1GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

2 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

IZ MOG KUTA

Kako doživljavam neke turiste?Kako doživljavam neke turiste?Kako doživljavam neke turiste?Kako doživljavam neke turiste?Kako doživljavam neke turiste?Ako već strancima pružamo besplatnu pomoć(i to treba promijeniti) angažiranjem članovaHGSS, tehnike, itd.,jer „zaglave“ svojom krivicomna nekoj planini, jer se upute u neadekvatnojopremi i najčešće sami ili na moru, jer ih buraotpuše na pučinu, onda doista nema razlogada ih još dodatno „mazimo“ besplatnimuslugama u našem gradu (ili bilo kojem drugomhrvatskom gradu)Od kako su počeli dolaziti u većim grupama (bez uvrede)„mali žuti“, tj. turisti iz dalekoistočnih zemalja, jer neraspoznajem jesu li Kinezi, Japanci, Korejci ili Tajvanci upočetku sam bio iznenađen njihovim specifičnim turis-tičkim interesom ili snimanjem živih, dubrovačkih „moti-va“. Ne znam iz kojeg razloga, ali njima (vjerojatno jednojod navedenih nacija) zanimljive su dubrovačke mačke imačori! Naši „Garfieldi“, „Tomiji“ i „mice-mace“, koji nisusvjesni svoje popularnosti, postali su predmet znatnoginteresa kod turista. Mirno podnose interes stranaca teškljocanje i blicanje njihovih fotoaparata dok se izležavajuna toplom pločniku ispred Kneževog dvora ili u gradskojluci. Ne znam koja je „mica-maca“ najviše fotografiranaali pretpostavljam ona (ili one) koje na kamenom pižulukod Gradske kavane u gradskoj luci nezainteresirano idremljivo leže pored ljudi. Stranci se saginju, kleče ne bi liu objektiv svoga fotoaparata uhvatili što bolju mačju pozu.„Male žute“ također fascinira brzi let i prodorni „cvrkut“čiopa iznad krovova grada. Možda pomisle u svojoj „ko-mpjuterskoj“ glavi da je to naša turistička ponuda. Sobzirom kakvu sve modernu foto opremu nose sa sobom,pretpostavljam da će u dogledno vrijeme izmisliti (kon-struirati) kakav leteći „dron“ s karakteristikama naše čio-pe. (Mi, na sreću imamo tijekom ljetnih mjeseci naše čio-pe i lastavice koje nam čiste zrak od mušica i komaraca ina tome im moramo biti zahvalni)Poslije mačaka i čiopa na trećem mjestu znatnog intere-sa kod „malih žutih“ je zemaljski prirodni satelit, tj. Mjesec.Naročitu pozornost skreće na se kad je pun. Jednom pri-likom bio sam svjedok grupe „malih žutih“ kad su stajalijedan do drugoga, kao u vrsti, kod Male Braće, skorozatvorivši prolaz Stradunom. Usmjerili su svoje foto aparateprema nebu i duže vrijeme snimali Mjesec, pogotovo kadje bio u okomitoj osi nad zvonikom i kad je mjesečevasvjetlost prolazila ispod kupole zvonika i obasjavala Marai Bara. Ako se ne varam, mislim da je samo dva puta

moguće tijekom ljeta, kroz 2-3 noćisnimiti Mjesec u njegovoj punini.(Predlažem da i članovi foto kluba„Marin Getaldić“ snime ovakav „pr-irodni fenomen“ nad našim gradomiz različitih kutova i prirede izložbu).Jedna loša karakteristika ili navikakod „malih žutih“ je da idu veomaraštrkano, da ne upotrijebim nekineprimjereniji izraz. Za ovakvo nji-hovo ponašanje krivicu snose pomeni vodiči kojima nije samo obve-za tumačiti o dubrovačkim znameni-tostima, već i povremeno upozoritiih da idu desnom stranom, kako bi„suživot“ (mimoilaženje) u uskimgradskim ulicama bio moguć s do-micilnim stanovništvom ili s drugimturistima.O fotografiranju u crkvama tu imopet nema premca, mada to rade i„uljuđeni“ Europljani, ne obazirućise ili ne primjećujući da postoje zna-kovi različitih zabrana kod ulaza ucrkvu. Prije ulaza u bilo koju crkvuvodič mora upozoriti svoju grupu daje u crkvi zabranjeno fotografiranje!Ne mogu sto posto tvrditi ali samuvjeren da u nijednom turističkomodredištu na Sredozemlju (pa idrugdje) nema ništa besplatno zastrane turiste. Sve je uračunato ucijenu pa makar nešto izgledalo daih domaćin časti. Mi želimo bitidrukčiji, naravno na svoju štetu. Nijemi poznato iz kojeg razloga smo to-liko darežljivi, pa se stranim turisti-ma nude neke usluge besplatnobez ikakve osnove ili razloga. Npr.turistima se nudi besplatan gradskiprijevoz od sredine prosinca do sre-dine siječnja, tj. tijekom trajanja Du-brovačkog zimskog festivala, čiji sesadržaj najviše održava u Gradu.Zatim opet jedna „lucidna“ idejabivše gradske uprave u svezi pos-jete otoku Lokrumu na kraju sezonepopularno nazvana „Dan otvorenih

vrata“. (Mislim da i Dubrovački muze-ji imaju istovjetni događaj?). Stranituristi dobiju informaciju iz raznih iz-vora, da mogu mukte posjetiti Lok-rum što oni, naravno i koriste. U bro-dovima „Zrinski“ ili „Skala“ bude 80-90% stranih gostiju po svakom od-lasku na Lokrum. Mislite li da oni,zbog uštede jer nisu platili kartu (zaprijevoz i ulazak na otok), barempopiju kavu ili neko drugo piće? Makakvi!! Je li tko izračunao koliko segoriva potroši u 5-6 vožnji (porat-Lok-rum-porat) i koliko to košta?! Ako većstrancima pružamo besplatnu po-moć (i to treba promijeniti)angažiranjem članova HGSS, tehni-ke, itd., jer „zaglave“ svojom krivicomna nekoj planini jer se upute u nead-ekvatnoj opremi i najčešće sami ilina moru, jer ih bura otpuše napučinu, onda doista nema razlogada ih još dodatno „mazimo“ besplat-nim uslugama u našem gradu (ili bilokojem drugom hrvatskom gradu).Na kraju sam ostavio posebnu zan-imljivost koja se uglavnom odnosi naindividualne inozemne goste. Veći-na među njima smatra da je ulaz udubrovačke muzeje besplatan!? Bezobzira iz koje zemlje dolazili kad ug-ledaju natpis „ulaznica“ preveden nanekoliko jezika okrenu se za 180stupnjeva. Naravno, sebe žele ipakovjekovječiti na „fotki“ koliko im sedopušta da uđu u Knežev dvor, jerna otprilike dva metra od glavnogulaza nalazi se konop na stupićima iobavijest gdje se kupuje ulaznica,tada „daju petama vjetra“. Naravno,nije to slučaj samo kod ulaza uKnežev dvor, već kod svih du-brovačkih muzeja.Nešto im ipak možemo dati besplat-no, što svi turisti veoma cijene, a toje osmijeh, a nas ništa ne košta.Međutim, u tome smo dosta škrti.

Damir Račić

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

Vide li odgovorni onoVide li odgovorni onoVide li odgovorni onoVide li odgovorni onoVide li odgovorni onošto je njihov posao?što je njihov posao?što je njihov posao?što je njihov posao?što je njihov posao?Kada i Vi, vjerujem, vidite ove fotografije izGruža, vjerujem da i Vas neće zaobići os-jećaj o žalosnoj i tužnoj dubrovačkoj stvar-nosti. Kada furesti izađu s kruzera prvo našto naiđu je na ovu sliku: kantu za smeće uslomljenom obliku, a i stupovi kojisprječavaju vozila, nisu u dobrom stanju.Nadam se da će ovo odgovorno napokonvidjeti i učiniti ono što im je posao i za štosu, vjerujem, dobro plaćeni.I još nešto. Bilo bi dobro da svi autobusiLibertasa staju u blizini kruzera, te da tubude i kućica za prodaju kartica i razmjenudeviza. Vjerujem da bi se time i smanjilegužve na autobusnom kolodvoru.

Zdravko Trojanović Trojo

3GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

SV. LEOPOLD MANDIĆ U DUBROVNIKU

Preživjeli smo ranjavanjePreživjeli smo ranjavanjePreživjeli smo ranjavanjePreživjeli smo ranjavanjePreživjeli smo ranjavanjezahvaljujući sv. Nikoli i sv. Leopolduzahvaljujući sv. Nikoli i sv. Leopolduzahvaljujući sv. Nikoli i sv. Leopolduzahvaljujući sv. Nikoli i sv. Leopolduzahvaljujući sv. Nikoli i sv. LeopolduOboje smo ostali živi i dočekali završetak rata u 163.brigadi H.V. kao teži invalidiNakon teškog ranjavanja u gus-toj magli 30. svibnja 1992.g. navrhu brda Žeđe, na tadašnjojprvoj liniji obrane Grada,krvareći zajedno sa suborcemSamirom, spuštali smo se ran-jeni pripadnici II. bojne 163.Dubrovačke brigade niz gustoraslinje padina brda, do asfalt-ne ceste iznad Pobrežja.Žureći da izađemo iz gustemagle, molio sam se sv. Nikolizaštitniku putnika i pomoraca,mom osobnom zaštitniku poimenu, sv. Leopoldu Mandiću isvim vjernim mrtvima da semole Bogu za nas dvojicu dapreživimo teško ranjavanje.Oboje smo ostali živi, dočekalizavršetak rata u 163. brigadiH.V. kao teži invalidi. Nisamzaboravio taj datum i pohodimcrkvu i dalje moleći se ovojdvojici svetaca i za one mrtveza koje se nema tko moliti.Za vjernike naše biskupije bioje ovo veliki događaj dolazaksarkofaga s neraspadnutimtijelom sv. Leopolda u Du-brovnik 16.i 17. rujna 2017.g.Sv. Leopold Mandić rodio se uHerceg Novom 12. V. 1866.g.u staroj katoličkoj obitelji kojapotječe iz Bosne, od oca PietraMandića i majke Caroline rođ.Zarević, kao najmlađe, 12. di-

jete. Pravo mu je ima biloBogdan Ivan Mandić. U HercegNovom je živio među pravo-slavcima. (dugo stoljeća zaljevBoke Kotorske bio je teritorijBijele Hrvatske, a političkim nas-tojanjima interesima tadašnjihsila Austrije i Rusije, Crna Gora1819.g. se spušta sa gora i zau-zima današnje Crnogorsko pri-morje i širi pravoslavnu vjeru). Sa16. godina Leopold napušta rod-ni Herceg Novi i preko Dubrovni-ka (posjetio kapucinski samo-stan u Gospinom polju), otpu-tovao je u Italiju i ulazi u kapucin-sko sjemenište u Udinama 1882.Nakon završenog studija filozo-fije u Padovi i studija teologije uVeneciji, s 24 godine zaređen jeza svećenika. Kao mladi re-dovnik- franjevac kapucin, os-jetio je želju da radi na ujedin-jenju kršćanskih crkava „Da svibudu jedno“, i na pomoći siro-mašnima i nemoćnima. Veći dioživota proveo je u molitvi i poko-ri.Bio je nagle naravi, ali ponizn-om upornošću i uz duhovninapor uspio je postići skromnublagost. Bio je ljubitelj prijateljst-va sa svim ljudima, pa su gamnogi za života, a osobito poslijesmrti smatrali svecem i pomoćni-kom obitelji u njenim potrebama

i nevoljama. U svoje vrijeme bio je veliki ispovjednik. Punih 40godina ispovijedao je i po 10 sati dnevno. Pred njegovom ispovjed-aonicom stvarali su se redovi i tu su se mirili Bog i čovjek – grešnik.U Božje ime spašavao je duše. Svojim životom posvjedočio jekako se kroz vjeru može nadvladati razne životne izazove, te krozpobožnost u vlastitom životu, pronaći blagost,utjehu i snagu. UPadovi je djelovao od 1906.godine pa do svoje smrti 1942.g. RodniHerceg Novi zadnji put je posjetio prije 90 godina, prilikom bra-tovljeva sprovoda. Bio je niskog rasta, visok samo 1,35 m. Volio jesvoj franjevački red i ljubio je svoj hrvatski narod. Još za životamnogima je isprosio čudesno ozdravljenje, pomirenje bračnimparovima itd. Umro je u jutarnjim satima 2. V. 1942.g. utječući seMajci Milosrđa. Njegovo neraspadnuto tijelo je 1963.g. sa grad-skog groblja u Padovi preneseno u kapucinski samostan u crkvusv. Križa. Godine 1976. proglašen je blaženim., a Papa Ivan PavaoII. 16. X. 1983. godine proglasio ga je svetim. Slavi se 12. svibnja.Vatikan je izabrao sv. Leopolda Mandića i sv. Pija iz Pietrelcine zazaštitnike Svete godine Milosrđa 2016. Njegovo prvo svetište jeotvoreno u Maglaju u Bosni. U visokom zvoniku svetišta je vjernakopija njegove padovanske sobice – ispovjedaonice u kojoj jeispovijedao punih četrdeset godina.Nebeski je zaštitnik naše županije i njegovo posmrtno tijelo došloje u našu županiju 16. IX. Te večeri još od 18 sati pred crkvomGospe od Milosrađa, počeli su se okupljati brojni vjernici. Tijelosv. Leoplda Dubrovčani su dostojanstveno dočekali na predjeluHladnice. U povorci koju su predvodili brojni svećenici i redovnice,dubrovački trombunjeri i festanjuli do crkve Gospe od Milosrđa,sarkofag sa tijelom sveca je pored ogromne mase vjernika une-seno u Gospinu crkvu, ispred koje je dugi red vjernika strpljivočekao da vidi i pokloni se tijelu i dodirne sarkofag sv. Leopolda.Sve je prošlo u savršenom redu i u jednoj velikoj pobožnosti.Mnogo su doprinijeli i brojni mladi volonteri, policija, medicinskoosoblje. Tijelo je u Gospinoj crkvi bilo izloženo cijelu noć. Na misi17. IX. U 11 sati koju je predvodio preuzvišeni dubrovački biskupopet ogroman broj dubrovačkih vjernika i hodočasnika iz ostalihgradova. Na ovoj misi dubrovački biskup je posebno naglasiopomirenje među ljudima i oprost bližnjemu. Duga kolona vjerni-ka koji su tom prilikom željeli vidjeti i pokloniti se tijelu sv. Leopol-da pružala se od Korčulanske ulice , a sve u velikoj pobožnosti itišini. Bili smo presretni da je sv. Leopold okupio ovoliki broj vjernikakoji su mu se pobožno molili i utjecali na nebeskoj pomoći. Upopodnevnim satima tog

Nikša Violić

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Prometne nesreće sa smrtno stradalim osobamaPrometne nesreće sa smrtno stradalim osobamaPrometne nesreće sa smrtno stradalim osobamaPrometne nesreće sa smrtno stradalim osobamaPrometne nesreće sa smrtno stradalim osobama- Tijekom ponedjeljka, 18.rujna dogodile suse dvije prometne nesreće koje su za posl-jedicu imale smrtno stradavanje dvije osobe.U prvoj prometnoj nesreći koja se oko 11.20dogodila u Dubrovniku smrtno je stradala 57-godišnja državljanka Njemačke. Do promet-ne nesreće je došlo kada je spomenuta nje-mačka državljanka upravljala motociklomnjemačkih registracijskih oznaka krećući seu koloni vozila Jadranskom magistralom izpravca Cavtata u pravcu Dubrovnika. Dolas-kom u blizini Petlje, prednjim dijelom vozilaudarila je u osobno vozilo ispred sebe us-lijed čega je vozačica s motociklom pala nasuprotnu kolničku traku u trenutku nailaskateretnog vozila. Vozačica motocikla je smrt-

no stradala na mjestu događaja. Za vrijemetrajanja očevida prometne nesreće kojim jerukovodio općinski državni odvjetnik, prom-et na navedenoj dionici Jadranske magistralebio je u potpunosti obustavljen te se odvijaoalternativnim pravcima.Druga prometna nesreća, u kojoj je smrtnostradao 39-godišnji državljanin Novog Zelan-da, se dogodila oko 16 sati na otoku Mljetu.Naime, 39-godišnjak se biciklom kretao izsmjera Polača da bi u jednom trenutku izgu-bio nadzor nad biciklom s kojim je pao u prov-alio na dubinu od oko 3 metra te je uslijedzadobivenih ozljeda pri padu smrtno stradao.- U jutarnjim satima jučer, 18. rujna, policijskislužbenici Policijske postaje Ston su u Trpn-

ju, prilikom ukrcaja na trajekt kojiprometuje na relaciji Trpanj-Ploče, zatekličetiri državljanina Kosova koji u svojimputnim ispravama nisu imali ulazni štam-bilj RH, a u njihovom društvu se nalaziofrancuski državljanin za kojeg je utvrđenoda je u RH ušao legalno, preko GP Kara-sovići. Kriminalističkim istraživanjem jeutvrđeno da su kosovski državljani neza-konito ušli u RH iz pravca Crne Gore i tonakon što ih je u blizini graničnog pr-ijelaza iskrcao francuski državljanin kojiih je nakon nezakonitog prelaskaponovno ukrcao u svoje vozilo s ciljemdalje zajedničke vožnje prema unutraš-njosti RH. Zbog sumnje da su nezakoni-to prešli državnu granicu kosovskim jedržavljanima određena dvogodišnjazabrana ulaska i boravka u RH dok jefrancuski državljanin, zbog pomaganjau nezakonitim migracijama, uz optužniprijedlog doveden na Prekršajni sud uDubrovniku.PS za odnose s javnošću PU dubrovač-ko-neretvanske Andrijana Biskup

4 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJANEKRETNINE NAŠE DANAŠNJE

Vidi se iz avionaVidi se iz avionaVidi se iz avionaVidi se iz avionaVidi se iz avionaPorez na (zapuštene) nekretnine biobi prihod grada ili općine na čijemse teritoriju nalaze. Općine/gradovibi dobile primjereni rok da tenekretnine popišu, a vlasnici da ihkako znaju i umiju (vlastitimsredstvima i snagama, davanjem uzakup, prodajom itd.) stave ufunkcijuA ja baš jesam za porez na nekretnine!Naročito na nekretnine u punom smisluriječi, one koje nijesu „pokrenute“, stavljeneu (gospodarsku) funkciju. U prvom redumislim na neobrađeno poljoprivredno, pa izapušteno građevinsko, zemljište.Uporište nalazim u temeljnim odredbamaUstava RH. Na primjer onoj koja uređujevlasništvo kao jedno od temeljnih prava, ali,opa državotvorne Hrvatice i Hrvati i svi hr-vatski građani!, i obveza. Ustav kaže:„Jamči se pravo vlasništva.“ Ali odmah slije-di: „Vlasništvo obvezuje. Nositelji vlasničkogprava i njegovi korisnici dužni su pridonositiopćem dobu.“ A najdržavotvornija (gospo-darska) grana je poljoprivreda. Hrvatska(zemlja) se najeksplicitnije, najneposred-nije, najegzaktnije , „iz aviona vidljivo“ volipoljoprivredom. A zapušteno poljoprivred-no i/ili građevinsko zemljište vidi se iz avio-na, na primjer baš onoga koji je pred par

godišta temeljito posnimio sve nezakonitoizgrađene odnosno dograđene objekte uHrvatskoj.Porez na (zapuštene) nekretnine bio bi pri-hod grada ili općine na čijem se teritorijunalaze. Općine/gradovi bi dobile primjere-ni rok da te nekretnine popišu, a vlasnici daih kako znaju i umiju (vlastitim sredstvima isnagama, davanjem u zakup, prodajomitd.) stave u funkciju. Kad vrijednostneplaćenog poreza dosegne vrijednostzapuštene nekretnine, ona prelazi u vlas-ništvo grada/općine. Na ovaj način bi seznatnim dijelom riješio još jedan aktualnivlasnički problem: nesređenost imovinsko-pravnih odnosa u zemljišnim knjigama.Općine/gradovi dužni su u razumnom rokutako stečenu nekretninu kako znaju i umiju(davanjem u zakup, prodajom, regalavan-jem itd.) staviti u funkciju, jer inače oni post-aju obveznici tog poreza, a plaćaju ga re-publičkom fondu za poticanje poljo-privredne proizvodnje…Ako se ne varam, i po važećim propisimajedinice lokalne samouprave mogu uvestiovakav porez. Možda ga neke i imaju, aliteško da je igdje saživio. Druga bi stvar bila,kad bi se on zakonom uveo kaoobavezan…Baš kao što bi se iz citiranih inekih drugih odredaba ustava moglo nateg-nuti tumačenje da vlasnik zapuštenog zem-ljišta neposredno odgovara vlasniku sus-jednog kultiviranog zemljišta za štete koje

su mu u vidu na primjer (ovogodišnjih katas-trofalnih) požara ili insekata došle prekonjegovoga zapuštenog zemljišta odnosnos njegovih zapuštenih kultura. Ako bi setakva odredba eksplicite stavila u zakon (opoljoprivrednom zemljištu), onda bi to biosistemski promišljeni doprinos jedne suš-tinski državotvorne i domoljubne politikeborbi za opće kultiviranje „svetoga“ hr-vatskog ozemlja. A radikalni otklon od kro-ničnog pripetavanja naših političara udemagoškom podilaženju puku.Od politike u Hrvata u demagogiju, jošbeznadnije bludi crkva u Hrvata u idolatri-ju. Koja od Sebaste preko Padove do Gos-pinoga polja poganski traži Živoga međumrtvima. Ma koje „pelenice“ „jezici“ i „ču-dotvorna neraspadnuta tijela“!?(Nad)biskupi, Gvardijani, Predsjednice,Župani, Gradonačelnici, što će vam mumi-ja, ako vjerujete u živoga Boga? Ako jesv.Leopold za života „činio ono što bi IsusKrist na njegovu mjestu činio“, u čemu bihse uvjetno mogao složiti s Biskupom, zaš-to vi njemu činite ovaj cirkus, nad kojim bise on, siguran sam, sablaznio?

Darko Kaciga DubrovčaninP.S. Ceterum censeo…uostalom mislim datreba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvo svi-ma koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Mini-starstvo turizma; 3), a mostu preko Rijekedubrovačke vratiti njegovo časno, izvornoime – Most Dubrovnik.

APEL KOMUNALNIM SLUŽBAMA MOKOŠICE IGRADA

Slomljene ploče u MokošiciSlomljene ploče u MokošiciSlomljene ploče u MokošiciSlomljene ploče u MokošiciSlomljene ploče u MokošiciKada će se popraviti slomljene ploče na šetnici uMokošici, u ulici Bartola Kašića 6? Netko će noguslomiti... - poruke su koje najčešće dobivamo u posl-jednje vrijeme na naš Zeleni telefon Eko Fon 020453 850 od zabrinutih Mokošana. Dijelimo njihovuzabrinutost i vjerujemo da će odgovorni poduzetisve da se ovaj problem što prije riješi.

Voditeljica Jadranka Šimunović

ZELENI FORUM

Šipanski problemiŠipanski problemiŠipanski problemiŠipanski problemiŠipanski problemiU šezdesetoj eko patroli ove godine bili smo na Šipanu. Kako mještani ističu, najveći problem otokaje kanalizacija, zatim zbrinjavanje otpada (komunalnog i glomaznog) te problem oko zaštićenog 400godina starog platana u Šipanskoj luci, kojemu se prošli mjesec odlomila velika grana i srušila, te pri

tome slomila jedan dio kamenih klupa okolo njega. Onošto se može riješiti, samo da je malo više dobre voljeodgovornih, jest odlagalište otpada u Šipanskoj luci, ublizini hotela i same rive. Ljeti užasno smrdi, a vjetar okoloraznosi plastične sakete i papir... Mještani Šipanske lukesu nam rekli kako su se svugdje u Gradu žalili godina-ma u svezi ovog problema ali nikako da se riješi.

Pohvale CavtatuPohvale CavtatuPohvale CavtatuPohvale CavtatuPohvale CavtatuProšli tjedan posjetili smo Cavtat i uživali u njegovom lije-po uređenom zelenilu. Ni suše nekoliko mjeseci koje suvladale južnom Dalmacijom nisu naškodile prelijepomzelenilu koje se, kako vidimo, cijelo vrijeme brižno nje-govalo i zalijevalo! Isto tako nigdje nismo vidjeli bolesnepalme od palmine pipe kao što se to može vidjeti u Du-brovniku i okolici. Bravo za Cavtat! Bravo za Turističkuzajednicu Cavtata i Konavala. Bravo za Komunalne službeCavtata i Konavala.

5GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Počela jesenska akcija oralne vakcinacije lisicaPočela jesenska akcija oralne vakcinacije lisicaPočela jesenska akcija oralne vakcinacije lisicaPočela jesenska akcija oralne vakcinacije lisicaPočela jesenska akcija oralne vakcinacije lisicaMolimo građane da u dane provođenja vakcinacije i 30 dana nakonzavršetka cijepljenja pse i kućne ljubimce drže pod nadzorom prilikomkretanja javnim površinama i parkovima kako bi se spriječio njihov kontaktsa cjepivomUprava za veterinarstvo i sigurnost hraneMinistarstva poljoprivrede obavještava jav-nost da od 19. rujna 2017. Godine započin-je s provedbom jesenske akcije oralnevakcinacije lisica na području RepublikeHrvatske.Jesenska akcija započela je distribucijommamaca iz zrakoplova 19. rujna 2017. go-dine na području srednje i južne Dalmacije.Nakon toga mamci će biti distribuirani napodručju istočne i zapadne Slavonije, za-tim na području otoka Krka, Istre, Gorskogkotara i Kvarnera, a akcija završava dis-tribucijom mamaca na području sjeverne

Hrvatske. Očekuje se da će jesenska akci-ja trajati do 30 rujna 2017. godine, no mo-guće je i dulje trajanje ovisno o vremen-skim uvjetima.Vakcinalni mamci koji se koriste za cijepl-jenje lisica nisu štetni i opasni za zdravljeljudi i domaćih životinja ukoliko se sa nji-ma pravilno postupa. Cjepivo je testiranona primatima, psima, mačkama i drugimživotinjama i dokazana je njegova neškodl-jivost. Mamci za oralnu vakcinaciju lisicanisu namijenjeni cijepljenju pasa, mačakaili drugih domaćih životinja protiv bjesnoće.Kućni ljubimci cijepe se u veterinarskim or-

ganizacijama u skladu sa Naredbom o mjera-ma zaštite životinja od zaraznih i nametničkihbolesti i njihovom financiranju . Konzumiran-je većeg broja mamaca može uzrokovatiprobavne poremećaje kod ljubimca, ali nepredstavlja dugoročnu opasnost za njihovozdravlje.Stoga, molimo građane da u dane provođen-ja vakcinacije i 30 dana nakon završetka cije-pljenja pse i kućne ljubimce drže pod nad-zorom prilikom kretanja javnim površinama iparkovima kako bi se spriječio njihov kon-takt sa cjepivom. Detaljne informacije o bjes-noći te letak i brošura o provedbi oralne vakci-nacije lisica objavljene su na mrežnoj strani-ci Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane:www.veterinarstvo.hr.Zbog važnosti informiranja javnosti i opas-nosti koju predstavlja bjesnoća za zdravljeljudi i životinja u svijetu se 28. rujna obilježavai Svjetski dan bjesnoće.

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST NEZAVISNIH VIJEĆNIKA GRADSKOG VIJEĆA GRADA DUBROVNIKA O ZAHTJEVU ZA ARBITRAŽU KOJE SUTVRTKE ELITECH B.V. I RAZVOJ GOLF D.O.O. POKRENULE PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE

Tražimo punu informacijuTražimo punu informacijuTražimo punu informacijuTražimo punu informacijuTražimo punu informacijuPrema našim saznanjima gradDubrovnik i njegova tijela nisu načinilinijedan propust u projektu razvoja golfparka na Srđu. Međutim dok namsadržaj arbitraže nije poznat ne želimoodgovornost prebacivati na drugeDana 6. rujna 2017 godine na web stranicamaICSID u Washingtonu, međunarodnog centraza investicijske sporove, objavljeno je da jezaprimljen zahtjevza arbitražu koje su tvrtkeElitech B.V. i Razvoj Golf d.o.o. pokrenule pro-tiv Republike Hrvatske, u predmetu broj ARB/17/32, a odnosi se na investiciju Golf parka naSrđu. Sama žalba koju su u ime tužitelja up-utile pravne tvrtke iz Pariza i Beča još nije ob-javljena, kao ni početak arbitraže ni njena uku-pna vrijednost. Iz više medijskih izvora sazna-jemo od predstavnika tvrtke Elitech i Razvoj golfda su se na arbitražu odlučili zbog kompletneblokade projekta od nadležnih javnopravnih tije-la Republike Hrvatske. Sama potraživanja ilizahtjev za nadoknadu štete, navodno se krećeu visini od 500 milijuna eura ili 3,7 milijardi kuna.Prevedimo to na jezik razumljiv svakom Du-brovčaninu: zahtjev za isplatu štete iznosi86.000 kuna po svakom građaninu Dubrovni-

ka ili 1.000 kuna po svakom stanovnikuHrvatske.Tuženik je Republika Hrvatska, a ne gradDubrovnik. Ukoliko se usvoji taj zahtjev idođe do isplate štete taj novac će se is-platiti iz državnoga proračuna, a ne iz pro-računa grada Dubrovnika. No račun će ukonačnici opet platiti građani Dubrovni-ka.Iskustva koja Republika Hrvatska ima sarbitražama pred međunarodnim sudovi-ma nisu ohrabrujuća. Sjetimo se samozadnje dvije međunarodne arbitraže: Pi-ranski zaljev, MOL. Obje smo izgubili.Građani Dubrovnika mogu biti s pravomzabrinuti za mogući ishod arbitraže i direk-tnu financijsku štetu koju bi sami moraliplatiti iz svojih džepova.Dosad nismo vidjeli ili pročitali službenistav Vlade Republike Hrvatske i njenihministarstava na predmetnu tužbu što jes obzirom na visinu odštetnoga zahtjevaneodgovorno. Pročitali smo izjave du-brovačkih čelnika, župana Dobroslavićai gradonačelnika Frankovića, koji osuđu-ju arbitražni zahtjev i proglašavaju gapritiskom na službene institucije. Njihoveizjave, međutim, ne rješavaju problem i

ne olakšavaju situaciju građanima Du-brovnika i Hrvatske. Dok god nam nijedostupna cjelovita informacija o sadržajuarbitraže, možemo samo nagađati. Zatokao gradski vijećnici tražimo da se na prvusljedeću sjednicu Gradskoga vijeća gra-da Dubrovnika stavi točka o tužbi tvrtkeGolf razvoj protiv Republike Hrvatske i dase sadržaj tužbenog zahtjeva učini javnimsvim gradskim vijećnicima i cjelokupnojdubrovačkoj i hrvatskoj javnosti.Prema našim saznanjima grad Dubrovniki njegova tijela nisu načinili nijedan pro-pust u projektu razvoja golf parka na Srđu.Međutim dok nam sadržaj arbitraže nijepoznat ne želimo odgovornost prebaci-vati na druge. Tražimo punu informaciju.Tražimo i raspravu o međusobnimobavezama koje proizlaze iz ugovora gra-da Dubrovnika i tvrtke Golf razvoj pot-pisanih 2009. godine. Što je s koncesi-jom za tvrđavu Imperial i njenom obno-vom? Kada se može očekivati početak ra-dova na Muzeju Domovinskoga rata na sbraniteljskim udrugama usuglašenojlokaciji?

Nezavisni vijećniciMatija Čale Mratović, Nenad Vekarić

SLUŽBA KRIMINALISTIČKE POLICIJE

Razriješeno razbojništvo u DubrovnikuRazriješeno razbojništvo u DubrovnikuRazriješeno razbojništvo u DubrovnikuRazriješeno razbojništvo u DubrovnikuRazriješeno razbojništvo u DubrovnikuDovršenim kriminalističkim istraživanjem Službe kriminalističke policije Policijske upravedubrovačko-neretvanske utvrđena je sumnja da je 44-godišnjak počinio kazneno djelorazbojništva.Sumnjiči se da je u utorak, 12. rujna, oko 18 sati, s prethodno stvorenom namjerom dasebi pribavi protupravnu imovinsku korist, ušao u nezaključani stan u Ulici Gornji Kono uDubrovniku i uz ozbiljnu prijetnju vatrenim oružjem od 28-godišnjakinje otuđio metalni sefu kojem se nalazila veća količina novca, nakon čega se udaljio u nepoznatom pravcu.Po završetku kriminalističkog istraživanja 44-godišnjak je, uz kaznenu prijavu, predan pritvor-skom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

PS za odnose s javnošću PU dubrovačko-neretvanske Andrijana Biskup

6 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

GRADSKO VIJEĆE GRADA DUBROVNIKA

5. sjednica u četvrtak,5. sjednica u četvrtak,5. sjednica u četvrtak,5. sjednica u četvrtak,5. sjednica u četvrtak,28.rujna28.rujna28.rujna28.rujna28.rujnaPredsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovni-ka mr. sc. Marko Potrebica sazvao je 5.sjed-nicu, koja će se održati u Velikoj vijećnici GradaDubrovnika u četvrtak, 28.rujna.Dnevni red:1. Vijećnička pitanja.2. Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršen-ju Proračuna Grada Dubrovnika za prvo polugo-dište 2017. godine.3. Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna Gra-da Dubrovnika za 2017. godinu.4. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunamaOdluke o izvršavanju Proračuna Grada Du-brovnika za 2017. godinu.5. Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg po-nuditelja za obavljanje komunalnih djelatnostina temelju pisanog ugovora – održavanje jav-ne rasvjete na području izvan povijesne jezgreGrada Dubrovnika za dvogodišnje razdoblje.6. Prijedlog plana mreže dječjih vrtića na po-dručju Grada Dubrovnika.7. Prijedlog zaključka o imenovanju posebnogPovjerenstva za verifikaciju Programa zaprovedbu državnog, javnog, otvorenog za re-alizaciju u jednom stupnju i anonimnog natječa-ja krajobrazne arhitekture za park Gradac u Du-brovniku.8. Prijedlog Zaključka o davanju prethodne su-glasnosti na tekst Statutarne odluke o izmjena-ma i dopunama Statuta javne ustanove Du-brovački muzeji.9. Prijedlog zaključka o osnivanju Povjerenstvaza provjeru ispunjavanja propisanih uvjeta jav-nih poziva u području obrazovanja, socijalne izdravstvene skrbi, skrbi o djeci, mladima i obitel-ji, skrbi o stradalnicima i sudionicima Domovin-skog rata i skrbi o udrugama iz II. svjetskog ratai poratnog razdoblja.10. Prijedlog zaključka o osnivanju Povjerenst-va za ocjenjivanje programa, projekata ili man-ifestacija u sklopu Javnog poziva za predlaganjeprojekata, programa i manifestacija iz područ-ja skrbi o stradalnicima i sudionicima Domov-inskog rata i njihovim obiteljima za 2018. god-inu.11. Prijedlog zaključka o osnivanju Povjerenst-va za ocjenjivanje programa, projekata ili man-ifestacija u sklopu Javnog poziva za predlaganjeprojekata, programa i manifestacija iz područ-ja socijalne i zdravstvene skrbi za 2018. god-inu.12. Prijedlog zaključka o osnivanju Povjerenst-va za ocjenjivanje programa, projekata ili man-ifestacija u sklopu Javnog poziva za predlaganjeprojekata, programa i manifestacija iz područ-ja skrbi o djeci, mladima i obitelji za 2018. god-inu.13. Prijedlog zaključka o imenovanju Povjeren-stva za ocjenjivanje programa, projekata ili man-ifestacija u sklopu Javnog poziva za predlaganjeprojekata, programa i manifestacija iz područ-ja skrbi o udrugama proizašlih iz II. svjetskograta i poratnog razdoblja za 2018. godinu.14. Prijedlog zaključka o davanju suglasnostiza izgradnju oborinske odvodnje i sklapanjeUgovora o financiranju izgradnje oborinskeodvodnje i pripadajuće infrastrukture.

URED GRADONAČELNIKA GRADA DUBROVNIKA

Čestitka gradonačelnika u povodu Roš HašaneČestitka gradonačelnika u povodu Roš HašaneČestitka gradonačelnika u povodu Roš HašaneČestitka gradonačelnika u povodu Roš HašaneČestitka gradonačelnika u povodu Roš HašaneGradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, povodom židovske Nove godine,Roš Hašane, uputio je čestitku predsjednici Židovske općine u Dubrovniku SabriniHorović i svim Dubrovkinjama i Dubrovčanima židovske vjeroispovijesti. Tekst čestit-ke dostavljam vam u nastavku.“Poštovana gospođo Horović,u ime Grada Dubrovnika i svoje osobno ime, Vama i svim Dubrovkinjama i Dubrovčan-ima židovske vjeroispovijesti čestitam 5778. Roš Hašanu. Neka vas ova tradicijskaobljetnica Božjeg stvaranja svijeta ispuni zahvalnošću za primljene Božje darove, a uvaše domove donese izobilje sreće, mira, blagostanja i zajedništva. Lešana tova tikat-evu – Budite upisani u dobru godinu!” Gradonačelnik Mato Franković

DUBROVNIK I KOTOR

Međusobnom suradnjom prevladatiMeđusobnom suradnjom prevladatiMeđusobnom suradnjom prevladatiMeđusobnom suradnjom prevladatiMeđusobnom suradnjom prevladatizajedničke problemezajedničke problemezajedničke problemezajedničke problemezajedničke problemePosebni naglasak stavljen je na izazove koje pred Dubrovnik i Kotorpostavlja cruising turizam i njegov utjecaj na uvjete svakodnevnog životau povijesnim sredinama

Gradonačelnik Grada Dubrovnika MatoFranković sa suradnicima boravio je u sr-ijedu, 20.rujna, u službenom posjetu Ko-toru. Tom prilikom gradonačelnik Frank-ović susreo se s predsjednikom OpćineKotor Vladimirom Jokićem s kojim jerazgovarao o mogućnostima unapređen-ja suradnje UNESCO-vih gradova na po-dručjima turizma i kulture. Posebni nag-lasak sastanka čelnika dvaju gradovastavljen je na izazove koje pred Dubrovniki Kotor postavljacruising turizam injegov utjecaj nauvjete svakod-nevnog života upovijesnim sredina-ma.-„Suradnja Du-brovnika i Boke Ko-torske nameće sekao posve prirodnai okosnica je surad-nje između našedvije države“, rekaoje predsjednikOpćine KotorVladimir Jokić nag-lasivši razmjenuiskustava pri uprav-ljanju dolascima brodova na kružnim pu-tovanjima tako da se problemi koje objesredine imaju s ovim vidom turizmapretvore u razvojne šanse. Da je ovaj sus-ret u Kotoru tek prvi korak pri uspostavl-janu bolje i snažnije suradnje gradovapotvrdio je i gradonačelnik Mato Frank-ović. –„Muče nas slični problemi; velikibroj dnevnih izletnika i gostiju s kruzerašto neupitno vodi smanjenoj kvaliteti živo-ta lokalnog stanovništva“, kazao je. Ot-krio je i kako je namjera suradnju proširitii na ostale gradove koji su dio itineraracruising kompanija, ne samo kako birazmijenili iskustva i dobre prakse nego ikako bi zajednički bili u mogućnostisnažnije nastupati na tom tržištu te sud-jelovati u kreiranju vremena dolazaka bro-dova. –„Upravo jedinstvenim nastupom i

organiziranošću možemo postići dobre re-zultate; smanjiti prijetnje nekontroliranogturizma i stvoriti gradove po mjeri građa-na“, zaključio je gradonačelnik Franković.Čelnici Kotora i Dubrovnika razgovarali sui o vlastitim iskustvima pri obnovispomeničke baštine te o statusuUNESCO-a, koji osim što pruža iznimnerazvojne mogućnosti postavlja jednakoveliku odgovornost u smislu adekvatneskrbi i zaštite. Tijekom posjeta Boki Kotor-

skoj priređen je i susret s predstavnicimaHrvatskog građanskog društva Crne Gore,nevladine udruge koja okuplja Hrvate uCrnoj Gori sa sjedištem u Kotoru te pred-stavnicima tamošnjeg ogranka MaticeHrvatske, osnovanog u srpnju ove god-ine. Gradonačelnik Franković ovom pril-ikom najavio je značajniju pomoć nevla-dinim udrugama Hrvata u Kotoru čija lokal-na samouprava, prema riječima predsjed-nika Općine, u potpunosti stoji na raspol-aganju udruženjima Hrvata u Boki Kotor-skoj, poput Hrvatskog građanskog društ-va. -„Imamo pravo, ali i obvezu pomagatikulturni i društveni razvoj hrvatskog naro-da kao autohtonih žitelja ovog područja“rekao je Vladimir Jokić. U sklopu progra-ma organiziran je posjet katedrali sv. Tripu-na i otočiću Gospe od Škrpjela.

7GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

8 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

SASTANAK S PREDSTAVNICIMA TURISTIČKIH AGENCIJA

Planovi gradske uprave okoPlanovi gradske uprave okoPlanovi gradske uprave okoPlanovi gradske uprave okoPlanovi gradske uprave okoupravljanja dolascima kruzeraupravljanja dolascima kruzeraupravljanja dolascima kruzeraupravljanja dolascima kruzeraupravljanja dolascima kruzeraGradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i zamjen-ica gradonačelnika Jelka Tepšić održali su 14.rujna sas-tanak s predstavnicima turističkih agencija s područjaDubrovnika na temu upravljanja dolascima brodova nakružnim putovanjima, a nastavno na pokrenutu inicijativusmanjenja broja istovremenih dolazaka brodova u ciljurasterećenja prometa i smanjenja pritisaka turističkogprometa na zaštićenu povijesnu cjelinu.Gradonačelnik Mato Franković je prisutne predstavnike tur-ističkih agencija pobliže upoznao sa zaključcimaprošlotjednog sastanka održanog u Hamburgu s čelnici-ma udruženja Cruise Lines International Association (CLIA)i visokim predstavnicima vodećih svjetskih društava zakružna putovanja.

SASTANAK S DIREKTOROM EUPOLIS GRUPE RANKOM MILIĆEM

Dubrovnik treba postati grad održivog turizmaDubrovnik treba postati grad održivog turizmaDubrovnik treba postati grad održivog turizmaDubrovnik treba postati grad održivog turizmaDubrovnik treba postati grad održivog turizma

Kazao je kako je sastanak protekaou pozitivnom ozračju te da su čelni-ci krovnog udruženja CLIA, ali i na-jvećih brodarskih društava u pot-punosti razumjeli probleme s koji-ma se Dubrovnik kao destinacijanosi te su izrazili spremnost za ak-tivnom participacijom u procesuizmjena termina dolazaka brodovau idućim sezonama. -Naš cilj nijesmanjenje ukupnog broja dolazakagostiju s brodova na kružnim puto-vanjima, nego disperzija njihovoguplovljavanja kako bismo konačnopostigli veću razinu ukupne turis-tičke ponude i vjerujemo da uotvorenoj komunikaciji i konstruk-tivnoj suradnji s dionicima cruise in-dustrije to možemo postići, rekao jegradonačelnik Franković.Zamjenica gradonačelnika JelkaTepšić predstavnicima turističkihagencija predstavila je planovegradske uprave u okviru projekta„Smart City“, posebno one vezaneuz potpunu integraciju sustava tzv.brojača gostiju koji, iako u funkciji,još ne daju željene rezultate u smis-lu informiranja javnosti i koordinacijesvih nadležnih službi radi pravodob-nog djelovanja. Kazala je također

Gradonačelnik Grada Du-brovnika Mato Frankovićsa suradnicima u petak,15. rujna održao je sas-tanak s direktorom Eupo-lis grupe Rankom Milićem,savjetnikom za strateški,projektni, poslovni i insti-tucionalni razvoj. Tom pri-likom direktor ove tvrtke zaposlovne usluge, savjetovanje i upravljan-je predstavio je pilot projekt Dubrovnikakao grada inovativnog održivog turizma.

Predstavljanju su izmeđuostalih nazočili privremenipročelnici Ana Hilje i MarkoMiljanić, ravnateljica Zavodaza obnovu Dubrovnika IvaCarević Peković kao i no-voimenovani savjetnik gra-donačelnika za turizam FilipŽaja. Na poziv gradonačelni-ka predstavljanju su prisus-

tvovali gradski vijećnici Tatjana ŠimacBonačić i Ljubo Nikolić te dugogodišnjidjelatnik u turizmu Tonći Skvrce. U središ-

tu predstavljenog pilot projekta jest optimalnokorištenje kulturnih, prirodnih i ljudskih resursa,uvođenje reda, povećanje prihoda po posjetiteljuumjesto povećanja broja gostiju, a ciljevi uključu-ju i edukaciju o drugačijim oblicima turizma radigospodarske diversifikacije, ciljano ulaganje ukakvoću života i boravka stanovnika i gostiju, sveelemente održivog razvoja turizma i grada kaocjeline.Elementi izloženog projektnog ciklusa uključujusve faze; počevši od izrade planske i tehničkedokumentacije, pripreme, provedbe i praćenjaključnih infrastrukturnih ulaganja, razvoja i us-postave standarda, pravilnika i politika, preko ek-spertnog sustava upravljanja posjetiteljima, pasve do marketinga te projektnog i financijskogupravljanja, administracije i nadzora. Navedenobi pomoglo bi ustoličiti Dubrovnik kao svjetskicentar znanja i rješenja održivog turizma, gen-eratora održivog razvoja, grad stvaralaštva, ino-vacija, atraktivnog i pristupačnog za život i rad.Svi sudionici sastanka pozdravili su novi pristupupravljanja destinacijom kojeg vide kao zaokretu promišljanju turizma. „Grad Dubrovnik imadefinirane kratkoročne i dugoročne ciljeve up-ravljanja destinacijom, a dugoročni cilj svakakoje pozicionirati Dubrovnik kao međunarodnudestinaciju održivog turizma“, kazao je gra-donačelnik Mato Franković zahvalivši gospod-inu Miliću na održanoj prezentaciji. Istaknuo jeprobleme s kojima se grad nosi zbog usko kon-centriranog dnevnog prometa brodova nakružnim putovanjima i negativnog marketingakoji iz toga proizlazi te se osvrnuo i na pozitivnezaključke sa sastanka s čelnicima industrije cruis-ing turizma održanog prošlog tjedna u Hambur-gu. Iskazao je zadovoljstvo iznesenim promišl-janjima i nadu da će potencijalna suradnja uroditikrajnjim ciljem - postizanja veće razine kvaliteteukupne turističke ponude kroz aktivnu primjenupraksi održivog turističkog razvoja.

IMENOVANJA

Filip Žaja savjetnik gradonačelnika za turizamFilip Žaja savjetnik gradonačelnika za turizamFilip Žaja savjetnik gradonačelnika za turizamFilip Žaja savjetnik gradonačelnika za turizamFilip Žaja savjetnik gradonačelnika za turizamFilip (Marinko) Žaja, dugogodišnji turistički djelatnik s bogatim iskustvom na ruko-vodećim pozicijama, imenovan je savjetnikom gradonačelnika Grada Dubrovnika zaturizam. Rješenjem o imenovanju savjetnika od 13. rujna 2017. godine propisano jeda „savjetnik prati stanje u području za koje je imenovan, prati ostvarivanje utvrđenihciljeva i planova, daje mišljenja i prijedloge o aktima koje donosi i/ili predlaže gra-donačelnik u tom području te obavlja i druge poslove koje mu povjeri gradonačelnik.“Savjetnik za svoj angažman ne prima novčanu naknadu.

da je u suradnji s Javnom ustano-vom za upravljanje zaštićenimdijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije dogovorenouređenje prostora „ispod platana“na Brsaljama, inače zaštićenogspomenika parkovne arhitekture,kao novog, do sada neiskorištenogjavnog prostora. Prema riječima gra-donačelnika Frankovića, plato Pilaće se iduće sezone osloboditi dosa-dašnjih aktivnosti prodaje izleta iostalih usluga na pultovima čime ćese trenutno zagušeni prostor dodat-no otvoriti.Predstavnici agencija načelno supozdravili inicijativu pažljivijegplaniranja rasporeda dolazaka bro-dova na kružnim putovanjima te supohvalili kratkoročne mjerepoduzete u suradnji Grada Du-brovnika, Turističke zajednice iLučke uprave, a koje su već tijekomove sezone pokazale pozitivne po-make u upravljanju prometom udanima vršnih opterećenja. Iskazalisu i spremnost prilagođavanja svojihizletničkih programa tako da izletes drugih područja planiraju na danekada je u Dubrovniku manji broj kru-zera.

9GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

10 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

DUBROVAČKI ZIMSKI FESTIVAL 2017./18. I DOČEK NOVE GODINE

Nove lokacije, dodatni sadržaji, bogat program Adventa u DubrovnikuNove lokacije, dodatni sadržaji, bogat program Adventa u DubrovnikuNove lokacije, dodatni sadržaji, bogat program Adventa u DubrovnikuNove lokacije, dodatni sadržaji, bogat program Adventa u DubrovnikuNove lokacije, dodatni sadržaji, bogat program Adventa u DubrovnikuVeliko otvaranje četvrtog Dubrovačkog zimskog festivala održat će se u subotu, 2. prosinca 2017., uz paljenjeprve adventske svijeće i dekorativne blagdanske rasvjete, nakon čega će koncert ispred crkve sv. Vlaha održatidugo iščekivani Gibonni

Koncept i program te novitete ovogodišn-jeg Dubrovačkog zimskog festivala ali i pro-gram dočeka Nove 2018. godine, pred-stavili su 14.rujna gradonačelnik Dubrovni-ka Mato Franković, zamjenica gra-donačelnika Jelka Tepšić i ravnateljica Du-brovačkih ljetnih igara Ivana MedoBogdanović na konferenciji za novinare, 14.rujna u Festivalskoj palači. Dubrovački zim-ski festival projekt je Grada Dubrovnika, jav-nih ustanova u kulturi,Turističke zajednice gra-da Dubrovnika i javnihpoduzeća, kojim će seza vrijeme Adventa i ususret dočeku Nove go-dine, na više lokacija ustaroj gradskoj jezgri teu drugim dijelovima gra-da organizirati raznovrs-ni kulturni i zabavnisadržaji. Veliko otvaran-je četvrtog Dubrovačkogzimskog festivala održatće se u subotu, 2. pros-inca 2017., uz paljenjeprve adventske svijeće idekorativne blagdanske rasvjete, nakončega će koncert ispred crkve sv. Vlahaodržati dugo iščekivani Gibonni. U boga-tom glazbenom programu, od početka fes-tivala do Božića na Stradunu će nastupitiJacques Houdek, Massimo, Pavel i MarkoTolja. Kao uvertira dočeku Nove godine,30. prosinca koncert će prirediti popularnethe Frajle, a Dubrovčane i njihove goste unovogodišnjoj noći na Stradunu zabavljatće Dino Merlin, Pravila igre i Songkillersi.Tradicionalno, na prvi dan nove godine Du-brovački simfonijski orkestar izvest će pri-godni program točno u podne na Stradunu.Ove godine, u suradnji s hotelom ValamarLacroma, Dubrovački simfonijski orkestarpriredit će i poseban Božićni koncert 22.prosinca, uz tri ovogodišnje obljetničkedubrovačke klape – Ragusa, Subrenum iKaše te soliste Mariju Kuhar Šoša, StijepaGleđa Markosa i Đanija Stipaničeva.Pored bogatog zabavnog i glazbenog, diofestivala su i brojni kulturni programi kojeće organizirati ustanove u kulturi Grada Du-brovnika, ali i zanimljive i prigodne radion-ice koje su ustanove i udruge pripremile zasve uzraste. Tako će Prirodoslovni muzej

Dubrovnik u dogovoru s odgojno-obrazovnimustanovama održati kreativne radionice izradebožićnog drvca i ukrasa od prirodnih materi-jala, a bit će organizirana i vodstva po Muzejuuz popratnu bojanku Prirodoslovnog muzejaDubrovnik s blagdanskim motivima. Du-brovačke knjižnice, među ostalim, organiziratće radionicu modeliranja gline za djecu iodrasle „Blagdanska zvona i lampioni“ u Nar-odnoj knjižnici Grad. Zajednica tehničke kul-ture Dubrovnik u okviru programa „Priča o Be-tlemima“ organizirat će radionice izrade Betle-hema za najmlađe, a u suradnji s Du-brovačkom biskupijom izradit će se i aplikaci-ja koja će posjetitelje voditi kroz Betleheme udubrovačkim crkvama i na vanjskim prostori-ma.Umjetnička galerija Dubrovnik sudjelovat će sotvorenjem velike međunarodne izložbe fo-tografija Ahmeta Ertuga 14. prosinca. Jedanod najuglednijih suvremenih fotografa, Ahmet

Ertug predstavit će fotografije iz ciklusa inter-ijera ikoničkih građevina poput milanske Scalei pariške Opere. Za izložbu u Dubrovniku, slav-ni je fotograf pripremio i tri fotografije najvažnijihdubrovačkih građevina. Umjetnička galerijaDubrovnik po prvi puta priređuje božićnidomjenak i predstavlja božićno drvce koje ćeokititi suvremena hrvatska umjetnica MarijanaVukić.Novi programski projekt je „Christmas TreeMapping“ koji se temelji na kićenju božićnihdrvaca postavljenih na različite lokacije, a kojeće uz pomoć aplikacije posjetitelji moći obići,a zainteresirani umjetnici pozvani su uključitise u kreativne radionice.„Kolendavanje“ kao tradicionalni dubrovačkiobičaj uvršteno je u program festivala, a „Uli-cama našeg Grada“ kolende će pjevati brojneklape.Subotnja jutra u okviru festivala bit će u znakunastupa Folklornog ansambla Linđo uz turis-tički razgled grada, u organizaciji Turističkezajednice Grada Dubrovnika, koja će i ovegodine, desete za redom, prirediti humanitar-ni „Torta party“ na Stradunu, uz DJ-a, Plesnistudio Lazareti, Plesni studio Step and jazz,uz puno raznovrsnih torti i kolača ispred sv.

Vlaha 9. prosinca. Posebno će veselo bitidubrovačkoj dječici 16. prosinca kadpjesma, ples i zabava zavladaju Gradom,a „Božićna bajka“ postane stvarnost.Upravo na radost najmlađih ovogodišn-ji Dubrovački zimski festival donosi praviblagdanski ugođaj i u Uvalu Lapad, gdjeće biti organizirani razni dječji programi isadržaji poput blagdanskog vlakića i kl-izališta te novoosmišljenog programa„Led i čokolada“.Još jedna od novosti koja će razveselitinajmlađe sugrađane i ponuditi novesadržaje bit će „Medov park u Pilama“koji će zablistati u čarobnom blagdan-skom ruhu, a posebno osmišljene pro-grame koordinirat će Dijana Sinanović iZrinka Japunčić u ime plesnog studijaLazareti i Udruge Le Petit Festival du The-atre. Atraktivno će blagdanski biti deko-riran i Park Luja Šoletića u Gružu, uz dvije

kućice s prilagođenomugostiteljskom ponu-dom.„Gundulićev zimski san“naziv je programske cje-line koja će se odvijati naGundulićevoj poljanigdje će se postaviti do-datne kućice i deko-racije te organiziratibrojniji sadržaji u odno-su na lani.„Nedjeljna adventskapopodneva u Mokošici“bit će obogaćenaraznovrsnim programi-ma na igralištu za malesportove pokraj Caffe

bara Kiss koji će za tu prigodu biti pri-godno ukrašen i opremljen. U suradnjis udrugama osmislit će se aktivnosti i za-bavni sadržaji uz večernje glazbene pro-grame za sve generacije. Na istom pros-toru, prema iskazanom interesu, postavitće se i nekoliko kućica s prigodnom po-nudom.Na konferenciji za novinare predstavljenje projektni prijedlog postavljanja kući-ca unutar stare gradske jezgre koji je izra-dio arhitektonski Studio Lacroma, a up-ućen je na suglasnost Ministarstvu kul-ture Republike Hrvatske.S obzirom na izvrstan odaziv publike zavrijeme trajanja Dubrovačkog zimskogfestivala, kojemu je preduvjet osiguran-je besplatnog prijevoza, javni prijevoznikLibertas Dubrovnik, omogućit će bespla-tan prijevoz na linijama koje prometujuprema staroj gradskoj jezgri i Uvali La-pad u popodnevnim i večernjim satimaza vrijeme festivala.Središnji informativni centar Du-brovačkog zimskog festivala bit će uprostoru Luže, gdje će se odvijati i proda-ja prigodnih suvenira.

11GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

12 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

ZAMJENICA TEPŠIĆ I PRIVREMENA PROČELNICA RAGUŽ

Prijem za predstavnike finskePrijem za predstavnike finskePrijem za predstavnike finskePrijem za predstavnike finskePrijem za predstavnike finsketvrtke Finnish Consulting Grouptvrtke Finnish Consulting Grouptvrtke Finnish Consulting Grouptvrtke Finnish Consulting Grouptvrtke Finnish Consulting GroupZamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i privremena

pročelnica Upravnogodjela za europskefondove, regionalnu imeđunarodnu suradn-ju Zrinka Raguž primi-le su 18.rujna pred-stavnike finske tvrtkeFinnish ConsultingGroup koji su boraviliu Dubrovniku u sklopukonferencije Board ofDirectors of FCG Finn-ish Consulting GroupLtd.Predstavnici finske ko-mpanije Finnish Consulting Group iskazali su interes za mogućom surad-njom s Dubrovnikom u sektorima u kojima djeluje njihova tvrtka, a riječ jeo projektima infrastrukture, ekologije i urbanog dizajna.Zamjenica Tepšić zahvalila se na iskazanom interesu predstavivši nekeod projekata održivog razvoja koje u nadolazećem razdoblju namjeravapokrenuti i realizirati Grad Dubrovnik, osvrnuvši se posebno na projekt“Respect the City” kojemu je cilj uvođenje reda u odijevanje i ponašanjeturista, te smanjenje gužvi u prometu turističkih autobusa.

IZ SOCIJALNOG PROGRAMAOPĆINE ŽUPA DUBROVAČKA

Isplaćene pomoći iIsplaćene pomoći iIsplaćene pomoći iIsplaćene pomoći iIsplaćene pomoći inaknade za trećenaknade za trećenaknade za trećenaknade za trećenaknade za trećetromjesečjetromjesečjetromjesečjetromjesečjetromjesečjeIz socijalnog programa Općine Župadubrovačka izvršena je isplata zatreće tromjesečje osobama koje ost-varuju pravo u 2017. godini suklad-no Odluci o socijalnoj skrbi OpćineŽupa dubrovačka.Novčane naknade su se prema zaprim-ljenim zahtjevima isplatile umirovljenici-ma s niskim mirovinama, osobama kojese vode na Centru za socijalnu skrb Du-brovnik, samohranim roditeljima, te djecibez oba roditelja a naknade su isplaćenei osobama bez primanja. Općina Župadubrovačka u trećem kvartalu 2017. go-dine, za socijalni program izdvojila je višeod 200.000,00 kuna.

NA GORICI

Postavljeno gotovo 200 metara nove ogradePostavljeno gotovo 200 metara nove ogradePostavljeno gotovo 200 metara nove ogradePostavljeno gotovo 200 metara nove ogradePostavljeno gotovo 200 metara nove ogradeU sklopu programa redovnog održavanja cesta i javnih prometnih površina, završeno je post-avljanje potpuno nove zaštitne ograde na području gradskog predjela Gorica. Naime, dužčitave ulice Gorica sv. Vlaha postavljeno je ukupno 182 metra nove zaštitne ograde čime jezamijenjena postojeća ograda, oštećena dugogodišnjim korozivnim utjecajem soli. Radove jeprema traženju građana naručio Upravni odjel za promet Grada Dubrovnika, a isti su provede-ni od strane tvrtke Tehnogradnja, ugovornog izvođača na održavanju nerazvrstanih cesta ijavnih prometnih površina na području Grada Dubrovnika. Vrijednost ukupne investicije iznosi92.000 kuna s PDV-om.

UPRAVNI ODJEL ZA PROMET

Postavljanje rukohvataPostavljanje rukohvataPostavljanje rukohvataPostavljanje rukohvataPostavljanje rukohvataUpravni odjel za promet Grada Dubrovnika,na traženje građana s ovog područja, proveoje radove na postavljanju rukohvata u Uliciod Škara. Rukohvat je postavljen u dužini od74 metra, i to na potezu od Obale StjepanaRadića do spoja s Ulicom Andrije Hebranga.Također, u tijeku su radovi na postavljanjurukohvata u obližnjoj Ulici padre Perice.

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Predstavljen novi načelnik Ivan PavličevićPredstavljen novi načelnik Ivan PavličevićPredstavljen novi načelnik Ivan PavličevićPredstavljen novi načelnik Ivan PavličevićPredstavljen novi načelnik Ivan PavličevićNa konferenciji za novinare,održanoju srijedu, 20.rujna, u Dubrovniku, po-moćnik glavnog ravnatelja policijeKrunoslav Borovec predstavio je no-vog načelnika Policijske uprave du-brovačko neretvanske županije Iva-na Pavličevića.Na natječaj za Policijsku upravu du-brovačko-neretvansku bila su prijavl-jena tri kandidata; donedavni načelnikTonći Radibratović, njegov zamjenikTonči Glumac i dosadašnji načelnikOdjela policije Ivan PavličevićPavličević je jedan od ukupno 18novih načelnika policijskih uprava napodručju Republike Hrvatske.- Pavličević je domaće rješenje za ovuPolicijsku upravu. Ima dugu policijskukarijeru koju je gradio u dubrovačko-neretvanskoj Policijskoj upravi gdje je

bio i rukovoditelj na različitim mjestima, kaonačelnik policijske postaje, te pomoćniknačelnika za graničnu policiju, iskustvo kojeće mu u ovoj PU koja ima niz specifičnostidobro doć, posebno što se tiče schengenskogprostora i nadam se da će nam pomoći dauđemo u taj prostor što prije. Sve što je dobrou ovoj PU mora se nastaviti raditi u kontinu-itetu - rekao je Borovec.Svi kandidati koju su zadovoljili minimalne uv-jete pozvani su na intervju pred Povjerenstvomi rezultati su prezentirani glavnom ravnateljupolicije. Nakon uvida u kandidature, glavniravnatelj policije predložio je ministru IvanaPavličevića i on ga je potvrdio.Ivan Pavličević rođen je 23. listopada 1967., u Dubrovniku. U MUP-u radi od 12. kolovoza1991. godine. Završio je Višu policijsku školu u Zagrebu 1999., a Fakultet kriminalistike 2010.godine te dobio zvanje policijski savjetnik. Na raznim je pozicijama u policiji radio sve od 1991.,a sudjelovao je i u Domovinskom ratu kao pripadnik aktivnog sastava Policijske uprave, te je1993. odlikovan Spomenicom Domovinskog rata.

13GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

SASTANAK DIONIKA BLUEMED PROJEKTA

Arheološki muzej u PridvorjuArheološki muzej u PridvorjuArheološki muzej u PridvorjuArheološki muzej u PridvorjuArheološki muzej u PridvorjuPredstavnici DUNEA-e sastali su se u Cavtatu s dionicima Bluemedprojekta s ciljem nastavka aktivnosti vezanih uz istraživanja podvod-nog arheološkog nalazišta i uređenja Centra za promicanje znanja.Na sastanku su sudjelovali i zamjenik načelnika Općine Konavle IvoRadonić, direktor Turističke zajednice Konavle Frano Herendija, vlas-

U CAVTATU

Unseen mini film festivalUnseen mini film festivalUnseen mini film festivalUnseen mini film festivalUnseen mini film festivalProgram počinje u srijedu, 27.9.projekcijom filmova Kino Otok

hrvatskog redatelja Ivana Ramljaka iFriedenshöhe njemačke redateljiceJosephine EhlerUnseen mini film festival je osmišljen dastanovnicima Cavtata i njegovim posjetioci-ma ponudi nešto drugačiji filmski i festivalskiprogram i pokuša nadomjestiti nepostojanjekino-prikazivača u ovom mjestu. Projekcije fil-mova će se odvijati na različitim lokacijama ujavnom prostoru Cavtata, uz zatvorene pros-tore poput Doma kulture i Kuće Bukovac.Festival otvaramo u srijedu, 27.9., projekci-jom filmova Kino Otok hrvatskog redatelja Iva-na Ramljaka i Friedenshöhe njemačke re-dateljice Josephine Ehlert, a uz spomenutefilmove, Unseen nudi nekoliko programskihcjelina:Selekcije mladih autora/ica iz Hrvatske i šireregije - 12 je kratkih dokumentarnih, igranih ianimiranih filmova filmskih autora i autoricamlađih od 35 godina. Ovim programom sepotiče afirmacija i razmjena audiovizualnogstvaralaštva mladih autora i autorica koji tekulaze u svijet filma. Filmovi će biti prikazanina lokacijama u javnom prostoru.Off-program nudi izbor recentnih kratkih ig-ranih, animiranih i dokumentarnih filmovadomaćih i stranih autora.Iz Off-programa izdvajamo dvije projekcije

nik Ronilačkog centra Epidaurum Boris Obradović te AntonijaRusković Radonić, ravnateljica Ustanove u kulturi ‘Muzeji i galer-ije Konavala’. Pod ovom Ustanovom bit će i novi Arheološkimuzej, u sklopu čijih se prostorija u Pridvorju, u srpnju 2019.,planira postav s prikazom rezultata podvodnih arheološkihistraživanja na nalazištu amfora i dolija u blizini Cavtata.Uz hrvatske arheologe, za detaljna 3D snimanja podmorskihkulturnih bogatstava, biljnog i životinjskog svijeta, zaduženi su i

projektni partneri s talijanskogSveučilišta Calabrije i Centra zaoceanografiju Sveučilišta u Ci-pru. Osim interaktivnog prikazapodmorja na kopnu, u sklopuprojekta nalazište će se moder-nom opremom urediti i zaronilačke obilaske.Podsjetimo, projekt BLUEMEDpunog naziva ‘Planiranje, ispiti-vanje i upravljanje podvodnimmuzejima, ronilačkim parkovi-ma i centrima za promicanjeznanja’, s ciljem razvojaodrživog turizma i promocijePlavog rasta u obalnom područ-ju i otocima Mediterana, pro-vodit će se tri godine. Uz part-nere iz Grčke, Španjolske, Ital-ije i Cipra, s hrvatske strane osimDUNEA-e sudjeluje i Sveučilišteu Zagrebu te Fakultet elektrote-hnike i računarstva. Za aktivnos-ti u Dubrovačko-neretvanskojžupaniji planirano je 275.900eura.

animiranog filma Ježevakuća, redateljice Eve Cvi-janovič koji je ove godinebio hrvatski predstavnik naBerlinalu osvojivši poseb-no priznanje u sklopu pro-grama Generation Kplus.Ježeva kuća će se prikazatiu sklopu Dječjeg programa(subota, 30.9. u 10h) ost-varenog u suradnji sa Ki-nematografima Dubrovnik,a s tim filmom ćemo izatvoriti prvo izdanje festi-vala Unseen. U sklopu Off-programa bit će prikazan idokumentarni film Of be-cause who I am čiji će redatelj BenjaminCantu biti i gost našeg festivala.Program Gosti festivala posvećen je našimfestivalskim partnerima i gostima. Prveprve godine to su Restart iz Zagreba,Dokufest iz Prizrena te umjetnički duo SIM-KA iz Švedske. Restart će predstaviti sele-kciju filmova nastalih u sklopu njihoveŠkole dokumentarnog filma, a o radu oveorganizacije, njihovim edukacijskim pro-gramima i produkcijama govorit će redateljIgor Bezinović. Razgovarat ćemo i s pro-ducenticama jednog od najznačajnijihfilmskih festivala u ovom dijelu Europe –Dokufesta u Prizrenu, Albom Çakalli i Lin-dom Llulla Gashi koje će nam predstavitinjihovu selekciju kratkih dokumentarnih fil-

mova. Simon Häggblom i Karin Lind čineumjetnički duo SIMKA iz Švedske i oni ćeu sklopu festivala predstaviti seriju svojihkratkih eksperimentalnih filmova.Festivalski dani ispunjeni filmovima zavr-šavat će se muzičkim programom. Tijekomprvog izdanja Unseena slušat ćemo i za-bavit se uz DJ OSOBNA! a.k.a. DavoraSanvincentija, zagrebački funk/soul bandDementronomes, latvijskog DJ-a MartinsaRokisa te Keitha M. Thomsona & The Pen-ny Black Remedy koji su s nama zadnjuvečer festivala.Radujemo se vašem dolasku i praćenju na-šeg festival!

Karla Crnčević,Mila Pavićević, Orsat Franković

14 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA

ŽUPAN I ZAMJENIK SA ŽUPANIJSKIM VATROGASNIM ZAPOVJEDNIKOM IPREDSJEDNIKOM VATROGASNE ZAJEDNICE DNŽ

Zahvala vatrogascimaZahvala vatrogascimaZahvala vatrogascimaZahvala vatrogascimaZahvala vatrogascima

Župan Nikola Dobroslavić i zamjenik župana Joško Cebalo održali su sastanak sažupanijskim vatrogasnim zapovjednikom Stjepanom Simovićem i predsjednikomVatrogasne zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Ivom Franušićem.Na sastanku se razgovaralo o ovogodišnjoj požarnoj sezoni na području Dubrovač-ko-neretvanske županije. Županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović jeizrazio zadovoljstvo s poslom koji su vatrogasci odradili tijekom sezone te kazaokako su naši vatrogasci sudjelovali u gašenju požara i u drugim županijama, gdjesu također odradili odličan posao.Župan Dobroslavić zahvalio je na svemu što su vatrogasci učinili te kazao kako ćeŽupanija i dalje, u skladu sa svojim mogućnostima, pomagati njihov rad. Također,dogovoreno je i kako će uskoro biti održan sastanak svim zapovjednicima javnihvatrogasnih postrojbi s područja županije na kojem će se detaljnije analizirati ovo-godišnja požarna sezona, ali i razgovarati o pripremama za sljedeću.

ZAMJENIK ŽUPANA I GRADONAČELNIK KORČULE POSJETILI PRIJATELJSKIGRAD YANGZHOU U KINI

Na Svjetskom forumu povijesnih i kulturnihNa Svjetskom forumu povijesnih i kulturnihNa Svjetskom forumu povijesnih i kulturnihNa Svjetskom forumu povijesnih i kulturnihNa Svjetskom forumu povijesnih i kulturnihgradovagradovagradovagradovagradovaZamjenik župana Joško Cebalo i gradonačelnik Korčule Andrija Fabris sudjelovalisu na Svjetskom forumu povijesnih i kulturnih gradova na kanalima, koji se od 7.do 9. rujna održao u kineskom gradu Yangzhou. Forum je održan podpokroviteljstvom Kineskog nacionalnog komiteta za miroljubivu ekonom-sku suradnju, Ureda za vanjske poslove Pokrajinske vlade Jingsua, Grad-ske vlade Yangzhoua i Svjetske organizacije povijesnih i kulturnih gradovana kanalima.Tema ovogodišnjeg Foruma, na kojem su sudjelovali gradonačelnici i pred-stavnici povijesnih i kulturnih gradova na kanalima iz Belgije, Italije, Nizozem-

ske, Egipta, Ka-nade, Francuske,Tunisa i Kine, bila je“Nove prilike za ka-

U EUROPSKOM PARLAMENTU, U LISTOPADU

Konferencija o boljojKonferencija o boljojKonferencija o boljojKonferencija o boljojKonferencija o boljojprometnoj povezanostiprometnoj povezanostiprometnoj povezanostiprometnoj povezanostiprometnoj povezanostiU Europskom parlamentu u Bruxellesu će se 10.listopada 2017. održati konferencija pod nazivom“Zajedno do EU fondova – za bolju prometnupovezanost”, a tema konferencije su transeurop-ske prometne mreže i prekogranične prometneveze. Organizatori konferencije su Dubrovačko-neretvanska, Brodsko-posavska, Vukovarsko-sr-ijemska i Karlovačka županija te zastupnica u EUparlamentu Dubravka Šuica.Mišljenja i smjernice o aktualnim ključnim pitanji-ma povezivanja europskih transportnih koridorabit će od izuzetne važnosti te će biti organiziran ipanel na temu “Važnost prometnih veza u pot-pori regionalnom gospodarskom razvoju”.U konferenciji će sudjelovati više od 80 sudionikaiz institucija EU, regionalnih razvojnih agencija ieuropskih regija.

POVODOM ŽIDOVSKOG BLAGDANA ROŠHAŠANA

Župan uputio čestitkuŽupan uputio čestitkuŽupan uputio čestitkuŽupan uputio čestitkuŽupan uputio čestitkuŽupan Nikola Dobroslavić je, povodom blagdanažidovske Nove godine, Roš Hašana 5778., upu-tio čestitku predsjednici Židovske općine Du-brovnik Sabrini Horović. Tekst Županove čestitkeprenosimo u cijelosti:„Poštovana gđo. Horović,U ime Dubrovačko-neretvanske županije i u svojeosobno Vama i svim vjernicima židovske vjer-oispovijesti čestitam Roš Hašanu, 5778. židovskuNovu godinu. Neka Vam predstojeći dani, uzprisjećanje Božjeg stvaranja svijeta, donesu snaguza suočavanje sa svime što ostavljate iza sebe, alii daju snagu za nove životne izazove i nove rados-ti. Godina pred Vama neka Vam bude ispunjenameđusobnim razumijevanjem i obiteljskim zajed-ništvom, a dani koji predstoje neka donesu obiljeBožjeg blagoslova i budu poticaj za nove životneodluke potaknute obnovljenom vjerom.S poštovanjem,

Župan Nikola Dobroslavić“

nalske gradove podinicijativom Jedanpojas jedna cesta”.Poseban naglasakje stavljen na ekološki održive metode uspostavljanja ravnoteže u razvoju tur-izma i očuvanju kulturno povijesne baštine i prirodnih bogatstava.Predsjednik Organizacije za suradnju svjetskih povijesnih i kanalskih gradovaZhu Minyang i prijašnji gradonačelnik grada Yangzhoua istaknuli su velikozadovoljstvo suradnjom između gradova prijatelja Korčule i Yangzhoua. Nasvečanom prijemu, kojeg je nakon završetka foruma za naše izaslanstvo orga-nizirao zamjenik gradonačelnika Yanghzoua Yu Ting, razgovaralo se o raznimoblicima promicanja ekonomske, kulturne i turističke suradnje.

15GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

TURISTIČKA ZAJEDNICA ŽUPANIJE

Nastup na sajmu u ParmiNastup na sajmu u ParmiNastup na sajmu u ParmiNastup na sajmu u ParmiNastup na sajmu u ParmiTuristička zajednica Dubrovačko-neretvanskežupanije i ove je godine nastupila na sajmu „Ilsalone del camper“ koji se od 9.-17.rujna održaou Parmi. Na štandu od 16m2 zajednički su se

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO DNŽ

Onečišćenje mora uOnečišćenje mora uOnečišćenje mora uOnečišćenje mora uOnečišćenje mora uMlinimaMlinimaMlinimaMlinimaMlinimaDubrovačko-neretvanska županija, Upravniodjel za zaštitu okoliša i prirode, sukladnoUredbi o kakvoći mora za kupanje (“Nar-odne novine” broj 73/08), upozorava javnostda je na plaži Mlini u Općini Župa dubrovač-ka došlo do kratkotrajnog onečišćenja morafekalnim vodama.Prema obavijesti Zavoda za javno zdravst-vo Dubrovačko-neretvanske županije, od 15.rujna 2017. godine, tijekom devetog ispiti-vanja kakvoće mora prema Programu utvrđi-vanja kakvoće mora na morskim plažamaDubrovačko-neretvanske županije u 2017.godini, utvrđeno je da rezultati analize moraza kupanje na plaži Mlini u Općini Župa du-brovačka, uzorkovanog 14. rujna 2017. go-dine, prelaze granične vrijednosti za mikro-biološki parametar Escherichia coli.Sukladno Uredbi o kakvoći mora za kupan-je, članci 23. i 24., uzorkovanje mora će seponavljati do prestanka onečišćenja. Oonečišćenju je obavještena Inspekcija zaš-tite okoliša i ostale nadležne inspekcije.Obzirom da uzorak mora na plaži Mlini uOpćini Župa dubrovačka, zbog onečišćen-ja fekalnog porijekla ne udovoljava uvjetimaUredbe, ne preporučuje se kupanje do dal-jnjih obavijesti.

ZA MARINU U VELOJ LUCI

Potpisan ugovorPotpisan ugovorPotpisan ugovorPotpisan ugovorPotpisan ugovorPotpisivanjem ovih ugovorakreće realizacija projekta uređen-ja i izgradnje marine u Veloj Lucikapaciteta do 200 vezova, a vr-ijednost projekta je 47 milijunakunaŽupan Nikola Dobroslavić pot-pisao je ugovor o koncesiji sdirektorom tvrtke Ovalis Novad.o.o. Ivom Šegonom iz VelaLuke, kojim Dubrovačko-neret-vanska županija ovlašteniku kon-cesije daje pravo na gospodars-ko korištenje luke posebnenamjene - luke nautičkog turizma- marine u Veloj Luci. Istom je pri-likom ravnatelj Županijske lučkeuprave Vela Luka Boris Žuvelapotpisao s predstavnikom konc-esionara Ivom Šegonom ugovoro izvođenju radova na javnoj in-frastrukturi.Potpisivanjem ovih ugovorakreće realizacija projekta uređen-ja i izgradnje marine u Veloj Lucikapaciteta do 200 vezova, a vr-ijednost projekta je 47 milijunakuna, dok naknada za koncesijuiznosi 285.285 kuna, uvećano zaprosječno 4,1% od prihoda go-dišnje.Zanimljivost je da se projekt odvi-

varujemo najviše naknade u cijeloj Hrvatskoj koje se dijele natri dijela – za županiju, za lokalnu samoupravu i za državu.Ravnatelj Županijske lučke uprave Vela Luka Boris Žuvela izrazioje zadovoljstvo potpisivanjem ovih ugovora te je pritom nagla-sio kako je realizacija ovog projekta jako važna za cijelu općinuVela Luka te kako će zasigurno marina dati svoj doprinos raz-voju turizma, malog i srednjeg poduzetništva. Upravo o znača-jnom utjecaju ovog projekta na razvoj općine i gospodarstvana području Vela Luke, ali i cijelog otoka govorio je i direktortvrtke Ovalis Nova d.o.o. Ivo Šegon. Kazao je i da mu je dragoda je ovaj dugotrajan postupak dodjele koncesije napokonokončan pa se može konkretno raditi na projektu nove marine.

ja u dvije faze, od čegajedna vrijedna 31 milijunkuna podrazumijevaizgradnju same marine,a druga obuhvaća ob-novu područja pod ta-mošnjom Lučkom upra-vom pa tako investicijau lučko područje od oko15 milijuna kuna, koja jenužna za marinu, ostajena korištenje lučkoj up-ravi.„Odlukom o dodjeli kon-cesije tvrtki Ovalis Novad.o.o., koju je donijelaŽupanijska skupština,nastavljamo niz koncesi-ja na pomorskom dob-ru. Naime, nedavno smopotpisali ugovore zamarinu u Lumbardi, istopripremamo i za Blato, a nadamse da će i država brzo okončatipostupke za marine u Pločama ina Lastovu, budući da su marineiznad 200 vezova u njihovojnadležnosti.“, rekao je župan Ni-kola Dobroslavić. Dodao je i kakovjeruje da ćemo na ovaj način nanajbolji mogući način iskoristitipomorsko dobro, koje je naš ve-liki resurs: „Kao i dosada, na-jozbiljnije ćemo tome pristupati iodgovorno koncesionirati, ost-

predstavili s turističkim zajednicamaZadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Ličko-senjske županije.U prvih osam mjeseci 2017. godinenašu županiju posjetilo je 47.500 turis-ta iz Italije, koji su ostvarili 180.000noćenja što je na razini 2016. godine.

16 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

RELIKVIJA TIJELA SV. LEOPOLDA SVEČANODOČEKANA U SVETIŠTU GOSPE OD MILOSRĐA

Promatranje otajstva milosrđaPromatranje otajstva milosrđaPromatranje otajstva milosrđaPromatranje otajstva milosrđaPromatranje otajstva milosrđaProvincijal Šarčević je podsjetio i na neketrenutke iz života sv. Leopolda te zaključio kakoje svetac ljudima pokazivao lice očinskog imajčinskog Boga koji se raduje svojoj djeci kojase vraćaju skrušena srca jer je On onaj koji prviljubiPo povratku iz rodnog Herceg Novog prva postajazaustavljanja relikvije tijela sv. Leopolda BogdanaMandića bio je Dubrovnik gdje je kombi vozilo sa sarko-fagom stiglo u subotu, 16. rujna u večernjim satima. Odnaselja Hladnica sarkofag je u svečanoj procesiji oko20 sati krenuo prema Biskupijskom svetištu Gospe odMilosrđa u Gospinom polju gdje se okupilo mnoštvosvečevih štovatelja. U procesiji su u pratnji sarkofagabili talijanski kapucini među kojima i fra Flaviano Gio-vanni Gusella, rektorSvetišta sv. LeopoldaMandića u Padovi, čl-anovi Croce Verde-akoji cijelim hodočas-ničkim putem prate re-likviju, zatim uime Du-brovačke biskupijemons. Toma Lučić, rek-tor crkve sv. Vlaha, po-tom gradonačelnik Gra-da Dubrovnika MatoFranković, župan Du-brovačko-neretvanskežupanije kojoj je sv. Le-opold zaštitnik NikolaDobroslavić, članoviBratovštine sv. Vlaha,Dubrovački trombun-jeri, gradski bratimi, re-dovnici, redovnice, vjer-nici.Zvonila su zvona Gospeod Milosrđa, čula sepjesma zbora i vjernika koji su čekali pred svetištem ilisu usput stajali pozdravljajući tako svečevo tijelo dok jeprolazilo Liechtensteinovim putem. Pozdravljali su neras-padnutu relikviju svečeva tijela pokazujući na taj načinne, kako se katolike često krivo razumije i pogrešno ujavnosti interpretira, štovanje mrtvoga tijela i fenomenanjegove neraspadnutosti 75 godina nakon smrti, negoljubav prema svecu čije je to tijelo i za kojeg vjernicivjeruju da je on i sada živ i da je u zajedništvu svetih sBogom.Svečani doček relikvije neraspadnutog tijela sv. Leopol-da bio je ispred crkve Gospe od Milosrđa, a uvodni obreds kađenjem tijela i molitvom predvodio je fra Jure

Šarčević, provincijalHrvatske kapucinskeprovincije. Zbor svetiš-ta pod vodstvom s.Celestine Jelčić ot-pjevao je prvu strofu izhimne sv. Leopoldu„Tebi slavu pjevamo“,a nakon toga volonteri„Croce Verda“ unijelisu sarkofag sasvečevim tijelom na ok-ićeni odar u crkviGospe od Milosrđa. Pjesma je nas-tavljena te je uslijedila liturgija doče-ka u crkvi tijekom koje je predvoditeljprovincijal Šarčević pozdravio sve ok-upljene, a nazočni su bili i kotorskibiskup mons. Ilija Janjić i dubrovač-ki biskup mons. Mate Uzinić.

U prigodnoj homiliji provincijalŠarčević istaknuo je kako je Isus Kristlice Očeva milosrđa, na što je cijelisvijet podsjetila Godina milosrđa kojuje bio proglasio papa Franjo, a čiji jesv. Leopold bio jedan od zaštitnika.Dodao je i kako nam je Bog u ovonaše vrijeme poslao „našeg sunar-odnjaka i našeg zaštitnika“ sv. Le-opolda da nebrojenim dušama „olak-ša breme života i oduševi ih za vječneideale i učvrsti ih u dobru“, kako jeStepinac govorio. „Stoga se mivečeras radujemo. Radujemo se štoupravo ove godine slavimo i 151. obl-jetnicu Leopoldova rođenja. Zato ovevečeri i ovih dana želimo ‘promatrati

otajstvo milosrđa’ jer je ono izvor ra-dosti, vedrine i mira. Milosrđe Božjeje izvor našeg spasenja“, istaknuo jeprovincijal te nastavio kako je ovavečer i kako su ovi dani dok je sveče-va relikvija s nama posebni trenutci ukojma smo pozvani još snažnije svoj

pogled svrnuti na milosrđekako bi i sami postajalimilosrdniji. Rijeka milosrđa inakon svečeve smrti nastav-lja teći jer svoju snagu crpina nepresušnom izvoruIsusu Kristu. ProvincijalŠarčević je podsjetio i naneke trenutke iz života sv.Leopolda te zaključio kakoje svetac ljudima pokazivaolice očinskog i majčinskogBoga koji se raduje svojojdjeci koja se vraćaju skruše-na srca jer je On onaj kojiprvi ljubi.Po završetku liturgije doče-ka u crkvi je počeo mimo-hod vjernika koji su ulazili naglavna vrata crkve, obilaziliu molitvi oko sarkofaga tedodirom iskazivali svojuljubav i molbe svecu za

zagovor. Uz sarkofag je bila postavl-jena počasna straža koja se izmjen-jivala, a činili su je predstavnici re-dovnika i redovnica, župa, mladih,raznih crkvenih zajednica, civilnihudruga i institucija.Tijekom noći u svetištu je organizira-no bdijenje koje je predvodio fra MijoŠarčević, mladi kapucin iz Varaždina,a bdijenje je završilo nedjeljnom ran-om misom u 4 sata. U nedjelju su usvetištu još bile mise u 7, 9 i 11 sati.Nedjeljnu misu u 11 sati predvodio jedubrovački biskup mons. Mate Uzinića prenosili su je Hrvatska televizija iHrvatski radio.Angelina Tadić, foto: Nikša Sentić

17GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

DOSTOJANSTVENO I ISPRAĆENA RELIKVIJA TIJELA SV. LEOPOLDA

Poticaj za kršćanski životPoticaj za kršćanski životPoticaj za kršćanski životPoticaj za kršćanski životPoticaj za kršćanski život- Neka nas ovaj susret sa sv. Leopoldom, s njegovimživotom potakne da i mi s ljubavlju prilazimo drugima i daih s ljubavlju susrećemo – kazao je, uz ostalo, biskup MateUzinić

Sa suzama u očima ispratili su dubrovački vjernici i hodočasnici unedjelju, 17. rujna u 14 sati relikviju tijela sv. Leopolda BogdanaMandića koja je u Dubrovniku, u Biskupijskom svetištu Gospe od

Milosrđa boravila 18 sati.Obred ispraćaja predvodio je dubrovački biskup mons. MateUzinić koji je, nakon molitve, zahvalio uime Dubrovačke bisk-upije i svih koji su se ovdje u crkvi imali prigode susresti s re-likvijom sv. Leopolda svim organizatorima i onima koji su omo-gućili ovu jedinstvenu svečanost. „Neka nas ovaj susret sa sv.Leopoldom, s njegovim životom potakne da i mi s ljubavljuprilazimo drugima i da ih s ljubavlju susrećemo. Kako ovo štosmo ovih dana doživjeli ne bi bilo nešto što je bilo i prošlo negoneka bude nešto što će nas poticati da kvalitetnije kršćanskiživimo“.Potom je skupina mladih iz Blata s Korčule odsvirala jednu

pjesmu, a relikviju svečeva tijela volonteri CroceVerde-a su iznijeli iz crkve. Mnoštvo vjernika čeka-lo je i ispred crkve i do posljednjeg trenutka pratilostavljanje tijela u kombi i odlazak prema Splitu. Biloje pljeska, suza radosnica i pjesme, a osmijeh nijesilazio s lica brojnih vjernika. Zvona Gospe odMilosrđa su zvonila a kolona s neraspadnutimtijelom sv. Leopolda napustila je Dubrovnik.Ispraćaju su također nazočili talijanski kapucini srektorom Svetišta sv. Leopolda iz Padove, fra Stan-ko Dodig, upravitelj svetišta Gospe od Milosrđa,don Ivica Pervan, kancelar Dubrovačke biskupije,ali i predstavnici lokalne vlasti sa suradnicima: du-brovački gradonačelnik Mato Franković i župan du-brovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić.Vjernici, svećenici, redovnici, redovnice, bogoslovi,sjemeništarci i kandidatice prošli su protekle noći iovog dana u mimohodu pored relikvije sv. Leopol-da, moleći iz dubine duše, iznoseći u tišini svojezahvale i molbe. Također veći broj svećenikatijekom boravka relikvije tijela bilo je na raspola-ganju za ispovijedi kojoj u pristupili brojni vjernici.

Tijekom dana u Svetištu subile četiri mise, a od samogdolaska relikvije tijela sv. Le-opolda pa sve do odlaskavjernici nisu prestajali dola-ziti izraziti štovanje. Organi-zatori su izrazili zadovoljstvovelikim odazivom vjernika alii samom organizacijom kojaje prošla u najboljem redu.Dobroj organizaciji su pri-donijeli Dubrovački vatro-gasci, djelatnici PU Du-brovačko-neretvanske i OBDubrovnik uz brojne vo-lontere kao i volontere Cr-venog Križa Dubrovnik.

Angelina Tadićfoto: Nikša Sentić

GRANIČNI PRIJELAZ KARASOVIĆI

Molitveni susretMolitveni susretMolitveni susretMolitveni susretMolitveni susretDjelatnici policije PU dubrovačko-neretvanske i carine, imali su pril-iku pomoliti se na graničnom pr-ijelazu Karasovići prilikom prolas-ka relikvija Svetog LeopoldaBogdana Mandića za Herceg Novii na njegovom povratku. Molitvu jepredvodio kapucinski provincijal fraJure Šarčević i policijski kapelandon Ivo Borić s pratnjom. Također,djelatnici na graničnom prijelazuKlek imali su istu mogućnost. Svikoji su se nazočili ovom prelijepomdogađaju, zahvalni su Bogu i Le-opoldu Mandiću na ovakvom lije-pom molitvenom susretu.

18 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

IZ DRUGIH MEDIJA: BLOGVIDA BOGDANOVIĆA

Dozvoljeni HrvatDozvoljeni HrvatDozvoljeni HrvatDozvoljeni HrvatDozvoljeni HrvatMože li se i smije li seHrvat bit, a da nijesiustaša i/ili partizan?Izgleda da ne može. Ili ćemožda famozno povjere-nstvo dat odgovor i na to.Čime se smiju ili ne smiju

kitit dozvoljeni Hrvati, a ostali bi se trebali,valjda, ukrcat u odlazeće autobuse iavioneSlušam neki dan, odnosno gledam i slušamna televiziji povjesničara koji se u jalovoj dis-kusiji ubio objašnjavajući svoje stavove pa sena koncu zapetljao u svoja razumijevanja ovihi onih, naših i njihovih okolnosti i na koncunemajući hrabrosti javno izreći svoj stav ilistavove, iako se dalo naslutiti kojemu jatu pri-pada, ali eto europski i svjetski nije oportunonedvosmisleno se deklarirat, trenutno. Jed-nostavnije je imat ‘’razumijevanja’’.

NEUKOST I NECIVILIZIRANOSTNeki najavljuju i referendume kojim bi navod-no trebali vrjednovat povijesne događaje ieventualno njihove posljedice. U svojoj neu-kosti i neciviliziranosti zaboravljaju da se oodređenim temama ne odlučuje i ne smijeodlučivati na referendumima. Zamislite da jeHitler ’39. raspisao referendum o fizičkomuklanjanju Židova iz tadašnje Njemačke. Ili daje Ante, prezime mu znate, raspisao referen-dum o eliminaciji Srba ili, preciznije pravo-slavaca iz navodno Nezavisne države Hr-vatske. Ili, nemojmo se vraćat toliko u pov-ijest, što bi bilo da je netko ’94. raspisao ref-erendum s pitanjem treba li lijepo zamolit hr-vatske Srbe da se tornjaju iz jedine nam Hr-vatske? Nemojmo se prenemagat, lako jepretpostavit kakav bi bio rezultat. Rezultat bibio civilizacijski neprihvatljiv i stoga se na tak-va pitanja ne smije odgovarat referendumomili neposrednom demokracijom. Isto kao štose referendumom ne smije odlučivat o, reci-mo, pravu na pobačaj…I što bi mi sad trebali, referendumom odluči-vat o tome kakav je u svojoj biti bio ustaškipokret te kakva je sadržajno bila navodnoNezavisna država Hrvatska? Ili još konkret-nije, što je i kakav je bio Jasenovac. Namjer-no ne pišem ‘’logor’’, a još manje ‘’koncen-tracijski’’, jer neki, mnogi neki javno tvrde danije ni postojalo ništa kompromitirajuće ve-zano uz pojam ‘’Jasenovac’’. Osim što tamonekad Sava teče uzvodno.Vrlo ugledni i stručni pojedinci se čestozapliću tvrdnjama da se ne treba vraćat upovijest već da se treba okrenut sadašnjostiosmišljavajući budućnost. Razumijem običannarod kome je dosta površnog prepucavan-ja dok sve lošije živi, ali učeni i odgovornipojedinci, bez obzira jesu li učili latinski, tre-bali bi znat da se uspješna budućnost nemože gradit na trulim, labavim i nedefiniranimtemeljima. Povijesne dvojbe i nedoumice tre-ba rješavat, zatvarat, snosit posljedice i nedopuštat da se nekadašnje greške sutra opetponavljaju. Uvijek će postojat pojedinci i sk-

upine koje se s utvrđenim stavom iocjenom neće slagat, ali zato postojebrojne sustavne mjere kojim se njiho-vo moguće djelovanje drži pod kon-trolom. Kao što se pod kontrolom držeinvazivne zarazne bolesti ili nedisci-plinirani i bahati vozači.

SVAKA BOLEST TRAŽI SVOJ LIJEKJeste li primijetili da se kompromitira-juća vremenska razdoblja u životu na-šega naroda jednostavno kategoriz-iraju kao ‘’totalitarni režimi’’ koje tre-ba rješavat jedinstvenim mjerama. Ene ide to tako, svaka bolest traži svojlijek i cjepivo. Zaludu se hrvatski cv-jetić šepuri svojim navodnim pov-ijesnim znanjem ograđujući se od svih‘’totalitarnih režima’’.Da bi mogli stvari i pojave vrjednovati razlikovat nazovimo ih pravim imen-om. Ustaštvo nije tek ‘’totalitarna’’ideologija već monstruozni zločinač-ki pokret na tragu rasplamsanih nje-mačkog nacionalsocijalizma i talijan-skog fašizma. I ne samo na tragu, većje njihova tvorevina, navodna Nezavi-sna država Hrvatska i aktivnosti kojesu kroz četiri godine ‘’postojanja’’ pro-vodili u mnogo čemu zvjerskom nadiš-li i svoje uzore, fašiste i naciste. Nerazumijem zbog čega se o prirodiustaškog pokreta, o ustašama inavodno Nezavisnoj državi Hrvatskojtreba raspravljat, ili ne daj Bože raspi-sivat referendum. Nitko ne brani pov-jesničarima i ‘’povjesničarima’’ da idalje istražuju pojedinosti iz različitihizvora. Time ćemo dobit preciznijusliku o svemu, ali već sad znamodovoljno da bi mogli zatvorit tu pov-ijesnu škrabicu i političkim odlukamai propisima spriječit bilo kakvo ponav-ljanje teško oprostivih grešaka koje sunanijele ogromnu štetu hrvatskomugledu. Jugoslavenska komponentasvjetske antifašističke koalicijepoznatija pod imenom ‘’partizani’’razbucala je takozvanu državu čije jevodstvo kukavički izdalo i napustilonarod i vojsku prepuštajući je nemilos-rdnoj odmazdi pobjednika.I što bi sad trebali, ustašama dopustitpopravni? Očito su po svijetu raštrkaniustaše i njihovi potomci uz sudjelovan-je lokalnih ‘’spavača’’ tako razumjelipovijesni trenutak odmrzavanja is-točno europskog totalitarnog ledenja-ka. Shvatili su to kao šansu za revanš.E sad će se oni osvetit za poraze iz’41.-’45. te brojna nedjela i zvjerstva.Zaboravljaju da politika i ratovanjenisu nogomet. Rat se ratuje dok seratuje, a veliki rat je završio pobjedomsvjetske antifašističke alijanse. Međuporaženima su se sasvim opravdanonašli i ustaše sa svojim istomišljenici-ma. Bez obzira koliko su neki od njihimali plemenite ideje o stvaranju na-cionalne države, takozvana država jepo svemu bila suprotna hrvatskombiću. Nije bila empatična, nije bila tol-

erantna, nije bila pravična, nije bilasolidarna, nije bila demokratska, nijebila republikanska, nije bila parlamen-tarna, nije bila ni kršćanska, teritorijal-no pogrešno definirana, nije bila neza-visna… Bila je izdajnička, bila je ustaš-ka. Zrela i sposobna vlast u suvre-menoj Republici Hrvatskoj stoga netreba razmišljat o referendumima i os-nivat raznorazne komisije. Treba, moraspriječit moguće ponavljanje takvihnacionalnih zabluda i grešaka. Voljelimi to ili ne, suvremeni svijet kojeg smoformalni dio i kojemu smo prepustiliveliki dio svoje suverenosti, utemeljenje i funkcionira na vrijednostima kojesu ostvarene pobjedom u 2. svjetskomratu i u tom svijetu nema mjesta zaustaše i navodno Nezavisnu državuHrvatsku, jednostavno nema. Jedinoako hrvatski cvjetić zna nešto što veći-na nas običnoga svijeta ne zna.

POZIVI NA JEDINSTVO, SMRDE NAJEDNOUMLJEDa smo civilizacijski zrela zajednicakakvu bi bilo za očekivat u srcu Eu-rope i Mediterana u 17. godini 3. tisućl-jeća ne bi nam trebale nikakve mjereni komisije. Razmišljajući kao dobroodgojeni i obrazovani ljudi znali bi dasu u sustavu vrijednosti suvremenogsvijeta neprihvatljive ‘’vrijednosti’’ pro-movirane i ostvarivane u ustaškojnavodno Nezavisnoj državi Hrvatskoj,da su te vrijednosti i postupci neprih-vatljivi i u suprotnosti s evanđeoskimkršćanskim učenjem, trebali bi znat daje bit ‘’ustaša’’ loše. Nažalost, nit smodobro odgojeni, nit smo dobro obra-zovani, nit smo dobri kršćani pa nimuslimani. Stoga je na političkim i vjer-skim elitama stavit stvari na svoje mjes-to i tamo ih zadržat. Ali čini se da nipolitičke ni vjerske elite nisu dorasleizazovu. Još iz vremena inicijativa za‘’pomirbu’’ kostiju ustaša i partizana,odnosno ustaških i partizanskih žrta-va, naše elite lutaju ne uspijevajući zak-ljučit i zatvorit to povijesno razdoblje.Svojom neodlučnošću, dozvoljavajućisvakojake interpretacije, relativiziranjenepobitnih povijesnih činjenica tepokušaje ostvarenja ciljeva propaleparadržave odgovorni nanose daljnjuštetu nacionalnim interesima i zaustav-ljaju željeni društveni razvoj.Ne znam što leži iza čestih poziva sgovornica i oltara za nacionalnim jed-instvom pozivajući se na navodno je-dinstvo s početka devedesetih. Neznam je li to neznanje, površnost ilizlonamjernost. Smrdi mi na jednoum-lje. No vratimo se na devedesete. Počemu smo to bili jedinstveni? Većinaje čekala ishod ne želeći se ‘’mešati’’,dobar broj se povukao na rezervnepoložaje osnivajući raznorazne ‘’Min-hen bojne’’ eventualno se uključujućiu prikupljanje humanitarne i financijskepomoći, kažu da je najbolje brojit tuđesolde. Elita se uhvatila pretvorbe, priva-

19GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

tizacije i opskrbe hrvatskih obrambenihsnaga i vojske izbjeglica i prognanika,da ne spominjem obnovu. Razne javneslužbe u funkciji svakodnevnog života iobrane su radile svoj posao. Nisam sig-uran da smo bili jedinstveni i u vojsci ipolicij i. Spomenimo prvo većspomenute, one koji su aktualna zbivanjavidjeli kao šansu za revanš za poraz iz’45. i brojne kasnije političke i sigurnos-ne poraze te možebitno ostvarenje cilje-va iz izgubljenog rata. Najbrojniji su bilioni koji su se obrambeno aktivirali kadim je počelo padat po glavi, organizira-jući se na ovaj ili onaj način. Nakon pr-vog dobrovoljačkog vala pojavili su se imobilizirani različito raspoloženi i motivi-rani. I na koncu, odnosno na početku, ioni koji su se čistih motiva bezrezervnostavili na raspolaganje domovini, ostavl-jajući obitelj i ne birajući bojišta. Ratniput ih je, ukoliko su ga preživjeli, proveosvim krajevima napadnute i privremenookupirane Hrvatske. A cijelo vrijeme jetinjala tiha netrpeljivost, tinja i sad,između pripadnika bivše vojske i policijekoji su se stavili na raspolaganje izabra-noj hrvatskoj vlasti i predsjedniku s jednestrane i ‘’pravovjernih’’ Hrvata s druge. Isad, može li mi neko objasnit na koje sejedinstvo misli kad se na njega poziva?Kad razmišljamo o sličnim povijesnimiskustvima često se sjetimo njemačkognaroda i nacionalne katarze ili pročišćen-ja nakon nacističke epizode. Uz pomoćmeđunarodne zajednice Nijemci su sus-tavno pristupili raščišćavanju posljedicavelikog rata ne samo u sanaciji ogrom-nih materijalnih šteta i gubitaka, već i ustanju nacionalne svijesti u odnosu nastanje tridesetih i početka četrdesetihprošlog stoljeća. Sedamdesetak godinanakon poraza pa čak i mnogo ranije, Nje-mačka je jedna od predvodnica, ne samou gospodarskom i financijskom smislu,suvremenog svijeta. A gdje smo mi? Mitoleriramo i dopuštamo biti ucjenjivani odsnaga (čuj snaga?!?) koje bi nas vratileu endehazijske godine i to ne samo ustajlingu. Bez obzira koliko netko ili nekimogu biti intimno povezani s ustaštvom,bez obzira koliko su neki nasjeli pa na-ivno u Pavelićevoj državi vidjeli ostvaren-je tisućljetnog hrvatskog sna o suverenojnacionalnoj državi i uključili se na ovaj ilionaj način u taj bezuspješni projekt, bezobzira koliko iz nekih razloga možemobiti nostalgični ili osvetoljubivi, vrijeme jeza konačno otrežnjenje i suočavanje sačinjenicama. Moramo razlučit dobro odzla, a zlo ne smije biti naš izbor. Mora-mo shvatiti da su Ante i društvo izdalihrvatske i ne samo hrvatske interese i da’41. nije bila pogodan trenutak zastvaranje suverene države, pogotovo nepod patronatom Adolfa i Benita. Kasnijesu to shvatili i brojni ustaše, čak i visoko-rangirani. Bio je to povijesni zajeb i vr-ijeme je da to ispravimo. Preskupa je cije-na plaćena zbog tog promašaja.POVIJESNE GREŠKE - ISPRAVITI ILIPONOVITI?

Nećemo zabranit crnu boju, ali smosvjesni zašto neki inzistiraju na crnim uni-formama, crnim zastavama, crnom zna-kovlju. Biti mračan jasna je poruka.Nećemo zabranit slovo U, ali nismo na-ivni što znači iscrtano po fasadamapogotovo s dodanim ušima. Zabranjenje grb s prvim bijelim poljem, ali se na tonitko ne obazire. HOS stoji za Hrvatskeobrambene snage, u početku stranačkuvojsku, ali i za oružane snage u navod-no Nezavisnoj državi Hrvatskoj. I je li sveto slučajno? Ne nije, uostalom proteklihdana su to potvrdili i vodeći pojedinciHOS-a i HSP-a iz onih vremena koji ned-vosmisleno potvrđuju ono što nitko jav-no ne želi reći, ukupna polit ička i(para)vojna namjera i aktivnost vezanauz HSP i HOS je pokušaj oživljavanjaustaštva kao političke, i ne samo političkeopcije u suvremenoj Hrvatskoj kako bise navodno ispravile povijesne greške.Ispravile ili ponovile? Koje i čije greške?Naslijeđe je naslijeđe, ne možemo gaprebrisat, nit ga možemo ignorirat. Pre-ma njemu se moramo odgovorno pona-šat. Domoljublje se ne može mjerit toler-iranjem il i simpatiziranjem, i l i čakpokušajima obnove ustaške ideje ipokreta. Pa valjda na koncu i ustaškedržave? Ponašanje i djelovanje političkihi vjerskih elita upućuje na svojevrsnokoketiranje sa samom ustaškom idejomi njenim nositeljima. Teško je odreditigdje počinje, a gdje završava koketiran-je. Deklarativno osuđujemo ‘’totalitarnerežime’’, ali se ne osvrćemo ili čak oprav-davamo sve brojnije korištenje kompro-mitirane simbolike koje jasno upućuje naustaški rivajvl.I na koncu se sve ingropa s pločom post-avljenom u spomen na poginule hrvatskebranitelje iz redova HOS-a. Nikome višei ne smeta nezakoniti grb s prvim bijelimpoljem, ali natpis ‘’Za dom spremni’’ jepodigao prašinu kao i već nekoliko putado sada. Ovaj put posebno osjetljivo jerse odnosi na spomen poginulim bran-iteljima postavljen neposredno uz po-dručje nekadašnjeg koncentracijskoglogora. Neću ponavljat brojne javno izne-sene argumente zbog kojih se ustaškipozdrav ne bi smio upotrebljavat, nećuponavljat ni brojna javno iznesena ob-jašnjenja po kojima bi se pozdrav smio imogao koristit. Nedvojbenog sam stavada tom pozdravu nema mjesta u suvre-menoj Hrvatskoj. Ali dvojbe oko sudbineovog kao i budućih spomenika branitel-jima iz redova HOS-a treba konačno razr-iješiti.Svakome je sad jasno da je HOS osniv-an kao stranačka paravojska podpoglavnikovom slikom i križem s nožemi pištoljem kao obnova ustaške vojske sjasnim političkim i vojnim ciljevima. Sveje to rađeno u vrlo osjetljivom vremenuizdvajanja iz Jugoslavije i nastojanjastvaranja samostalne države Hrvatske.Minirat sva nastojanja i napore legitimnenovoizabrane hrvatske vlasti osnivanjemparavojske sa svim obilježjima koja ned-

vosmisleno upućuju na ustašku vojskusaveznicu Hitlera i Musolinija jest svojevr-sna urota koja je mogla imat nesaglediveposljedice u procesu stvaranje države.Vjerujem da su se HOS-u priključili broj-ni pojedinci koji su prvenstveno bili mo-tivirani željom za obranom domovine, paako hoćete i ‘’doma’’, a ne političkim ivojnim iluzijama stvaranja velike Hr-vatske. Svjedočili smo pojedinačnim i sk-upnim junaštvima i pripadnika HOS-a,kao i pripadnika ostalih postrojbi Hr-vatske vojske. Nažalost, rat je takva(ne)ljudska aktivnost u kojoj je pogibeljizvjesna i svi oni koji su sudjelovali u rat-nim operacijama dobro znaju da i pob-jede u ratu imaju svoju cijenu. Cijenu kojase nažalost broji i u poginulim, nestalimi ranjenim.

PRIMITIVNI NACIONALIZMI POSTAJUMJERA SVEGAMoramo se vječno sjećat hrvatskihjunaka i njegovat uspomenu na njih i nji-hova djela. Ali ne moramo i ne smijemobiti taoci njihovih zabluda il i čakzlonamjernosti njihovih vođa koji supokušavali i još uvijek pokušavaju njiho-vo plemenito domoljublje kanalizirati uoživljavanje propalih i odbačenih poli-tičkih ideja. Vidjeli smo kako je to završi-lo s pravim ustašama koji su znali isko-ristit nacionalno raspoloženje Hrvata dabi ih pred konačni poraz izdali i ostavili uklaonici, vidjeli smo kako je završio pro-jekt KPJ koji je iskoristio slobodarskinaboj naroda pa nakon pobjede okren-uo leđa demokraciji i slobodi uvodećiboljševičku diktaturu. Svaki dan gleda-mo što se događa s domovinom nakonšto gotovo trideset godina domoljubnonaivno dajemo povjerenje ljudima koji sekunu u Hrvatsku i obećavaju bolja vre-mena.Trebamo li ponovo bit meso za odstrelpa dopustiti da ‘’elite’’ koje su ratna vre-mena uglavnom provela po kabinetima irezervnim položajima ponovo koristežrtvu najboljih ne bi li uspjeli proguratsvoje promašene i zločeste zamisli. Sto-ga te časne ljude i njihova djela trebaoslobodit ustaške hipoteke i sa spomeni-ka njima u čast ukloniti poruku ‘’Za domspremni’’, jer ona može upućivat na toda su poginuli kao ustaše. A oni nisu gu-bitnici, već pobjednici…Gotovo je. Od sad sam komunjara, jugonostalgičar, četnik i tko zna što još. Pot-puno sam nevažan u cijeloj priči, ali umo-rio sam se promatrat kako primitivni na-cionalizmi postaju mjera svega u našimživotima kočeći svaki napredak i ne do-puštajući pomak u budućnost.Ne, ne aboliram hrvatsku epizodu u jugo-slavenskoj mreži, o njoj se može i trebaraspravljat. I utvrdit konačne stavove te itu epizodu odložit u povijest oslobođenihipoteka ukoliko postoje. No ne možemomiješat kruške i jabuke trpajući sve u istuvreću totalitarizama relativizirajući među-sobno zločinačku prirodu jednog režimau donosu na drugi.

20 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

UZ 700. OBLJETNICU LJEKARNE MALE BRAĆE

Otvor za novac na recepturnom stoluOtvor za novac na recepturnom stoluOtvor za novac na recepturnom stoluOtvor za novac na recepturnom stoluOtvor za novac na recepturnom stoluNa drvenoj vodoravnoj plohi recepturnog stola stare ljekarne nalazise otvor koji je bio predviđen za spremanje novca od prodanih lijek-ova. Otvor je bio tako prilagođen izdubenom kosinom da su novčićiili papirnate novčanice lako kroz njega klizile. Ispod otvora, odnosnoispod radne plohe stola, nalazila se ladica u koju je upadao novac.Naravno, ladica je bila pod ključem, i onaj tko je eventualno trebaovraćati ostatak morao je imati ključ. Utržak se svaku večer, ili pakprema potrebi, praznio. Ovaj praktični fratarski izum, imao je i higijenskirazlog. Kupac lijeka stavljao je novac na stol, a prodavač bi ga nakonšto je vidio da li iznos odgovara cijeni lijeka, i nakon što je eventualnovratio ostatak, određenim pomagalom gurnuo u kasu kroz otvor. Drugirazlog ovakve naplate jest i „transparentnost transakcije“, jer je pos-tupak omogućivao kupcu i prodavaču da vizualno kontroliraju točnostobračuna. Ovaj izum svojevrsni je prethodnik kasnije kase, koja jeuobičajeni inventar svake trgovine do današnjih dana. Fra Stipe Nosić

HABITAT GEO d.o.o.Dr. A. Starčevića 15, Dubrovnik, 098 765 401

Na zahtjev stranke g. Ivana Pejića iz Dubrovnika utijeku je izrada geodetskog elaborata za evidentiranjestambene zgrade na k.č. 1250/1 (č. zem. 466/6 te466/21 u k.o. Dubrovnik (Gruž). Pozivaju se vlasnicii posjednici susjednih katastarskih čestica nautvrđivanje granica koje će se održati 28. rujna 2017.u 9:00 na predmetnim katastarskoj čestici. Kontaktbroj: 095 1403 979 ili 095 1991 326.

HABITAT GEO d.o.o.Dr. A. Starčevića 15, Dubrovnik, 098 765 401

Na zahtjev stranke Stijepa Kovačića iz Dubrovnika u tijekuje izrada parcelacijskog elaborata za formiranje građevnečestice temeljem rješenja o utvrđivanju građevne česticena kat. čest. 2450 i 2451 k.o. Dubrovnik (čest. zem. 1214,1216 i č. zgr. 544 - stara izmjera ). Dana 02. listopada2017. godine u 9:00 na licu mjesta održati će se očevid, auvid u dijelove elaborata (skicu izmjere, kopije katastarskogplana, prijavne listove i izvješća koja su sastavni dioelaborata) biti će moguć u prostorijama našeg ureda 3.listopada 2016. u 09:00. Kontakt broj: 095 1991 326.

Priredio: Nikša Violić

ŠIPANSKA BAŠTINA

Crkva - tvrđava Duha svetogaCrkva - tvrđava Duha svetogaCrkva - tvrđava Duha svetogaCrkva - tvrđava Duha svetogaCrkva - tvrđava Duha svetogaIznad naselja Suđurađ nalazi se slikovita i visoka rene-sansna crkva Sv. Duha iz1578. godine. Građena je vi-soko u stilu tvrđave s ravnimkrovom površine oko 450metara četvornih. Služila je iza sklonište stanovništva odnapada gusara koji su u sred-

njem vijeku obično napadali iz Tunisa, Alžira,Tunisa. Ovo je jedina crkva – utvrda u cijelojjužnoj Dalmaciji, a po visini je najviša crkva naŠipanu. Do vrha crkve vode željezne stepenice,a sa vrha se pruža lijep pogled na istočni diošipanskog polja, i na ostatke nekih od renesan-snih ljetnikovaca otoka Šipana. Na vrhu tvrđaveje veća popločena kamena platforma na kojusu se prema pričanju starih Šipanaca, spuštalerode jeseni, na putu iz Evrope za toplije krajeve.

Terasasti krov je obnovljen 1972. godine, a unutrašnjost crkvedjelomično je bila obnovljena 1984. godine. Novu, temeljituobnovu ove stare crkve – utvrde, pokrenula je dubrovačkabiskupija polovinom 2016. godine.

37GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

KOMENTAR TREĆE SEZONE SERIJE ‘’TWIN PEAKS’’ -NAJIŠČEKIVANIJEG TELEVIZIJSKOG DOGAĐAJA GODINE

Tjeskobna igra identitetaTjeskobna igra identitetaTjeskobna igra identitetaTjeskobna igra identitetaTjeskobna igra identitetaTreća sezona ‘’Twin Peaksa’’ u temelju se bazirana nadnaravnom, na vječnom sukobu dobra izla, onostranog i ovozemaljskogKao i svaki istinski umjetnik, David Lynch u svojim se radovi-ma očito drži one Sokratove devize kako ‘’život bez propiti-vanja, nije vrijedan život’’. Njegov vlastiti visoki stupanjočuđenja stvarnosti koja nas okružuje, stvorio je filmski svi-jet prepun ekscentričnih i pomaknutih protagonista, poseb-nih znakovnih sustava, slika i zvukova, bizarnih životnih de-talja, kroz koje ovaj redatelj suvereno korača, prelazeći stvarnei metaforičke granice zbilje. Ovakvim umjetničkim pristupomLynch je obogatio filmski svijet i danas ga se s pravom držiza klasika sedme umjetnosti i jednog od najvećih živućihfilmskih redatelja. Dovoljno je spomenuti filmove ‘’Čovjekslon’’, ‘’Plavi baršun’’, ‘’Mullholand drive’’, ‘’Divlji u srcu’’,‘’Izgubljena cesta’’... da bi se shvatilo s kakvim opakim ti-pom imamo posla. Sve su to redom impresivna filmska os-tvarenja, virtuozno režirana, obogaćena širim društvenimkontekstima, s galerijama slojevito predočenih likova. Tal-ent mu nitko nikad nije mogao osporiti, sve ostalo je bilo usferi osobnih umjetničkih preferencija gledatelja, njihovogfilmskog (ne)ukusa.Ipak, ono što je učinio s televizijom kao medijem nadilazi svegore spomenuto. Snimivši serijal ‘’Twin Peaks’’ revolucion-izirao je televiziju, ponudivši gledateljima novi filmski jezik,novi narativni stil, ma potpuno novi filmski žanr. Stvorivšimješavinu nadrealnogkrimića noirovskog prizvu-ka, s natruhama sapunice,crnohumorne drame, trilerai horora, Lynch i njegovsuradnik Mark Frost, uzmagično sugestivnu glaz-bu Angela Badalamentija,maestralno su predočili tur-oban društveni kontekstameričke provincije,tjeskobnije i tamnije naličjeameričkog sna. Jasnoprogovorivši o temama incesta, kriminala, laži i nasilja u tradi-cionalnoj američkoj obitelji, Lynch je zagrebao po površiniteme o kojoj se nitko dotad nije odvažio pričati na taj način.Najbolji opis ove kultne američke serije dao je pokojni films-ki kritičar Vladimir Tomić koji je ‘’Twin Peaks’’ opisao kao‘’Gradić Peyton na kokainu’’. O stilu i atmosferi suvišno je iraspredati, oni su za televizijske standarde onog vremenabili toliko avangardni i toliko su utjecali na sve kasnije popu-larne serije, da televizija nakon ‘’Twin Peaksa’’ nikad višenije mogla biti ista. I danas kad gledate te stare epizode, sveto i dalje izgleda tako moderno, svježe, moćno, opojno. Zatoje Lynch filmski genij, bez obzira što su mu i tada zamjeralinepoštivanje narativnih pravila filma, sklonost fabulističkimesktravagancijama, nadrealnim artističkim eskapadama.Kreativno raspojasani LynchOdlučivši se nakon više od 25 godina snimiti treću sezonuovog serijala, Lynch (i Frost kao vjerni mu partner) kao da jehtio zaokružiti ukupni dojam nedorečenosti kraja zadnjeepizode i dodatno je naglasiti, šaljući pritom poruku svimonim ABC – ovim direktorima koji su ga (kako je on svoje-dobno tvrdio) kreativno ograničavali. Izabrao je zato ugled-nu kablovsku mrežu Showtime, koja mu je tolerirala jošradikalniji, bizarniji i teže shvatljiv zaokret u radnji, nego što jebio u drugoj sezoni. Raspoloženi i kreativno raspojasaniLynch sa svim strastima i afinitetima prema nadrealnom,nepredvidljivom, neodređenom, beskonačnom, sa svimsvojim asocijativnim sistemima, kodiranim mjestima, autoref-erencama, unutarnjim logičkim strukturama stvara, kako isam navodi, 18-satni film. Jer treća sezona ‘’Twin Peaksa’’svakako nije serija u klasičnom smislu. U novim nastavcima,

radnja se događa 25 godina nakonzavršetka druge sezone. Ritam serijeje znatno sporiji, filmski prizori zaoš-treniji, jezik razlomljen, izvještačen,otežan. Radnja se grana u više naiz-gled nepovezanih pravaca, kreće seod Las Vegas, preko New Yorka doTwin Peaksa i bespuća američkihzabiti. Redatelj napetost stvara svojimpoznatim dualizmom svjetova,gradeći napetost između vidljive i nev-idljive fizičke stvarnosti, između stvar-nog svijeta i onog potisnutog, nagon-skog, podsvjesnog.Specijalni agent Dale Cooper, u izved-bi maestralnog Kylea MacLachlana(koji nastupa u čak tri uloge), izlazi izCrvene sobe, a ubrzo susrećemo injegovog zlog dvojnika, odnosno tzv.doppelgängera u kojem obitava zliduh Bob, kao i cijelu novu plejadu lik-ova iz starih epizoda, uz mnoštvonovih, poznatih imena poput MoniceBelucci, Ashley Judd, Jenifer JasonLeigh, Tima Rotha, Jima Belushija idrugih. Nažalost nema više likovaJosie Packarda, Harryja Trumana,Donne Hayward, Lea Johnsona....Radnja novih nastavaka nametljivo jesnolika, prepuna pitanja bez odgovo-ra, na trenutke toliko eksperimental-

na, da se čak i najbizarniji momentistarog ‘’Twin Peaksa’’ čine tako obič-ni. Impresivna je osma sezona, kojau Kubrickovom stilu objašnjava razlognastanka zla i njegove protuteže u likuLaure Palmer, kao i dvije posljednjeepizode te sam kraj serijala koji zavr-šava misterioznim preokretom, takokarakterističnim za Lyncha. Iako senekako uspio progurati u filmski main-stream, i ovaj njegov uradak pokazujeda je njegova estetika primarno du-hovna, alegorična, mistična i prije sve-ga subverzivna. I cijela sezona neod-oljivo podsjeća na jedan veliki, kolek-tivni san, sa nizom manjih odvojaka,o čemu izravno progovara i MonicaBelucci u 14. epizodi: ‘’Mi smo poputsanjara koji sanja i onda živi u svomsnu. Ali tko je sanjar?’’.Kyle MacLachlan: Imam ista pitanjakao i svi drugiJasno je da Lynch nije mogao udoslovnom smislu nastaviti tamo gdjeje stao prije više od 25 godina. Protokvremena i društvenih promjena teš-ko je ignorirati, a svako recikliranjestarih motiva, bila bi na propast os-uđena ziheraška tatika na koju Lynch,

inovativan kakav oduvijek jest, nikadne bi pristao. Novo vrijeme, nova pravi-la, ali je Lynch opet intrigantan i smnoštvom zanimljivih filmskih rješen-ja. Taktilno doživljeni prizori, složeni itjeskobni odnosi među ljudima nagranici mizantropije, eksploatiranjetragičnih osobnih motiva likova, aliprije svega poigravanje s očekivanjemgledatelja, obilježja su njegovog au-torskog rukopisa te nam i ovdje ot-krivaju Lyncha kao zrelog, promišl-jenog i inteligentnog filmaša. Serijaopsesivno veže gledateljevu pozor-nost, iako je u većini epizoda lišenapretjerane dinamiziranosti radnje. Alizato iz svake epozode izvire nelago-da, neka bestežinska tuga, tjeskobnaigra identiteta. Naravno, uz izvrsne glu-mačke interpretacije i dojmljivu vizual-nost.Treća sezona ‘’Twin Peaksa’’ u temeljuse bazira na nadnaravnom, na vječn-om sukobu dobra i zla, onostranog iovozemaljskog. U njoj ništa nije onak-vo kakvo se isprva čini i najviše je ve-zana uz Lynchov film ‘’Fire walk withme’’. Cjelokupan redateljski konceptmože se povezati s inače omiljenimLynchovim inspiracijama: budističkimučenjima, postavkama jungovske psi-

hoanalize i aristotelovskemoralne teorije, okultiz-mom, ali i s neizravnim citi-ranjem Homera (Odisejevpovratak), Kierkegaarda (is-tina je subjektivna stvar) iSchopenhauera (svakičovjek drži granice vlastitogvidnog polja granicama svi-jeta). Ta Lynchovska films-ka ikonografija spoj je ra-zličitih stvarnosti i dimenzi-ja postojanja, kako onih ob-

jektivnih, tako i onih mističnih i metafiz-ičkih. Za njega je zbilja više iracional-na nego logički objašnjiva i zato je stal-no iznova propituje. I nas rastužuje.Jer tužno nas tjera da uvidimobeznačajnost onog što u svjetovnomsmislu smatramo značajnim.Zaključno, iako nema puno veze sastarim serijalom nova sezona je izn-imno intrigantna, efektnog,nedorečenog kraja. Sudeći po reakci-jama, gledatelji, ali i filmski kritičari opetsu šokirani viđenim. Dio njih je odušev-ljen, dio izuzetno kritičan, neki fanovipomalo razočarani izostankom at-mosfere starog ‘’Twin Peaksa’’, ali svisu manje-više zbunjeni i polemizirajuo radnji, značenju, završnim epi-zodama. Ništa čudno jer je i glavni glu-mac Kyle MacLachlan nakon završet-ka snimanja izjavio: ‘’Imam ista pitan-ja kao i svi drugi. Je li to – to? Postav-lja se toliko puno pitanja koja će mučitiljude dugo vremena. To nije sretankraj, ali je li uopće kraj? Osim nekihsituacija koje su razriješene u novojsezoni, ostala su nam samo pitanja.Ja ih još uvijek postavljam sam sebi’’.

Napisao: Pavo Jančić

38 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

KONCERTOM PARNOG VALJKA ZAVRŠENO LJETO U VALAMARU

Dubrovčani s Akijem pjevali cijeli koncertDubrovčani s Akijem pjevali cijeli koncertDubrovčani s Akijem pjevali cijeli koncertDubrovčani s Akijem pjevali cijeli koncertDubrovčani s Akijem pjevali cijeli koncert

LAZARETI - PO PRVI PUT U DUBROVNIKU

Barcelona Gipsy balKan OrchestraBarcelona Gipsy balKan OrchestraBarcelona Gipsy balKan OrchestraBarcelona Gipsy balKan OrchestraBarcelona Gipsy balKan Orchestra

Članovi Barcelona Gipsy balKan Orchestra nastupili su uutorak, 19.rujna, u Klubu Lazareti, predstavivši se tako Du-brovčanima prvi put .Inspirirani glazbom u svim njenim ele-mentima i stilovima pa tako svojim strastvenim nastupimaoduševljavaju publiku širom Europe.Oduševili su je i u Dubrovniku. U njihovom sviranju se jed-nostavno isprepliću tradicionalne židovske i romske note saelementima jazz-a i zaboravljenih glazbenih religijskih melo-dija dok se u pozadini mogu čuti latino-američki ritmovi, tradi-cionalna katalonska, srednjoistočna, balkanska ili elektrons-ka glazbe pomješana sa fuzijom, rock’n’rolla i country-a. Ovaj(ne)običan multietnički orkestar čine: Sandra Sangiao (vokal,Cataluńa), Mattia Schirosa (harmonika, Italija), Ivan Kovačević(double-bass, Srbija), Julien Chanal (gitara, Francuska), Ste-lios Togias (udaraljke, Grčka), Joaquín Gil (klarinet, Málaga) iOleksandr Sora (violina,Ukraina).

OGRANAK MATICE HRVATSKE DUBROVNIK

Predstavljena knjigaPredstavljena knjigaPredstavljena knjigaPredstavljena knjigaPredstavljena knjigadr.sc. Hrvoja Kačićadr.sc. Hrvoja Kačićadr.sc. Hrvoja Kačićadr.sc. Hrvoja Kačićadr.sc. Hrvoja KačićaU organizaciji Ogranka Matice hrvatske uDubrovniku, u srijedu, 20. rujna, u čitaoni-ci Narodne knjižnice Grad, predstavljenaje knjiga ‘’U službi Domovine - Croatia Re-diviva’’ novo i prošireno izdanje autoradr.sc. Hrvoja Kačića. Knjiga je objavljenau izdanju Nakladničke kuće Tonimir-Varaždinske Toplice i OMH u VaraždinskimToplicama. Izdanje su predstavili predsjed-nik OMH u Varaždinskim toplicamaStjepan Juranić, Ivan Mustać i sam autorHrvoje Kačić.

DUBROVAČKI SLIKAR STJEPKO MAMIĆ PO ČETVRTI PUTIZLAŽE U NACIONALNIM MUZEJIMA JUŽNE KOREJE

Izložba posvećena očuvanju okolišaIzložba posvećena očuvanju okolišaIzložba posvećena očuvanju okolišaIzložba posvećena očuvanju okolišaIzložba posvećena očuvanju okoliša

U Nacionalnom muzeju Južne Koreje Haegeumgang ThemeMuseum 3. rujna 2017. svečano je otvorena Treća međunar-odna izložba posvećena očuvanju okoliša pod nazivom ”Zem-lja koju volim”. Izložbu koja se održava pod pokroviteljstvomMinistarstva okoliša Južne Koreje otvorio je generalni direktorHegeumgang Theme Muzeja Kyung Myung-ja,Yu cheon–up.Na izložbi izlažu umjetnici iz ukupno dvadeset dvije zemlje izcijelog svijeta.Dubrovački slikar i pomorski kapetan Stjepko Mamić koji pred-stavlja Hrvatsku ovom prigodom izložio je sliku po nazivom“Spring flowers ( The first Flower)“, u tehnici acrylic/mix me-dia na lanenom platnu, 80x80 cm. Kao i sva umjetnička djelana ovoj međunarodnoj izložbi ( slike i skulpture u svim tehni-kama te fotografije) inspirirane su poezijom japanskog pjesni-ka Taro Aizu. Tako je Mamićeva slika s motivom cvjetova in-spirirana poemom Spring: Prvi cvjetovi.Izložba ‘The Earth I love’ u Haegeumgang Theme Museum,Yukyung Art Museum 1-5 traje od 1. 9. do 22. 10. 2017. apotom seli u Yeosu, u Hwain Galeriji od 26. 10. do 08. 11.2017. DMM

Nakon sajma Proizvodi hrvatskogsela, prvog dubrovačkog CraftBeer Festivala, dvodnevnog Motosusreta, mnogobrojnih marševaGradske straže, 23 besplatne kinoprojekcije, 13 Retro večeri, 16 kon-cerata na otvorenom i 100 dananezaboravne zabave na Babinomkuku 15.rujna je spektakularnomizvedbom Parnog valjka završenoovogodišnje izdanje Ljeta u Val-amaru. Bend koji je odličnim

svirkama i nezaboravnim albu-mima ispisao brojne stranice hr-vatske rock povijesti sinoćnjim jekoncertom u kampu Solitudospojio generacije, a akustična iz-vedba jednog od najdugovječnijihbendova s ovih prostora bio jepravi pogodak za rasplesanu du-brovačku publiku koja je uglas sAkijem pjevala najveće hitove. Je-dinstvenu atmosferu s koncertaovog legendarnog benda dono-

simo u fotogaleriji. Real-izaciji ovogodišnjeg Ljetau Valamaru pomogli suPIK Vrbovec – Mesna in-dustrija, Ledo, Turističkazajednica Grada Du-brovnika, AlfaplanGrađenje, Capella, Stolar-ija Samardžija, Dual Con-cept, Vertron, Entasis, OtpDubrovnik, Horting, EllaboInd., Saitech, Eurodaus,Kont, Frigomotors,Končar - Električni uređajii FotoStar te medijski pok-rovitelji Dubrovačkivjesnik, Dubrovniknet.hr iDu TV.

Odnosi s javnošćuValamar Riviera d.d.

39GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Padaju zvijezde...Doznali smo i to kako je Hrvatska vojska, po broju generala, i dalje međunajbogatijima u svijetu; Amerika ima 12 generala na milijun vojnika, aHrvatska 32 generala na 15-tak tisuća vojnika!Govore neka starija čeljad, kako se nijeuputno družit’ s najbližim susjedima. Kakosi susjede, danas, pa kako si, sutra opet, ievo ti ih prekosutra. Banu na vrata, baš kad’si sjeo za trpezu. Ili krenuo vanka. Ili izaš’oiz banje. Hoće uzajmit’ kikaru cukara,prašak za pecivo, kacavitu…bokun kruha.Zato više vole druženje s udaljenijim sus-jedima. Ako je nešto stvarno važno, nismodaleko, a ni preblizu, za nenadane, spon-tane upade. Kažu, slično je i na državnojrazini. Evo recimo, dobri smo sa Islandom,vole nas u Koreji i Novom Zelandu. A našinajbliži susjedi npr. Slovenci, stalno neštohoće, pa kad’ im ne damo, oni nama neštoblokiraju. Ili stavljaju bodljikavu žicu. Sad’bi nam uzeli bokun mora, a sutra, ‘kozna što? Mađari nam rovinavaju Inu,a ne daju nam onega direktora, štose za trpezom domunjav’o i dopisiv’os našim doktorom za privatizaciju. Nedaju nam, da mu sudimo.Srbi bi nas pak učili demokraciji imijenjali nam praznike u kalenda-ru, a Bosanci nam ne daju gradit’most. Svi nas nešto, uzeli na zub.Zato je prava prijateljska gesta došlaiz Vatikana. Papa Franjo je proglasiogodinu milosrđa.Pa, je prvo poplavljenim Zadranima,da ih malo utješi, posl’o svetoga Le-opolda Mandića, u caklenoj kapsi.Maloga rastom, skromnoga i narodubliskoga kapucina, svi su voljeli zaživota, a vole ga i danas. Zato sutisuće štovatelja, prvo u Zadru a ondau još tri grada, po cijele noći, u crk-vama hodočastili neraspadnutomtijelu posebnoga gosta i klanjali mu se.Bilo je, k’o i vazda, i onih, koji su veći kato-lici od Pape, pa su rekli, kako su Kršćani,prema Bibliji, dužni žedne napojit’, gladnenahranit’, siromahe odjenut’, putnike prim-it’, bolesnike pohodit’, robove otkupit’, amrtve - pokopat’. Zato su ovu vizitu dra-goga sveca, nazvali ‘’turnejom četiri skaka-onice’’, pitajući organizatore, bi li sv. Le-opold više volio da počiva u miru, ili da gagodinama voze po turnejama, kako bi muse klanjali. Jesu li zaboravili, kako je u Pr-voj Korizmenoj Isus rek’o: GospodinuBogu svom se klanjaj i njemu jedinomsluži. Neki pravnici tvrde, da je, prema Ka-znenom Zakonu RH, zabranjena povredamira pokojnika, prema članku 332. Osim,ako se zakon nije promijenio.A novi Zakon o zabrani upotrebe simbolatotalitarnih sustava, najavio je naš prem-ijer, čim osnuje prikladno vijeće. Upućenikažu, da će u prijedlogu bit’ zabrana svihsimbola prošlosti: Petokrake, Tita i Komu-nizma, pa onda i Socijalizma, humanosti,ljudskosti, državnih stanova, jeftinih kredi-ta, K-15, kase uzajamne pomoći, sindikata

i svinjskih polovica, drva za loženje i ćumu-ra. Samo da se osnuje povjerenstvo!A naši susjedi Talijani, nemaju namjeruzabranit’ crvenu zvijezdu, srp i čekić.Umjesto toga su ovih dana, bez ikakva pov-jerenstva, u Parlamentu usvojili zakon, kojizabranjuje javno prikazivanje fašističkihsimbola. Tako su svojoj sramotnoj, Neo-fašističkoj stranci, zaprijetili zatvorom od6 mjeseci do tri godine, za nacističko sa-lutiranje i pozdrave, prodavanje NACI - su-venira i širenje propagande na internetu. Zane falit’, zabranili su i tzv. Hitlerovu tortu, unekoj lokalnoj pastićeriji.A, ako neke stare neofašiste uhvati nos-talgija, vazda mogu bit’ ugošćeni u nas, na

nekom domoljubnom koncertu, ili okupljan-ju naših, u crno obučenih junaka. Tek toli-ko, da ih želja mine!Nakon puno silaznih trendova, Hrvati sujedva čekali i neke uzlazne. Tako smodoznali, kako je Hrvatska vojska, po brojugenerala, i dalje među najbogatijima u svi-jetu; Amerika ima 12 generala na milijunvojnika, a Hrvatska 32 generala na 15-taktisuća vojnika!Više generala od Hrvatske imaju tek rijetkezemlje, poput Njemačke ili Srbije. I to nisunovi podaci. Moguće je, da je naša pred-sjednica dodala čvarke još kojemuzaslužnom časniku, koji će uskoro u društ-vo onih umirovljenih, sto dvadeset i pet.A jedan od generala, ili preciznije admiral,honorarno uposlen k’o njezin savjetnik,podijelio je s javnošću svoj stav, da se Hr-vatska ne treba branit’ na granicama, jer jetoliko jaka, da može bit’ u Ljubljani za 48sati. I dok je mnoge pogustala genijalnadoktrina admirala, poznatog po svojim ure-đenim meksičkim brčićima, drugi navodenjegovu biografiju, u kojoj stoji, da je ovajstručnjak u Beogradu školovan, bio tamo

jako cijenjen. Kažu i to,da je radi podužeg če-kanja zubne proteze uJugoslavenskoj vojsci,zakasnio u domovinskirat. Sve to mu nisuzamjerili, jer, fakat, zubisu mu baš, k’o… iz rek-lame.Ali izjavom o mogućemprodoru naše vojske uSloveniju, gadno je na-jedio predsjednicu. Pa,ako to Slovenci i miritaju, ne možeš to rijet’.Nije u redu! Zato ga je predsjednica, po pov-ratku s Malte, s mjesta vojnog savjetnika,premjestila u - penziju.U nizu tragičnih događaja, ove setemaneje odjeknulo i samoubojstvo na groblju uZagrebu.I to baš na Franjinu grobu. Zašto bi se ne’koubio na grobu prvoga Hrvatskog predsjed-nika? Svaka, ovako tragična vijest, navodi

ljude da postave ovakvo pitanje. Je li nes-retnik teško prežalio bivšu državu, ili ga jedokrajčila lijepa naša? Krivci svukud okonas, a on upuc’o pogrešnoga. Sebe!E jesu naša čeljad vražja. Ma zamisli ti, Hr-vati se domislili kako ne plaćat’ porez naaute, pa namjerno ne kupuju nova auta,nego voze stare. Njih deboto tri kvarta voza-ča, imaju u prosjeku skoro trinaest godinastare karampane. Neće nove i bog.Zato je država stigla u pomoć. Bivši finan-cijski stručnjak Agrokora, a sadašnji mini-star financija, zabrinut za sigurnost vlasni-ka starih krntija, smislio je i rješenje. Najav-io uvođenje novoga, zelenoga poreza nastare aute. A stari porez na nove aute – os-taje. Tako će se više isplatit’ kupnja novihauta. I nema uz ovaj, više nikakvih novihporeza; ni za dječje bicikle, ni za kariće,trokolice, romobile, skejtove i role.U Ministarstvu ne znaju o tome ništa. Da jeto istina, on bi to sigurno njima prvima biorek’o.Znaju oni njega dobro. On bi najradije, dami svi vozimo nove aute, k’o i on, pa danam porez na njih plaća - ne’ko drugi.

40 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

mali OGLASINEKRETNINE

(ponuda/potražnja)

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12:00 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA666999 (upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta ujednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen).Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383,www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.

Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište. Prilikompredaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, uprotivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

Za detaljne informacijeoglasa u okviru nazoviteLibertas Inženjering na

091 612 8097, 020 356 020 iliwww. libertasinzenjering.hr

AGENCIJA

ZA PROMET

NEKRETNINAMA

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market ing.comdubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

Šipčine, AKCIJA MJESECA uređenidvosobni stan ispod ceste, s parkingmjestom, 163.000 eura

Gruž, SNIŽENA CIJENA dvosobni stan6 kat neboder,pogled na more 112.000eura

Batala, dvoiposobni stan, 3.kat, nasamoj obali u Lapadu, 195.000 eura

Dom zdravlja 4 sobni stan, pogodnoza turizam, 104m2

Rožat luksuzna novogradnja, dvoetažnistan 90m2, vrt 97m2, 2 parkinga ugaraži 265.000 eura

IZUZETNA PRILIKA,Nuncijata zemljište560m2, lokacijska dozvola 260.000eura

Sustjepan, izuzetna prilika kamenakuća sa vrtom za adaptaciju, 159.000eura

PRILIKA POVOLJNO kod Hotele Adrie,kat kuće 90 m2, taraca, vrt, 210.000eura

SAVRŠENA PRILIKA Rožat zemljište saprojektima 900m2 samo 139.000 eura

NOVO ORAŠAC ispod magistrale Kućai omirine sa građevnim zemljištem.

SUPER PONUDA VRBICA poviše mag-istrale 2.300m2 građevno zemljište, lije-pi pogled 135 eura/1m2, ili 310.000eura

NOVO U PONUDI ŽUPA, Čelopeci,građevno zemljište 800m2 uz cestusamo 135.000 eura

POVOLJNO Zaton uz cestu građevnozemljište za turističke namjene 3.300m2po 170 eura/1m2

NOVO BRSEČINE građevno zemljištepoviše magistrale 840m2, voda, struja,asfaltni put lijepi pogled 118.000 eura

Trsteno građevno zemljište, ispodceste kod crkve, 1.100m2 samo105.000 eura

JEFTINO ,Kupari zemljište za kuću splaćenom dozvolom, 105.000 eura

POVOLJNO Orašac kuća za obnovu sazemljištem,pogled na more ,110.000eura

IZUZETNA PRILIKA Lozica kuća sazemljištem i privatnom plažom ,520.000eura

SNIŽENO,Vrbica lijepa kuća sa vrtomod mora 50m, 270.000 eura

UREĐENI STAN U MOKOŠICI / 57m2,nedavno adaptirani moderni dvosobnistan / 119.000 eura

APARTMAN U NOVOGRADNJI / 112m2,lođa s pogledom na more, parking mjes-to, Župa Dubrovačka / 212.800 eura (po-pust na gotovinu)

MALI STAN U GRUŽU / u blizini robnekuće Srđ, 43m2 za uređenje, 1. kat, ure-dna i održavana zgrada, rijetkost / 90000eura

POVOLJAN STAN U MOKOŠICI / 64m2,visokoprizemlje s terasom, uredan iodržavan, otvoren pogled / 109000 eura

MALI STAN ZA MALE NOVCE / Proda-jemo potpuno namješteni 1.5 sobni stanna 1.katu novije stambene zgrade u Oraš-cu, balkon s pogledom na more, park-ing, sprema / 77900 eura

RENOVIRAN STAN U HLADNICI / Nado-mak Vojnovića, 3 spavaće sobe, dnevniboravak s terasom, dvije etaže, 4.kat /210.000 eura

PRODAJEMO KUĆU NA AUTOBUSN-OM KOLODVORU / U našoj ekskluzivnojponudi kuća nasuprot autobusnog kolod-vora idealna za turističko iznajmljivanje,115m2 stambenog prostora i terasa /330.000 eura

PRILIKA / U našoj ekskluzivnoj ponudimala ruševna kuća (79m2) s velikim zem-ljištem (1000m2), u srcu Kalamote /79.000 eura

NAJBOLJA KUPNJA / 97m2, mala iprekrasna vila s velikom terasom u Du-brovačkom Primorju / 375.000 eura

RENOVIRANA KUĆA S GLORIJETOMNADOMAK STONA / 50m2, mala kućana tri etaže s vrtom u mirom i tihom na-selju / 350.000 eura

VEĆI STAN U PRIZEMLJU NA PODRUČ-JU LAPADA, PJACE, MONTOVJERNE /

IVANICA HITNO PRODAJEM kuću rohbau, 250m2 s dvorištem, 42.000 eura

Potražujemo građ. zemljišta, omirine,kuće, stanove na Dubrovačkom po-dručju,Agencija DMPDr.A.Stračevića 20, 020550 888,0913210244, 0911170577,

www.dubrovnikrealestate.info

Prodaje se dvosobni stan 70m2 (1650e/m2) u Novoj Mokošici, useljiv,dvoetažni, mogućnost renoviranja udva manja. 091 725 4885 (zvati nakon16.00).

OBITELJ TRAŽI STAN na području gra-da, na duže vrijeme, dvosoban ili troso-ban, prednost Lapad. 098 618 917.

Iznajmljujem dvosoban stan u u Sara-jevu kod Katedrale, prednost studenti.091 794 3117

Iznajmljujem stan od 63 m2 u prizeml-ju kuće u Lapadu na duže. Idealnapozicija za stanovanje. Cijena po dogo-voru. 091 540 8164.

Iznajmljuje se konoba “Konavoski ko-min” - Velji do na duže vrijeme. 098 9299421.

Iznajmljujem stan i apartman na Grudi.791 204 ili 098 959 5949.

POSAOPopravci na odjeći, sve po 25 kuna! 413795.

Uređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr.098 958 1993

Vršimo tapeciranje unutrašnjosti krovaautomobila. 098 957 6052

KAMENOKLESAR-Izrada grobnica,spomenika, vaze, klupice, skaline,ograde, kolone, pila. 091 728 5208.

Dubinsko-kemijsko čišćenje tapiciran-og namještaja: kutne garniture, fotelje,kauči, stolice, autosjedala, unutrašnjostplovila itd... Dolazimo na Vašu adresuna podrucju grada i okolice. 095 3993059.

Izrađujemo i montiramo žaluzine,trakaste zavjese, rolo i duo rolo zavjese,rolo komarnike, panel zavjese. Zatvar-amo balkone roletama.Vršimo ugrad-nju i servis roleta. 091 147 2794 , 020201 131 ili na mail: gkrizmanic@gmail.com

Vrtlarske radove, povoljno. 091 9374727.

RAZNOProdajem KŠK - Holštajn bijelu kobilu,ujahanu, školovanu, s muškim ždrebe-

Siguran kupac, poželjna terasa ili vrt

ZA SIGURNOG KUPCA TRAŽIMO VELI-KI STAN U ZLATNOM POTOKU / Cca120m2, blizina glavne ceste, niži katovi

HITNO TRAŽIMO MANJE STANOVE NAPODRUČJU MOKOŠICE / Velika bazakupaca

TRAŽIMO GARSONJERE NA PODRUČ-JU GRADA / Zbog povećanog interesakupaca, potražujemo manje stanove do30-40m2 na širem području Grada

TRAŽIMO KUĆU U SLANOME DO250.000 EURA / Za konkretnog kupca,uređena ili za adaptaciju, pogled na more,osiguran parking

TRAŽIMO MALI STAN U LAPADU / Zasigurnog kupca tražimo stan od 40-50m2na prostoru Uvale, Semafora i Vojnovića

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVE UN-UTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređene iliza adaptaciju

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Uređeneili za adaptaciju, poželjan vrt ili terasa

POTRAŽUJEMO MANJU GRAĐEVI-NSKU PARCELU U RIJECI DU-BROVAČKOJ / Za konkretnog kupca,cca. 500m2 za gradnju obiteljske kuće,ispod magistrale

POTRAŽUJEMO KUĆE ILI STANOVE USTAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTAT /poželjan pogled na more, terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEM-LJIŠTE / Za gradnju stambene zgrade napodručju Grada, Mokošice ili Župe,1000m2091 612 8097, 020 356 020 iliwww. libertasinzenjering.hr

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šip-čine, Lapad, Mokošica, Župa, 091 3210244, 091 1170 577 www.dubrovnik-marketing.com

41GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

ULICAMA MOGA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA:

T:020 358 980, T/F:020 311 992 tele5marketing@gmail.com

tom starim 4 mjeseca + opremu za ja-hanje. 098 906 6021.

Prodajem dječji krevet s komodom imadracem ukupne dimenzije 169 x 78x 98 cm. Korišteno pola godine, u iz-vrsnom stanju. 600 kn. 091 760 1161.

Prodaje se peć „Gorenje“ za centralnogrijanje, kuhanje i pečenje, dva sobnaradijatora i jedan za kupaonu, cirkular-nu pumpu ľ cola, ekspanzionu posudu50 l., kompletnu zapornu armaturu zapeă i radijator. 6500 kn. 098 595 051

Piše: Vesna Mijović

UMIROVLJENIČKI KUTAK

Umirovljenici u regijiUmirovljenici u regijiUmirovljenici u regijiUmirovljenici u regijiUmirovljenici u regijiProsječna mirovina u Austriji je 1100eura, a u Hrvatskoj 297 eura. Kolike suprosječne mirovine u drugim zemljamau našem okruženju?

tele5marketing@gmail.comT: 020 358 980 F: 020 311 992

mARKETIN

Osmog lipnja 2017. god. uZagrebu je održana Sedma re-gionalna konferencija umirovl-jenika pod parolom “Umirovl-jenici za socijalnu Europu”. Sk-upu je prisustvovalo 13 sindika-ta iz deset država. Prisutni subili sindikati Austrije, Italije, Slo-venije, Mađarske, Bosne i Her-cegovine ( dva sindikata, onajiz Republike Srpske i onaj izFederacije BiH), sindikat CrneGore, Srbije, Makedonije i Kos-ova te, naravno, i Hrvatske.U uvodnom dijelu Konferencijegovorilo se o “ Povelji o pravi-ma starijih osoba i umirovljeni-ka u Europi” koja je usvojena25. listopada 2016. na Izvršn-om odboru FERPE (Europskaunija umirovljenika).Tri su glavne toče ove Povelje.To su:1. DOSTOJANSTVO koje po-drazumijeva aktivno starenje testarije kao aktere i nositelje ak-tivnosti te međugeneracijskupovezanost.2. BLAGOSTANJE koje podra-zumijeva mirovine za dostojanživoti mogućnost pristupakvalitetnoj zdravstvenoj skrbi, te3. SIGURNOST koja podrazum-ijeva zajamčeno pravo na hranui energiju, zaštitu od nasilja teprimjerenu politiku u smještaju.U drugom dijelu Konferencijepredstavnici pojedinih sindika-ta, u kratkim crtama, izložili supoložaj umirovljenika i starijihosoba u svojim zemljama.Prvi su svoju situaciju iznijelipredstavnici Austrije i Italije.Kako sami kažu, ni njihovimirovinski sustavi nisu idealni,ali s obzirom na puno lošijipoložaj umirovljenika u drugimzemljama u okruženju, ti prob-lemi izgledaju minorni. Njihovemirovine su daleko iznad mirov-ina ovih drugih država.Prosječna mirovina u Austriji jetako 1100 eura i to je ujednoiznos koji se uzima kao granicasiromaštva. U ostalim državamasituacija je sljedeća.U Bosni i Hercegovini postoje

dva sistemamirovinskihzakona (jedanu Republici Srpskoj, a drugi uFederaciji BiH). Umirovljenici uRepublici Srpskoj imaju nomi-nalno najniže mirovine u Euro-pi. Prosjek mirovina je 170 eura,dok je minimalna mirovina 85eura. U Federaciji BiH-a mini-malna mirovina iznosi 152 eura.Prosječna mirovina u Crnoj Gorije 285 eura, a granica siromašt-va 186 eura. Najteža situacija jena Kosovu gdje je prosječnamirovina 75 eura. U Sloveniji jeprag siromaštva postavljen na617 eura, međutim, velik brojumirovljenika prima mirovinu do500 eura.Prosječna mirovina u Mađarskojiznosi 350 eura, a kao granicasiromaštva je iznos od 220 eura.Predstavnik sindikata umirovl-jenika u Srbiji kazao je kako pri-hodi umirovljenika u Srbiji nisudostatni za dostojanstven život.Minimalna mirovina iznosi tek 75eura dok je prosječna mirovina193 eura. Prosjek mirovine uMakedoniji je 144 eura.Bolje od država nastalim odJugoslavije stoje mađarskiumirovljenici, ali i oni daleko odonih u Austriji i Italiji. Prosječnamirovina u Mađarskoj iznosi 350eura. Kao granica siromaštvauzima se iznos od 22 eura, me-đutim, više od 100 000 umirovl-jenika prima mirovinu nižu odtoga.I na kraju gdje je tu Hrvatska?Hrvatska prosječna mirovinaiznosi 297 eura. Tu prosječnumirovinu prima 868 830 umirov-ljenika, dok 79 409 prima 1682kune.Na kraju konferencije je istaknu-to: Bez obzira na bogatstvopojedinih zemalja platežna moćstanovništva opada. Razlikemeđu državama su sve veće.Trećina građana EU je siromaš-na. Stoga se predlaže borba zasocijalnu državu i na zajedničkodjelovanje sindikata kako bi seizborili da razlike u EU nestanu.

42 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

OVOGA PETKA

Klavirski koncert Yoko NishiiKlavirski koncert Yoko NishiiKlavirski koncert Yoko NishiiKlavirski koncert Yoko NishiiKlavirski koncert Yoko NishiiKoncert japanske pijanisticeYoko Nishii održat će se upetak, 22. rujna, s početkom u19:30 u Čitaonici Narodneknjižnice Grad, a obuhvatit ćekompozicije Kozabura Hiraia,Kosakua Yamada, Felixa Men-delssohna, Roberta Schuman-na, Franza Schuberta, FranzaLiszta kao i skladbe domaćihkompozitora Dore Pejačević iBožidara Kunca.Yoko Nishii rođena je u Iseu, uJapanu, i već od četvrte god-ine pohađala je privatne satoveglasovira. Diplomirala je francuski jezik i književnostna privatnom Sveučilištu Keio u Tokiju 1998. Istegodine upisala je Muzičku akademiju „Ino Mirković“u Lovranu. Od 2005. - 2007. polaznica je napred-nog studija na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a tre-nutačno podučava na Umjetničkoj akademiji u Aichi-ju u Japanu. Održala je brojne solo recitale i dobitni-ca je više nagrada, i to u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji tedakako Japanu. Ustrajno radi na istraživanju i pro-mociji skladatelja i glazbe iz Hrvatske te s područjabivše Jugoslavije. U veljači 2015. izdala je CD s cjelo-vitim glasovirskim opusom Dore Pejačević u pov-odu 130. godišnjice njezina rođenja u izdanju japan-ske diskografske kuće „Herb Classics“.Koncert organiziraju Dubrovačke knjižnice, a ulazakje slobodan. Ana Pendo

DUBROVNIK MUSIC WAVE

Festival kreće u listopaduFestival kreće u listopaduFestival kreće u listopaduFestival kreće u listopaduFestival kreće u listopaduOtok Lokrum bit će 13. i 14. listopada 2017. domaćinmeđunarodne glazbene produkcije „DubrovnikMusic Wave Festival“, prvog glazbenog festivala uHrvatskoj s različitim žanrovima glazbe; pop, rock,jazz, blues, elektronski, alternativni, svjetska glaz-ba, elektropop, indie, house, itd. pod istim krovom.Cilj je da se ovaj festival u godinama koje dolazeuspostavi na više različitih lokacija u Dubrovniku, anjegovo prvo izdanje na Lokrumu, bit će iskorištenoza predstavljanje koncepta festivala lokalnoj i međun-arodnoj javnosti.Tijekom dvodnevnog razdoblja poznati i međunar-odno priznati glazbenici iz SAD-a, Velike Britanije iZapadne Europe, Kim Cameron&SideFX, WarpBrothers, Mila Falls, Tanya Fenmore, Judy Cehmm,Game Chasers, Lilly Palmer, Gemma Louise Doyle imnogi drugi, ce zabavljati međunarodne i hrvatskesljedbenike festivala i lokalnu dubrovačku publiku.Osim toga, Dubrovnik Music Wave Festival predstavitće neke od mladih, nezavisnih izvođača iz različitihdijelova svijeta koji će imati priliku pokazati svojetalent, budući da je jedan od ciljeva ovog festivalaposlužiti kao platforma za traženje talenata i poma-ganje mladim talentiranim umjetnicima da seafirmiraju na međunarodnoj glazbenoj sceni.Dubrovnik Music Wave Festival je u organizacijiGLAM Media UK, međunarodni glazbeni umjetničkimenadžment, marketing, PR i promocijska tvrtka snaglaskom na glazbenu industriju, s brojnim savje-todavnim partnerima te u suradnji s RezervatomLokrum, uz potporu i suradnju s lokalnim partneri-ma: Gradom Dubrovnikom, Turističkom zajednicomGrada Dubrovnika, Croatia Airlinesom, Gulliver Trav-elom, Valamarom, Rixos Libertasom i Hotelom More.

DSO, CAMPESTRINI I PINKO

Brittenove “Iluminacije” po prvi put u GraduBrittenove “Iluminacije” po prvi put u GraduBrittenove “Iluminacije” po prvi put u GraduBrittenove “Iluminacije” po prvi put u GraduBrittenove “Iluminacije” po prvi put u GraduNa koncertu Dubrovačkog simfonijskog orkestra, održanom15.rujna u atriju Kneževa dvora, kao solistica je nastupila sop-ranistica Nikolina Pinko. Orkestrom je ravnao ChristophCampestrini, a koncert se održao u sklopu Međunarodnogglazbenog festivala Dubrovnik u pozno ljeto.Koncert je započeo Mendelssohnovom uvertirom Hebridi (Fin-galova spilja), op. 26, a na programu je bila i Haydnova Sim-

fonija br. 88 u G duru. Po prvi putse u Dubrovniku izvelo djelo Ilu-minacije Benjamina Brittena ukojem je kao solistica nastupilasopranistica Nikolina Pinko. Ben-jamin Britten jedan je od na-jznačajnijih skladatelja i pijanistasuvremene engleske glazbe, a bio je i zaljubljeniku Dubrovnik gdje je nastupao na Igrama još 1961.godine. Sopranistica Nikolina Pinko dobitnica jebrojnih nagrada na domaćim i međunarodnimpjevačkim natjecanjima. U Hrvatskom NarodnomKazalištu debitirala je u ulozi Donne Anne u operiDon Giovanni (W.A.Mozart) te na Dubrovačkim ljet-nim igrama u ulozi Fiordiligi u operi Cosi fan tutte(W.A. Mozart) za koju je dobila i Nagradu hrvatskogglumišta 2013. godine. Već nekoliko godinasurađuje s Dubrovačkim simfonijskim orkestromgdje je nastupila s maestrom Urošem Lajovicem,Christophom Campestrinijem, Noormanom Widja-jom i drugima. Renata Roman

U LJETNIKOVCU BUNIĆ KABOGA

„The London Handel Players“ očarali„The London Handel Players“ očarali„The London Handel Players“ očarali„The London Handel Players“ očarali„The London Handel Players“ očaralidubrovačku publikudubrovačku publikudubrovačku publikudubrovačku publikudubrovačku publiku

Svjetski poznati barokni komorni sastav ‘The London Handel Players’, koji svojimkoncertima oduševljavaju publiku diljem svijeta,13.9.su u Ljetnikovcu Bunić Kabogaočarali i dubrovačku publiku koncertom pod nazivom “A Celebration of BaroqueDance”. Vrsnim glazbenicima, koje podjednako voli i kritika i publika, zbog nji-hove ‘besprijekorne vještine i muzikalnosti’: Rachel Brown (flauta), Adrian Butter-field (violina), Katherine Sharman (violončelo), Laurence Cummings (čembalo)sinoć su se pridužili i plesači Mary Collins i Steven Player, koji su prekrasnu baroknuglazbu preveli u plesne korake. Publika je uživala u glazbi i plesnim koreografija-ma s francuskih dvora, koje je obožavao i francuski kralj Luj XIV kao i u djelimapoznatih skladatelja: J.-B. Lully, J.-F. Rebel, G. F. Händel, A. Corelli, F. Couperin,J.-Ph. Rameau, A. Campra. Ovaj koncert početak je suradnje Korčulanskog baro-knog festivala i Zaklade Caboga Stiftung, koji se nastavlja bogatim programom uljetnikovcu Bunić Kaboga i tijekom zimskih mjeseci. Nikolina Vicelić

43GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

Piše: MarijaĐanović

PRIPOVIJES NADUBROVAČKU

Lujo i LinoLujo i LinoLujo i LinoLujo i LinoLujo i LinoLujo i Lino uamorima dez-vijani ko mladci ugrijeh se dadu.Poslije toga araj-dani caftjeli su ufelićitati„Beštijo jedna, psu tradituru“, vikala jeAnula s tarace na Luncijati.“Koga samti vraga učinijo?“ pravdo se Lujo. „Pođizbogom i ne vraćaj se doma, neću tiništa vjerovat! Sad ću svoj život i časdobit natrag!“„Anula moja, za rijet istinu, vele mi ježo da je Lujo taki. Ja sam scijenila vašuodru. Probaj još jednom akordat svevaše diference, za miloga Boga,“spominjala je Pera.“Godišta sam čeka-la i gojila sperancu da ćemo živjet uljubavi. A on u snu šapuće svakakvešporkarije, uzdiše i sve njeke verse ko-mponjava. Veće nije onaj koji je bio.“„Da mi ga je od te boleštine izliječit, neznam sjetna što ću iznać.“„Mučat ne mogu, puknut ću ko balun.Ako uzmjedbudem lijepo ću ga uhititna djelu. Uzaznat ću kad parćiva kamantu, pa ću svratit u Nike. S njezinefunjestre možeš sve viđet jer je koltrinaprozirna.“ Anula učini sve kako je spje-gala. Tuga je svezala u zlu brjemenu,ali napregne vistu da što bolje vidi: „Ovimuški nijesu sve pameti“ zaviče Anula.Lujo i Lino u amorima dezvijani ko mlad-ci u grijeh se dadu. Poslije toga ara-jdani caftjeli su u felićitati. Onda su gust-ali u bogatoj večeri s posebnim speci-jama. Bilo je na trpezi svakih spećalihdelicija varenih, friganih,podfriganih.Pilice, kapuni, jetrice,juha na pantaru-lu, pasta frola, torta od skorupa. Kadsu repetiškali pili su misno vino inazdravljali jer su imali veliku potrjebubiti skupa.Lujo, dotur u Gradu, bio je poznat kofino čeljade, nije volio nikom polagatkonte.Ljubežljivi Lino bio je vokat ali nije kon-denavo ničija posla. Bio je gosparčovjek, živio je kako je hoćeo. „Kojeobećance, izgubila se vjera u svijetu.Ničijem ne manjka, a ovo mi čini“ plaka-la je Anula Niki. „Za ništar ga neću nasvoje oči, taman namrijela od gladi.Nagalanta se i svaku večer ide u Lina,napas jedna. Igra se mojom časti, tugami je duboko uljezla u srce.“Sutradan počelo se po kantunima mrn-joriti o gosparima. I to je duralo do ondadokle hi Pero Trumbeta nije informo:„Jeste li sikure da je to boleština?“ „Ha,ha, ne bit da bude oni vole muške neženske! Oni su priguziči“, smijo sePero. „Hajde, vraže jedan“, krstila seNike, „samo nam je to manjkalo čut.“„Liberaj se od nas, nemoj nam petavatludosti“ uskosila se Anula.

UMJETNIČKA GALERIJA DUBROVNIK

Slavni turski fotograf Ahmet Ertug snima u HrvatskojSlavni turski fotograf Ahmet Ertug snima u HrvatskojSlavni turski fotograf Ahmet Ertug snima u HrvatskojSlavni turski fotograf Ahmet Ertug snima u HrvatskojSlavni turski fotograf Ahmet Ertug snima u HrvatskojJedan od najuglednijih suvre-menih fotografa, Ahmet Ertugboravi u Dubrovniku na pozivUmjetničke galerije Dubrovnikgdje ovaj tjedan snima fo-tografije koje će biti dio izložbekoju Umjetnička galerijapriprema u 12-om mjesecu.Lokacije snimanja za sada nisuotkrivene. Turski će fotografpredstaviti fotografije iz ciklusainterijera najpoznatijih građev-ina poput Aje Sofije u Istanbu-lu, milanske Scale, znamenitogkazališta Teatro Olimpico u Vi-cenzi, dvorca Sammezzano uToskani, sveučilišne knjižniceu Torinu i brojne druge.Za nadolazeću izložbu u Du-brovniku, Ertug će pružiti novu perspektivustare gradske jezgre, interijera i eksterijerapoznatih dubrovačkih građevina, kao iskrivenih kutaka Starog grada.Ahmet Ertug je rođen 1949. godine. Nakonstudija arhitekture u Londonu, usavršavao seu Engleskoj, Iranu i Turskoj. Fotografijom sepočinje baviti tijekom studija snimajući uličniživot zapadnog i istočnog Londona. Njego-va predanost fotografiji dogodila se nakon štoje primio prestižnu stipendiju Japanske zak-lade za fotografije tradicionalne japanske ar-hitekture.

Njegovi projekti fotografiranjaarhitektonske baštine objavlje-ni su u više od 30 najvažnijihknjiga o umjetnosti.Najvažnije samostalne izložbeimao je u Parizu, Londonu, NewYorku, Beču i Istanbulu.Fotografirao je neke onnajvažnijih opernih kuća,knjižnica i kazališta, poput ka-zališta graditelja Bibiena u Man-tovi ili kazališta „Morlacchi“ u Pe-rugi, kao i knjižnice „Pallatina“u Parmi, a te iste fotografije sa-brao je i objavio u knjizi „Palačeglazbe: Operne kuće Europe“.Ertug trenutno fotografirapalače, kazališta i knjižnice uItaliji.

Ciklus fotografija skupljenih u izložbu podnazivom „The Vanishing Point“ bit će pred-stavljen u Dubrovniku sredinom prosinca2017., a ista će izložba biti prikazana tijekom2018. i 2019. godine u Francuskoj pod pok-roviteljstvom „Nacionalnog centra zaspomenike Republike Francuske“ („Centredes monuments nationaux“).Projekt izložbe „The Vanishing Point“ umjet-nika Ahmeta Ertuga u Dubrovniku ostvarenje uz sponzorstvo Turkish Airlinesa, hotela Lib-ertas Rixos Dubrovnik i Instituta Yunus Emreiz Zagreba. Foto: Miho Skvrce

POKLISARSKE I PJESNIČKE MISIJE DR. DRAGA ŠTAMBUKA

Pjesma i Dubrovnik uzajamno se volePjesma i Dubrovnik uzajamno se volePjesma i Dubrovnik uzajamno se volePjesma i Dubrovnik uzajamno se volePjesma i Dubrovnik uzajamno se voleHrvatski liječnik spjesničkom i diplo-matskom karijerom,Drago Štambuk pred-stavio se dubrovačkojpublici poetskim recit-alom u Festivalskojpalači Dubrovačkih ljet-nih igara u ponedjeljak,18. rujna. Kao velepo-slanik Republike Hrvatske Štambuk je radiou Indiji, Egiptu, Južnoj Koreji, Japanu i Brazi-lu, a utemeljitelj je i predsjedavajući festivalapoezije “Croatia rediviva” na otoku Braču od1991. Draga Štambuka dubrovačkoj publicipredstavila je povjesničarka književnosti dr.sc. Katja Bakija i u ime mađarskog počas-nog konzulata zahvalila Dubrovačkim ljetnimigrama i ravnateljici Ivani Medo Bogdanovićna pomoći u organizaciji ove poetske večeri.

Bakija je naglasila kakojoj je čast najaviti dr. Dra-ga Štambuka, koji jepravi „brački kozmopolit“kako ga je nazvala Ves-na Parun te istaknuti hr-vatski pjesnik, dobitnikbrojnih književnih imirovnih nagrada.Počasna mađarska kon-

zulica Katja Bakija govorila je o Štambukovimpoklisarskim misijama na udaljenim diplo-matskim destinacijama te kazala kako je onposlanik, sluga riječi koji svjedoči o bogatst-vu hrvatske pisane riječi, koju i samobogaćuje.Uvodno je u svom obraćanju Štambuk rekaokako malo koji grad ima tako božanski nest-varnu ljepotu te da se pjesma i Dubrovnik uza-jamno vole. Autor je recitirao svoje, za ovu

prigodu odabrane pjesme,počevši s Betlehemskom,koja je, kao i sve ostaleganula publiku, a recital jezavršio njegovom na-građenom ljubavnom pjes-mom Alat bola, za koju jeŠtambuk dobio „Velikuzlatnu plaketu“ na natječa-ju za najljepšu neobjavl-jenu ljubavnu pjesmu„Zvonimir Golob“ za 2017.godinu. F.Vlašić

44 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

FELJTON BROJ 197

Fitness / Bazen / SaunaParna kupelj / Power Plate

Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389

Dubrovačke plažeDubrovačke plažeDubrovačke plažeDubrovačke plažeDubrovačke plaže- nekad (3)- nekad (3)- nekad (3)- nekad (3)- nekad (3)

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik-turistinfo.com

UvodPlaže su nekad, a i danas, bilejedan od glavnih motiva zašto tur-isti odlaze u neko turističko mjes-to. A gdje najbolje koristiti „suncei more“ ako ne na plaži.Dakle, lijepe i dobro uređene plaže

jedan su od važnih uvjeta svake turističke ponude idavno prije a i danas, a Dubrovnik i Dubrovačkarivijera imaju ih bezbroj. Razlozi zašto su naše plažepoznate po čitavom svijetu su toplo i kristalno čistomore pa se onda opravdava onaj često korišteni slo-gan: „Hrvatska, Mediteran kakav je nekad bio“. Jestda se ponekad dogodi da nam plaže nisu za ku-panje iz bilo kakvih razloga ipak možemo reći da sučiste.Dubrovčani su se odavno brinuli kako bi im plažebile uredne i ugodne za kupanje pa o tome govorebrojni zapisi o aktivnostima raznih udruga (poseb-no turističkih) oko izgradnje novih ili uređenja starihplaža.Mnoge slike u ovom feljtonu upravo govore o tomekakve su nam plaže nekad izgledale.Danas ćemo nešto reći o plažama na Pločama.Dakle, Ploče su se razvijale usporedno sa starimdijelom grada Dubrovnika. Imale su važnu ulogu zavrijeme Dubrovačke republike jer su na Pločama bilismješteni Lazareti, prva karantena u Europi. Nitkood pridošlica nije mogao ući u Dubrovnik, a da pre-thodno nije proveo određeno vrijeme u karanteni.Takva predostrožnost je uvedena u vrijeme kad je

Udruga za očuvanje tradicijedubrovačkog turizma„Dubrovački izlog“

poziva vas na promocijunajnovije knjige Lukše

Lucianovića pod nazivomIz povijest dubrovačkog

ugostiteljstva(Od prvih kafana, gostionica i krčmi

u Dubrovačkoj Republici pa do

današnjih modernih restorana,

kafana, slastičarnica, noćnih

barova i drugih sličnih ugostiteljskih

objekata)

Subota, 30.9. u 11 satiAtrij palače Sponza

Kupalište na Pločama otvoreno je 1913. godine.

kuga harala Europom i to isključivo dabi se spriječilo širenje te opake bolestiunutar zidina.Razvojem turizma u Dubrovniku, naPločama je izgrađeno nekoliko hotelavisokokategornika: Excelsior, Villa Ar-gentina, Villa Dubrovnik, Villa Orsula tejedini još uvijek neobnovljeni hotelBelvedere. Hotel Belvedere izgrađen je1985. i šest sezona radio je kao najluk-suzniji dubrovački hotel. Bio je kapac-iteta 393 kreveta u 229 soba, a zapošl-javao je 190 djelatnika.

S barkom se moglo doći do samih kabina

Ploče nekadPredgrađe Ploče je u prošlosti bilo po-lazište putničkog i robnog prometa pre-ma balkanskim zemljama, a Lazareti sujedan od spomenika iz tih vremena.Koncem 19., a posebno početkom 20.stoljeća, podignuto je na Pločamanekoliko većih zgrada. Osobito je grad-nja gimnazije 1912. - 1927., na mjestunekadašnjeg tabora i do Lazareta,uzrokovala mnoge nedaće. Ne samoda je umanjila veličinu Revelina i grad-skih zidina, već je s te strane otežanulaz u staru gradsku jezgru.

45GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

PREMA OCJENI NAUTIČARA U AKCIJI NAUTIČKE PATROLE JUTARNJEG LISTA!

ACI marina „Veljko Barbieri“ u Slanom drugaACI marina „Veljko Barbieri“ u Slanom drugaACI marina „Veljko Barbieri“ u Slanom drugaACI marina „Veljko Barbieri“ u Slanom drugaACI marina „Veljko Barbieri“ u Slanom druganajbolja marina na hrvatskom Jadranunajbolja marina na hrvatskom Jadranunajbolja marina na hrvatskom Jadranunajbolja marina na hrvatskom Jadranunajbolja marina na hrvatskom Jadranu

vara sva vrata“ je nešto na čemu inzistiram odpočetka, kako prema gostima tako i jedni premadrugima u marini. Ljubaznost i individualizirani pris-tup ključ su uspjeha u turizmu.“ACI marina Cres odabrana je od strane većineanketiranih nautičara za posebno priznanje u kat-egoriji „Moja najdraža marina“. Smještena u sa-mom srcu najvećeg jadranskog otoka, ACI mari-na Cres je već godinama odredište nautičara -ljubitelja nedirnute prirode te eko-aktivista iz Eu-rope i svijeta – kako zbog bjeloglavog supa, trećenajveće ptičje vrste na svijetu koju se može vidjetijoš samo na Cresu i okolna dva otoka, tako i zbognesvakidašnjeg prirodnog fenomena – slatkovod-nog Vranskog jezera koje se nalazi u srcu otoka.Očekivano, ACI marina Cres s ponosom nosi Pla-vu zastavu, pouzdano priznanje savršene čistoćevode i ekološke svjesnosti menadžmenta. Smješ-tena u dubokoj, zaštićenoj uvali Creskog zaljeva,pomno uređena i brižno održavana, odiše ljepo-tom i mirom koji nautičari izuzetno cijene.Novi restoran „Mistral“, otvoren protekle godine,dodatno je obogatio ponudu u marini te postaoomiljenim mjestom druženja gostiju i s mora i skopna. ACI marina Cres uz tehnički servis, dućannautičkom opremom te punionicama za električne

automobile nudi i osam novo uređenih apart-mana te je uz prepoznatljivu ljubaznost i sus-retljivost Posebno priznanje Nautička patrolaJutarnjeg lista dodijelila je ACI-ju kao jedin-stvenom lancu marina za izuzetan doprinosrazvoju nautičkog turizma. Svojim kontinui-ranim ulaganjima, izgradnjom novih i rekon-strukcijom postojećih marina te posebno nas-tupima na europskim nautičkim sajmovima ACIje, prema ocjeni Nautičke patrole i Jutarnjeglista, ovim priznanjem prepoznat kao najutje-cajniji promotor hrvatskog nautičkog turizmau svijetu. Gracia Krainer

Uz nazočnost ministra turizma GarijaCappellija te direktora Hrvatske turističkezajednice Kristijana Staničića, u prekras-nom ambijentu novog lošinjskog hotelaBellevue održano je u subotu navečer,16. rujna, veliko finale projekta „Nautičkepatrole“ Jutarnjeg lista – svečano pro-glašenje najboljih marina na hrvatskomJadranu u sezoni 2017.Posada Nautičke patrole Jutarnjeg listakrstarila je cijelog ljeta Jadranom, pos-jetila 32 hrvatske marine te provela an-ketu među 1131 nautičarem.Prema rezultatima provedene anketeizuzetan rezultat polučila je nova, skoropa najmlađa ACI marina na Jadranu,ACI marina „Veljko Barbieri“ u Slanomkoja je u oštroj konkurenciji između 32marine osvojila fantastično drugo mjes-to te time potvrdila svoju poziciju međuzahtjevnom nautičkom publikom.

Smještena u prelijepoj slanskoj uvali, ublizini atraktivnog dubrovačkog arhipel-aga Elafita te poluotoka Pelješca, otokaMljeta, Korčule i Lastova, nova ACI ma-rina postala je vrlo brzo omiljeno odre-dište nautičara koji krstare južnim Jadra-nom. Zbog ugodne atmosfere,spokojnog ambijenta uvale i mjesta teokolice koja nudi skrivene uvale saprekrasnim plažama, mnogi nautičariodabrali su je nakon prvog posjeta kaomjesto cjelogodišnjeg boravka te jemarina „Veljko Barbieri“ samo u godinudana skoro popunila sve svoje kapac-itete. Direktorica ACI marine Veljko Bar-bieri u Slanom, Danijela Crljen, ugodnoiznenađena osvojenim drugim mjestomizjavila je: „Jako smo sretni što su nau-tičari prepoznali naš trud. Nagrada zadrugu najbolju marinu u Hrvatskoj čininas ponosnima. Naš moto „Osmijeh ot-

HRVATSKA APSOLUTNI POBJEDNIK U IZBORU NAJBOLJIH KUĆA ZA ODMOR U EUROPI

Najbolja obiteljska kuća Vila Falcon Rook iz Konavala,Najbolja obiteljska kuća Vila Falcon Rook iz Konavala,Najbolja obiteljska kuća Vila Falcon Rook iz Konavala,Najbolja obiteljska kuća Vila Falcon Rook iz Konavala,Najbolja obiteljska kuća Vila Falcon Rook iz Konavala,a Vila Sreser s Pelješca, najbolja kuća na obalia Vila Sreser s Pelješca, najbolja kuća na obalia Vila Sreser s Pelješca, najbolja kuća na obalia Vila Sreser s Pelješca, najbolja kuća na obalia Vila Sreser s Pelješca, najbolja kuća na obaliHrvatska je imala čak 12 finalista od ukupno 64 u osam kategorija što jeodličan rezultat uzme li se u obzir da su turističke zemlje poput Francuskei Italije imale samo po 2 predstavnika u finalu ovog natjecanja. Više finalistaod RH imala je jedino Velika BritanijaVila Vista Zamask u Istri, Vila Sreser s Pelješca, Vila Falcon Rook iz Konavala i Vila Vadedijikraj Žminja proglašene su 17.rujna u Bruxellesu najboljima uizboru Best European Holiday Home (BEHH).Time je Hrvatska postala apsolutni pobjednik osvojivši na-grade u čak četiri od osam kategorija – najbolja obiteljskakuća (Falcon Rook), najoriginalnija kuća (Vista Zamask), na-jbolja kuća na obali (Pelješac Sreser) i najbolja wellness kuća(Vadediji Žminj). Nagradu BEHH treću godinu zaredom or-ganizira European Holiday Home Association. Svečanom pro-glašenju su prisustvovali predstavnici najvećih europskih tvrtkikoje se bave obiteljskim smještajem (poput AirBnB-a, Nova-sola, Interhomea i HomeAwaya). Hrvatska je imala čak 12finalista od ukupno 64 u osam kategorija što je odličan rezu-ltat uzme li se u obzir da su turističke zemlje poput Francuskei Italije imale samo po 2 predstavnika u finalu ovog natjecan-ja. Više finalista od RH imala je jedino Velika Britanija koja jena kraju osvojila tri nagrade. U izboru je ukupno sudjelovalo18 zemalja iz Europe.“Ovo je izuzetan uspjeh hrvatskog obiteljskog smještaja ipotvrda da se ovaj sektor razvija u pravome smjeru, te daHrvatska sve sigurnije kroči prema tituli najljepše i najpoželjnijeeuropske destinacije. Sve veća prepoznatljivost smještaja udomaćinstvu, kojih je prema posljednjim brojkama 92.000,

dokazuje kolika je važna specijalizacija po-nude, brendiranje destinacije i edukacijadomaćina na čemu intenzivno radi Zajed-nica obiteljskog turizma pri HGK.”, rekla jeDanijela Čavlović, zamjenica predsjednikaZajednice obiteljskog turizma HGK koja jebila uključena u odabir najboljeg europskogsmještaja kao jedini hrvatski predstavnik teje ujedno u Bruxellesu preuzela nagrade uime pobjednika. Izvor: Poslovni.hr

46 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

Priredio:Damir Račić

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA XX.STOLJEĆA

„Dundo Maroje“ na engleskom„Dundo Maroje“ na engleskom„Dundo Maroje“ na engleskom„Dundo Maroje“ na engleskom„Dundo Maroje“ na engleskomu režiji dr. Marka Foteza 1958.u režiji dr. Marka Foteza 1958.u režiji dr. Marka Foteza 1958.u režiji dr. Marka Foteza 1958.u režiji dr. Marka Foteza 1958.Prema prvim izvještajima premijera komedije„Dundo Maroje“ postigla je vrlo lijepi uspjeh, jersu učesnici (gledatelji) nagradili glumcevišekratnim aplauzom na otvorenoj sceni, zavrijeme izvedbe

Sljedeće, 2018.godine ponovno je veliki jubilej Ma-rina Držića, kada će se navršiti 510godina od rođenja dubrovačkog ko-mediografa. Za mnoge proučavatel-je izvođenja Držićevih djela u in-ozemstvu, jedan „mali jubilej“odnosno povijesna informacijadjelovat će poput „groma iz vedraneba“ a događaj se vezuje uz imenašeg poznatog kazališnog redatel-ja. Mnogim dubrovačkim pov-jesničarima književnosti sumnjamda je poznato jedno izvođenje„Dunda Maroja“ na engleskom jez-iku, a još više razlog tomu događa-ju, koje je prikazano u jednom mal-om gradu u Velikoj Britaniji prijeskoro 60 godina. Možda će čitateljipomisliti da je u V. Britaniji gostova-lo neko kazalište iz bivše države... ipogriješit će. S današnjeg gledištarazlog je nevjerojatan, pa čak i po-slana materijalna pomoć u sveziizgradnje novog kazališta (pret-postavljam, drvena pozornica i trib-ina za gledatelje). Iz sljedećih novin-skih izvješća objavljenih u lokalnomtjedniku doznaje se više o tomudogađaju.„Dubrovački vjesnik“ od 11. 10.1958. godine, broj 420. PREM-IJERA „DUNDA MAROJA“ U VE-LIKOJ BRITANIJI„Dundo Maroje“, glavno djelostarog dubrovačkog komediografaMarina Držića, na dan oslobođenjaBeograda 20. o. mj., bit će izvede-na kao premijerna predstava u brit-anskom gradu Koventriju (izvorno:Coventry, grad prijatelj Beogradu iSarajevu od 1957. god. - nap. D.R.).Kako je poznato, spomenuti britan-ski grad (nalazi se 31 km jugois-točno od Birminghama - nap. D.R.)je vrlo teško postradao od zračnogbombardiranja u Drugom sv-jetskom ratu. Narodni odbor gradaBeograda omogućio je izgradnjunovog kazališta u britanskomgradu, koje je dobilo naziv „Beo-grad“! Najavljena premijera „Dun-da Maroja“ na dan oslobođenjaglavnog grada Jugoslavije takođertreba da obilježi veze između dvajugradova. (Poznato je gdje je pob-jegla jugoslavenska kraljevska vla-da. - op. D.R.). Predstavu „DundaMaroja“ u gradu Koventriju režirajugoslavenski kazališni režiser dr.Marko Fotez, koji u tu svrhu već iz-vjesno vrijeme boravi u Engleskoj.

„Dubrovački vjesnik“ od31.11.1958. godine, broj 423. DUN-DO MAROJE NA BRITANSKOJSCENIU ponedjeljak, 20. listopada na danoslobođenja Beograda, u en-gleskom gradu Koventriju prikazanaje premijera Držićeve komedije„Dundo Maroje“. Već same činjen-ice da je premijerna predstavarenomiranog kazališnog djela starogdubrovačkog pisca izvedena togadana, ima simbolično značenje pov-ezanosti dvaju gradova, koji su strad-ali za vrijeme rata od zračnog bom-bardiranja. Ta je povezanost došla iranije do izražaja. Prigodom izgrad-nje novog kazališta u gradu Coven-triu. Narodni odbor grada Beogradapoklonio je drvenu građu i ostaleuređaje za pozornicu britanskog te-atra. Kao uzvratno priznanje, novos-agrađenom kazalištu u obnovljenombritanskom gradu dobilo je ime Beo-grad. U tom malom britanskom„Beogradu“ odigrana je premijera„Dunda Maroja“ na engleskom jez-iku. Predstavu su izveli britanskiglumci, a djelo je režirao dr. MarkoFotez. Predstava je, kako se moževidjeti iz prvih izvještaja, imala u stvarimanifestacioni značaj, jer su, poredostale publike, prisustvovali odborni-ci općine na čelu s gradonačelni-kom, kao i brojni novinari i kazališnikritičari. Na ovu priredbu došao je ijugoslavenski ambasador Ivo Vojvo-da sa članovima londonske ambas-ade.Prema prvim izvještajima premijerakomedije „Dundo Maroje“ postiglaje vrlo lijepi uspjeh, jer su učesnici(gledatelji) nagradili glumce višekrat-nim aplauzom na otvorenoj sceni, zavrijeme izvedbe. Kada znamo da suEnglezi veoma škrti (suzdržani) uaplauzu i da je kod njih neuobičajenovakav način izražavanja zadovoljst-va, onda nam ovaj slučaj najboljepotvrđuje, da je dubrovački kome-diograf Marin Držić stekao neočeki-vano priznanje i u domovini velikogShakespeara. O premijernoj pred-stavi „Dunda Maroja“ u spomenu-tom britanskom gradu svakakoćemo dobiti potpuniji izvještaj istručne kritike, ali i ono, što smosaznali u prvim sažetim prikazima,ispunja nas zadovoljstvom, jer je našpisac, Shakesearov preteča,srdačno primljen u zemlji tradiciona-lne kazališne kulture. Poslije mnogih

inozemnih pozornica, na kojima je „Dundo Maroje“ afirmi-ran u posljednjih deset godina, njegova najnovija afirmacijaje nesumnjivo najznačajnija, jer je uspjeh postignut u do-movini slavnog Shakespeara. Shakespear na du-brovačkom Lovrjencu, Držić u Conventriu, dvije su znača-jne karike u velikom lancu naših kulturno-umjetničkih vezas inozemstvom, koje iz godine u godinu postaju sve čvršćei snažnije.Posredstvom interneta možda je moguće pronaći fotografi-ju bivše drvene pozornice (kazališta?) u kome je izvede-na komedija „Dundo Maroje“ na engleskom jeziku u režijidr. Marka Foteza. Englezi su poznati kao čuvari tradicijapa vjerojatno u gradskom muzeju Covetry-ja postoje do-kumenti (novinski napisi i fotografije) o umjetničkomdogađaju iz 1958. godine. Kopije bi se mogle predstavitiu Domu Marina Držića tijekom sljedeće godine, a povo-dom drugog Držićevog jubileja, tj. 510 godina od rođenjadubrovačkog komediografa.Ove godine u Sponzi prikazani su ulomci iz komedije „Dun-do Maroje“ koje su izvela nekolicina engleskih glumacana engleskom jeziku. Moj je dojam da su vrlo uspješnoodglumili odabrane scene. Engleski glumci uživili su se uDržićeve likove te engleski jezik nije bio prepreka u praćen-ju radnje ili je tomu razlog što (pre)dobro poznajemoDržićeve tekstove i slijed radnje. Smatram da umjetničkusuradnju treba nastaviti i proširiti dodatnim sadržajima,npr. prijevodom na engleski jezik „poslovica, setencija isrodnih oblika u djelima Marina Držića, objavljeni u Anal-ima Zavoda za povijesne znanosti i istraživačkog centraJAZU – Dubrovnik, 1980. autora Frana Čale. (Ima ih uku-pno 426! Koliko bi ih još bilo da su sačuvana ostalaDržićeva djela! – kom. D.R.).Podsjetit ću na jedan novinski naslov objavljen u tiskovini„Dnevne viesti“ od 16.3.1944. godine, broj 91. (tekst samobjavio prije 6-7 godina) u svezi „osnivanja nagrade „MarinDržić“ u iznosu od 40.000 kuna za najbolje kazališno dje-lo izvedeno u Hrvatskom Državnom Kazalištu u Dubrovni-ku“, ali nagrada nikome nije dodijeljena.Sumnjam da se itko može prisjetiti gdje se je planiralopostavljanje spomenika Marinu Držiću prije skoro 60 go-dina. Nevjerojatno je, da je lokacija gotovo ista kao dan-ašnja, s tim da bi nas Držić „gledao sa više razine“ negošto je sada sa malog kamenog postamenta.Razmatra se postavljanje pred općinskom zgradomDržićeva spomenika„Dubrovački vjesnik“ od 7.2.1958. godine, broj 385.(...) Odbor za jubilarnu (450-godišnjicu rođenja – nap. D.R.)proslavu Marina Držića pokrenuo je među ostalim i inici-jativu, da se u Dubrovniku, Držićevom rodnom gradu, po-digne spomenik proslavljenom piscu. Posebna komisijastručnjaka pregledala je prošlih dana cijelo područje gra-da da utvrdi (odredi) položaj gdje bi najpodesnije odgo-varao Držićev spomenik. Članovi Komisije u kojoj su bili ipredstavnici Konzervatorskog zavoda, složili su se, da biza tu svrhu najprikladnije mjesto bilo na zapadnom dijelupročelja zgrade Narodnog odbora općine, i to na prizem-nom dijelu pročelja povezanog s palačom Kneževog dvo-ra. Prema rješenju komisije u postojećem visokom prozo-ru bila bi izgrađena jedna veća niša, u koju bi se postaviolik Marina Držića u prirodnoj veličini. Spomenik slavnogknjiževnika postavljen na tom mjestu skladno bi odgo-varao arhitektonskom ambijentu okoline, a pored toga uarhitektonsko-umjetničkom pogledu dopunjao bi pos-tojeću malu Onofrijevu česmu u niši s istočne (južne!)strane zgrade Općine. Ovaj položaj spomenika i sa his-torijskog stanovišta ima opravdanje, jer bi se nalazio predzgradom dubrovačkog Narodnog kazališta, nekadašnjomzgradom Velikog vijeća Republike, kao i u neposrednojblizini mjesta, na kojemu je Držić zamislio izvođenje radn-ja nekih svojih kazališnih djela.(Kad je spomenik postavljen 2008. godine, pretpostavl-jam da tadašnja odluka „komisije“ nije imala u vidu ili zna-la za sve ove „argumente“. – kom. D.R.). Nastavlja se

47GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

PJESME S. BLAŽENKE RUDIĆ“ – KNJIŽEVNAVEČER U SAMOSTANU SVETOGA KRIŽA

Povratak IskonuPovratak IskonuPovratak IskonuPovratak IskonuPovratak IskonuTijekom večeri moderatorica Žeravicaistaknula je i kako se u djelima autoriceRudić osjeća prihvaćanje dara,odnosno kako se osjeća da je ona naGospodinov dar pjesništva glasnorekla „da“U klaustru dominikanskog samostana Sveto-ga Križa u Gružu u petak, 15. rujna, održanaje književna večer „Pjesme s. Blaženke Rudić“na kojoj su čitane pjesme iz autoričine zbirkepjesama „Povratak iskonu“. Pjesme je pred-stavio profesor Ivan Fabris, uz autoricu s.Blaženku Rudić, dok je moderatorica bila pro-fesorica Mirjana Žeravica. Književnu večerorganizirala Župa Svetog Križa Gruž i Vijećeza kulturu i znanost Dubrovačke biskupije, učije je ime okupljene pozdravila članica VijećaMarija Marušić Čizmić.Zbirka poezije „Povratak iskonu“ podijeljenaje kroz pedesetak stranica na tri tematske cje-line „Zatočena u kamenu“, „Tajne duše“ i„Razgovori s mojim pokojnima“. ProfesorFabris kazao je kako ovu zbirku možemo pro-matrati kroz dva povratka: iskonu, koji se vraćaautoričinim korijenima, bunjevaštvu te Iskonu,u kojem se vraća Bogu. Objasnio je i kakoprva tematska cjelina govori o poziciji s.Blaženke Rudić u jednom udaljenom medit-eranskom kraju i sjećanju na vlastite korijenei tradicije. Za drugu cjelinu je kazao kako onapredstavlja misaonu refleksivnu liriku u kojojautorica iznosi svoje tajne i strahove ali sazajedničkim nazivnikom na traženju Boga isusretu s Njim. Za posljednju cjelinu rekao jekako predstavlja spoj prethodnih dviju cjeli-

ŽULJANA

Proslava GospeProslava GospeProslava GospeProslava GospeProslava Gospeod sedam žalostiod sedam žalostiod sedam žalostiod sedam žalostiod sedam žalostii krštenje djetetai krštenje djetetai krštenje djetetai krštenje djetetai krštenje djetetaU župi Žuljana na Pelješcu, naGlavici dominira lijepa crkvaGospe od sedam žalosti u kojojse slavi misa svake godine u ned-jelju nakon 15. rujna. Od davneprošlosti pa sve do danas ovajdan i ovo mjesto sa čudotvorn-om slikom Gospe od sedamžalosti privlači i mnoge vjernike izdrugih župa pa i turiste. Ove go-dine bilo je više od 250 sudioni-ka.Središnje misno slavlje predvodioje don Mile Miljko, umirovljenisvećenik. U nadahnutoj prop-ovijedi povezao je ljubav premadomovini, Crkvi i rodnom mjestu.A ta ljubav najviše se pokazuje porođenju djece. Tako je ovom pri-godom don Mato Puljić, upraviteljžupe, krstio druge dijete obiteljiKušić, malog Ivana uz kumovan-je Marka Čakelića i Mije Raše i uzasisteniciju starijeg brata malogJakova. Crkveni zbor zanosno jepopratio sve obrede.

Župa sv. Martina Žuljana

U GRUŽU PROSLAVLJENO

Uzvišenje sv. KrižaUzvišenje sv. KrižaUzvišenje sv. KrižaUzvišenje sv. KrižaUzvišenje sv. KrižaU nedjelju, 17. rujna, župna zajed-nica i dominikanski samostan uGružu proslavili su svog naslovni-ka svetkovinu Uzvišenja sv. Križa.Središnje misno slavlje u samo-stanskom klaustru predvodio je fr.Slavko Slišković OP, provincijalHrvatske dominikanske provincije.U koncelebraciji su bili dekan grad-skog dekanata Dubrovnik 1 donAnte Burić, župnik župe SvetogKriža fr. Mihael Mario Tolj idrugi svećenici. Iako jeprijetila kiša koja je unekoliko navrata pad-ala tijekom dana, slav-lje se moglo nesmet-ano odvijati. Provinci-jal je u svojoj prop-ovijedi osvijetlio otajst-vo križa, kako onogKristovog, tako i onogu životu svakog vjerni-ka. „Prvo čitanje iz Kn-jige Brojeva opisujeIzraelce koji lutajupustinjom i koje su natom putu ujedale zm-ije. Tko bi pogledao ubrončanu zmiju po-

na jer govori o onom iskonu, precima, saspoznajom da oni sada na Iskonu, kodBoga. „Ovo je jedna jako nježna lirika zakoju je potrebna mirnoća i duhovna sa-branost kako bi se mogla vidjeti sva finoćai sitnice koje s. Blaženka zapaža u svijetukoji je okružuje“, istaknuo je predstavljač.Tijekom večeri moderatorica Žeravicaistaknula je i kako se u djelima autoriceRudić osjeća prihvaćanje dara, odnosnokako se osjeća da je ona na Gospodinovdar pjesništva glasno rekla „da“.Na kraju večeri i sama autorica Rudić zah-valila je svima koji su sudjelovali u ovojvečeri. Poručila je i kako je stihove koji supročitani pisala iz osobne potrebe, te kakonije očekivala ovakav odjek njezinih riječi:

„Hvala Bogu ako nekome nešto znače,ohrabruju ga i upućuju na Boga“. Pjesmesu tijekom večeri čitali: Vesna RagužStaničić, Mislav Staničić i Lucija Stahor. Usklopu večeri nastupili su članovi FA “Li-nđo” s Bunjevačkim kolom i župni zborŽupe sv. Križa pod ravnanjem prof. MarijeBrčić. Zbirku pjesama „Povratak iskonu“u nakladi od 500 primjeraka izdalo je Ka-toličko društvo „Ivan Antunović“ iz Subot-ice i Sestre dominikanke, Kongregacijasvetih anđela čuvara, a urednica je Katari-na Čeliković.Književna večer održana je i u sklopu trod-nevne duhovne priprave za proslavublagdana Uzvišenja sv. Križa u nedjelju, 17.rujna. Nikša Sentić

dignutu na stup, koju je Bog Mojsiju naredio postaviti, ozdraviobi. Ta slika nam govori da je grijeh zmija koja nas ujeda naproputovanju ovim svijetom. I da bi ozdravili potrebno je usvjetlu križa Kristova pogledati grijeh. Bez suočavanja s gr-ijesima koje smo počinili, nema izlječenja. Samo tako možemoupoznati istinu i istina će nas osloboditi“, poručio je provinci-jal. Nakon mise župnik Tolj je najprije srdačno zahvalio prop-ovjedniku na razmišljanju o križu koje je podijelio s okupljen-im vjernicima, potom župnom pastoralnom vijeću, ministran-tima i mladima koji su pomagali u organizaciji, časnim sestra-ma i posebice Mješovitom pjevačkom župnom zboru koji je

vodio liturgijsko pjevanje podravnanjem prof. Marije Brčić.Misno slavlje zaključeno je pro-cesijom s velikim križem:obalom Stjepana Radića,uokolo parka Luja Šoletića, pasve do lučkog pristaništa. Uprocesiji se pjevalo i molila slav-na otajstva krunice, a vjernici sunosili upaljene svijeće. Bla-goslovivši barke i brodove ugruškoj luci, provincijal je upu-tio molitvu za pomorce, ribare ipoginule branitelje, a potom uznak pijeteta položio vijenac umore. Na kraju je zbor otpjevaopjesmu „Bože čuvaj Hrvatsku“.Druženje vjernika se nastavilou klaustru i vjeronaučnoj dvo-rani gdje je bilo ponuđenoosvježenje i kolači.

Župa Svetog Križa Gruž

48 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT AUTOMOBILIZAM - PRVENSTVO HRVATSKE NA BRDSKIM STAZAMADubrovnik Racing treću godinu zaredom prvak Hrvatske!

TENIS - ANA KONJUH NAKON OPERACIJEPovratak na teniske terene u studenomeU Zagrebu je u četvrtak, 14.rujna, uspješno operirana Ana Konjuh, stoji,uz ostalo, na službenoj stranici 19-godišnje dubrovačke tenisačice. Navodise kako je imala sličnu operaciju 2014. godine: ‘operirala je čašicu zglobadesne ruke, ali ne na istom mjestu. Kao i prvi put, tako i ovaj, očišćen jevršak lakatne kosti’. Problem je otkriven nakon pregleda u Torontu, adijagnozu kanadskih liječnika su potvrdili i liječnici u Zagrebu. Ana Kon-juh se nakon operacije, koja je trajala sat i pol, osjeća dobro. Povratak nateniske terene biti će za mjesec i pol dana.

JUDO - EUROPSKO PRVENSTVO U MARIBORUIva Oberan sedma, Ardian Sufaj bez plasmanaNa Europskom juniorskom prvenstvu, koje se od petka, 15. rujna do ned-jelje, 17. rujna, održalo u Mariboru, a na kojemu je nastupilo 440 judoka iz41 države, Hrvatsku su predstavljali i Iva Oberan (JK Župa dubrovačka) teArdian Sufaj (JK Dubrovnik 1966). U pojedinačnoj konkurenciji Iva Obe-ran je zauzela sedmo mjesto, u kategoriji do 57 kilograma, dok je ArdianSufaj, ostao bez plasmana, u kategoriji do 90 kilograma. Oberan je u1.kolu savladala Kitti Kovacs iz Mađarske, a u 2. Noru Bannenberg izNjemačke, te se tako plasirala u finale kvalifikacijske skupine ‘A’, a u koje-mu je izgubila od Julie Kowalczyk iz Poljske. U repasažu je izgubila odVere Zeman iz Češke. Oberan je sedmo mjesto zauzela u konkurenciji 31judašice. Ardian Sufaj je u 1.kolu izgubio od Itaya Golana iz Izraela, tetako ostao bez plasmana. Iva Oberan je nastupila i u ekipnom dijelu natje-canja za reprezentaciju Hrvatske, koja je na startu zaustavljena od Slov-enije 3:2. U prvoj borbi je Matea Brletić izgubila od Nuše Perovnik, zatimIva Oberan od Kaje Kajzer te Lucija Babić od Andreje Leski. U preostaledvije borbe pobijedile su hrvatske judašice: Karla Prodan je dobila PetruOpresnik, a Zrinka Miočić Zalu Pecoler. Hrvatska je na juniorskom EP-u uSloveniji nastupila s devet judoka (dva judaša i sedam judašica) te osvoji-la jednu medalju, brončanu u pojedinačnoj konkurenciji. Lea Gobec, član-ica Judo kluba Zagreb, u kategoriji do 78 kilograma, bila je treća.

VESLANJE - ŠESTA REGATA KUPA DALMACIJENeptunu šest medaljaNa posljednjoj, šestoj regati Kupa Dalmacije, koja je održana u Splitu, Veslački klubNeptun je nastupio s jedanaest posada te osvojio šest medalja: zlato, srebro te četiribrončane medalje. Vlaho Đivanović je bio prvi u skifu u konkurenciji mlađih juniora,drugo mjesto je zauzeo juniorski dvojaca na pariće (Mato Tikvica i Patrik Papac), dok sutreća mjesta zauzele posade mlađe juniorskog skifa (Pero Kukuljica), kadetskog skifa(Roko Mucić), seniorskog dvojca na pariće (Toni Crnjak i Patrik Papac) te juniorskogdvojca na pariće (Filip Šiljeg i Luka Grubišić). Neptun je u ukupnom poretku zauzeoosmo mjesto, a u konkurenciji jedanaest klubova.

III. HRVATSKA NOGOMETNA LIGA - JUGDubrovčani neriješeno, Blaćani pjevajući iz OpuzenaI nakon 4. trećeligaškog kola, GOŠK Dubrovnik 1919 na Lapadu ne zna za pobjedu. I utrećem susretu bilo je neriješeno. Ovaj su put Dubrovčani odigrali 1:1 s Kamenom izIvanbegovine, a jedini pogodak za izabranike Franja Domića postigao je Marin Zvono.Jadran LP je neočekivano u Pločama izgubio od Primorca iz Stobreča 1:0, dok su Blaćaniu županijskom ogledu u Opuzenu, nakon tri poraza, napravili iznenađenje i pobijedili 3:1(Vinko Nobilo 2, Marin Vrkić; Vencel Kožul). Ostali rezultati 4.kola: Zagora - RNK Split1:3, Imotski - Junak 0:0, Zadar - Primorac B, Hrvace - Val 2:0, Urania - Croatia Zmijavci0:0. Poredak:1. Urania 10 bodova, 2. Primorac 1929. Stobreč 9, 3. Croatia Zmijavci 8, 4.-6. Jadran LP, Hrvace (utakmica manje) i Junak po 7, 7. Primorac B 6, 8.-9. Kamen i RNKSplit po 5, 10.-11. Neretvanac (utakmica manje) i Zadar po 4, 12.-14. GOŠK Dubrovnik1919., Imotski, BŠK Zmaj i Zagora po 3, 16. Val bez bodova. U 5.kolu, u subotu, 23.rujna, igraju: Val - GOŠK Dubrovnik 1919., Primorac B - Urania, Junak - Zadar, RNK Split- Jadran LP, BŠK Zmaj - Imotski i Kamen - Neretvanac. Nedjelja, 24. rujna, Primorac1929. Stobreč - Hrvace, Croatia - Zagora.

VATERPOLO-EUROPSKO PRVENSTVO ZA IGRAČE DO 17 GODINACrna Gora prvak Europe, Hrvatska sedmaNa Europskom prvenstvu za igrače do 17 godina, koje se održalo naMalti, Hrvatska reprezentacija, za koju su igrala četvorica igrača Juga CO(Anonio Vukojević, Petar Pejić, Filip Kržić i Kristijan Čulina), zauzela jesedmo mjesto. U utakmici za sedmo mjesto Hrvatska je pobijedila Grčku8:7. U šest utakmica na prvenstvu, Hrvatska je upisala tri pobjede, jedan ner-iješeni rezultat i dva poraza. U skupini je pobijedila Crnu Goru s 13:9 iUkrajinu s 19:5, a s Mađarskom odigrala 10:10. Kao pobjednik skupineplasirala se izravno u četvrtfinale u kojem je izgubila od Rusije 12:11. Urazigravanju za poredak od 5. do 8. mjesta, Hrvatska je izgubila od Italije10:7, da bi u susretu za sedmo mjesto bila bolja od Grčke. Prvak Europeje Crna Gora koja je u finalu, nakon peteraca, pobijedila Španjolsku 11.10.Finale je sudio Dubrovčanin Robert Tiozzo s Georgiosom Polychronopo-ulosom iz Grčke. Treće mjesto je pripalo Mađarskoj nakon pobjede nadRusijom 14:11, a peto Srbiji koja je bila bolja od Italije 7:4.

I. ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGANeretva i Orebić najefikasnijiNakon drugog kola čak šest ekipa na svomkontu ima po šest bodova, a najefikasniji suu ovom kolu bili Neretva i Orebić. Neretva jeu Metkoviću „potopila“ Omladinca iz Lasto-va, bilo je 11:0 (Frane Jerković 3, Marin To-mas 2, Ante Batinović, Mirko Marić, DraganBrečić, Nedjeljko Kaleb, Dario Barbir i MarinČužić), dok je Orebić na svom terenu biouvjerljiv protiv Konavljanina, 8:0 (Ivano Čepo2, Josip Tolušić 2, Blago Roso, Dino Marić,Antonio Ivanković i Mario Badžek).Ostali rezultati: Slaven - Žrnovo 4:0 (Ivo Mos-tahinić, Antun Šmanjak, Ivan Pulić, JuricaIvanković), Croatia - Grk 1:0 (Vlaho Grbešić),Jadran S - Gusar 0:3 (Eduard Raguž 2, Zrin-

SEDAMDESET GODINA KOŠARKE U DUBROVNIKUCibona bila gost DubrovnikaU povodu sedamdesete obljetnice Košarkaškog kluba Dubrovnik u prošlunedjelju gost dubrovačkog A-2 ligaša bila je Cibona iz Zagreba. Uz pok-lone koji su dodijeljeni kadetima Dubrovnika na četvrtom mjestu u državi,pokloni su uručeni i treneru Cibone Slobodanu Subotiću te igraču Ci-bone Ivanu Novačiću, nekadašnjem prvotimcu Dubrovnika...Dubrovnik - Cibona 57:86 (39:39)Dubrovnik Sportska dvorana u Gospinom polju. Gledatelja oko 500. Suci:Vukušić, Pepur i Prebisalić (Kaštel Stari i Split). Opunomoćenik: Kapet-anić (Sustjepan).Dubrovnik: Habul (3), Koprivica, Stasjuk (1), Petrović (4), Marković (3),Šojka, Šeparović (7), Vodopija (4), Vujičić (7), Ajduković, Katić (10), Režić(12), Mustapić (6). Trener: Željko Vreća.Cibona: Mandić, Uljarević (8), Hall (7), Bošnjak (13), Gilbert, Ćorić (11),Novačić (9), Bilinovac (7), Gospić (2), Melvin (22), Ljubičić (7), Rozić. Tr-ener: Slobodan Subotić.Četvrtine: 24:21, 15:18, 11:26, 7:21.

ko Šuman), Maestral - Župa dubrovačka1:2 (Andrej Bebić; Viktor Levaj, VelimirKajba), Hajduk VL - Metković 4:2 (IgorŽuvela 2, Antonio Bačić, Ivan Šeparović;Josip Šiljeg, Tonći Jerković). Poredak: 1.Neretva 6 bodova (15:1), 2. Orebić 6(10:1), 3. Hajduk 1932. 6 (7:2), 4. Slaven6 (6:1), 5. Gusar 6 (5:1), 6. Croatia 6 (3:0),7. Grk 3 (3:2), 8. Župa dubrovačka 3 (3:3),9. Maestral 0 (2:4), 10. ONK Metković 0(2:6), 11.-12. Žrnovo i Jadran 1929.Smokvica 0 (1:6), 13. Konavljanin 0(1:12), 14. Omladinac 0 (0:14). U 3.kolu,u nedjelju, 24. rujna, igraju: Konavljanin- Slaven, Gusar - Croatia, ONK Metković- Neretva, Župa dubrovačka - Jadran1929.,Omladinac - Orebić, Žrnovo - Mae-stral, Grk - Hajduk 1932.

Dubrovački automobilisti su u Buzetu, napretposljednjoj utrci sezone (brdske utrke),potvrdili da su najbolji u Hrvatskoj, te su potreću godinu zaredom, i prije posljednje utrkeu Dubrovniku, prvaci Hrvatske. Po treći putće tako dobiti Zlatnu plaketu za brdo, ali iDijamantnu plaketu za tri uzastopna naslo-va, što još nikome u Hrvatskoj nije uspjelo!

Već ranije Auto klub Dubrovnik Racing je ob-ranio naslov klupskog prvaka Hrvatske nakružnim stazama. Dodajmo i to da su u kla-sama A8 i Kl.20 Ante Alduk i Laszlo Szaszosigurali titule prvaka države.Uspjeh za svakupohvalu!Rezultati po klasama, na utrci u Buzetu: N2:1. Đivo Franić, 3. Maro Franić, 4. Marin Gavra-

nović, Đivo Feređaodustao, N3: 2. StijepoManenica, A8: 2. Ante Al-duk (osigurao naslov prva-ka Hrvatske), A9: 2. LaszloHernady, E15: 3. TamasTomscany, E23: 1. IstvanKavecz, kl.19: 2. ZoltanBalatincz, kl.20: 1. LaszloSzasz (osigurao naslov pr-vaka Hrvatske). Klupskiporedak nakon 8 od 9održanih utrka na brdskimstazama: 1. Dubrovnik Rac-ing 541 bod, 2. Solin 421,5,3. Zanatlija 381,5 itd.Foto: Tonči Vlašić

49GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

BOĆANJEIII. HBL - DUBROVNIK - NERETVAPostranju bodovi iz MarineKomolacU ovom kolu gosti su bili dosta uspješni uodnosu na 1. kolo. Postranje se iz MarineKomolac vraća sa 3 boda, baš kao i Pločeiz Vodovađe. Hvidra Gromača je iznenadi-la Hajduka i odnijela mu bod ispod Ra-šice, a Rijeka je kao domaćin uvjerljivoslavila protiv Torcide Osojnik, dok jedomaća 3 boda upisalo i Slivno protivDonjeg Brgata. Rezultati 2. kola:Slivno - Donji Brgat 13:9Omladinac - Ploče 7:15Rijeka - Torcida Osojnik 21:1Komolac Ombla - Postranje 10:12Hajduk - Hvidra Gromača 11:11.Poredak: 1. Ploče 6 bodova, 2. Rijeka 4,3. Hvidra Gromača 4, 4. Hajduk 4, 5. Pos-tranje 4, 6. Slivno 3, 7. Torcida Osojnik 3,8. Komolac Ombla 0, 9. Donji Brgat 0, 10.Omladinac 0 bodova.Raspored 3. kola igra se 24.9.:Hvidra Gromača - Slivno (16,00)Postranje - Hajduk (10,00)

MMA BORBARačić bolji od Hubera iz Brazila

U svojem 29.profesionalnom meču, Antun Račić,član dubrovačkog Gladiatora, je na priredbi Su-perior FC 18 u njemačkom Ludwigshafenu, jed-noglasnom odlukom sudaca, pobijedio TobiasaHubera iz Brazila, te tako stigao do svoje devetn-aeste pobjede. Huberu je ovo bila 22. profesion-alna MMA borba, te dvanaesti poraz.

Torcida Osojnik - Komolac Ombla (10,00)Ploče - Rijeka (16,00)Donji Brgat - Omladinac (16,00).

ŽUPANIJSKA LIGA - DUBROVNIKBrgat i dalje nepremostivBoćari Brgata imaju jednu odličnu seriju, u15 posljednjih utakmica što u prvenstvu, štou kupu, imaju 14 pobjeda i 1 neriješenuutakmicu. I ovaj put su uvjerljivo slavili,stradala je Petka. I u preostale dvije utakm-ice slavili su domaćini. Rezultati 2. kola:Brgat - Petka 14:2Montovjerna - Mokošica 11:5Strijelac - Orašac 12:4slobodna: Bosanka.Poredak: 1. Brgat 6 bodova, 2. Strijelac 3,3. Bosanka 3, 4. Montovjerna 3, 5. Mokoši-ca 3, 6. Orašac 0, 7. Petka 0 bodova.Raspored 3. kola igra se 24.9.:Orašac - Brgat (16,00)Bosanka - Strijelac (15,00)Petka - Montovjerna (16,00)slobodna: Mokošica.

ŽUPANIJSKA LIGA – PELJEŠAC

DUD BOWLAleksandra Simeva i Tobias Wallin pobjednici

Aleksandra Simeva iz Make-donije i Tobias Wallin iz Šved-ske pobjednici su međunarod-nog teniskog DUD Bowl turniraza tenisačice i tenisače do 13godina. Završnica turnira odi-grana je u utorak, 19.rujna, naterenima Tenis centra Du-brovnik u Gospinom polju, anagrade najboljima dodijelio jeproslavljeni tenisač Goran Iva-nišević, partner ovoga turnira,koji od 20. do 24. rujna,održava i Ljetni kamp.Dodajmo i to da je partnerturnira najveća i najpoznatijateniska akademija na svijetuIMG Bollettieri, te da Tenis cen-tar Dubrovnik gradi Turnir sjasnom vizijom i misijom – a toje da Dubrovnik postane cen-Foto: dubrovniknet.hr

tar svjetskog tenisaza mlađe uzraste.„Želimo ovaj projektpodignuti do turniraiz ATP ili WTA kalen-dara“, rekao je Pas-ko Barović, direktorturnira.

Bistrina na vrhuNakon 2. kola, vodeća je Bistrinakoja je ostvarila dvije pobjede. Naj-zanimljivije je bilo u Putnikovićimagdje su gosti iz Dube Stonske zanijansu bili bolji od domaćina. Pob-jedu je ostvario i Faraon protiv Sve-te Ane, kao i Gornja Vrućica uzaostaloj utakmici protiv Brijeste.Utakmicu Ponikve - Gornja Vrućicaje prekinula kiša. Rezultat zaostaleutakmice 1. kola: Gornja Vrućica -Brijesta 16:0.Rezultati 2. kola:Faraon - Sveta Ana 10:6Brijesta - Bistrina 4:12Ponikve - Gornja Vrućica odgođenoPutniković - Duba Stonska 7:9.

Poredak: 1. Bistrina 6 bodova, 2.Duba Stonska 6, 3. Faraon(-1) 3, 4.Gornja Vrućica(-1) 3, 5. Putniković(-1) 0, 6. Ponikve(-1) 0, 7. Sveta Ana0, 8. Brijesta 0 bodova.Raspored 3. kola igra se24.09.2017. u 15,00 sati:Duba Stonska - FaraonGornja Vrućica - PutnikovićBistrina - PonikveSveta Ana - Brijesta.

ŽUPANIJSKA LIGA -KONAVLEKreću i KonavljaniSljedeće nedjelju liga natjecanjezapočinju i klubovi iz Konavala i to

njih 6 koji će se natje-cati u Županijskoj ligi -Konavle: Raspored 1.kola igra se 24.9. u 15sati:Ljuta - Zrinski (23.9.)Uskoplje - SokolPridvorje - Slaven.

KUP 2017./2018Odigrane su jednautakmica 3. kola Kupaza sezonu 2017./2018.:Uskoplje - Pridvorje3:6.Raspored 4. kola Kupaigra se 20.9. u 18 sati:Hvidra Gromača - Ko-molac OmblaPridvorje - OmladinacBrgat - RijekaDonji Brgat - Postran-je.

Luko Hendić

TURNIR

50 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

EKONOMSKI KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA: IMPERATIV ARHIVSKE SLUŽBE - NA PRIMJERU PLANA IPROGRAMA RADA DRŽAVNOG ARHIVA U DUBROVNIKU (11)

Piše: Dr. sc. Ivo Orešković,arhivist specijalist

Cjelokupan potencijal Palače Sponze staviti u funkcijuCjelokupan potencijal Palače Sponze staviti u funkcijuCjelokupan potencijal Palače Sponze staviti u funkcijuCjelokupan potencijal Palače Sponze staviti u funkcijuCjelokupan potencijal Palače Sponze staviti u funkcijupromocije naše kulturne baštinepromocije naše kulturne baštinepromocije naše kulturne baštinepromocije naše kulturne baštinepromocije naše kulturne baštineIzložbena djela-tnost Arhiva im-plementirana jeu sam konceptosmišljavanja

Palače Sponze kao jedinstvenog izložbe-nog prostora za posjetitelje Arhiva. Za onekoji su preskočili ili nisu obadali ponovimo.Arhivska spremišta na drugom katu bi seuredila i organizirala na način da budu pos-jetitelju dostupna na način da komunikaci-jom posjetitelji imaju mogućnost razgleda-vanja spremišta i izloženih najvrjednijih do-kumenata u samom spremištu.Sustavima zaštite (vatrootporna i neproboj-na stakla, video nadzor, protuprovalni sus-tav, u turističkim mjesecima redari) bio biim onemogućen kontakt s arhivskim gradi-vom. Pri tome bi se osigurali tehnički uvjetiza zasebnu komunikaciju djelatnika i ar-hivskoga gradiva odvojeno od one posje-titelja itd. Na ovaj način bi se istovremenozadovoljila dva naizgled nepomirljiva nače-la; prvo je načelo sigurnosti čuvanja ovakovrijednoga arhivskog gradiva u najsuvre-menijim uvjetima kakve poznaje arhivskastruka u svijetu, a drugo je načelo njego-voga izlaganja i stavljanja tog istog bogat-stva u funkciju ostvarivanja financijskog pri-hoda ustanove.Time arhivsko spremište izvršava svoju te-meljnu svrhu, ali ujedno postaje izložbeniprostor. Staro nepisano pravilo kako u ar-hiv Republike ne može svatko ostalo bizadovoljeno, a ujedno bi ga vidjeli milijuniposjetitelja. Na ovaj način bi se cjelokupanpotencijal Palače Sponze kao reprezenta-tivne palače, ali i kao objekta u kojemu seorganiziraju vrhunske izložbe i čuva izuzet-no vrijedno arhivsko gradivo, stavio u funkci-ju promocije naše kulturne baštine.U ovom kontekstu bitno je naglasiti da osimovakvoga osmišljavanja Palače Sponze zaposjetitelje turiste ovaj projekt je namijen-jen i građanima Dubrovačko – neretvanskežupanije prije svega učenicima osnovnih isrednjih škola, studentima, ali i ostalim građ-anima. Odgojnu i obrazovnu ponudu Arhi-va treba obogatiti i učiniti vidljivom, a topodrazumijeva organiziranje više posjetadjece, učenika i studenata Arhivu kako biim se predstavio njegov rad, vrijednostgradiva koje čuva, važnost arhivske djelat-nosti, organiziranje različitih radionica zaučenike, učitelje i studente, digitaliziranje ar-hivskoga gradiva za potrebe nastave i nje-govo objavljivanje na mrežnim stranicamaarhiva, izrada elektroničkih nastavnih ma-terijala za proučavanje i interpretaciju ar-hivskoga gradiva prije svega onoga iz vre-mena Dubrovačke Republike.Obavijesti o tim aktivnostima potrebno jepostavljati na mrežne stranice arhiva (pomogućnosti u posebnoj i izdvojenoj sekciji)i društvenim mrežama. Zatim je nužno us-postaviti suradnju sa školama i fakultetima

te u dogovoru s njima, na fleksibilan način,ostvarivati odgojne i obrazovne aktivnostiunutar i izvan samoga arhiva. U tom kon-tekstu potrebno je izvršiti nadopunu Ure-dbe o nazivima radnih mjesta i koeficijenti-ma složenosti poslova u javnim službamatako da se u nju doda naziv radnoga mjes-ta arhivski pedagog, a potom isto ugraditiu Pravilnik o unutrašnjem ustroju Arhiva.Arhivski pedagog bi trebao predvoditi i koor-dinirati tim stručnjaka u obavljanju svihnavedenih aktivnosti te bi se tako posvetioisključivo odgojno – obrazovnom radu uArhivu. U postojećim uvjetima ovakav planje neprovediv i može ostati samo na razinipuke improvizacije.Postoji još jedan vid izložbene djelatnostiArhiva koji bi trebalo razviti, a što prije sve-ga ovisi o financijskim mogućnostima i kul-turnoj politici Republike Hrvatske. Arhivskogradivo iz vremena Dubrovačke Republikeje od neprocjenjive vrijednosti za prouča-vanje povijesti nama susjednih zemalja, alii svih onih s kojima je Dubrovačka Republi-ka imala razvijene prije svega diplomatskei ekonomske odnose.Držim da bi organiziranje takvih tematskihizložbi u suradnji sa srodnim institucijama(arhivi, muzeji, lokalna samouprava) u timzemljama, sukladno važećim zakonskimpropisima i standardima, a koje bi zasig-urno bile od velikog zanimanja njihove nesamo kulturne već i šire društvene javnosti,prije svega bila izuzetna promocija hrvatskekulturne baštine. To su prije svega državenekadašnjeg dubrovačkog zaleđa (Bosnai Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Make-donija) u kojima su bile brojne kolonije du-brovačkih trgovaca.U tom smislu zasigurno bi, ne samo kul-turnoj već i opće društvenoj javnosti tih ze-malja, a opet s ciljem promicanja hrvatskekulturne baštine, bila itekako zanimljivaslijedeća izložba: «Tragom dubrovačkesrednjovjekovne kopnene trgovine od 12.do 15. stoljeća».Cilj ove izložbe bio bi na temelju izvornihdokumenata, koje čuva naš Arhiv, širojdomaćoj i međunarodnoj javnosti približitivažnost Dubrovnika kao središta srednjo-vjekovne kopnene trgovine na ovim pros-torima. Izložbom bi se osvijetlili i prostorišireg balkanskog zaleđa, sa kojima je Du-brovnik imao snažne trgovačke veze.Izložba bi bila podijeljena na nekoliko man-jih tematskih cjelina: Ugovori o trgoviniizmeđu Dubrovnika i bosanskih kao isrpskih vladara i velikaša, rekonstrukcija tr-govačkih pravaca i puteva na balkanskimprostorima – zemljopisne karte, trgovačkaroba, čime se sve trgovalo, temeljem tr-govačkih ugovora koji su sačuvani u du-brovačkim notarskim i kancelarijskim knji-gama i odlukama dubrovačkih vijeća (rude,stoka, žito itd.), svakodnevni život du-brovačkih trgovaca, dubrovački konzulatina Balkanu, Džore Bokšić, kao primjer jed-

nog dubrovačkog trgovca itd.Za primjer, recimo, jeste li znali da i Bosnaima svoj Dubrovnik?! Mihajlo Dinić i IvoVeselić su transkribirali i preveli ugovor (Di-versa Cancelarie vol. 35 fol. 78 v.). Ugovorje sklopljen 11. lipnja 1404.: «Bogeta Nen-ković i Milat Brajkovich, Vlahi Krajislaljićobjavljuju da su dobili i primili ovdje u Du-brovniku šezdeset tovara soli, svaki tovartežine 336 libra, koju sol obećavaju i obve-zuju se zajedno i što bolje prevesti po prih-vaćanju uvjeta «odričući se» te odvesti ukrajeve Bosne i predati u jedno od triju mjes-ta u kojem su rečeni Kvalen Petrović ili Ra-dašin Bačvičević tj. u Deževice ili pod Viso-ko ili u Dubrovnik, obećavajući rečenih 60tovara doznačiti (predati) u jedno od prijerečenih mjesta prije rečenim Kvalenu iliRadašinu, pod prijetnjom plaćanja kaznedeset perpera po svakom tovaru u slučajuda se suprotno učini, odričući se svakogprava da se osobno brane na sudu. Pa akose dogodi da rečena sol propadne zbognekog napada plemenâ te izgube svojekonje zajedno s gore rečenom soli, prijerečeni Vlahi ne mora nadoknaditi đtetu.»Transkribirajući tekst Veselić je utvrdio daje Mihajlo Dinić učinio grešku pročitavši itranskribirajući riječ Dubrovnik kaoDOBOROVNICH. U biti piše DUBROUON-ICH. Ovaj ugovor značajan je i za povijestDubrovnika “ Raguse. On svjedoči da je usvakodnevnoj upotrebi ime našega GradaDUBROVNIK egzistiralo znatno ranije, ali senije rabilo u službenim spisima. U ovomslučaju kancelar ili pisar nije imao izbora imorao je upotrijebiti ime DUBROUONICH,pri čemu se vidi u izvorniku da je zaboravionakon slova B u imenu napisati slovo R paga je dodao iznad, između slova B i O. Zatoje i došlo do brzoplete pogreške, najvjero-jatnije studenata koji su radili s MihajlomDinićem, a nije isključeno i da je taj izvrstanznalac napravio grešku.Ova dubrovačka kolonija postojala je oddruge polovice 14. do sredine 15. stoljeća.Imala je oko pedeset obitelji. Ime našegaGrada kancelar je napisao RAGUSA (UDUBROVNIKU “ IN RAGUSIO). Možemosamo zamisliti koliko su bili vrijedni nalazizlata i srebra u toj planini kad su ime kolonijidali Dubrovnik. Bosanski Dubrovnik je kaokolonija egzistirao do dolaska osmanlijskeuprave. Od tad je u njoj smještena vojnapostrojba osmanlijske vojske (garnizon) sdizdarom na čelu. Unutar zidina grada bilaje sagrađena i džamija.Iz srednjovjekovnog Dubrovnika koordini-rani su vojni pohodi. Razdoblje osmanlijskeuprave u Dubrovniku istražio je u istambul-skim arhivima Nusret Čolo. Srednjovjekov-ni grad Dubrovnik napušten je početkom18. stoljeća. Bijah! Vidjeh! Arivo arhivist k’oarrivist, iz Grada u Grad! Kad sam se vra-tio, iz Grada u Grad, k’o arhivist, sačeka mearrivist!

(nastavlja se)

51GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

PRAVOSLAVNA DUHOVNOSTPiše: Slavko Zorica, protojerej-stavrofor,umirovljeni paroh dubrovački

Jedinstvo prirodaJedinstvo prirodaJedinstvo prirodaJedinstvo prirodaJedinstvo prirodaJedinstvo božanske ičovječanske prirode u Hristutajna je koja nadilazi um i nepostoji izraz kojim bi se tomoglo opisatiSredinom petogvijeka, novi talashristoloških raspra-va vezan je za imeEvtihije, arhiman-drita iz Carigrada injegovog istomišl-jenika Dioskorakoji je naslijedio sv.Kirila na episkop-skom tronu u Ale-ksandriji. Evtihije jegovorio o potpunom «stapanju»božanstva sa čovječanstvom u «jed-nu ovaploćenu prirodu Boga Riječi».«Ispovijedam da je Gospod naš imaodvije prirode prije sjedinjenja, aliposlije sjedinjenja ispovijedam jed-nu prirodu», kaže Evtihije.Četvrti vaseljenski sabor, sazvan uHalkidonu 451, osudio je Evtihijevomonofizitstvo i proglasio dogmu o«jednoj ipostasi Boga Riječi u dvije pr-irode, božanskoj i čovječanskoj». Poučenju Sabora svaka Hristova priro-da sačuvala je punoću svojih svojsta-va, iako Hristos nije podijeljen u dvijeličnosti. On ostaje jedna ipostas BogaRiječi. Ova vjera je izražena saborskojdogmatskoj definiciji: «...Ispovijeda-mo jednoga i istoga Sina, Gospodanašega Isusa Hrista, savršenog pobožanstvu i savršenog po čovječan-stvu, istinitog Boga i istinitog čovjekasa razumnom dušom i tijelom, jedno-bitnim sa Ocem po božanstvu i jed-nobitnim s nama po čovječnosti... jed-noga i istoga Hrista, Sina, jedinorod-noga Gospoda poznatog u dvije pr-irode nesliveno, neizmjenljivo, ner-azdjeljivo i nerazlučno«.Ove jasno definisane formule poka-zuju rafiniranost i pronicljivost teo-loške misli hrišćanske crkve u petomvijeku. Istovremeno ovim se pokazujekolika je bila obazrivost otaca kad biupotrebljavali različite termine i for-mule u pokušaju «da objasne neob-jašnjivo». Upotrebljena su četiri izra-za da bi se objasnilo jedinstvo dvijupriroda (nesliveno, neizmjenljivo, ner-azdjeljivo i nerazlučno) i svako jestrogo apofatičko (via negationes).Jedinstvo božanske i čovječanskeprirode u Hristu tajna je koja nadilazium i ne postoji izraz kojim bi se tomoglo opisati. Ono što je preciznokazano jeste kako se prirode n i s usjedinile. Međutim, kako se prirode je s u sjedinile ostaje sakriveno od ljud-skog uma.

DUBRAVKA ŠUICA POSJETILA DUBROVAČKU PRIVATNU GIMNAZIJU I GIMNAZIJU METKOVIĆ:

Sad ste svi ambasadori Europskog parlamentaSad ste svi ambasadori Europskog parlamentaSad ste svi ambasadori Europskog parlamentaSad ste svi ambasadori Europskog parlamentaSad ste svi ambasadori Europskog parlamenta

Dubravka Šuica, voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu, 15.rujna jeposjetila Dubrovačku privatnu gimnaziju i Gimnaziju Metković i uručila plakete ravnateljima icertifikate mentorima škola, kao i učenicima, mladim ambasadorima Europskog parlamenta.Priznanja su dodijeljena najuspješnijim sudionicima obrazovnog programa “Škola ambasa-dor Europskog parlamenta” (EPAS). Program se provodi u organizaciji Ureda za informiranjeEuropskog parlamenta u Zagrebu. Svrha programa je podizanje svijesti učenika srednjih školaiz cijele Hrvatske o europskoj parlamentarnoj demokraciji, načinu funkcioniranja i ovlastimaeuropskih institucija te o europskim vrijednostima.U hvalevrijednom programu EPAS sudjelovalo je 14 hrvatskih srednjih škola, a zastupnicaŠuica će, nakon Dubrovnika i Metkovića, posjetiti Gornjogradsku gimnaziju Zagreb i IV. gim-naziju Split. Kao krunu provođenja ovog projekta, zastupnica Dubravka Šuica organizirat ćeposjet Europskom parlamentu u Bruxellesu za sve profesore mentore u listopadu 2017. god-ine kako bi se još bolje upoznali s radom i funkcioniranjem Europskog parlamenta.

Alen Legović

GALERIJA SEBASTIAN

Izložba slikaIzložba slikaIzložba slikaIzložba slikaIzložba slikaIngrid RuntićIngrid RuntićIngrid RuntićIngrid RuntićIngrid RuntićU dubrovačkoj Galeriji Se-bastian (Ulica Sv. Domini-ka 5) u utorak navečer, 19.rujna, otvorena je samo-stalna izložba slika hr-vatske likovne umjetnice iakademske slikarice IngridRuntić.Ingrid Runtić je diplomira-la slikarstvo na Akademijilikovnih umjetnosti uZagrebu 1990. godine tepotom magistrirala slikarst-vo i grafiku na Akademiji lik-ovnih umjetnosti u Beču.Članica je HDLU-a i HZSU-a, te djeluje kao samostal-na umjetnica u Zagrebu. Iza sebe ima brojne samostalne izložbe u Hrvatskoj, Austriji i Litvi,između kojih se posebice ističe Retrospektiva portreta u Zagrebu i izložba ciklusa slika podnazivom Vremeplov u Litvi. Njezina djela se nalaze u privatnim zbirkama i javnim institucijamau Hrvatskoj i inozemstvu. Na ovoj izložbi posebno mjesto zauzimaju slike mora, Biokova, ku-pača na plaži, ali i vedute Zagreba, po kojima je umjetnica poznata u nas i u svijetu. Intenzivankolorit i karakterističan slikarski potez su već desetljećima prepoznatljiv slikarski rukopis IngridRuntić kojeg nalazimo na njezinim platnima i crtežima. Slikarica je vjerna tehnici ulja na platnui crtačkoj tehnici uljanih pastela, te je u svijetu cijenjena kao vrsna portretistica u tim zahtjevnimslikarskim tehnikama. Posebnu ljepotu nalazimo u njezinim slikama mora, neba, planina iostalih atmosferskih ugođaja koje majstorski interpretira i prenosi na svoja platna.Izložba će biti otvorena do 19.listopada 2017.

52 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

U civiliziranoj Europi nema dilemeU civiliziranoj Europi nema dilemeU civiliziranoj Europi nema dilemeU civiliziranoj Europi nema dilemeU civiliziranoj Europi nema dilemeDok u civiliziranim europskim zemljama nema dilemei zakonom zabranjuju javno isticanje fašističkih inacističkih pozdrava i simbola, u Hrvatskoj se o tomevode duge neprincipijelne i besplodne raspraveNa sjednici održanoj 18. rujna Predsjedništva Udruge rasprav-ljano je i o naglascima iz podnesenih izvještaja, prijedloga ivođene rasprave na Izbornoj skupštini te donijelo zaključke ukojima je navodi da su i u proteklom razdoblju ostvareni višenego zadovoljavajući rezultati naročito u njegovanju sjećanja ipromicanju tradicija NOB-e i antifašizma te suradnji u zemlji iinozemstvu. U mnogim vođenim razgovorima i razmjeni mišl-jenja s udrugama, udruženjima i društvima antifašističkih bo-raca i antifašista u našoj i susjednim zemljama izražavana jeodlučnost za očuvanje tekovina NOB-e i antifašizma, a neprih-vatljivim su ocijenjeni pokušaji revizije povijesti, neutemeljeninapadi na NOB-u, antifašizam i povijesnu ulogu Josipa BrozaTita. Iskazana podrška unapređenju suradnje te da se susret-anja antifašista nastave na principima prijateljskog uvažavanja,tolerancije i dobrosusjedskih odnosa s ciljem promicanja i un-apređenja antifašizma kao nezamjenjive civilizacijske tekovine.Uz zadovoljavajuća ostvarenja i u informativnoj djelatnosti teobavještavanju članstva i javnosti putem Glasa Grada i na por-talu Udruge na Internetu www.antifa-dubrovnik.hr, u izdavačkojdjelatnosti u malo više od jedne godine u biblioteci „Da se nezaboravi“ tiskane su: knjiga autora dr. Franka Miroševića „Du-brovački kotar u NDH“, koja je značajan doprinos rasvjetljav-anju i kompletiranju novije povijesti u Dubrovniku i na du-brovačkom području, a ovogodišnja knjiga „Tito i Dubrovnik“,tiskana povodom 125. godišnjice rođenja Josipa Broza Tita, usvakoj sredini do koje je došla u zemlji i inozemstvu dobila jepohvale. Te izdavački pothvati ostvareni su unatoč skromnimmogućnostima, ali uz veliki volonterski angažman i puno ra-zumijevanje, naročito dubrovačke tiskare „Alfa 2“ i UO za kul-turu i baštinu Grada Dubrovnika.U zaključcima Izborne skupštine Udruge antifašista Dubrovnikse navodi da su članovi Udruge većinom umirovljenici i da je uporastu njihova starosna dob. Zapravo novi članovi dolaze kadsteknu uvjete za mirovinu pa i to nešto govori o stanju u hr-vatskom društvu te o odnosu i statusu antifašizma u nas. Uka-zano je i na izostanak interesa i povezivanja mladih. U svom idrugim prostorima Udruga antifašista Dubrovnik ostvaruje ra-zličite programe druženja, projekcije igranih i dokumentarnihfilmova, Tribine s uglednim gostima – predavačima, ti su pro-grami otvoreni i uglavnom dobro posjećeni, ali rijetki su mladiposjetitelji, naročito srednjoškolci i studenti. Razlog izostajanjamladih vjerojatno je i u njima nedovoljno prilagođenim pro-gramima i sadržajima pa u kreiranju budućih programa s višepažnje treba pristupati interesima mladih. Kao prvi praktičankorak, učenike i studente oslobađa se plaćanja članarine dokse redovno školuju. Također, valja otvarati mogućnosti i poti-cati angažman mlađih članova Udruge, jer su upravo angažiranimladi antifašisti, garancija budućnosti Udruge i antifašizma.Izraženo je nezadovoljstvo što se Udruzi ne osiguraju primje-reniji prostorni uvjeti, kojima bi se otvarale nove mogućnostidjelovanja, naročito za mlade antifašiste, ali i za biblioteku i

muzejsku zbirku o NOB-e u anti-fašizma u Dubrovniku i na širemdubrovačkom području.Nažalost, i za ovu godinu, u kojojse, uz ostale redovne djelatnosti ikontinuirane aktivnosti, dostojnoobilježavaju velike obljetnice an-tifašizma i NOB-e, Udruzi su pre-polovljena sredstva za djelatnostiz gradskog proračuna, a zbogčudnih kriterija, koji ne vode raču-na o brojnosti članstva s učešćemoko 50 posto u sufinanciranju pro-grama te o ostvarenim programi-ma.To kazuje da se nastavlja se op-strukcija antifašizma. Općenito jeneprihvatljiv stav prema antifa-šizmu, NOB-i, partizanima i Titu,počevši od udžbenika s dosta lib-eralnim odnosom prema NDH isvemu što s tim ide, naročito izvi-kivanja na sportskim i zabavnimdogađanjima, te ispisivanja i cr-tanja po zidovima ustaškogpozdrava „ZDS. Čini se da sve to,uz blagonakloni odnos političkihstruktura i nadležnih organa vlas-ti, prekomjerno i često neprimjer-eno djelovanje crkve u školi iopćenito među mladima, započetak ide u pravcu legaliziran-ja toga fašističkog pozdrava izdoba ustaške NDH. Što će slijedititeško je i zamišljati, ali ne sluti do-bro. Dok u civiliziranim europskimzemljama nema dileme i zakon-om zabranjuju javno isticanje fa-šističkih i nacističkih pozdrava isimbola, u Hrvatskoj se o tomevode duge neprincipijelne i be-splodne rasprave. Istovremeno senastavlja isticanje amblema HOS-a u kojem se javno ističe neljuds-ki ustaški pozdrav „za domspremni“. Primjer takvog drskog,perfidnog i sramotnog odnosa jei na ulazu u stambeno naselje Mo-košica, a to je nažalost omo-gućeno i otvorenom podrškomMata Frankovića, gradonačelnikaDubrovnika, ali i pasivnošćudrugih, prije svega političkih,društvenih subjekata i nadležnihorgana. Zato se i u zaključcimaiznova upozorava da je puno ra-zloga za se ozbiljno zamisliti, jerje fašizacija sve prisutnija i na sve

spremna pa je opravdana boja-zan da su već mnoge generacijemladih zapravo izgubljene za an-tifašizam kao civilizacijsku tek-ovinu, a to je porazno za hrvats-ko društvo i Republiku Hrvatskuutemeljenu na antifašizmu.Udruga antifašista Dubrovnik zah-valjuje svim aktivistima koji sudoprinijeli ostvarivanju njenih pro-grama. Vrijeme koje živimo op-terećeno je mnogim teškoćama,nevoljama, društvenim krizama idevijacijama, nacionalizmom,mržnjom, netolerancijom i drugimoblicima neofašizma. Uz to, većje dugo traje izrazito nepovoljnaklima za antifašizam u nas, naroči-to pogledamo li stanje u odgoju iobrazovanju novih generacija, alii općenito stanje u društvu ukojem je demokracija farsa, bujabirokracija i sve je veći jaz izmeđubogate manjine i siromašnevećine stanovništva. Sve više lju-di živi na granici izdržljivosti, podteretom nezaposlenosti, zelena-ških kredita i izrabljivanja, a sveviše je, naročito mladih i školo-vanih, koji u kolonama odlaze narad u inozemstvo. Ipak, svemutome unatoč, jasno je trasiran našhod dobro nam poznatim staza-ma na daljnjem afirmiranju i raz-vijanju antifašizma kao civiliza-cijske tekovine novog doba, ko-joj nema alternative.Jer, antifašizam nije samo ne-mirenje i protivljenje, nego, uz te-meljne vrijednosti: slobodu i ljud-ska prava, u današnje vrijemedemokracije antifašizam je i tol-erancija različitosti, drugačijih idrugih mišljenja. Antifašizmu nisupotrebne deklaracije nego stvar-no vrednovanje i prava materijal-na podrška. Nažalost, vladajući seu hrvatskom društvu još uvijeksamo deklarativno pozivaju naantifašizam dok se DeklaracijaSabora RH iz već daleke 2005.godine zapravo još uvijek ne pro-vodi, nego, nažalost, i dalje osta-je mrtvo slovo na papiru – navodise, uz ostalo u ZaključcimaIzborne skupštine Udruge antifa-šista Dubrovnik.

kl

„ZDS“ ukloniti iz javne upotrebePredsjedništvo Udruge antifašista Dubrovnik, poslije rasprave na sjed-nici održanoj 18 rujna ove godine, osuđuje neprincipijelni i ulizivačkipostupak kojim je ploča s ustaškim pozdravom “za dom spremni” pre-seljena iz Jasenovca u Novsku. Ustaškom pozdravu “za dom spremni”nije mjesto nigdje u Republici Hrvatskoj a najmanje nedaleko uništenogpartizanskog spomenika i kosturnice s nepoznatim brojem posmrtnihostataka partizanskih boraca. Zato temeljem Zakona o prekršajima protivjavnog reda i mira i Odluke Ustavnog suda RH o ustaškom pozdravu“za dom spremni” iz studenoga prošle godine, tražimo da se odmah ibez izuzetka taj ustaški pozdrav ukloni iz javne upotrebe u RepubliciHrvatskoj, zaključilo je Predsjedništvo Udruge antifašista Dubrovnik.

Dr. sci. Boško Skaramuca predsjednikPredsjedništvo Udruge antifašista Dubrovnik je na početkusvoje prve sjednice, održane 18. rujna 2017. godine, trenuci-ma šutnje odalo počast nedavno preminuloj članici UdrugeMariji Kreso, a u nastavku su prišlo ostvarivanju zadataka proi-zašlih poslije Izborne skupštine Udruge, održane krajem kolo-voza ove godine. Za predsjednika Predsjedništva i Udrugeantifašista Dubrovnik izabran je dr. sci. Boško Skaramuca, aza potpredsjednike Jadran Barač i Mato Jerinić. Za tajnika jeizabran Marinko Vlašić, za zamjenika tajnika Kemal Tursunović,za urednika portala Udruge na Internetu Ognjen Krstulović, aMato Jerinić za urednika biblioteke „Da se ne zaboravi“.

53GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

- prim.dr.sc. Mladen Miškulin, specijalist ortopedije itraumatologije - ambulanta u petak, 29. rujna.- dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine, sub-specijalist za štitnjaču - ambulanta u četvrtak i petak,28. i 29. rujna.Primaju se narudžbe za ambulante:- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije

- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije, subspecijalist dječjeortopedije- dr. Žarko Vrbica, spec. interne medicine, subspecijalist pulmolog- dr. Darko Perović, specijalist kirurgije, subspecijalist za kralježnicu- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hematolog

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram straniciPOLIKLINIKA MARIN MED

Poliklinika Marin Med brine i o Vašim kostimaNE ZANEMARUJTE ORTOPEDSKE PROBLEMENE ZANEMARUJTE ORTOPEDSKE PROBLEMENE ZANEMARUJTE ORTOPEDSKE PROBLEMENE ZANEMARUJTE ORTOPEDSKE PROBLEMENE ZANEMARUJTE ORTOPEDSKE PROBLEME

U Poliklinici Marin Med obavljaju se najmodernija inajnaprednija dostignuća i zahvati iz ortopedije.Zamjena zglobova, zahvaljujući modernoj medicini,minimalna je kirurška trauma, a samim tim takva je ipostoperativna rehabilitacija. Komplikacije sureducirane, a rezultati fantastični! Preglede i operacijeobavlja naš poznati hrvatski stručnjak, specijalistortopedije i traumatologije prim.dr.sc. Mladen Miškulinkoji je do sada svojim angažmanom u Poliklinici Marin

Med brojnim pacijentima s ortopedskim problemimauvelike olakšao liječenje, ali i vrlo važnu rehabilitacijunakon obavljenih zahvata. No, kao i u drugimpodručjima, i u ortopediji je najvažnije potražiti pomoćliječnika na vrijeme. Najgore je dovesti se u situacijuda normalne,svakodnevne životne aktivnosti, postanuproblem. Nazovite nas i rezervirajte svoje termin!

54 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

Piše:Antun Švago

OREBIĆ

Projekt ‘’Promisli budućnost –Projekt ‘’Promisli budućnost –Projekt ‘’Promisli budućnost –Projekt ‘’Promisli budućnost –Projekt ‘’Promisli budućnost –Izmisli grad’’Izmisli grad’’Izmisli grad’’Izmisli grad’’Izmisli grad’’U organizaciji Matice hr-vatske Orebić 17.rujna jepočeo projekt Erasmus+programa razmjenemladih pod nazivom ‘’Re-think the future – Reinventthe city’’ ili ‘’Promislibudućnost – Izmisli grad’’,koji je ugostio 37 mladihiz pet europskih zemalja.Ovo je prvi odobren pro-jekt razmjene mladih, un-utar programa Erasmus +s područja Dubrovačko-neretvanske županije, a provodi se nanekoliko lokacija na poluotoku Pelješcu od 17. do 23. rujna 2017.godine.Projekt provodi Matica hrvatska Orebić, a zemlje partneri su Italija,Španjolska, Slovačka, Litva i Rumunjska. Mladi, njih 37, boravetjedan dana u hotelu Komodor u Perni, dok se programske ak-tivnosti odvijaju na nekoliko lokacija na poluotoku Pelješcu. Pro-jekt je financiran sredstvima Europske komisije kroz Agenciju zamobilnost i europske programe, te je podržan od strane OpćineOrebić i Turističke zajednice Općine Orebić.

MATO MALI I PERO NJIOV

Izda kućuNaši su stari prije, kaže Pero, ali onikoji su misli svojom a ne tuđomglavom, znali i po đetetu i po kučkukakav je ko. Po đetetu kako nanekoga gleda, a po kučku kako nanekoga laje. Niko ti nije umijo bojekaza kakav je ko, ko dijete i kučakSve se u naske, kaže Jane, nekako daloizdavanju kuća.-Ne bi ja izdo svoju kuću za nikakve parena bijelomu svijetu - kaže Pero.- A moj Pero, izdo je ti - ne izdo, danaskese od izdavanja najlašje i najboje živi - onaće.-Jadni ne bili, ne kaže se, izdava vengoiznajmiva. Nemojte da vas ko čuje. Ko ovobude čito, ko zna što će pročita i promisli- prekida i Sele.- A moja Sele, pročita će ko i sve drugo.Ono što misli da piše, a ne nako kako piše.I ćera će svoju. Ko i vazda – ne da se Jane.Pripovijeda Matu neki dan jedan vrijedniPopovićanin kako su prije u nji doma sudvije mazge išli čeka Ćira za uze dikele,motike, kopačice, śekirice, srpače,kośeriće, kosijere… što im i je skovo, prek-ovo i poslo kovač Mišić, a danaske ne biu cijeloj našoj Vali našo dvije mazge tegaalata s kojijem se radi… doduše, našo bii obješene po zidima, da se lijepo vidu kadneko dođe, ali da se š njima radi… e, ne

radi se ko što se ne radi! Druga su bre-mena najegla, drugi običaji šjegli, oćurije sagli.- Ko danske nije izdo kuću, a mogo je,ko da i nije učinijo ništa - misli Jane.Naše se prijašnje čejade, kaže Mato, nijenigda predavalo radi onega što nije ima-lo, vengo je svega sebe davalo u one-mu što je imalo, pa imalo koliko imalo.Neka je to bila dzera u odnosu na onošto danaske imamo, a što je više donije-lo brijeme vengo neko naše veliko da-vanje, jope se taj naš čoek nije do. Nipuštijo.Držo je do svoga, čuvo svoje. Bilo je,nije da nije bilo, i onije drugije, ali se zato,kaže Jane, s takijem vazdarke plašilođecu.Negda se, dodava Jane, i na prošlos ina budućnost gledalo s opasom, jer seznalo da se kolo sreće, ko i svako kolo,obrće pa svako more dočeka ono što jeveć neko dočeko, ili ga jadi zadesi, štosu već nekoga drugoga zadesili.Negda ti je u naske suśed, Mato to vaz-darke ponavja, bijo bliži vengo najbojibrat u bijelomu svijetu, dok je danaskedruga pjesma. Boje je ne počinja.Negda ti je suśed prvi skako, a dan-aske… boje je ne počinja!Od svije travurina, Sele će, što i ne jedeništa, najboje se u naske primila kuku-jača. Ko što se od svije nevajala, najbojeprimila jubomora. I kadarke nema zaštobi na te jubomoran - naš te današnjičarvoli ne sres. Ni na oči viđe.

Došlo je to u sva-ko selo. I podselo. Što se onoreče - pod nokat.Naši su stari prije,kaže Pero, ali onikoji su mislili svo-jom a ne tuđomglavom, znali i pođetetu i po kučkukakav je ko. Pođetetu kako na nekoga gleda, a po kučkukako na nekoga laje. Niko ti nije umijo bojekaza kakav je ko,ko dijete i kučak.Danaske, misli on, malo ko koga gleda ko če-jade, vengo laje. - - Danaske, Bože mi prosti,kučki više gledaju, a judi laju - udara se Peropo ustima govoreći.Pokonji Jozo je vazdarke govorijo da je Božjidar najegnu na čejade s kojijem se morerazgovara, ali i muča. Ne otvara usta za svakustvar, a jope sve rije.Nigda nije bilo niti će igda bi, misli Mato, daće ikakva pulitika, stranka, poredak, ideologi-ja… ovi li oni vrag, voje čejade koje je naučilomisli svojom glavom.Doduše, neće ni čejade koje misli svojomglavom, voje ono što ne da na se, ali će jopezna mjeru.Lijepo je reko naš Andro s Pojica, da je naščoek -ako je bijo svoj, i ako je umijo čuva svoje- imo gornji pod. I bijo na višemu. Što oće rije- u pameti!Malo je više danaske u naske gornjije podo-va. Sve se nekako dalo pod ploču. Pa bilo iline bilo krova.

55GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Grafička i tehnička priprema:Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992,tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.

Tekstov i za objavu pr imaju se do sr i jede, najkasni je do 10 sat i .

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

Izlet u VrapčićeIzlet u VrapčićeIzlet u VrapčićeIzlet u VrapčićeIzlet u VrapčićeU subotu 23.9. organizira se izlet u Vrapčiće. Polazak s Pila je u 6sati. Pozivamo sve zainteresirane da se pridruže našem veselomdruženju. Informacije na 020 417 034 i 091 571 7963.

UČIMO HRVATSKI

Upotreba prijedloga krozUpotreba prijedloga krozUpotreba prijedloga krozUpotreba prijedloga krozUpotreba prijedloga krozBračni par Marko i Tamara Alerić, u svojoj knjizi jezičnih savjetaHrvatski u upotrebi za koju kažu da je namijenjena boljem ovla-davanju hrvatskim jezikom, objavili su više od 120 lekcija s po-dručja standardnoga hrvatskog jezika, među kojima i onu podgore navedenim naslovom, koju mi prenosimo u današnjoj kol-umni, a koja glasi ovako:“Prijedlog kroz dolazi uvijek uz akuzativ, s glagolima kretanja.Prijedlogom kroz označava se kretanje nekim prostorom,prolaženjem s jedne strane nečega na drugu, npr. Kišne kapiprodirale su i kroz gusto granje.; Spasio se provukavši se kroztijesan otvor.; Do večeri su prolazili kroz gustiš.Prijedlogom kroz označava se i način ili popratne okolnosti, npr.Na kraju je ipak pristao, kroz smijeh.Prijedlog kroz nije pravilno upotrebljavati za označavanje roka.Zato nije pravilno npr. reći Naći ćemo se kroz tjedan dana.Prijedlog kroz nije pravilno upotrebljavati ni za izražavanje sred-stva. Zato nije pravilno npr. Kroz pjesme je izrazio ljubav.Umjesto prijedloga kroz u označavanju roka, npr. u rečenici: Naćićemo se kroz mjesec dana, treba upotrijebiti izraz u roku od:Naći ćemo se u roku od mjesec dana.Umjesto prijedloga kroz i akuzativa, npr. Kroz pjesme je izrazioljubav, treba upotrijebiti instrumental: Pjesmama je izrazio ljubav.Općenito se pogreške rjeđe javljaju prilikom upotrebe prijedlogakojima se označavaju jasne mjesne oznake, npr. u, ispod, na, ačešće prilikom upotrebe prijedloga kroz, pokraj,iza, ispred između.Osim prijedloga kroz pravilan je i oblik kroza. Upotrebljava sekada je riječ iza prijedloga jednosložna npr. kroza nj. Oblik krozaprijedlog ima kada riječ iza njega počinje suglasnicima z, ž, s, š(kroza zrnje, kroza žbunje, kroza strnište, šikaru…)”. K.T.

ZAHVALA

STJEPAN (ŠTEFI) MEDOSTJEPAN (ŠTEFI) MEDOSTJEPAN (ŠTEFI) MEDOSTJEPAN (ŠTEFI) MEDOSTJEPAN (ŠTEFI) MEDO6.9.1939. - 23.8.2017.

Ovim putem izražavamo iskrenu zahvalusvim dragim ljudima, rodbini, prijateljima iznalcima koji su nam izrazili sućut i pokojni-ka ispratili na vječni počinak, okitili cvijećemnjegov grob, te mjesto cvijeća dali prilogza crkvu Sv. Ane na Gornjem Brgatu. Zah-valjujemo se i svima onima koji su putembrzojava uputili izraze sućuti.Posebno se zahvaljujemo medicinskomosoblju, liječnicima i medicinskim sestra-ma OB ‘Sveti Vlaho’- Dubrovnik, koji susvojim iskrenim zalaganjem i humanostiolakšali posljednje dane njegovog života.Zahvaljujemo se i njegovim bivšim učenicima generacije 1986.,koji su svojim zajedničkim vijencem okitili njegov grob.Zahvaljujemo se i njegovim susjedama iz Ulice bana JosipaJelačića 61, koji su uvijek izražavali veliku pažnju i ljubav pre-ma mome bratu.

Ožalošćena obitelj Davor (Darko) Medo.

MARIJA BELIN, 1929.ABID BUSULADŽIĆ, 1937.MARIJA VILJAC, 1938.ANGELA MARTINOLI GOLUBOVIĆ, 1943.

MIRO ŠILJE, 1943.ŽARKO SLADE, 1956.IGOR PENAVA, 1972.

OKUSI DRUGAČIJE KINO U VISIJI

Samuel među oblacimaSamuel među oblacimaSamuel među oblacimaSamuel među oblacimaSamuel među oblacimaU srijedu, 20. rujna u kinu Visiaprikazan je dokumentarac “Sam-uel među oblacima” redatelja Pi-eter van Eeckea o klimatskimpromjenama u bolivijskim An-dama. U Boliviji, ledenjaci se tope.Samuel, stari zaposlenik na uspin-jači, gleda kroz prozor na krovusvijeta. Generacijama njegova jeobitelj živjela i radila na snježnimplaninama, ali snijeg ih je iznevje-rio. Dok znanstvenici raspravljaju i mjere prijeteće promjene, Sam-uel odaje počast planinskim duhovima.

56 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

misao

tjedna

WillRogers

Ako psi nisu u raju, tada želim ićiupravo onamo kamo su oni otišli

U NOVOJ MOKOŠICI

Zlatni pir Ankice i Spasoja PrkačinaLijepo kaže jedna misao i opravdava život: „Da bi čovjek ima uspomene mora nešto iodređeno dobro i lijepo doživjeti!“ Među takve događaje zasigurno se ubrajaju proslavegodišnjica i jubileja. U tom duhu slavlja bilo je ove nedjelje, 17. rujna u župi Svete Obitelji

ORGANIZACIJSKI ODBOR ZA DOČEKRELIKVIJE TIJELA SV. LEOPOLDA

Zahvalamedijima

Tijekom subote, 16. rujna, i nedjelje,17. rujna, brojni djelatnici lokalnih inacionalnih medija popratili surijedak događaj za vjernike, dolazakrelikvije tijela sv. Leopolda BogdanaMandića u Dubrovnik.Putem službene Facebook straniceSveti Leopold u Dubrovniku Orga-nizacijski odbor za doček relikvije tije-la sv. Leopolda uputio je riječi zah-valnosti Dubrovačkom vjesniku,DuListu, Dubrovnik Insider-u, Du-brovačkom dnevniku, Libero Porta-lu, Dubrovnik Press-u, DubrovnikNet-u, NPortalu, Glasu Grada, Por-talu Oko, Župskom portalu Župčica,Slobodnoj Dalmaciji, Cropixu, Hr-vatskoj televiziji, Dubrovačkoj televiziji, Novoj tv, RTL televiziji , Libertas televiziji, Laudato televiziji, novinskim agencijama Ika i Hina,Radio Dubrovniku, Hrvatskom radiju, Hrvatskom katoličkom radiju, Radio Dalmaciji, Soundset Ragusi, Radio Međugorju, Radio Marijite portalu Dubrovačke biskupije što su na dostojanstven način prenijeli ovu svečanost svim onim vjernicima koji nisu mogli doći uGospino polje i izraziti štovanje moćima sveca. N.S.

u Novoj Mokošici, na misi kada su Ankica iSpasoje Prkačin, nakon pedeset godinazajedničkog bračnog života obnovili svojubračnu ljubav. Misno slavlje predslavio ježupnik don Ivo Zečević koji im je ujedno ičestitao jubilej ali i poklonio plaketu kao us-pomenu na ovaj događaj. Pred cijelom

zajednicom proslavili su svoj zlatni pirili pedeset godina zajedničkog životau braku.Plod bračne ljubavi i zajedničkoghoda su tri kćerke i za sada sedmerounučadi. Inače, supruga Anka i Spa-soje uvijek su živjeli skromno, radiš-no ali i pošteno. Spasoje i sada znauzeti alat za polje te donijeti svježegvoća i povrća, s godinama je „zara-dio“ štap koji mu služi kao treća noga,i kako zna reći u šali „ova treća nogame uopće ne boli“. Djecu su školov-ali i uputili ih život, i unatoč svimpoteškoćama uvijek nađu vremena zašalu i radost. Bračni par je imao ve-liku želju da se proslavi zlatni pir i daobnove svoju bračnu ljubav pa susložne kćerke sve organizirale, takoda su se „mladenci“ uživili u tu ulogu.Poslije misnog slavlja, čestitanja i fo-tografiranja s mnogobrojnom rodbi-nom uslijedio je svečani ručak kaoznak zajedništva i povezanosti. Nakraju su „mladenci“ izrazili zahvalusvima i poželjeli da svi bračni parovidožive ovako lijepe trenutke slavljapedeset godina zajedničko života uljubavi. Vlaho Buterin, foto: Župa

Svete Obitelji Nova Mokošica