr. Fresh 2:1 (1:0)Konoba Maestral Ston - Restoran Dalmacija 2:0(1:0)Rezultati 1. dana (utorak, 11.srpnja) os-mine finalaCaffe bar Mirakul - Šulemu na zarubu 1:2 (0:0)Caffe bar Puls - Caffe bar As 5:1 (2:1)Celtic bar Belfast - Pizza shop 1:0 (1:0)Rezultati 1. dana (srijeda, 12.srpnja) osmine finalaFast food Riva Slano - Teća unitedAutoprijevoz iskop Bešo - Jet ski rent DubrovnikMDSCaffe bar Antika – AcunjaCentrala interijeri - Atalanta Bergamo13.07.2017. Četvrtak - slobodan dan14.07.2017. Petak - 1/4 finala15.07.2017. Subota - slobodan dan16.07.2017. Nedjelja - polufinala17.07.2017. Ponedjeljak - finalna večer

ZAVRŠNI TURNIR KUPAHRVATSKE U BOĆANJUSveti Luka zaustavioOmladinca iz VodovađeBoćari BK Omladinca iz Vodovađe sud-jelovali su na finalu Kupa Hrvatske u Zad-ru. Zadarska županije ugostila je 8 pred-stavnika Kup pobjednika županija. Pob-jednik Kupa Dubrovačko-neretvanskežupanije BK Komolac otkazao je nastuppa su umjesto njih sudjelovali polufinalistiBK Omladinac. Od ostalih županija nas-tupili su pobjednici Kupa po svojim žup-anijama: BK Istra Poreč (Istarska), BK SvetiLuka (Osječko-baranjska), BK Marinići(Primorsko-goranska), BK Nada (Splitsko-dalmatinska), BK Primošten (Šibensko-kninska), BK Vir (Zadarska) i BK Zrinjevac(Zagrebačka). Boćari BK Omladincaporaženi su u četvrtfinalu od BK Sveti Lukakoji su stigli do samog finala. U finalu boljiod njih su bili boćari BK Marinići koji sutako osvojili pokal pobjednika Kupa Hr-vatske. Igralo se na boćalištima u Viru i uNinu. Rezultati:četvrtfinale: Primošten - Vir 5:4, Marinići -Nada 9:0, Sveti Luka - Omladinac 9:0, Is-tra Poreč - Zrinjevac 7:2,polufinale: Istra Poreč - Marinići 2:7, Pri-mošten - Sveti Luka 4:5,finale: Marinići - Sveti Luka 7:2.Za BK Omladinac na finalu Kupa Hrvatskenastupali su: Pavo Švago, Miho Trković,Srećko Čupić, Luko Hendić, Božo Urlov-ić, Božo Čupić i Karlo Torbarina.

Luko Hendić

50 GlasGrada - 643 - petak 14.7. 2017.

EKONOMSKI KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA: IMPERATIVARHIVSKE SLUŽBE - NA PRIMJERU PLANA I PROGRAMARADA DRŽAVNOG ARHIVA U DUBROVNIKU (1)

Ćaća se vraća!Ćaća se vraća!Ćaća se vraća!Ćaća se vraća!Ćaća se vraća!I danas se neznalice hvalisaju kako je DubrovačkaRepublika prva priznala Sjedinjene AmeričkeDržave. Nije nikad. Nije ni kad je to papa od sijedihglava u Senatu tražioOdmah na početku želim naglasiti da sam motivaciju zajavno objavljivanje ovog mog uratka dobio prije svega izpotrebe da spriječim starog kokota da opet uzmogne

koradža i bezobrazluka kukurikat slavodobitno kiteći se tuđim perjem pris-vajajući moja djela. Nekako me u životu potrefilo pa uvijek za vraga baš onikoje sam smatrao prijateljima nakon nekog doba učine facu kao da menisu niti poznavali.Opet kažu kako je nepisano pravilo da sto puta izrečena laž u neko dobapostane istina. Tako se i danas primjerice neznalice hvalisaju kako je Du-brovačka Republika prva priznala Sjedinjene Američke Države. Nije nikad.Nije ni kad je to papa od sijedih glava u Senatu tražio.Drugi razlog leži u iskrenoj namjeri da dubrovačkoj javnosti iznesem svojastručna promišljanja o razvoju arhivske službe u Republici Hrvatskoj, o

IVANA MARIJA VIDOVIĆ S ANSAMBLOMCROAZZOLA CONCERTANTE U POREČU

Oduševili publikuOduševili publikuOduševili publikuOduševili publikuOduševili publikuU petak, 7. srpnja, svečano su otvoreni56. Koncerti u Eufrazijani, jedan od na-jdugovječnijih festivala klasične glazbe uHrvatskoj, koji tijekom srpnja i kolovozau Poreč dovodi renomirane glazbenike izzemlje i svijeta. Spoj vrhunske glazbe iimpozantnog ambijenta porečke Bazilikeprivukao je nemali broj posjetitelja, a akoje suditi po otvorenju s ansamblom Croaz-zola Concertante, ljubitelje klasike čekaljeto u kojem će zaista moći uživati. Danranije, 6. srpnja, Croazzola Concertantenastupila je u crkvi sv. Martina u sklopukoncertne sezone u Taru, gdje su ispraće-ni uz pljesak i ovacije. Publika nije bilaništa ravnodušnija ni u petak u Eu-frazijevoj Bazilici, gdje je Croazzola izve-la skladbe Rossinija, Ruttera, Zeljenke,Bobića i Piazzolle, a na bis su izišli sklad-bom “Por una Cabeza” Carlosa Gardela,poznatim tangom iz filma “Miris žene”. Uzpubliku, oduševljenje Eufrazijevom Bazi-likom i izvrsnom akustikom nisu krili ni iz-

vođači.Dubrovkinja Ivana Marija Vidović na klavi-ru, Zagrepčani Krešimir Marmilić i PetarHaluza na violini, te Marta Bergovec navioli, Riječanin Vinko Grubešić na vio-lončelu te Saša Špoljar iz Varaždina nakontrabasu svrstavaju Eufrazijanu u jedneod najljepših prostora za nastupe uopće.U stoljetnom zdanju pod zaštitomUNESCO-a neki su od njih nastupili prviput, drugi su se vratili nakon niza godina,no svi se slažu da je Eufrazijana mjestona kojem je svirati čast, odgovornost iveliki užitak.Ni organizatori 56. Koncerata u Eufrazi-jani ne kriju zadovoljstvo ovim otvoren-jem sezone. Vesna Tripar, v.d. ravnatel-ja, u uvodnom je govoru istaknulapedesetogodišnju tradiciju, visoku umjet-ničku vrijednost i međunarodni značaj ovemanifestacije, a Nadja Štifanić Dobrilović, zamjenica gradonačelnika, službeno je otvorilakoncertnu sezonu.Svoje dojmove je podijelio i David Belas, voditelj glazbeno-scenske djelatnosti Učilišta:“Prije svega, veseli nas ovako brojni odaziv publike koja je imala priliku doživjeti veomaatraktivan, dinamičan i dramaturški dobro osmišljen koncert. Koncerti u Eufrazijani defini-tivno su tradicija koju treba njegovati i jedno posebno glazbeno iskustvo za svakog posje-titelja...” Poreština.Info i Glas Istre, Kultura, foto: Zvonimir Sviben

UZ 700. OBLJETNICU LJEKARNE MALE BRAĆE

Zbirke ljekarničkih rukopisaZbirke ljekarničkih rukopisaZbirke ljekarničkih rukopisaZbirke ljekarničkih rukopisaZbirke ljekarničkih rukopisaLjekarna Male braće posjeduje 17 apotekarskihrukopisa, koji se mogu podijeliti u tri vrste. To su uprvom redu zbirke recepata. Od njih osam, šest ječistih recepata, a dva su miješana s imenicima bil-jaka. Riječ je o rukopisima u kojima je zabilježenooko 1700 recepata. Kada se tome pribroji oko 300onih koji su sačuvani na posebnim folijama, dolazise do broja 2000 recepata, koje arhiv čuva. Od ruko-pisa je najstariji onaj s brojem 279 koji je nastaopred kraj 16. i u 17. stoljeću. Rukopis s brojem 280,koji je pripadao fra Ivanu Evanđelistu Lučiću, sadrži130 recepata, a izložen je u staroj ljekarni. Zatim jetu zbirka rukopisa s imenicima biljaka. Koliko suoni značajni ilustrira podatak da su poslužili jeziko-slovcu Bogoslavu Šuleku kada je 1879. pisao im-enik bilja. U 17 rukopisa ubraja se i njih 5 adminis-trativnog karaktera, koji uglavnom donose imena

onih kojima su se lijekovi iz-davali na dug. Tu je i knjigaprimitaka i izdataka ljekarneiz 1764. godine “Libro dellaspesa e della entrata diSpetzieria di S. Francesci diRagusa del 1764”. Rukopisisu pisani latinskim i talijan-skim jezikom, a posebno jevrijedno da su franjevačkiljekarnici kod naziva biljakačesto dodavali njihove hr-vatske nazive. Kada se uzmeu obzir da ovi rukopisi obuh-vaćaju razdoblje od kraja 16.do prvih desetljeća 19. stol-jeća, može se zaključiti da suoni vrijedna riznica medicin-ske materije u Dubrovniku.

Fra Stipe Nosić

Piše: Dr. sc.Ivo Orešković,

arhivistspecijalist

čemu sam u zadnjih petnaestak godina imao prilike pre-davati na savjetovanjima i kongresima hrvatskih arhivis-ta, ali prije svega o mogućnostima razvitka našeg Arhivakao javne ustanove u kulturi. Ujedno se nadam da će istobiti i od koristi nadležnima kojima sam ovaj materijaldostavio kao moj plan i program rada Arhiva za vremenakoja su pred nama. Mislim kad budu donosili odluke. Tkodonosi odluke odgovoran je i za posljedice.Dugogodišnji djelatnik Arhiva, moj dundo Ivo Veselić, jošdavno mi je rekao da je u nas sve manje arhivista, a sveviše arivista. S obzirom da znam kako ima arivista koji nekonzumiraju za njihov intelekt ne jestive računalne sus-tave, a takvi se u nas pitaju, ovako u tiskanom izdanjuvaljda će i oni rekli bi moji Konavljani nalećet pa se pre-varit i pročitat. Ako im što od ovoga bude od koristi nitkosretniji od mene.Isto tako znam da ima nas koji nekako tradicionalno, us-prkos prednostima drugih medija, ipak najviše volimo uruci imat komad karte. Stoga zahvaljujem ovoj kući štomi je dala za to prostora. Drage Dubrovkinje i Dubrovčanividimo se onda u idućim brojevima. Do tad ostajem VašarHIV pozitivan! Nastavlja se

51GlasGrada - 643 - petak 14. 7. 2017.

PRAVOSLAVNA DUHOVNOSTPiše: Slavko Zorica, protojerej-stavrofor,umirovljeni paroh dubrovački

STVARANJE MOSTOVA

Putovanje s Marinom Držićem - od Milana doPutovanje s Marinom Držićem - od Milana doPutovanje s Marinom Držićem - od Milana doPutovanje s Marinom Držićem - od Milana doPutovanje s Marinom Držićem - od Milana doDubrovnikaDubrovnikaDubrovnikaDubrovnikaDubrovnikaOvaj dan posvećen Republici Hrvatskoj, Dubrovniku i našem MarinuDržiću, rezultat sinergije hrvatskih i talijanskih institucija, GradaDubrovnika i brojnih prijatelja iz Milana, ostavit će u Hrvatskoj i Italijitrajne tragove i dodatni je zalog za buduće mostove između dva grada,Dubrovnika i Milana i dvije susjedne i prijateljske zemlje, Italije i Hrvatske

U Domu MarinaDržića, u subotu, 8.srpnja, upriličeno jepredstavljanje prvoti-saka (editionesprincipes) Držićevihdjela iz 1551. godinepohranjenih u Nacio-nalnoj knjižnici Braid-ense u Milanu. Radi se o dva prvo-tiska, iz 1551. god-ine, Tireni, drami upet činova, pisanojdvostruko rimo-vanim dvanaesterci-ma (1690 stihova).Prvi je put objavljena1551. u Veneciji:Tirena, komedija Ma-rina Držića, prikaza-na u Dubrovniku go-dišta MDXLIII, u kojojulazi boj na način odmoreške i tanac na način pastirski (sign.Racc. Dramm. 2049), u tiskari Andree Ar-rivabenea, čije se ime ne pojavljuje nanaslovnici, nego samo pseudonim „Alsegno del Pozzo”.Drugi prvotisak PIESNI MARINA, |DARXICHIA VIEDNO | STAVGLIENE |SMNOSIM | DRVSIM LIEPIM | STVARMI| M. D. L I (sign. Racc. Dramm. 2048)objavljen je u Veneciji u tiskari NiccolňaBascarinija također 1551. godine.Ta izdanja koja su se dugo smatralaizgubljenima pronašao je gospodin En-nio Stipčević 2007. u milanskoj Bibliote-ci Nazionale Braidense.Treća knjiga, od ranije poznata, Tirena,komedija Marina Držića, tiskana je uvenecijanskoj tiskari Marca Ginammija1630. godine (sign. Racc. Dramm.2045.).S osobitim ponosom ističemo kako jeUstanova u kulturi Grada DubrovnikaDom Marina Držića uspostavio iznimnodobre i prijateljske odnose sa Nacional-nom knjižnicom Braidense iz Milana načelu sa ravnateljicom gđom. Mariom Gof-fredo te dogovorio posudbu ovih triju vr-ijednih izdanja. Vrhunac i rezultat surad-nje je dozvola Ministarstva kulture Tali-janske Republike za posudbu ovih trijuvrijednih izdanja i njihov dolazak u DomMarina Držića u Dubrovniku.Upravo ovakvi projekti međunarodnesuradnje imaju za cilj brendirati Držićakao jednog od najistaknutijih hrvatskihpisaca uopće i najvažnijih autora europ-ske renesansne komediografije. To jemjesto koje mu nedvojbeno pripada i up-ravo s projektima zajedničke suradnje

poput posudbe triraritena izdanjaDržićevih djela iz ču-vene milanske Biblio-teca Nazionale Braid-ense, jesu prozori usvijet i afirmacija hr-vatske kulture krozMarina Držića.Na ovom putuprepunom izazovakoristimo priliku zah-valiti se iznimnim os-obama koji su vjerov-ali u ovaj projekt i kojisu nesebično poma-gali kako bi se knjigenašeg najvećeg hr-vatskog kome-diografa vratile u nje-gov rodni grad Du-brovnik.Veliko hvala GraduDubrovniku, ravnatel-

jici Nacionalne knjižnice Braidense gđiMarii Goffreddo, hvala na snažnoj podrš-ci Generalnom konzulatu Republike Hr-vatske u Milanu i generalnoj konzulici gđi.Ivi Pavić, iznimno hvala istinskom prijateljuDubrovnika i Republike Hrvatske , milan-skom odvjetniku, gospodinu CristianuPambianchiju.Ovaj dan posvećen Republici Hrvatskoj,Dubrovniku i našem Marinu Držiću, rezu-ltat sinergije hrvatskih i talijanskih instituci-ja, Grada Dubrovnika i brojnih prijatelja izMilana, ostavit će u Hrvatskoj i Italiji tra-jne tragove i dodatni je zalog za budućemostove između dva grada, Dubrovnikai Milana i dvije susjedne i prijateljske zem-lje, Italije i Hrvatske. Nikša Matić,

ravnatelj Doma Marina Držića

KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA

Obradović - Tixier DuoObradović - Tixier DuoObradović - Tixier DuoObradović - Tixier DuoObradović - Tixier Duo“Obradović - Tixier Duo” stižu na koncert-nu promociju u Art radionicu Lazareti 13.srpnja. Koncert je organiziran u suradnjis Kazalištem Marina Držića te je početakzakazan u 22h. Riječ je novoosnovanomduu francuskog pianista David Tixiera ihrvatske bubnjarke Lade Obradović. Du-brovačkoj publici i gostima predstavit ćenovi akustični zvuk izmiješan s elektroni-kom, tekstovima, poliritmijom, intrigamai loopovima. Glazba kao medij je za ovajduo transfer energije vođene emocijamai elegancijom. David Tixier - klavir, key-boards, vokal, DSP, kompozicije; LadaObradovic - bubnjevi, vokal, perkusije,DSP, glockenspiel, kompozicije.

Šest dana stvaranjaŠest dana stvaranjaŠest dana stvaranjaŠest dana stvaranjaŠest dana stvaranjaSvetog Antonija, egi-patskog pustinjaka izčetvrtog vijeka posjetio jejednom neki čuvenifilosof i upitao ga: «Oče,kako možete izdržati daživite ovdje, lišivši se kn-jiga koje su za utjehu?Antonije mu odgovori:»Moja knjiga, filosofe,jeste stvorena priroda ikad god zaželim u njojmogu pročitati djelaBožja»«Reče Gospod: - Neka bude svjetlost – i bi svjet-lost. I vidje Bog svjetlost da je dobra» (1.Moj 1,3-4).Svjetlost prvoga dana nije ni sunčeva ni mjeseče-va. (oni su se pojavili četvrtog dana), ali jeste svjet-lost božanska koja se reflektuje na sva bića. Riječi«reče» i «vidje» su antropomorfizmi i imaju dubo-ko značenje. Termin «reče» ukazuje na djelovanjeRiječi Božje, dok «vidje da je dobro» upućuje nasavršenost, do čega je dovedeno Duhom Svetim.Ovo biblijsko objašnjenje ukazuje na svjesnu i prak-tičnu Božju stvaralačku aktivnost, na zadovoljstvoUmjetnika što je kozmos, koga je On stvorio,prekrasan.Drugog dana Bog je stvorio «svod nebeski», pros-transtvo koje je sadržavalo u sebi čvrstoću i stabil-nost. Trećeg dana oblikovao je kopno i more, odje-livši ih jedno od drugog. Četvrtog dana stvorio jesunce, mjesec i ostala svjetila. Od ovog momentadnevni mehanizam stavljen je u pokret, ritmičkupromjenu dnevno-noćnog kruga. Petog danazapovjedi Bog da se u vodi pojave ribe i gmizavci,a vazduh da postane utočište ptica. Na kraju, šes-tog dana, pojavile su se životinje i ljudi.Nećemo upoređivati biblijsku priču o stvaranju sasavremenim naučnim teorijama o porijeklu univer-zuma. Produženi dijalog između nauke i teologijejoš nije došao do konačnog zaključka o veziizmeđu biblijskog otkrivenja i naučnog razvoja.Međutim, jasno je da Biblija nema namjeru da dajenaučni pogled na porijeklo univerzuma. Zbog togabi bilo naivno polemisati i shvatati biblijsku priču ubukvalnom smislu.Sv. Pismo uzima u obzir istoriju i perspektivnu vezuizmeđu ljudskog i božanskog. Autor biblijskih pričačesto upotrebljava metaforički i simbolički jezik ičesto se oslanja na naučna dostignuća ondašn-jeg vremena. Ovo svakako ne umanjuje značajBiblije kao knjige kroz koju Bog govori čovječan-stvu i otkriva Boga u svoj svojoj stvaralačkoj sili.Univerzum koji je Bog stvorio jeste knjiga koja ot-kriva Tvorca onima koji znaju da je čitaju. Oni kojine vjeruju, kada posmatraju svijet, ne mogu davide refleksiju jedne uzvišene nematerijalne kra-sote; za njih svijet ne sadrži ništa čudesno, sve jeprirodno i uobičajeno. Ali za vjerujuće krasota isklad univerzuma jeste najjače svjedočanstvopostojanja Boga, Tvorca svega Svetog Antonija,egipatskog pustinjaka iz četvrtog vijeka posjetio jejednom neki čuveni filosof i upitao ga: «Oče, kakomožete izdržati da živite ovdje, lišivši se knjiga kojesu za utjehu? Antonije mu odgovori: »Moja knjiga,filosofe, jeste stvorena priroda i kad god zaželim unjoj mogu pročitati djela Božja»

52 GlasGrada - 643 - petak 14.7. 2017.

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

Osuda preimenovanja Titova trgaOsuda preimenovanja Titova trgaOsuda preimenovanja Titova trgaOsuda preimenovanja Titova trgaOsuda preimenovanja Titova trgaPovodom skandaloznih događaja oko konstituiranja zagrebačke Gradskeskupštine, sračunatih i za mijenjanje imena Trga maršala Tita, kao ustupakklerofašističkoj desnici, Zajednica antifašističkih boraca i antifašista Du-brovačko-neretvanske županije uputila je vijećnicima Skupštine Grada Zagre-ba i zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću na znanje Priopćenje zajavnost, a na iste adrese iz Udruge antifašista Dubrovnik je upućeno Pro-testno pismo.„Zajednica udruga antifašističkih boraca i antifašista Dubrovačko- neret-vanske županije najoštrije osuđuje i protivi se inicijativi za promjenu imenaTrga maršala Tita u Zagrebu. Ucjene prilikom konstituiranja zagrebačkegradske vlasti od strane sljedbenika ustaške ideologije Ante Pavelića, ocjen-jujemo kao još jedan smišljeni atak na ustavne temelje Republike Hrvatske

Zašto Dubrovnik još nema ulicu Vlada Janića Capa?Zašto Dubrovnik još nema ulicu Vlada Janića Capa?Zašto Dubrovnik još nema ulicu Vlada Janića Capa?Zašto Dubrovnik još nema ulicu Vlada Janića Capa?Zašto Dubrovnik još nema ulicu Vlada Janića Capa?U pitanju kriteriji koji se primjenjuju od početka prošlih devedesetih, po kojima imenaulica u slobodarskom Dubrovniku nose i suradnici okupatora iz Drugog svjetskog rata

i njezinu slavnu antifašističku povijest.Pozivamo vijećnike Gradske skupštine Zagreba i gradonačelnika Milana Bandića daodbace ucjene i onemoguće tendencije daljnje fašizacije i sramoćenje Republike Hr-vatske. Podsjećamo ih da upravljaju radničkim i revolucionarnim Zagrebom, koji jedao značajan doprinos afirmaciji hrvatskog antifašizma. Josip Broz Tito - maršal Titojedan je od najznačajnijih svjetskih vojskovođa u Drugom svjetskom ratu, lider Pokre-ta nesvrstanih, nosilac stotinjak najviših stranih priznanja i odlikovanja, počasni doktormnogih sveučilišta. Njegovo ime nose ulice, trgovi i ustanove na nekoliko kontinenata.Počasni je građanin brojnih gradova u zemlji i inozemstvu. Simbol antifašizma i mira usvijetu. Antifašistički borci i antifašisti Dubrovačko-neretvanske županije, podržavaju iaktivno će se uključiti u planirane aktivnosti i napore SABA RH da se o neprimjerenomlicemjernom odnosu hrvatske vlasti i njezinih najviših dužnosnika u odnosu na pojačanufašizaciju i atake na antifašističku prošlost Republike Hrvatske, upozna kako domaća,tako i međunarodna javnost“ - navodi se u Priopćenju za javnost ZUABA Dubrovačko-neretvanske županije.

Na inicijativu prvog hrvatskog predsjednika dr. FranjaTuđmana, 22. lipnja proglašen je Danom antifašističkeborbe Republike Hrvatske, državnim praznikom kojim seobilježava antifašistički karakter Hrvatske u Drugom sv-jetskom ratu. U selu Žabno kod Siska, u šumi Brezovica,22. lipnja 1941. godine, okupila se skupina hrvatskih ko-munista i osnovala Sisački partizanski odred, prvu antifa-šističku formaciju u ovom dijelu okupirane Europe.Za prvog komandanta Sisačkog partizanskog odreda iz-abran je istaknuti predratni sindikalni i partijski rukovodilac

Vlado Janić Capo. Vjekoslav – Vlado Janić rođen je u siro-mašnoj obitelji 14. srpnja 1904. godine u Sisku. Vrlo ranouključuje se u napredni radnički pokret i aktivno djeluje uSavezu željezničkih radnika i Nezavisnim radničkim sindika-tima. Član je KPJ od 1931. godine. Na Prvoj partijskoj kon-ferenciji izabran je za člana CK KPH, a na Petoj zemaljskojkonferenciji u Zagrebu i za člana CK KPJ. Kao jedna odvodećih ličnosti sisačkog i hrvatskog radničkog pokreta,zbog sindikalnog i partijskog rada desetak je puta hapšeni zatvaran od strane nenarodnog režima. U mlađim godi-nama bio je i sportaš, aktivno se bavio plivanjem, atletikom,boksom i hrvanjem, član je hrvačkih klubova u Sisku i zagre-bačkoj Croatiji te sudjeluje na brojnim natjecanjima. Bio jeprvak Savske banovine i sudionik igara Male antante i Pol-jske. Na Balkanijadi 1934. godine nije sudjelovao jer je pre-thodno uhapšen zbog revolucionarnog rada.Na temelju odluka Okružnog komiteta KPH Sisak, opripremama za oružanu borbu (prikupljanje naoružanja iopreme) i odluke da, u slučaju opasnosti od hapšenja, svioni, kojima ista prijete, trebaju napustiti Sisak i okolna mjes-ta i pobjeći u šumu, u Brezovici se 22. lipnja 1941. godine

okupljaju sisački rodoljubi i formiraju Sisački partizanskiodred. Iako neiskusni, slabo naoružani i nedovoljno vojničkiustrojeni članovi Odreda idu u diverzantske akcije a ubrzoi borbeno djeluju.Baštinici tradicija NOB-e i hrvatskog antifašizma u Dubrovni-ku osobito su ponosni činjenicom da je Vlado Janić Caposvoje umirovljeničke dane od 1961. godine do smrti 1991.godine bio naš skromni i samozatajni sugrađanin. Udru-ga antifašista Dubrovnik više od deset godina se pokuša-va izboriti da se dio lapadske Trpanjske ulice u kojoj je

živio Vlado Janić Caponazove imenom toga ve-likana hrvatske antifašis-tičke prošlosti. No kod or-gana Grada Dubrovnikaza imenovanje ulica tajpredmet ne prolazi,zapravo ne dolazi ni nadnevni red pa se postav-lja pitanje što priječi ost-varenje prijedloga du-brovačkih antifašista.Naravno da su u pitanjukriteriji koji se primjenju-ju od početka prošlihdevedesetih, po kojimaje imena ulica u slobo-darskom Dubrovnikunose i suradnici okupa-tora iz Drugog svjetskograta.Kako drugačije objasnitičinjenicu da ta čast još ne

pripada prvom komandantu Sisačkog partizanskog odre-da Narodnom heroju, nosiocu brojnih mirnodopskih i rat-nih odlikovanja, među kojima i „Partizanske spomenice1941.“, antifašisti, kojem su oca i dva brata strijeljale ustaše,majku i sestru zatočili u koncentracioni logor Jasenovac,koji je u NOB-i obavljao brojne partijske i vojne dužnosti, aposlije oslobođenja visoke dužnosti: načelnik Glavne per-sonalne uprave JNA (tu je bio i šef Franji Tuđmanu), članCK SKH, CK SKJ, poslanik u Skupštini SFRJ, član SavjetaFederacije…Vlado Janić Capo umro je 4. svibnja 1991. godine u bolni-ci na VMA u Beogradu, a povodom njegove smrti dr. Fran-jo Tuđman, predsjednik Republike Hrvatske, uputio jeobitelji Janić slijedeći telegram: „Vijest o smrti generalaVlade Janića Capa iskreno me ražalostila. General VladoJanić postao je legendarna ličnost hrvatskog radničkogpokreta i antifašističke borbe hrvatskog naroda. U onimteškim i sudbonosnim danima na početku Drugog svjetskograta Vlado Janić sa skupinom svojih drugova pripadnikaKomunističke stranke Hrvatske pružio je primjer velike ljud-ske hrabrosti, političke odlučnosti i nacionalnog poštenja.

Narodni heroj Vlado Janić - Capo (krajnje lijevo i krajnje desno) u društvu smaršalom Titom i dr Franjom Tuđmanom

Izlet na KozaruIzlet na KozaruIzlet na KozaruIzlet na KozaruIzlet na KozaruPovodom sedamdeset pete obljetnice Bit-ke na Kozari, Udruga antifašista Dubrovnikorganizira, od 28. rujna do 1. listopada ovegodine, četverodnevni jesenski izlet auto-busom u Nacionalni park Kozaru. Smještajje u hotelu „Monument“ sa tri zvjezdice, upravoj prirodnoj banji na više od 800 met-ara nadmorske visine. Planiran je obilazakMemorijalnog centra epopeje Kozare i sre-dišnjeg spomenika na Mrakovici, lakšeplaninske šetnje, korištenje raspoloživihhotelskih sadržaja te izleti s vodičem u Pr-ijedor i Banja Luku. Cijena izleta je tisućukuna i uključuje prijevoz i hotelski smještaju dvokrevetnim sobama, tri noćenja nabazi polupansiona. Moguće je plaćanje utri rate, a rezervacija mjesta s prvom upla-tom ponedjeljkom, srijedom i petkom od10 do 12 sati.

Dan kada je Vlado Janić sa svojim odre-dom krenuo u antifašističku borbu Repub-lika Hrvatska proglasila je svojim državnimblagdanom. Tim je činom novademokratske Hrvatska na dostojan načinpokazala koliko visoko cijeni osobni dopri-nos Vlada Janića Capa i svih onih koji suse pod antifašističkim zastavama borili zaslobodnu Hrvatsku, omogućivši stvaranjezavnohovske Federalne Hrvatske, oslo-bođenje Istre, Rijeke, Zadra, otoka, a timene samo održanje hrvatske državnosti negoi svrstavanje Hrvatske među pobjedničkezemlje demokratske koalicije u Drugom sv-jetskom ratu.”Zato iznova valja postaviti pitanje do kadaće se Republika Hrvatska odricati svojeantifašističke prošlosti i u demokratskomsvijetu sramotiti zbog manjine ustašonos-talgičara i dvoličnih političara? Tako će,nažalost, biti dok političke strukture vlastii oporbe ne shvate da ih je narod izabraoda ga vode u sretniju budućnost, a tomogu samo pod uvjetom da su za tosposobni i da im uporno iskrivljavanjepovijesti ne služi kao pokriće za neznan-je, nesposobnost i sluganstvo stranim in-teresima. Oni koji su se nekada zaklinjaliu Tita i partiju, zatim preobukli zbogodanosti Tuđmanu i svakodnevno mu sezaklinju, trebaju znati da je Franjo Tuđman,sviđalo im se to, ili ne, bio Titov general,koji nije izbacivao njegove biste, brisao tr-gove s njegovim imenom, a zasigurno jevisoko poštovao revolucionare, poput Vla-da Janića Capa.

NP

53GlasGrada - 643 - petak 14. 7. 2017.

prim.dr.sc. Mladen Miškulin, specijalist ortopedije i traumatologije- ambulanta u petak, 21. srpnja.Primaju se narudžbe za ambulante:- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije, subspecijalist dječje ortopedije

- dr. Žarko Vrbica, spec. interne medicine,subspecijalist pulmolog- dr. Darko Perović, specijalist kirurgije,subspecijalist za kralježnicu- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist,subspecijalist hematolog

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram straniciPOLIKLINIKA MARIN MED

Poliklinika Marin Med nudi širok spektar zdravstvenih uslugaMISLITE NA SVOJE ZDRAVLJE NA VRIJEMEMISLITE NA SVOJE ZDRAVLJE NA VRIJEMEMISLITE NA SVOJE ZDRAVLJE NA VRIJEMEMISLITE NA SVOJE ZDRAVLJE NA VRIJEMEMISLITE NA SVOJE ZDRAVLJE NA VRIJEME

U Poliklinici Marin Med brzo, bezčekanja i pouzdano možete obaviti:- Pregled specijaliste - anesteziolog,kardiolog, kirurg, traumatolog, ginekolog,ortoped, ORL, urolog, gastroenterolog,vaskularni kirurg, dermatolog...- Ultrazvuk, EKG, color doppler, CT, dentalCT, magnetska rezonancija (MR), rentgensa nalazom specijaliste radiologa

- Dijagnostika,namještanje, i gipsanje jednostavnih lomovadjece i odraslih bezbolno- Ginekološki pregled + ultrazvuk + PAPA test- Kompletni sistematski pregled za građane- Skidanje madeža, ateroma, lipoma, cista i svih ostalihizraslina ispod i na koži...Nazovite nas i pitajte! Zakažite svoj termin!

54 GlasGrada - 643 - petak 14.7. 2017.

Piše:Antun Švago

SAMOSTAN SVETOG VLAHA U PRIDVORJU

Izložba Miloša Mikija PopovićaIzložba Miloša Mikija PopovićaIzložba Miloša Mikija PopovićaIzložba Miloša Mikija PopovićaIzložba Miloša Mikija PopovićaU samostanu Svetog vlaha u Pridvorju u petak, 7.srpnja,otvorena je Izložba slika Miloša Mikija Popovića „Oda živo-tu”. Izložbu je otvorila povjesničarka umjetnosti AndreaBatinić Ivanković dok je autor fotografija britanski fotografBari Goddard. Domaćin izložbe je fra Ivo Kramar.Ovom obljetničkom izložbom Miloš Miki Popović potvrdiose kao umjetnik koji je iznašao vlastiti figurativni stil obilježenapstrakcijom, kao izraziti individualac, intimist, slikar „mag-ičnog realizma“, ali i fantazmagorijskog slikarstva. Naime,Popovićeve slike polaze od proživljene realnosti, njego-vog unutarnjeg „univerzuma“, ali su iz istog posredovanevividnim bojama, jasnom svjetlošću, dok se ona difuznamože uočiti na njegovim crtežima te plošnim sjenama kojeodaju prizore sjećanja, odnosno snovite prizore koji obi-tavaju u sjećanju kao vječnost. Polazeći od nekog jed-nostavnog motiva, običnog svakodnevnog događaja Pop-ović stvara figurativne prizore zaustavljene u vječnosti – uoazi mira objedinjenoj bestežinskim stanjem svijesti. Up-orište umjetnikova stvaranja su asocijativne scene antro-pomorfnog i zoomorfnog karaktera u kojima predmeti (fig-ure) postaju kao totemi nekog plemenitog rituala, a likovi

kao sudionici neotuđenog, čistogljudskog kulta milosti. Zajedničkaosobina svih Popovićevih tehnikaizražavanja akrilikom ili uljem naplatnu je narativnost, svojevrsnihorror vacui ispunjavanja površ-ine, kao što je to u nizu crtežaolovkom, ugljenom ili kredom napapiru – istakla je Andrea BatinićIvanković.Miloš Miki Popović je rođen18.11.1972. godine u Podgorici,Crna Gora. Završio je Fakultet lik-ovnih umjetnosti na Cetinju, u kla-si profesora Branislava BanetaSekulića. Član je Udruženja lik-ovnih umjetnika Crne Gore od2004. godine.Ima status slobodnog umjetnika. Dugo godina se bavio i performansom,od kojih je najznačajniji bio u Budvi, na otvaranju Festivala Grad Teatar,1996.godine. Predsjednik je NVO Svjetske umjetničke igre - Nacionalni odborCrne Gore, koja se bavi promocijom crnogorske kulture na globalnomnivou.

MATO MALI I PERO NJIOV

Ima i śutra danaMir je ođe negda bijo preduvjet napretka a danaske sebrez rata ne more ni tamo ni vamoNaš čoek se desetjećima, kaže Pero, ma što desetjećima, stojećima- ne mijenja. Ne pomiče. Ni za dzeru! Koji god tuđin dođe, oću rijekoja goj pulitika zajiti našu Valu, dođe ko da neće i brez po mukezaśedne. A kad zaśedne, pred njim ili njom – ko da nigda nijesmobili svoji: niječemo sami sebe, svoj značaj, svoju povijes, baštinu…sve ono što ima duboko korijenje…Niko više ne kopa i ne prevrće duboko, svak se nekako drži vrja.Plićega. Od plićega je lakše i zaspa i živje… Negda su naši stari,kadarke nije bilo traktora i drugije strojeva, priča Pero, za lozu, maslinei smokve morali trapi na dvije dikele, prevrnu, šeset cenata u dubinu.To se, kaže Mato, zvalo na suje, sujanje… Zemja bi se izbacala, štose ono reče, iz sebe. Širina koja bi se zajitla zvala bi se bot. Za sve toučinje trebalo se dobro namuči…Najteže bi bilo onemu, što bi sujo, a to ne činijo kako Bog zapovije-da, kadarke bi mu ko reko:- Sujaš, ma nije baš za pofali se.Danaske je malo koga briga, kaže Pero, što će mu ko rije i oće li murije da ono što radi nije za pofali se.Naš današnji čoek, žali Bože, ne samo što je naučijo rije a ne prom-isli vengo će i rađe sluša, bit poslušan, a neće misli. Interes mu jepopijo pamet, pa je zaboravijo da nas tuđin, oću rije njegova pulitika,neće brani ko mati, u svakoj prilici i neprilici, vengo će se postaviprema svomu interesu. Zato su naše pobjede, kaže Pero, kratko-ročne, a štete dugoročne. Zato se rat ođe, žali Bože, potonjije sto-tinu godina boje i primo i nico vengo mir. Naši su stari, kaže Mato,pjevali o miru i nadahnjivali se mirom a mi danaske, žali Bože, nadah-njivamo se ratom.Mir je ođe negda bijo preduvjet napretka a danaske se brez rata nemore ni tamo ni vamo. Na prste se jedne ruke mogu izbroji oni koji-ma treba mir a ne rat za it naprijed.Neđe tamo dvaes i neke pasanoga vijeka Komajani su se, priča Mato,našli u velikijem jadima. Imali su od svega samo vino za trsi, za živje,ali nije im se dalo trsi... Ondarke je jednega dana najego nekakav, ubijelom košuji i slamnatomu klobuku, uredan, šesan, odmjeren…predstavijo se ko trgovac.Govorili su tadarke Komajani:- Sam ga je Bog poslo!Reko bi pokonji Jozo ne da je, ko naš ispaćeni težak, paso cijelisvijet pro njega, vengo da je on paso cijeli svijet…Za dana bi obišo po jednu kuću u selu, senjavo u bjet koliko ko

kojega vina ima, provo ga, dobrose častijo i obećo bi domaćinu daće mu uze svo vino kadarke dođebrod u Cavtat…I tako od kuće do kuće, iz dana udan… Komajani otkidali od usta dabi iznijeli preda nj najboje što suimali, a broda niđe na vidiku… svedok jedan dan ne najegošedžandari… drž tamo, drž vamo…ujitiše našega trgovca… skočišesejani, neki se uvatili za glavu, neki i klekli, sklopili ruke… moledžandare:- Nemojte ako Boga znate, to je naš spasitej…Najpotje se, nakon dosta bremena, obaznalo da nije bila riječ ospasiteju vengo o jednom starom, provjerenom, prevarantu…urednom, šesnom, čejadetu od svijeta…Mato kaže da je tako s našijem čejadetom od pantivjeka. I danije ništa boje ni danaske neka je i školovanije i načitanije košvrja. Mada i škvrja više nema…I danaske naše čejade, kaže Sele, više vjeruje tuđemu negosvomu. Svoga zna toboš u dušu, a tuđin more bi da i nije baštuđin… zato naš čoek služi tuđinima i tuđijem pulitikama. Zato,žali Bože, i ne vlada sobom ko svoj vengo ko tuđin…I dok su u naske od pantivjeka nogi marljivo i teško radili, drugisu im prodavali „ono za ono“ i snalazili se u njiovoj muci, njiovuneznanju i neinformiranosti…danaske te, misli Pero, ovi moder-ni tuđini gledaju u oči, tapšaju te po ramenima, falu, darivaju ti iosmijehe, nema što ti ne činu da ti ugode, a tamo…Našemu čejadetu je važno da mu ne zaprdiva neko njegov…Ima li ova priča iz Komaja prije stotinjak godina kakve veze snama današnjijem, stotinu godina poslije, ne treba za to bili veleni načitan ni vele informiran, a ni vele pametan… sve je čejadetunacrtano samo treba ne zatvara oči, stavja „bumbak“ u uši izačepa nos… a ne smije ni pamet pušta na pašu…I danaske su u nas s nama vakijem a svakakvijem gilipteri našispasiteji.- Lažna nada živi kratko, reko bi pokonji Jozo.Stari su u naske vazdarke užali govori ne da najviše ima oni kojije zadovojan s onijem što ima, vengo da je i najboje čejade neono što je toboš najboje, vengo ono - što u onemu što čini -najboje od sebe dava, što svega sebe dava…U naske je jope došlo brijeme, kaže Mato, kadarke je boje niko-mu ništa govori. Ni za njegovo dobro ni za zajedničko dobro.Negda se u naske govorilo da ima i śutra dana. A oće li u temudanu bi śutra, ajde znaj. Što se negdarke govorilo danaske segleda prešuće.

55GlasGrada - 643 - petak 14. 7. 2017.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Grafička i tehnička priprema:Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992,tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.

Tekstov i za objavu pr imaju se do sr i jede, najkasni je do 10 sat i .

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

POMOGNIMO SAMI SEBI

Pridružite se akciji kupnje mamografaPridružite se akciji kupnje mamografaPridružite se akciji kupnje mamografaPridružite se akciji kupnje mamografaPridružite se akciji kupnje mamografaPoštovani sugrađani, pridružite se svojim doprinosom akciji zakupnju novog mamografa! Uplata ide preko žiro-računa Lige pro-tiv raka na IBAN: HR9524070001500318004 (sa naznakom zamamograf). Ana Knego 098 186 5636. HVALA VAM!

UČIMO HRVATSKI

Brinuti se / Isto i jednakoBrinuti se / Isto i jednakoBrinuti se / Isto i jednakoBrinuti se / Isto i jednakoBrinuti se / Isto i jednakoSvake subote u Jutarnjem listu objavljuju specifičan jezični savjetniku obliku stripa i na svoj, malo otkvačen, način. Piše,crta i lektorira,kako piše uz prilog, Josip Sršen. Mišljenja smo da su ti savjeti zanim-ljivi, ali i simpatični na svoj način pa ćemo ovdje prenijeti njih nekoli-ko, naravno samo tekstualni dio pa evo:BRINUTI SE“Ne brinite! Jer to ne bi bilo u skladu s pravopisom! Glagol “brinuti”,naime, je povratni glagol što znači da se koristi povratnom zamjeni-com “sebe”, a u ovom slučaju njezinim nenaglašenim oblikom “se”.Zato, ne brinite se, ovo sigurno nije jedina stvar koju ne znate.ISTO I JEDNAKO“Zašto su junaci stripova uvijek u istoj odjeći? Jer to o njima govoreoni koji misle da je “isto” isto što i “jednako”. A “isto” i “jednako” nijeni isto ni jednako! Nosim jednaku odjeću kao i jučer jer pridjev “jed-nak” označava nešto što se od nečega ne razlikuje, nešto identično.Ja sam s druge strane samo jedan, pa sam isti onaj od jučer, daklenisam netko drugi. Ukratko: ja sam isti, odjeća je jednaka. Razumi-jete? Svaki put ista stvar.” K.T.

UDRUGA SLATKI ŽIVOT - U spomen na pok. Katu Soko, umjes-to cvijeća, Katarina Ivezić s obitelji prilaže 400 kn. Iskreno zah-valjujemo na pomoći koja pomaže našu ustrajnu borbu za nor-malnim životom djece. IBAN udruge HR8824840081102653928,a dostava teksta na 098 732 800.

UDRUZI ZA DOWN SINDROM DNŽ darovali su: U spomen nanašu osnivačicu i prvu predsjednicu Bahtijaru - Dadu Komarica- Klub Sarajlija Dubrovnik uplatio je 1000 kn. Mole se darovateljikoji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBANHR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostavetekst uplate na 091 4753581 ili 091 4753582. Roditelji i djecaUdruge iskreno zahvaljuju svim darovateljima.

ANKA SUHODOBNIK, 1921.ANE MUSLADIN, 1923.ANA ZORIĆ, 1926.BISERKA BOŽINOVIĆ, 1926.MELĆA DILBEROVIĆ, 1927.NIKOLA HAZDOVAC, 1928.IVO BOGIŠIĆ, 1930.KATICA LAZIĆ, 1934.BOGOSLAV KEKEZ, 1936.

DANICA LONAC, 1936.ANTE MILIĆ, 1943.ANDRIJA PRKAČIN, 1945.JELE KINKELA, 1950.MARIO PETRUŠIĆ, 1951.IVICA KACIGA, 1954.TONĆI KERA, 1951.ŠEMSO OSMANI, 1972.

56 GlasGrada - 643 - petak 14.7. 2017.

misao

tjedna Arthur

SchopenhauerČast je vanjska savjest, a savjest je unutarnja čast

OBNOVLJENA PRVA PALAČA U PUSTIJERNI

Želimo vratiti ljude u GradNakon obnove, Palača u Pustijerni raspolaže s ulaznimholom sa stubištem, dva uredska prostora,polivalentnom dvoranom, pet stambenih jedinica, odkojih je jedna u cijelosti već uređena od strane Zaklade,te zajedničkom terasom na ukupnoj površini od 600 m2Prva obnovljena Palača u Pustijer-ni, smještena u Ulici Braće Andr-ijića 8, u istočnom dijelu stare grad-ske jezgre Dubrovnika, svečano jeotvorena u ponedjeljak, 10. srpnja.Palaču su otvorili dubrovački bisk-up mons. Mate Uzinić i predsjed-nik Zaklade Caboga Stiftung gosp.Ivo Felner, a na otvorenju su go-vorili i ministrica kulture RepublikeHrvatske Nina Obuljen Koržinek,gradonačelnik Grada DubrovnikaMato Franković, župan dubrovač-ko-neretvanski Nikola Dobroslavić.Biskup Uzinić je kazao kako su sobzirom na ovu zgradu postojaledvije alternativne mo-gućnosti: ostaviti je da seurušava ili je pretvoriti u ho-tel ili apartmane čime bi onaslužila turistima i bila jošjedan od znakova depopu-lacije Grada, koji sve višepostaje restoran i apart-mansko naselje. Zahvalju-jući susretu s gosparomFelnerom i ZakladomCaboga Stiftung nijedna odtih loših mogućnosti nije seostvarila nego se krenuloprema trećoj mogućnosti:obnovi palače koja ćeposlužiti, bar u maloj mjeri,revitalizaciji života u Gradu.Iako zgrada neće pružitiono čemu smo se u počet-ku nadali, jer stanovi nemogu biti veći nego štojesu, „ovo može biti poticaj jednojpromjeni, poticaj da krenemo unovom smjeru“, kazao je biskup.„To je bila naša ideja, naša želja.Nadam se da smo, ne promijenilisituaciju, ali pokazali da je mogućdrukčiji smjer“. Dodao je i kako je,na temelju razgovora s ljudimaposljednjih tjedana, vidljivo da onizaista žele živjeti u Gradu, ali nem-aju za to mogućnosti. Biskup je nakraju zahvalio svima koji su ovoomogućili, svima koji su u prošlos-ti darivali Popovski zbor, te pose-bice zahvalio Zakladi Caboga Stif-tung na organiziranju svečanostiotvorenja.Predsjednik Zaklade gosp. Felnerje objasnio kako on samo vodi Zak-ladu, a novac kojim Zakladaraspolaže je ostavština jedne os-obe koja je još za života željelaučiniti nešto za Dubrovnik no,nažalost, to nije uspjela. Njegovasupruga je onda to ostvarila krozovu Zakladu, a prvo što su obnovili

bila je palača Caboga, po kojojdanas Zaklada nosi ime, a koja jekoncipirana kao kulturni centar.Zahvaljujući timu koji je realiziraotaj projekt dat je poticaj meceni danovac prenese u tu Zakladu te dase nastave investicije na područjuDubrovnika i županije u smisluodržavajuće investicije. „To značida mi investiramo ne u prošlostnego u budućnost. Želimo omo-gućiti mladima da žive u Dubrovni-ku i učine nešto za njega,“ istakn-uo je Felner i dodao: „Zaklada jehtjela dati doprinos programu revi-talizacije Grada.“ Izbor ulaganja u

obnovu ove zgrade je bio i zbogtoga jer je imala jednog vlasnika,objasnio je. Na kraju je kazao daono što oni imaju od toga je jedinoto zadovoljstvo da čine nešto do-bro, te citirao jednog američkogmagnata koji je rekao: Nije sramo-ta biti bogat, ali je sramota umrijetibogat. „Zato gledamo da ovaj kap-ital kojeg imamo na raspolaganjuinvestiramo u nešto dobro ovdje“.Gradonačelnik Franković je izrazioradost što na početku svog man-data može prisustvovati jednomovakvom projektu vraćanja života idjece u Grad. Ovaj prvi čin vraćan-ja života u Grad iznimno je važanjer Grad čine ljudi koji tu žive, onisu duša Grada. Naglasio je i da tre-ba okrenuti novu stranicu pa i nauš-trb profita, ali u korist kvalitete živl-jenja.Župan Dobroslavić je pozdravioovaj događaj te dodao da se teškomože zamisliti bolji način investiran-ja novca od ovoga. Ovime je vraćen

sjaj jednoj staroj palači, seizmičkije sanirana, privlače se deficitarnikadrovi u Dubrovnik, a četiri mladeobitelji će živjeti u Gradu. Grad nesmije biti spomenik, muzej, a ovoje način na koji se iz toga može iz-ići.Ministrica Obuljen Koržinek jespomenula istraživanja koja surađena dok je bila u Gradu, a kojasu pokazala kako ljudi misle da sunajvažniji resurs Grada upravo lju-di a ne kulturna baština koju trebasačuvati. Kazala je i kako će Mini-starstvo u suradnji s drugim insti-tucijama ubrzati rad na izradi up-ravljanja povijesnom jezgrom Du-brovnika kako bi postavili stan-darde jer još ima vremena da semnogi negativni trendovi isprave,kazala je ministrica te čestitala naobnovi palače u kojoj će živjetimlade obitelji.Palača u Ulici Braće Andrijića je ucijelosti u vlasništvu Dubrovačkebiskupije, a temeljitu obnovu i ure-

đenje financirala je ZakladeCaboga Stiftung u iznosu od 14milijuna kuna. Riječ je o zahtjevn-om projektu obnove stare du-brovačke palače koji je trajao četr-naest mjeseci: od travnja 2016. go-dine do lipnja 2017. godine. Origi-nalno je izgrađena u dijelu velikogstambenog sklopa na prijelazu iz17. u 18. stoljeće, na mjestu zgra-da srušenih u potresu 1667. god-ine, a tijekom druge polovine 20stoljeća doživjela je značajna oš-tećenja, posebno tijekom potresa1979. godine te u Domovinskomratu, zbog čega nisu bili zadovolje-ni uvjeti za siguran boravak i stano-vanje.Nakon obnove, Palača u Pustijerniraspolaže s ulaznim holom sastubištem, dva uredska prostora,polivalentnom dvoranom, pet stam-benih jedinica, od kojih je jedna ucijelosti već uređena od strane Zak-lade, te zajedničkom terasom naukupnoj površini od 600 m2.

Tri stambena prostora daju se naprivremeno korištenje dubrovačkiminstitucijama: Općoj bolnici Du-brovnik, Sveučilištu u Dubrovnikute Klasičnoj gimnaziji za smještajliječnika, profesora, doktoraznanosti i sl. i njihovih obitelji, koježele živjeti u Gradu i koji Gradu, nje-govim građanima i institucijama ukojima rade žele dati i pokloniti svasvoja znanja i vještine, koje suvažne za dobrobit Grada. Du-brovačka biskupija i ZakladaCaboga Stiftung, svjesnezahtjevnosti pronalaženja adekvat-nog stambenog prostora, na ovajnačin žele zajednički pomoći insti-tucijama koje su izuzetno važne zaživot Grada i njegovih građana teujedno pridonijeti revitalizaciji staregradske jezgre Dubrovnika i pov-ratka života u istu.Osim toga, jedna stambena jedini-ca bit će na raspolaganju biskupiji,a Zaklada, uz poslovne prostore,koristit će jednu stambenu jedincu

za potrebe profesora/pre-davača, umjetnika teposlovnih suradnika. Uzstambeni prostor, u Palačise nalazi manja polivalent-na dvorana koja će otvoritivrata palače brojim obra-zovnim, društvenim i kul-turnim događanjima.Izvoditelj radova na palačibila je tvrtka Građevinar -Quelin d.d. Dubrovnik, uzprojektnu dokumentaciju inadzor nad izvedbom ra-dova Studia Vetma arhd.o.o Dubrovnik i konzer-vatorski nadzor Ministarst-va kulture, Konzervator-skog odjela u Dubrovniku.Dubrovačka biskupija iZaklada Caboga Stiftungovim projektom žele istak-

nuti pozitivan primjer obnove du-brovačke kulturne baštine, revital-izacije stare gradske jezgre Du-brovnika i povratka života u Grad.U programu otvaranja sudjelovalasu djeca polaznici Glazbene rene-sansne radionice pri Domu MarinaDržića voditeljice Sanje Dražić,Držićeve stihove uglazbila je PaolaDražić Zekić, te Duo Somnio. Pro-gram je vodila Nila Miličić Vuko-savić, a uzvanici su na kraju imaliprigodu obići palaču. Tijekomdomjenka svirao je dubrovačkikvartet „String“. Dan ranije generalni vikar Du-brovačke biskupije mons. StankoLasić i predsjednik Zaklade gosp.Felner obišli su palaču u Ulici BraćeAndrijića 8, zajedno sa susjedimazahvalivši im tako na strpljenju umjesecima dok su trajali radovi, avikar Lasić je tom prigodom i bla-goslovio palaču.

Angelina Tadić,foto: Nikša Sentić