Građansko pravo opći dio.doc

7/23/2019 Građansko pravo opći dio.doc

http://slidepdf.com/reader/full/gradansko-pravo-opci-diodoc 1/45

www.pravokutnik.net

Pojam gra đ ansko pravo: Građansko pravo u objektivnom smislu je grana privatnog prava koja kao skuppravnih pravila uređuje odnose pravnih subjekata povodom činidaba, stvari, imovine i njihovih osobnihneimovinskih dobara.Naziv građansko pravo: Naziv građansko pravo potječe iz rimskog prava kao prijevod latinskog IUS CIVILE. Ius civile je ionaziv za ukupni pravni poredak koji je va!io u rimskoj dr!avi i tim se pravom mogao slu!iti isključivo rimski građanin. Strancima je to

pravo ilo nedostupno" ali su se za potree saora#aja sa strancima stvorila u rimskom pravu nova pravila koja su rimski pravnicinazvali IUS GENTIUM$ %o je pravo ilo osloođeno strogog &ormalizma pa su se njime rimski građani slu!ili i u međusonimodnosima.Car 'arakala je svojom poznatom konstitucijom Antoniana iz 212.g.n.e podijelio rimsko građanstvo svim sloodnim podanicimarimske dr!ave pa su onda instituti ius gentium postali sastavnim dijelom ius civile. Nakon toga se ius gentium počeo sadr!ajno kretati

prema prirodnom pravu.(ostoji i naziv privatno pravo koje je povezano s podjelom cjelokupnog prava na javno i privatno prema Ulpijanu" pa i onda ilo

javno pravo ono koje se odnosi na polo!aj dr!ave" a privatno ono koje se tiče koristi pojedinaca.Ima još jedan naziv – imovinsko pravo.Građansko pravo pretežno uređuje odnose imovinskog pravnog sustava. No to je preširoko, jer i neke druge

grane imaju karakteristike imovinskog (porezno, industrijskog vlasništva), a preuzak je jer ne obuhvaaneimovinske aspekte.Na č ela gra đ anskog prava

NAČELA GRAĐANSKOG PRAA!) Na"e#o $trana"%e &i$pozitivno$ti) Na"e#o $trana"%e ravnopravno$ti

) I'ovin$%a $an%(i)a) Na"e#o pro'etno$ti

NAČELO *ISPO+ITINOSTI!⇒

*o+ se naziva načelo sloodne inicijative ili načelo autonomije.⇒ Na"e#o &i$pozitivno$ti , gra-an$%o' prav, zna"i &a gra-an$%opravni o&no$ na$ta)e 'i)en)a $e I pre$ta)e pona)pri)e

vo#)o' pravni/ $,0)e%ata.⇒

Ljudi stupaju u određene građanskopravne odnose u prvom redu da i zadovoljili svoje materijalne potree.⇒

(ri zasnivanju" promjeni ili prestanku građanskopravnog odnosa mora se uva!avati nji,ova volja.⇒ Načelo izra!ava činjenicu da osoa sloodno raspola!e svojim osonim neimovinskim dorima.

Na po&r,"), o0veznog prava na"e#o &i$pozitivno$ti izraava $e %ao SLOO*A ,govaran)a %o)a po&raz,'i)eva!) Sloodu svakog sudionika u prometu da se odluči ,o#e li u#i u neki ovezni odnos ili ne) Sloodu izora vrste ugovornog odnosa) Sloodu utvrđivanja sadr!aja) !lobodu izbora oblika ugovornog odnosa

Slooda utvrđivanja ovezni, odnosa NI*E NE-/0NI1EN0$$

1l. 2 3-- ka!e !3 S,&ioni(i , pro'et, $#o0o&no ,re-,), o0vezne o&no$e a ne 'og, i/ ,re-ivati $,protno U$tav, Rep,0#i%e4rvat$%e pri$i#ni' propi$i'a i 'ora#, &r,5tva.6Kao primjer ograničenja slobode u zasnivanju obveznih odnosa mogu nam poslužiti oni obvezni odnosi koji nastaju

mimo volje pravnog subjekta. Za te se odnose kaže da nastaju po sili zakona, odnosno na temelju nekih činjenica zakoje zakon veže postanak građanskopravnog odnosa I bez obzira na volju pravnog subjekta. Takav je slučaj primjer

odgovornosti za tetu. pr. razbijanjem tuđeg prozora nastaje odgovornost za tetu bez obzira na to je li počinitelj

imao ili nije imao namjeru zasnovati građanskopravni odnos odgovornosti za tetu.

-graničenja načela dispozitivnosti$

"

(rema načelu ravnopravnosti sujekata u građanskom pravu polo!aj strana u odnosu je%oor&iniran i nema podređivanja jedne strane drugoj" tj.nema suordinacije.

San%(i)a je +tetna posljedica koja trea pogoditi onoga koji se ne dr!i zapovijedi ilizarane izra!ene u pravnoj normi" a također je to +tetna posljedica i za onoga koji neispuni ovezu +to ju je na see preuzeo stupaju#i u građanskopravni odnos.

'ada se govori o pro'etno$ti prava kao jednom od načelagrađanskog prava trea imati naumu da se tu radi o prometu$,0)e%tivni/ gra-an$%i/ prava.

Na"e#o $trana"%e &i$pozitivno$ti u građanskom pravu znači da građanskopravniodnos nastaje" prestaje i mijenja se ponajprije voljom pravni, sujekata.



www.pravokutnik.net

NAČELO STRANAČKE RAVNOPRAVNOSTI :(olo!aj stranaka u odnosu je KOOR*INIRAN" a to znači da nema podređivanja jedne strane drugoj ili drugim riječima nemasuordinacije. -vo načelo je usko povezano s načelom dispozitivnosti. 4udu#i da građanskopravni odnos nastaje u pravilu voljomnjegovi, sudionika" logično je da te volje udu međusono ravnopravne. %o načelo je utvrđeno u čl. 5 3--.1l. 5 3-- ka!e6 6S,&ioni(i , o0vezno' o&no$, ravnopravni $,73IOVINSKA SANK!I"A :Sankcija je +tetna posljedica koja trea pogoditi onoga koji se ne dr!i zapovijedi ili zarane izra!ene u pravnoj normi. -na znači+tetnu posljedicu koja sti!e onoga koji ne ispuni ovezu +to ju je na see preuzeo stupaju#i u građanskopravni odnos. U građanskom

pravu dolazi do priznanja isključivo imovinske sankcije za neispunjenje du!ne oveze.U početku su sankcije najprije ile osone pa je du!nik koji nije platio dug postajao vjerovnikov ro$ 'asnije je morao i#i u du!ničkizatvor. 7ok se danas recimo vjerovnik mo!e namiriti jedino iz du!nikove imovine" a nema nikakve vlasti nad osoom du!nika.

PRIMJER IMOVINSKE SANKCIJE : Naručimo taksi da nas u 12 h da nas odveze na kolodvor jer moramootputovati baš vlakom koji odlazi u 12:30. Vozač taksija ili jako zakasni ili uopće ne doe ! mi ne sti"nemona vlak. #rema tome taksist nije ispunio preuzetu obvezu. $i "a zbo" to"a ne mo%emo strpati u zatvor& alimo%emo "a tu%iti za naknadu štete ako smo pretrpjeli štetu nje"ovom krivnjom. 'n će biti osuen platitiodreeni iznos nov(a& a ako nema nov(a zaplijenit će mu se nje"ove stvari ! one će se sudski prodati da bise namirila naša tra%bina.!z ovo"a vidimo da je "raanskopravna sank(ija imovinska& a ne osobna ! u ovom primjeru ona nije po"odilataksista ne"o nje"ovu imovinu.PROETNOST PRAVA:(ri prometnosti prava ima se na umu promet SU8EKTINI4 građanski, prava.

!ubjektivno građansko pravo je ovlaštenje koje za sudionika KONKRETNOG građanskog odnosa nastaje uokviru tog odnosa uređenog građanskim pravom u objektivnom smislu. pr. pravni odnos kupoprodaje uređen je pravnim pravilima objektivnog građanskog prava. u konkretnom kupoprodajnom odnosu

kupac je ovlašten tražiti od prodavatelja izručenje stvari. %o njegovo ovla+tenje naziva se SU8EKTINO pravo.Kupac može dobrovoljnim sporazumom s nekom trećom osobom prenijeti to svoje pravo na neku

treću osobu. A je prodao aparat B-u, pa B može svoje pravo da od A zatraži aparat

prenijeti na C!

%akođer ima sujektivni, prava koja su neprometna" npr.pravo osone slu!nosti" strogo osona prava kao +to su pravo na !ivot" čast"ugled itd.!rometnost subjektivnih prava posljedica je razmjene robe putem tržita. Kolanje stvari u prometu se odražava kao

prijenos prava. "toga ako netko preuzme obvezu da na drugog prenese neko pravo, pa to ipak ne učini, može pravnim

sredstvima biti na to prisiljen.

S#STAV $RA Đ ANSKO$ PRAVAS,$tav gra-an$%og prava je sinonim za cjelokupno privatno pravo.Poznata $, &va 'o&e#a , izgra&n)i $,$tava gra-an$%og prava!

) Institucijski

) (andektni

Kod nas je prihvaćen pande!ni s"s!av pa se na#e $rađanso pravo sas!oji od:1. -p#eg dijela građanskog prava2. Stvarnog prava9. -veznog prava:. Nasljednog prava

Op;i dio gra-anskog prava sadri skup pravila i načela koja su zajednička svim dijelovima građanskog praStvarno pravo je skup pravnih pravila kojima se uređuju odnosi među pravnim subjektima s obzirom na stvObvezno pravo je skup pravnih pravila kojima se uređuju oni društveni odnosi u kojima je jedna strana (vjerovnik) ovlaštena od druge strane (du!nika) zahtijevati neku činidbu,a ona je du!na tu činidbu ispuniti.Naslje%no pravo je skup pravnih pravila kojima se za slučaj smrti jedne osobe (ostavitelja)

#

Pan&e%tni $,$tav građanskog prava razvijen je unjemačkoj pravnoj teoriji i primjenjen unjemačkom rađanskom zakoniku iz 89:;.g" asastoji se od < &i)e#ova6-p#i dio-vezno pravoStvarno pravo-iteljsko pravo

Nasljedno pravo

In$tit,(i)$%i $,$tav potječe iz rimskog prava.aj u svojim institucijama ka!e da secjelokupno pravo kojim se koristimo odnosina6 1. (ersone <osoe= 2. /es <stvari= 9. 0ctiones <tu!e=



www.pravokutnik.net

uređuje prijelaz njezine imovine na druge osobe (njezine nasljednike).

$dnos građanskog prava prema drugim granama prava%RAĐANSKO PRAVO & 'R%OVAČKO PRAVO:rađansko pravo I trgovačko pravo uređuju istu vrstu odnosa I građansko pravo se prema trgovačkom pravu odnosi kao op#e prema

posenom. (vije s" varijan!e odnosa $rađanso$ prava I !r$ova)o$ prava*

) 7ualistička koja se sastoji u potpunom odvajanju trgovačkog od građanskog prava kao +to je to u Njemačkoj" >rancuskoj Itd.

) ?onistička prema kojoj se zadr!ava jedinstvenost građanskog prava za sve vrste sujekata I pravni, poslova s određenimodstupanjima za trgovce I trgovačke poslove kao +to je to u Italiji I @vicarskoj.

+oo prihvaća ,onis!i)" varijan!"--(rema 3-- na trgovačke se ugovore primjenjuju odrede koje se odnose na sve vrste ugovora" osim ako za trgovačke ugovore nijeizrijekom drukčije određeno$ pr. kod ugovora o zajmu zajmoprimac se može obvezati da uz glavnicu duguje I kamate, ali

ako je to trgovački ugovor onda zajmoprimac duguje kamate iako one nicu ugovorene. Pos!oji neo.io oso/i!os!i !r$ova)o$ prava:

) 'ra#i rokovi) Ne&ormalnost poslova) Nagla+ena potrea povjerenja) -p#i uvjeti poslovanja) 0d,ezijski I tipski ugovori) Va!nost trgovački, oičaja) %endencija ujednačavanja pravila na međunarodnom planu

$RA Đ ANSKO PRAVO & O'ITEL"SKO PRAVO: U nekim sustavima u građanskom pravu ou,va#eno je I oiteljsko pravo" dok je kod nas oiteljsko pravo izdvojeno kao

samostalna grana prava. Sličnost glede odnosa postoji poseno u imovinskim odnosima u raku I oitelji <račna stečevina" posena imovina"

uzdr!avanje=. ?etodolo+ka sličnost temelji se na načelu dispozitivnosti I na načelu ravnopravnosti.

/azliku čine neprometnost oiteljski, sujektivni, prava I odsutnost imovinske sankcije u oiteljskom pravu.

$RA Đ ANSKO PRAVO & RA(NO PRAVO:) /adno pravo ilo je sastavni dio građanskog prava.) U suvremenom radnom pravu prevladavaju norme imperativnog I za+titnog karaktera" ali ima I oni, koje su imovinskopravne

naravi" kao npr. propisi kojima se uređuje odgovornost za +tetu koju učini radnik organizaciji u kojoj radi ili tre#ima.) %akođer va!no je to da zasnivanje radnog odnosa ima ,govorni %ara%ter.

GRAĐANSKO PRAVO – UPRAVNO PRAVO:) (ostoje znatne razlike između građanskog prava I upravnog prava.) Načela upravnog prava u suprotnosti su s načelima građanskog prava.) Umjesto ravnopravnosti I koordinacije među stranama u upravnom pravu vrijedi načelo suordinacije" zatim umjesto načela) prometnosti vrijedi načelo neprometnosti I delegacije nadle!nosti" te umjesto imovinske vrijedi prete!no osona sankcija.) %akođer u upravnom pravu prevladavaju kogentne norme" dok u građanskom pravu dispozitivne.) Upravno pravo uređuje I neke imovinske odnose.

GRAĐANSKO PRAO = MEĐUNARO*NO PRIATNO PRAO!) ?eđunarodno privatno pravo uređuje posenu vrstu imovinski, odnosa" a to su imovinski odnosi s tzv.međunarodnim

oilje!jem.) rađansko pravo jedne dr!ave uređuje samo unutarnje imovinske odnose" tj.one koji se po svojim elementima nalaze u

granicama njegovog va!enja.) S međunarodnim su oilje!jem oni imovinski odnosi kod koji, pojedini elementi upu#uju na mogu#nost primjene nekog stranog

prava. pr. ugovor o prodaji sklope domaći I strani državljanin na teritoriju neke treće države. 4udu#i da u tom slučaju dolaze uozir građanska prava triju dr!ava postavlja se pitanje koje od nji, #e iti primjenjeno" pa stoga taj zadatak rje+ava međunarodno

privatno pravo pomo#u tzv. Ko#izi)$%i/ pravi#a.

Izvori građanskog prava

%



www.pravokutnik.net

Pravni izvori su različiti obli&i u kojima se javljaju pravna pravila. I+VORE (JE0IMO NA:

) 1n"!arnji i.i ,a!erija.nopravni i2vori i.i vre.a prava = govori se o njima ako se kod pravnih izvorapostavlja težište na onu materijalnu društvenu snagu koja daje sadržaj pravnom pravilu,

koja stvara to pravilo i prema tome je ne samo uzrok postanka nego i temelj opstanka

same pravne norme.

) an)$%i i#i >or'a#nopravni izvori i#i vre#a prava = govorimo o njima ako se kod pravnihizvora postavlja težište na način na koji se određeni sadržaj pravno izražava,

dakle ako se težište postavlja na oblik u kojem se pojavljuju pravna pravila.

' NN$!*I+ $ I$-I+ $N* /0 $1/02 N 1-AN0 I 1-'3*0N0 I$-0 -4) a državni izvor prava karakteristi5no je da je 6ormalni tvora& prava ustavom određeno zakonodavno t

$snovni oblik u kojem se javlja pravno pravilo iz tog izvora je propis. *u se naglašava da je zakonodaizvor prava i tu obvezujuu snagu norma &rpi iz državne vlasti. !tvaratelj norme nije istodobno adresat,norma je heteronomna7

) a društveni izvor prava ili za tzv.autonomno pravo karakteristi5ni su samouređivanje mešusobnih odnak&ija 5lanova određenih aso&ija&ija. 8lanovima društva i 5lanovima užih i širih aso&ija&ija u vlastitom interesu uređivanje međusobnih odnosa. !ve te razli5ite odnose države 5esto ne može uređivati pa togakod autonomnog prava u na5elu oni koji stvaraju normu istodobno i njezini adresati , stoga jeautonomna.

Pravna pra%$a govori o izvori'a , >or'a#nopravno' $'i$#,777

Izvori na5eg gra-an$%og prava $,! USTA(ropisi +AKONI(ravni oičaji PROPISI STARE 8UGOSLAI8ESudska praksa RETROAKTINOST PROPISA(ravna znanost

1S'AV:) -drede Ustava za građansko pravo imaju prvorazredno značenje.) Ustavom se kao temeljnim I najvi+im pravnim aktom jedne dr!ave uređuju osnove pravnog" političkog I gospodarskog sustava

jedne dru+tvene zajednice.) Neke od va!ni, odredaa Ustava za građansko pravo su da jamči pravo vlasni+tva I pravo nasljeđivanja" zatim određuje da

pravo v#a$ni5tva o0vez,)e n)egove no$ite#)e I %ori$ni%e na &oprino5en)e op;e' &o0r,.) Ustavom se jamče poduzetnička I tr!i+na slooda" a zaranjuje zlouporaa monopola.

) Ustavne odrede se razrađuju u odgovaraju#im zakonima I čine temelj pojedini, građanskopravni, instituta. +AKON:

) 3akon je akt donesen od strane zakonodavnog tijela na ustavom propisan način" a sadr!i apstraktno op#e pravno pravilo.) 3akon je najuoičajeniji pravni izvor.) Svaki zakon je propis" ali svaki propis ne mora iti zakon.) Na+e građansko pravo nije u cjelini uređeno novim zakonom" ono jo+ nije kodi&icirano.) (ravila oveznog prava sadr!ana su u 3-- 2BB." pravila stvarnog prava u 3akonu o vlasni+tvu I drugim stvarnim pravima

1??@." a pravila nasljednog prava u 3akonu o nasljeđivanju 2BB5.PROPISI STARE "#$OSLAVI"E:Između stare I nove /ugoslavije nije bilo unutarnjeg pravnog kontinuiteta.+a%ono' o nevano$ti pravni/ propi$a &one$eni/ pri)e @.:.1?:1. i za vri)e'e nepri)ate#)$%e o%,pa(i)e učinjen je prekid pravnogkontinuiteta između stare I nove *ugoslavije.Stara pravna pravi#a &o#azi#a $, , o0zir $a'o , ovi' $#,"a)evi'a!

1. 0ko određena materija nije ila određena propisima S>/*2. 0ko takva pravila nisu ila u suprotnosti s Ustavom S>/* I ustavima socijalistički, repulika9. 0ko takva pravna pravila nisu ila u suprotnosti s načelima socijalističkog pravnog poretka S>/*

3akonom o preuzimanju 3-- I 3akonom o osnovnim vlasničkopravnim odnosima iz 8::8.g ila je dopu+tena primjena odredaa-3)a I drugi, propisa koji su ili na snazi do 8:D8." ali glede točno određeni, pravni, instituta I pod uvjetom da su u suglasnosti I sUstavom I s 3akonima /.Sva%o pravno pravi#o i'a &va o$novna e#e'enta!

1. SA*RA8NI *IO sadr!aj niza konkretni, odnosa izra!en pomo#u pojmova2. NORMATINI *IO zapovijed ili zarana koja se odnosi na taj sadr!aj

9



www.pravokutnik.net

U $taro) 8,go$#avi)i po$to)a#o )e 5e$t pravni/ po&r,")a!! rvatska I Slavonija austrijski -3 8988."! Slovenija I 7almacija novelirani -3#! Srija I ?akedonija Srpski građanski zakonik 89DD.$! 4osna I ercegovina tursko <?end!ek= I oičajno pravo%! Crna ora -p+ti imovinski zakonik za Crnu oru 8999.)89:9.&! Vojvodina I ?eđimurje sustav sudski, presuda

)*+)',-+!VN'+ #)'#!,:) U svim modernim pravnim porecima postoji zarana retroaktivnog djelovanja propisa.) 3a suce je zarana retroaktivnosti APSOLUTNA" a za zakonodavca RELATINA.) U pravno) znano$ti $, $tvorene &vi)e teori)e %o)e po%,5ava), o0)a$niti za0ran, povratnog &)e#ovan)a propi$a!! TEORI8A STEČENI4 PRAA prema kojoj propisi ne mogu djelovati unatrag ako i time vrijeđali stečena prava pravni,

sujekata"! T+. MO*ERNA TEORI8A prema kojoj trea razlikovati neposredno djelovanje od retroaktivnog djelovanja pravni,

propisa pr.ako je raniji propis određivao da se poslovna sposobnost stječe s navršenom 18.god života a kasniji s navršenom !1.god života

tada bi oni koji su u trenutku stupanja na snagu kasnijeg propisa imali !" godina ostali prema teoriji stečeni# prava I dalje poslovno sposobni a prema modernoj teoriji bi izgubili poslovnu sposobnost ali bi pravni poslovi koje su sklopili po navršenju 18.god života bili

valjani.

PRAVNI O'IČ A"I:Pravni obi"a'i su pravila ponašanja koja su se kroz stanovito potrebno vrijeme oblikovala u društvenoj zajeosnovi nekog ponavljanjem utvrđenog shva#anja, a zakonskiim je propis svojom normom izravno ili neizravno dao pravni karakter.

1 pravno, o/i)aj" ao i2vor" prava ,oraj" /i!i "!je.ov.jena dva e.e,en!a:) Materi)a#ni koji pokazuje da dru+tvena praksa koja se izra!ava kao vr+enje ili navr+enje određeni, radnji ili

postupaka je dovoljno gusta" stalna i jednolična) P$i/o#o5%i koji se naziva opinio iuris sine necessitatis" tj. uvjerenje da se radi o op#eovezatnom pravnom

pravilu pona+anja

(vije osnovne ara!eris!ie pravnih o/i ) aja :1. (ravni oičaji su suordinirani zakonskom pravu jer va!e samo onda ako i, zakon prizna

2. 'arakteristika pravni, oičaja je da su supsidijaran pravni izvor" a to znači da dolaze u ozir samo onda ako određeni odnos nije propisom u cijelosti pravno uređen" a pravilo koje sadr!i nije protivno načelima na kojima se temelji čitav pravni poredak određenezajednice.

!ud mora riješiti svaki slu5aj koji stranke pred njega iznesu: ako za neki konkretni slu5aj ne postoji pravnopravilo u pozitivnim propisima, sud e se obavijestiti ne postoji li u narodu obi5aj po kojem bi se mogaoriješiti konkretni slu5aj ; ne smije se primijeniti ako je pravilo iz obi5aja suprotno na5elima pravnog poretka. pr * pravno$ o/i ) aja :

$ je bio u inozemstvu I u automobilskoj nesreći bio je vrlo teško ozlijeđen. %aš mu je u to vrijeme umrla majka. &jegov prijatelj %

sa#ranio je majku na svoj trošak. 'ad se $ vratio % mu je podnio račun. (eđu troškovima pogreba bio je I jedan vijenac na kojem je

pisaolo)*+vojoj majci sin $*. međutim $ nije #tio priznati taj izdatak. ,ošlo je do spora I sud je presudio da je $ dužan naknaditi %-u

izdatak za vijenac. Istina ni u jednom propisu ne stoji da se pokojniku mora kupiti vijenac ali u našem narodu je to običaj pijeteta kojinije suprotan ni pravu ni moralu. ato je logično da je sud pozivajući se na običaj donio presudu kojom je uvažio tužbeni za#tjev.

U oveznim odnosima među trgovcima primjenjuju se kao dopunski izvor oveznog prava tzv.trgova"%i o0i"a)i. 0ko su kodi&icirani

nazivaju se uzan&ama. Nastaju kao plod ponavljanja I ujednačavanja poslovne prakse sudionika u prometu pa na osnovu takoustaljenog oičaja trgovci očekuju jedan od drugoga da #e postupati u skladu s tim.Imamo dvije vrste uzana&a4

a( Op;i ,zan(i F ako se primjenjuju na promet svi, vrsta roeb( Po$e0ni ,zan(i ) ako se primjenjuju na promet samo pojedine vrste roe ili usluga

U obveznim odnosima među trgovcima primjenjuju se trgovački običaji;

B čiju su primjenu ugovorili i praksa koju su međusobno razvili

B koje trgovci redovito primjenjuju u istim takvim odnosima, ako sudionici u njima

nisu izrijekom ili prešutno isključili njihovu primjenu

Trgovački običaji i praksa koju su trgovci međusobno razvili, za čiju su primjenu ispunjene pretpostavke iz Z##,primjenjuju se i ako su suprotni dispozitivnom propisu. $ obveznim odnosima među ostalim sudionicima primjenjuju se

običaji kad je njihova primjena ugovorena ili zakonom propisana.

<



www.pravokutnik.net

Trgovački običaji ne smiju biti protivni $stavu %&, kogentnim propisima i moralu drutva'

S#(SKA PRAKSA:S)dskom praksom kao izvorom prava naziva se donošenje više suglasnih presuda od strane istog suda oistom pravnom pitanju na temelju kojih se ustanovljuje op#eobvezatna pravna norma.Sudska praksa je NEI+RAAN izvor prava$Sudska praksa kod nas nema karakter presedana.PRESE*AN kao pravni izvor znači takvu sudsku odluku koja je podignuta na rang op#eg pravila I proglašenakao obraza& za rješavanje sličnih slučajeva.

'od nas odluka vi+eg suda djeluje na ni!i sud samo snagom svoje uvjerljivosti. /azumije se da je sudac koji je uvjeren da je vi+i suddonio ispravnu presudu ne#e u konkretnom slučaju dosuditi drukčiju presudu. Sudska odluka djeluje kao izvor prava za same stranke zakoje je u konkretnom slučaju donesena.

PRAVNA )NANOST:3nanstvena djela u kojima se teorijski orađuju pravni prolemi imaju veliko značenje za razvoj pravne znanosti.Izravno utječu na stručno I znanstveno uzdizanje pravničkog kadra" ali nemaju snagu izravnog pravnog izvora.(ravna znanost je NEI+RAAN izvor prava. 1jeluje na sud samo snagom svoje uvjerljivosti.

Građanskopravni odnosGra-an$%opravni o&no$ je onaj dru+tveni odnos koji je uređen pravnim pravilima građanskog prava.

CAKTIČNI MATERI8ALNI *RUDTENI

Pravne "in)eni(e &i)e#e $e na!) r$te pravni/ "in)eni(a $ o0ziro' na >,n%(i),) r$te pravni/ "in)eni(a $ o0ziro' na po$tana%

PRAVNE Č+N,EN+-E su činjeni&e za koje pravo ve!e postanak , promjenu ili prestanak pravnogodnosa, a u vezi s tim postanak, prestanak ili promjenu subjektivnih prava.

PRIRO*NI *OGAĐA8I postaju pravnim činjenicama kad pravo za nji, ve!e pravne učinke <s ozirom na postanak= pr. rođenje" smrt" protek vremena" pojava otoka u rijeci itd.

L8U*SKE RA*N8E mani&estacije ljudske volje z akoje su vezani pravni učinci

7-(U@%ENE<pravne radnje= NE7-(U@%ENE<delikti=

VRS'E PRAVNI3 ČINJENICA S O4+IROM NA 51NKCIJ1:Čin'eni"no stan'e je skup svih činjeni&a koje su potrebne za nastanak nekog građanskopravnog odnosa.

r$te pravni/ "in)eni(a $ o0ziro' na >,n%(i),!

) (retpostavka) (ravna osnova pre$,'ptio i,ri$) (redmnijeva ili presumpcija

) >ikcija pre$,'ptio i,ri$ et &e i,re

Pretpostavka je pravna činjeni&a koja je doista kao činjeni&a realno nastala u stvarnosti, a potrebna je da bipromijenio se ili prestao građanskopravni odnos.

U građanskopravnoj terminologiji pod pretpostavkom razumijevamo činjenicu za koju smo $ig,rni da se dogodila i čije postojanjeuvijek dokazati.>unkcija pretpostavke je da povezuje građanskopravni odnos sa stvarnim dru+tveno F gospodarskim odnosom u nerazlučivo dij

jedinstvo. 'ad nei postojale pretpostavke građanskopravni odnos i ledio u zraku.

=



www.pravokutnik.net

Pravna osnova 'e ona bitna pretpostavka za koju se ve!e postanak, promjena ili prestanak subjektivnihgrađanskih prava ILI pravno pravilo ili pravna norma koja sadr!i ovlaštenje, du!nost, odgovornost ilizabranu određenog ponašanja.

3to se tiče pravne osnove mi imamo tu dva shva#anja4Sve pretpostavke nemaju podjednako značenje I potpuno istu &unkciju kod nastanka građanskopravnog odnosa. 0naliza pokazuje daistodono sa samim građanskopravnim odnosom nastaju u tom odnosu I određena prava za sujekte između koji, je odnos nastao. %a

prava koja doivaju sujekti unutar građanskopravnog odnosa nazivaju se sujektivna građanska prava. u svakom građanskopravnomodnosu arem je jedan sujekt nositelj sujektivni, građanski, prava. Sujektivna građanska prava proizlaze iz jedne pretpostavke. 7a

i se ta pretpostavka za koju je povezano I iz koje nastaje sujektivno građansko pravo razlikovala od ostali, pretpostavki koje su potrene za postanak odnosa" ona se naziva pravnom osnovom. Nema građanskopravnog odnosa ez pravne osnove jer se za nju ve!e postanak sujektivni, prava. to je itna pretpostavka" dok su sve ostale samo potrene. 7akle" pravna osnova je itna pretpostavka zakoju se ve!e postanak" promjena ili prestanak sujektivni, građanski, prava. %o je sredi+nja pravna činjenica oko koje se grupiraju sveostale potrene pravne činjenice. Njezino se postojanje mora dokazati. -na daje I određuje karakter samog građanskopravnog odnosa.rađanskopravni odnos itno je ovisan o pravnoj osnovi. (ravna osnova uvijek pret,odi samom građanskopravnom odnosu.

pr. pravne osnove kod nasljeđivanja bi bila činjenica iz koje određeni nasljednik izvodi svoje pravo da naslijedi konkretnog

ostavitelja. +igurno je da svoje pravo ne izvodi ni iz činjenice da je netko umro ni iz činjenice d aje iza pokojnika ostala

imovina. /n svoje pravo izvodi iz činjenice da je postojala opor"a " nje$ov" oris! ako nema oporuke tada on svoje pravoizvodi iz činjenice da je ostaviteljev bračni drug srodnik0

+! (rema drugom gledi+tu pravna osnova je pravno pravilo ili pravna norma koja sadr!i ovla+tenje" du!nost" odgovornost ilizaranu određenog pona+anja. pr. pravna osnova oporučnog nasljeđivanja bila bi zakonska odredba na temelju koje se

priznaje I dopušta oporučno nasljeđivanje zatim pravna osnova obveze odgovornosti za štetu bila bi odredba zakona kojom se

nalaže dužnost naknade štete onome tko je drugom nanese.(rema tom gledi+tu ukupnost pretpostavaka potreni, za nastanak građanskopravnog odnosa te sujektivni, prava I oveza neiscrpljuje se činjeničnim stanjem. -sim činjenica ou,va#eni, činjeničnim stanjem potrena je kao pravna pretpostavka I

pravna norma kojom se određuje određeni građanskopravni odnos. U odnosu prema ostalim pretpostavkama pravna norma jevremenski I logički prius. (rije I ez pravne norme nemogu iti poznate činjenice koje se tra!e kao pretpostavke za nastanak nekog građanskopravnog odnosa" niti mogu imati pravno relevantno značenje. 7a i nastao konkretni građanskopravni odnossa pravima I ovezama za određene sujekte nije dovoljna pravna o$nova nego je potreno da se ostvare I sve činjenice kojese pravnom normom tra!e kao pretpostavke. -sim pravne osnove potrena je I "in)eni"na osnova koja se nalazi u uzročnomkompleksu s pravnom osnovom. Utvrđivanje postojanja konkretnog sujektivnog građanskog prava I pravne oveze

podrazumijeva I ovezno dokazivanje nji,ove pravne I činjenične osnove. #no po čemu se razlikuje ovo shva(anje od

prethodnog shva(anja je to da pravna osnova nije dio činjeničnog stanja niti vrsta pravne činjenice. #na se

nemože poistovjetiti ni s pravnim izvorom, ustavom ili nekim drugim izvorom jer je ona uvijek određenakonkretna pojedinačna pravna norma.

Predmn'eva i.i pres)mp/i'a je takva pravna činjeni&a koja se smatra dokazanom dok se ne doka!eprotivno. Nikad se ne dokazuje ono što se predmnijeva, ve# ono što je predmnjevi protivno . ' propisima seoznačava riječima 0S1ATRA SE2!4udu#i da sam pravni odnos određuje da se neka činjenica smatra tako dugo dokazanom dok se ne doka!e protivno" takva se pravnačinjenica zove pravna predmnjeva ) PRESUMPTIO IURIS. (rema tome ne mo!e se svaka od potreni, pravni, činjenica tretirati kao

presumpcija nego samo ona za koju propis to odredi. %ime se sprječava samovoljno stvaranje presumpcija. Izraz pravna presumpcija postavljao se u pandektnom pravu kao suprotnost &aktičnoj presumpciji gdje je sudac sloodnim logičkim zaključivanjem iz jedneop#epoznate ili dokazane činjenice izvodio zaključak da je istinita i neka druga činjenica. pr.među pravnim činjenicama koje dovod edo oporučnog nasljednog prava potrebna je I smrt ostavitelja. ,ogađa se da često čovjek

napravi oporuku pa mu se izgubi svaki trag. /n je možda živ a možda već I mrtav. &jegov sin želi upravljati imovinom budući da je

nasljednik po oporuci pa tu pravo uskače sa presumcijom prema kojoj se otac smatra mrtvim I sin dobiva očevu imovinu.

'ad i se dokazalo protivno onda i otac ponovno doio nazad imovinu svoju jer se nemo!e otvoriti nasljeđivanje ako je ostaviteljdoista !iv.-sim pravne predmnjeve koja se uvijek mo!e ooriti protudokazom" u pravu je poznata i tzv.neo0oriva pre&'n)eva. Nazivamo je

pravna pred,njeva i o prav" 6pres",p!io i"ris e! de i"re7Neo0oriva pre&'n)eva znači da se po propisu smatra neka činjenica dokazanom" a protudokaz NI/0 '$G0 1$'3*0N7'od pres",p!io i"ris e! de i"re ne radi se samo o tome da se neka činjenica uzima kao dokazana" nego se uzima i dokazano i samo

pravo koje se iz te činjenice izvodi. 3og toga u takvim točno određenim slučajevima pravo ne dopu+ta izvođenje protudokaza. pr. poznavanje stanja u zemljišnim knjigama

>



www.pravokutnik.net

3+K-+,A je pravna činjeni&a za koju se zna da se uop#e nije dogodila ili da se nikad ne#e ni dogoditi, ali seuzima kao da se dogodila da bi mogao nastati, promijeniti se ili prestati neki gra đanskopravni odnos.$značava se u propisu riječima 0U4+1A SE2.I za &ikciju vrijedi načelo da se ne mo!e &ingirati svaka pravna činjenica nego samo ona za koju propis to dopusti. pr.dijete začeto a još nerođeno nebi moglo biti nasljednik svog oca koji je umro prije nego što mu se dijete rodilo. u pravo uskače

pomoću 2ikcije koja kaže)*onaj koji će se roditi drži se da je već rođen 3 nasciturus pro iam nato #abetur*. 4rema // uzima se da je

začeto dijete rođeno kad god se radi o njegovim probicima pod uvjetom da se rodi živo555

S*+jek,i građanskopravnog o%nosaPravni $,0)e%t je nositelj prava i oveza.

Pravni $,0)e%t 'oe 0iti!) >izička ili naravna osoa

) (ravna osoa

*a 0i $e pravni $,0)e%t 'ogao ,%#),"iti , gra-an$%opravne o&no$e 'ora i'ati &va o$novna $vo)$tva!1. (ravnu sposonost2. (oslovnu sposonost

9. 7eliktna sposonost

PRAVNA SPOSO'NOST je svojstvo iti noositeljem prava i oveza. Svaka &izička i pravna osoa sposona je iti nositeljem prava i oveza. (ravna sposonost je osnovno svojstvo pravnog sujekta i pravni sujekt ne mo!e postojati ez pravne sposonosti.POSLOVNA SPOSO'NOST je sposonost da se svojim vlastitim očitovanjem volje stječu prava i oveze. (oslovno sposona oso mo!e svojim vlastitim očitovanjem volje stvarati pravneučinke. Svaki pravni sujekt mora imatipravnu sposonost" ali nemora imati i

poslovnu sposonost.(ELIKTNA SPOSO'NOST je svojstvo pravnog sujekta da udeodgovoran za svoja protupravna djelanja.3a deliktnu sposonost tra!i određen stupanj svijesti. (onekad i poslono nesposone osoe mogu iti deliktnosposone" npr. alko,oličar mo!e itisvijestan kad je trijezan da ne smije razijat

?



3izi"ka i.i naravna osoba je !iv čovjek kao subjekt prava.POSTANAK -I)IČ KE OSO'E:>I3I1'0 -S-40 (-S%0*E /-HEN*E?. %o znači da dijete čim se rodi doiva pravnu sposonost i čak je dovoljno da pokazujeznakove !ivota i ne mora iti sposono za !ivot. (orod mora iti zavr+en. (o na+em pravu predmnjeva se da je dijete rođeno !ivo.(ravilo je da dijete koje je rođeno !ivo postaje pravnim sujektom. (onekad se ukazuje potrea da se i začetom" ali jo+ nerođenomdjetetu sačuvaju neka prava te se tada u pravu slu!imo &ikcijom6 nasciturus pro iam nato ,aetur Juotiens de commodis eius agitur K Uzi'a $e &a )e za"eto &i)ete ro-eno %a&go& $e ra&i o n)egovi' pro0i(i'a po& ,v)eto' &a $e ro&i ivo777'i,e 8in$ira,o pos!ojanje pravno$ s"/je!a ,aar je o)i$.edno da s"/je! jo# ne pos!oji i pri!o, ,ora,o pa2i!i na:

8. 7a &ikcija mora i#i u korist nasciturusa2. 7a se dijete doista mora roditi !ivo.

PRESTANAK -I)IČ KE OSO'E:>izička osoa prestaje smr#u i gui pravnu sposonost. 3a svr,e presađivanja dijelova tijela doneseni su propisi prema kojima sesmatra da je nastupila smrt osoe od koje se uzimaju dijelovi tijela radi presađivanja ako je u osnovi medicinski, kriterija i na

propisan način sa sigurno+#u utvrđen prestanak rada 'ozga i $r(a.PRO$LA.EN"E #RLI:' slučaju kad se ne zna da li je neka osoba !iva ili mrtva tad se pravo slu!i presum&ijom smrti. resum&ijusmrti pozna naše pravo u vidu ustanove proglašenja nestale osobe umrlom. $d proglašenja nestale osobeumrlom valja razlikovati postupak za dokazivanje smrti. ' tom se slu čaju sigurno zna da je neka osobamrtva samo se ne zna točno kad je umrla. 'stanovljenje dana smrti va!no je za nasljedno pravo i da bi se umatičnim knjigama mogla ubilje!iti smrt. onekad #e biti teško utvrditi točno vrijeme smrti, kad je re&imoviše osoba umrlo u istoj prometnoj nesre#i pa treba utvrditi jesu li sve umrle u istom trenutku ili u razli čitimtrenut&ima. rema $$ ako je umrlo više osoba smatra se da su umrle istodobno ne utvrdi li se da je jednaumrla prije druge.POSLOVNA SPOSO'NOST -I)IČ KE OSO'E:(oslovna sposonost ima osnovnu &unkciju u za+titi pravni, sujekata. (ravo mora voditi računa o razlici među ljudima koja postoji sozirom na do itd. Institutom stupnjevanja poslovne sposonosti pravo za+ti#uje svoje sujekte.

Pravna $po$o0no$t >izi"%e o$o0e!) NE ?-AE se oduzeti) NE?0 stupnjevanja <op#a pravna sposonost=

Un,tar po$#ovne $po$o0no$ti >izi"%e o$o0e po$to)e tri $t,pn)a!) (una poslovna sposonost

) -graničena poslovna sposonost

) (oslovna nesposonost

⇒ P"na i.i po!p"na pos.ovna sposo/nos! stječe se po na+em pravu s navr+eni, 89. godina. -soe koje su navr+ile 89. od postaju punoljetne osoe +to znači da same mogu sklapati pravne poslove. I maloljetna osoa s navr+eni, 8; godina mo!este#i potpunu poslovnu sposonost kad postane roditelj i kad je mentalno zrela o čemu odlučuje sud u izvanparničnom

postupku.

⇒ O$rani)ena i.i dje.o,i)na pos.ovna sposo/nos! -soe s ograničenom poslovnom sposono+#u u pravilu mogu samesklapati pravne poslove ali samo kad i, odori zakonski zastupnik. %akav pravni posao naziva se @E(0VI (/0VNI (-S0-.rema $biteljskom zakonu maloljetnik koji se zaposli, a to može s navršenih "< god i uz suglasnostroditelja, ima djelomi5nu poslovnu sposobnost. 1užnost mu je jedino pridonositi za svojeuzdržavanje.

⇒ Po!p"na pos.ovna nesposo/nos! -soe koje su potpuno poslovno nesposone ne mogu uop#e same sklapati pravne poslove i za nji, pravne poslove sklapaju nji,ovi zakonski zastupnici. rema $biteljskom zakonu potpuno suposlovno nesposobni maloljetni&i do "?.god. (osim onih koji sklope brak ili postanu roditelji) i

punoljetne osobe koje su odlukom suda potpuno lišeni poslovne sposobnosti.(ELIKTNA SPOSO'NOST -I)IČ KI/ OSO'A:*e#i%tna $po$o0no$t >izi"%e o$o0e 'oe 0iti!

) (otpuna) -oriva nesposonost) Nesposonost

7eliktna sposonost nastupa s 8D godina !ivota i maloljetnik koji je navr+io 8D godina potpuno je deliktno sposoan ako je dru+tvenozdrav. 7u+evno zdravlje se predmnjeva. ?aloljetnik od navr+ene god do navr+ene 8D god nije deliktno sposoan ali #e iznimno itiako se doka!e da je pri počinjenju građanskog delikta io sposoan za rasuđivanje. %o je mogu#e zato +to je njegova deliktnanesposonost samo ooriva predmneva pa je dopu+teno dokazivati protivno.

5



Organ$%a teori)aTeori)a pravnerea#no$tiTeori)a ,$tanove

Pravna osoba je društvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao pravnu sposobnost.

SKIA OSNONI4 PRANI4 TEORI8A O PRANO8 OSOI!1. Teori)a >i%(i)e2. Potvr&ne teori)e9. O&ri"ne teori)e:. Teori)a rea#ne egzi$ten(i)e

Nag#a5ava &va o$novna na"e#a!1.da trea priznati postojanje pravne osoe

2.da trea priznati sva prava pravnoj osoi

rema teori'i 6k/i'e određene društvene tvorevine nisu personae jer nisu bia obdarena vlastitom voljom.$nako kako ju je postavio !avign@, ona zna5i ne samo uspostavljanje rimskog kon&epta jedinstvenogsubjekta bez obzira na supstrat nego i pobjedu nad u5enjem prirodnopravne škole o pravnoj osobi koja ju je svela na skup pojedina&a. *a teorija nije uspjela odrediti pretpostavke potrebne da bi neka tvorevinauope mogla biti proglašena pravnim subjektom. 1anas se teorija Ak&ije naziva klasi5nom teorijom.

P o , v r % n e , e o r i j e:) Organska teori'a ; korijeni joj poniru u staro germansko pravo, zato se i zove organskom ali i

germanskom teorijom. $snovna joj je zasluga što je upozorila na realnu egzisten&iju pravnih osoba išto je skrenula pozornost na važnost i zna5enje organa. Nedostatak joj je što je poistovjetilaorganizam i organiza&iju.

) Teori'a pravne rea.nosti ; razradila ju je 6ran&.&ivilisti5ka doktrina ; naglašava # osn.na5ela4a) da treba priznati postojanje pravne osobe, 5ak i u slu5aju zakonske šutnjeb) da treba priznati prava pravnoj osobi, 5ak i preko zak.teksta, ako su takva prava potrebna za

realiza&iju kolektivnog interesa. ' 6ond u5enja o pravnoj osobi ova teorija je unijela ove elemente4organiza&iju, realno djelovanje organa, interes i &ilj.

) Teori'a )stanove – naglašava realnost organiza&ije ali time što &ilj kao jedan od esen&ijalnihelemenata pretvara putem ideje o &ilju zapravo u nov supstrat pravne osobnosti ; što jeneprihvatljivo.

O % r i č n e , e o r i j e:B Teori'a nam'enske imovine – predstavnik Brinz, koji je bio uvjeren da mogu postojati subj.prava

bez subjekata.

B Teori'a destinatara – /heringova teorija ; nedostajalo mu je pre&izno razlikovanje izmeđuvlasništva u gospodarskom i pravnom smislu.

B Teori'a ko.ektivnog v.asni7tva!

B Teori'a rea.ne egzisten/i'e – u znanosti sporno pitanje u kojem trenutku društv.tvorevina stje5epravni subjektivitet. !matra se da su potrebne najmanje % pretpostavke da bi se nekadruštv.tvorevina mogla pojaviti kao subjekt u pravnim odnosima4". je da društvena tvorevina mora imati 5vrstu i trajnu organiza&iju#. je zasebna imovina, odvojena od imovine svojih 5lanova%. je stje&anje pravnog subjektiviteta: prema sustavu slobodno" udru%ivanja& pravna osoba nastajeorganiziranjem, što se vidi iz statuta, nadležnom tijelu se podnosi prijava koja nema konstitutivnikarakter: prema sustavu normativno" akta društv.tvorevina dobiva pravnu sposobnosti ilineposredno propisom ili se spe&.propisima određuju pretpostavke koje se moraju ispuniti da bi nekaorg.postala pravna osoba: prema sustavu kon(esije& org.dobiva pravnu sposobnost posebnimaktom upravnog tijela ; odobrenjem.

ravne osobe imaju i poslovnu i deliktnu sposobnost.$va teorija zaslužna za sljedee elemente4 pojam, svojstvo, pretpostavke i po5etak pravne osobnosti.' -C prevladava normativni sustav.

POSTANAK PRAVNE OSO'E:*a 0i ne%a &r,5tvena tvorevina po$ta#a pravna o$o0a potre0no )e &a $e %,',#ativno i$p,ne $#)e&e;e pretpo$tav%e!

8

Teori)a na')en$%e i'ovineTeori)a &e$tinataraTeori)a %o#e%tivnog v#a$ni5tva*r,ge o&ri"ne teori)a



1. 7ru+tvena tvorevina mora imati čvrstu i stalnu organizaciju" tj. mora predstavljati organizacijsko jedinstvo2. ?ora imati svoju zasenu imovinu" različitu i odvojenu od imovine njezini, članova9. ?ora joj iti priznata pravna sposonost

*ana$ po$to)e 9 $,$tava g#e&e pretpo$tav%i potre0ni/ &a ne%a tvorevina &o0i)e pravn, $po$o0no$t!1. (o sustavu SLOO*NOG U*RUIAN8A pravna osoa nastaje organiziranjem. Nadle!nom se dr!avnom tijelu mora

podnijeti prijava" ali ona nema konstitutivni karakter. 0ko cilj pravne osoe nije u skladu s postoje#im poretkom mora sedonijeti rje+enje kojim se zaranjuje rad toj pravnoj osoi.

2. (o sustavu NORMATINOG AKTA dru+tvena tvorevina doiva pravnu sposonost na dva načina6aF U prvom je redu mogu#e da se izravno propisom" singularnom zakonskom odredom osnuje neka točno određena

pravna osoa0F U drugoj se varijanti u posenim propisima određuju pretpostavke koje se moraju ispuniti da i neka tvorevina

postala pravna osoa. (ravna se osonost stječe tek registracijom" a nadle!no tijelo ispituje samo jesu li ispunjene po zakonu određene pretpostavke i ako jesu onda mora izvr+iti registraciju

9. (o sustavu KONESI8E dru+tvena tvorevina doiva pravnu sposonost posenim aktom upravnog tijela FO*O9REN,E1 koje se daje po diskrecijskoj ocjeni.

Naše zakonodavstvo i praksa se priklanjaju normativnom sustavu u njegovim razli5itim varijantama. Daoiznimka pojavljuje se i mogunost sustava kon&esije, pr. za udruženje strana&a i zadužbine. /edini&e lokalne samouprave stje5u pravnu osobnost izravno propisom. /edino je država ve samim svojimpostojanjem pravna osoba. !ustav normativnog akta kod nas se primjenjuje za stje&anje pravnesposobnosti gospodarskih subjekata (trgova5kih društava, politi5kih stranaka i raznih udruga građana). a

sve spomenute vrste pravnih osoba postoje posebni propisi (pr. akon o trgova5kim društvima, akon oudrugama itd.) kojima se propisuju da ti subjekti stje5u pravnu i poslovnu sposobost upisom u sudskiregistar, odn nadležni registar koji se vodi kod nadležnog tijela državne uprave.PRAVNA SPOSO'NOST PRAVNE OSO'E:Pravna $po$o0no$t pravne o$o0e!

) ?-AE se oduzeti

) ograničena je <posena pravna sposonost=" &izička osoa djeluje u krugu onoga +to joj nije zaranjeno a pravna u kruguonoga +to joj je određena

POS0OVNA SPOSO4NOS' PRAVNE OSO4E !Po$#ovna $po$o0no$t pravne o$o0e!

) NE?0 stupnjevanja

) čim nastane" ima poslovnu sposonost" za razliku od &izičke osoe) volju izra!ava putem tijelaMorgana <7IN0?I1'0 V-L*U= ili statutaMpravila <S%0%I1'0 V-L*0=

Ti)e#o i#i organ pravne o$o0e )e >izi"%a o$o0a i#i $%,p >izi"%i/ o$o0a pre%o %o)i/ pravna o$o0a izraava $vo), vo#),. (E0IK'NA SPOSO4NOS' PRAVNE OSOS4E:(riznanje poslovne sposonosti pravne osoe ilo je polazana točka I za priznanje deliktne sposonosti pravne osoe.Pravna o$o0a 'oe!

) povrijediti ugovornu I zakonsku ovezu) počiniti tzv. rađanski delikt

Sposobnost pravne osobe – i pravna osoba ima one 3 sposobnosti: pravnu, poslovnu i deliktnu. Fizička osoba

može poduzimati sve što nije zabranjeno, no pravna osoba može raditi samo što je potrebno za ostvarenje

njene djelatnosti, cilja, zato kažemo da fizička osoba ima opću pravnu sposobnost, a pravna osoba specijalnu

ili posebnu pravnu sposobnost. Znači, razlika je u obujmu, no danas se zagovara opća sposobnost za pravneosobe.

Pravna osoba čim nastane ima punu poslovnu sposobnost, za razliku od fizičkih (on se može stupnjevati).

Pravna osoba izražava svoju volju putem svojih tijela ili organa,to jetzv. dinamička volja, no ona izražava

svoju volju i statutom i pravilima –tzv. statička volja. Statutom se utvrđuje svrha i cilj pravne osobe, tijela i

njihove ovlasti, imovina.

Imaju i deliktnu sposobnost koja se sastoji u tome da pravna osoba odgovara za štetu koju učini drugome.

Pitanje je samo kad se odgovara po kriteriju krivnje kako će se odrediti krivnja pravne osobe. Ona se utvrđuje

prema odgovornom tijelu te pravne osobe.



VRSTE PRAVNI/ OSO'A:r$te pravni/ o$o0a!

) Pravne o$o0e )avnog prava po cilju i ) Pravne o$o0e privatnog prava zada#i

) Korpora(i)e po supstratu) +a%#a&e pravne osonosti

U pravne o$o0e )avnog prava ,0ra)a), $e!) 7r!ava) *edinice lokalne samouprave I uprave) /azličite ustanove koje doivaju sredstva iz dr!avnog proračuna) *avna poduze#a sl.

KORPORA-+,A je organizirana zajedni&a osoba koja je samostalan pravni subjekt različit od pojedinihčlanova korpora&ije.

B 'orporacija ima svoju imovinu" ali u supstratu pravne osonosti nije te!i+te na imovinskoj masi nego na skupuosoa.'orporacija nu!no mora imati svoje članstvo.

B -dnos članova prema korporaciji i ornuto uređen je statutom i ugovorom.

B Imovina korporacije različita je od imovine članova" a slu!i članovima korporacije i svrsi korporacije.

B 3a korporaciju je karakteristično da se njezin identitet ne mjenja promjenom članovaB U tipične korporacije urajaju se npr. dionička dru+tva. )AKLA(A ja za određenu svrhu namijenjena imovinska masa kojoj je pravnim poretkom priznata pravnasposobnost. 1ominantan element njezine pravne sposobnosti je upravo I+$IN!D +!. +a%on o za%#a&a'a i >,n&a(i)a'a7O$niva $e!

) A%to' &ravne v#a$ti) Pravni' po$#o' >izi"%e i#i pravne o$o0e

Moe 0iti!) Sa'o$ta#na za%#a&a) Ne$a'o$ta#na za%#a&a

-#N(A!I"A se razlikuje od zaklade po tome što se osniva na razdoblje ne dulje od < godina. 3aklada mo!e

iti osnovana i u različite" op#ekorisne i dorotvorne svr,e. Svr,a se određuje aktom zakladnika. (ri,odi koje ostvaruje zaklada mogu iti namijenjeni određenom krugu &izički, osoa. pr. iz pri#oda razni# stipendijalni# zaklada daju se stipendije studentima.

r$te pravni/ o$o0a pre'a na5e' prav,!) 7ru+tvena pravna osoa) rađanske pravna osoa

Na osnovu ovoga mo!emo de&inirati &r,5tven, pravn, o$o0, kao onu dru+tvenu tvorevinu koja svoje ciljeve mo!e ostvariti samoanga!iranjem sredstava u dru+tvenom vlasni+tvu.Pod)ze;e je pravna osoba koja obavlja privrednu djelatnost radi stje&anja dohotka, odn. dobiti.+OP raz#i%,)e "etiri tipa po&,ze;a!

1. *r,5tveno po&,ze;e koje posluje sredstvima u dru+tvenom vlasni+tvu2. +a&r,no po&,ze;e koje posluje sredstvima u zadru!nom vlasni+tvu9. M)e5ovito po&,ze;e koje posluje sredstvima u dru+tvenom" zadru!nom i vlasni+tvu doma#i, &izički, i građanski, pravni,

osoa te vlasni+tvu strani, osoa:. Privatno po&,ze;e koje posluje sredstvima u privatnom vlasni+tvu" tj.vlasni+tvu doma#i, &izički, i građanski, pravni,

osoa i strani, osoa

"

$d samostalne zaklade treba razlikovati nalog oporu5iteljakojim ostavlja dio ili &ijelu ostavinu ve postojeoj pravnojosobi da je koristi za ostvarenje neke dopuštene svrhe, npr.zbrinjavanje i školovanje siro5adi. *akva oporu5na odredbapo svojoj je pravnoj naravi nalog ili modus, a imovinskamasa koja je ušla u imovinsku masu ve postojee pravne

*r,5tvena pravna o$o0a &e>inirana )a %ao pravni$,0)e%t %o)e', $e e%ono'$%a 0aza na#azi i$%#),"ivo ,&r,5tveno' v#a$ni5tv,.Pri)e $, na)vani)e &r,5tvene pravne o$o0e 0i#e!*ravaPo#iti"%oBteritori)a#ne )e&ini(eRa&ne organiza(i)e ,n,tar %o)i/ &o'inira), ,$tanovei po&,ze;a*r,5tvenoBpo#iti"%e za)e&ni(e

Gra-an$%e pravne o$o0e $,0i#e one &r,5tvene tvorevine"i)a $e go$po&ar$%a o$novana#azi , gra-an$%o'v#a$ni5tv,.



Pre'a +OP %ao te'e#)ni o0#i(i pravni/ o$o0a , go$po&ar$tv, nor'irani $,!) *avno trgovačko dru+tvo) 'omanditno dru+tvo) 7ioničko dru+tvo) 7ru+tvo s ograničenom odgovorno+#u) ospodarsko interesno udru!enje

#%r*ge su obli&i dobrovoljnog udru!ivanja Azičkih i pravnih osoba radi zaštite i promi&anja zajedničkihekoloških, gospodarskih, humanitarnih, in6orma&ijskih, kulturnih, etičkih i na&ionalnih, prosvjednih,so&ijalnih, strukovnih, športskih, tehničkih, zdravstvenih, znanstvenih i drugih interesa, &iljeva i uvjerenja,A+ 9E4 NA1,ERE ST,E-AN,A *O9+T+.

PRAVNA OSO4A PRES'AJE:) propisom" aktom dr!avne vlasti <zaranom=) ispunjenjem cilja) padom roja članova ispod određenog roja) nestankom imovine) stečajem <insolventnost i prezadu!enost=

Likvi%a0ija je postupak u kojem se rješavaju imovinsko pravni odnosi pravne osobe koja treba daprestane postojati kao samostalni pravni subjekt.$rađansko pravo * s*+jek,ivnom smisl*Po%,5a)i &e>iniran)a $,0)e%tivnog prava!

1. TEORI8A OL8E sujektivno pravo je pravnim poretkom zajamčena mo# volje" pravnim poretkom priznata vlast ili

gospodstvo <6indsc#eid =2. TEORI8A INTERESA u sujektivnom pravu trea vidjeti pravno za+ti#en interes koji je uvijek neka korist ili nekodoro < I#ering =

9. OL8NOBINTERESNA TEORI8A sujektivno pravo se de&inira kao pravnim poretkom pojedincu podijeljena mo#volje u svr,u zadovoljavanja njegovi, interesa.

S*+jek,ivno građansko pravo je skup ovlaštenja koja pravnom subjektu u određenomgrađanskopravnom odnosu priznaju norme objektivnog građanskog prava.od građanskim pravom u objektivnom smislu razumijevamo skup pravnih pravila kojima se uređujudruštveni odnosi.%o znači da građansko pravo u prvom redu odaire koje #e od dru+tveni, odnosa pretvoriti u građanskopravne odnose. 3atim određuječinjenice koje su kao pretpostavke potrene za nastanak određenog građanskopravnog odnosa. Iza toga utvrđuje koja ovla+tenja imajusujekti u određenom odnosu" te koje oveze ili du!nosti preuzimaju na see u takvom odnosu. Norma ojektivnog prava za,va#a svesastavne elemente određenog pravnog odnosa.

Nasuprot tome ojektivno pravo kao skup apstraktni, pravni, pravila nema nekog pravnog sujekta koji i io njegov nositelj.Izlazi li s*+jek,ivno pravo iz o+jek,ivnog prava1!ubjektivno pravo ne ukazuje se kao sastavni elementu objektivnog prava, nego kao sastavni elementgrađanskopravnog odnosa. rema tom gledištu svaki se sastavni element građanskopravnog odnosa svodina neku realnost u životu. *ako se sam građanskopravni odnos svodi na društveni odnos, pravne 5injeni&ena stvarne 5injeni&e u životu, pravni subjekt na 5ovjeka ili njegovu organiza&iju itd. rema tome se isubjektivno pravo kao sastavni element nekog pravnog odnosa mora vezati za neku realnost. *a realnost je-N $!N$. Norma objektivnog prava ne stvara ovlaštenja, nego ta ovlaštenja na određeni na5inizviru iz pravne osnove, a norma ih samo priznaje ili ne priznaje. pr.akon o nasljeđivanju određuje da se naslijediti može po oporuci. 4ostavlja se pitanje izvodi li 7urica u nekom konkretnom

slučaju da nasljedi 7osipa iz apstraktne norme & ili iz činjenice da je 7osip načinio oporuku u korist 7urice. 4rema izloženom

s#vaćanju ovlaštenje izlazi iz oporuke a oporuku je kao pravnu osnovu priznala norma objektivnog prava zajedno s ovlaštenjem koje

iz te osnove izlazi.

Eunk&ije subjektivnih građanskih prava4) njima izražavamo međusobni odnos pravnih subjekata u određenom građanskopravnom odnosu) njima izražavamo i 6akti5ni odnos koji postoji između subjekta i objekta u pravnom odnosu) bez njih nema pojma imovine

SA(R2A" S#'"EKTIVNO$ $RA3ANSKO$ PRAVASadra' s)b'ektivnog prava:

) pripadanje) ovla+tenje) interes

Pripa%anje i ovla4,enje

#



Subjektivnim pravom pravno se izražava određeni društveni odnos između subjekata prava, ali istodobnoi faktični odnos između subjekata i objekata građanskopravnog odnosa.Gledajući sa stajališta objekta ta se veza izražava pripadanjem objekta subjektu. Za objekt pravnogodnosa se mora znati čiji je. ko želimo promatrati odnos između objekta i subjekta sa stajališta subjekta tada tu vezu izražavamoputem ovlaštenja. !zmemo li npr. da se u konkretnom slučaju radi o odnosu čovjeka prema stvarimoramo paziti na to da je svaka stvar "jelina mnogi# svojstava i čovjek prisvaja ta pojedina svojstva radizadovoljavanja određeni# potreba. $konomsko prisvajane pojedini# svojstava stvari ako se obavlja unutar

građanskopravnog odnosa se izražava kao ovlaštenje. ! subjektivnom pravu postoji jedno ili više ovlaštenja. !kupnost određeni# ovlaštenja čini određenosubjektivno pravo. %o znači da subjektivnom pravu jednog subjekta odgovara obveza drugog subjekta, ane da bi možda pojedinom ovlaštenju koje ulazi u sadržaj subjektivnog prava odgovarala obveza drugogsubjekta u određenom građanskopravnom odnosu.%ako je npr. pravo vlasništva u subjektivnom smislu maksimalni skup ovlaštenja koja pripadaju jednomsubjektu u pogledu neke stvari. &lasnik može raditi sa svojom stvari što ga je volja, osim onoga što mu jepropisima zabranjeno. %o znači da vlasnik može prisvajati sva moguća svojstva svoje stvari.Tipična vlasnička ovlaštenja su:

B posjedovanje Sva ta ovlaštenja ostvaruju samoB uporaba jedno subjektivno pravo, a to jeB korištenje '(&) &*S+-%&B raspolaganje sa stvari

pr. ako si netko svojata služnost puta preko tuđeg zemljišta vlasnik neće tužiti zbog smetanja uporabe negoće podići tužbu zbog smetanja prava vlasništva.

(ostoje I takvi pravni odnosi u kojima sujekt ima samo jedno ovla+tenje koje sačinjava sujektivno građansko pravo. pr.posudimo li od nekog sat možemo ga upotrebljavati ali ga ne smijemo prodati uništiti itd jer smo ovlašteni na prisvajanje samo

jednog svojstva stvari.-vla+tenje koje pripada sujektu pokazuje da on ne+to 'oe i#i $'i)e činiti" no on mo!e ne+to učiniti ne zato +to ima volju nego +tomu to ojektivno pravo dopu+ta I jamči. %o istodono znači da pravni sujekt ne mora izvr+avati sam ta ovla+tenja. 3a njega to mo!eučiniti netko drugi. 7ijete koje ima pravno relevantnu volju mo!e imati sujektivna prava.In,eresSmisao ovlaštenja treba potražiti u njegovu "ilju. /ad s gledišta "ilja promatramo ovlaštenje tada u njimaotkrivamo interese, i to u prvom redu materijalne interese subjekata. pr.ako od svog prijatelja posudim automobil tada na temelju ugovora o posudbi dobivam ovlaštenje da se u automobilu vozim.

Smisao ovla+tenja najolje se pokazuje kada ga ostvarujem. 0 ostvarujem ga ne zato +to mi iz konkretnog odnosa pripada nego zato

da time zadovoljim jedan svoj gospodarski interes. za5,jev 4a;t'ev je objektivnim pravom zajamčena mogu#nost da se od drugoga zahtjeva čin ili propust kojiistodobno znači ostvarenje subjektivnog prava.!ubjektivnom pravu jednog subjekta nužno unutar pravnog odnosa odgovara obveza drugog subjekta.ostavlja se pitanje treba li subjektivno pravo razmotriti i s gledišta onog subjekta koji je nositelj obveze. pr.subjektivnom pravu osobe $ odgovara obveza osobe %. $ko sad subjektivno pravo osobe $ promatramo s gledišta nositelja

obveze %-a otkrit ćemo da subjektivno pravo $ prati za#tjev za ostvarenje. N(/. (ravo vlasni+tva u sujektivnom smislu prati za,tjev uperen protiv svi, da vlasnika nitko samovlasno I protupravno ne smeta uoavljanju njegovi, vlasnički, ovla+tenja.ravo vlasništav u subjektivnom smislu bilo bi potpuno bespredmetno kad bi svatko mogao vlasnikasamovlasno smetati i kad bi mu svatko po volji mogao osporiti obavljanje vlasni5kih ovlaštenja i timeonemoguiti ostvarenje opravdanih interesa.

ašto mogu u predavaoni&i pred svim slušateljima mirno pisati svojom olovkomFato što svi slušatelji znaju da ja na toj olov&i imam pravo vlasništva koje prati pravnom osnovomzajam5eni zahtjev uperen prema svima da me ne smetaju u uporabi moje olovke. Imam mogunost da odsvih slušatelja tražim da svaki od njih mora propustiti ono ponašanje ili djelovanje koje bi onemoguilomoju mirnu uporabu olovke.ahtjev koji prati subjektivno pravo određuje ponašanje obveznika. ko ponašanje obveznika ne odgovarazahtjevu ovlaštenika, zahtjev daje mogunost da se subjektivno pravo prisilno ostvari, pa u tom slu5ajuzahtjev dobiva oblik t)<be i.i prigovora!

$



pr.zajmodavac ima subjektivno pravo prema zajmoprimcu da mu vrati pozajmljenu svotu. (eđutim samo to subjektivno pravo bilo

bi bespredmetno kada ga nebi pratio za#tjev za ostvarenje. o znači da u slučaju kad zajmoprimac ne vrati dug može zajmodavac svoj

za#tjev ostvariti u obliku tužbe kojom traži povrat pozajmljene svote. tom slučaju za#tjev dobiva oblik tužbe.

0ko određeno vrijeme posjedujemo neku pokretnu stvar pa nas netko tu!i vlasničkom tu!om tvrde#i da je stvar koju posjedujemonjegova" mo!emo ako je posjed io kvali&iciran <zakonit= I ako je proteklo zakonom propisano vrijeme na tu!eni za,tjev uputiti

prigovor dovr+ene dosjelosti. ?i smo na temelju kvali&iciranog posjeda kroz 5 godine postali vlasnici stvari I u tom slučaju svojza,tjev koji prati na+e sujektivno pravo vlasni+tva ostvarujemo putem prigovora.

ahtjev nije identi5an sa subjektivnim pravom nego on prati subjektivno pravo7Zahtjev nije identičan niti s tužbom, jer se može postaviti I u obliku prigovora.ahtjev može zastarjeti, a da subjektivno pravo ostaje i dalje. pr. zastarjeli dug može se dobrovoljno platiti ali se dužnik ne može tužbom prisiliti da takav dug plati.

Vrs,e prava * s*+jek,ivnom smisl*r$te prava , $,0)e%tivno' $'i$#,!

) Ap$o#,tna i re#ativna) Preno$iva i nepreno$iva) G#avna i $pore&na prava) Preo0raa)na prava

$bjekti građanskopravnog odnosaO+jek,i građanskopravnog odnosa su stvari, činidbe, imovina i osobna neimovinska dobra povodom kojihpravni subjekti stupaju u te odnose.S,vari u građanskopravnom smislu su materijalni dijelovi prirode koji se mogu osjetilima primijetiti, koji suprostorno ograničeni i koji postoje u sadašnjosti, ili za njih postoje pretpostavke da #e doista nastati ubudu#nosti.(rema 3V stvari su tjelesni dijelovi prirode, raz.i"iti od .')di, koji slu!e ljudima za uporabu.3V je pri,vatio diou stvari na tjelesne <res corporales= i netjelesne <res incorporales=. U netjelesne stvari se urajaju sva imovinska

prava osim prava vlasni+tva" dakle stvarna prava na tuđoj stvari <zalo!no pravo" pravo slu!nosti i dr.= i ovezna prava <tra!ine=.Potrebno 'e napomen)ti da s) prirodne si.e kao 7to 'e npr! s)n"eva top.ina= e.ektri/itet itd!stvari ) smis.) 4V samo ako s) pod.one .')dsko' v.asti>(io+a s,vari *io0a $tvari!

) 7ioa po kriteriju prometnosti

%

Ap$o#,tna su ona sujektivna građanska pravakoja djeluju protiv svakoga ili erga omnes. pr.

pravo vlasni+tva" prava osonosti" ostala stvarna prava itd. Nji, mo!e svatko povrijediti" alinositelj apsolutnog prava mo!e svoje pravo

protiv svakoga ostvarivati. 'od ovi, se prava ne

mo!e unaprijed točno odrediti tko ga sve u udu#nosti mo!e povrijediti.Re#ativna su ona sujektivna građanska pravakoja djeluju između točno određeni, strana iliinter partes. pr. ovezna prava <zajam= Unaprijed se zna koja strana mo!e povrijedititakvo pravo.

Preno$iva su ona sujektivna građanska pravakoja se mogu neograničeno prenositi s jednogna druge sujekte. Najve#i roj sujektivni,

građanski, prava je prenosiv. %o je posljedicanačela prometnosti kao jednog od temeljni,načela građanskog prava.Nepreno$iva su ona sujektivna građanska

prava koja se ne mogu dorovoljnimsporazumom prenositi s jednog sujekta nadrugi. pr. osone slu!nosti. Nazivamo i,strogo osonim građanskim pravima.

'ad nastanak" prijenos ili prestanaknekog sujektivnog građanskog prava ovisi o postojanju nekog drugog sujektivnoggrađanskog prava" tada to nazivamo$pore&ni' i#i a%(e$orni' pravo'.

pr.pravo na kamate" zalo!no pravo" pravo naugovornu kaznu itd. 'ad zastari glavnatra!ina" zastarjele su i sporedne tra!ine"kao +to su tra!ine kamata" plodova" tro+kovai ugovorne kazne.

(od preo0raa)ni' pravo' razumijeva se ovla+tenje pravnog sujekta da jednostranom izjavom volje zasnuje" promijeni ili okonča građanskopravni odnos sdrugim sujektom ez njegova pristanka.Pre'a ,"in(i'a %o)e izaziva), preo0raa)na prava $e 'og, po&i)e#iti na!(reora!ajna prava nastanka građanskopravnog odnosa" pr.pri,vat ponude" okupacija(reora!ajna prava promjene građanskopravnog odnosa" pr. pravo izora kod

alternativni, oveza" pravo izora između raskida ugovora i sni!enja cijene stvari(reora!ajna prava prestanka građanskopravnog odnosa" pr. otkaz ugovora(reora!ajna prava mogu nastati na o$novi za%ona i#i ,govora. Vezana su za rok koji

je pre%#,zivnog %ara%tera pa prestaju ako se ne ostvare u tom roku.



) 7ioa po kriteriju prirodni, svojstava) -dnos između pojedini, stvari

*io0a $tvari po %riteri), pro'etno$ti!) Stvari u prometu <res in commercio=) Stvari ograničene u prometu

) Stvari izvan prometa <res e9tra commercium= pr . javni putovi parkovi voda u rijekama jezerima zrak itd .*io0a $tvari po %riteri), priro&ni/ $vo)$tava!

) (okretne i nepokretne stvari <res mobiles i res immobiles=) 3amjenjive i nezamjenjive stvari) (otro+ne i nepotro+ne stvari) 7jeljive i nedjeljive stvari

(io+a s,vari po kri,erij* prome,nos,i:Prome,na sposo+nos, Prometna sposobnost stvari je sposobnost stvari da se pojave kao objekti subjektivnih prava i kaoobjekti pravnih poslova.rometna sposobnost stvari nije isklju5ivo prirodno svojstvo stvari nego je zapravo kombina&ija prirodnih ipravnih kvaliteta stvari. rometna sposobnost se ne smije miješati s prometnom vrijednošu. /edno jepravna, a drugo ekonomska kategorija.

a: Stvari ) promet) ?res in 0ommer0io( ; stvari koje su u slobodnom prometu mogu u njemunesmetano &irkulirati. $ne mogu biti objektom svih prava i pravnih poslova. ojam stvari u prometuzna5i neograni5enu mogunost stje&anja prava vlasništva na takvim stvarima i svih onih imovinskihprava koja uope može imati pravni subjekt. ojam stvari u prometu nije identi5an s pojmom robe.

pr.roba je pokretna stvar koja ima upotrebnu vrijednost dok stvar u prometu može biti I nekretnina a kao što znamo zemlja

se nikad ne prosuđuje kao roba.b: Stvari ograni@ene ) promet) ; to su stvari koje bi mogle biti objekti prava i pravnih poslova kao

i stvari u neograni5enom prometu, ali se iz određenih gospodarskih, so&ijalnih, politi5kih,zdravstvenih i dr. razloga njihov promet ograni5uje. pr. lijekovi opojne droge eksplozivi otrovi I sl. 3a takvese stvari oično propisuje posean re!im prometa koji karakteriziraju različite restrikcije" odorenja I evidencije.

c: Stvari izvan pro'eta res e9!ra o,,eri",F F to su stvari koje uop#e ne mogu iti ojekt imovinski, prava ili nemogu iti ojekt pravni, poslova <pr. javni putovi" parkovi itd.=. -jekt prava vlasni+tva I drugi, stvarni, prava ne mogu iti onidijelovi prirode koji po svojim osoinama ne mogu iti u vlasti nikoje &izičke ili pravne osoe. pr.to su stvari na uporabu

za sve kao što je voda u rijekama jezerima I moru atmos2erski zrak morska obala. bog toga što su na uporabi svihnazivaju se op#a dobra I o njima vodi brigu I njima upravlja te snosi odgovornost -epublikaCrvatska. 0ko i na temelju koncesije ile izgrađene zgrade I druge građevine na op#em doru" one se ne smatrajudijelovima op#eg dora nego zasenom stvari" odn zasenom nekretninom dok traje koncesija.

1ioba stvari po kriteriju prirodnih svojstava4Pokre,ne i nepokre,ne s,vari 6res mo+iles & res immo+iles7Pokre,ne su one stvari koje mogu mijenjati polo!aj u prostoru a da se pritom ne poništi nihova bit, odn.dase time ne promijeni njihova struktura. pr. !ivotinjaNepokre,ne stvari su one stvari koje ne mogu mijenjati polo!aj u prostoru, a da im se kod toga ne uništibit ili ne promijeni struktura. *o je npr.česti&a zemljišne površine zajedno sa svime što je sa zemljištemrazmjerno trajno spojeno sve +to je sagrađeno" ugrađeno" nadograđeno" dograđeno" trajno spojeno$Kri,eriji za o%ređivanje pojma nekre,nine:

) 'riterij prirodne kakvo#e <zemlji+na čestica" zgrade" sve +to je na nekretnini sagrađeno" nadograđeno itd=) 'riterij pertinencije <pertitnencijom nekretnine smatraju se strojevi" stoka" sjeme" gnojivo" gorivo itd.=) 'riterij poseni, ciljeva < prema ovom kriteriju neka pokretna stvar se smatra nekretninom" pr.rod" avion=

(rema KR+TER+,U PR+RO*NE KAKVOHE nekretnine su ponajprije zemlji+ta" odn. čestice zemlji+ne povr+ine i sve ono +to jesa zemlji+tem trajno povezano ilo me,anički" organski" na povr+ini zemlje ili ispod nje.Ne%retnina'a $e $'atra), pre'a to'e!

1. 4E1,+NA ČEST+-A i sve +to je s njom trajno spojeno" na povr+ini ili ispod nje. 0ko je vi+e zemlji+ni, čestica upisano uisti zemljoknji!ni ulo!ak one pravno čine jedno zemlji+no tijelo koje se smatra nekretninom. 7ijelom zemlji+ne čestice su trava"drve#e" plodovi i sve upotreljive stvari koje zemlja rađa na svojoj povr+ini sve dok se od zemlji+ta ne odvoje.

&



2. 4GRA*E + *RUGE GRAĐEV+NE izgrađene na povr+ini zemlje" iznad ili ispod nje" a namjenjene da tamo trajno ostanu.-sim stameni, i poslovni, zgrada" i razni, drugi, građevina tu spadaju i unari" podrumi" azeni itd. Nisu djelovi zemlji+ta onezgrade i drugo +to je s njima spojeno samo radi neke prolazne namjene" kao pr. arake" kiosci itd. (rema 3V ne smatraju sedijelovima zemlji+ta ni one zgrade i druge građevine koje su trajno &izički spojene sa zemlji+tem" ali su od njega pravnoodvojene nekim stvarnim pravom koje ovla+#uje svog nositelja da na tuđem zemlji+tu ima zgradu ili drugu građevinu u svomvlasni+tvu. %akvo stvarno pravo mo!e iti pravo građenja" ali isti učinak ima na zakonu osnovana koncesija na op#em doru.

9. SVE TO ,E U NEKRETN+NU UGRAĐENO= N,O, *OGRAĐENO= NA N,O, NA*OGRAĐENO ili je na nekinačin s njom trajno spojeno" sve dok se od nje ne odvoji <pr. inatalacije" uređaji" strojevi" antene...=.

Iznimno" strojevi se ne#e smatrati dijelom nekretnine nego samostalnom stvari" ako su vlasni+tvo druge osoe i ako se to s pristankomvlasnika nekretnine zailje!i u zemlji+noj knjizi. Učinak zailje!e prestaje risanjem" ali i ez risanja protekom godina od upisa.%aj rok zastaje za vrijeme stečajnog i ovr+nog postupka.

(rema KR+TER+,U PERT+NEN-+,E nekretninom se smatra i ona stvar koja je po svojim prirodnim &izičkim svojstvima pokretna.(ertinencija je pripadak neke druge stvari. 0ko je pertinencija pokretna stvar ona se po na')eni smatra nekretninom ako slu!igospodatskim svr,ama nekretnine. npr. smatraju se nekretninom stoka strojevi sjeme gnojivo gorivo i slično namjenjeni poljoprivrednoj proizvodnji na jednom

poljoprivrednom dobru. %akođer se smatraju pripatkom poslovne zgrade" strojevi i slični uređaji koji trajno slu!e svrsi zgradenamjenjene proizvodnoj ili ortnoj djelatnosti.(rema KR+TER+,U POSE9N+B -+,EVA smatra se neka pokretna stvar nekretninom zato +to je zakonom tako određeno. %akosu se jedno vrijeme u nas pomorski rodovi smatrali nekretninama. 7anas su pomorski rodovi pokretne stvari. Iako su pokretnine

rodovi i zrakoplovi" pravni re!im za nji, <upisivanje u registre nalik zemlji+nim knjigama i stvarni, prava na njima= vrlo je sličanonome za nepokretne stvari. npr. pomorski brodovi zrakoplovi i sl .Ako bi )sprkos prim'eni ovi; kriteri'a osta.a s)mn'a 'e .i neka stvar pokretnina i.i nekretnina=smatra se prema predmn'evi iz 4V pokretninom>>>amjenjive i nezamjenjive stvari (res 6ungibiles i res non 6ungibiles)4am'en'ive stvari su one stvari koje se u prometu određuju po vrsti, rodu, broju, mjeri itd. r.!ito, vino,še#er... to su G0N0-I1N0 !*-I. npr. ako sam pozajmio 1"" kg pšenice tada ne moram vratiti istu tu pšenicu važno je

da vratim 1""kg

Nezam'en'ive su one stvari koje u prometu dolaze kao strogo određena pojedinost, individualnost.r.umjetnička slika !0I0!Dod pitanja radi li se u nekom konkretnom slu5aju o zamjenjivim i nezamjenjivim stvarima nije uvijekodlu5an objektivni kriterij prirodne kakvoe, nego se uzima u obzir i volja subjekata.Po,ro4ne i nepo,ro4ne s,vari 6res 0ons*mp,i+iles & res non 0ons*mp,i+iles7Po,ro4ne s,vari su one stvari koje se jednokratnom upotrebom uništavaju ili im se vidljivo smanjisupstan&ija. pr. žito vino novac

Nepo,ro4ne su one stvari koje se prvom uobičajenom uporabom ne uništavaju niti im se vidljivo smanjujesupstan&ija. pr. zgrada

Dod pitanja potrošnosti važna je prva jednokratna upotreba. ! objektivnog i realnog gledišta sve su stvaripotrošne. !vaka se stvar uporabom troši i umanjuje. npr.zgrada s pravnog gledišta je nepotrošna stvar a s

gospodarskog potrošna jer se uporabom postupno troši i oštećuje.

*reba naglasiti da potrošnost nije identi5na sa zamjenjivošu. otrošne stvari su obi5no zamjenjive, ali nemora uvijek biti tako. npr.ako za neku izložbu posudimo birano voće moramo nakon svršetka vratiti baš to isto voće ili

npr.rođendanska torta je potrošna ali nezamjenjiva stvar.

3amjenjive stvari mogu istodono iti i nepotro+ne <pr. igla=.'od pitanja da li je neka stvar potro+na il nepotro+na ne odlučuje uvijek samo ojektivni" prirodni kriterij nego je često u konkretnom

slučaju presudna i volja sujekata pa oni mogu potro+nu stvar tretirati kao nepotro+nu.(jeljive i ne%jeljive s,vari 6res %ivisi+iles res in%ivisi+iles7(jeljive s* one stvari koje se mogu rastaviti na više istovrsnih dijelova tako da im se ne uništi prvobitnabit ili im se nerazmjerno ne smanji vrijednost. (r.ploča čokoladeNe%jeljive s* one stvari kod kojih bi se diobom uništila njihova bit ili bi im se srazmjerno umanjilavrijednost.

4r.živa životinja dijamant....!tvari se mogu podijeliti na nekoliko načina4Na"ini &io0e $tvari!

) >izička dioa POKRETNINEF) eometrijska dioa NEKRETNINEF

C



) Civilna dioa *IOA PO RI8E*NOSTIF) Idealna dioa *IOA NA I*EALNE *I8ELOEF

Eizička dioba znači da se stvar mo!e me,aničkim putem podijeliti na dijelove i takva je dioa ugl. (rimjenjiva kod pokretni, stvari. pr. kolut sira razrežemo ploču čokolade razlomimo

Geometrijska dioba se primjenjuje kod zemlji+ta. 3emlji+ta se mogu ravnim crtama po nji,ovoj povr+ini podijeliti na vi+e parcela. 3grade se mogu podijeliti okomito i vodoravno. -a pravca dioe nisu u svim pravima dopu+tena.-ni pravni sustavi koji stoje na načelu super2icies cedit solo ne dopu+taju ,orizontalnu diou. %a prava ne dopu+taju da vlasnik

zemlji+ta ude jedna osoa" a vlasnik zgrade na tom zemlji+tu druga osoa.Naš prihvaa na5elo superA&ies &edit solo i sukladno njemu uspostavlja na5elo jedinstvenostinekretnine. emljište zajedno sa zgradom i svim drugim što je s njim trajno spojeno 5ini jednu &jelinu, jednu nekretninu, pa stvarna prava glede zemljišta postoje i na svemu što je s njim trajno povezano.ravno odvajanje zemljišta od zgrade je mogue pod uvjetom da je provedeno po na5elimastvarnopravnog uređenja i na odgovarajui na5in upisano u zemljišnu knjigu.

ivilna dioba je dioa po vrijednosti. 0ko je potreno podijeliti nedjeljivu stvar" npr. mačku automobil ; " mogu#e je tu stvar prodati pa onda podijeliti cijenu. Ustanovom civilne dioe pravo poma!e u onim situacijama kad !ivot tra!i diou stvari" a ona nije&izički ni geometrijski djeljiva.I%ealna %io+a F svaka stvar neovisno o tome je li &izički djeljiva ili nije" mo!e se pravno podijeliti na sadr!ajno jednake idealnedijelove. Nji,ova se veličina određuje računski u razmjeru prema cijeloj stvari. Najče+#e je to u oliku razlomaka" pr. 1<= 1<>. %o jezemlji+na ili idealna dioa stvari. Idealni dio stvari je u smislu 3V odvojiv dio stvari i prema tome mo!e iti samostalan ojektimovinski, prava" pr. prava vlasni+tva.

"e%nos,avne s,vari "E(NOSTAVNE ILI "E(INSTVENE stvari su one koje po shva#anju u običnom !ivotu i prometu čine jedinstvo. *ednostavne stvari pojavljuju se u prvom redu kao prirodna ili organska cjelina. pr. kamen biljka životinja greda0.alise može pojaviti i kao rezultat ljudskog rada, pa može biti sa5injena od razli5itih materijala koji su prijetoga bili samostalne stvari ali su sada zbog spoja potpuno izgubile svoju raniju Azi5ku opstojnost. pr. tkanina

1jeljive jednostavne stvari zbog toga jer su izgubile svoju samostalnost i raniju Azi5ku opstojnost nemajusvoju zasebnu pravnu sudbinu razli5itu od pravne sudbine 5itave stvari. pr.ne može kod trkaćeg konja jedan biti

vlasnik nogu a drugi vlasnik tijela ili kod istrganog arka papira jedan biti vlasnik linija a drugi vlasnik papira.

Sas,avljene s,vari ,+,V/*N* stvari su one koje nastaju spajanjem jednostavnih odnosno samostalnih stvari u jednu novu&jelinu, ali tako da upotrijebljeni dijelovi N0 gube svoju dosadašnju Azi čku opstojnost. pr. kuća zgrada brod

ormar

I,a,o dvije a!e$orije sas!av.jenih s!vari:o Sa$tav#)ena $tvar $ ne$a'o$ta#ni' &i)e#ovi'a pr. željezne šipke u betonskom stupu

) sastavni dijelovi gue svoju raniju samostalnost" ali ipak zadr!avaju raniju &izičku opstojnost) sastavni dio NE ?-AE se odvojiti a da se time cijela stvar ili on sam ne uni+ti" pr. željezne šipke u betonskom

stupu one nisu izgubile svoju raniju 2izičku opstojnost iako su izgubile karakter samostalni# stvari

) NISU mogu#a zasena imovinska prava na pojedinim sastavnim dijelovima. Sastavni dio koji se ne mo!e &izičkiodvojiti od stvari ne mo!e iti samostalnim ojektom imovinskog prava" osim ako i to ilo posenim zakonimadopu+teno.

-azlika između jednostavne stvari I sastavljene stvari s nesamostalnim dijelovima osobito udara uo5i kod mehani5ke diobe stvari. ko mehani5ki rastavimo jednostavnu stvar dobivamo dijelove istevrste kojoj pripada I sama stvar. pr. ako razrežemo tkaninu dobivamo dijelove iste tkanine.

ko mehani5ki rastavimo sastavljenu stvar dobit emo dijelove razli5itih vrsta. pr.kod zgrade ćemo

dobiti željezne šipke cigle drvene grede itd.

o Sa$tav#)ena $tvar $a $a'o$ta#ni' &i)e#ovi'a pr.briljant u zlatnom prstenu kotač u automobilu

) sastavni dijelovi ne zadr!avaju samo &izičku opstojnost" nego i stanovitu samostalnost. (rema 3V to su dijelovikoji nisu itni ili odvojivi dijelovi. pr. briljant u zlatnom prstenu kotač u automobilu

) na odvojivim dijelovima takve sastavljene stvari mogu#a su zasena prava koja nisu identična sa pravom nacijeloj stvari" pr.ako vlasniku kola posudim svoj kotač nisam izgubio vlasništvo kotača

) ako na samostalnom ili odvojenom dijelu stvari postoji neko pravo u korist tre#ega u slučaju npr. prodaje prema3V to #e pravo prestati ako je stjecatelj io u doroj vjeri" tj. 0ko nije znao niti je morao znati da na odvojenomdijelu postoji nečije pravo različito od prava na cijeloj stvari. (rema tome stjecatelj #e ste#i cijelu stvar zajedno satim odvojenim dijelom.

D



Pripa%ak ili per,inen0ijaPERTINEN!I"A ILI PRIPA(AK je sporedna stvar koja je određena da trajno slu!i gospodarskim svrhamaneke glavne stvari (pokretnine ili nekretnine), a da pri tom N0 postaje njezin sastavni dio 2I slijedi pravnusudbinu glavne stvari (a&&esorium seHuitur prin&ipale) ++rema to je pokretna stvar koju je N/0IN vlasnik namijenio (subjektivni element) da kao sporednatrajno slu!i svrsi glavne (subordina&ija), a stoji u takvom prostornom odnosu prema glavnoj stvari daodgovara toj namjeni.(ripadak je &izički samostalna stvar koja se nalazi u odnosu podređenosti prema glavnoj stvari. (određenost pripatka očituje se u tome+to u gospodarskom pogledu gospodarsku svr,u cjeline određuje glavna stvar. U pravnom pogledupodređenost se očituje u tome +to

pripadak slijedi pravnu sudinu glavne stvari. (ravni posao o glavnoj stvari za,va#a I pripadak.

' čemu je razlika između pripatka I samostalnog sastavnog dijelaFPripa&a%!) Sporedna stvar koja pretpostavlja postojanje gotove glavne stvari" pr. 'ožni tok pripadak je nalivpera. &alivpero je gotova stvar

I bez kožnog toka. ok služi samo tome da se nalivpero očuva I lakše nosi

) >izička veza sa glavnom stvari niti je potrena niti je dovoljna da neku stvar učini pripatkom" pr.gudalo I violina ljetni prozori

Sa'o$ta#ni $a$tavni &io!B Neop,odan je za čitavu stvar jer ez tog dijela stvar nije potpuno gotova stvar" pr.kola bez kotača kotač nije pripadak nego

samostalni dio kola

B /edovito se nalazi u &izičkoj vezi sa čitavom stvariKarakteristike pripatka:) >izički samostalna stvar ) (okretna stvar ) Ima odnos podređenosti prema glavnoj stvari) Slijedi pravnu sudinu glavne stvari) Element trajnosti) U vezi je sa postankom I opstankom stvariKod pretvaranja samostalne stvari u pertinenciju odlučna je volja vlasnika glavne stvari. Oodređuje neku od drugih svojih stvari da postanu pripatkom prve. To znači da vlasnik glavnstvari I vlasnik pripatka mora biti ista osoba. pr. vlasnik glavne stvari ne može indirektno postati vlasnikom tuđ

stvari time što bi tuđu stvar učinio pripatkom svoje stvari.

'od postanka pripatka dolazi do izra!aja $,0)e%tivni e#e'ent.

Vlasnik ne mo!e ilo koju stvar učiniti pripatkom.NI*E pripadak ona stvar koja se prema s,va#anju u prometu ne smatra pripatkom<o0)e%tivni e#e'ent=. 1akle, kod pretvaranja neke stvari u pertinen&iju ne dolazi do izražaja samo subjektivni element voljvlasnika nego je jednako važan i objektivni element. *aj objektivni element s jedne strane ograni5ujvlasnikovu volju prometnim shvaanjem, a s druge strane zahtjeva da se vlasnikova volja o5ituje 6akti5noj uporabi neke stvari kao pripatka.$grani5avanje volje vlasnika prometnim shvaanjem onemoguuje tzv. !amovoljne pripatke, odpertinen&ije. $ni bi se sastojali u tome da netko proglasi pripatkom onu stvar koja se u prometu ne smatrpripatkom. pr.ne može se bicikli proglasiti pripatkom limuzine ili kišobran pripatkom ormara.

ripadak je pokretna stvar, ali pripadak mogu imati i pokretnine i nekretnine. pr. vedrica I bunar

(rema 3V smatraju se pripatkom poslovne zgrade strojevi I stručni uređaji koji trajno slu!e toj zgradi u kojoj se oavlja nek proizvodna ili ortna djelatnost. (ripatkom poljoprivrednog dora smatraju se strojevi" stoka" sjeme" poljoprivredni proizvod

gnojivo" gorivo koji slu!e tom doru.3V poznaje pored pojma pripatka I pripadnost stvari.Pripadnost stvari je +iri pojam od pripatka I ou,va#a svaki njezin dio" zatim sve +to se s njome razmjerno trajno spoji <prirastnjezine plodove dok se od nje ne odvoje" njezin pripadak te prava koja postoje u korist nekretnine.Plo%ovi 68r*0,*s7PLO(OVI s* proizvodi i prinosi koji neposredno ili posredno nastaju od neke stvari ili prava.r$te p#o&ova!) (rirodni plodovi pr. divlje voće je plod drveta trava koju čovjek nije posijao je plod zemljišta

) Industrijski plodovi pr. plod plemenite voćke

5



) Civilni plodovi pr. najamnina zakupnina kamate

RSTE PRIRO*NI4 I IN*USTRI8SKI4 PLO*OA) Vise#i plodovi < 2ructus pendentes=) -dvojeni plodovi < 2ructus separati=

) Urani plodovi < 2ructus percepti=

) (otro+eni plodovi < 2ructus consumpti=

) Nepotro+eni plodovi < 2ructus non consumpti=

) 3anemareni plodovi < 2ructus percipiendi=RSTE IILNI4 POLO*OA) 7ospjeli) Nedospjeli

rema plodovi stvari su proizvodi koje ona daje prirodno ili posredovanjem ne5ijeg rada, a i sve drugšto ona daje s obzirom na svoju namjenu, a plodovi prava su prinosi koje to pravo daje s obzirom na svojprirodu. pr. pravo plodouživanja

S o+zirom na način pos,anka plo%ovi se %ijele * ,ri ka,egorije:a( Prirodni p.odovi ?r)/t)s nat)ra.es( ; organiski proizvodi neke stvari koje ona daje be

umanjenja svoje supstan&ije i bez sudjelovanja ljudskog rada. pr. divlje voće je plod drveta a trava kojčovjek nije posijao je plod zemljišta. S pravnog gledi+ta ovdje spadaju I proizvodi za koje sama stvar pru!a samo mogu#nonji,ova doivanja I iskori+tavanja. pr. pijesak kamenje šljunak vapno. %i neorganiski proizvodi smatraju se plodommakar se nji,ovim kori+tenjem umanjuje supstancija stvari.

b( +nd)stri'ski p.odovi ; plodovi koje stvar daje uz sudjelovanje ljudskog rada i prirode. pr. plo

plemenite voćke.

/( -ivi.ni p.odovi ?r)/t)s /ivi.es( ; plodovi odnosno prinosi koje ne daje sama stvar, ve kojdobivamo od stvari posredstvom nekog pravnog odnosa. pr. najamnina zakupnina kamate

Priro%ni i in%*s,rijski plo%ovi mog* se po%ijeli,i * slje%e9e ka,egorije:a) ViseFi p.odovi ?r)/t)s pendentes( ; to su još neodvojeni plodovi. pr.jabuka na stablu. Vise#i plodo

su sastavni dio stvari I oni i spadali pod pojam pripadnosti. -ni slijede pravnu sudinu matice.b) Odvo'eni p.odovi ?r)/t)s separati( ; plodovi koji su se odvojili od svoje mati&e i time su posta

samostalnim stvarima.&) Ubrani p.odovi ?r)/t)s per/epti( ; plodovi koji su ne samo odvojeni od mati&e nego su ve

pobrani. ' pravu je važno razlikovati odvojene i ubrane plodove. pr.postavlja se npr pitanje čije su jabuk

koje su zbog vjetra popadale sa stabla. ?azumije se da će jabuke redovito biti vlasništvo onoga tko je vlasnik stabla. Iako s

jabuke zbog separacije postale samostalnim stvarima ipak su samim odvajanjem postale vlasništvo vlasnika matice. a

kažemo da vlasnik stječe vlasništvo plodova separacijom. +eparacijom još steče vlasništvo uzu2ruktuar pošteni posjednik zakupac.

pr. može se dogoditi da otac ostavi jednom sinu koji je poljodjelac voćnjak a drugom sinu koji živi u gradu da pravo d

svake jeseni uzme !"" kg jabuka. aj drugi sin ima tzv. sus. ,a bi postao vlasnikom !"" kg jabuka nije dovoljno da jabukbudu samo odvojene od matice nego i# on mora I doista ubrati. 4rema tome ima ovlaštenika koji vlasništvo plodova stječ

ubiranjem @percepcijom:.

d) Potro7eni ?r)/t)s /ons)mpti(= nepotro7eni ?r)/t)s non /ons)mpti( i zanemarenp.odovi ?r)/t)s per/ipiendi( ; to su oni plodovi koje je trebalo ubrati. *o razlikovanje dolazposebno do izražaja kad onaj koji posjeduje plodonosnu stvar mora tu stvar vratiti vlasniku. $pse

vraanja ovisi o tome da li je bio pošten ili nepošten posjednik.Vlasništvo prirodnih i industrijskih plodova stje č e se separa(ijom i ponekad per(ep(ijomVrs,e 0ivilni5 plo%ova:+eđu &ivilnim plodovima razlikujemo dospjele i nedospjele. ravilo je da ovlaštenik može od dužnikzahtjevati izru5enje &ivilnih plodova istom nakon dospjelosti. pr. ne možemo tražiti da nam banka za uloženu glavnic

plati kamate 1" godina unaprijed.

lasništvo &ivilnih plodova stje5e se dosjelošu i per&ep&ijom.'z pojam plodova uvodi i širi pojam koristi!Doristi obuhvaaju plodove neke stvari ili prava, ali i druge mogue prednosti koje donosi uporaba, odkorištenje stvari i prava. Doristi pripadaju onome kome pripadaju stvari odn pravo, osim ako na posebnom

"8



pravnom temelju ne pripadaju nekoj drugoj osobi, pr. plodouživatelju ili zakup&u. ostojanje posebnopravnog temelja dokazuje onaj koji se na njega poziva.#k*pnos, s,vari:#K#PNOST STVARI (universitas rerum) razumijeva zbroj Azički samostalnih I međusobno kooridiranistvari koje su ujedinjene zajedničkom gospodarskom svrhom i u prometu se javljaju pod zajedničkimnazivom.-jekt pravnog odnosa su pojedine stvari unutar skupine. pr. stado ovaca biblioteka skladište robe itd.

Dod ukupnosti stvari nema odnosa glavne i sporedne stvari, stvari su međusobno u istom odnosu

samostalne su Azi5ki.+ogu li objekt pravnih odnosa i objekt subjektivnih prava biti samo pojedine stvari ili se kao objekpravnog odnosa može pojaviti i skupna stvarFo $Gu kod skupine stvari nije objekt pravnog odnosa skupna stvar kao &jelina nego su objekti prava pravnih odnosa samo pojedine stvari unutar skupine. pr. pravo vlasništva ne stječe se na biblioteci kao cjelini nego n

pojedinim knjigama.

KOPLEENTARNE STVARI su skup Azički samostalnih stvari koje predstavljaju takvu &jelinu u kojopomanjkanje samo jedne stvari onemogu#uje pravilnu i normalnu uporabu &jeline. pr. ša# par rukavica pa

cipela igraće karte itd.

ažnost razlikovanja komplementarnih stvari unutar skupine stvari o5ituje se u slu5aju obveza upravljeni

na predaju stvari. pr. ako naručimo biblioteku od !"" knjiga a prodavatelj nam isporuči samo 1"" on je tada manjkavo ispuni svoju obvezu. (eđutim ako naručimo > pari cipela br.A= a dobijemo 1" lijevi# cipela prodavatelj tada uopće nije ispunio svoj

obvezu.

NOVA! I PRO!"EN"IVOST STVARI:Nova& služi kao mjerilo vrijednosti i kao mjerilo &ijene.Pro0jenjive (res aestimabiles) su one stvari čija se vrijednost mo!e izraziti novčanim ekvivalentomnpr.naknada štete, dioba suvlasničke zajedni&e.Nepro0jenjive (res inaestimabiles) su one stvari koje se nemogu svesti na novčani ekvivalent, npr.pramen kose gruda zemlje(rocjenjivost stvari dolazi do izra!aja u nizu pravni, situacija" pr.kod diobe suvlasničke zajednice naknade štete itd.

osebno je važna kategorija pro&jenjivosti pri utvrđivanju vrijednosti stvari u imovinskoj masi pravnosobe.

VRSTE -+,ENA:) /edovita cijena < pretium orinarium=

) Izavnredna cijena < pretium e9traordinarium=) 0&ekcijska cijena < pretium a22ectionis=

*e tri vrste &ijena dolaze do izražaja kododgovornosti za štetu, odn. kod naknade štete7 pr.netko je vlasnik književnog djela koje se sastoji od = sveska. ?ecimo da je prometna vrijednost trilogije =""B. +vaki bi sveza

imao redovi!" ijen" 1""B. (eđutim može se dogoditi da vlasniku netko namjerno uništi prvi svezak. I onda određujući i2vanrednijen" nije dovoljno uzeti u obzir samo običnu prometnu vrijednost tog uništenog sveska koja bi bila 1""B. reba uzeti u obzir I za

koliko se smanjila ukupna vrijednost čitave trilogije. 4rema tome izvanredna cijena se može ustanoviti po objektivnim kriterijima iak

se procjenjuje u prvom redu s obzirom na osobu korisnika @subjektivni kriterij:. ako npr. nije svejedno je li oštećeni vlasnik čovjekoji se bavi literaturom I koji svakodnevno u svom radu treba čitati komplet ili je to nepismena osoba koja nema neki posebni intere

"

(od re&ovito' (i)eno' podrazumijeva se oična"normalna prometna vrijednost.

Naziva se i tr!i+nom cijenom. %avrijednost se procjenjuje poojektivnom kriteriju koji namdaje promet.

(od izvanre&no' (i)eno' razumijeva se sujektivna vrijednoststvari koja je ipak procjenjiva ojektivnim mjerilima. Izvanrednavrijednost doiva se tako da se kod procjene uzimaju u ozir posene

okolnosti korisnika stvari. S jedne strane trea uva!iti intereskorisnika prema stvari" a s druge strane vezu koju određena stvar imas drugim stvarima.

(od a>e%(i)$%o' (i)eno' razumijeva se posenasujektivna vrijednost koja nije procjenjivaojektivnim mjerilima. %u se kod procjene uzimau ozir samo vrijednost koju određena stvar ima zaodređeni sujekt ez ozira na njezinu prometnuvrijednost i ez ozira na njezinu vezu s drugimojektima.



u vezi s kompletom. &o ako je vlasnik trilogije dobio tu trilogiju od autora s posvetom tada se ne može ni po kakvim objektivnimkriterijima ustanoviti vrijednost sveska koji je uništen. /štećenik ovdje neće za#tjevati naknadu štete vođen isključivo imovinskim

interesima nego će tu biti ključno mjerilo njegova osjećajnost prema tom svesku njegovo značenje za vlasnika osobno. 4a stoga

iako se a8eijsa ijena izražava u novcu ona ipak nije objektivna imovinska kategorija nego je izraz vlasnikova subjektivizma pa s

ta cijena ni ne određuje po mjerilima koja vrijede u prometu.

čini%+aČini%+a je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je du !nik na temelju obveznog odnosa du!aizvršiti vjerovniku.1inida je ojekt građanskopravni, odnosa" I to ojekt oveznopravni, odnosa. -vezno pravo kao I nadgradnja nad prometom

pretpostavlja postojanje dioe rada" razmjenu doara te stupanj razvitka dru+tveno)gospodarski, odnosa koji za,tjeva da se dnevnom !ivotu ne gleda samo na sada+njicu nego I na udu#nost. -veznopravni odnos ne dovodi odma, do stvarnopravnog učinknego je takav učinak odgođen u udu#nost. pr. kad kupim nekretninu nisam odma# postao I njezin vlasnik nego samo ima

obveznopravni za#tjev prema prodavatelju da mi ispuni činidbu tj. ,a mi preda nekretninu u posjed a to se u pravilu ne događa u

trenutku sklapanja ugovora. o znači da između vjerovnika I dužnika postoji stanovit odnos povjerenja da će se održati zadana riječ.Kara%teri$ti%e "ini&0e!

) 1inida mora iti #),&$%a ra&n)a) 1inida mora imati i'ovin$%i %ara%ter) 1inida mora iti 'og,;a) 1inida mora iti pravno &op,5tena) 1inida mora iti o&re-ena i#i 0are' o&re&iva

a( Činidba mo a biti ljudska adnja = Obveznopravni odnos je društveni odnos I 5inidba kaobjekt tog odnosa mora biti mani6esta&ija 5ovjekove djelatnosti ili propuštanja. ato djelovanje kojpotje5e od elementarne sile, životinje, automata nije 5inidba. okreti automata smatraju se radnjomnjegova vlasnika, odn. radnjom osobe koja se služi automatom.

b( Činidba mo a imati imovinski ka akte ; Izravni imovinski karakter 5inidbe pokazuje se slu5aju kad dužnikova radnja neposredno izaziva promjenu u imovinskoj masi vjerovnika. pr. imam

obvezu da se preda stvar. ;jerovnik do ispunjenja činidbe nije tu stvar imao u svojoj masi. 'ad dužnik izvrši dužno davanj

imovinska se masa vjerovnika povećava@mijenja:. Neizravno se imovinski karakter 5inidbe vidi u slu5aju kad 5inidba služi za zadovoljenje nekkulturne potrebe. pr.ako je C&' preuzelo obvezu da tjedno daje = besplatne karte studentima 4D tada je to obvez

koja se odnosi na imovinsku činidbu jer da nema te obveze onda bi morali studenti iz vlastitog džepa platiti ulaznice. a tim

bi izazvali promjene u svojoj imovinskoj masi.

Imovinski karakter imaju I one 5inidbe koje kao objekt obveznog odnosa ne izazivaju izravn

promjene u imovini, ali se sama obveza zbog povrede pretvara u odgovornost za štetu. pr.susjed ko svira klavir obveže se svom susjedu da u određeno vrijeme dana neće svirati klavir kako bi ovaj drugi mogao u mir

obavljati nekakav posao. $ko bi klavirist usprkos preuzetoj obvezi ipak svirao može ga susjed tužiti za naknadu štete koju j

pretrpio jer nije mogao u miru obavitisvoj posao. 4laćanjem oštete došlo je do promjene u imovinskim masama.Imovinski karakter činide znači da se njezino ispunjenje izravno ili neizravno očituje u promjeni imovinske mase jedne ioiju strana. Veza između činide I imovinske mase pokazuje nam da činida nije samo pravni nego I gospodarski pojam.

/( Činidba mora biti moguća ; od mogunošu 5inidbe razumijeva se pozitivna ili negativna radnjkoja mora biti objektivno mogua. $no što je ob'ektivno nemog)Fe ne može uope biti sadržaobveze jer to nitko ne može izvršiti. $bveza s objektivno nemoguom 5inidbom pravno jnev.'ana, zapravo obveza nije ni nastala. pr. slučaj kad se netko obveže da će za ! dana izgraditi podzemn

željeznicu u E.

O0veza ne na$ta)e a%o )e "ini&0a , tren,t%, $%#apan)a po$#a 0i#a o0)e%tivno ne'og,;aB to )e tzv. Prvo0itnne'og,;no$t "ini&0e.

3to ako je prvobitna nemogu#nost naknadno otpalaF ko je činidba naknadno postala moguća obveza se ne pretvara u valjanu, ne konvalidiraznimno čće obveza nastati samo ako je pravni posao sklopljen pod odgodnim uvjetom ili rokom,činidba koja je u početku bila nemoguća postane naknadno moguća prije ispunjenja uvjeta ili roka Obratno, ako je prvobitno moguća činidba bez krivnje dužnika postala naknadno nemoguća, obveza s

ne gasi, a ako je postala nemoguća njegovom krivnjom, obveza se pretvara u odnos odgovornosti zštetu.S,0)e%tivna ne'og,;no$t znači da činidu nije u stanju izvr+iti konkretni sujekt" du!nik koji se ovezao izvr+iti juSujektivna nemogu#nost ne utrnjuje ovezu nego je pod određenim pretpostavkama pretvara u odgovornost za +tetu.

""



d( Činidba mora biti pravno dopuštena F 1inida je pravno dopu+tena ako se njen sadr!aj ne protivi Ustavu / prisilnim propisima ili moralu dru+tva. (ravna nedopustivost nije jednaka &izičkoj" ojektivnoj nemogu#nosti. 1inida mo! iti ojektivno mogu#a" a pravno nedopu+tena" pr.kupoprodaja stvari izvan prometa

e( Činidba mora biti određena ili bar odrediva F 1inida je o&re-ena u onom slučaju kad je u svim pojedinostima točno označena" individualizirana. 'od određene činide točno se zna oveza du!nika I pravo vjerovnika. pr.dužnik je obvezan 1.8.!""8 predati vjerovniku osobni automobil točno određeni# karakteristika 3 marke jačine motora

godine proizvodnje itd. Naprotiv" činida je o&re&iva kad nije ve# u samom postanku oveze točno određena" ali pravn posao sadr!i podatke s pomo#u koji, se mo!e odrediti ili su strane ostavile tre#oj osoi da ju odredi.

Me-, neo&re-ene a#i ipa% o&re&ive "ini&0e $pa&a),!) 0lternativne činide) >akultativne činide) enerične činide

Al,erna,ivne )ini%+e su činidbe kod kojih du!nik duguje dvije ili više činidaba, ali čim jednu od njih ispunoslobađa se obveze.-ak*l,a,ivne su činidbe takve kod kojih du!nik duguje samo jednu činidbu, ali mu je dopušteno ispunineku drugu činidbu da bi se oslobodio obveze. pr. ako je ugovorena odustatnina dužnik se može osloboditi osnovn

ugovorne obveze ako plati odustatninu drugoj ugovornoj strani.

$eneri )ne )ini%+e su one činidbe kod kojih je sadr!aj, odn objekt činidbe određen samo po vrsti, pa sdu!nik oslobađa obveze davanjem određene stvari unutar vrste. pr. netko je obvezan prodati 1""kg pšenice. %uduć

da tu pravilo izbora ima dužnik on je obvezan prodati 1""kg pšenice srednje kakvoće bez obzira na tip pšenice.

Sa%r ; aj ) ini%+e:) 7avanje <dare=B 1injenje < 2acere=) (ropu+tanje <non 2acere=) %rpljenje < pati=a= *avan)e &areF F %o je činida davanja s!vari . 'ad se ka!e da je sadr!aj činide dare onda se pod tim podrazumjeva da j

du!nik du!an vjerovniku priaviti v.asni#!vo i.i neo dr"$o s!varno pravo na s!vari . 'od činide davanja uvijek je ojekčinide stvar. pr.prodavateljeva je obveza predati stvar kupcu. ?eđutim" svaka se predaja stvari ne mo!e podvesti počinidu davanja. 7ati I predati nisu juridički isti pojmovi. 1inida čiji sadr!aj nije preno+enje nekog stvarnog prava nijčinida na dare nego 2acere.(ri sklapanju naplatni, pravni, poslova sudionici polaze od načela )e&na%e vri)e&no$ti uzajamni, činidaa. 0ko je izmeđčinidaa ugovorni, strana u dvostrano oveznom ugovoru postojao u vrijeme sklapanja ugovora o"iti neraz')er" o+te#enstrana mo!e za,tijevati poni+taj ugovora ako za pravu vrijednost tada nije znala niti je morala znati.Nekad se I nov5ana 5inidba ozna5avala kao 5inidba davanja stvari, ali se danas više ne smatr5inidbom davanja zamjenjivih stvari, nego čini%+om vrije%nos,i .

= in'en'e ?a/ere( ; od 5inidbom 5iji je sadržaj ozna5en kao 5injenje danas se razumijeva čini%+ra%a, a to je 5inidba koja se ispunjava trošenjem radne snage uz pomo mehani5kih sredstava ibez njihove pomoi. *u nema davanja u pravnotehni5kom smislu. $bjekt 5inidbe rada danas možbiti 8*nk0ija ra%a, pr.okopavanje vinograda piljenje drva knjiženje dokunenata obavljanje poslova upravljanja

nekom trgvačkom društvu itd. -jekt činide rada mo!e iti I re2".!a! rada" pr.načiniti portret. Na rezultatu rada temelje ugovori o djelu.

c= Prop)7tan'e ?non a/ere H ne@in'en'e( – od propuštanjem se razumijeva neizvršavanjodređenih radnji od strane obveznika koje bi on ina5e mogao obavljati da nije u obveznom odnosu'vijek se pod propušranjem razumijeva propuštanje vlastite radnje. pr.obveza da u određeno doba dan

neću svirati klavir ima kao objekt činidbu propuštanja 3 non2acere.d= Trp.'en'e ?pati( –Pod trpljenjem se razumjeva nespre5avanje tuđe radnje koju bismo bili ovlašten

sprje5iti da se ne nalazimo u obveznom odnosu. *rpjeti se može samo tuđa radnja. pr. ako sm

susjedu dopustili prolaz preko našeg zemljišta tada je objekt naše obveze činidba trpljenja.

ImovinaPo'am imovine ima neko.iko zna@en'a:

B Imovina kao gospodarska kategorijaB Imovina kao pravna kategorijaB Imovina kao knjigovodstvena kategorija

Imovina * gospo%arskom smisl* je skup dobara koja pripadaju određenom subjektu.

"#



ko 5ovjeka ne promatramo kao apstraktni pravni subjekt nego kao bie od krvi i mesa, vidimo da je jedaod njegovih osnovnih interesa ; interes za održavanje vlastitog života. 1a bi održao materijalni život omora imati materijalna dobra. !kup svih gospodarskih dobara koja pripadaju i služe 5ovjeku zzadovoljenje njegovih potreba nazivamo njegovom imovinskom masom i.i imetkom. Budui da jepravna osoba u svojoj realnoj pojavi jedna konkretna društvena organiza&ija, ona također mora imati zostvarenje svojih zadataka određen krug gospodarskih dobara, pa prema tome i pravna osoba ima svojimovinsku masu odn. imetak.Imovina kao pravna ka,egorija je skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nositeljemravni subjekti ulaze povodom objekata u razli5ite građanskopravne odnose. ' tim odnosima subjektstje5u određena subjektivna građanska prava i preuzimaju određene obveze.Kako s,vari *laze * imovin*1 !tvari ulaze u imovinu u obliku prava koja taj određeni subjekt ima nstvarima prema drugim subjektima. pr.moj sat kao materijalna stvar nije dio imovine. +at je dio moje imovinske mase. +a

je moj I na njemu imam pravo vlasništva. o pravo vlasništva dio je moje imovine. ,akle sat je ušao u moju imovinu u obliku prav

vlasništva koje imam na njemu. Iz tog slijedi da ni imovinska masa ne ulazi direktno u imovinu određenog sujekta" nego ona ulazi njegovu imovinu u oliku različiti, sujektivni, prava koja ima taj sujekt na pojedinim dijelovima mase <pr. u oliku pravvlasni+tva" slu!nosti" u!ivanja itd.=. Imovina pravno ne odra!ava samo imovinsku masu određenog sujekta" nego u imovinu ulazeona sujektivna imovinska prava koja se ne odnose izravno na stvari" odn izravno na dijelove imovinske mase. pr. 7ura ima u svoj

imovinskoj masi među ostalim stvarima I 1"" """kn. o znači da se ti# 1"" """kn javlja u njegovoj imovini kao pravo vlasništva na

ti# 1"" """kn. 7ura je ti# 1"" ""kn pozajmio +andi I što se dogodiloFFF Iz 7urine imovinske mase nestalo je 1"" """kn pa je time

njegovoj imovini nestalo pravo vlasništva nad ti# 1"" """kn ali se umjesto prava vlasništva pojavilo novo pravo tj pravo na tražbinupereno protiv +ande. o je sada pravo na činidbu koju mora izvršiti +anda vratiti dug5555 Niti 5inidba ne ulazi izravno imovinu subjekta nego ulazi u imovinu u obliku prava na 5inidbu koje vjerovnik ima prema dužniku. 8inidbne ulazi u imovinsku masu jer ona nije stvar, nego radnja ili propuštanje koja je objekt subjektivnigrađanskih prava. $bujam imovine određenog subjekta ne možemo utvrditi samo na temelju uvida njegovu imovinsku masu nego ga utvrđujemo uvidom u sve građanskopravne odnose u koje je stupiodređeni pravni subjekt.

"es* li o+veze %io imovine1$bveze nisu samostalni dio imovine, nego su one teret imovine, zapravo teret na pojedinim subjektivnimgrađanskim pravima. *o istodobno zna5i da ima obveza koje uope niti kao teret ne ulaze u imovinu.Imovina obuhvaa samo skup subjektivnih imovinskih prava jednog nositelja. *o zna5i da iz pojma imovinmoramo isklju5iti sva ona subjektivna prava koja nemaju imovinski karakter. pr.aktivno I pasivno biračko prav

koje ima punoljetni građanin nije dio njegove imovine.(romet prava trea razlikovati od prometa u gospodarskom smislu. 7ok se u okviru gospodarskog prometa prenose dora s jednosoe na drugu" dotle se u okviru prometa prava u pravnom prometu prenose prava na tim dorima s jedne osoe na druguospodarski I pravni promet kao osnova I nadgradnja teku usporedno" ali nisu jedan s drugim identični.Imovina kao knjigovo%s,vena ka,egorija je sk*p s*+jek,ivni5 prava I o+veza pre%s,avljeni5

je%nim nosi,eljemo tom gledištu imovina se sastoji od dva samostalna sastavna dijela4

". rava koja predstavljaju aktivu#. $bveze koje predstavljaju pasivu

Budui da su ta # elementa izjedna5ena onda bi se imovina mogla shvatiti i kao ukupnost pasive. remtome bi dugovi bili negativni sastavni element imovine. *o bi zna5ilo da subjekt koji ima samo dugove imnegativnu imovinu. +i ne promatramo imovinu s knjigovodstvenog gledišta nego s pravnog aspektaImovina kao pravni pojam nije ni pozitivn ani negativna. ozitivan ili negativan može biti samo onaj diimovine koji se dade svesti na nov5ane ekvivalent, a time izraziti na kontu tražbina odn dugovanja.Ima subjektivnih imovinskih prava koja se ne mogu svesti na nov5ani ekvivalent, pr.pravo vlasništva na jedno

pismu koje nam je ostalo iza pokojnog djeda.

-*nk0ije imovine:0ti5ki zahtjevi koji prodiru u građansko pravo ne dopuštaju da vjerovnik u postupku ovrhe liši dužnik5itave njegove imovine. jerovnik u svojem zahtjevu za namirenje ne smije prijei tzv. egzisten&ijalnminimum. *o zna5i da dužniku mora ostati stanovit krug dobara koja su mu neophodno potrebna za Azi5kegzisten&iju.rijelaz od osobne na imovinske sank&ije uvjetovao je pojavu jamstvene ili garantne 6unk&ije imovine, osim nje postoji 6unk&ija koja je zna5ajna za promet a to je olakšanje prometa.3)nk/i'e imovine:

) 8a'$tvena >,n%(i)a imovina du!nika pru!a jamstvo vjerovniku za namirenje njegove tra!bine.

"$



*u 6unk&iju imovine možemo potpuno razumjeti samo ako povežemo imovinu I imovinsku masujerovnik e se e6ektivno namiriti iz predmeta koji sa5injavaju dužnikovu imovinsku masu. 1a bi sznalo koji predmeti sa5injavaju imovinsku masu dužnika mora se znati kakva prava na njima imdužnik. !tvar sama za sebe ne pokazuje 5ija je. jerovnik se može namiriti I iz tražbine koju njegodužnik ima prema treim osobama. li I te tražbine ulaze u imovinu kao subjektivna prava. takpomou imovine možemo svesti na zajedni5ki naziv I stvari I 5inidbe. Imovinska masa jmaterijalna podloga imovine. $na postaje pravno upotrebljiva onda kad se izrazi pomou imovine jer pravno samo dužnikova imovina može vjerovniku služiti kao jamstvo za namirenje tražbina.

) O#a%5an)e pro'eta pomo#u imovine omogu#uje se da prava I obveze jednog subjekta kao jedinstvkolaju u prometu. Bez kategorije imovine nebi se moglo zamisliti nasljedno pravo. Budui da slu5aju smrti Azi5ka osoba prestaje postojati kao pravni subjekt, trebala bi tom u trenutku utrnusva njezina prava I obveze. Dad bi to tako bilo onda bi nastali poremeaji u prometu.Bez kategorije imovine ne bi bilo samo nemogue postojanje nasljednog prava, nego bi bez tkategorije bilo nemogue udovoljiti suvremenim zahtjevima prometa, koji traži da se pravnimposlovima među živima omogui prijelaz 5itave imovine ili dijela imovine s jednog subjekta ndrugi. pr. preuzimanje imovine sklapanjem ugovora o ustupanju I raspodjeli imovine za života ugovor o doživotno

uzdržavanju darovanje imovine.

rijelaz 5itave imovine s jednog subjekta na drugi događa se kod pripajanja trgova5kidruštava. No tu uvijek jedan subjekt prestaje postojati. rijelaz imovine s jednog subjekta na drugmože se dogoditi i aktom vlasti koji je temeljen na zakonu. *ako bi npr.bez postojanja kategorij

imovine bilo teško zamisliti i još teže ostvariti konAska&iju i na&ionaliza&iju.

Karak,eris,ike imovinea( 'edinstvenost ; zna5i da određeni pravni subjekt može imati samo jednu imovinu. Nosite

imovine ne može svoju imovinu samovoljno razdijeliti u pojedine grupe jer tada vjerovnik nikad nbi znao iz koje se imovinske grupe može namiriti. +eđutim, pravni poredak dopušta iz određenirazloga da se unutar jedinstvene imovine mogu razlikovati pojedini 6ondovi koji služe postizanjposebnih &iljeva, npr. bračni dru"ovi imaju vlastitu imovinu i bračnu stečevinu . Isto tako u imovinnasljednika mogu se pojaviti # zasebna imovinska 6onda. rema N u trenutu smrti ostaviteljnjegova imovina prelazi na nasljednike. li vjerovni&i ostavitelja mogu zatražiti odvajanje ostavinod imovine nasljednika. -ezultat toga odvajanja je da se vjerovni&i ostavitelja mogu namiriti samiz ostavine, a nemogu plijeniti imovinu nasljednika. jerovni&i e tražiti odvajanje u onom slu5ajkad je nasljednik prezadužen. a svoje obveze trgova5ko društvo odgovara &ijelom svojomimovinom, bez obzira na postojanje 6ondova u kojima je njegova imovina raspoređena. /edinstvimovine omoguuje da se imovina pojavi kao objekt određenih građanskopravnih odnosa. /edan oelemenata koji omoguuju određivanje imovine kao objekta građanskopravnog odnosa je njezin jedinstvo koje se izražava pomou jednog nositelja. *o je s gledišta samog objekta van'ske.ement. 1rugi, tzv. 'nutarnji element omoguuje utvrđivanje određenosi imovine kao objekta jtzv! +dentitet imovine.

b( identitet ; zna5i da imovina pravno ostaje jednaka samoj sebi makar pojedini dijelovi iz nje izlazila drugi u nju ulazili. Identitet imovine omoguuje njenom nositelju aktivno sudjelovanje u prometuomoguuje razmjerno lako utvrđivanje određenosti imovine kao objekta građanskopravnih odnosaNjezin nositelj može neprestano mijenjati njezin sustav, može jedna prava stje&ati, a druga gubita da usprkos tome s pravnog gledišta njegova imovina ostaje ista. romjene nisu pravnprouzrokovale postanak neke druge imovine.

Oso+na neimovinska %o+ra$sobna neimovinska dobra pravnih subjekata su objekti građanskog odnosa. Neimovinski odnosi prodiru građansko pravo relativno kasno i postupno.

Prava o$o0no$ti pre'a +OO $,!) (ravo na !ivot) (ravo na tjelesno I du+evno zdravlje) (ravo na ugled" čast I dostojanstvo

) (ravo na ime) (ravo na privatnost osonog I oiteljskog !ivota) (ravo na sloodu

"%



O$o0na nei'ovin$%a &o0ra >izi"%e o$o0e $,!) Aivot) *jelesno zdravlje) 1uševno zdravlje) 'gled) 1ast

) 1ostojanstvo) Ime) rivatnost osobnog I obiteljskog !ivota) !loboda

O$o0na nei'ovin$%a &o0ra pravne o$o0e $,!) 'gled I dobar glas) 1ast) Ime odn. *vrtka) oslovna tajna) !loboda privređivanja

Osobnost je ukupnost neimovinskih dobara koja pripadaju svakoj naravnoj I pravnoj osobi samomčinjeni&om njezina postojanja kao pravnog subjekta.Pravo osobnosti mo!e se deAnirati kao skup ovlaštenja koja pravnom subjektu priznaju normeobjektivnog prava na osobnim neimovinskim dobrima.*va $, te'e#)na ov#a5ten)a na o$o0ni' nei'ovin$%i' &o0ri'a %o)a "ine $a&ra) prava o$o0no$ti!

1. /aspolaganje2. 3a+tita prema tre#ima

Kao osnovne osobine prava osobnosti mog) se navesti da 'e:) Neimovinsko pravo) psolutno je (erga omnes djelovanje)) Neprenosivo (strogo osobno)) Neotuđivo) Ne nasljeđuje se

Pravni posaoPRAVNI POSAO je stranačko očitovanje volje koje je, samo za sebe ili u svezi s drugim potrebnim pravnimčinjeni&ama, usmjereno na postizanje dopuštenih pravnih učinaka, među kojima su najva!niji postanak,promjena ili prestanak nekog građanskopravnog odnosa.

'govor je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastoj&ima ugovora.#dredbe ovoga Z## koje se odnose na ugovore na odgovaraju(i se način primjenjuju i na druge pravne poslove.Sva%i ,govor )e pravni po$ao a#i $va%i pravni po$ao ni)e ,govor777O/ve2no pravni "$ovori pre,a +OO i,aj" !ri /i!ne ara!eris!ie :

1. %akvim se ugovorima zasnivaju oveze I protuoveze I ovdje je namjera ugovorni, strana usmjerena na zasnivanjeoveze2. U takvim ugovorima do maksimuma je izra!eno načelo dispozitivnosti ili načelo autonomije pravni, sujekata" koji se ne

očituju samo u tome da oveznopravni odnos nastaje" mijenja se I prestaje nji,ovom voljom" nego I sloodnom određivanjusadr!aja ugovornog odnosa

9. -veznopravni ugovori nastaju pri,vatom ponude$sim obveznopravnih ugovora, u obveznom pravu postoje i poslovi za go,ovo, npr.realna kupoprodaja.Dod takvih ugovora strane ne zasnivaju obveze, nego je njihova namjera upravljena na izmjenu 5inidbe iprotu5inidbe. Na takve se ugovore ne mogu uope primjeniti pravila o ispunjenjuJneispunjenju 5inidbe kojavrijede za obveznopravne ugovore.

*akođer, postoje i poslovi raspolaganja kojima strane ne zasnivaju obveze, ne izmjenjuju se 5inidbe,nego strane na određeni na5in raspolažu svojim subjektivnim pravima, a da pritom uope ne dovode upitanje promjenu identiteta postojeeg obveznog odnosa, npr.&esija.-ekli smo da je pravni posao o5itovanje volje. +eđutim, građanskopravno na5elo strana5ke ravnopravnostine dopušta da se kod pravnog posla jedna stranka prema drugoj odnosi kao vlast. pr.izdavanje upravnog akta donošenje presude itd. nisu pravni poslovi. $li kad općinsko poglavarstvo kao tijelo općine sklopi sa

zidarskim majstorom ugovor o popravku općinske zgrade tad se tu općina ne javlja kao vlast nego kao ravnopravni sudionik u

jednom pravnom poslu. u općina ne djeluje iure imperii nego iure gestionis555

ravni poredak za određena o5itovanja volje veže određene pravne u5inke, makar strane i ne znaju za njih,pa 5ak možda i ne žele da oni nastupe. pr.kad prodavatelj prodaje stvar on sigurno želi da za nju dobije određenu cijenu.

"&



+klapajući kupoprodajni ugovor on preuzima na sebe odgovornost za mane prodane stvari. /n možda i nezna da je s kupoprodajnimugovorom povezana odgovornost za mane prodane stvari ali svejedno taj učinak kupoprodaje nastupa.

! određenim pravnim poslom nastupa onaj u5inak koji su strane u pravilu i htjele postii ( nam'eravanipravni )@in/i), ali istodobno nastaju i svi drugi pravni u5in&i koje pravni poredak veže za takav pravniposao (nenam'eravani pravni )@in/i).ravni u5in&i koje subjekti žele postii određenim o5itovanjem volje treba biti dopušten. !toga delikt nijepravni posao.Vrs,e pravni5 poslovar$te pravni/ po$#ova!

! 8e&no$trani pravni po$#ovi *vo$trani pravni po$#ovi

2. Pravni po$#ovi 'e-, ivi'a Pravni po$#ovi za $#,"a) $'rti #! Ko',tativni pravni po$#ovi

A#eatorni pravni po$#ovi $! Ka,za#ni pravni po$#ovi

Ap$tra%tni pravni po$#ovi <. Cor'a#ni pravni po$#ovi

Ne>or'a#ni pravni po$#ovi a= "e%nos,rani i %vos,rani

,ednostrani pravni pos.ovi nastaju o5itovanjem volje samo jedne strane, npr.ponuda& oporuka.

*vostrani pravni pos.ovi su oni koji nastaju suglasnim o5itovanjem volje dviju strana koje stoje jedna nasuprot drugoj ; u"ovori. /edna strana je vjerovnik, druga dužnik. +eđu ugovorima su za nasnajvažniji tzv.obvezni ugovori, pr. zajam, kupoprodaja, najam...

Obvezni )govori se di'e.e na:a jednostranoobvezne to su dvostrani pravni poslovi kod kojih je samo jedna strana vjerovnik, a

druga strana samo dužnik, npr. kod posudbe je posuditelj samo vjerovnik& a posudovnik samodu%nik .

b dvostranoobvezni dvostrani pravni poslovi kod kojih je svaka strana istodobno i vjerovnik idužnik, npr. kupoprodaja prodavatelj je istodobno i du%nik i vjerovnik kao du%nik du%an izručitistvar& a kao vjerovnik ovlašten je zahtijevati plaćanje (ijene4 kupa( je kao du%nik du%an platiti(ijenu& a kao vjerovnik ovlašten je zahtijevati predaju stvari.

b( pravni poslovi međ* ;ivima 5inter vivos i pravni poslovi za sl*čaj smr,i 5mortis (ausa

ravni poslovi među živima su oni kod kojih pravni u5inak nastupa još za života strana (pr. posudba,kupoprodaja), a pravni poslovi za slu5aj smrti su oni kod kojih pravni u5inak nastupa tek nakon smrtistrane koja ga je poduzela (pr.darovanje za slu5aj smrti)./( napla,ni 5onerozni i +espla,ni 5lukrativniNaplatni su oni kod kojih se za 5inidbu traži protu5inidba, npr.kupoprodaja& zamjena. Dod naplatnih pravnihposlova nije važno daje li se 5inidba u nov&u. *ako ne npr. zamjena naplatni pravni posao jer se kodzamjene daje stvar za stvar. ažno je da se za 5inidbu daje protu5inidba. Besplatni su oni kod kojih se za5inidbu ne traži i ne daje protu5inidba, npr.darovanje.d( Kom*,a,ivni i alea,orni

Kom*,a,ivni su oni kod kojih su u vrijeme njegova sklapanja poznate međusobne 5inidbe istrana5ke uloge, npr. u"ovor o zakupu& o najmu. *o zna5i da su kod komutativnih pravnih poslova utrenutku njihova sklapanja 5inidbe kvantitativno i kvalitativno određene, ili su na osnovi poznatihelemenata odredive, te se zna koja je strana vjerovnik, a koja dužnik.

Alea,orni pravni poslovi su oni kod kojih u trenutku sklapanja nisu u svemu poznata prava iobveze strana, ponekad niti njihove strana5ke uloge, ve se to 5ini zavisnim od nekog vanjskog,neizvjesnog događaja.. npr.u"ovor o do%ivotnom uzdr%avanju& u"ovor o okladi i i"ri.Dod aleatornih pravnih poslova ne zna se u vrijeme njihova sklapanja koja e strana što i kolikodobiti. !ve ovidi o nekom neizvjesnom događaju. pr. kod ugovora o doživotnom uzdržavanju obujam činidbe

davatelja uzdržavanja ovisan je o duljini života primatelja uzdržavanja a to je neizvjesna okolnost.

pr. najpoznatiji primjer aleatorni# pravni# poslova su ugovori o okladi i igri gdje se svaka strana obvezuje na isplatu

dobitka za koji se u trenutku sklapanja posla ne zna kojoj će strani pripasti.

Razlika aleatornih pravnih poslova od poslova sklopljenih pod uvjetom??

"C



Kod uvjetnih poslova prava i obveze strana su poznate u trenutku njihova sklapanja,

ali je njihov nastup jao učinak pravnog posla učinjen ovisnim o nekoj budućoj i

neizvjesnoj okolnosti. Kod aleatornih pravnih poslova ne ovisi o neizvjesnom

događaju njihov nastanak, nego sadržaj.

na5enje ove diobe je u tome što se aleatorni poslovi ne mogu pobijati zbog prekomjernogošteenja.e( ka*zalni i aps,rak,ni

Ka*zalni su oni kod kojih je kauza nazna5ena kao bitan element pravnog posla, pr. posudba. 'ad

posudim knjigu ?a#eli tada je iz samom ugovora vidljivo da joj je predajem na besplatnu uporabu. 4raktična gospodarska svr#akoju ?a#ela želi postići je da pročita knjigu a pravno oblikovana ta ista svr#a pokazuje nam se kao stjecanje prava na

besplatnu uporabu knjige.

Aps,rak,ni su oni kod kojih se &ilj posla ne vidi iz samog posla. -+, se ne navodi kao bitanelement pravnog posla. pr.mjenični posao. $ko imamo pred sobom mjenicu mi iz same mjenične isprave ne vidimo

zašto se mjenični dužnik obvezao mjeničnom vjerovniku. +amo znamo da dužnik ima platiti određeni iznos novca.

( 8ormalni i ne8ormalni pravni posao5or,a.ni pravni pos.ovi su oni za koje je olik određen" ilo propisom" ilo voljom strana" a ne>or'a#ni su oni za kojeolik nije određen neki određeni olik. %o je ustvari posao sklopljen u usmenom oliku.

Sa%r;aj pravni5 poslovaaF +i,ni sas,oj0i pravnog posla 6essen,ialia nego,ii7 *o su oni sastoj&i koji su nužni za nastanak određenog tipa pravnog posla. Npr.bitni sastoj&ikupoprodaje su predmet i &ijena.ko takvih sastojaka nema u sadržaju pravnog posla onda nema ni određenog tipa pravnog

posla. !itni sastojci pravnog posla određeni su strogim propisom i zato ih zovemo

objektivno bitnim za razliku od subjektivno bitnih satojaka,tj. onih za koje strane

same ugovore da se smatraju bitnima. "ropisi o bitnim sastojcima su jus strictum#

!itni sastojci pravnog posla uređuju osnovne učinke pravnog posla#

0F priro%ni sas,oj0i pravnog posla 6na,*ralia nego,ii7 *o su oni sastoj&i koji se u pravnog posla podrazumijevaju jer proizlaze iz same prirode, odnosnopravne naravi određenog pravnog posla .Bez njih pravni posao mo<e nastati. Prirodni sastojci se određujupropisom. Ali budući da bez njih pravni posao može nastati pušteno je na volju stranama da u sadržaju pravnog posla uvaže ili ne uvažeprirodne sastojke. Ako stranke ne žele da prirodni sastojci ne vrijede u pravnom poslu koji su sklopili onda moraju takve sastojke izrijekomisključiti jer ih zakon određuje. Ako stranke ne ugovore prirodne sastojke oni vrijede po sili zakona.

(ropisi kojima se određuju prirodni sastojci spadaju u jus dispositivum. 7ispozitivni propisi pru!aju mogu#nost da strane svojeodnose urede drukčije nego je to predvidio propis. 0ko strane ni+ta ne odluče onda vrijedi ono +to je propis odredio. Npr. kodzajma" ako mjesto vra#anja nije poseno ugovoreno" du!nik je ovezan pozajmljeni novac donijeti vjerovniku u mjesto njegova

oravi+ta.'od posude nalazimo prirodni sastojak u tzv.tra)an), po$,&0e. 0ko nije ugovoreno niti trajanje niti svr,a uporae" posudovnik

je du!an vratiti posuđenu stvar čim to posuditelj zatra!i.rirodni sastoj&i pravnog posla određuju one u5inke koji osim osnovnih redovito i prirodno proizlaze izodređenog pravnog posla.(F n*zgre%ni sas,oj0i pravnog posla 6a00i%en,alia nego,ii7 *o su takvi sastoj&i koji vrijede samo ako ih strane ugovore.Koja je razlika između nuzgrednih i prirodnih i bitnih sasatojaka pravnog posla? "ravni posao može postojati bez nuzgrednih sastojaka, a bez bitnih ne### "ravni posao

može postojati i bez prirodnih sastojaka. li dok prirodni sastojci vrijede onda kad

strane ništa ne ugovore,dotle nuzgredni sastojci vrijede samo onda kad ih stranke

ugovore, jer se nuzgredni sastojci $%K& ne podrazumijevaju#

pr.uglavak da se kupnja razvrgava ako kupac do određenog vremena ne plati kupovninu @le9 commisoria: je nuzgredni sastojak

kupoprodaje i taj sastojak se sam po sebi nikad ne podrazumjeva nego ga treba posebno ugovoriti.

!trane ne smiju nuzgrednim sastoj&ima prijei grani&u mogunosti i dopustivosti. Najče+#i nuzgredni sastojci su ,v)et ro% i na#og.

#vje, #V"ET je nuzgredna odredba dodana pravnom poslu kojom se učin&i ravnog posla čine ovisnim o nekojb)d);o' + neizv'esno' okolnosti.

)OO ka;e:⇒ Ugovor je sklopljen pod uvjetom ako nastanak ili prestanak njegovi, učinaka zavisi od 0,&,;e i neizv)e$ne "in)eni(e.

"D



⇒ Uzima se da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje" protivno načelu savjesnosti i po+tenja" spriječi strana na čiji jeteret određen" odnosno da nije ispunjen ako njegovo ispunjenje" protivno načelu savjesnosti i po+tenja" prouzroči strana učiju je korist određen.

Vrs,e *vje,a:) O&go&ni $,$penzivniF ,v)et6 odgađa učinak pravnog posla do vremena dok se uvjet ne ispuni ili ne izjalovi.

ko je sklopljen pod odgodnim uvjetom pa se uvjetu udovolji, u5in&i ugovora nastaju od trenutkanjegova sklapanja, osim ako iz zakona, naravi posla ili volje strana ne proistje5e što drugo. ko seuvjet izjalovi do u5inka pravnog posal nee ni doi. pr.dat ću ti knjigu ako položiš ispit555

) Ra$%i&ni rezo#,tivniF ,v)et! takav uvjet čijim nastupom prestaju učinci pravnog posla. ko je sklopljen podraskidnim uvjetom, u5in&i ugovora prestaju kad se uvjetu udovolji.-vdje učinak pravnog posla nastaje odma, ali trajanje učinka ovisno je o ispunjenju uvjeta. 0ko se uvjet ispuni učinak

pravnog posla prestaje" ako se izjalovi onda #e učinak ostati trajan. pr.darujem ti knjigu ali ako padneš na ispitu trebaš mi

ju vratiti.

) A>ir'ativni ,v)et6 onaj uvjet koji zahtijeva da se nešto dogodi. -na udu#a I neizvjesna okolnost u slučajuispunjenja uvjeta mora nastupiti. I onda se nastupom te okolnosti mijenja dosada+nje stanje. pr.ako se oženiš

) Negativni ,v)et! onaj uvjet koji zahtijeva da se nešto ne dogodi . 3a negativni uvjet se tra!i da ne nastane onaneizvjesna I udu#a okolnost" tj tra!i se da se dosada+nje stanje ne mijenja. pr.ako se ne oženiš. Negativan uvjet je ispunjentek onda kad je sigurno da vi+e ne mo!e do#i do promjene koja je uvjetovana.

) Pote$tativan ,v)et! onaj uvjet kod kojeg je ispunjenje one okolnosti koja je postavljena kao uvjet ovisnoo volji I odlu&i uvjetno ovlašetnog. Uvjetno ovla+teni trea ne+to poduzeti jer se ispunjenje potestativnog uvjetasastoji u djelanju ili propu+tanju uvjetno ovla+tenog. pr.ako sutra otputuješ

) Ka,za#ni ,v)et! onaj uvjet 5ije ispunjenje ovisi o nekom prirodnom događaju ili volji nekog treeg.Ispunjenje kauzalnog uvjeta ovisi o slu5aju I ispunjenje takvog uvjeta leži izvan ovlaštenikove voljnes6ere. pr.ako bude lijepo vrijeme ako 7ura dođe kod mene

) Mi%$tni i#i ')e5oviti ,v)et6 onaj uvjet čije ispunjenje ovisi o volji uvjetno ovla+tenog I o nekom vanjskom događaju ilidjelovanju neke tre#e osoe. pr.ako se oženiš Eabrijelu (arinac

PRAV+ UV,ET+

NEPRAV+ UV,ET+:) N,ni ,v)et! onaj kod kojega okolnost koja se trea dogoditi je udu#a" ali ni)e neizvjesna. pr.ako && umre.

ravni posao sklopljen pod nužnim odgodnim uvjetom 'e va.'an, jer je stvarno bezuvjetan. osaosklopljen pod nužnim raskidnim uvjetom je postaje nevaljan, jer tu strane vežui ga za okolnost koja je izvjesna, stvarno ne žele da njihov posao proizvede pravne u5inke. pr.dajem ti auto ali moraš mi ga

vratiti ako sutra osvane555

) Pravni ,v)et! to nije uvjet nego jedna od pretpostavki potrebnih po propisu za postanak nekogpravnog odnosa. pr. kupit ću ti auto pod uvjetom da odgovaraš za štetu koju njime počiniš5

) Ne'og,;i ,v)et: onaj uvjet koji se ne može ostvariti niti Azi5ki niti pravno. pr. ako prstom dotakneš +unce5

Dod nemoguih uvjeta je važan trenutak sklapanja pravnog posla jer se u tom trenutku odlu5uje je liuvjet mogu il nemogu. ko je uvjet u trenutku sklapanja pravnog posla bio mogu pa je istomkasnije postao nemogu, smatra se da se uvjet izjalovio. *o je važno zato što nemogui uvjet dodanpravnom poslu može izazvati ništetnost samog pravnog posla. ' prvom redu treba paziti je li

nemogu uvjet odgodni ili raskidni. *akođer nije svejedno je li nemogu uvjet dodan pravnom posluinter vivos ili mortis &ausa.'govor sklopljen pod nemoguim odgodnim uvjetom ništetan je, a nemogu raskidni uvjet

smatra se nepostojeim.Kprema tome je posao sklopljen pod nemoguim raskidnim uvjetom valjan.

*akvo rješenje slijedi iz logike stvari. ko je posao sklopljen pod ovakvim uvjetom4Ldat u ti " MMMako prstom dotakneš !un&e7L ; jasno je da posla ne može biti i da je ništetan. li ako se kaže4Ldatu ti " MMM ali trebaš mi vratiti ako prstom dotakneš !un&e7Ljasno je da nema vraanja jer setakav uvjet smatra nepostojeim.rema N nemogui uvjeti u oporu&i se također smatrajunepostojeim. -azumljivo je da nema ostavitelja pa nema više nikoga da takvu odluku promjeni.

"5



B Ne&op,5teni ,v)et B onaj uvjet koji je protivan 'stavu -C, prisilnim propisima ili moralu društva .Ni7tetan 'e ugovor u kojem je postavljen odgodni ili raskidni uvjet protivan 'stavu -epublikeCrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva.

) Ne'ora#an ,v)et B onaj uvjet koji je protivan moralu društva . -n je u isto vrijeme i nedopu+ten po na+em pravu$1jelovanje uvjeta*)e#ovan)e ,v)eta tre0a pratiti %roz &va vre'en$%a raz&o0#)a!

". (rvo razdolje se naziva vri)e'e pen&en(i)e#. 7rugo razdolje nastupa od onog trenutka kad se uvjet i$p,ni i#i iz)a#ovi

Vri'eme penden/i'e ((onditio pendet ) je razdoblje koje započinje sklapanjem pravnog posla i traje svedok se uvjet ne ispuni ili ne izjalovi. *o je razdoblje o5ekivanja I neizvjesnosti. ko je pravni posao skopljenpod odgodnim (suspenzivnim) uvjetom tada je nastao pravni odnos, ali je odgođen njegov u5inak. *o zna5ida je odgođen postanak, prestanak ili promjena određenog građanskopravnog odnosa. $naj koji seobvezao pod odgodnim uvjetom nije postao dužnik prije ispunjenja uvjeta. pr.dat ću ti 1 """B ako položiš ispit.

rema $$4O*ko izvrši isplatu znajui da nije dužan platiti, nema pravo zahtijevati vraanje, osim ako jezadržao pravo na povrat, ako je platio da bi izbjegao prisilu ili ako isplata duga zavisi od ispunjenja uvjeta.OIako za vrijeme penden&ije nije nastao namjeravani pravni odnos, ipak se uvjetno optereeni ne može I nesmije ponašati kao da uope nije sklopljen pravni posao. 'vjetno optereeni ima I za vrijeme penden&ijeneke obveze. *o nisu obveze iz pravnog posla koji bi trebao nastati sklapanjem pravnog posla, nego su toobveze koje proizlaze iz postojeeg pravnog stanja.-IK!I"A ISP#N"EN"A - smatra se da je uvjet ostvaren ako njegovo ostvarenje" protivno načelu savjesnosti i po+tenja" spriječistrana na čiji je teret određen$ I za uvjetno ovlaštenog nastaju neke obveze za vrijeme penden&ije. ozi&ija

uvjetno ovlaštenog prelazi I na njegove nasljednike. *o pravilo ne važi doslovi&e kod poslova mortis &ausasklopljenim pod suspenzivnim uvjetom. ko je nekome ostavljeno pod suspenzivnim uvjetom onda je uprvom redu potrebno da uvjetno ovlašteni preživi ispunjenje uvjeta. rema tome, ako ovjetno ovlašteniumre u vrijeme penden&ije onda njegovi nasljedni&i ne stupaju na njegovo mjesto.-IK!I"A I)"ALOVL"EN"A F smatra se da uvjet nije ostvaren ako njegovo ostvarenje protivno načelu savjesnosti i po+tenja"uzrokuje strana u čiju je korist određen$ 0ko je ugovor sklopljen pod odgodnim uvjetom" vjerovnik čije je pravo uvjetovano mo!eza,tijevati odgovaraju#e osiguranje toga prava ako je njegovo ostvarenje ugro!eno. )ko je pravni posao sklopljen pod raskidnimuvjetom tada je djelovanje takva uvjeta za vrijeme pendencije suprotno djelovanju suspenzivnog uvjeta. $vjetno

ovlateni kao stjecatelj postaje odmah vjerovnik odn vlasnik, dok uvjetno optere(eni je postao dužnik odmah utrenutku sklapanja ugovora odn pravnog posla.I$p,n)en)e ,v)eta:

B ondi!io e9is!i! F uvjet je ispunjen kada se dogodilaMnastala ona okolnost koja je predviđena u dispoziciji. Ispunjenje uvjeta

znači kraj pendencije.B ondi!io de8ii! F uvjet se izjalovio kada je sigurno da se okolnost postavljena kao uvjet vi+e ne#e ispuniti.

*ako se npr. aArmativni uvjet ispunio kad je nastao onaj događaj koji je bio predviđen kao uvijet. ko takavdogađaj nije nastupio, a sigurno je I da nee, uvjet se izjalovio. Negativni se uvjet ispunio ako nije nastaodogađaj koji je bio predviđen kao uvijet, a istodobno je postalo sasvim sigurno da se nee dogoditi. ko sedogađaj postavljen kao uvjet zbio, onda se negativni uvjet izjalovio. Ispunjenjem odgodnog uvjetaautomatski nastaju u5in&i sklopljenog pravnog posla. *o zna5i da onaj koji je bio pod odgodnim uvjetomprenio vlasništvo prestaje ispunjenjem uvjeta biti vlasnik. Isto tako, tko se pod odgodnim uvjetom obvezaopostaje ispunjenjem uvjeta pravi dužnik kojeg protivna strana može tužiti na ispunjenje dužne 5inidbe.oznato je pravilo da nitko ne može podii tužbu na ispunjenje odgodnog uvjeta. rema tome, odgodniuvjet se razlikuje od naloga. '/0* $1GP, N0 !I2I7 N2$G !I2I, N0 $1GP7 D$ !0 odgodni uvjetizjalovio, uope više ne mogu nastati nikakvi u5in&i pravnog posla. Izjalovljenjem uvjeta nastaje stanje kao

da pravni posao nije uope bio sklopljen. oseban je slu5aj kad je nekome nešto ostavljeno pod odgodnimnegativnim uvjetom, ili pod odgodnim negativnim ili potestativnim uvjetom. pr. ostavljam kuću $ pod uvjetom da

ne ode u inozemstvo. 4ostavlja se pitanje kad će $ zaista dobiti kuću koja mu je ostavljena. &a ispunjenje uvjeta trebalo bi čekati do

$-ove smrti. Ispunjenjem raskidnog uvjeta prestaju u5in&i pravnog posla. Ispunjenje raskidnog uvjeta ima Iobveznopravni I stvarnopravne u5inke.0ko je sklopljen pod odgodnim uvjetom pa se uvjetu udovolji" učinci ugovora nastaju od trenutka njegova sklapanja" osim ako izzakona" naravi posla ili volje strana ne proistječe +to drugo. 0ko je sklopljen pod raskidnim uvjetom" učinci ugovora prestaju kad seuvjetu udovolji.Rok

#8



?/' @ dies : je nugredna odreda dodana pravnom poslu kojom se učinak pravnog posla ograničuje vremenom" tj. učinak pravnog posla nastaje tek od određenog vremena ili pak traje do određenog vremena. 3a razliku od uvjeta" rokovi se ?-U uređivati propisom i NE javljaju se isključivo samo kod pravni, poslova. 'od roka nema neizvjesnosti.VRS'E ROKOVA:

! Po"etni ro%ovi <dies a Guo= ;pr.iznajmljujem ti stan od ".?. #MM?. i zavr5ni ro%ovi <dies ad Guem=) iznajmljujem tistan do 8.9.2BB9. (očetni rokovi su slični suspenzivnim uvjetima" jer se učinak ne odgađa" a zavr+ni rokovi su sličnirezolutivnim uvjetima jer učinak pravnog posla prestaje nastupom roka$ %u postoji sličnost F kod uvjeta postoji neizvjesnost,o#e li se ispuniti ili izjaloviti" a kod roka nema neizvjesnosti jer se zna da #e učinak nastupiti u određeno vrijeme ili da #eučinak pravnog posla prestati u određeno vrijeme. pr. $ se obveže %-u da će mu dati 1 """B ako položi ispit. u se radi o

suspenzivnom uvjetu. &e zna se #oće li % uopće položiti ispit. $ko mu $ da novac prije nego % položi ispit može od njega to

tražiti natrag jer tako dugo dok % ne položi ispit $ još nije dužnik. $ko je platio prije tada je platio nešto što nije bio dužan.

A#i a%o $e $ obveže %-u da će mu 1.8 dati 1 """B imamo posla sa budućim ali sigurnim pravom. ato ako $ dade %-u novac

1.H. ne može tu svotu tražiti natrag jer je sigurno da bi mu to morao dati I 1.8.2. 8e&no$tavni i $#oeni

) )e&no$tavni F određeni su kalendarski" oni rokovi kod koji, nema neizvjesnosti$$$ 7an za koji je sigurno da #e sedogoditi I kad #e se dogoditi. 'ao npr. 8.: ove godine$) dies er"s an er!"s <"ando

) $#oeni F u sei sadr!e element neizvjesnosti" zog te neizvjesnosti smatraju se uvjetima$ Na učinak pravnog posladjeluju kao uvjeti. Mog, 0iti o&re-eni na ne%o#i%o na"ina6) dies er!"s an iner"s <"ando= tj. ,an za koji je izvjesno da će se dogoditi ali neizvjesno kada pr. kad umre &&

) dies iner"s an iner"s <"ando tj.dan za koji je neizvjesno #oće li se dogoditi ali se zna ako se dogodi kad će sedogoditi pr.kad roditelji obećaju djetetu auto za !> rođendan zna se kad je !> rođendan ali je neizvjesno #oće li

ga obdareni doživjeti) dies iner!"s an er!"s <"ando tj. ,an za koji je neizvjesno #oće li se I kada će se dogoditi. 4r. dobit ćeš auto na

dan završetka studija.

-ok može biti određen u razli5itim vremenskim jedini&ama, pr.u danima, tjednima, mjese&ima I godinama7Dako e se rok ra5unati odlu5uju ugovorne strane.

Name, 6mo%*s7 NA0O% I0I NAME' 6,od"s7 je nuzgredna odreda dodana 4ES(L0%N-? pravnom poslu kojom se stjecatelju name#e nekadu!nost. %o NE pretvara esplati pravni posao u naplatni jer nalog NE?0 karakter protučinide. ?ateriju nameta određuju 3N I3--$ Namet nesmije imati karakter protučinide$ Namet se može dodati besplatnim pravnim poslovima međuživima, u oporu&i ili pravnim poslovima za slu5aj smrti. Naplatnim pravnim poslovima N0 +$Q0 !0 1$1*IN+0*7 *ipi5an besplatan pravni posao među živima je darovanje. +ože mu se dodati namet kao uzgrednaodredba. *ime dobivamo darovanje s nametom. r.dajem ti 3 000kn& ali s tim da odeš mjese( dana naoporavak. ko obdarenik to prihvati imamo posla s darovanjem s nametom kod kojeg namet ide u korist

samog primatelja. Namet je dopušten I kod besplatnih pravnih poslova za slu5aj smrti. r. 6N odreuje daoporučitelj mo%e opteretiti nekom du%nošću osobu kojoj ostavlja neku korist iz ostavine. #r. netko ostavlja prijatelju vino"rad& ali mu nameće du%nost da mu podi"ne nad"robni spomenik +o se smatra da nije protučinidba ne"o tradi(ijaŠto će biti ako primatelj ne ispuni namet? 'u su moguća ( rješenja)

1. ako onaj koji je s besplatnom namjerom povezao namet hoće da se njegov namet doista

% ispuni, jer je možda dan u interesu nekog trećeg, može tužiti na ispunjenje.

2. *bog ispunjenja nameta moguće je zatražiti vraćanje ono što je primatelju dano.

rema !""# ko je besplatni ugovor sklopljen uz namet, pa primatelj koristi ne ispuni namet, druga strana

#

-ok određen u danima po@in'e tei prvog dana poslije događaja od kojega se rokra5una, a završava se istekom posljednjeg dana roka. Na isti na5in po5inje tei i rokodređen u tjednima, mjese&ima ili godinama.-ok određen u tjednima, mjese&ima ili godinama zavr7ava se onoga dana koji se

po imenu i broju podudara s danom nastanka događaja od kojega rok po5inje tei, aako takva dana nema u posljednjem mjese&u, kraj roka pada na posljednji dan togamjese&a.

pr.ako je rok počeo teći =1.= a treba završiti krajem A mj koji ima samo =" dana završit će =".A.

ko posljednji dan roka pada u dan kad je zakonom određeno da se ne radi, kaoposljednji dan roka ra5una se sljedei radni dan.Po@etak mjese&a ozna5ava prvi dan u mjese&u, sredina I petnaesti, a kra' –pos.'edn'i dan ) m'ese/), ako što drugo ne proizlazi iz namjere strana ili iznaravi ugovornog odnosa.



može zahtijevati ispunjenje nameta ili raskid ugovora. Neispunjenje nameta kod pravnog posla za slu5ajsmrti ima u5inak ispunjenja raskidnog uvjeta.O+lik oč i,ovanja voljeod ob.ikom vo.'e treba razumjeti različite oblike i različite mogu#nosti u kojima se izra!ava unutarnjavolja subjekta. olja za sklapanje ugovora može se izjaviti rije5ima, uobi5ajenim znakovima ili drugim ponašanjem izkojega se sa sigurnošu može zaklju5iti o njezinu postojanju, sadržaju i identitetu davatelja izjave.olja za sklapanje ugovora može se izjaviti i pomou razli5itih komunika&ijskih sredstava.

Izjava volje mora biti u5injena slobodno i ozbiljno.O0#i(i i >or'e o"itovan)a vo#)e $,!aF U$'eno o"itovan)e vo#)e! očitovanje pomo#u !ive izgovorene riječi <viva vo=.0F Pi$'eno o"itovan)e vo#)e! ono očitovanje koje je dano pomo#u pisani, riječi" ez ozira na materijal na kojem je pisano"

sredstvo i vrstu pisma i jezika. (ostoji tendencija da se električno očitovanje volje izjednači s pisanim olikom. ahtjevpisanog oblika ispunjen je ako strane razmijene pisma ili se sporazume pomou drugog sredstvakoje omoguuje da se sa sigurnošu utvrde sadržaj i identitet davatelja izjave77

) (otpis) (ara& ) >aksimil) /ukoznak ) Elektronički potpis

(F O"itovan)e vo#)e zna(i'a

&F O"itovan)e vo#)e %on%#,&entni' ra&n)a'a "ini'aF! iz određenog pona+anja očitovatelja mo!e se sigurno zaključiti da je posrednim putem ,tio izraziti stanovitu volju

Ta%o-er po$to)e ogra&e o& %on%#,&entni/ ra&n)i!) Prote$tatio! očitovanje volje kojim se određena osoa unaprijed osigurava od pogre+nog s,va#anja njezini, postupaka.

pr.ako na željezničkoj stanici uđemo u putnički vagon I vidimo da su sva mjesta zauzeta mi zaključimo ugovor da su ti sviljudi sklopili ugovor o transportu. $li ako jedan od nji# kaže imate slobodno mjesto ja ne putujem nego ispraćam prijatelja

3 to je školski primjer protestacije5

) Re$ervatio! očitovanje volje kojim se sujekt ograđuje od toga da se neki njegov čin s,vati kao nap+tanje prava. pr.vraćajući dužniku zadužnicu vjerovnik izjavljuje da se taj akt ne smije s#vatiti kao otpust duga.

eF D,tn)a! spada među olike očitovanja volje" ali u pravilu vi+e ne. Ov&)e i'a'o &vi)e izni'%e1 pre'a +OO!(rva se iznimka odnosi na slučaj kad ponuđeni stoji u S%0LN-* (-SL-VN-* VE3I s ponuditeljem u vezi sodređenom room

7ruga se iznimka odnosi na osoe koje su se (-NU7ILE izvr+avati naloge druge osoe za oavljanje određeni, poslova kao i osoe u čiju poslovnu djelatnost spada oavljanje takvi, naloga F npr.odvjetnici%re#a iznimka prema kojoj i se +utnja mogla smatrati pri,va#anjem ponude" ako i se ona odnosila na ugovor uisključivu korist ponuđenoga"pr.netko drugome po+alje određenu stvar na dar.

3utnja ponuđenika ne zna5i prihvat ponude.Nema u5inak odredba u ponudi da e se šutnja ponuđenika ili neko drugo njegovo propuštanje (na

primjer, ako ne odbije ponudu u određenom roku ili ako poslanu stvar o kojoj mu se nudi ugovor ne vrati uodređenom roku i sl.) smatrati prihvatom.

li kad ponuđenik stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem glede određene robe, smatra se da je

prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu ako je nije odmah ili u ostavljenom roku odbio. Isto tako osoba koja se ponudila drugom da izvršava njegove naloge za obavljanje određenih poslova,

a i osoba u 5iju poslovnu djelatnost spada obavljanje takvih naloga, dužna je izvršiti dobiveni nalog ako ganije odmah odbila. ko u slu5aju iz stavka %. i 9. ovoga 5lanka ponuda, odnosno nalog nije odbijen, smatra se da je ugovorsklopljen u trenutku kad je ponuda, odnosno nalog stigao ponuđeniku.

O+lik pravni5 poslovaNa)"e5;i o0#i(i pravni/ po$#ova $,!

#"



) Usmeni

B (isani

B Sa svjedocima

B Sudjelovanjem nadle!ni, tijelaaF -lik pravni, poslova sklopljeni, pred nadle!nim tijelom

) Sudski zapisnik

) *avnoilje!nički akt

0F (otvrđivanje <ovjeravanje= isprava(F -vjeravanje potpisa

B Usmeni dodaci pisanom ugovoru

B Ciljevi i smisao olika pravni, poslova) Valjanost pravnog posla) Utu!ivost pravnog posla) 7okazivanje postojanja pravnog posla) Upis u javni registar

Usmeni oblik pravnog posla#

ravni je posao sklopljen u usmenom obliku onda kada su o5itovanja strana5ke volje dana ili živom rije5i ilikombina&ijom izgovorenih rije5i, znakova I konkludentnih radnji. 'smeni oblik pravnog posla omoguujebrzo sklapanje pravnih poslova. 'smeni pravni poslovi imaju veliku prednost I naj5eši su. *akav oblik je

teško nadzirati. rimjenjuje se u slu5ajevima gdje bi uvođenje 6ormalnih pravnih poslova predstavljaloko5enje prometa (pr.kupnja na tržni&i) I u slu5ajevima u kojima je stvarno nemogu bilo kakav drugi oblikpravnog posla kao što je npr. oporuka.Pravni posao u usmenom obliku treba se smatrati formalnim pravnim poslom ako bi usmeni oblik

bio propisom predviđen kao obvezatan.

Pisani o+lik pravni5 poslova:ravni je posao sklopljen u pisanom obliku onda kada su strana5ka o5itovanja volje dana pomou pisanihrije5i.

Pravni pos.ovi ko'i se mora') sk.opiti ) pisanom ob.ik):

! 'govor kojim se prenosi pravo vlasništva"! lastoru5na oporuka#! 'govor o prodaji s obro5nim otplatama &ijene$! 'govor o građenju%! 'govor o li&en&i&! 'govor o trgovinskom zastupanjuC! 'govor o alotmanuD! 'govor o osiguranju5! 'govor o bankarskom tekuem ra5unu8!'govor o kreditu

##

• Svaka strana može od druge zahtijevati pisanu potvrdu usmeno sklopljenog ugovora sve dok druga strana ne ispuni

obvezu iz ugovora.

• Strana koja zahtijeva pisanu potvrdu ugovora dostavit će drugoj najmanje dva primjerka potpisanog ugovora s

pozivom da joj vrati primjerak pošto ga potpiše.

• Ako pozvana strana u roku od osam dana od primitka poziva ne preda potvrdu drugoj strani ili pošti preporučenim

pismom ova može zahtijevati da sud utvrdi postojanje ugovora i naknadu štete pretrpljene zbog toga što nije izdana

pisana potvrda.• !govor sklopljen u usmenom obliku valjan je iako pisana potvrda nije dana.

Kad je za sklapanje ugovora potrebno sastaviti ispravu, ugovor je

sklopljen kad ispravu potpišu ugovorne strane.

+govaratelj koji ne zna ili ne može pisati stavit će na ispravu

rukoznak ovjeren od javnog bilježnika.

*a sklapanje ugovora dovoljno je da obje strane potpišu istu ispravu

ili da svaka od strana potpiše primjerak isprave namijenjen drugoj

strani. $jerodavan je izvornik, tj.onaj primjerak koji su stranke potpisale. *ahtjev pisanog oblika ispunjen je ako strane razmijene pisma ili se

sporazume pomoću drugog sredstva koje omogućuje da se sa sigurnošću

utvrde sadržaj i identitet davatelja izjave.



!'govor o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira"!kreditivi#!Bankarsko jamstvo

Pravni posao sklopljen pre% svje%o0ima:1anas se ne traži sudjelovanje svjedoka kod sklapanja pravnih poslova. *akav oblik $$ ne predviđa. litipi5an primjer sklapanja pravnog posla pred svjedo&ima je pisana oporuka.ravni poslovi uz sudjelovanje javnih tijela4

a) Ob.ik pravni; pos.ova sk.op.'eni; pred nad.e<nim ti'e.om ; ovdje naj5eše spadaju pravniposlovi koji se sklapaju u obliku sudskog zapisnika ili javnobilježni5kog akta. ravni poslovi u oblikusudskog zapisnika sklapaju se u sudu pred su&em. r. javna oporuka u obliku sudskog zapisnika.Svatko mo!e valjano oporučiti u oliku javne oporuke" a osoa koja ne mo!e ili ne zna čitati ili se ne mo!e potpisati mo!e uredovitim okolnostima oporučiti samo u oliku javne oporuke. *avnu oporuku na oporučiteljev za,tjev sastavljaju u/epulici rvatskoj sudac op#inskog suda" sudski savjetnik u op#inskom sudu ili javni ilje!nik" a u inozemstvu konzularniodnosno diplomatsko)konzularni predstavnik /epulike rvatske <ovla+tena osoa=. 3a neke poslove potrean je

javnoilje!nički akt. (rema 3akonu o javnom ilje!ni+tvu to su ugovori o uređenju imovinski, odnosa među osoama u račnoj ili izvanračnoj zajednici" ugovori o raspolaganju imovinom maloljetnika i osoa li+eni, poslovne sposonosti"ugovori o darovanju ez predaje stvari u neposredan posjed odarenika te svi pravni poslovi inter vivos koje osono

poduzimaju slijepi" glu,i koji ne znaju čitati i njemi.b) PotvrJivan'e ?so.emniza/i'a= ov'eravan'e( isprava – potvrđivanjem privatnih isprava daje im

se zna5aj javnih isprava. otvrditi se može samo pravni posao sklopljen u pisanom obliku.!olemniza&ija privatne isprave obavlja se kod javnog bilježnika, I tako potvrđena isprava ima snagu javnobilježni5kog akta.

&) Ov'eravan'e potpisa – ovjeravanjem potpisa potvrđuje se da potpis na nekoj ispravi potječe od određene osoe.-vjera potpisa ne potvrđuje sadr!aj isprave. -vjeravanje potpisa oavljeju javni ilje!nici" tijela dr!avne uprave i ovla+teneosoe u trgovačkom dru+tvu" ustanovi ili nekoj drugoj pravnoj osoi.

#smeni %o%a0i pisanom *govor*:Ugovor se mo!e sklopiti u ilo kojem oliku" osim ako je zakonom drukčije određeno.+a/t)ev za%ona &a ,govor 0,&e $%#op#)en , o&re-eno' o0#i%, vai i za $ve %a$ni)e iz')ene i &op,ne ,govora!

B 0li su pravovaljane kasnije usmene dopune o sporednim točkama o kojima u ugovoru nije ni+ta rečeno ako to nije protivnocilju radi kojega je olik propisan.

B (ravovaljane su i kasnije usmene pogode kojima se umanjuju ili olak+avaju oveze jedne ili druge strane ako je posean olik propisan samo u interesu ugovorni, strana.

Ugovor za čije je sklapanje ugovoren posean olik mo!e se raskinuti" dopuniti ili na drugi način izmijeniti sporazumom u ilo kojem

oliku. 'ad se radi o istodonim usmenim pogodama" pr. ugovara se vi+a cijena" a u ispravu o ugovoru se unese ni!a cijena kako ise izjegla porezna oveza. 0ko je ugovor sklopljen u posenom oliku" ilo na temelju zakona" ilo voljom ugovorni, strana" vrijedisamo ono +to je u tom oliku izra!eno I'a'o 2 iz,zet%a6

) Ipak it #e valjane istodone usmene pogode o sporednim točkama o kojima u ugovoru propisanog olika nije ni+ta rečenoako nisu u opreci s njegovim sadr!ajem ili ako nisu protivne cilju zog kojega je olik propisan.

) ravovaljane su i istodobne usmene pogodbe kojima se smanjuju ili olakšavaju obveze jedne iliobiju strana ako je poseban oblik propisan samo u interesu ugovornih strana.

!iljevi i smisao o+lika pravni5 poslova

-lik se najče+#e za,tjeva radi valjanosti pravnog posla" utu!ivosti" dokazivanja i upisa.aF a#)ano$t pravnog po$#a F redovito se određeni olik za,tjeva za valjanost određenog posla. %o znači da #e posao iti

nevaljan ako nije sklopljen u određenom oliku. pr. ugovor kojim se prenosi pravo vlasništva na nekretninama mora biti

načinjen u pisanom obliku. 4ravni posao za čiju je valjanost potreban javnobilježnički akt predstavlja oblik ad solemnitatem.

0F Ut,ivo$t pravnog po$#a F ima pravni, poslova koji se mogu sklopiti u ilo kojem oliku. 0li ako strana !eli preko sudaostvariti neko pravo iz takvog ugovora" to mo!e učiniti samo ako je posao sklopljen u određenom oliku. pr. darovanje

pokretnine bez prave predaje valjano je u bilo kojem obliku ali se darovatelj može prisiliti na predaju samo onda ako je

posao sklopljen u obliku javnobilježničkog akta odn.sudskog zapisnika.

(F *o%azivan)e po$to)an)a pravnog po$#a F olik ponekad slu!i samo radi lak+eg dokazivanja postojanja pravnog posla. (r.

#$



zajam je valjan makar je sklopljen u usmenom oliku" ali zadu!nica je samo dokazna isprava I to je olik ad proationem.&F Upi$ , )avni regi$tar F ako se na temelju pravnog posla !eli izvr+iti upis prava u javni registar <pr. zemlji+ne knjige=" tada

posao mora iti sklopljen u pisanom oliku.Valjanos, i nevaljanos, pravni5 poslova:Pretpo$tav%e va#)ano$ti pravni/ po$#ova!

) (ravna i poslovna sposonost sujekata

) Valjano i suglasno očitovanje volje

) ?ogu#a" dopu+tena" određena ili odrediva činida) Nedopu+tena pouda

) (onekad određeni olik pravnog posla )OO je pri5va,io %vo%io+* pravni5 poslova < pa oni mog* +i,i :

B Ništetni ; djeluju e7 tun(ništetnost u"ovora je ,#'/8+N, N!9+*+N'+

B obojni ; djeluju e7 nun( pobojnost u"ovora je )*/,+!VN, N!9+*+N'+ PO"A I KARAKTERISTIKE NI . TETNI/ PRAVNI/ POSLOVANI.TETNI oni pravni poslovi koji N0 proizvode pravne učinke koje bi, da su valjani, trebali proizvesti.

) ni+tetnost nastupa EO LEE

) sud na nju pazi E> ->>- <deklaratorna odluka=) djeluje EO %UNC

ažno je napomenuti da strane ne mogu svojom nagodbom otkloniti ništetnost ugovora kojisu sklopile.

RA4O4+ N+TETNOST+:aF po$#ovna ne$po$o0no$t $trana%a0F neva#)ano$t i ne$,g#a$no$t o"itovan)a vo#)e

) @'-LS'I (/I?*E/ <e9empli causa= i @0L0 <iocus=) SI?UL0CI*0 <simulatio=P apsolutna simulacija i simulirani pravni posao kod relativne simulacije) NES(-/03U? <dissensus=

(F ne'og,;no$t ne&op,5teno$t neo&re-eno$t i#i neo&re&ivo$t "ini&0eI. radi se o -4*E'%IVN-* nemogu#nosti <impossibilium nulla obligatio est =

II. nedopu+tenost F zaranjeni pravni poslovi) ne'ora#ni pravni po$#ovi) ze#ena5%i pravni po$#ovi

&F ne&op,5teno$t po0,&eeF ne&o$tata% potre0nog o0#i%a>F ne&op,5teno$t o$nove , novo' +OO to ne'aF

Pos.ovna nesposobnost:rema propisima -C od Azi5kih osoba poslovno su nesposobne maloljetne osobe (osim onih koji sklopebrak ili postanu roditeljem) i punoljetne osobe koje su lišene poslovne sposobnosti. ravni poslovi kojesklope te osobe bili bi ništetni777

4ravna osoba može sklapati ugovore u pravnom prometu u okviru svoje pravne sposobnosti. 4ravni poslovi koje sklopi pravna osoba s trećima izvan djelatnosti koje čine predmet njezina poslovanja valjani su.

Dad je statutom, društvenim ugovorom ili pravilima pravne osobe određeno i u registru u kojemu sepravna osoba vodi upisano da njezin zastupnik može sklopiti određeni ugovor samo uz suglasnost nekognjezina tijela, suglasnost se može dati prethodno, istodobno ili naknadno, ako što drugo nije upisano uregistar. 1ruga strana ima pravo pozvati pravnu osobu da se njezino ovlašteno tijelo u primjerenom roku

o5ituje daje li suglasnost, pa ako to ono ne u5ini, smatrat e se da suglasnost nije dana. Naknadnasuglasnost ima povratni u5inak ako druk5ije nije ugovoreno. ko suglasnost nije dana, smatrat e se daugovor nije sklopljen.

%evaljanost i nesuglasnost očitovanja volje#

Neva.'anost 'e:) svako o5itovanje volje koje nije u5injeno slobodno i ozbiljno) ako postoje drugi obli&i nesuglasnosti između volje i o5itovanja mane volje

) ako o5itovanja ugovornih strana nisu međusobno suglasna

#%

Mane vo#)e su slučajevi nesklada između volje i očitovanja. <svjesni i nesvjesni nesklad=Sv)e$ni ne$%#a& između volje i očitovanja postoji u onim slučajevima kad osoa namjerno očituje ono +to uistinu ne#e" npr.+ala" simulacija...Ne$v)e$ni ne$%#a& postoji u onim slučajevima kad osoa nesvjesno očituje ono +to uistinu ne !eli" npr.zaluda" neznanje....Menta#na rezerva(i)a je svjestan nesklad između volje i očitovanja kad jedna strana prigodom sklapanja pravnog posla svjesno očituje kao svojuvolju ne+to +to ona uistinu ne#e" a druga strana za to ne zna. pr. dra!aSi',#a(i)a je prividno sklapanje ugovora" odn.op#enito pravni, poslova. <apsolutna i relativna=Ap$o#,tna $i',#a(i)a sastoji se u sklapanju prividnog ili &iktivnog pravnog posla radi zaoila!enja propisa" prijevare tre#i, osoa ili u kakvudrugu svr,u.Re#ativna $i',#a(i)a je sklapanje prividnog pravnog posla da i se njime prekrio neki drugi posao.Ne$poraz,' nastaje kad ugovorne strane vjeruju da su suglasne" a ustvari među njima postoji nesuglasnost o pravnoj naravi ugovora kojisklapaju ili o kojem itnom sastojku ugovora.



Ni5tetno$t pravni/ po$#ova ,zro%,)e $#)e&e;e 'ane vo#)e!a. 5%o#$%i pri')er i 5a#a F očitovanja volje dana u svr,u +kolskog primjera i u +ali predstavljaju odstupanje od za,tjeva

oziljnosti očitovanja. /iječ je o olicima tzv. Svjesnog nesklada između volje i očitovanja F kad netko svjesno očituje ono+to ne !eli. pr. očitovanja dana na kazali+noj predstavi

0. $i',#a(i)a F prividno sklapanje ugovora" odn. op#enito pravni, poslova. %o je također olik svjesnog nesklada između voljei očitovanja.

) Ap$o#,tna $i',#a(i)a sastoji se u sklapanju prividnog ili &iktivnog pravnog posla radi zaoila!enja propisa" prijevare tre#i,osoa ili u kakvu drugu svr,u.

) Re#ativna $i',#a(i)a je sklapanje prividnog pravnog posla da i se njime prekrio neki drugi posao.(. Ne$poraz,' B Ne$poraz,' nastaje kad ugovorne strane vjeruju da su suglasne" a ustvari među njima postoji nesuglasnost o

pravnoj naravi ugovora koji sklapaju ili o kojem itnom sastojku ugovora.'ad strane vjeruju da su suglasne" a ustvari među njima postoji nesporazum o pravnoj naravi ugovora ili o kojem itnomsastojku ugovora" ugovor ne nastaje. (r. 0 izjavi da posuđuje knjigu 4)u" a 4 to s,vati kao darovanje.

&. Si#avi$ a0$o#,taF = 6zi@ka si.a podrazumjeva izvršavanje akata nasilja nad nekom osobom u trenutkuo5itovanja i radi iznuđivanja o5itovanja volje. r. netko primora drugog da potpiše ugovor nasilnimvođenjem njegove ruke pri potpisivanju. Ugovor sklopljen uporaom sile prema ugovornoj strani ni+tetan je.

Ne,o$"ćnos!= nedop"#!enos!= neodređenos! i.i neodredivos! )inid/e:'ad je činida nemogu#a" nedopu+tena" neodređena ili neodrediva" ugovor je ni+tetan.

a Ne'og,;no$t = razlog nevaljanosti pravnog posla ako je činida ila ojektivno nemogu#a u vrijeme sklapanja pravnog posla. 4r. ako se netko obveže da će za ! tjedna iskopat >""m tunela. od mogunošu 5inidbe razumijeva sepozitivna ili negativna radnja koja mora biti objektivno mogua. $no što je ob'ektivno nemog)Fene može uope biti sadržaj obveze jer to nitko ne može izvršiti. $bveza s objektivno nemoguom

5inidbom pravno je nev.'ana, zapravo obveza nije ni nastala. pr. slučaj kad se netko obveže da će za !dana izgraditi podzemnu željeznicu u E.

O0veza ne na$ta)e a%o )e "ini&0a , tren,t%, $%#apan)a po$#a 0i#a o0)e%tivno ne'og,;aB to )e tzv. Prvo0itnane'og,;no$t "ini&0e.3to ako je prvobitna nemogu#nost naknadno otpalaF ko je činidba naknadno postala moguća obveza se ne pretvara u valjanu, ne konvalidiraznimno čće obveza nastati samo ako je pravni posao sklopljen pod odgodnim uvjetom ili rokom, ačinidba koja je u početku bila nemoguća postane naknadno moguća prije ispunjenja uvjeta ili roka. Obratno, ako je prvobitno moguća činidba bez krivnje dužnika postala naknadno nemoguća, obveza se

ne gasi, a ako je postala nemoguća njegovom krivnjom, obveza se pretvara u odnos odgovornosti zaštetu.S,0)e%tivna ne'og,;no$t znači da činidu nije u stanju izvr+iti konkretni sujekt" du!nik koji se ovezao izvr+iti ju.Sujektivna nemogu#nost ne utrnjuje ovezu nego je pod određenim pretpostavkama pretvara u odgovornost za +tetu.

b Ne&op,5teno$t = po$to)i a%o)e ona protivna U$tav, R4 pri$i#ni' propi$i'a i#i 'ora#, &r,5tva.(ravni posao takvogsadr!aja ni+tetan je. 'govor koji je protivan 'stavu -epublike Crvatske, prisilnim propisima ili moraludruštva ništetan je, osim ako &ilj povrijeđenog pravila ne upuuje na neku drugu pravnu posljedi&uili ako zakon u određenom slu5aju ne propisuje što drugo.

1F zabran'eni pravni pos.ovi = ovdje spadaju poslovi koji su protivni prisilnim propisima pravnog poretka. (r.ugovori koji se odnose na stvari izvan prometa" ugovori kojima se zlorai monopolski polo!aj na tr!i+tu" ugovore onasljedstvu" ugovore o produljenju ili skra#ivanju roka zastare itd. 3aranjeni pravni poslovi su ni+tetni osim ako cilj

prijeđenog pravila ne upu#uje na neku drugu sankciju" ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje +to drugo. ko jesklapanje određenog ugovora zabranjeno samo jednoj strani, ugovor je valjan ako u zakonu nije što

#&



drugo predviđeno za određeni slu5aj, a strana koja je povrijedila zakonsku zabranu snosit eodgovarajue posljedi&e. 0li ako je uzrok ni+tetnosti ila zarana manjeg značenja" a ugovor u cijelosti ispunjen"ni+tetnost se ne mo!e isticati.2F nemora.ni pravni pos.ovi = (ravni poslovi koji se protive moralnim normama određene dru+tvene zajednice$(r. ništetan je i protivan moralu ugovor o zajmu koji je dan radi #azardiranja pa je suglasno tome odbijen za#tjeva za

povrat zajma. Nemoralni ugovori #e iti istodono i zaranjeni.9Fze.ena7ki pravni pos.ovi = 3elena+kim se smatra ugovor kojim netko" koriste#i se stanjem nu!de ili te+kimmaterijalnim stanjem drugog" njegovim nedovoljnim iskustvom" lakomisleno+#u ili zavisno+#u" ugovori za see ili za nekogtre#ega korist koja je u očitom nerazmjeru s onim +to je on drugom dao ili učinio" ili se ovezao dati ili učiniti. ni+tetan

je$$$ Na zelena+ki ugovor na odgovaraju#i se način primjenjuju odrede ovoga 3akona o posljedicama ni+tetnosti i o djelomičnojni+tetnosti ugovora. 0ko o+te#ena strana za,tijeva da se njezina oveza smanji na pravičan iznos" sud #e udovoljiti takvomza,tjevu ako je to mogu#e" a u tom slučaju ugovor s odgovaraju#om izmjenom ostaje na snazi. -+te#ena strana mo!e

podnijeti za,tjev za smanjenje oveze na pravičan iznos u roku od pet godina od sklapanja ugovora. 4r. zelenaškog ugovora

ugovor o doživotnom uzdržavanju u uvjetima kada je bilo izvjesno da predstoji smrt primatelja uzdržavanja da bi se

iskorištavanjem tuđe nevolje postigla imovinska korist . %u je predviđena kod nas kaznena odgovornost.! Neo&re-eno$t i#i neo&re&ivo$t "ini&0e F (ravni posao #e iti ni+tetan ako je činida neodređena ili neodrediva. Neodređena

je ako poslom nije predviđeno dovoljno pojedinosti za njezinu individualizaciju" pa du!nik ne zna pouzdano +to trea ispunitivjerovniku. Ima i slučajeva kad ugovor ostaje na snazi iako činida nije ugovorom ni određene ni odrediva. kougovorom o kupoprodaji &ijena nije određena, a ni ugovor ne sadrži dovoljno podataka s pomoukojih bi se ona mogla odrediti, ugovor nema pravni u5inak. Dad trgova5kim ugovorom o kupoprodaji&ijena nije određena, niti u njemu ima dovoljno podataka s pomou kojih bi se ona mogla odrediti,kupa& je dužan platiti &ijenu koju je prodavatelj redovito naplaivao u vrijeme sklapanja ugovora, akad ove nema, razumnu &ijenu. od razumnom &ijenom smatra se tekua &ijena u vrijeme sklapanjaugovora, a ako se ona ne može utvrditi, onda &ijenu koju utvrđuje sud prema okolnostima slu5aja.

d Nedop)7tenost pob)de ; u na5elu pobude zbog kojih osobe sklapaju ugovor ne utje5u na njihovupravnu valjanost. retpostavke pod kojim e zbog pobude ugovor biti ništetan bez pravnog u5inka4

obuda mora biti N01$'3*0N, a nedopuštena je u onim istim slu5ajevima u kojima jenedopuštena i 5inidba, dakle, protivna 'stavu C-, prisilnim propisima i moralu društva

1a je nedopuštena pobuda BI*N$ utje&ala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor

1a je drugi ugovartelj N$ I2I /0 +$-$ N*I da je nedopuštena pobuda bitno utje&ala nanjegova suugovaratelja da sklopi ugovor. Iznimno ova pretpostavka se ne zahtjeva kod sklapanjabesplatnog ugovora, pa e besplatni ugovor biti ništetan i kad drugi ugovaratelj nije znao, ali je

morao znati da je nedopuštenapobuda bitno utje&ala na odluku njegova suugovaratelja da sklopiugovor7 pr., kupuje podrumske prostorije& ali ne kupuje ih da bi u njima uredio stan u kojem bi stanovao&

ne"o ih kupuje zato što su vrlo pod"odne za narkomanske seansee Ne&o$tata% potre0nog o0#i%a ) Ugovor se mo!e sklopiti u ilo kojem oliku" osim ako je zakonom drukčije određeno.

(Na5elo ne6ormalnosti77 'govor za 5ije se sklapanje zahtijeva pisani oblik smatra se valjanim iakonije sklopljen u tom obliku ako su ugovorne strane ispunile, u &ijelosti ili u pretežitom dijelu, obvezekoje iz njega nastaju, osim ako iz &ilja radi kojega je oblik propisan o5ito ne proizlazi što drugo.

("ELOI = NA NI . TETNOST :1jelomi5na ništetnost je ništetnost pojedine ugovorne odredbe.Ništetnost pojedine ugovorne odredbe ne dovodi do ništetnosti &ijelog ugovora, osim4) ako ugovor ne može opstati bez te ništetne odredbe,) ako je ta odredba bila uvjet ugovora

) ako je ta odredba bila odlu5ujua presuda za sklapanje ugovora'govor ostaje na snazi i u slu5aju da je ništetna odredba bila uvjet ili odlu5ujua pobuda ugovora, ako jeništetnost ustanovljena upravo kako bi ugovor bio oslobođen te odredbe ili vrijedio bez nje.'mjesto ništetne odredbe primjenjuju se dispozitivna pravila propisa.POSL8E*IE NIDTENOSTI!

( oaveza restitucije <restitutio in integrum=2F odgovornost za +tetu

$ slučaju nitetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj sve ono to je primila na temelju takva

ugovora, a ako to nije mogu(e, ili ako se narav onoga to je ispunjeno protivi vra(anju, ima se dati odgovaraju(a

#C



naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke, ako zakon to drugo ne određuje.$govaratelj koji je kriv za sklapanje nitetnog ugovora odgovoran je svome suugovaratelju za tetu koju trpi zbog

nitetnosti ugovora ako ovaj nije znao ili prema okolnostima nije morao znati za postojanje uzroka nitetnosti. *ko i u kojem roku može isti&ati ništetnost*a nitetnost sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svaka zainteresirana osoba.!ravo zahtijevati utvrđenje nitetnosti ima i državni odvjetnik.Nije ograni5en krug osoba koje se mogu pozivati na ništetnost, a također ni vrijeme isti&anja nijeograni5eno. ravo na isti&anje ništetnosti ne gasi se7777 Na ništetnost se može pozvati I nesvjesnaugovorna strana. ' takvom slu5aju bi nesvjesna ugovorna strana mogla biti obvezana na naknadu šteteprouzro5ene ništetnošu sklopljenog ugovora.Pojam I karak,eris,ike po+ojni5 pravni5 poslovaPO'O"NI 6RELATIVNO NI.TAVI7 pravni poslovi proizvode pravne učinke kao i valjani, ali se mogu, izpropisima predvi đenih razloga i u predvi đenom roku, poništiti.osljedi&e poništenja nastupaju eR tun&. !ud ne pazi na pobojnost po službenoj dužnosti: mora sepodignuti tužba na pobijanje ; ;uerella nullitatis.'ada protekne rok za poni+tenje" oni postaju valjaniP '-NV0LI7I/0*U.

sud NE pazi EO ->>- ako su poni+teni" to vrijedi EO %UNC ni+tavost NE nastupa EO LEE" mora se podignuti tu!a za poni+tenje <Guerella nullitatis=

RA+LO+I POO8NOSTI!

aF ograni"ena po$#ovna $po$o0no$t >izi"%a pri$i#a vi$ a0$o#,taF0F 'ane vo#)e) (/I*E%N*0) (/I*EV0/0 < 2raus= p$i/i"%a pri$i#a vi$ (o'p,#$ivaF) 304LU70) NE3N0N*E

(F povre&e na"e#a )e&na%e vri)e&no$ti "ini&a0a) prekomjerno o+te#enje <laesio enormis= u vrijeme sklapanja) vrijedi S0?- kod N0(L0%NI ugovora

&F pravne ra&n)e &,ni%a na 5tet, v)erovni%a) svaki vjerovnik čije je potra!ivanje 7-S(*EL- za isplatu" mo!e poijati radnju svog du!nika koja je I3V/@EN0

na njegovu +tetu) poijanje mo!e iti U S%E10*U <Stečajni zakon= ili I3V0N S%E10*0 <3--=

B T,0a %o)o' $e po0i)a ra&n)a &,ni%a na 5tet, v)erovni%a!

a= 7olozna (aulijanska tu!a <actio 4auliana dolosa=) znanje i svijest du!nika o +tetnosti) postoji u vrijeme zaključeja posla) naplatan pravni posao

= 'ulpozna (aulijanska tu!a <actio 4auliana culposa=) du!nik je mogao znati za +tetnost) vjerovnik je mogao znati za du!nikovu nepa!nju) naplatan pravni posao

c= -iteljska (aulijanska tu!a <actio 4auliana 2amilliaria=) predmnijeva da je 2amilii suspecti ila poznata +tetnost) naplatan pravni posao) nastao u korist 2amiliae suspectae

d= 'vazipaulijanska tu!a) za esplatne pravne posloveOgraničena poslovna sposo+nos, kao razlog po+ojnos,i: *o je razlog pobojnosti samo u slu5aju kad ograni5eno sposobna osoba sklopi pravni posao bezzahtijevanog odobrenja svog zakonskog zastupnika, a takvo odobrenje ni naknadno ne uslijedi. $grani5enoposlovno sposobna osoba odgovara za štetu nastalu poništajem ugovora ako je lukavstvom uvjerila svogsuugovaratelja da je poslovno sposobna. ravo na raskid ugovora vezano je rokom od #8 dana odsaznanja za poslovnu nesposobnost. Ne postoji mogunost da osobe s ograni5enom poslovnomsposobnošu, kad postanu poslovno sposobne, mogu pobijati ugovor kojeg su sklopile bez odobrenja svogzakonskog zastupnika.

#D



a sklapanje pravovaljanog ugovora potrebno je da ugovaratelj ima poslovnu sposobnost koja sezahtijeva za sklapanje toga ugovora.

$grani5eno poslovno sposobna osoba može bez odobrenja svoga zakonskog zastupnika sklapati samoone ugovore 5ije joj je sklapanje zakonom dopušteno, odnosno sve ugovore 5ije sklapanje odlukom suda odjelomi5nom lišenju poslovne sposobnosti nije zabranjeno.

$stali ugovori tih osoba ako su sklopljeni bez odobrenja zakonskog zastupnika pobojni su, ali mogu bitiosnaženi njegovim naknadnim odobrenjem.

!uugovaratelj poslovno nesposobne osobe koji je sklopio ugovor s njom bez odobrenja zakonskogzastupnika može pozvati zakonskog zastupnika da se o5ituje odobrava li taj ugovor.

ko se zakonski zastupnik ne o5ituje u roku od trideset dana od toga poziva da ugovor odobrava,smatrat e se da je odbio dati odobrenje.

$grani5eno poslovno sposobna osoba odgovara za štetu nastalu poništajem ugovora ako je lukavstvomuvjerila svog suugovaratelja da je poslovno sposobna.ane volje:Prije,njaPrije,nja se javlja kad jedna strana ili netko tre#i, stavljanjem u izgled nekog zla, izazove opravdani strahkod druge strane zbog čega ova sklopi određeni pravni posao.Strana %o)a )e po& pri)etn)o' $%#opi#a pravni po$ao i'a pravo za/ti)evati n)egovo poni5ten)e I prito' 'ora &o%azati!

da su joj druga strana ili tre#a osoa prijetile

da je prijetnja ila nedopu+tena da je prijetnja izazvala -(/0V70N S%/0 koji je u uzročnoj vezi sa sklapanjem pravnog posla čije se poni+tenje za,tjeva

Stra, se smatra opravdanim ako se iz okolnost vidi da je oziljnom opasno+#u ugro!en !ivot" tijelo ili drugo značajno doro ugovornestrane ili tre#e osoe. 7rugo značajno doro it #e npr. ugled" čast" imovina" zaposlenje itd.-čitovanje iznuđeno prijetnjom je olik svjesnog nesklada između volje I očitovanja" jer se svjesno očituje ono +to se ne !eli.

)a+l*%a je pogrešna predod!ba o nekoj okolnosti.Raz#i%,)e'o vi5e vr$ta za0#,&e!

zaluda o pravu <error iuris=zaluda o činjenicama <error &acti=zaluda u morivu <error in motivo=

3aludu uvr+tavamo u olike nesvjesnog nesklada između volje I očitovanja.Pravnopo$#ovna za0#,&a je zaluda koja se odnosi na elemente ili sastojke pravnog posla" a iznimno I na motive preuzimanjaoveze.Pre'a +OO 0itno' za0#,&o' $'atra $e za0#,&a $a'o on&a a%o $e o&no$i na!

) O0)e%t ugovora <error in corpore=) itna $vo)$tva ojekta ugovora <error in Gualitate i error in substantia=

) O$o0, s kojom se sklapa pravni posao" ako se sklapa s ozirom na tu osou <error in persona=

) O%o#no$ti koje se po oičaju u prometu ili po namjeri strana smatraju odlučnim" a strana koja je u zaludi ne i inačesklopila pravni posao takvog sadr!aja

) Po0,&, koja je isključivo kod esplatni, pravni, poslova ila odlučna za preuzimanje oeveze <error in motivo=(od itnim svojstvima ojekta ugovora misli se na itna svojstva stvari kao ojekta činide davanja. (r. netko je uvjeren da kupujeoriginalnu sliku ?ona Lise" a ustvari se radi o oljoj reprodukciji.3aluda o osoi s kojom se sklapa pravni posao itna je jedino ako se ugovor sklapa s ozirom na tu osou. %o se odnosi na esplatneugovore F pr. darovanje. Naplatni se ugovori u pravilu ne sklapaju s ozirom na određenu osou" ali i tu jemogu#e da osoinesuugovaratelja udu itne drugoj strani" pr. naručujem cipele kod određenog šustera a napravi i# šegrt.

4itna #e iti i zaluda koja se odnosi na okolnosti koje se po oičajima u prometu ili po namjeri ugovorni, strana smatraju odlučnim.O&re-ivan)e 0itno$ti za0#,&e $ o0ziro' na o%o#no$ti i'a , 0iti zna"en)e genera#ne %#a,z,#e %o)a , $e0i $a&ri &va %riteri)a!

) (rvi je o0)e%tivni %riteri) prema kome #e zaluda iti itna ako se odnosi na okolnosti koje se prema s,va#anjima u prometu smatraju odlučnim <zaluda u ojektivno itnoj okolnosti=

) 7rugi je $,0)e%tivni %riteri) prema kome #e zaluda iti itna ako ou,va#a okolnosti koje su po namjeri strana ile presudne za sklapanje ugovora <zaluda u sujektivno itnoj okolnosti=

4ab.)da ) motiv)Ipob)da (error in motivo) sklapanja pravnog posla u pravilu ne izaziva njegovunevaljanost. 'od esplatnog ugovora itnom zaludom se smatra i zaluda o poudi koja je ila odlučna za preuzimanje oveze.

4r. $nita daruje 4opsu skupocjenog psa pogrešno vjerujući da je ovaj ljubitelj pasa. 4esplatni ugovor nema pravni učinak i kad drugiugovaratelj nije znao" ni morao znati da je nedopu+tena pouda itno utjecala na odluku njegova suugovaratelja.

#5



#) inak za+l*%eU slučaju poni+taja ugovora zog zalude druga savjesna strana ima pravo za,tijevati naknadu pretrpljene +tete ez ozira na to +tostrana koja je u zaludi nije kriva za svoju zaludu. Strana koja je u zaludi ne mo!e se na nju pozivati ako je druga strana spremnaispuniti ugovor kao da zalude nije ilo.

Prijevara$ prijevari se radi kad jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je održava u zabludi s namjerom

da je time navede na sklapanje pravnog posla. Naziva se još Sizazvanom zabludomT, SkvaliA&iranomzabludomT ili SlukavstvomT.?o!e se učiniti a%tivni' pona+anjem" pr. prodavatelj pozla#ene narukvice uvjeri kupca da mu prodaje zlatnu narukvicu kakvu on i!eli kupiti" te pasivnim dr!anjem" pr. prodavatelj ne upozori kupca da je građevisnko zemlji+te koje mu prodaje radi izgradnjeoiteljske ku#e namjenjeno izgradnji ulice. Ne smatraju se prijevarom reklama i drugi olici ponekad pretjerane ,vale određene roe"ako su uoičajeni u prometu i ne uzimaju se suvi+no oziljni" pr. /E7 4ULL daje ti krila$$ 0ko jedna strana izazove zaludu koddruge strane ili je odr!ava u zaludi u namjeri da je time navede na sklapanje ugovora" druga strana mo!e za,tijevati poni+taj ugovorai onda kad zaluda nije itna.o ; e li se *govor poni4,i,i ako je prijevar* * č inila ,re 9 a oso+a1?o!e" ako je suugovaratelj prevarene strane u vrijeme sklapanja ugovora znao ili je morao znati za prijevaru. 0ko se radi o

esplatnom ugovoru" a prijevaru je učinila 5 osoa poni+tenje se mo!e za,tjevati ez ozira na to je li druga ugovorna strana uvrijeme sklapanja ugovora znala ili je morala znati za prijevaru$$Povre%e načela je%nake vrije%nos,i čini%a+a:

/edno od temeljnih na5ela obveznog prava je na5elo jednake vrijednosti 5inidaba kojeg su stranke dužnepoštovati prilikom sklapanja naplatnih ugovora. a narušavanje tog na5ela predviđene su određene praneposljedi&e. *e posljedi&e se mogu sastojati od ništetnosti ugovora, pr. kod zelenaških pravnih poslova,mogunosti raskida ugovora, pr. kod od"ovornosti za materijalne ! pravne nedostatke ispunjenja ili upobojnosti ugovora. osljednja je mogunost predviđena u odredbama instituta prekom'ernogo7teFen'a. Nastaje kad u vrijeme sklapanja pravnog posla postoji o5iti nesrazmjer između 5inidbe Iprotu5inidbe. $šteena strana može zahtijevati $NI3*/ 'G$$- ako u vrijeme sklapanja ugovora nijeznala niti je morala znati za pravu vrijednost 5inidbe. oništaj se može zahtjevati u -$D' $1 G$1IN01N od sklapanja ugovora.Pravne ra%nje %*;nika na 4,e,* vjerovnika:

!vaki vjerovnik 5ija je tražbina dospjela za isplatu, i bez obzira kad je nastala može pobijati pravnuradnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika.

!matra se da je pravna radnja poduzeta na štetu vjerovnika ako zbog nje dužnik nema dovoljno

sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine.od pravnom radnjom razumijeva se i propuštanje zbog kojega je dužnik izgubio kakvo materijalno

pravo ili kojim je za njega nastala kakva materijalna obveza. )a *spje4no po+ijanje n*;no je isp*njenje o%ređeni5 pre,pos,avki 4

") 1ospjelost vjerovnikove tražbine#) Izvršenje pravne radnje dužnika na štetu vjerovnika

*osp'e.ost tra<bine ne isp.at): *ražbina se smatra dospjelom od trenutka kad je vjerovnik ovlaštenzahtjevati njezino ispunjenje, a ako je nov5ana onda od trenutka kad je ovlašten zahtijevati njezinu isplatu.Pravna radn'a na 7tet) v'erovnika4 od radnjom treba razumjeti najprije pravne poslove, jednostrane Idvostrane, naplatne I besplatne, ali I razli5ite druge radnje I propuštanja.

$d ugovora naj5eše e to biti besplatni ugovori, pr. darovanje ! beskamatni zajam. $d jednostranih pravnih poslova besplatnog karaktera možemo navesti odri&anje od nasljedstva. 'govori mogu biti I naplatni, kao npr. u"ovori kojima se preuzimaju obveze& zasniva zalo%no pravo&

prenosi pravo vlasništva. $d propuštanja možemo spomenuti neisti(anje pri"ovora zastare& neprijavljivanje tra%bine u

stečajnu masu& nepodizanje mjenično" protesta itd.ravni posao je na štetu vjerovnika ako zbog njegova ispunjenja dužnik nema dovoljno za podmirivanjevjerovnikove tražbine, tj. ko zbog ispunjenja sklopljenog pravnog posla dužnik postane insolventan.Kako dokazati insolventnost? Bezuspješnim pokušajem namirenja u ovršnom postupku. li to nije jedini mogui dokaz. 1ovoljna e biti Iizjava dužnika u tom smislu, kao I svaki drugi postupak dužnika I svaka 5injeni&a kojom se može dokazatiuzro5na veza između pravne radnje dužnika I njegove insolventnosti.

$8



*užba kojom se pobija radnja dužnika na štetu vjerovnika naziva se pa*lijanskom ,*;+om 6ak0io pa*liana7

Raz.ik)'emo $ pa).i'anske t)<be:". *o.ozna pa).i'anska t)<ba ; posebna pretpostavka za podizanje dolozne paulijane je

namjera dužnika da poduzetom radnjom ošteti vjerovnika. $$ je to ublažio pa zahtjevaumjesto namjere ošteenja vjerovnika, znanje odn svijest dužnika da poduzetimraspolaganjem nanosi štetu svojim vjerovni&ima. Namjeru 5ini volja I znanje. rema tome,ako dužnik zna da e svojim raspolaganjem štetiti vjerovniku pa to I poduzme onda jeostvario I volju I znanje kao # bitna elmementa namjernog postupanja. *akođer se zahtijevada je protivniku pobijanja bilo poznato da dužnik zna da sklapanjem pravnog posla štetivjerovniku i da se radi o naplatnom pravnom poslu ili naplatnom raspolaganju. *užba sepodiže u roku " god. od dana sklapanja pravnog posla odnosno poduzimanja radnje ili danakada je trebalo poduzeti propuštenu radnju.

#. K).pozna pa).i'anska t)<ba I odiže se kad dužnik nije znao, ali je u trenutkupoduzimanja radnje mogao zna,i da poduzetim raspolaganjem šteti vjerovniku. *o e bitikad nije postupao pažnjom dobrog domaina, dobrog privrednika ili stru5njaka. Njegovoneznanje je skrivljeno. *u je rije5 o obi5noj nepažnji (&ulpa levis). *akođer je predviđena zapobijanje naplatnih pravnih poslova i raspolaganja. )ok za podizanje tu%be je isti& dakle"odinu dana od sklapanja pravno" posla& odn poduzimanja radnje ili dana kad je trebalo poduzeti radnju koja je propuštena.

%. Obite.'ska pa).i'anska t)<ba redviđena je za slu5aj kad dužnik sklopi pravni posao ilipoduzme raspolaganje u korist svog bra5nog druga ili srodnika, a na štetu vjerovnika. 0ko jetre#a osoa du!nikov račni drug" ili krvni srodnik u ravnoj liniji" ili u poočnoj liniji do četvrtog stupnja" ili potazini do istog stupnja" smatra se da joj je ilo poznato da du!nik poduzetim raspolaganjem nanosi +tetuvjerovniku" osim ako doka!e suprotno. osebne pretpostavke obiteljske paulijane su4 naplatanpravni posao, rok podizanja tužbe je % godine. -ok se ra5una od sklapanja pravno" posla&odn poduzimanja radnje ili dana kad je trebalo poduzeti radnju koja je propuštena.

9. Kvazipa).i'anska t)<ba I Namijenjena je pobijanju besplatnih pravnih poslova i radnji

kojima je izvršeno besplatno raspolaganje u korist tree osobe. Npr.u"ovor o darovanju&beskamatni zajam& oproštaj du"a. !sključeni su od pobijanja uobičajeni pri"odni darovi&na"radni darovi i darovi iz zahvalnosti. Neoborivo se presumira da je dužnik znao i moraoznati da nanosi štetu vjerovniku. -ok pobijanja % god., a ra5una se od sklapanja pravno" posla& odn poduzimanja radnje ili dana kad je trebalo poduzeti radnju koja je propuštena.

Pasivno .egitimirani kod pa).i'anski; t)<bi s):

) 1užnik i osoba s kojom je sklopljen pravni posao, odn osoba u 5iju je korist poduzeta radnja) 'niverzalni sljedni&i osobe s kojom je sklopljen pravni posao, odn osoba u 5iju je korist poduzeta

radnja, pr. nasljedni(i umrlo"a ili nova pravna osoba nastala spajanjem postojećih pravnih osoba.) !ingularni sljedni&i te osobe, odn osobe kojima je ona pravnim poslom prenijela ste5enu korist. ko

je ta korist otuđena naplatnim pravnim poslom tužba se protiv pribavitelja može podii samo ako jeznao da se pribavljanje njegovih prednika moglo pobijati. ko je stekao besplatnim pravnim poslom,tužba se može podii makar on to nije znao.

' nekim e se situa&ijama pobijanje moi, umjesto tužbom, izvršiti prigovorom. Npr.ako tre#i tu!i du!nika na predaju darovane stvari" vjerovnik mo!e ustati prigovorom protiv tu!enog za,tjeva.

osljedi&e poništenja4

$



0ko je na temelju ugovora koji je poni+ten ne+to ilo ispunjeno" ima se vratiti" a ako to nije mogu#e" ili ako se naravonoga +to je ispunjeno protivi vra#anju" ima se dati odgovaraju#a naknada u novcu" prema cijenama u vrijeme dono+enjasudske odluke. 'govaratelj na 5ijoj je strani uzrok pobojnosti odgovoran je svom suugovaratelju za7tet) koju trpi zbog poništaja ugovora ako ovaj nije znao ni morao znati za postojanje uzrokapobojnosti ugovora. ' slu5aju poništaja ugovora zbog ograni@ene pos.ovne sposobnosti

jednog ugovaratelja suugovaratelj takve osobe može zahtijevati vraanje samo onoga dijelaispunjenja koji se nalazi u imovini ograni5eno poslovno sposobne osobe ili je upotrijebljen unjezinu korist, a i onoga što je namjerno uništeno ili otuđeno.

Tko i * kojem rok* mo ; e za5,jeva,i poni4,aj

U načelu to su strane u poslu" a iznimno neke I tre#e osoe. -d strana u poslu poni+tenje mo!e za,tjevati ona u čijem je interesu poojnost ustanovljena. %ako #e poni+taj pravnog posla zog ograničene poslovne sposonosti mo#i za,tjevati zakonski zastupnik poslovno ograničene osoe. bog prijetnje, zablude, prijevare poništaj može zahtjevati osoba koja je podprijetnjom, u zabludi ili zbog prijevare sklopila pravni posao: kod prekomjernog ošteenja ; ošteenastrana.

) oništenje pobojnog pravnog posla može se zahtjevati u roku od jedne godine od saznanja zarazlog pobojnosti,odn od prestanka prisile ako je posao sklopljen pod prijetnjom ?s)b'ektivni rok(

) Drajnji rok za poništenje je % godine ra5unajui od dana sklapanja pravnog posla ?ob'ektivni rok() Kod prekom'ernog o7teFen'a predviJen 'e 'edinstveni rok od godine ra5unajui od dana

sklapanja pravnog posla) Svi navedeni rokovi s) PREKU4+VN+ pa se nakon n'i;ova proteka gasi pravo za;t'evati

poni7ten'e!Konvali%a0ija:KONVALI(A!I"A je naknadno osna!enje nevaljanih pravnih poslova.

) NI>'AVI pravni poslovi NE mogu konvalidirati" -SI?a= zaranjeni, F ako je zarana manjeg značenja ako je posao izvr+en

= zelena+ki, F ako o+te#enik istakne za,tjev da se njegova oaveza smanji na

pravičan oznos" ako takav za,tjev podnese u roku godina" ako sud udovolji tomza,tjevu " konvalidacijom posla koji nije sklopljen u za,tjevanom pisanom oliku" aizvr+en je ucijelosti ili prete!nom dijelu

) PO4OJNI pravni po$#ovi 'og, konvalidirati. ?ogu#nost konvalidacije ovisi o pona+anju strana" u prvom redu one strane učijem je interesu poojnost ustanovljena. -na odlučuje ,o#e li se koristiti pravom da za,tjeva poni+tenje ili ne. 0ko seodrekne prava na poni+taj" osim u slučajevima kad joj odricanje u naprijed nije dopu+teno" ili u zakonom predviđenom rokunepodigne tu!u na poni+tenje" pravni #e posao konvalidirati. (oojan posao konvalidirat #e I u slučaju ograničene poslovnesposonosti ako zakonski zastupnik naknadno odori takav posao.

Konverzija:KONVER)I"A je pretvaranje ništetnog u valjani posao ako

) ni+tavi pravni posao sadr!i pretpostavke dovoljne za valjanost nekog drugog pravnog posla

) ako se konverzijom posti!e cilj koji su stranke namjeravale posti#i ni+tetnim pravnim poslom

) ako i stranke sklopile konvertirani posao da su znale da #e ovaj iti ni+tetan'ad ni+tetan ugovor udovoljava pretpostavkama za valjanost nekog drugog ugovora" onda #e među ugovarateljima vrijediti taj drugiugovor" ako i to ilo u suglasnosti s ciljem koji su ugovaratelji imali na umu kad su ugovor sklopili i ako se mo!e uzeti da i onisklopili taj ugovor da su znali za ni+tetnost svog ugovora. 'onverzijom #e se najče+#e Kspa+avatiQ oni ni+tetni pravni poslovi kojestrane sklope zog nedovoljnog poznavanja pretpostavaka valjanosti. 4r. strane su #tjele mjenični zajam ali u mjenicu nisu unijele

sve bitne sastojke. u je moguća konverzija mjeničnog u obični zajam a mjenica će imati značenje zadužnice.

S,je0anje i g*+i,ak pravaSt'e/an'e prava zna5i spajanje subjektivnih građanskih prava s nekim subjektom.+ože biti izvorno ili originarno i izvedeno ili derivativno.

$"



I$-N$ stje&anje prava zna5i da stje&atelj svoje pravo ne izvodi iz prava prednika, nego ga stje5e naosnovi drugih pravnih 5injeni&a za koje objektivno građansko pravo veže stje&anje subjektivnih prava. #r. ,kupi orani(u od <=a& ue u posjed& ali se u zemljišnim knji"ama ne vodi kao vlasnik. #ravno , nije postaovlasnik zemljišta. #rolazile su "odine i < je umro& pa <=ovi nasljedni(i zatra%e orani(u od ,. $eutim& ako jeod vremena kupnje prošlo 10 "odina , je kao kvali>(irani posjednik postao vlasnik orani(e i na tu%bunasljednika stavit će pri"ovor dovršene dosjelosti. 'n je stekao ori"inarno pravo vlasništva.I010N$ stje&anje prava postoji onda kad stje&atelj svoje pravo temelji na pravu prednika odnosno izvodiiz prava prednika. !tje&atelj ne može stei više prava nego što ga je imao njegov prednik. UNemo plus iurisad alium trans6erre potest, guam ipse haberet7L. $naj od kojeg se pravo stje5e naziva se

a)/tor i.i pravniprednik , a onaj koji pravo stje5e naziva se pravni s.'ednik i.i s)//essor.

a7 Trans.ativno st'e/an'e je takvo izvedeno stje&anje kod kojega prednik svoje dosadašnje pravo u&ijelom njegovom sadržaju i obujmu prenosi na novog stje&atelja. ove se još i pravnim nasljeđivanjemili suk&esijom (može biti univerzalna i singularna).

8= SveopFa i.i )niverza.na suk&esija zna5i prijelaz svih prava i obveza oddosadašnjeg subjekta na novi subjekt. #r. nasljeivanje za slučaj smrti. 8 trenutkusmrti ostavitelja sva nje"ova imovinska prava i obveze prelaze na nasljednika

*?N!$ ,-+'$72= Sing).arna s)k/esi'a zna5i da novi subjekt (stje&atelj) od dosadašnjeg subjekta(prednika) stje5e samo pojedina5no pravo, pr. pravo vlasništva jedne stvari.

+7 Konstit)tivno st'e/an'e je takvo izvedeno stje&anje kod kojeg prednik ne prenosi na stje&atelja5itavo svoje pravo, nego na temelju svog prava osniva za stje&atelja novo pravo. #r. vlasnik nekretnineosnuje slu%nost u korist susjedove orani(e. usjed je stekao slu%nost puta konstitutivno jer to pravo dotada nije postojalo na vlasnikovoj nekretnini.

$*+i,ak pravaG)bitak prava zna5i odvajanje subjektivnog građanskog prava od njegova nositelja.+ože biti re.ativan (kad jedan subjekt određeno subjektivno pravo gubi, a drugi ga subjekt istodobnostje5e) i apso.)tan (kad jedan subjekt određeno subjektivno pravo gubi, a da ga drugi subjekt istodobnone stje5e).

)as,ara prava

+as!ara je guitak za,tjeva zog nevr+enja sadr!aja sujektivnog prava kroz zakonom određeno vrijeme. (osje.os! je stjecanje prava na temelju vr+enja njegovog itnog sadr!aja <posjedovanja= kroz zakonom određeno vrijeme.Vrijeme u pravu mo!e djelovati konstruktivno i destruktivno. 'od zastare imamo slučaj destruktivnog djelovanja vremena kad se

pravni odnosi razaraju.!misao zaštite nalazimo u tome da se sadašnje zaštiti protiv prošlog7"trane se ne mogu putem ugovora unaprijed odreći zastare# niti mogu njime unaprijed produljiti

vrijeme zastare koje je određeno propisom. *ek u onom trenutku kad zastara nastupi mogu se straneodrei posljedi&a koje nastupaju sa zastarom. r. nitko nam ne brani da platimo zastarjeli dug iako znamoda nas vjerovnik zbog zastare ne može sudskim putem prisiliti na plaanje.*a .i bi strane ) )govor) mog.e odrediti kraFe zastarne rokove od oni; ko'i s) predviJenipropisom

/edni smatraju da strane mogu, drugi smatraju da strane ne mogu skratiti zastarne rokove koji suodređeni propisom. $$ zabranjuje i jedno i drugo. (ravnim poslom ne smije se odrediti dulje ili kra#e vrijeme zastare

od onoga vremena koje je određeno zakonom. (ravnim poslom ne smije se odrediti da zastara ne#e te#i za neko vrijeme.$bjekt zastare su samo imovinska prava7 li ima malo subjektivnih građanskih prava koja zastarjevajuzbog nevršenja. #r. pravo vlasništva nikad neće zastarjeti ma kako "a du"o neizvršavali& ali ako 20 "odinane izvršavam slu%nost kolno" puta moje će pravo slu%nosti zastarjeti i prestat će zbo" nevršenja. $no štozastarjeva kod subjektivnih građanskih prava nije samo pravo nego i mogunost njegova ostavrenjasudskim putem.Pretpo$tav%e za$tare $,!

) Nepodignu#e tu!e

) (rotek zakonom određenog vremena <rok zastare ili zastarni rok=astara nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati

$#



ispunjenje obveze.astara po5inje tei prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze,

ako zakonom za pojedine slu5ajeve nije što drugo propisano. ko se obveza sastoji u tome da se nešto ne u5ini, da se propusti ili trpi, zastara po5inje tei prvogdana poslije dana kad je dužnik postupio protivno obvezi.Ro% za$tare je zakonom određeno vrijeme nakon kojega se pravo vi+e ne mo!e prisilnim putem ostvariti <tu!a se ugasila=.

) Op;i za$tarni ro% %o)i izno$i < go&$ No ima i poseni, rokova od 5" 2 i 8 godinu. -p#i zastarni rok primjenjuje se samo uonim slučajevima kad nije propisan poseni zastarni rok$

) Trogo&i5n)i za$tarni ro% vrijedi npr. za međusobne tražbine nastale iz ugovora o prometu robe i usluga za tražbine

zakupnine najamnine i tražbine naknade štete računajući otkada je oštećenik saznao za štetu i osobu koja je štetu počinila.

) 8e&nogo&i5n)i za$tarni ro% predviđen je za tra!ine koje se odnose na isporučenu električnu energiju doma#instvima.akođer i za toplinsku energiju plin vodu održavanje čistoće i dimnjačarske usluge.

3a godinu dana zastaruju6

%ra!ine za različite pretplate <radio i tv=

(retplate z apovremene tiskovine

%ra!ine za po+tanske usluge i kori+tenje tele&ona

3a 8B godina zastaruju tra!ina6B Utvrđena pravomo#nom sudskom odlukom

B -dlukom nadle!nog tijela

B Sudskom nagodomB Nagodom pred nadle!nim dr!avnim tijelom

astarni rok ne treba se miješati s prekluzivnim7 Pre."2ivni roovi su strogi zakonski rokovi unutar koji, strana mora poduzeti određene radnje ako ne#e da joj se ugasi" ne samoza,tjev" nego i samo sujektivno pravo. Ne prekluzivni rok sud pazi po slu!enoj du!nosti i kod prekluzivni, rokova nema zastoja ni

prekida roka. +as!oj 2as!are je nastup takvi, okolnosti zog koji, zastara ne mo!e započeti ili zog koji, ve# započeta zastara prestaje te#i takodugo dok te okolnosti ne otpadnu. Dad te okolnosti ili zapreke otpadnu, zastara se nastavlja, te se proteklovrijeme ura5unava. 'ra5unava se vrijeme koje je proteklo do zastoja. rijeme zastoja i mirovanja neura5unava se.

)as,ara ne ,eče:") između bra5nih drugova,#) između roditelja i dje&e dok traje roditeljsko pravo,%) između štienika i njegova skrbnika te upravnog tijela so&ijalne skrbi za trajanja skrbništva i dok nebudu položeni ra5uni,9) između osoba koje žive u izvanbra5noj zajedni&i, dok ta zajedni&a postoji.

)as,ara ne ,eče:") za vrijeme mobiliza&ije, u slu5aju neposredne ratne opasnosti ili rata za tražbine osoba na vojnojdužnosti,#) za tražbine koje imaju osobe zaposlene u tuđem kuanstvu prema poslodav&u ili 5lanovima njegoveobitelji koji zajedno s njim žive, sve dok taj odnos traje.astara ne te5e za sve vrijeme za koje vjerovniku nije bilo mogue zbog nesavladivih prepreka sudskimputem zahtijevati ispunjenje obveze. ko zastara nije mogla po5eti tei zbog nekoga zakonskog uzroka,

ona po5inje tei kad taj uzrok prestane. ko je zastara po5ela tei prije nego što je nastao uzrok koji jezaustavio njezin daljnji tijek, ona nastavlja tei kad prestane taj uzrok, a vrijeme koje je isteklo prije zastojara5una se u zakonom određeni rok za zastaru.Preki% zas,are je nastup takvi, okolnosti zog koji, zastara prestaje te#i" a proteklo se vrijeme ne uračunava. U takvimslučajevima zastara mo!e samo iznova početi. astara se prekida kad dužnik prizna dug. 1ug se može priznati nesamo izjavom vjerovniku nego i na posredan na5in, kao što su davanje otplate, plaanje kamata, davanjeosiguranja.Podno7en'e t)<be I astara se prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjompoduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja iliostvarenja tražbine.

$$



Od)stanak= odba/ivan'e i.i odbi'an'e t)<be I rekid zastare izvršen podnošenjem tužbe ili kojomdrugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radiutvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine, smatra se da nije nastupio ako vjerovnik odustane od tužbeili radnje koju je poduzeo. Isto tako, smatra se da nije bilo prekida ako vjerovnikova tužba ili zahtjev budeodba5en ili odbijen, ili ako određena mjera osiguranja bude stavljena izvan snage.Odba/ivan'e t)<be zbog nenad.e<nost I ko je tužba protiv dužnika odba5ena zbog nenadležnostisuda ili kojega drugog uzroka koji se ne ti5e biti stvari, pa vjerovnik ponovno podnese tužbu u roku od trimjese&a od dana pravomonosti odluke o odba&ivanju tužbe, smatra se da je zastara prekinuta prvom

tužbom. Isto vrijedi i za pozivanje u zaštitu, i za isti&anje prijeboja tražbine u sporu te u slu5aju kad je sudili drugo tijelo uputilo dužnika da svoju prijavljenu tražbinu ostvaruje u parni5nom postupku.

Pozivan'e d)<nika I a prekid zastare nije dovoljno da vjerovnik pozove dužnika pisano ili usmeno daobvezu ispuni.Rok zastare ) s.)@a') prekida I Nakon prekida zastara po5inje tei iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekidane ra5una se u zakonom određeni rok za zastaru. astara prekinuta priznanjem od strane dužnika po5inje tei iznovaod priznanja. Dad je prekid zastare nastao podnošenjem tužbe ili pozivanjem u zaštitu, ili isti&anjem prijeboja tražbineu sporu, odnosno prijavljivanjem tražbine u nekom drugom postupku, zastara po5inje tei iznova od dana kad je sporokon5an ili završen na neki drugi na5in. Dad je prekid zastare nastao prijavom tražbine u ste5ajnom postupku, zastarapo5inje tei iznova od dana okon5anja toga postupka. Isto vrijedi i kad je prekid zastare nastao zahtjevom ovrhe iliosiguranja. astara koja po5inje tei iznova poslije prekida navršava se kad protekne onoliko vremena koliko jezakonom određeno za zastaru koja je prekinuta.# č inak zas,are : 3astarom prestaje pravo za,tijevati ispunjenje oveze. 3astara nastupa kad protekne zakonom određenovrijeme u kojem je vjerovnik mogao za,tijevati ispunjenje oveze. Sud se ne#e oazirati na zastaru ako se du!nik nije na nju pozvao.rema tome, dužnik 5iji je dug zastario nije zbog zastare presato biti dužnikom niti je zastarom prestaonjegov dug, nego samo odgovornost za dug7 ato ako dužnik ipak nakon proteka zastarnog roka ipak platine može tražiti natrag plaeno jer nije platio nedug nego dug7 Nastup zastare ne treba razumjeti tako dase nebi mogla tužba uputiti sudu. !ud ne pazi na zastaru po službenoj dužnosti nego isklju5ivo na prigovortužene strane. Ne istakne li tuženik prigovor zastare, sud e postupiti s tužbom ne obazirui se na zastaru7

Documents

Građansko pravo opći dio.doc