Gradimo s Steklom Book CRO Web

GRADIMO STAKLOM

3. ispravljeno izdanje

Izdavač i nakladnik: REFLEX d.o.o.

Podgrad 4, 9250 Gornja Radgona, Slovenija

Za izdavača: Daniela i Robert Krempl

Autor: Rudi Hajdinjak

Dizajn i prijelom: AV studio

Izdano: travanj 2009.

Svi podaci navedeni u ovoj knjizi, uključujući i opise proizvoda, tehničke tablice i proizvodne programe, temelje se na trenutnom

znanju i iskustvima. REFLEX ne preuzima odgovornost za bilo kakve posljedice koje bi proizlazile iz podataka navedenih u ovoj knjizi.

Pridržavamo pravo na eventualne promjene. Molimo vas da pitanja i popravke sadržaja šaljete na REFLEX d.o.o..

1 Predstavljanje poduzeća

2 Staklo

3 Staklo, prozor i fasada

4 Izolacijsko staklo

5 Proizvodni program

6 Tehničke informacije o staklu i građevinskoj fizici

7 Upute za ostakljivanje

8 Zakoni, pravilnici, standardi i smjernice o staklu

9 Izvori

10 Indeks

11 Tehnički podaci o izolacijskom staklu REFLEX

Sadržaj

1 Predstavljanje poduzeća .................................................................15

1.1 Povijest ..................................................................................................... 171.2 Struktura poduzeća REFLEX ..................................................................... 181.3 Gdje je što ................................................................................................. 191.4 Karta .........................................................................................................20

2 Staklo ..........................................................................................21

2.1 Pregled razvoja tehnologija ....................................................................... 242.2 Proizvodnja float stakla .............................................................................. 252.3 Fizikalne značajke pločastog stakla ...........................................................262.3.1 Opće značajke ..........................................................................................262.3.2 Čvrstoća na savijanje ................................................................................272.3.3 Ostale toplinske značajke ..........................................................................27

3 Staklo, prozor i fasada.....................................................................29

3.1 Što se očekuje od današnjeg prozora ........................................................ 323.2 Prozor i zaštita okoliša ...............................................................................333.3 Prozor i toplinska zaštita ............................................................................363.3.1 Određivanje vrijednosti koeficijenta Uw (Uprozor)

prema odredbama EN ISO 10077-1:2007 ..................................................363.3.2 Određivanje odmjerene vrijednosti (Ug,BW) za stakla

prema DIN V 4108, dio 4 ............................................................................443.4 Prozor i ventilacija ......................................................................................453.5 Prozor i zvučna izolacija ............................................................................. 473.6 Fasada i zaštita od sunca .......................................................................... 523.7 Prozor i sigurnost .......................................................................................533.8 Konstrukcijsko ostakljivanje .......................................................................55

4 Izolacijsko staklo ...........................................................................57

4.1 Definicija izolacijskog stakla ......................................................................594.2 Tehnološke izvedbe izolacijskih stakala .....................................................604.3 U-vrijednost prema EN 673 .......................................................................624.4 Sposobnost emisije ε prema EN 673 .........................................................634.5 g-vrijednost prema EN 410 ........................................................................644.6 Svjetlosna propusnost LT prema EN 410 ....................................................654.7 Ra – indeks reprodukcije boja ...................................................................664.8 Apsorpcija energije ...................................................................................664.9 Faktor osjenčavanja ..................................................................................674.10 S – karakteristika selektivnosti ..................................................................674.11 Procijenjena vrijednost zvučne izolacijske sposobnosti Rw .........................686

4.12 Učinak dvostrukog stakla .......................................................................... 704.13 Pojava interferencije .................................................................................. 714.14 Anizotropija ............................................................................................... 714.15 Temperatura točke orošavanja (TR) ........................................................... 724.16 Određivanje debljine stakla ....................................................................... 74

5 Proizvodni program ........................................................................75

5.1 Sustav kvalitete ......................................................................................... 795.1.1 Zahtjevi vezani uz kvalitetu izolacijskog stakla ............................................ 815.1.2 Oznaka CE – europska norma za proizvode ...............................................835.2 Sustav izrade izolacijskog stakla REFLEX prema EN 1279 ......................... 875.3 Konvencionalno izolacijsko staklo RX 2,9 ..................................................895.4 Toplo staklo Low – e ..................................................................................905.4.1 Tehnologija izrade stakla s mekim dodatnim slojevima ............................... 915.4.2 Stakla s mekim dodatnim slojevima:

low-e i visokoselektivna stakla sa zaštitom od sunca .................................925.4.3 Fizikalne osnove za izolacijsko staklo s niskoemisijskim slojem ..................955.4.4 Izolacijsko staklo – RX WARM ....................................................................995.4.5 Izolacijsko staklo – RX WARM C .............................................................. 1005.4.6 Troslojna stakla s toplinskom zaštitom za niskoenergetske i pasivne kuće 1015.4.7 Sigurnosna stakla sa toplinskom zaštitom RX SAFE 1,1 VSG .................... 1045.5 Stakla sa zvučnom izolacijom RX PHONE ................................................ 1065.5.1 Osnove građevinske fizike ....................................................................... 1075.5.2 Spektralne korekcijske vrijednosti (C,Ctr) ................................................. 1105.5.3 Ostali kriteriji koji se moraju uvažiti pri planiranju upotrebe

stakala sa zvučnom izolacijom ................................................................. 1105.5.4 Proizvodni program stakala sa zvučnom izolacijom RX PHONE ................1115.6 Izolacijska stakla sa sunčevom zaštitom .................................................. 1165.6.1 Teorija ..................................................................................................... 1165.6.2 Apsorpcijska stakla sa zaštitom od sunca ................................................ 1185.6.3 Refleksna stakla sa zaštitom od sunca .................................................... 1205.6.4 Kombinirana stakla sa zvučnom i toplinskom zaštitom ............................. 1255.6.5 Visokoselektivna stakla sa zaštitom od sunca .......................................... 1265.6.6 Stakleni parapeti REFLEX ........................................................................ 1285.7 Sigurnosno staklo RX SAFE ..................................................................... 1345.7.1 Kaljeno sigurnosno staklo ESG prema EN 12150 .................................... 1355.7.2 Obrada kaljenog stakla ........................................................................... 1425.7.3 Kriteriji kvalitete kaljenog stakla ............................................................... 1445.7.4 Proizvodni program i maksimalne dimenzije ............................................ 1485.8 Djelomično kaljeno staklo (RX SAFE TVG) ............................................... 1495.8.1 Značajke ................................................................................................. 1515.8.2 Područja primjene ................................................................................... 1515.8.3 Zahtjevi vezani za kvalitetu TVG stakla ..................................................... 1525.8.4 Proizvodni program i maksimalne dimenzije ............................................ 155

7

5.9 Lijepljeno sigurnosno staklo (RX LAMISAFE) ........................................... 1565.9.1 Lijepljeno staklo za zaštitu ljudi i imovine .................................................. 1625.10 Praktična upotreba sigurnosnih stakala ................................................... 1705.10.1 Vrata i pregradne stijene od kaljenog stakla ............................................. 1705.10.2 Horizontalno preklopne stijene ................................................................ 1815.10.3 Kaljeno emajlirano staklo......................................................................... 1875.10.4 Kaljeno staklo sa sitotiskom ..................................................................... 1895.10.5 Kaljeno staklo s alarmnom petljom RX SAFE Alarm .................................. 1925.10.6 Staklo za hodanje RX LAMISTEP ............................................................. 1955.11 Konstrukcijsko ostakljivanje ..................................................................... 1975.11.1 Klasična konstrukcijska fasada ................................................................ 1995.11.2 Fasadni sustav REFLEX SG .....................................................................2005.11.3 Fasade s ovješenim staklenim parapetima .............................................. 2015.12 Točkasti držači RX Point ..........................................................................2025.13 Vatrootporno staklo .................................................................................2085.13.1 Područje primjene ...................................................................................2085.13.2 Terminologija i standardi..........................................................................2095.13.3 Opisi, sastavi i način djelovanja ............................................................... 2115.13.4 Proizvodni program ................................................................................. 2135.14 Staklo bez refleksije ................................................................................ 2145.15 Bezbojno staklo....................................................................................... 2165.16 Izolacijsko staklo kao funkcionalan element za oblikovanje ...................... 2175.16.1 Izolacijska stakla u kombinaciji s ukrasnim staklima ................................. 2175.16.2 Stakla nepravilnih oblika (modeli) ............................................................ 2195.16.3 Ukrasni profili u MSP-u ............................................................................222

6 Tehničke informacije o staklu i građevinskoj fizici ................................227

6.1 Boja stakla ..............................................................................................2296.2 Pravilnik o učinkovitoj potrošnji energije u zgradama ...............................2326.3 Toplinski mostovi .....................................................................................2366.4 Niskoenergetske i pasivne zgrade ...........................................................2406.5 Žaluzine u izolacijskim staklima ...............................................................2436.6 Prozori budućnosti ..................................................................................2466.6.1 Vrste sustava ........................................................................................... 2476.7 Zimski vrtovi ............................................................................................2496.8 Rast biljaka iza stakla ............................................................................... 2526.9 Statika stakla i smjernice .........................................................................2536.9.1 Linijski umetnuta ostakljenja TRLV ...........................................................2536.9.2 Ventilirane vanjske obloge zidova od kaljenog stakla RX SAFE ESG .........2646.9.3 SIgurnosna ostakljenja – TRAV ................................................................2646.9.4 Točkasto učvršćena ostakljenja – TRPV ..................................................2806.9.5 Staklo i sigurnost .....................................................................................2866.9.6 Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla u građevinarstvu ........2946.9.7 Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete emajliranog i tiskanog stakla 3006.9.8 Čišćenje stakla ........................................................................................308

8

7 Upute za ostakljivanje ................................................................... 311

7.1 Općenito ................................................................................................. 3137.1.1 Područje primjene ................................................................................... 3137.1.2 Zadatak ................................................................................................... 3137.1.3 Jamstvo za kvalitetu i trajnost izolacijskih stakala REFLEX (RX) ................ 3147.2 Tehnički pravilnici .................................................................................... 3157.3 Smjernice za rukovanje izolacijskim staklom

(transport, skladištenje i ugradnja) .......................................................... 3167.3.1 Upute za upotrebu troslojnog izolacijskog stakla .....................................3207.4 Dodatni zahtjevi ....................................................................................... 3257.4.1 Ostakljenja koja su izložena izvanrednim termičkim i/ili dinamičkim

opterećenjima ........................................................................................ 3257.4.2 Ostakljenja staklima s dodatnim slojevima

i masovno obojanih stakala u kliznim vratima i prozorima ......................... 3257.4.3 Transport i ugradnja na većim nadmorskim visinama ...............................3267.4.4 Staklene ograde ......................................................................................3267.4.5 Izolacijsko staklo s otvorenim brtvljenjem po rubovima ...........................3267.4.6 Ograničenja savijanja izolacijskog stakla REFLEX ................................... 3277.4.7 Izolacijska stakla sa spojnim vertikalnim rubovima ...................................3277.4.8 Izolacijska stakla malih dimenzija ............................................................. 3287.4.9 Stakla s toplinskom zaštitom RX WARM ................................................... 3287.4.10 Visoko selektivna stakla sa sunčevom zaštitom RX SUN ..........................3297.4.11 Stakla sa zvučnom zaštitom RX PHONE ..................................................3297.4.12 Izolacijska stakla s ukrasnim profilima ......................................................3307.4.13 RX SAFE sigurnosna izolacijska stakla i stakla s alarmnom petljom .......... 3317.4.14 Parapetni elementi REFLEX .....................................................................3347.4.15 Odstupanja u boji ....................................................................................3357.4.16 Lom stakla ...............................................................................................3367.4.17 Površinska oštećenja na staklu ................................................................ 3417.4.18 Očuvanje kvalitete ...................................................................................342

8 Zakoni, pravilnici, standardi i smjernice o staklu .................................343

9 Izvori ......................................................................................... 347

10 Indeks .......................................................................................349

11 Tehnički podaci o izolacijskom staklu REFLEX ....................................359

9

Knjiga, koju ste uzeli u ruke, nastajala je na osnovi stečenog znanja i iskustava suradnika tijekom trideset godina rada s prekrasnim materijalom, STAKLOM. Kada čovjek počne raditi sa staklom, po-činje upoznavati njegovu ćudljivu prirodu, povezanu s kristalnom čistoćom i krhko-šću, a njegova prozirnost povezuje te sa svijetom i ne možeš drugo nego početi voljeti taj jedinstveni materijal. Očara-nje materijalom i želja za stvaranjem sve kvalitetnijih proizvoda, sve većih i većih dimenzija i time omogućavanje ljudima da, iako su u zatvorenom prostoru, žive povezani s prekrasnom prirodom koja ih okružuje, bila je ideja vodilja u razvoju po-duzeća Reflex.

Kada se u naša srca i um naselio tako čist i snažno oblikovan motiv, želja za razvo-jem i osvajanjem novih znanja i tehnolo-gija krenula je sama od sebe i rezultati stizali jedan za drugim. Ogromna pomoć

razvojnom dijelu naših stručnjaka bio je i neslućeni tehnološki razvoj u proizvodnji i doradi novih oplemenjenih vrsta stakla u Europi i svijetu.

Knjiga, koju izdajemo povodom svog tri-desetog jubileja obuhvaća sve tehničke podatke za sve vrste naših proizvoda, s toplinskom i zvučnom zaštitom, sigurno-snih, kaljenih i lijepljenih, obuhvaća kva-litetne i sigurnosne standarde, najnovije europske norme. Ukratko, svakom ko-risniku znači sigurnu vodilju prema upo-znavanju i kontroli zahtjeva.

Neka Vam podaci iz te knjige pomognu u poboljšanju stambenih uvjeta, razumnijoj potrošnji energije i, konačno, ljepšem i svjetlijem stambenom prostoru.

Bit ćemo ponosni kada se odlučite na su-radnju s nama i potrudit ćemo se zadovo-ljiti vaša očekivanja.

Daniela i Robert KREMPL

SVIJETLA BUDUĆNOST. DOSLOVNO.

13

1 Predstavljanje poduzeća

1.1 Povijest

1.2 Struktura poduzeća REFLEX

1.3 Gdje je što

1.4 Karta

16

1

1979: osnovana je staklarska obrtnička radionica u Podgradu pri G. Radgoni

1984: početak proizvodnje izolacijskih stakala

1993: pretvorba iz obrtničke radionice u poduzeće Reflex d.o.o.

1994: početak proizvodnje kaljenog sigurnosnog stakla, prva peć za kaljenje

1999: nova poslovna jedinica u Murskoj Soboti

2003: nova poslovna jedinica u Poljčanama, proširenje djelatnosti na proizvode od aluminija

2004: 25 godina rada i nova poslovna jedinica u Melima pri G. Radgoni

2007: druga peć za kaljenje, novi pogon za rezanje stakla (dvije linije za rezanje i automatsko skladište), nova izolacijska linija

2008: početak proizvodnje lijepljenog sigurnosnog stakla, prva linija za lijepljeno staklo

1.1 Povijest

17

1.1

Reflex je inovativno slovensko poduzeće za preradu i oplemenjivanje pločastog stakla koje već tri desetljeća upotpunju-je ponudu svojih staklarskih proizvoda i usluga.

S raznovrsnim izolacijskim staklom:• s toplinskom zaštitom,• sa zaštitom od sunca,• sa zvučnom zaštitom,• vatrootpornim,• sigurnosnim,kaljenim staklom različite debljine i vrste:• emajlirana,• sa sitotiskom,• u boji,lijepljenim staklom izrađenim po VSG teh-nologiji i drugim vrstama stakla možemo ostvariti gotovo svaku zamisao koja obo-gaćuje stambene i radne prostore novim vidicima svjetlosti. Mnoge, divljenja vri-jedne zgrade dokazuju našu usmjerenost u vrhunsku i kompletnu izvedbu staklenih fasada i drugih arhitektonski zahtjevnih projekata.

Pri ostvarivanju novih izazova, koje dono-si korištenje stakla u arhitekturi i graditelj-stvu, dosljedno smo se posvetili izvrsno-sti. Naši proizvodi i usluge osiguravaju korisnicima ugodan boravak u svijetlim prostorima.

Udruživanjem znanja i iskustava, koji pro-izlaze iz rada sa staklom i aluminijskim profilima, razvile su se i sljedeće djelat-nosti:• projektiranje, proizvodnja i montaža

aluminijskih fasadnih konstrukcija, alu-minijskih prozora, vrata i zimskih vrtova

• proizvodnja tuš kabina i • proizvodnja hladioničkih vrata.

Usmjerenost na razvoj, inovativnost, iskustvo, odgovorno ponašanje pri ruko-vanju energijom i okolišem vrijednosti su svakoga od 350 stručnjaka, majstora i za-poslenika poduzeća Reflex. Kladit ćemo se na vrhunsku kvalitetu, odgovornost, učinkovitost i suradnju s naručiteljima na-ših proizvoda i usluga.

1.2 Struktura poduzeća REFLEX

REFLEX d.o.o.

PJ POLJČANE

Alu-staklene konstrukcijeTuš kabine

Hladionička vrataAlu-prozori, vrata

Zimski vrtovi

Izolacijska stakla:RX WARM, RX SUN,

RX SAFE, RX PHONESigurnosna stakla:

RX SAFE, RX LAMISAFE

Servis i montažaIndustrijska

trgovinaUokvirivanje slika

Prodaja i zastupstvo

PJ GORNJA RADGONA

Podgrad Mele

PJ SERVIS REFLEX Zagreb

18

1.2

Sjedište poduzeća:

Reflex d.o.o.Podgrad 49250 Gornja Radgonatel.:+386(0)2-5643-500fax: +386(0)2-5643-520E-mail: [email protected]://www.reflex.si/

Poslovne jedinice:

PJ Gornja RadgonaLjutomerska cesta 28f9250 Gornja Radgonatel.:+386(0)2-5644-400fax: +386(0)2-5644-410E-mail: [email protected] http://www.reflex.si/

PJ PoljčaneBistriška cesta 812319 Poljčanetel.:+386(0)2-8296-000fax: +386(0)2-8296-052E-mail: [email protected]://www.reflex.si/

PJ Murska SobotaKopališka ulica 29000 Murska Sobotatel.:+386(0)2-5223-620fax: +386(0)2-5223-621E-mail: [email protected]://www.reflex.si/

Reflex Zagreb d.o.o.Petrovaradinska 5 – 5a10000 Zagrebtel.:+385(0)1-38-666-21fax: +385(0)1-38-640-80E-mail: [email protected]://www.reflex.hr/

1.3 Gdje je što

19

1.3

MARIBOR

Celje

LJUBLJANA

HR

SLO

I

H

A Murska Sobota

Gornja RadgonaPoljčane

Zagreb

1.4 Karta

20

1.4

2 Staklo

2.1 Pregled razvoja tehnologija

2.2 Proizvodnja float stakla

2.3 Fizikalne značajke pločastog stakla2.3.1 Opće značajke2.3.2 Čvrstoća na savijanje2.3.3 Ostale toplinske značajke

22

2

Najstariji pronađeni predmeti, izrađeni od materijala sličnog staklu, prema pro-cjenama arheologa potječu iz mlađeg kamenog doba, što znači da su stari pri-bližno 9000 godina.

Čovjek je već u davna vremena otkrio na koji način se mogu postići visoke tempe-rature. Budući da su mu pri ruci bile naj-važnije sirovine (kvarcni pijesak, vapne-nac i soda), potpuno je razumljivo da je jednog dana konačno izradio i staklo.

Međutim, moralo je proći još dosta vre-mena prije nego što se staklo počelo planski izrađivati. Na pitanje kada i gdje se to dogodilo, arheolozi i povjesničari, usprkos marljivom istraživanju, još uvijek nemaju pravi odgovor.

Nakon dugih pokusa na početku dvade-setog stoljeća konačno se razvio postu-pak strojne izrade stakla. Pionirski posao u razvoju postupka kontinuiranog vučenja staklene trake iz kade s talinom obavio je belgijanac Fourcault.

Pločasto staklo izrađuje se “plivajućim” postupkom od početka šezdesetih go-dina prošlog stoljeća. Tako dobiveno staklo, koje se naziva zrcalno ili float sta-klo, ima odlične optičke značajke. Velika prepreka pri naporima za ekonomičnu i kvalitetnu izradu stakla u prošlosti su predstavljale njegove fizikalno-kemijske značajke. Staklo je inače čvrsta tvar, ali bi se zbog strukture moralo uvrštavati među tekućine. Zato staklo nazivamo i pothla-đenom tekućinom.

Do kraja 18. stoljeća pločasto se staklo izrađivalo isključivo tehnikom puhanja ustima. Staklena masa se puhanjem kroz staklarsku lulu najprije rastezala u cilindar kojemu su se rezale obje kape. Zatim se cilindar rezao uzdužno i na drvenom stolu valjao te zaglađivao u ploču.

STAKLO

23

2

lelno, usprkos velikim troškovima, još uvi-jek izrađivalo i kristalno staklo.

Oba tehnološka postupka neprestano su se usavršavala (Pittsburgh), ali osnov-ne nedostatke u smislu cijene i kvalitete, nije se moglo otkloniti. To je, uz tim veću potražnju za visokokvalitetnim staklom značilo da će se morati pronaći potpuno nova rješenja.

Osnovni moto tog traženja bio je zahtjev za što boljim omjerom cijene, kvalitete i kvantitete.

U početku pedesetih godina englesko poduzeće Pilkington Brothers ipak je pro-našlo odgovarajuće rješenje: tehnologiju plivajućeg stakla. Nakon razvoja, koji je trajao nekoliko godina nakon prve ideje, 1958. godine počela je redovita proi-zvodnja prema spomenutom postupku. Automatizirana proizvodnja stakla prema float postupku omogućuje proizvodnju velikih količina pločastog stakla u vrlo ve-likim formatima, s vrlo kvalitetnim površi-nama i po relativno niskoj cijeni.

Engleska riječ float na hrvatskom zna-či plutati, ploviti i dobro opisuje osnovni princip spomenutog postupka.

Izrada staklenih ploča tehnikom puhanja uskoro je dopunjena tehnologijom izrade kristalnog stakla koja se koristila sve do šezdesetih godina 20. stoljeća. U tom slu-čaju radi se ustvari o ljevenom staklu koje kasnijim brušenjem i poliranjem dobiva izvanredne optičke značajke. To staklo najčešće se koristilo za izradu ogledala, otuda potječe i njegov naziv (sličan po-stupak i danas se koristi za izradu velikih leća za teleskope).

Međutim, zbog ekonomičnosti izrade, u to vrijeme već je prevladavalo strojno vu-čeno staklo valovite površine, s brojnim optičkim nedostacima. Pogled kroz takvo staklo bio je jako iskrivljen, zato se para-

2.1 Pregled razvoja tehnologija

Brušenje i poliranje

24

2.1

bi se tijek stakla prepustio fizikalnim za-konitostima (površinska napetost, visko-znost, gustoća), automatski bi nastalo staklo debljine 5,5 mm. Deblje ili tanje staklo dobiva se tako da se zupčastim kotačima, koji na rubovima prodiru u sta-klenu traku, povećava ili smanjuje brzina tijeka stakla.

Rezultat opisanog postupka je besko-načna staklena traka jednake planpara-lelnosti kao kristalno staklo.

U zadnjoj, najkritičnijoj fazi, staklena tra-ka napušta kadu s tekućim metalom i nastavlja put preko valjaka u rashladnom kanalu. Za proizvodnju staklenih ploča bez unutarnjih napetosti brzinu hlađenja treba pažljivo nadzirati. Drugi dio hlađenja događa se na zraku. U ovoj fazi staklenoj se traci režu rubovi. Na kraju transporta, kada je temperatura staklene trake jed-naka temperaturi okruženja, staklo se poprečno reže na standardne pravokut-nike dimenzija 600 x 321 cm.

Na odgovarajući način pripremljene siro-vine (čistoća, granulacija) u točno odre-đenim težinskim omjerima miješanjem se pripremaju za usipavanje u peć za ta-ljenje. Dnevno treba pomiješati (ovisno o kapacitetu peći) od 300 do 850 tona siro-vine. Cijeli postupak doziranja, miješanja i usipavanja u cijelosti je automatiziran. U prvom dijelu peći za taljenje, gdje je temperatura 1560 °C, sirovine se tale. U zadnjem dijelu peći, gdje je temperatura 1100 °C, staklena talina (u kadi za taljenje obično ima do 1900 tona taline) se bistri.

U sljedećoj, najvažnijoj, fazi staklena se masa u obliku beskonačne trake prelijeva u kadu s tekućim kositrom. Tu dolazi do iznimno važne fizikalne pojave: površina tekućine koja miruje najbliže se približava idealno ravnoj površini. Zbog površinske napetosti staklo se razlijeva po tekućem kositru i njegova se donja površina pri-lagođava površini kositra. Istovremeno s plamenim poliranjem toplinski se obra-đuje i gornja strana staklene trake. Kada

2.2 Proizvodnja float stakla

Odlaganje

Lom

Rezanje Kupka Taljenje Sirovine

Hlađenje Bistrenje Miješanje

Strana kositra

Strana plina

Shematski prikaz proizvodnje stakla po float postupku

25

2.2

2.3.1 Opće značajke

Izvod iz standarda EN 572-1

U tablici 2 prikazane su minimalne vrijed-nosti prolaza (transmisije) svjetlosti za prozirna bezbojna stakla s planparalel-nim površinama i bez umetnutog žičanog pletiva.

2.3 Fizikalne značajke pločastog stakla

Značajke Simbol Vrijednost i jedinica

Gustoća ρ 2 500 kg/m3

Čvrstoća 6. stupanj prema Mopsu

Elastični modul E 7 x 1010 Pa

Poisonov broj µ 0,23

Koeficijent prolaza topline U 5,80 W/m2·K

Specifična toplinska konstanta c 0,72 x 103 J/(kg·K)

Koeficijent linearnog toplinskog rastezanja (između 20° i 300°C) α 9 x 10-6 K-1

Provodljivost topline λ 1 W/(m·K)

Srednji količnik loma za vidljivu svjetlost (380 do 780 nm) c 1,5

Debljina stakla(mm)

Transmisija svjetlosti(τ min)

3 0,88

4 0,87

5 0,86

6 0,85

8 0,83

10 0,81

12 0,79

15 0,76

19 0,72

25 0,67

Tablica 2: Minimalne vrijednosti transmisije za okomiti upadni kut

Tablica 1: Mehaničke značajke

26

2.3

Napomena: Izmjerena čvrstoća na savijanje kod stakla ne može pred-stavljati jedini temelj za procjenu vrijednosti čvrstoće materijala. Čvr-stoća stakla, kao i kod svih čvrstih materijala, u velikoj mjeri ovisi o po-vršinskoj obradi (prvenstveno s one strane koja je izložena nateznim si-lama). Sva mikro i makro oštećenja na površini stakla smanjuju njegovu čvrstoću na savijanje.To znači da se pojam čvrstoće na savijanje može definirati samo sta-tistički; dakle, kao ona minimalna vrijednost pri kojoj je vjerojatnost loma najveća. Pri navedenim vri-jednostima za napetost vjerojatnost loma ovisi o veličini površine opte-rećene natezanim silama i trajanju opterećenja.Pri projektiranju nekog ostakljenja (pri izradi statičkog izračuna) mora-ju se koristiti bitno niže vrijednosti za dopuštenu čvrstoću na savijanje.

2.3.2 Čvrstoća na savijanje

Čvrstoća na savijanje po definiciji znači da su one na-petosti na savijanje, koje će s 5 % vjerojatnosti izazvati lom, prema statistici u 95 % slučajeva veće od vrijed-nosti navedenih u tablici 3.

Vrsta stakla Tlačna čvrstoća (N/mm2)

Zrcalno staklo 45

Float staklo 45

Liveno staklo 25

Profilno staklo 45

Zrcalno staklo sa žicom 25

Liveno staklo sa žicom 25

Djelomično kaljeno staklo 70

Kaljeno staklo 120

Lijepljeno steklo Vrijede vrijednosti upotrijebljenih

Od ostalih značajki stakla na ovom mje-stu ćemo spomenuti samo sljedeće:• Staklo ne gori, nije zapaljivo.• Ima homogene i glatke površine, lako

se čisti i zadovoljava sve higijenske uvjete.

• Staklo je vrlo otporno na kemijske utje-caje. Postojano je u većini kiselina i lu-žina, ne topi se u vodi, a istovremeno je korozivno vrlo postojano.

• Staklo ne apsorbira i ne odaje vlagu, ne isušuje se i ne savija se.

Kada dobije određeni oblik, dalje ga ne mijenja. Nije osjetljivo na hladnoću i tem-peraturne promjene, ne mijenja boju i ne zamućuje se. Ne preuzima ni ne odaje mirise. Staklo je suvremeni građevinski materijal s dugogodišnjom tradicijom, čija budućnost obećava.

Značajke Simbol Vrijednost

Temperatura transformacije tg 520 °C do 550 °C

Najviša temperatura za primjenu kaljenog stakla tmaxtrajno pri T = 200 °C;

kraće vrijeme pri T = 300 °C

Najveća temperaturna razlika između dvije točke na površini običnog stakla

δT 40 K

Najveća temperaturna razlika između dvije točke na površini kaljenog stakla

δT 200 K

Tablica 3: Čvrstoća na savijanje različitih stakala (minimalne vrijed-nosti)

2.3.3 Ostale toplinske značajke

Tablica 4: Toplinske značajke (orijentacijske vrijednosti)

27

2.3.

2

3 Staklo, prozor i fasada

3.1 Što se očekuje od današnjeg prozora

3.2 Prozor i zaštita okoliša

3.3 Prozor i toplinska zaštita3.3.1 Određivanje vrijednosti koeficijenta Uw (UPROZOR) prema odredbama

EN ISO 10077-13.3.2 Određivanje odmjerene vrijednosti (Ug,BW) za stakla prema DIN V 4108, dio 4

3.4 Prozor i ventilacija

3.5 Prozor i zvučna izolacija

3.6 Fasada i zaštita od sunca

3.7 Prozor i sigurnost

3.8 Konstrukcijsko ostakljivanje

30

3

Poznati arhitekt često je naglašavao da su prozori najvažniji i najkreativniji dio fa-sade. Prozori daju važan pečat estetskom izgledu fasade, a istovremeno moraju osi-gurati i pravilno ventiliranje i osvjetljenje prostora te na taj način povezati čovjeka s prirodom.

Osim toga, današnji prozori moraju od-govarati i mnogim drugim funkcionalnim zahtjevima poput zaštite od hladnoće, vrućine, buke, vjetra, kiše, provale i va-tre.

Funkcionalni kriteriji za prozore, odnosno pojedine dijelove fasade moraju se odre-diti već u fazi projektiranja. To konstrukto-rima prozora i fasada donosi niz dodatnih zadataka jer pri projektiranju moraju uzi-mati u obzir različite zakone, pravilnike, propise, standarde i tehničke smjernice.

STAKLO,PROZOR IFASADA

Primarne funkcije prozora:• zaštita od kiše, vjetra i hladnoće• prozirnost ili transparentnost• osiguravanje dnevnog svjetla• omogućavanje komuniciranja s okoli-

com• ventiliranje

Dodatne funkcije prozora:• toplinska zaštita• zaštita okoliša• zvučna zaštita• zaštita od sunca• zaštita objekta i ljudi• protupožarna zaštita• omogućavanje iskorištavanja sunčeve

energije• osiguravanje ugodnog osjećanja u

prostoru• osiguravanje dizajnerskih mogućnosti• prigušivanje elektromagnetnih utjecaja

Svi ti karakteristični zadaci prozora ostva-rivi su putem različitih funkcionalnih kon-strukcija. Takvi su prozori izazov za arhi-tekte i proizvođače građevinske stolarije. Oštriji zahtjevi, koji se odnose na prozore, odnosno fasadne elemente, istovremeno donose i bitno veće i svestranije zahtjeve za staklo i ostakljenje. Pretežni dio tih zahtjeva predstavljaju različite zaštitne funkcije koje se mogu postići samo suvremenim izola-cijskim staklima. Suvremeno višefunkcio-nalno izolacijsko staklo u sebi istovremeno može udruživati više zaštitnih funkcija.

Zbog svega nabrojenog, izolacijska su stakla postala sastavni dio fasade bez ko-jega se ne može - postala su subjekt koji određuje funkcionalnost vanjske ovojnice zgrade. Inovativnost u proizvodnji izolacij-skog stakla u posljednjih nekoliko godina nije samo ispunila očekivanja, već ih je čak i premašila.

Zbog različitih potreba i posebnih građe-vinsko-fizikalnih zahtjeva, osnovni se za-daci (primarne funkcije) današnjih prozo-ra sve više proširuju i posežu na područje dodatnih funkcija. Zato danas govorimo o funkcionalnim prozorima.

3.1 Što se očekuje od današnjeg prozora

32

3.1

Politički okvirni uvjeti

Visoko kotiranje nafte na robnoj burzi, drastični porast cijena goriva na postaja-ma, pritužbe korisnika zbog podizanja ci-jena zemljanog plina i, konačno, korište-nje nafte i plina kao sredstva političkog pritiska – to su dnevni naslovi u novina-ma o raspravama koje se svakodnevno vode i stalno donose nove aktualnosti tijekom posljednjih 30 godina.

Kako treba štedjeti, odnosno postupati s ograničenim resursima fosilnih ener-genata kako, s jedne strane, ne bismo ometali, odnosno ugrožavali gospodar-ski razvoj te kako bismo, s druge strane, rasteretili okoliš.

Donedavno su zahtjeve toplinske zaštite u građevinarstvu regulirali nacionalni propisi, odnosno pravilnici. Ti, do sada nacionalni, zakonski propisi doveli su u početku novog tisućljeća do europske smjernice (EPBD) o cjelovitoj energet-skoj učinkovitosti zgrada (2002/91/EG).

Tom smjernicom nije postignut samo od-lučan doprinos uštedi energije i prirodnih izvora, već i aktivan pomak u odnosu na globalnu zaštitu okoliša.

Svih 27 članica EU obavezale su se da će prenijeti uvjete EPBD (Energy Perfor-mance of Building Directive) u nacional-na zakonodavstva.

3.2 Prozor i zaštita okoliša

Indeksi kretanja cijena na referentnim trzistima u odnosu na 1995. godinu

0%

50%

100%

150%

200%

250%

300%

350%

1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005

Inde

ks c

ĳena

Ugljen Nafta ZP Električna energĳa

33

3.2

Akcijskim planom, objavljenim u listopa-du 2006., europska komisija želi proširiti temu energetske učinkovitosti na europ-sku razinu.

Zbog toga bi se energetska učinkovitost morala do 2020. godine podići za 20 %. Pri gradnji novih i sanacijama postojećih zgrada, između ostalog, predviđeno je poštivanje strožih kriterija štednje ener-gije. Na području zgrada primjećuje se veliki potencijal za uštedu energije.

U slučaju novogradnji komisija ima sred-njoročne planove, to jest, ukoliko budu na raspolaganju odgovarajuće tehnologije, teži ka standardu pasivnih kuća.

Toplinska izolacija – briga za okoliš

Sagorijevanje prirodnih i fosilnih goriva, poput loživog ulja, plina, drveta i ugljena, prati visoka emisija štetnih tvari koje snaž-no opterećuju atmosferu. Svaka ušteda pri potrošnji energije zato istovremeno znači i aktivan doprinos zaštiti okoliša.

Prva svjetska konferencija o klimi u Riu 1992. godine najviše se bavila upravo emisijom štetnih plinova u atmosferu. Su-dionici su se na kraju zasjedanja dogovo-rili (radilo se, zapravo, više o želji nego o dogovoru) da će do 2005. godine emisiju ugljičnog dioksida (CO2) smanjiti za 25 %. Taj cilj nije postignut.

1997. godine u Kyotu prvi su put definirani uvjeti smanjenja emisija CO2.

Ne zaboravimo:sa svakim ušteđenim litrom loživog ulja okoliš se rasterećuje za 3,0 kg, odnosno 1.500 litara CO2.

Emisije TGP 1986-2006 po glavnim izvorima

0

5000

10000

15000

20000

25000

1986 1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

kt C

O2 e

kv.

DrugoOtpaciPoljoprivredaGoriva u širokoj potrošnjiIndustrĳski procesi Goriva u industrĳiEnergetikaPromet

34

3.2

To znači strmi rast staklarstva i proizvod-nje prozora, posebno ako se uzme u obzir da gubici energije grijanja kroz slabo izo-lirane prozore još uvijek predstavljaju do 37 % svih toplinskih gubitaka kuće.

Zahvaljujući odličnoj kvaliteti nekih staka-la (primjerice staklu RX WARM), vrijedno-sti U i g su čak bolje nego kod većine ne-transparentnih fasadnih obloga (mnogo toga, naravno ovisi i o položaju fasade).

Danas ekonomski opravdanim troško-vima možemo postići optimalne uštede energije, a time i značajno doprinijeti za-štiti okoliša.

Suvremeni načini izrade građevinske stolarije i stakala omogućuju nam lako postizanje znatnih ušteda energije. U sljedećem poglavlju navodimo računske vrijednosti koeficijenata prolaza topline za cijeli prozor (Uw). Te tablice dobro nam prikazuju kako se prozor s boljom toplin-skom zaštitom izolacijskog stakla mijenja od energetskog potrošača u ekološki element koji čak i prikuplja energiju.

Time što prozor svojim energijskim opti-mumom sprečava gubitke energije grija-nja, omogućuje i stvaranje energije koju prenose sunčeve zrake. Naravno, čak i najučinkovitije iskorištavanje pasivne energije bilo bi besmisleno, kada bi, s druge strane, zbog slabo toplinski izolira-nih prozora gubili energiju.

Zato će izolacijsko staklo postati ener-getski optimalno tek kada ga uz nisku U vrijednost bude odlikovala i velika pro-pusnost za sunčevu energiju (g). S tim u vezi govorimo o energetskoj bilanci (vidi poglavlje 5.4.6). U Republici Sloveniji primjenjuje se Pravilnik o učinkovitoj po-trošnji energije u zgradama (vidi poglavlje 6.2). Pravilnik propisuje dopuštenu koli-činu potrošene energije s obzirom na tip zgrade. U pravilniku postoji i zahtjev kakvi moraju biti minimalni koeficijenti prolaza topline za pojedine građevinske elemen-te. Proizvod našeg poduzeća, izolacijsko staklo RX WARM s toplinskom zaštitom, s lakoćom zadovoljava te zahtjeve.

Ako su zidovi u prostorima dodatno pre-kriveni materijalima koji dobro zadržavaju apsorbiranu energiju, iskorištavanje do-bivene sunčeve energije još je učinkovi-tije, a istovremeno se poboljšava i dobro osjećanje u tim prostorima. Uz sve nave-deno možemo mirno utvrditi da je prozor mnogo više od otvora u zidu.

35

3.2

lf la

da

2

1

3

ψ

Izračun Uw – vrijednosti prozora provodi se uzimajući u obzir toplinske mostove, primjerice prozorski okvir i rub izolacij-skog stakla.

Linearni koeficijent prolaza topline ψ označava toplinski most na presjeku kroz staklo i okvir. Dodatno se time opisuje i ti-jek topline koji je posljedica međusobnog

djelovanja između okvira i ruba stakla, uključujući i utjecaj distancera.

Standard EN ISO 10077-1 određuje način izračunavanja vrijednosti Uw. Vrijednosti linearnog koeficijenta prolaza topline (ψ u W/mK) za metalne distancere navedeni su u Prilogu E (Tablica E1).

Novi Pravilnik o učinkovitoj potrošnji ener-gije u zgradama otvara putove novog ocje-njivanja energetskih značajki, prvenstveno na području prozora.

Zbog toga su rastuće cijene energije vo-dile ka tome da je potražnja, posebno za toplinski visokozaštićenim prozorskim ele-mentima, konstanto rasla. To je trend koji će se još povećavati.

Procjena vrijednosti toplinske zaštite pro-

vodi se na temelju harmoniziranog europ-skog proizvodnog standarda za stakla i prozore. Oni zahtijevaju primjenu europ-skog standarda za izračun U-vrijednosti stakla (EN 673) i prozora (EN 10 077).

Zahtjevi dokazivanja primjenjivosti za gra-đevinske proizvode u Njemačkoj su odre-đeni Pravilnikom o građenju (Bauregelliste BRL). Tehnička pravila koja se primjenjuju pri projektiranju navedena su u građevin-skim tehničkim propisima.

3.3 Prozor i toplinska zaštita

1 – unutarnja strana2 – staklo3 – vanjska strana

3.3.1 Određivanje vrijednosti koeficijenta Uw (UPROZOR)prema odredbama EN ISO 10077-1

36

3.3

Izvod iz standarda EN ISO 10077-1

Prilog E(normativni)

Linearni koeficijent prolaza topline za spojna mjesta između okvira i stakla

E. 1 Općenito

Vrijednost, koja se navodi za koeficijent prolaza topline kroz staklo Ug, vrijedi samo za polje u sredini stakla, ali i to samo kod dovoljno velikih stakala. Utjecaj distancera na tijekove topline u području staklenih rubova, koji raste s padom veličine stakla, nije uzet u obzir pri izračunu vrijednosti Ug. S druge strane, koeficijent prolaza topline kroz prozorski okvir Uf vrijedi samo za okvir bez stakla. Linearni koeficijent prolaza topline ψg uzima u obzir prolaz topline koji proizlazi iz kombiniranog utjecaja okvira, stakla i distancera. U najvećoj mjeri ovisi o toplinskoj provodljivosti materijala od kojega je izrađen distancer.

Primarni postupak određivanja vrijednosti linearnog koeficijenta prolaza topline jest numerički izračun prema EN ISO 10077-2. E.2 i E.3 sadržavaju standardne vrijednosti za ψg za tipične kombinacije distancer, okvir i vrsta ostakljenja. One se mogu primije-niti ako na raspolaganju nema rezultata detaljnijeg izračuna.

Napomena: za jednostruko staklo ψg = 0.

E. 2 Distancer od aluminija i običnog čelika

ψg vrijednosti za distancere od aluminija i običnog čelika, za određene okvire i vrste ostakljenja dane su u tablici E.1.

Tablica E.1: Vrijednosti linearnog koeficijenta prolaza topline ψ za tipične distancere od aluminija i običnog čelika

Materijal za prozorske okvire

Linearni koeficijent prolaza toplineza različite vrste ostakljenja

ψg

dvoslojno ili troslojno izolacijsko staklo; staklo

bez low-e nanosa;u MSP plin ili zrak

dvoslojnoa ili troslojnob izolacijsko staklo; staklo s

low-e nanosima;u MSP plin ili zrak

Drveni ili PVC okviri 0,06 0,08

Metalni okviri od toplinski prekinutih profila 0,08 0,11

Metalni okviri od profila bez toplinskih prekida 0,02 0,05

a jedno staklo s low-e nanosom u dvoslojnom izolacijskom staklub dva stakla s low-e nanosom u troslojnom izolacijskom staklu

37

3.3.1

E. 3 Toplinski tehnički poboljšani distancer

Toplinski tehnički poboljšani distancer određuje se jednadžbom (E.1) sa sljedećim značajkama.

∑ (d • λ) ≤ 0,007 (E. 1)

Pri tome jed debljina stijene u distanceru, u m;λ toplinska provodljivost materijala od kojega je izrađen distancer u W/(m • K).

Ukupni zbroj odnosi se na sve tijekove topline paralelne s glavnim smjerom tijeka to-pline.

Debljina d mjeri se pravokutno na glavni smjer tijeka topline, vidi sliku E.1. Vrijednosti za toplinsku provodljivost distancera preuzimaju se prema ISO 10456 ili ISO 10077-2.

a) Šuplji distancer b) Puni distancer ∑ (d•λ) = 2(d1•λ1) + (d2•λ2) ∑ (d•λ) = d1•λ1

Slika E. 1 Primjeri određivanja značajki toplinski tehnički poboljšanog distancera

Tablica E.2 sadržava vrijednosti za toplinski tehnički poboljšani distancer koji ispunja-va uvjete iz jednadžbe E.1.

Tablica E.2: Vrijednosti linearnog koeficijenta prolaza topline ψ za distancere s poboljšanom toplinsko-tehničkom sposobnošću

Materijal za prozorske okvire

Linearni koeficijent prolaza topline za različite vrste ostakljenja s poboljšanom toplinsko-tehničkom sposobnošću

ψg

dvoslojno ili troslojno izolacijsko staklo; staklo

bez low-e nanosa;u MSP plin ili zrak

dvoslojnoa ili troslojnob izolacijsko staklo; staklo s

low-e nanosima;u MSP plin ili zrak

Drveni ili PVC okviri 0,05 0,06

Metalni okviri od toplinski prekinutih profila 0,06 0,08

Metalni okviri od profila bez toplinskih prekida 0,01 0,04

a eno steklo z Low-e nanosom v dvoslojnem izolacijskem steklub dve stekli z Low-e nanosom v troslojnem izolacijskem steklu

38

3.3.1

100

80 1010

Af/(m2)

l/(m)

Ag/(m2)

Primjer za Uw – vrijednost – izračun prema EN ISO 10077, dio 1

Podaci: Drveni prozor, kvadratni Uf = 1,4 W/m2K Dvoslojno izolacijsko staklo RX WARM 1,1 Ug = 1,1 W/m2K Aluminijski distancer ψ = 0,08 W/m2KAg = površina staklaAf = površina okviral = vidljivi opseg stakla (dimenzije u cm)

Uw =

UgAg + UfAf + ψ l Aw

Uw =

1,1 • 0,8 • 0,8 + 1,4 • 0,36 + 0,08 • 3,2 1,00

Uw =

0,704 + 0,504 + 0,256 1,00

Uw = 1,5 W/m2K

Prilog F(informativni)

Koeficijent prolaza topline prozora

Tablica F.1 i tablica F.2 sadržavaju tipične vrijednosti, određene prema postupku u tom dijelu standarda ISO 10077 primjenom linearnog koeficijenta prolaza topline iz priloga E za normalne vrste distancera (vidi tablicu E.1). Odgovarajuće vrijednosti za toplin-sko-tehnički poboljšane distancer (vidi tablicu E.2) dane su u tablicama F.3 i F.4.

Podaci u tablicama F.1 do F.4 izračunati su za prozore:• vertikalno umetnute,• dimenzija 1,23 m do 1,48 m,• s 30 % površine okvira i 20 % cijele površine prozora,• s ostakljenjima i vrstom okvira kako slijedi:

- Ostakljenje: Ug ≥ 2,1: staklo bez nanosa; Ug ≤ 2,0: niskog stupnja emisije- Okvir: Uf = 7,0: metalni okviri od profila bez toplinskih prekida; 2,2 ≤ Uf ≤ 3,8:

metalni okviri od toplinski prekinutih profila; Uf ≤ 2,0: drveni ili PVC okviri• s jednim krilom.

Vrijednosti za prozore drugih dimenzija, koji se ugrađuju drugačije od vertikalnih, s drukčijim udjelom površine okvira ili drugim kombinacijama okvira i ostakljenja, mogu se odrediti pomoću jednadžbe iz glavnog dijela tog standarda.

39

3.3.1


Tablica F.1 – Koeficijenti prolaza topline za vertikalne prozore s 30 % površinskog udjela okvira na cijelu površinu prozora i tipičnim vrstama distancera

Vrsta ostakljenja Ug

W/(m2•K)

Koeficijent prolaza topline za tipične vrste distanceraUf [W/(m2•K)]

0,8 1,0 1,2 1,4 1,6 1,8 2,0 2,2 2,6 3,0 3,4 3,8 7,0

Jednostruko ostakljenje

5,7 4,2 4,3 4,3 4,4 4,5 4,5 4,6 4,6 4,8 4,9 5,0 5,1 6,1

Dvoslojno ili troslojno izolacijsko staklo

3,3 2,7 2,8 2,8 2,9 2,9 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 4,5

3,2 2,6 2,7 2,7 2,8 2,9 2,9 3,0 3,1 3,2 3,3 3,5 3,6 4,4

3,1 2,6 2,6 2,7 2,7 2,8 2,9 2,9 3,0 3,1 3,3 3,4 3,5 4,3

3,0 2,5 2,5 2,6 2,7 2,7 2,8 2,8 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 4,2

2,9 2,4 2,5 2,5 2,6 2,7 2,7 2,8 2,9 3,0 3,1 3,2 3,4 4,2

2,8 2,3 2,4 2,5 2,5 2,6 2,6 2,7 2,8 2,9 3,1 3,2 3,3 4,1

2,7 2,3 2,3 2,4 2,5 2,5 2,6 2,6 2,7 2,9 3,0 3,1 3,2 4,0

2,6 2,2 2,3 2,3 2,4 2,4 2,5 2,6 2,7 2,6 2,9 3,0 3,2 4,0

2,5 2,1 2,2 2,3 2,3 2,4 2,4 2,5 2,6 2,5 2,8 3,0 3,1 3,9

2,4 2,1 2,1 2,2 2,2 2,3 2,4 2,4 2,5 2,5 2,8 2,9 3,0 3,8

2,3 2,0 2,1 2,1 2,2 2,2 2,3 2,4 2,5 2,4 2,7 2,8 3,0 3,8

2,2 1,9 2,0 2,0 2,1 2,2 2,2 2,3 2,4 2,3 2,6 2,8 2,9 3,7

2,1 1,9 1,9 2,0 2,0 2,1 2,2 2,2 2,3 2,3 2,6 2,7 2,8 3,6

2,0 1,8 1,9 2,0 2,0 2,1 2,1 2,2 2,3 2,5 2,6 2,7 2,8 3,6

1,9 1,8 1,8 1,9 1,9 2,0 2,1 2,1 2,3 2,4 2,5 2,5 2,7 3,6

1,8 1,7 1,8 1,8 1,9 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,6 2,7 3,5

1,7 1,6 1,7 1,7 1,8 1,9 1,9 2,0 2,1 2,2 2,4 2,5 2,6 3,4

1,6 1,6 1,6 1,7 1,7 1,8 1,9 1,9 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 3,3

1,5 1,5 1,5 1,6 1,7 1,7 1,8 1,8 2,0 2,1 2,2 2,3 2,5 3,3

1,4 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7 1,7 1,8 1,9 2,0 2,2 2,3 2,4 3,2

1,3 1,3 1,4 1,5 1,5 1,6 1,6 1,7 1,8 2,0 2,1 2,2 2,3 3,1

1,2 1,3 1,3 1,4 1,5 1,5 1,6 1,6 1,8 1,9 2,0 2,1 2,3 3,1

1,1 1,2 1,3 1,3 1,4 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 2,1 2,2 3,0

1,0 1,1 1,2 1,3 1,3 1,4 1,4 1,5 1,6 1,8 1,9 2,0 2,1 2,9

0,9 1,1 1,1 1,2 1,2 1,3 1,4 1,4 1,6 1,7 1,8 1,9 2,0 2,9

0,8 1,0 1,1 1,1 1,2 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,9 2,0 2,8

0,7 0,9 1,0 1,0 1,1 1,2 1,2 1,3 1,4 1,5 1,7 1,8 1,9 2,7

0,6 0,9 0,9 1,0 1,0 1,1 1,2 1,2 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 2,7

0,5 0,8 0,8 0,9 1,0 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,8 2,6

40

3.3.1


Tablica F.2 – Koeficijenti prolaza topline za vertikalne prozore s 20 % površinskog udjela okvira na cijelu površinu prozora i tipičnim vrstama distancera


W/(m2•K)


0,8 1,0 1,2 1,4 1,6 1,8 2,0 2,2 2,6 3,0 3,4 3,8 7,0


5,7 4,7 4,8 4,8 4,8 4,9 4,9 5,0 5,0 5,1 5,2 5,2 5,3 6,0


3,3 3,0 3,0 3,0 3,1 3,1 3,2 3,2 3,3 3,4 3,5 3,5 3,6 4,1

3,2 2,9 2,9 3,0 3,0 3,0 3,1 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 4,0

3,1 2,8 2,8 2,9 2,9 3,0 3,0 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,9

3,0 2,7 2,8 2,8 2,8 2,9 2,9 3,0 3,1 3,1 3,2 3,3 3,4 3,9

2,9 2,6 2,7 2,7 2,8 2,8 2,8 2,9 3,0 3,1 3,1 3,2 3,3 3,8

2,8 2,6 2,6 2,6 2,7 2,7 2,8 2,8 2,9 3,0 3,1 3,1 3,2 3,7

2,7 2,5 2,5 2,6 2,6 2,6 2,7 2,7 2,8 2,9 3,0 3,1 3,1 3,6

2,6 2,4 2,4 2,5 2,5 2,6 2,6 2,6 2,7 2,6 2,9 3,0 3,1 3,5

2,5 2,3 2,4 2,4 2,4 2,5 2,5 2,6 2,7 2,5 2,8 2,9 3,0 3,5

2,4 2,2 2,3 2,3 2,4 2,4 2,4 2,5 2,6 2,4 2,7 2,8 2,9 3,4

2,3 2,2 2,2 2,2 2,3 2,3 2,4 2,4 2,5 2,4 2,7 2,7 2,8 3,3

2,2 2,1 2,1 2,2 2,2 2,2 2,3 2,3 2,4 2,3 2,6 2,7 2,7 3,2

2,1 2,0 2,0 2,1 2,1 2,2 2,2 2,2 2,3 2,2 2,5 2,6 2,7 3,1

2,0 2,0 2,0 2,1 2,1 2,1 2,2 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 3,1

1,9 1,9 1,9 2,0 2,0 2,1 2,1 2,1 2,3 2,3 2,4 2,5 2,6 3,1

1,8 1,8 1,9 1,9 1,9 2,0 2,0 2,1 2,2 2,3 2,3 2,4 2,5 3,0

1,7 1,7 1,8 1,8 1,9 1,9 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3 2,3 2,4 2,9

1,6 1,7 1,7 1,7 1,8 1,8 1,9 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3 2,3 2,8

1,5 1,6 1,6 1,7 1,7 1,7 1,8 1,8 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3 2,7

1,4 1,5 1,5 1,6 1,6 1,7 1,7 1,7 1,9 1,9 2,0 2,1 2,2 2,7

1,3 1,4 1,5 1,5 1,5 1,6 1,6 1,7 1,8 1,9 1,9 2,0 2,1 2,6

1,2 1,3 1,4 1,4 1,5 1,5 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 1,9 2,0 2,5

1,1 1,3 1,3 1,3 1,4 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 1,9 2,4

1,0 1,2 1,2 1,3 1,3 1,3 1,4 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 2,3

0,9 1,1 1,1 1,2 1,2 1,3 1,3 1,3 1,5 1,5 1,6 1,7 1,8 2,3

0,8 1,0 1,1 1,1 1,1 1,2 1,2 1,3 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7 2,2

0,7 0,9 1,0 1,0 1,1 1,1 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,5 1,6 2,1

0,6 0,9 0,9 0,9 1,0 1,0 1,1 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,5 2,0

0,5 0,8 0,8 0,9 0,9 0,9 1,0 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,9

41

3.3.1


W/(m2•K)


0,8 1,0 1,2 1,4 1,6 1,8 2,0 2,2 2,6 3,0 3,4 3,8 7,0


5,7 4,2 4,3 4,4 4,4 4,5 4,5 4,6 4,7 4,8 4,9 5,0 5,1 6,1


3,3 2,7 2,7 2,8 2,9 2,9 3,0 3,0 3,1 3,2 3,4 3,5 3,6 4,4

3,2 2,6 2,7 2,7 2,8 2,8 2,9 3,0 3,0 3,2 3,3 3,4 3,5 4,4

3,1 2,5 2,6 2,7 2,7 2,8 2,8 2,9 3,0 3,1 3,2 3,3 3,5 4,3

3,0 2,5 2,5 2,6 2,6 2,7 2,8 2,8 2,9 3,0 3,1 3,3 3,4 4,2

2,9 2,4 2,5 2,5 2,6 2,6 2,7 2,8 2,8 3,0 3,1 3,2 3,3 4,2

2,8 2,3 2,4 2,4 2,5 2,6 2,6 2,7 2,8 2,9 3,0 3,1 3,2 4,1

2,7 2,3 2,3 2,4 2,4 2,5 2,6 2,6 2,7 2,8 2,9 3,1 3,2 4,0

2,6 2,2 2,2 2,3 2,4 2,4 2,5 2,5 2,6 2,6 2,9 3,0 3,1 3,9

2,5 2,1 2,2 2,2 2,3 2,4 2,4 2,5 2,6 2,5 2,8 2,9 3,0 3,9

2,4 2,0 2,1 2,2 2,2 2,3 2,3 2,4 2,5 2,5 2,7 2,8 3,0 3,8

2,3 2,0 2,0 2,1 2,2 2,2 2,3 2,3 2,4 2,4 2,7 2,8 2,9 3,7

2,2 1,9 2,0 2,0 2,1 2,1 2,2 2,3 2,3 2,3 2,6 2,7 2,8 3,7

2,1 1,8 1,9 2,0 2,0 2,1 2,1 2,2 2,3 2,2 2,5 2,6 2,8 3,6

2,0 1,8 1,8 1,9 2,0 2,0 2,1 2,1 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 3,6

1,9 1,7 1,8 1,8 1,9 2,0 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,7 3,5

1,8 1,6 1,7 1,8 1,8 1,9 1,9 2,0 2,1 2,2 2,4 2,5 2,6 3,5

1,7 1,6 1,6 1,7 1,8 1,8 1,9 1,9 2,0 2,2 2,3 2,4 2,5 3,4

1,6 1,5 1,6 1,6 1,7 1,7 1,8 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3 2,5 3,3

1,5 1,4 1,5 1,6 1,6 1,7 1,7 1,8 1,9 2,0 2,1 2,3 2,4 3,2

1,4 1,4 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7 1,7 1,8 2,0 2,1 2,2 2,3 3,2

1,3 1,3 1,4 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 2,0 2,1 2,2 3,1

1,2 1,2 1,3 1,3 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 2,1 2,2 3,0

1,1 1,2 1,2 1,3 1,3 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7 1,9 2,0 2,1 3,0

1,0 1,1 1,1 1,2 1,3 1,3 1,4 1,4 1,6 1,7 1,8 1,9 2,0 2,9

0,9 1,0 1,1 1,1 1,2 1,3 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 2,0 2,8

0,8 0,9 1,0 1,1 1,1 1,2 1,2 1,3 1,4 1,5 1,7 1,8 1,9 2,8

0,7 0,9 0,9 1,0 1,1 1,1 1,2 1,2 1,3 1,5 1,6 1,7 1,8 2,7

0,6 0,8 0,9 0,9 1,0 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,8 2,6

0,5 0,7 0,8 0,9 0,9 1,0 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,6 1,7 2,5


Tablica F.3 – Koeficijenti prolaza topline za vertikalne prozore s 30 % površinskog udjela okvira na cijelu površinu prozora i toplinsko-tehničkim poboljšanjem distancera

42

3.3.1


W/(m2•K)


0,8 1,0 1,2 1,4 1,6 1,8 2,0 2,2 2,6 3,0 3,4 3,8 7,0


5,7 4,7 4,8 4,8 4,8 4,9 4,9 5,0 5,0 5,1 5,2 5,2 5,3 6,0


3,3 3,0 3,0 3,0 3,1 3,1 3,2 3,2 3,3 3,4 3,5 3,5 3,6 4,1

3,2 2,9 2,9 3,0 3,0 3,0 3,1 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 4,0

3,1 2,8 2,8 2,9 2,9 3,0 3,0 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,9

3,0 2,7 2,8 2,8 2,8 2,9 2,9 3,0 3,1 3,1 3,2 3,3 3,4 3,9

2,9 2,6 2,7 2,7 2,8 2,8 2,8 2,9 3,0 3,1 3,1 3,2 3,3 3,8

2,8 2,6 2,6 2,6 2,7 2,7 2,8 2,8 2,9 3,0 3,1 3,1 3,2 3,7

2,7 2,5 2,5 2,6 2,6 2,6 2,7 2,7 2,8 2,9 3,0 3,1 3,1 3,6

2,6 2,4 2,4 2,5 2,5 2,6 2,6 2,6 2,7 2,6 2,9 3,0 3,1 3,5

2,5 2,3 2,4 2,4 2,4 2,5 2,5 2,6 2,7 2,5 2,8 2,9 3,0 3,5

2,4 2,2 2,3 2,3 2,4 2,4 2,4 2,5 2,6 2,4 2,7 2,8 2,9 3,4

2,3 2,2 2,2 2,2 2,3 2,3 2,4 2,4 2,5 2,4 2,7 2,7 2,8 3,3

2,2 2,1 2,1 2,2 2,2 2,2 2,3 2,3 2,4 2,3 2,6 2,7 2,7 3,2

2,1 2,0 2,0 2,1 2,1 2,2 2,2 2,2 2,3 2,2 2,5 2,6 2,7 3,1

2,0 2,0 2,0 2,1 2,1 2,1 2,2 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 3,1

1,9 1,9 1,9 2,0 2,0 2,1 2,1 2,1 2,3 2,3 2,4 2,5 2,6 3,1

1,8 1,8 1,9 1,9 1,9 2,0 2,0 2,1 2,2 2,3 2,3 2,4 2,5 3,0

1,7 1,7 1,8 1,8 1,9 1,9 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3 2,3 2,4 2,9

1,6 1,7 1,7 1,7 1,8 1,8 1,9 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3 2,3 2,8

1,5 1,6 1,6 1,7 1,7 1,7 1,8 1,8 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3 2,7

1,4 1,5 1,5 1,6 1,6 1,7 1,7 1,7 1,9 1,9 2,0 2,1 2,2 2,7

1,3 1,4 1,5 1,5 1,5 1,6 1,6 1,7 1,8 1,9 1,9 2,0 2,1 2,6

1,2 1,3 1,4 1,4 1,5 1,5 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 1,9 2,0 2,5

1,1 1,3 1,3 1,3 1,4 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 1,9 2,4

1,0 1,2 1,2 1,3 1,3 1,3 1,4 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 2,3

0,9 1,1 1,1 1,2 1,2 1,3 1,3 1,3 1,5 1,5 1,6 1,7 1,8 2,3

0,8 1,0 1,1 1,1 1,1 1,2 1,2 1,3 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7 2,2

0,7 0,9 1,0 1,0 1,1 1,1 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,5 1,6 2,1

0,6 0,9 0,9 0,9 1,0 1,0 1,1 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,5 2,0

0,5 0,8 0,8 0,9 0,9 0,9 1,0 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,9


Tablica F.4 – Koeficijenti prolaza topline za vertikalne prozore s 20 % površinskog udjela okvira na cijelu površinu prozora i toplinsko-tehničkim poboljšanjem distancera

43

3.3.1

Korektivne vrijednosti∆Ug

W/(m2•K)

Osnove

+ 0,1 Ukrasni profili u MSP-u dijele prostor na 4 polja (1 križ)

+ 0,2 Ukrasni profili u MSP-u dijele prostor na više od 4 polja (2 ili više križeva)

Korekcijska vrijednost ∆Ug za izračun odmjerene vrijednosti Ug,BW

Izračun EN 673 Mjerenje EN 674

Nazivna vrijednostUg

Korektivna vrijednost∆Ug po DIN V 4108-4

Odmjerena vrijednostUg,BW = Ug + ∆Ug

3.3.2 Određivanje odmjerene vrijednosti (Ug,BW) za stakla prema DIN V 4108, dio 4

Izračun nazivne vrijednosti koeficijenta prolaza topline, za ostakljenja Ug provodi se prema EN 673. Pri određivanju odmje-rene vrijednosti (Ug,BW) u Njemačkoj treba

još dodatno uzeti u obzir DIN V 4108, dio 4. Postupak izračuna prikazan je na slici.

Izvod iz DIN V 4108, dio 4

44

3.3.2

Ako korisnik zgrade ne može bitno utje-cati na elemente oslobađanja vodene pare (sušenje građevinske konstrukcije, primjerice, ima vlastitu dinamiku), mora upotrijebiti jedan od elemenata koji sma-njuje relativnu vlažnost zraka i povezan je s razmjenom zraka u zgradi, dakle ven-tilacijom i klimatizacijom. To se obavlja spontano, prirodnom ventilacijom kroz dijelove zgrade koji nisu zabrtvljeni, pri-rodnom ventilacijom kroz otvorene pro-zore ili prinudnom (povremenom) venti-lacijom, primjerice kroz kuhinjsku napu i ventilatore u sanitarnim čvorovima.

Naravno, pri tome moramo biti svjesni da česta izmjena zraka, prvenstveno u sezo-ni grijanja, može biti povezana i s velikim gubicima energije grijanja. Što je bolja to-plinska izolacija vanjske ovojnice zgrade, to su važniji ti gubici.

Kod starih prozora izmjena zraka obavlja se spontano, kroz slabo zabrtvljene otvo-re. Kod novih prozora, propusnost zraka kroz otvore zakonski je ograničena. Mje-rodavan je standard EN 12 207. On za-htijeva, s obzirom na broj katova zgrade, propusnost otvora kategorije 2 ili 3.

Nedovoljna ventilacija prostora može imati više negativnih učinaka: ljudi se lo-šije osjećaju, a prevelika vlažnost može izazvati nastanak plijesni te time posred-nu štetu na pojedinim dijelovima objekta. Posebno štetno je njezino djelovanje na drvene prozore.

U studiji o kvaliteti unutarnjeg zraka, u kojoj se analiziralo u kolikoj mjeri pojedini elementi utječu na pogoršanje kvalitete, pokazala je da je za 54 % kompletnog po-goršanja kvalitete zraka kriva slaba ven-tilacija. Značenje ventilacije je u tome da čovjeku osigura ugodan boravak i isto-vremeno sprječava nastanak štete.

Elementi, koji povećavaju zračnu vlaž-nost, povezani su s oslobađanjem vode-ne pare – bilo da je to posljedica boravka ili posljedica sušenja konstrukcije zgrade. U svakom kućanstvu nastaje, djelomično zbog svakodnevnih zadataka, djelomično zbog disanja, mnogo vodene pare. Če-tveročlano kućanstvo dnevno proizvodi prosječno 10 litara vode u obliku vodene pare. Zrak može apsorbirati samo ogra-ničenu količinu. Ovdje govorimo o rela-tivnoj vlažnosti. Ona padom temperature može dostići vrijednost od 100 %, odno-sno točku orošavanja. Pri toj temperaturi višak vlage počinje se izlučivati u obli-ku vodenih kapljica. Ta se pojava naziva kondenzacijom.

3.4 Prozor i ventilacija

45

3.4

Tamo, gdje ne postoje takva rješenja, ventilacija se obavlja tako da se gubi što manje topline grijanja:- ujutro se prozračuju svi prostori (po-

sebno spavaće sobe) 10 do 15 minuta - tijekom dana prozračivanje se obavlja

još tri do četiri puta (s obzirom na pove-ćanu vlažnost)

- prozori se ne otvaraju samo na nagib, nego do kraja, a takva ventilacija osigu-rava intenzivnu izmjenu zraka u kratkom vremenu

- tijekom zračenja isključuje se grijanje- pri optimiziranom načinu grijanja pro-

stora treba se pobrinuti da temperatura noću ne pada ispod 15 stupnjeva.

Topli zrak može na sebe vezati više vlage, zato je manja opasnost od kondenzacije, a izbjegava se i hlađenje stijena.

Tako visoka nepropusnost zgrade zahti-jeva i plansku ventilaciju. Danas u vezi s tim poznajemo više konstrukcijskih rješe-nja. Pomoću njih jednostavno možemo zadovoljiti zahtjeve Pravilnika o ventila-ciji i klimatizaciji zgrada (Službeni list RS br. 42/2002) koji zahtijevaju da izmjena zraka bude 0,5/h, odnosno tolika da se tijekom jednog sata svakoj osobi osigura 15 m3 svježeg zraka. Kada je ta izmjena veća od 0,7/h, moraju se ugraditi sustavi koji toplinskim izmjenjivačima iz odsisa-nog zraka izlučuju energiju i vraćaju je u sustav.

Samostalni agregat za ventilaciju toplinskim izmjenjivačem

3

2

1

Filter

Ventilatoris motorima

Toplinskiizmjenjivač Odsisani zrak

Zagrĳani zrak

Svježi zrak

Iskorišteni zrak 1

33

22

46

3.4

ti zahtjevima Pravilnika o zvučnoj zaštiti zgrada prema standardu DIN 4109: 1989.

Najvažniju ulogu pri pasivnoj zaštiti od buke mora preuzeti fasada. Dok vanjski zidovi mogu bez problema zadovoljiti tu zadaću, problem prigušivanja buke kod prozora objektivno je veći.

Na sposobnost zvučne izolacije prozora odlučujuće utječe brtvljenje. Prozor je konstrukcija sastavljena od više elemena-ta, od kojih svaki utječe na njegovu uku-pnu sposobnost zvučne izolacije. Putovi kojima zvuk prolazi iz okolice zgrade kroz prozor u unutrašnjost, prikazani su na do-njoj shemi.

Jedna od funkcija suvremenog prozora, koja nije na zadnjem mjestu, jest i učin-kovita zvučna izolacija. U posljednja tri desetljeća opterećenje okoliša bukom od prometa povećalo se 6 puta, a od zrako-plova čak 30 puta.

Mjere zaštite od buke mogu biti aktiv-ne ili pasivne. Aktivnim mjerama emisija buke smanjuje se već na izvoru ili se ba-rem ograničava njezino širenje u okoliš. Najčešće se izvode ograde protiv buke, odnosno nasipi i preseljenje jako optere-ćenih prometnica u ukope i tunele.

Razumljivo je da se većina zgrada u gra-dovima ne može zaštititi aktivnim mjera-ma. Za njihovu zaštitu koriste se pasivne mjere kojima se ograničava prodor buke u radne ili stambene prostore. Propi-si zahtijevaju poštivanje pasivnih mjera protiv buke već pri projektiranju. Pravilnik o zvučnoj zaštiti zgrada (Sl. l. br. 14/99) propisuje da se potrebna zvučna izolacija vanjskih konstrukcija određuje u skladu sa standardom DIN 4109: 1989 koji pro-pisuje opće uvjete pasivne zaštite zgrada. Potrebna sposobnost zvučne izolacije za prozore i prostore zato mora odgovara-

Nekoliko tipičnih razina zvuka

3.5 Prozor i zvučna izolacija

Izvor zvuka Približna udaljenost Razina zvuka

Šuštanje lišća 1 m 10 dB

Tik-tak sata 1 m 20 dB

Tiha glazba 1 m 40 dB

Normalni govor 1 m 50 – 60 dB

Osobni automobil 7 m 80 dB

Teški kamion 7 m 90 dB

Pneumatski čekić 7 m 90 – 100 dB

Reaktivni zrakoplov 20 m 120 – 130 dB

1. Kroz spoj između prozorskog okvira i fasadnog zida

2. Putem prozorskih okvira

3. Kroz zazore između okvira i krila

4. Preko spoja između stakla i

5. Kroz staklo

47

3.5

nosti koje nude konstrukcija prozora, pri-padajuće staklo sa zvučnom izolacijom, sustav ventilacije i način sjenčanja (roloi).

Za konačnu razinu zaštite od buke od od-lučujućeg je značaja ugrađeni prozor koji u tu svrhu mora zadovoljavati nekoliko mi-nimalnih zahtjeva:• šesterostruko zaključavanje• postavljanje brtvila na različitim razina-

ma• što veći razmak između brtvila• propusnost zraka kroz otvore mora biti

manja od 1• okov mora odgovarati težini ostakljenja• upotreba stakala sa zvučnom izolaci-

jom, izmjerenih prema EN 20 140-3• upotreba odgovarajućih brtvila pri

umetanju stakla u prozorsko krilo• stručna ugradnja u građevinski otvor.

Usprkos stručnoj ugradnji može se oče-kivati da će konačna vrijednost prigušiva-nja buke (R’W) za 2–3 dB biti niža od labo-ratorijski izmjerene vrijednosti (RW).

Prodor zvuka prvim putem može se spri-ječiti ili barem jako smanjiti kvalitetnom ugradnjom prozorskog okvira u vanjske zidove. Prijenos zvuka kroz okvir postaje relevantan tek u slučaju da ugrađeno sta-klo ima umetnuto staklo veće izolacijske sposobnosti (RW > 40 dB). Prolaz trećim putem može se jako ograničiti kvalitetnom izvedbom otvora i njihovim brtvljenjem. Rezultati mjerenja pokazuju da se slabim brtvljenjem u otvorima zvučna izolacija prozora pogoršava za 3 do 4 dB. Prije-nos zvuka preko spoja sa staklima mora se uzeti u obzir samo kod prozora koji su ostakljeni izolacijskim staklima. Na sma-njenje sposobnosti zvučne izolacije pro-zora mogu utjecati i drugi faktori. Tako, primjerice, otvorene klapne smanjuju tu vrijednost za polovinu. Sličan učinak može imati i slabo zabrtvljena kutija za rolete. Mogući načini izvedbe navedeni su u ta-blici 40 u Prilogu 1 u standardu DIN 4109.

Ako se želi osigurati učinkovito prigušiva-nje buke, moraju se iskoristiti sve moguć-

Stupac 1 2 3 4 5

Redak Područja razine buke

Vanjska razina buke

(dB)

Vrsta prostora

Bolničke sobe u

zdravstvenim institucijama i sanatorijima

Dnevne sobe u stanovima,

spavaće sobe u hotelima,

učionice

Uredski prostori i

slično*

Zahtijevana R’W,SK za fasadne elemente (dB)

1 II do 55 35 30 -

2 II 55-60 35 30 30

3 III 61-65 40 35 30

4 IV 66-70 45 40 35

5 V 71-75 50 45 40

6 VI 76-80 ** 50 45

7 VII > 80 ** ** 50

* posebni zahtjevi se ne određuju za vanjske zidove prostora u kojima uobičajena aktivnost stvara takvu razinu buke da na nju vanjska buka koja se propušta kroz zidove nema bitan utjecaj.

** u tim slučajevima zahtjeve treba prilagoditi lokalnim uvjetima.

Izvadak iz standarda DIN 4109 – tablica 8

48

3.5

Zato su u propisanim uvjetima za staklo i prozor točno određene vrijednosti sposob-nosti zvučne izolacije. Dok za toplinske izo-lacije vrijede neka općenita pravila, plani-ranje zvučne izolacije umnogome ovisi i od individualno postavljenih zahtjeva. Osnova za takvo planiranje jest, naravno, izmjerena razina vanjske buke. Ona se može dobiti mjerenjem stvarnog stanja na mjestu bu-duće gradnje ili se preuzima iz nomogra-ma: “Određivanje relevantne razine vanjske buke pred fasadom, ovisno o tipičnih uvjeta različitih prometnih opterećenja”, kao sa-stavni dio standarda DIN 4109.

Određivanjem područja vanjske buke i namjene prostora u zgradi pomoću ta-blice na prethodnoj strani određuje se predložena ukupna vrijednost sposobno-sti zvučne izolacije R’w,SK.

Vrijednosti iz navedene tablice moraju se (ovisno o omjeru površine fasadnog zida

i tlocrtne površine) popraviti korekcijskim faktorom iz Tablice 9.

Za određivanje tražene sposobnosti zvučne izolacije prozora R’w,SK treba podijeliti ovisno o udjelima koje u fasadnom zidu imaju pro-zor i zid. U Tablici 10 ta podjela predstavlje-na je primjerom stambene zgrade u kojoj su prostori visine 2,5 m i dubine 4,5 m.

Primjer: ako je tražena R’w,SK 40 dB, pro-zor pri 30 % udjelu prozora na fasadi mora imati računsku vrijednost Rw,R 35 dB, a zid Rw,R 45 dB.

Vrijednost Rw,R, dana za prozore i prozor-ska vrata proizlazi iz zadržane vrijednosti 2 dB za koju se mora smanjiti laboratorij-ski izmjerena vrijednost:

Rw,R = Rw,P – 2 dB

Zadržana vrijednost za vrata je 5 dB.



Stupac/Redak 1 2 3 4 5 6 7 8 9 101 SSZID-PROZOR /STLOCRT (m2) 2,5 2,0 1,6 1,3 1,0 0,8 0,6 0,5 0,4

2 korekcija +5 +4 +3 +2 +1 0 -1 -2 -3

Stupac 1 2 3 4 5 6 7

RedakRwSK u

dB prema tablici 8

Vrijednosti sposobnosti zvučne izolacije za zid/prozor u dB (pri sljedećim površinama prozora u % s obzirom na ukupnu površinu zida)

10 % 20 % 30 % 40 % 50 % 60 %

1 30 30/25 30/25 35/25 35/25 50/25 30/30

2 3535/3040/25

35/3035/3240/30

40/3040/3250/30

45/32

3 4040/3245/30

40/35 45/35 45/3540/3760/35

40/37

4 4545/3750/35

45/4050/37

50/40 50/4050/4260/40

60/42

5 50 55/40 55/42 55/45 55/45 60/45 -

Tablica vrijedi za stambenu zgradu u kojoj su prostori visoki 2,5 m i duboki 4,5 m (uzimajući u obzir zahtjeve i vrijednosti za R’WSK, koje određuje tablica 8 i korekcije u visini 2 dB koje određuje tablica 9).

49

3.5

Stupac 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

Redak Rw,P

dBRw,R

dBCa

dBCtr

a

dBKonstrukcijske

značajke

Jednostruki prozor s izolacijskim

staklomb,c

KorekcijeKRA

dBKS

dBKFV

dBKF1,5

dBKSp

dB1 d 25 d d dGes u mm

sastav stakla u mmMSP u mm

ili Rw.P.GLAS v dBbrtvilo u fugi

≥ 6-

≥ 8≥ 27

-

D d d d d

2 d 30 d d dGes u mmsastav stakla u mm

MSP u mmili Rw.P.GLAS v dBbrtvilo u fugi

≥ 6-

12≥ 30(1)

D d d d d

3 33 31 -2 -5 dGes u mmsastav stakla u mm


≥ 8≥ 4 + 4

≥ 12≥ 30(1)

-2 0 -1 0 0



≥ 8≥ 4 + 4≥ 16e

≥ 30(1)

-2 0 -1 0 0



≥ 10≥ 6 + 4

≥ 12≥ 32(1)

-2 0 -1 0 0



≥ 10≥ 6 + 4≥ 16e

≥ 33(1)

-2 0 -1 0 0



≥ 10≥ 6 + 4≥ 16e

≥ 35(1)

-2 0 -1 0 0



≥ 12≥ 8 + 4≥ 16e≥ 38

(2)(AD/MD+ID)e

-2 0 0 0 0



≥ 14≥ 10 + 4

≥ 20≥ 39

(2)(AD/MD+ID)f

-2 0 0 0 0

Izvod iz priloga 1/A1 DIN 4109: rujan 2003

Tablica 40: Konstrukcijska tablica za jednostruke prozore s izolacijskim staklom

Iz Tablice 40 u Prilogu 1 može se očitati tražena računska vrijednost sposobnosti zvučne izolacije za ostakljenje u ovisno-sti o vrsti prozorske konstrukcije. U tom su slučaju vrijednosti Rw,R i Rw,P za staklo

jednake. Vrijednosti u tablici vrijede za prozore najveće površine 3 m2. U sluča-ju kada je površina pojedinog ostakljenja veća, vrijednosti u tablici se smanjuju za 2 dB.

50

3.5

Stupac 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

Redak Rw,P

dBRw,R

dBCa

dBCtr

a

dBKonstrukcijske

značajke

Jednostruki prozor s izolacijskim

staklomb,c

KorekcijeKRA

dBKS

dBKFV

dBKF1,5

dBKSp

dB10 40 38 -2 -5 Rw.P.GLAS v dB

brtvilo u fugi≥ 40

(2)(AD/MD+ID)-2 0 0 -1 -1

11 41 39 -2 -5 Rw.P.GLAS v dBbrtvilo u fugi

≥ 41(2)(AD/MD+ID)

0 0 0 -1 -2


≥ 44(2)(AD/MD+ID)

0 -1 0 -1 -2


≥ 46(2)(AD/MD+ID)

0 -2 0 -1 -2


≥ 49(2)(AD/MD+ID)

0 -2 +1 -1 -2


≥ 51(2)(AD/MD+ID)

0 -1 +1 -1 -2

16 ≥46 ≥44 f f f f F f f f f

dGes

sastav staklaMSPRw.P.GLAS

brtvilo u fugi

(1)(2)

Ukupna debljina staklaSastav oba jednostruka staklaMeđuprostor, napunjen zrakom ili argonomIzmjerena vrijednost u laboratoriju, standardne dimenzije (1,23 m x 1,48 m)AD – vanjsko brtvilo po cijelom opsegu; MD – srednje brtvilo po cijelom opsegu; ID – unutarnje brtvilo po cijelom opsegu zazora krilaMinimalno jedna elastična brtva, u pravilu se postavlja kao srednje brtviloDvije elastične brtve, u pravilu se postavljaju kao srednje i unutarnje brtvilo ili također kao vanjsko i unutarnje brtvilo

a Spektar vrijednosti prilagođavanja vrijedi samo za prozore. Može odstupati od specifičnih vrijednosti stakla. Trenutno nema zakonsko značenje, a uzima ga u obzir buduća europska standardizacija.

b Dvostruki utor kod krila drvenih prozora; minimalno dva učinkovita otvora kod krila metalnih i PVC prozora. Potrebne brtve postavljaju se u utor po cijelom opsegu bez prekida. Moraju biti meko i trajno elastične, otporne na starenje i lako zamjenjive.Kako bi se postiglo ravnomjerno zatvaranje i dovoljno visok pritisak zatvaranja po cijelom području utora, mora se predvidjeti dovoljan broj mjesta zaključavanja.

c Zvučna zaštita opisanog ostakljenja nije identična s alternativno navedenim zvučnim zaštitama.d Vrijednosti se preuzimaju iz stare tablice 40, izdanje 1989-11, jer u statistici nema novih konstrukcija. Zato nema

vrijednosti za C, Ctr i korekcijskih vrijednosti.e Kod drvenih prozora dovoljna je jedna brtva po cijelom opseguf Dokaz s testiranjem

Očitana vrijednost iz tablice 40 za zvučno zaštitu Rw,R.PROZOR za jednostruki prozor s izolacijskim staklom može se odrediti na sljedeći način:Rw,R = Rw,R + KAH + KRA + KS + KFV + KF1,5 + KF,3 + KSp dB

Pri tome je:KAH

KRA

KS

KFV

KF1,5

KF,3

KSp

Korekcija za prozore aluminij-drvo; KAH = -1 dB;Ta korekcija ne vrijedi ako je aluminijska školjka zabrtvljena do krila i slijepog dovratnika. Dopušteni su mali otvori za izjednačavanje tlaka između aluminijske školjke i drvenog okvira. Korekcijska vrijednost za udio okvira < 30 %. Udio okvira je cijela površina okna minus vidljiva veličina stakla. KRA se ne smije uzimati u obzir kod fiksnih ostakljenja.Korekcijska vrijednost za dvokrilne prozore bez srednjeg stupca.Korekcijska vrijednost za fiksna ostakljenja s povećanim udjelom staklaKorekcija za prozore < 1,5 m2; KF1,5

Korekcija za prozore s pojedinim staklima ≥ 3m2 KF,3 = -2 dBKorekcijska vrijednost za umetnuta ukrasna polja (staklo podijeljeno križevima)

Vrijednosti vrijede za zabrtvljene prozore po cijelom opsegu. Prozori sa sustavima ventilacije nisu obuhvaćeni.

51

3.5

Slovenski Pravilnik o učinkovitoj potroš-nji energije u zgradama propisuje da sve ostakljene površine na ovojnici zgrade s površinom stakla iznad 0,5 m2 (osim onih koje su okrenute u smjeru od sjeveroisto-ka, sjevera do sjeverozapada ili su u lipnju između 9. i 17. sati osjenčane prirodnom ili umjetnom preprekom), moraju omo-gućavati zaštitu od sunčevog zračenja i odbljeska. Pri tome je, uzimajući u obzir utjecaj položaja ugradnje, faktor propu-snosti kompletnog sunčevog zračenja stakla i sjenila g < 0,5.

Faktor g u tom slučaju ne obuhvaća samo propusnost za sunčevo zračenje kroz staklo, nego i propusnost stakla i sjenila zajedno (vidi poglavlje 6.5).

U posljednje vrijeme intenzivno se radi na idejnom rješenju tzv. “pametnog prozora” (smart window) kojim bi se univerzalno i istovremeno riješili problemi optimalne ljetne i zimske zaštite (vidi poglavlje 6.6).

Zahtjev da se uz prirodno svjetlo može boraviti ili raditi i dublje u unutrašnjosti zgrade može se s lakoćom ostvariti pri-mjenom stakla. Dobitkom dnevnog svje-tla istovremeno se kroz staklo dobiva i više energije. Ona je, ovisno o namjeni zgrade i (ili) godišnjeg doba, više ili manje poželjna.

U suvremenoj arhitekturi staklo se već dugo koristi kao element koji daje pe-čat oblikovanju najzahtjevnijih upravnih, društvenih i poslovnih zgrada. I različiti problemi mogu se uspješno riješiti kori-štenjem suvremenih proizvoda od stakla. U slučaju sunčevog zračenja pravilnim planiranjem uspješno se može očuvati ravnoteža između korisnog dobitka ener-gije zimi i iskorištene energije za hlađenje ljeti.

Na taj se način primjenom suvremenih stakala sa zaštitom od sunca može bitno smanjiti potrošnja energije koja je potreb-na za ventilaciju i klimatizaciju.

3.6 Fasada i zaštita od sunca

52

3.6

Izvod iz priloga EN 1267:2006Prilog E

(informativni)

Preporučene klase ostakljenja

Ako se koristi, ostakljenje treba odgovarati pripadajućoj klasi otpornosti prema EN 356 i klasi otpornosti tog standarda prema tablici E.1 kako bi moglo osigurati odgo-varajuću zaštitu.

3.7 Prozor i sigurnost

Poznato je da u više od polovice sluča-jeva provalnici u zgrade provaljuju kroz prozor i vrata jednostavnim alatima. Zbog tako velikog postotka nasilnih provala kroz prozor, bilo je nužno potrebno sa-staviti “katalog” protumjera. Zaštitu od provalnika i kradljivaca nude nam tako-zvani protuprovalni prozori. Mogu biti od drveta, PVC-a, aluminija ili čelika. Njihova je prednost posebno visoka mehanička stabilnost okvira, krila i okova. Njihova je značajka isto tako visoko kvalitetno osta-kljenje: Ono može biti zaštita od bačenog predmeta ili čak protuprovalna zaštita.

Europski standardi

Europski standard prema EN 1627:2006 razvrstavaju građevinske proizvode u šest klasa otpornosti. Pri tome se uzimaju u obzir metode koje primjenjuju provalni-ci, kao i kriminalna statistika iz pojedinih država.

Klase otpornosti 1 do 3Klase 1, 2 i 3 odnose se na metode prova-le koje obično primjenjuju počinitelji koji provaljuju kada im se za to pruži prilika. Polazi se od toga da su te provale izvr-šene zbog dobre prilike, bez očekivanja da se ulovi dobar plijen. Dolazi do manjeg

prekomjernog nasilja i alat koji se koristi često je običan ručni alat i poluge.

Kod metoda provale opisanih u ovoj klasi najčešće se izbjegava buka, ali i nepotre-ban rizik. Rizik raste s trajanjem provale, a vrijeme je ograničeno i ovisi o klasi ot-pornosti. Osim toga, stupanj otpornosti je faktor koji se može prepoznati tek pri-likom krađe. Viša klasa otpornosti često izaziva prekid provale.

Klase otpornosti 4 do 6Klase otpornosti 4, 5 i 6 uzimaju u obzir iskusne i profesionalne provalnike koji imaju konkretan cilj, kao i informacije o očekivanom plijenu. Te provale obično su planirane i počinitelji raspolažu infor-macijama o građevinskim proizvodima na kojima će se obavljati provala. Buka je planirana i počinitelj uzima više vremena. Koriste se jači alati (alat za jednog čovje-ka) i s visokom vjerojatnošću se može predvidjeti da se radi o organiziranom kriminalu.

Preporučene klase ostakljenjaPrilog E prikazuje nam pojedine klase otpornosti prozora i pripadajuće tipove ostakljenja.

53

3.7

Ostakljenje, test sa spuštanjem kugle (zaštita od bačenog predmeta)VdS 2163 EN 356 DIN 52290 (zamijenjen s EN)

- P1A -

- P2A -

- - A1

- P3A -

- - A2

- P4A -

EH01 - A3

- P5A -

EH02 - DH4 (nije objavljen)

Ostakljenje, test udarnim oruđem (zaštita od proboja)VdS 2163 EN 356 DIN 52290 (zamijenjen s EN)

- P6B B1

EH1 - -

- P7B B2

EH2 - -

- P8B B3

EH3 - -

Protuprovalni prozori (cijeli element)VdS 2534 DIN EN 1627ff DIN 18054 (zamijenjen s DIN EN)

N WK2 EF0/EF1

A WK3 EF2

B WK4 EF3

C WK5 -

Klasa otpornosti Klasa otpornosti prema EN 3561 P4A

2 P5A

3 P6B

4 P7B

5 P8B

6 P8B

Klase otpornosti za ostakljenja i prozore

Tablica E.1 – Preporučena ostakljenja

Ako se u jednom proizvodu koristi više stakala, primjerice u izolacijskom staklu, jedno staklo mora odgovarati klasi otpornosti prema tablici E.1.

U tablici su navedene klase otpornosti ostakljenja i prozora u skladu s VdS smjernica-ma, europskim standardima i njemačkim standardima. Zahtjevi za navedene elemente rastu odozgo nadolje. Ubuduće će područje sigurnosti za prozore uređivati europski standardi: EN 1627—1630.

54

3.7

Konstrukcijsko ostakljivanje jest tehnika ostakljivanja pri kojoj se stakleni proi-zvodi ne umeću u okvire, već se lijepe na podkonstrukcije. U Europu je ta tehnika stigla prije približno dvadesetpet godina iz SAD-a, a interes za nju i u Sloveniji u posljednje vrijeme sve više raste.

Tehnika konstrukcijskog ostakljenja arhi-tektima je značajno proširila paletu mo-gućnosti za oblikovanje staklenih fasada.

Primjeni navedene tehnike stazu je uta-balo prvenstveno iskustvo stečeno pri-mjenom trajno elastičnih ljepila (brtvila). Izvanredno kvalitetna funkcionalna ljepila osiguravaju sigurnost konstrukcije. Obič-ni okviri u tom slučaju ne dolaze u obzir jer se staklo rubovima inače lijepi za okvir. Fuga prenosi sva opterećenja (vjetar, vla-stitu težinu) na podkonstrukciju.

Radionički izrađeni konstrukcijski ele-menti na objektu spajaju se s osnovnom konstrukcijom. Čisto konstrukcijsko osta-kljenje, pri kojem su sva četiri staklena ruba nalijepljena i bez (vidljivih) pričvrsnih, odnosno sigurnosnih elemenata, pri po-gledu na fasadu pruža izgled homogene staklene površine koja prekriva zgradu.

Kod dvostrane izvedbe s dvije suprotno ležeće stranice stakla postavljaju se letve koje osiguravaju čvrstu vezu s podkon-strukcijom. Obostrano konstrukcijsko ostakljenje može se izvesti vertikalno ili horizontalno postavljenim letvicama. Mo-guća je i ugradnja točkastih mehaničkih sigurnosnih elemenata. Najvažniji zahtje-vi kod konstrukcijski ostakljenih fasada su sljedeći:


55

Osiguranje kvalitete

Treba izraditi sustav kontrolnih postupaka za sve faze tehnološkog postupka.

• Postupci za kontrolu ulaznih kompone-nata:- konstantna kvaliteta površinske obra-

de profila- kompatibilnost svih upotrijebljenih

materijala sa silikonom- praćenje i testiranje svih tehničkih

parametara (primjerice natezne čvr-stoće silikona)

• Kontrolni postupci tijekom proizvodnje:- provjera dimenzija- provjera vremena polimerizacije sili-

kona

Sustav osiguranja kvalitete treba dopuniti uvođenjem vanjskog nadzora neovisnog instituta.

Upotreba tipiziranih sistemskih rješenja

Tipizirana konstrukcijska fasada, koju su zajednički razvili proizvođači brtvenih ma-terijala, montažeri fasada i projektanti su-stava, od proizvođača izolacijskih stakala zahtijeva izradu tehnološkog plana za serij-sku proizvodnju konstrukcijskih elemena-ta. Serijska izrada tih elemenata isto tako zahtijeva specifičnu proizvodno-tehničku opremljenost. Takve elemente građevinar može pričvrstiti na fasadu uobičajenim metodama. Time su isključene promjene na sigurnosnim komponentama.

Dopuštenje za konstrukcijska ostaklje-nja kao lijepljenih staklenih konstrukcija određeno je putem EOTA u ETAG 002.

Osim čistog konstrukcijskog ostakljenja danas poznajemo i niz sličnih izvedbi.

Mehanička čvrstoća i postojanost

• ETAG 002 pri konstrukcijskim ostaklje-njima zahtijeva generalno mehaničko nosivo lijepljenje.

• Radi mehaničke postojanosti treba ko-ristiti posebne silikone za konstrukcij-sko lijepljenje.

• Treba osigurati dovoljno veliku fugu lije-pljenja.

• U nekim slučajevima treba osigurati podupiranje vanjskog i unutarnjeg sta-kla.

Brtvljenje izolacijskih stakala

• Treba upotrijebiti ispitani sustav dvo-stupanjskog brtvljenja: unutarnje brtv-ljenje na osnovi butila i vanjsko siliko-nom koji je jedino brtvilo otporno na UV zrake.

• Posebnu pozornost treba posvetiti brtvljenju u kutovima.

• Treba precizno odrediti uvjete ugrad-nje:- drenaža- ventilacija i odzračivanje- vodonepropusnost- paronepropusnost (prema unutra)

Točno određen tehnološki postupak

Treba osigurati tehnološki postupak koji će jamčiti konstantnu stručnu razinu u serijskoj proizvodnji. Budući da se ne mogu osigurati jednaki uvjeti kao u pro-izvodnoj hali (vremenski uvjeti, prašina i nečistoća), nije moguće lijepiti elemente na podkonstrukcije na objektu.

56

3.8

4 Izolacijsko staklo

4.1 Definicija izolacijskog stakla

4.2 Tehnološke izvedbe izolacijskih stakala

4.3 U-vrijednost prema EN 673

4.4 Sposobnost emisije ε prema EN 673

4.5 g-vrijednost prema EN 410

4.6 Svjetlosna propusnost LT prema EN 410

4.7 Ra - indeks reprodukcije boja

4.8 Apsorpcija energije

4.9 Faktor osjenčavanja

4.10 S - karakteristika selektivnosti

4.11 Procijenjena vrijednost zvučne izolacijske sposobnosti Rw

4.12 Učinak dvostrukog stakla

4.13 Pojava interferencije

4.14 Anizotropija

4.15 Temperatura točke orošavanja (TR)

4.16 Određivanje debljine stakla

58

4

Proizvodnja izolacijskog stakla stara je već više od 60 godina, a prvi patent za takvo staklo bio je prijavljen još davne 1865. godine.

Službenu definiciju pojma “izolacijsko staklo” određuje EN 1279-1. “Izolacijsko staklo je mehanički stabilna i trajna je-dinica od minimalno dva stakla koja su

međusobno odvojena jednim ili dvama međuprostorima te hermetički zatvorena po rubovima.”

U hermetički zatvorenom prostoru izme-đu staklenih ploča nema vakuuma, kao što se često pogrešno navodi, već suhi zrak, odnosno plin. Vakuum, naime, iz statičnih razloga nije moguće postići.

4.1 Definicija izolacijskog stakla

59

Izolacijsko staklo s organski lijepljenim brtvljenjem po rubovima

Lijepljena izolacijska stakla imaju jedno-struko ili dvostruko brtvljenje. Stakla s jednostupanjskim brtvljenjem sačinjena su od metalnog okvira (perforirani alumi-nijski ili pocinčani čelični distanceri) koji je napunjen visokoaktivnim sredstvom za sušenje. Fuga, koja nastaje između sta-klenih rubova i sljemena distancera, po-punjava se trajno elastičnim sredstvom za brtvljenje. Za stakla manjih dimenzija fuga se ponekad popunjava i termopla-stičnim sredstvom za brtvljenje, ali za ta-kvo staklo vrijedi da se s povećavanjem temperature snažno smanjuje njegova mehanička čvrstoća i paropropusnost. Zbog kratkog životnog vijeka danas se stakla s jednostrukim brtvljenjem prak-tično više ne izrađuju.

Najkvalitetnija izolacijska stakla – a takva izrađuje i poduzeće REFLEX – izrađena su po sustavu dvostupanjskog brtvljenja. Pri tom sustavu se na perforirani, distancni okvir, koji je napunjen sredstvom za suše-nje, nanosi trajno plastično brtvilo, izrađe-no na osnovi poliizobutilena (butil). To br-tvilo, koje se naziva i unutarnje ili primarno brtvilo, nanosi se neprekinuto u obliku tra-ke jednake širine i debljine na obje bočne plohe distancera. Osnovna funkcija unu-tarnjeg brtvila je zaštita prostora među staklima od difundirajuće vodene pare. Nakon sastavljanja oba stakla i okvira, fuga na sljemenu distancera zapunjava se trajnoelastičnim sredstvom za brtvlje-nje. To sredstvo, koje se naziva i vanjsko ili sekundarno, najčešće je izrađeno na bazi polisulfida (poznato i pod nazivom “Thio-kol”), poliuretana ili silikona.

Životni vijek izolacijskog stakla ovisi o kva-liteti spajanja staklenih rubova i stručnog ostakljivanja. S obzirom na način izvedbe brtvljenja po rubovima izolacijska stakla dijele se u četiri skupine.

Izolacijsko staklo sa zavarenim staklenim rubovima

Ta stakla izrađuju se tako da se rubovi obje staklene ploče zagrijavaju do tališta, a zatim se zasuču i stisnu u zajednički rub. Međuprostor se dugotrajnim postupkom puni suhim zrakom ili plinom. Otvori koji su bili za to potrebni kasnije se staljuju. Među takva izolacijska stakla spadaju i poznati proizvodi s GADO i SEDO.

Izolacijsko staklo s lemljenim staklenim rubovima

Pri ovom postupku opranim staklenim pločama najprije se na rubove nanosi ta-nak sloj bakra, a zatim se pokriva slojem kositra. Između oba kositrom presvuče-na staklena ruba lemilicom se pričvršćuje distancer od kositra željene širine. Ni pri ovom postupku u proizvodu nema sred-stva za sušenje, zato se dobiva dovoljno suhi prostor između staklene ploče tako da se staklo dodatno propuhuje jako vrućim zrakom. Zbog visokih troškova i niske produktivnosti taj se postupak kori-sti samo još u vrlo ograničenom opsegu. Najpoznatiji proizvod iz te skupine izola-cijskih stakala je staklo “Thermopane”.

4.2 Tehnološke izvedbe izolacijskih stakala

60

4.2

Izolacijsko staklo s toplinski poboljšanim brtvljenjem po rubovima

U slučaju najnovije tehnologije, TPS, dis-tančni okvir više nije od metala, već se izrađuje od termoplastičnih organskih materijala (Thermo Plast Spacer). Pla-stični materijal, izrađen na bazi butila i pomiješan sa sredstvom z sušenje, u vru-ćem stanju se u potrebnoj širini nanosi na rub stakla. Nakon hlađenja materijal ima dovoljno visoku mehaničku čvrstoću te može preuzeti ulogu distančnog okvira, a istodobno predstavlja odličnu prepre-ku za vodenu paru koja prodire. Na kraju proizvodnog procesa fuga između oba staklena kraka iznad sljemena distancera popunjava trajno elastičnim sredstvom za brtvljenje (polisulfidom). Brtvljenje ruba, koje se izvodi tim materijalima, predstav-lja manji toplinski most, što je u uspored-bi s metalom izrazita prednost. Toplinski poboljšano rubno brtvljenje znači da na dodirnim mjestima između stakla i pro-zorskog okvira teže dolazi do konden-zacije vodene pare (pomak izoterme 10 °C kroz prozorsko krilo pomiče se pod staklo u dubinu utora). Bolja sposobnost toplinske izolacije rubova u minimalnom opsegu se iskazuje i u zajedničkom ko-eficijentu prolaza topline (U-vrijednost). Alternativa TPS sustavima su klasični sustavi s dvostupanjskim brtvljenjem pri kojima se umjesto metalnog distancera koristi distancer koji je kombinacija PVC-a i tankog lima. REFLEX koristi proizvod poduzeća TGI (vidi poglavlje 6.3).

Danas se gotovo isključivo izrađuju izo-lacijska stekla s dvostupanjskim brtvlje-njem, s obzirom na to da ta stakla imaju vrlo dug životni vijek. Osim gore opisanog sustava postoje i druge vrste izolacijskih stakala s dvostrukim brtvljenjem.

Za strukturna ili sastavljena ostakljenja ili ostakljenja nadsvjetla, dakle posvuda tamo gdje su ostakljenja izložena snaž-nom utjecaju UV-zraka, mogu se koristiti samo izolacijska stakla kod kojih se kao vanjsko brtvilo upotrebljava silikon. Među trajno elastičnim materijalima silikon je jedini koji se kemijski ne razgrađuje pod utjecajem ultraljubičastih zraka. Među-tim, njegova molekularna struktura ima tu slabost da zbog slabe povezanosti mo-lekula ne predstavlja prepreku za difun-dirajuće molekule lakih plinova – na pri-mjer, molekule argona. Zato se ta stakla u pravilu ne mogu izrađivati i kao toplinski zaštitna stakla s plinskim punjenjem, ali je razvojem tehnologije poduzeće REFLEX uspjelo da novim pristupom ipak izradi izolacijska stakla koja su brtvljena siliko-nom i punjena argonom. Proizvodima s tim značajkama uz naziv proizvoda do-daje se i UV (primjerice RX WARM UV, RX SUN UV, RX SAFE UV).

Tipične izvedbe izolacijskih stakala

3Rubovi

dvostupanjskilĳepljeni

2

Rubovizavareni

1

Rubovilemljeni

61

4.2

4.3 U-vrijednost prema EN 673

ψ-vrijednost

Linearni koeficijent prolaza topline ψ ka-rakterizira toplinske mostove za pojedine dijelove građevinskog elementa. Nakon određivanja standarda EN ISO 10 077 pri određivanju vrijednosti koeficijenta topline kroz prozor (Uw) mora se uzeti u obzir i vrijednost linearnog koeficijenta ψ. Za prozore, toplinske mostove definiraju utjecaji prozorskog krila, izolacijskog sta-kla i njegovog distancera. Nije moguće određivanje vrijednosti ψ samo za izola-cijsko staklo.

Preuzimanjem novih europskih standarda opraštamo se od stare oznake za određi-vanje vrijednosti prolaza topline kroz ma-terijal: simbol “k”, koji je bio stara oznaka za koeficijent prolaza topline, zamijenio je simbol “U”.

Koeficijent prolaza topline U još uvijek je središnja fizikalna karakteristika za odre-đivanje vrijednosti toplinskih gubitaka kroz neki građevinski element. Koefici-jent predstavlja količinu toplinske ener-gije koja se u određenom vremenu i uz razliku temperature 1 K (između vanjske i unutarnje površine) gubi kroz površinu veličine 1 m2. Što niža je U-vrijednost, to bolja je sposobnost toplinske izolacije. Fizikalna jedinica za mjerenje U-vrijedno-sti je W/m2K. Vrijednost se određuje po-moću izračuna prema standardu EN 673 ili mjerenjem prema standardu EN 674. Kada su uvjeti rubova jednaki, izračuna-vanjem i mjerenjem dobivaju se uspore-dive U – vrijednosti. Ta tehnika mjerenja ne obuhvaća toplinske mostove koji se u praksi obično pojavljuju.

62

4.3

4.4 Sposobnost emisije ε prema EN 673

Normalna emisijska sposobnost εn

prema EN 673

Pri određivanju normalne emisijske spo-sobnosti εn prema EN 673 koristi se gore opisani postupak mjerenja, a pritom se određuje vrijednost 30 valnih duljina iz-među 5,5 µm i 50 µm. Iz tih pojedinih vri-jednosti određuje se srednja vrijednost uzimajući u obzir raspoređivanje tempe-raturne emisije pri + 10 °C. Rezultat se označava kao normalna emisijska spo-sobnost εn.

Deklarirana emisijska sposobnost εd

prema EN 1096

Deklarirana vrijednost emisijske sposob-nosti εd jest dana nazivna vrijednost nor-malne emisijske sposobnosti proizvođa-ča bazičnog stakla.

Stakla s toplinskom zaštitom i neka sta-kla sa zaštitom od sunca zbog metalnih slojeva imaju vrlo niske koeficijente emi-sijske sposobnosti (između 0,1 i 0,02). Zbog njihove niske emisivnosti u struci se često nazivaju “low-e stakla“ (Low-Emi-ssivity Glass). Prema koeficijentu ε obič-no staklo emitira približno 83 % primljene energije, a nisko-emisijsko staklo samo od 2 do 10 %.

Emisijska vrijednost (ε) predstavlja od-nos između količine energije, koju emitira neko tijelo, i količine energije, koju bi uz iste temperaturne uvjete emitiralo crno tijelo. Emisijska sposobnost običnog stakla vrlo je visoka: 83,7 %. S obzirom na toplinsku zaštitu izolacijskog stakla to znači: Što je niža sposobnost emitiranja, toliko je bolja U – vrijednost. U prošlosti su se U – vrijednosti stakla uvijek mjerile u uređajima za testiranje, a danas su na raspolaganju pouzdani računski postup-ci (EN 673). Za izvedbu izračuna između ostalog je potrebna i vrijednost ε.

Određivanje emisijske sposobnosti izvodi se mjerenjem refleksije površine građe-vinskog elementa. Ovdje treba naglasiti da upadni kut leži blizu vertikale proma-trane površine i mjerenje se provodi na različitim valnim duljinama. Tako određe-na vrijednost refleksije R u skladu s jed-nadžbom

ε = 1 – R

preračunava se u emisijsku vrijednost. Buduće da tehnički nije moguće provodi-ti mjerenja s upadnim kutom 0°, mjerenje se općenito provodi za srednji upadni kut ≤ 10°.

63

4.4

4.5 g-vrijednost prema EN 410

Ukupan prolaz sunčeve energije kroz izolacijsko staklo RX WARM 1,1 – raspodjela upadne energije (EN 410).

ranje kapaciteta klimatskih naprava. Za samostalne je zgrade, međutim, poželjno da ta vrijednost bude što viša. Tako će staklo dopuštati iskorištavanje pasivne sunčeve energije, a time se evidentno smanjuju troškovi grijanja. g-vrijednost sastoji se od dva udjela energije: energije koja se izravno propušta (ET) i energije koja se sekundarno emitira (qn).

g = ET + qn

Donedavno su se podaci za g-vrijednost dobivali mjerenjem prolaza prema meto-di koju je propisivao standard DIN 67 507. Metoda mjerenja prema europskom stan-dardu EN 410 je identična, a promijenjen je spektar umjetnog emitiranja sunčeve energije čiji se prolaz mjeri laboratorijski. Zbog te promjene nove su vrijednosti u pravilu 2 do 3 % više od starih.

gEN = gDIN + 2 - 3 %

g-vrijednost deklarirana prema EN 410 (u talijanski i engleskoj terminologiji naziva se sunčani faktor, odnosno SF) u posto-cima predstavlja vrijednost ukupnog pro-laza sunčane energije kroz ostakljenje. Pri mjerenju prolaza sunčeve energije kroz staklo uzima se u obzir emitiranje cijelog sunčevog spektra (sunčeve zrake valnih duljina od 300 do 2.500 nm). Emi-tirano staklo odbija dio sunčeve energije (refleksija energije - ER), dio apsorbira (apsorpcija energije - EA), a ostatak kroz njega izravno prolazi (transmisija energije – ET). Apsorbirana energija zagrijava sta-klo, a ono pri hlađenju navedenu energiju djelomično emitira prema van, a ostatak prema unutra (qn i qz).

Poznavanje vrijednosti g za određeno staklo važno je za svaki tip strukture. U poslovnim zgradama, u kojima je poželj-na što niža vrijednost, podatak nam kaže kakva se zaštita od sunčevih zraka može očekivati. Informacija je važna za plani-

100 %Sunčeve energije

Refleksija sunčeve energije 29 %

Sekundarno emitiranjeenergije premavan qz = 11 %

Cjelokupni prolaz sunčeve energije g=60 %

Direktno propuštenasunčeva energija 52 %

Sekundarno emitiranjeenergije premaunutra qn =8 %

64

4.5

100

90

80

70

60

50

40

30

20

10

0

100

90

80

70

60

50

40

30

20

10

0300 500 700 900 1100 1300 1500 1700 1900 2100 2300 2500

4.6 Svjetlosna propusnost LT prema EN 410

Osnovna veličina 100 % odgovara ne-ostakljenom građevinskom otvoru. Pri-rodna dnevna svjetlost ugodnija je od umjetne, zato pozitivno utječe na čovje-ka. Osim toga, u slučaju da se umjetna svjetlost zamijeni prirodnom, očuva se i relativno mnogo energije. Stupanj pro-pusnosti svjetlosti mora se prilagoditi na-mjeni objekta i njegovoj okolici. Moraju se uzeti u obzir i propisi koji određuju stupanj osvijetljenosti pojedinog radnog mjesta te po potrebi treba povećati ukupnu osta-kljenu površinu.

Propusnost RX WARM i običnog izolacijskog stakla s obzirom na raspodjelu intenzivnosti sunčevog spektra.

Stupanj propusnosti (transmisije) osvjet-ljenja definirana je vrijednošću u %. Ta vrijednost govori koliko postotaka vidlji-vog dijela sunčeve energije (od 380 do 780 nm) prodire kroz određeno zastaklji-vanje. Propusnost ovisi o debljini stakla, njegovoj kemijskoj strukturi, a u slučaju dodatnih slojeva na staklu i o značajkama tih slojeva.

Vrsta stakla LT (%) Ug (W/m2K)

Jednostruko float staklo 5 mm 89 5,8

Izolacijsko staklo RX 2,9 82 2,7

Izolacijsko staklo RX WARM 1,1 80 1,1

Ukupna sunčeva energija 100 %

Vidljiva svjetlost55 %

Toplina 41 %

UV

4 %

Rel

ativ

na in

tenz

ivno

st z

rače

nja

Relativna osjetljivost oka

Valna duljina (nm)

Propuštena energija s obzirom na sunčev spektar

Propusnost RX WARM i običnog izolacijskog stakla s obzirom na raspodjelu intenzivnosti sunčevog spektra.

* raspodjela energije prema DIN EN 410

RX WARM 1,1 Obično izolacijsko staklo

Vidljiva svjetlost 75 % 79 %

Toplina 29 % 66 %

Ukupna energija 52 % 73 %

Sunčev spektar Osjetljivost oka

Izolacijsko staklo RX WARM 1,1

Obično izolacijsko staklo

65

4.6

4.7 Ra - indeks reprodukcije boja

4.8 Apsorpcija energije

Osim propusnosti i refleksije, apsorpcija je treći element koji definira prolaz ener-gije kroz ostakljenje.

% transmisije + % refleksije + % apsorpcije = 100 %.

Tijekom apsorpcije, energija sunčevih zraka mijenja se u toplinsku energiju, a ona ponekad može zagrijati staklo (pone-kad i vrlo jako). Neka stakla pod određe-nim se uvjetima zagrijavaju do te mjere da dolazi do prekoračenja čvrstoće na savi-janje i staklo puca. Kako bi se to izbjeglo, stakla s apsorpcijom višom od 50 % pret-hodno se kale (toplinski obrađuju).

Reprodukcija boja vrlo je važna za fizi-ološko ponašanje, kao i s nekih psiho-loških i estetskih aspekata. Promjene u spektralnoj strukturi upadnog svjetla do kojih dolazi pri prolazu kroz ostakljenje, utječu na klimu boja u prostoru. Indek-som Ra,D označava se prepoznavanje boja pri dnevnoj svjetlosti, prvi put u pro-storu i drugi put pri pogledu kroz staklo. Na sličan način određuje se indeks Ra,R, kojim označavamo prepoznatljivost boja pri pogledu na vanjsku stranu stakla.

Sposobnost reprodukcije boja za poje-dino staklo prema EN 410 određuje se indeksom Ra. Skala faktora Ra dostiže vri-jednost 100. Najveća vrijednost Ra, koju može imati ostakljenje, iznosi 99, što s aspekta boje znači neutralan pogled na staklo i kroz njega. Kao osnovna vrsta svjetlosti normirana je vrsta D 65.

66

4.7

4.9 Faktor osjenčavanja

4.10 S - karakteristika selektivnosti

Ta vrijednost izražava odnos između svje-tlosne propusnosti i propusnosti cijele sunčeve energije za staklo.

S = LT/g

Viša selektivnost odražava povoljniji od-nos. Stakla sa zaštitom od sunca koja su izrađena pirolitičkom metodom (čvr-sti premazi metalnih oksida) imaju nisku selektivnost (približno 1). To znači da se s rastućom zaštitom od sunca smanjuje svjetlosna propusnost tog stakla.

Primjer:RX SUN SSS Grey:LT = 26 %; g = 28 %; S = 26/28 = 0,92

Za stakla sa zaštitom od sunca koja su izrađena po metodi katodnog nanoše-nja slojeva u vakuumu (meko nanošenje metala) karakteristična je visoka selektiv-nost. Ta stakla, usprkos odličnoj zaštiti od sunčeve energije, još uvijek propuštaju mnogo vidljive svjetlosti.

Primjer:RX SUN Neutral 68/37:LT = 68 %; g = 37 %; S = 68/37 = 1,84

Ovaj faktor, koji se u stručnim krugovima naziva i shading-coefficient (Sc), a u nje-mačkoj terminologiji b-faktor, vrlo je va-žan za projektiranje učinkovitih klimatskih uređaja u zgradama.

Faktor b je koeficijent između propusno-sti sunčeve energije (g) kroz odabrano ostakljenje i g-vrijednosti za standardno izolacijsko staklo koji je u VDI-smjernica-ma 2078 definiran kao 0,80.

b ≈ gostakljenja/0,80

Za jednostruko staklo od 3 mm vrijedi:

b ≈ gostakljenja/0,87

Primjer 1:RX SUN SSS Clear: g = 56 %; b = 0,7

Primjer 2:RX SUN Neutral 68/37: g = 37 %; b = 0,46

Iz oba se primjera vidi da se za učinkovito osjenčavanje objekta mora odabrati sta-klo s niskim faktorom osjenčavanja.

67

4.9

4.11 Procijenjena vrijednost zvučne izolacijske sposobnosti Rw

Razina zvuka

Razina zvuka subjektivno je izmišljena vrijednost kojom se prikazuje snaga zvu-ka. Promjena razine zvuka za 10 dB znači udvostručivanje snage zvuka. Odnosno, u skladu s logaritamskom skalom, po-boljšanje zvučne zaštite za 10 dB znači upola manje zvučno opterećenje.

Poboljšanje prigušivanja zvuka

Kada se tijekom sanacije objekta želi poboljšati i prigušivanje buke, mora se odabrati takvo ostakljenje koje će u us-poredbi sa starim imati barem 5 dB bolje izolacijske sposobnosti.

Razina zvuka u ljudi:• normalni govor 55 - 65 dB• glasan govor do 85 dB• glasno pozivanje do 100 dB• pjevanje do 85 dB

Kada buka u okolini premašuje vrijednost 65 dB, sporazumijevanje normalnim go-vorom nije moguće.

Vrijednost zvučne izolacijske sposobno-sti (R) za neki građevinski element ovisi o frekvenciji koju ima izvor buke. Građe-vinskim elementima mjeri se izolacijska sposobnost u frekvencijskom području od 100 do 3.150 Hz.

Mjerenje zvučne izolacijske sposobnosti u biti je jednostavno mjerenje otpora ko-jim se građevinski element odupire prola-sku valova. R označava 10-struki višekrat-nik logaritamskog odnosa između tlačne sile (P1) koju imaju valovi kada nalete na prepreku i sile (P2) koju imaju valovi nakon što poslije prolaska napuste medij.

Primjer za staklo od 4 mm:Ako u prvu površinu stakla udari 1.000.000 elektrona, a sa suprotne strane ga napu-sti samo 1.000, otpor se dobiva iz izraza

R = 1.000.000 : 1.000 = 1.000

Tako visoke brojke nisu praktične za sva-kodnevnu uporabu. Zato se vrijednost zvučnog prigušivanja i vrijednost inten-zivnosti zvuka prikazuju u obliku logari-tamskih vrijednosti.

Otpornost Deseta potenca U Belima U

decibelima

10 101 1 10

20 101,3 1,3 13

100 102 2 20

1000 103 3 30

10000 104 4 40

1000000 105 5 50

Poboljšanje prigušivanja zvuka Fiziološki osjećaj

0 – 2 dB Bez promjena

3 – 5 dB Osjeća se minimalna promjena

6 – 10 dB Osjeća se promjena

11 – 20 dB Velika, uvjerljiva promjena

preko 20 dB Vrlo velika promjena

68

4.11

DIN 4109 definira sljedeće oznake:

Radi uzimanja u obzir različitih frekvencij-skih spektara buke u stambenom okruže-nju i okruženju s prometom, standard EN ISO 717-1 uveo je vrijednosti C i Ctr koje su namijenjene prilagođavanju tim spektrima.

Vrijednosti C i Ctr leže između 0 i –10 dB. Što su manje negativne vrijednosti C i Ctr, to je povoljnija frekvencijska krivulja izmjerenog građevinskog elementa. Mjerenje se zapi-suje na sljedeći način: Rw 40 (-1; -5) dB

Oznaka Značenje

R'w Procijenjena vrijednost zvučne izolacijske sposobnosti u dB s prijenosom zvuka putem pratećih građevinskih elemenata

Rw Procijenjena vrijednost zvučne izolacijske sposobnosti u dB bez prijenosa zvuka putem pratećih građevinskih elemenata

R'w,res Ukupna procijenjena vrijednost zvučne izolacijske sposobnosti cijele građevinske konstrukcije

Rw,P Procijenjena vrijednost zvučne izolacijske sposobnosti u dB izmjerena u laboratoriju

Rw,R Procijenjena vrijednost zvučne izolacijske sposobnosti u dB – računska vrijednost

Rw,B Procijenjena vrijednost zvučne izolacijske sposobnosti u dB izmjerena na gradilištu.

Izvor buke Pripadajuća prilagođena vrijednost

- aktivnosti u stambenom okruženju (govor, glazba, radio, TV)- dječja igra- promet na tračnicama, srednje i visoke brzine- promet na autocesti > 80 km/h- reaktivni zrakoplov na maloj udaljenosti- industrija koja stvara buku srednje i visoke frekvencije

C(spektar br. 1)

- cestovni promet u mjestu- promet na tračnicama, male brzine- zrakoplovi s propelerom- reaktivni zrakoplov na većoj udaljenosti - disko-glazba- industrija koja stvara buku niske i srednje frekvencije

Ctr

(spektar br. 2)

RW – procijenjena vrijednost zvučne izolacijske sposobnosti

Primjer: Ostakljenje ima sljedeće vrijednosti:Rw = 40 (-1; -5) dBZvučna izolacijska sposobnost u odnosu na buku u prostoru:Rw = 40 -1 = 39 dBZvučna izolacijska sposobnost u odnosu na buku koju stvara zrakoplov:Rw = 40 -5 = 35 dBVrijednosti za prilagođavanje C100-5000 i Ctr 100-5000 dodatno uzimaju u obzir prošireni spektar između 100 i 5000 Herza.

Za procjenu zvučne izolacijske sposobno-sti određenog ostakljenja prema zahtjevi-ma iz EN 20140-3 (mjerenja) i EN ISO 717-1 (davanje rezultata, mjerna krivulja) koriste se vrijednosti procijenjenog prigušivanja

zvuka. Rezultati mjerenja otpora pri različi-tim frekvencijama umeću se u koordinatni sustav i povezuju u krivulju. Ona se uspo-ređuje s krivuljom mjerenja, a iz odstupanja se izračunava procijenjena vrijednost RW.

69

4.11

Navedena pojava može se objasniti činje-nicom da se međustaklo pri promjenama tlaka i temperature ne deformira, ali se tim snažnije deformiraju oba vanjska stakla.

Zbog toga učinak dvostrukog stakla pri troslojnom izolacijskom staklu mnogo snažnije opterećuje nego pri dvoslojnom. To znači i povećanu vjerojatnost loma, odnosno veću opasnost od nastanka kondenzata u MSP-u.

Veća deformacija vanjskog stakla može predstavljati ozbiljnu prepreku i u sluča-ju kada želite (zbog ugrađenog bečkog križa) na njega nalijepiti vanjske ukrasne letve.

Optički fenomen izolacijskog stakla

Prostor između stakala (MSP) u izolacij-skom staklu za vanjštinu predstavlja her-metički zatvoren volumen u kojem vrijede svi plinski zakoni. Budući da su staklene ploče zbog rubnog spoja na rubovima kruto učvršćene, djeluju kao membrane.

Pri svakoj promjeni temperature ili tlaka zraka mijenja se volumen u prostoru iz-među stakala. Ta promjena izaziva defor-maciju (uleknuće ili izbočenje) obje sta-klene ploče, a posljedica tih deformacija su manja ili veća iskrivljenja refleksijske slike na vanjskim površinama stakala. Ta fizikalna pojava, koja se naziva učinak dvostrukog stakla ili fenomen izolacijskog stakla, ne može se izbjeći. Spomenuti fe-nomen je to izrazitiji, što je veća površina stakla, odnosno što je širi prostor između stakala.

Taj učinak u određenom smislu svjedoči o kvaliteti izolacijskog stakla jer dokazuje da je izolacijsko staklo hermetički zatvo-reno te zato u prostoru između stakala ne može doći do kondenzacije.

Fenomen izolacijskog stakla posebno je izrazit pri troslojnom staklu, gdje se širine oba MSP zbrajaju i tako djeluju kao me-đuprostor dvostruke širine (volumen). To znači sljedeće: izolacijsko staklo struk-ture 4-12-4-12-4 fizikalno se ponaša kao staklo strukture 4-24-4.

4.12 Učinak dvostrukog stakla

70

4.12

Kaljeno sigurnosno staklo, odnosno djelomično kaljeno staklo (ESG/TVG), tijekom termičke obrade mijenja napon. Tijekom tog postupka u staklu nastaju polja napona koja u polariziranoj svjetlo-sti mogu izazvati dvostruki lom svjetlosti. Zato ponekad (pod posebnim svjetlo-snim uvjetima) tijekom promatranja ka-

ljenog stakla i djelomično kaljenog stakla vidimo polarizacijska polja u obliku raznih uzoraka. Taj fenomen je specifičan samo za kaljeno, odnosno djelomično kaljeno staklo. Ovisno o vremenskim uvjetima, jedan dio dnevne svjetlosti uvijek je u po-lariziranom stanju.

Odlična planparalelnost, koju ima zrcalno staklo, pod određenim svjetlosnim uvje-tima može biti uzrok za nastajanje po-sebnih optičkih pojava. Oni se iskazuju u obliku mrlja, pruga ili krugova u duginim bojama. Ako staklo pritisnete na mjestu na kojem je ta pojava vidljiva, pojava će promijeniti položaj.

Pojava interferencije svjetlosti fizikalno je uvjetovana lomom svjetlosti na tankim slojevima jednake debljine. Pojavljuje se samo u slučajevima kada jedno za dru-gim slijede barem dva float stakla. Na-stanak pojave ovisi i o lokalnim uvjetima osvjetljenja, geometrije i položaja stakla te upadnog kuta svjetla. Općenito je to vrlo rijetka pojava koja može nastati samo u slučaju istodobnog djelovanja više fak-tora. Vidljiva je samo kada se promatra pod određenim kutom, u pravilu pri po-gledu na staklo i samo rijetko pri gledanju kroz staklo.

Pojava interferencije samo je odbljesak iznimne planparalelnosti (ravnosti) float stakla. Budući da je fizikalno uvjetovan, ne možemo ga izbjeći, zato i ne može biti predmet reklamacij.

Interferencija pri izolacijskom staklu s jednakim debljinama pojedinih stakala.

4.13 Pojava interferencije

4.14 Anizotropija

71

4.13

Temperatura TR na unutarnjoj (sobnoj) površini izolacijskog stakla

Kondenzacija vodene pare na unutarnjim površinama izolacijskih stakala može se pojaviti u sljedećim slučajevima:

• Topao zrak, koji na sebe može vezati više vodene pare nego hladni zrak, u kontaktu s hladnom površinom naglo se hladi. Pritom se dio vodene pare na površini stakla kondenzira.

• Relativno hladan zrak dodatno se ovla-žuje. Takve kondenzacije vrlo često se primjećuju u kuhinjama, vlažnim prostorima i spavaćim sobama. U tim prostorima na hladnim staklenim povr-šinama već u relativno kratkom vreme-nu može doći do kondenzacije vodene pare.

Mogućnost kondenziranja vodene pare na staklenim površinama može se snaž-no smanjiti upotrebom toplog stakla RX WARM 1,1. Poznato je da se tom staklu zbog niskog koeficijenta toplinskog pro-laza jako podiže temperatura na površini koja je okrenuta prema prostoru. To se dobro vidi i na dijagramu na prethodnoj strani. Visoki sadržaj vlage u prostorima može se jednostavno i učinkovito sprije-čiti samo pravilnim prozračivanjem (vidi poglavlje 3.4).

Točka orošavanja ona je temperatura pri kojoj zrak (ili plin) dostiže 100 % relativnu vlažnost. Ako se pri nepromijenjenom sadržaju vodene pare u zraku njegova temperatura snizi, vlaga će se kondenzi-rati. Kondenzat će se najprije pojaviti na najhladnijim površinama, a to su obično staklene površine. Temperatura točke orošavanja može se dostići na različitim mjestima.

Temperatura točke orošavanja u MSP-u izolacijskog stakla

Pri pravilno izrađenom izolacijskom sta-klu točka orošavanja u međuprostoru u vrijeme izrade mora biti pri temperaturi nižoj od -60 °C. To se može dostići po-moću odgovarajućeg aktivnog sredstva za sušenje i odličnog brtvljenja po rubo-vima. Temperatura TR, koja se određuje prema EN 1279, jedan je od najvažnijih kvalitativnih kriterija izolacijskog stakla jer osigurava dugi životni vijek.

4.15 Temperatura točke orošavanja (TR)

72

4.15

Dijagram točke orošavanja s primjerom

100 %

80 %

60 %

40 %

20 %

30 °C

20 °C

10 °C

0 °C

- 10 °C

- 20 °C

- 30 °C

- 40 °C

- 48,2 °C

- 50 °C

[ W/m2K ]

U = 1,1U = 1,4U = 1,6U = 1,8

U = 3,0

U = 5,8

30 °C

21 °C 20 °C

10 °C

0 °C

- 10 °C

Rel

ativ

na v

lažn

ost z

raka

Vanj

ska

tem

pera

tura

Vanjska temperatura

Tem

pera

tura

pro

stor

a

Pomoću dijagrama može se odrediti ona vanjska temperatura, pri kojoj će se s unu-tarnje strane stakla pojaviti kondenzat (točka orošavanja).Prikazani primjer: RX WARM 1,1, U – vrijednost 1,1 W/m2K,temperatura prostora + 21 °C, relativna vlažnost zraka 50 %. Rezultat: kondenzat se pojavljuje tek pri vanjskoj temperaturi - 48,2 °C

73

4.15

Potrebna debljina stakla određuje se u skladu sa zahtjevima u “Tehničkom pra-vilniku za upotrebu linijski učvršćenog ostakljenja” (TRLV – vidi poglavlje 6.9).

Debljina stakala za ostakljenja koja štite od pada u dubinu (ograde) određuje se u skladu sa zahtjevima “Tehničkog pra-vilnika za upotrebu ostakljenja koji štite od pada u dubinu” (TRAV – vidi poglav-lje 6.9). Debljine stakla, za ona ostaklje-

nja koje u tim pravilima nisu opisane, uz uzimanje u obzir općih pravila i poznatih ishodišta, određuju se pomoću izračuna statike.

Maksimalne dimenzije dane u ovoj knjizi navode se u odnosu na proizvodno-teh-ničke mogućnosti. Naručitelj proizvoda od stakla sam odgovara za pravilno di-menzioniranje debljine stakla u skladu s važećim tehničkim pravilnicima.

4.16 Određivanje debljine stakla

površinu dostigne točku orošavanja, vode-na para će se izlučiti u obliku kondenzata. Orošenje će nestati čim se površina stakla zagrije više od okolnog zraka (pri pojavi prvih sunčevih zraka). Količina razmjene energije zračenja smanjuje se s poveća-vanjem kuta između stakla i neba. Zato je pojava česta samo na krovnim prozorima. Za nastanak rose na vertikalnim ostaklje-njima sama razmjena energije zračenja nije dovoljna. Na fenomen utječe i orijentacija zgrade i konfiguracija zemljišta. Nastanak kondenzata na sobnoj i na vanjskoj strani izolacijskog stakla uvjetovan je fizikalno i klimatski, zato ne može biti predmet rekla-macije.

Temperatura TR na toplinskim mostovima

Zbog ugrađenih materijala i/ili utjecaja geometrije te konstrukcije u građevini je česta pojava nastanak toplinskih mosto-va. Na mjestima oko njih nastaju intenziv-niji toplinski tokovi. Zbog tih tokova tem-peratura tih površina niža je od mjesta na kojima nema smetnji. Pri određenim kli-matskim uvjetima na tim (hladnijim) mje-stima kondenzira se vodena para.

Temperatura TR na vanjskoj površini izolacijskog stakla

U određenim slučajevima ta pojava pri-mjetna je kod toplih stakala RX WARM 1,1. Prvenstveno u jutarnjim satima vanjsko se staklo može ohladiti na temperaturu koja je niža od temperature orošavanja. Ta pojava u prirodi se naziva rosom i dobro je poznata prvenstveno onim osobama koje svoje au-tomobile noću ostavljaju na otvorenom.

Za izolacijsko staklo vrijedi da će se vanjska stakla orošavati utoliko češće ukoliko su manji toplinski gubici kroz njega (što je niža njegova U-vrijednost). Kako bi ta pojava na-stala, staklena površina mora biti hladnija od okolnog zraka. Između vanjske površi-ne izolacijskog stakla i neba permanentno se događa razmjena energije zračenja. Pri tom procesu staklena površina odaje jedan dio svoje energije i zato se još dodatno hla-di. Koliko toplote će staklo odavati ovisi o tzv. temperaturi zračenja na nebu. U jasnoj hladnoj noći nebo može imati tempera-turu od -40 do -50 °C. Zahvaljujući velikoj sposobnosti zračenja staklo će se ohladiti više od ostalih dijelova krova (fasade). Ako okolni zrak uz tako pothlađenu staklenu

74

4.15

5 Proizvodni program

5.1 Sustav kvalitete5.1.1 Zahtjevi vezani uz kvalitetu izolacijskog stakla5.1.2 Oznaka CE – europska norma za proizvode

5.2 Sustav izrade izolacijskog stakla REFLEX prema EN 1279

5.3 Konvencionalno izolacijsko staklo RX 2,9

5.4 Toplo staklo Low-e5.4.1 Tehnologija izrade stakla s mekim dodatnim slojevima5.4.2 Stakla s mekim dodatnim slojevima: low-e i visokoselektivna stakla sa zaštitom

od sunca5.4.3 Fizikalne osnove za izolacijsko staklo s niskoemisijskim slojem5.4.4 Izolacijsko staklo - RX WARM5.4.5 Izolacijsko staklo - RX WARM C5.4.6 Troslojna sta s toplinskom zaštitom za niskoenergijske i pasivne kuće5.4.7 Višefunkcijska izolacijska stakla RX SAFE 1,1 VSG

5.5 Stakla sa zvučnom izolacijom RX PHONE5.5.1 Osnove građevinske fizike5.5.2 Spektralne korekcijske vrijednosti (C,Ctr)5.5.3 Ostali kriteriji koji se moraju uvažiti pri planiranju upotrebe stakala sa zvučnom

izolacijom5.5.4 Proizvodni program stakala sa zvučnom izolacijom RX PHONE

5.6 Izolacijska stakla sa zaštitom od sunca RX SUN5.6.1 Teorija5.6.2 Apsorpcijska stakla sa zaštitom od sunca5.6.3 Refleksna stakla sa zaštitom od sunca5.6.4 Kombinirana stakla sa zvučnom i toplinskom zaštitom5.6.5 Visokoselektivna stakla sa zaštitom od sunca5.6.6 Stakleni parapeti REFLEX

5.7 Sigurnosno staklo RX SAFE5.7.1 Kaljeno sigurnosno staklo ESG prema EN 12 1505.7.2 Obrada kaljenog stakla5.7.3 Kriteriji kvalitete kaljenog stakla5.7.4 Proizvodni program i maksimalne dimenzije

76

5

5.8 Djelomično kaljeno staklo RX SAFE TVG5.8.1 Značajke5.8.2 Područja primjene5.8.3 Zahtjevi vezani za kvalitetu TVG stakla5.8.4 Proizvodni program i maksimalne dimenzije

5.9 Lijepljeno sigurnosno staklo RX LAMISAFE5.9.1 Lijepljeno staklo za zaštitu ljudi i imovine

5.10 Praktična upotreba sigurnosnih stakala5.10.1 Vrata i pregradne stijene od kaljenog stakla5.10.2 Horizontalno preklopne stijene5.10.3 Kaljeno emajlirano staklo5.10.4 Kaljeno staklo sa sitotiskom5.10.5 Kaljeno staklo s alarmnom petljom RX SAFE Alarm5.10.6 Staklo za hodanje RX LAMISTEP

5.11 Konstrukcijsko ostakljivanje5.11.1 Klasična konstrukcijska fasada5.11.2 Fasadni sustav REFLEX SG5.11.3 Fasade s ovješenim staklenim parapetima

5.12 Točkasti držači RX Point

5.13 Vatrootporno staklo5.13.1 Područje primjene5.13.2 Terminologija i standardi5.13.3 Opisi, sastavi i način djelovanja5.13.4 Proizvodni program

5.14 Staklo bez refleksije

5.15 Bezbojno staklo

5.16 Izolacijsko staklo kao funkcionalan element za oblikovanje5.16.1 Izolacijska stakla u kombinaciji s ukrasnim staklima5.16.2 Stakla nepravilnih oblika (modeli)5.16.3 Ukrasni profili u MSP-u

77

5

Poznat i kontroverzan arhitekt Hundertwa-sser ovojnicu zgrade nazvao je čovjekovom trećom kožom jer je njezina primarna zadaća štititi čovjeka od vanjskih utjecaja. Kao bitan dio ovojnice staklo se od ostalih komponenti razlikuje u prvom redu po transparentnosti.

U suprotnosti od krova ili zida, ta značajka stakla omogućava nam iskorištavanje dnev-ne svjetlosti i energije sunčeva zračenja. Staklo je tako atraktivan građevinski element upravo zbog te komunikativnosti, odnosno povezivanja unutrašnjosti zgrade s okoli-com. Njegova široka upotreba na fasadama stambenih ili poslovnih zgrada istovremeno je i vrlo estetska. Zračni prostori puni svjetlo-sti unapređuju stambeni standard jer pobolj-šavaju raspoloženje i pomažu u postizanju većeg zadovoljstva tijekom boravka i rada.

Uz to suvremeno građevinarstvo pred staklo postavlja i mnoge druge zahtjeve. To su:• ušteda energije• toplinska zaštita• zaštita okoliša• zaštita od buke• zaštita od sunca• zaštita objekata• zaštita osoba• zaštita od požara• iskorištavanje sunčeve energije• mogućnost estetskog oblikovanja• široka namjena i iskoristivost

Tvrtka REFLEX svojim širokim izborom vi-šefunkcijskih stakala može zadovoljiti svaki od tih zahtjeva. Slovensko zakonodavstvo o ekonomičnoj potrošnji energije, jednako kao i europska, očekuje od krajnjeg kori-snika korištenje stakala, odnosno prozo-ra, s toplinskom zaštitom. Već prije mnogo godina u tvrtki REFLEX smo se prilagodili tom trendu i svim posebnim staklima iz svog proizvodnog programa dodali smo funkciju toplinske zaštite.

5.1 Sustav kvalitete

Na klasifikaciju konkurencije na tržištu sve više utječe kvaliteta. Zahtjevi korisni-ka s jedne strane i usklađivanje europ-skog zakonodavstva s druge strane sve više se koncentrira na kvalitetu proizvo-da. Kvaliteta jest dosljedno ispunjavanje svih dogovorenih i propisanih zahtjeva za pojedine proizvode.

Ciljni zadatak poduzeća REFLEX točno je praćenje kvalitete. Time želimo postati i ostati pouzdan partner svojih korisnika.

Takva politika poduzeća jamči sigurnost arhitektima i dizajnerima, ali i obrađivači-ma i korisnicima.

Sustav osiguranja kvalitete ne znači po-većanje, već, suprotno, smanjenje troš-

kova za sve, posebice za kupce. Zato smo se mi u poduzeću REFLEX odlučili za opsežan sustav osiguranja kvalitete koji istovremeno prilagođavamo novim spoznajama i zahtjevima.

Rezultat naših napora su:• certifikat za cjelovito upravlja-

nje kvalitetom prema standarduISO 9001-2008

• certifikat RAL za stalnu i nadziranu kva-litetu izolacijskog stakla

• ift-Konformitätszertifikat za stalnu i nadziranu kvalitetu:- izolacijskog stakla- kaljenog stakla- kaljenog stakla s toplinskim ispitiva-

njem- djelomično kaljenog stakla.

79

5.1

• Izbočenost ili uleknutost, mjerena u sredini stakla, u trenutku dobave smije iznositi najviše 3 mm.

• U trenutku dobave izolacijsko staklo u međuprostoru mora imati temperaturu točke orošavanja ispod – 60°C.

U činjenicu da su stakla izrađena prema najnovijoj tehnologiji i najsuvremenijom opremom, da se koriste najkvalitetniji materijali i ispunjeni svi zahtjevi s obzirom na kvalitetu izrade, realno se može oče-kivati da će izolacijska stakla REFLEX imati životni vijek od barem 25 godina.

Nadzor nad provođenjem izvedbom zadataka osiguranja kvalitete

Tako u okviru sustava osiguranja kvalitete tvrtke REFLEX, kao i u građevinskim pro-pisima (primjerice u pravilniku za dobiva-nje certifikata RAL), u načelu je postavljen zahtjev za nadzorom nad provođenjem zadataka osiguranja kvalitete. Nadzor se sastoji od vlastite kontrole i vanjskog nadzora koji provodi neovisna i ovlaštena institucija.

a) Vlastita kontrola

Zadatak vlastite (interne) kontrole jest redovit nadzor nad kompletnim proizvod-nim procesom, a u okviru nje se prema dogovorenim kriterijima stalno ispituju i pojedine komponente, važne za kvalitetu. Interna kontrola u poduzeću dokumentira i arhivira sve rezultate ispitivanja.

Karakteristični elementi kvalitete

• Sastav i izrada izolacijskog stakla mo-raju odgovarati odredbama “Opisa sustava izrade izolacijskog stakla RE-FLEX”. Podaci o proizvođaču, datumu proizvodnje i onim značajkama koje znače povećanje toplinske, zvučne ili sigurnosne karakteristike moraju biti vidljivo označeni na distanceru.

• Pri izolacijskim staklima punjenim pli-nom, vrsta plina, njegova struktura i koncentracija u MSP-u moraju odgo-varati zahtjevima navedenim u “Opisu sustava izrade izolacijskog stakla RE-FLEX”.

• Energijske značajke stakala s dodatnim slojem, primjerice koeficijent komplet-nog prolaza sunčeve energije (g) i emi-sijska vrijednost (ε), moraju odgovarati podacima navedenim u definiciji proi-zvoda.

Pri tome moraju biti ispunjeni i drugi za-htjevi iz kriterija kvalitete tvrtke REFLEX:• Nanošenje primarnog brtvenog mate-

rijala (butila) na obje bočne strane dis-tancera mora biti neprekinuto.

• Sekundarno brtvilo (thyokol) mora pre-krivati poleđinu distancera u visini od najmanje 3 mm i biti naneseno od ruba do ruba stakla.

• Kako bi se osigurala odgovarajuća me-hanička čvrstoća i paronepropusnost, sekundarno brtvilo mora se nanositi bez zračnih mjehurića.

• Savijanje distancera može iznositi (pro-matrano paralelno s rubom stakla) naj-više 2 mm.

5.1.1 Zahtjevi vezani uz kvalitetu izolacijskog stakla

81

5.1.1

CE je kratica za Communauté Europée-nne (Europska zajednica). Oznaka CE znači da je proizvod izrađen u skladu s europskim tehničkim standardima koji se nazivaju usklađena europska norma (harmonised European Norm – hEN).

Oznaka CE nije:• oznaka zemljopisnog podrijetla• oznaka kvalitete u tradicionalnom smi-

slu• povezana s aspektima izvan osnovnih

zahtjeva (ili radnog učinka) proizvoda, tj. ne uključuje boju proizvoda, izgled itd.

• licenca za korištenje proizvoda u svim poznatim primjenama u državama čla-nicama EU. najprije treba zadovoljiti nacionalne propise.

Kada se proizvod plasira na tržište, po-trebna je javna izjava o funkcijama proi-zvoda i njegovom planiranom korištenju. Treba dokazati da su planirana korište-nja u skladu s hEN. To se postiže putem “Sustava utvrđivanja sukladnosti” koji ovisi o planiranom konačnom korištenju proizvoda od stakla.“Sustavi dokazivanja sukladnosti” (koje sadrži CPD) određuju razinu sudjelovanja pozvanih organa.

b) Vanjski nadzor

Osim internog nadzora nad provođenjem zadataka radi osiguranja kvalitete, provo-di se i redoviti vanjski nadzor koji u okviru aktivnosti u vezi s certifikatom RAL pro-vodi Institut za prozorsku tehniku (IFT) u njemačkom gradu Rosenheimu. Njihov nadzor obuhvaća procjenu vrijednosti podataka i rezultata rada koje im redovito šalje unutarnja kontrola, a uz to najmanje četiri puta godišnje u praksi provjeravaju rad unutarnje kontrole. Predstavnici insti-tuta barem tijekom jednoga od svojih po-

sjeta zahtijevaju izradu uzoraka koje zatim u svojim laboratorijima precizno pregle-daju i mjere sve elemente koji odlučujuće utječu na kvalitetu:

• propusnost vodene pare i plina koja je odlučujuća za životni vijek stakla

• sastav i koncentraciju plina u međupro-storu

• emisijsku vrijednost stakla s dodatnim slojem (ε)

• ukupan prolaz sunčeve energije (g)• Ug-vrijednost (dokaz s izračunom).

5.1.2 Oznaka CE – europska norma za proizvode

83

5.1.2

Pozvani organ je organizacija koju odre-đuje država članica i koja sudjeluje u potvrđivanju i/ili ispitivanju i/ili testiranju planiranog korištenja proizvoda. Testovi, ispitivanja i potvrde, koje priprema/do-stavlja određeni pozvani organ, moraju biti priznati i prihvaćeni u svim državama EU.

Za staklo su najvažnije dvije razine:Razina 1: Početno ispitivanje putem unu-

tarnje i vanjske kontroleRazina 3: Izjava proizvođača nakon obav-

ljenog početnog ispitivanja i unutarnje kontrole

Zahtjevi su navedeni u sljedećim uskla-đenim normama za proizvod:

Uvođenjem usklađene europske norme za proizvode od stakla prestaju vrijediti nacionalne norme. Nove europske nor-me za staklo općenito imaju sljedeće za-jedničke značajke:

• zahtijeva se sustav kontrole kvalitete• propisani su zahtjevi za kvalitetom• određena su testiranja kvalitete.

Norma za proizvod Vrijeme uvođenja Razina

Osnovno natrij-kalcijevo-silikatno staklo EN 572 01.09.2006 3

Izolacijsko staklo EN 1279 01.03.2007 3

Staklo s dodatnim slojem EN 1096 01.09.2006 3

Kaljeno natrij-kalcijevo-silikatno sigurnosno staklo EN 12150 01.09.2006 3

Djelomično kaljeno natrij-kalcijevo-silikatno sigurnosno staklo EN 1863

01.09.2006 3

Kaljeno natrij-kalcijevo-silikatno sigurnosno staklo s toplinskim ispitivanjem EN 14179

01.03.2007 3

Lijepljeno i lijepljeno sigurnosno staklo EN 14449 01.03.2007 3 ili 1

84

5.1.2

Nakon uređivanja unutarnje kontrole pro-izvodnje i uspješnog obavljenog prvog ispitivanja:• certifikacijski organ može izdati certifi-

kat o sukladnosti (produkti 1. razine)• može se izdati izjava o sukladnosti i• proizvodi se mogu označiti oznakom

CE.

Označavanje oznakom CE može se izve-sti na proizvodu putem naljepnice ili na dostavnici. Deklarirane vrijednosti, odno-sno značajke mogu se dati u slobodnom obliku (na primjer tablici, katalogu, inter-netskoj stranici). Na oznaci CE dovoljan je samo naputak o mjestu gdje se nalaze podaci, primjerice CE www.reflex.si.

Nadzor i inspekcije u tijeku proizvodnje

Redovitim kontrolama kvalitete neovi-snog instituta (ift Rosenheim i F&K) stal-no se provjerava sukladnost proizvoda s tehničkim specifikacijama:• pregled unutarnje kontrole proizvodnje• pregled kvalitativno relevantnih zahtje-

va za proizvode• pregled uređaja za ispitivanje koji se

koriste• dokumentiranje rezultata inspekcijskog

pregleda.

Daljnje upute za označavanje oznakom CE navedene su u pojedinim poglavljima o proizvodima.

Koje aktivnosti mora provoditi proizvođač kako bi mogao staviti oznaku CE?

Početno, odnosno prvo ispitivanje:• određivanje proizvoda koji moraju no-

siti oznaku CE• izrada opisa sustava i proizvoda• određivanje značajki• dokumentiranje osnovnih proizvoda,

odnosno poluproizvoda• tri mogućnosti dokazivanja, odnosno

dokaza iz početnog ispitivanja:a) dovoljni su postojeći dokazi, odno-

sno testiranja (provjeriti zajedno s institutom)

b) prijenos rezultata prvog ispitivanjac) provedba vlastitog prvog ispitivanja u

renomiranom institutu za testiranje• konstatacije uspješnog prvog ispitiva-

nja• izdavanje uputa za upotrebu (na primjer

smjernice za zastakljivanje ili upute za upotrebu)

Unutarnja kontrola

Zahtjevi i dokumentacija unutarnje kon-trole proizvodnje zapisuju se u priručniku za kvalitetu (upute za rad).• imenovanje kvalificiranog osoblja za

provođenje unutarnje kontrole• definiranje organizacijske strukture i

odgovorne osobe• opis procesa (ulazna kontrola, tehnika

izrade i tijek proizvodnje)• izrada plana kontrole i nadzora• uređaji za ispitivanje• mjere za proizvode koji odstupaju od

propisanih zahtjeva• dokumentacija izvedene unutarnje

kontrole proizvodnje• prikupljanje izjava o sukladnosti dobav-

ljača.

85

5.1.2

5.2 Sustav izrade izolacijskog staklaREFLEX prema EN 1279

1. Low-e sloj2. MSP (međuprostor)3. Distancer4. Primarno brtvilo (butil)5. Sredstvo za sušenje6. Sekundarno brtvilo (polisulfid, silikon)7. Unutarnje float staklo

Rubno brtvljenje izolacijskog stakla izra-đeno je po sustavu dvostupanjskog brtv-ljenja:• Kao primarno (unutarnje) brtvilo s obje

strane distancera nalazi se ekstrudira-na neprekidna butilna traka koja djeluje kao brana za vodenu paru i plin. Ima, dakle, dva zadatka: spriječiti prodor vodene pare u MSP i timenastavak kondenzata, a istovremeno i sprečava snažniji izlazak plina iz međuprostora od one vrijednosti koju određuje stan-dard.

Izolacijska stakla REFLEX u pravilu su sastavljena od dva zrcalna (float) stakla, odvojena hermetički zatvorenim među-prostorom. U njemu se nalazi suhi plin, a u nekim slučajevima i atmosferski zrak. Među stakla se umeće distancer koji određuje širinu međuprostora. Širina ima važan utjecaj, u prvom redu na vrijednost koeficijenta toplinskog prolaza Ug.

Distančni okvir izrađuje se savijanjem jednog komada distancera. Od početka 2004. godine REFLEX u izolacijska sta-kla ugrađuje distancere od modificiranog PVC-a (vidi poglavlje 6.3), a na zahtjev kupca može se i dalje ugraditi okvir od aluminija ili čelika.

Vanjsko brtvilo – thyokolSredstvo za sušenjeDistancerUnutarnje brtvilo – butil

Unutra

Vani

87

5.2

nošću, u tvrtki REFLEX koriste se mole-kularna sita s malim porama (samo 3Å). Sredstvo za sušenje s malim porama u proizvodnji izolacijskog stakla koristi se za smanjenje učinka dvostrukog stakla (vidi poglavlje 4.12) koje je pri uporabi molekularnih sita s većim porama neus-poredivo veći. Takva sita, naime, na sebe mogu vezati i dušik iz zraka, što dodatno doprinosi promjenama tlaka, a posljedič-no i samog volumena MSP-a. Zbog toga se povećava deformacija (uleknuće ili iz-bočenje) obje staklene površine.

Tako izrađeno izolacijsko staklo tvrtke REFLEX ispunjava sve zahtjeve kvalite-te koji su uvjet za životni vijek dulji od 25 godina.

Prema gornjem opisu Reflex izrađuje slje-deće skupine izolacijskog stakla:• RX WARM – izolacijsko staklo s toplin-

skom zaštitom• RX SUN – izolacijsko staklo sa zaštitom

od sunca• RX PHONE – izolacijsko staklo sa zvuč-

nom zaštitom• RX SAFE – sigurnosno izolacijsko sta-

klo• RX 2,9 – konvencionalno izolacijsko

staklo

Proizvodi u tim skupinama izrađuju se u skla-du s opisom sustava prema EN 1279, dijelovi 1,2,3,4 i 6.

• Sekundarno (vanjsko) brtvilo (u pravilu polisulfid, a često i silikon) nanosi se na poleđinu distancera i između oba ruba stakla. Fuga mora biti potpuno zapu-njena od 3 do 7 mm dubine (ovisi o vrsti sekundarnog brtvila i vrste izolacijskog stakla) i poravnata s rubovima oba sta-kla. I sekundarno brtvilo ima dvostruku zadaću. Prva je ta, da kemijskim pove-zivanjem oba staklena ruba, stvori tra-jan fizički rubni spoj između oba stakla. Druga zadaća vanjskog brtvila je da hermetički zatvori element i time zaštiti međuprostor od prodora vodene pare te spriječi izlaženje plina.

Rubni spoj, koji stvara polisulfid, je trajno elastičan. Zato je sposoban preuzeti na-petosti i amortizirati deformacije do koji dolazi zbog djelovanja različitih optere-ćenja, odnosno vlastite težine, tempera-turnih promjena, pritiska vjetra, usisava-nja i posmične napetosti. Unutrašnjost šupljeg distancera, čija je gornja ploha perforirana, puni se visokoaktivnim sred-stvom za sušenje (molekularno sito). Ono odmah nakon sastavljanja tako učinkovi-to suši zrak (plin) u međuprostoru da bi se točka orošavanja dostigla tek pri T ≤ -60 °C. Dodatna zadaća sredstva za sušenje i istovremena apsorpcija vodene pare koja permanentno prodire kroz brtvljenje po rubovima. Zahvaljujući velikoj sposob-nosti vezivanja vodene pare, posebno u uvjetima s vrlo niskom relativnom vlaž-

88

5.2

5.3 Konvencionalno izolacijsko staklo RX 2,9

Budući da je Ug – vrijednost konvenci-onalnog izolacijskog stakla 3,0 W/m2K, ono svojim značajkama više ne odgova-ra suvremenim ekonomskim i ekološkim zahtjevima. Zbog pooštrenih zahtjeva o ekonomičnom korištenju energije takvo se staklo koristi samo još u iznimnim slu-čajevima – u pravilu u unutrašnjosti zgra-da ili negrijanim prostorima.

Sposobnost toplinske izolacije običnog (konvencionalnog) izolacijskog stakla te-melji se na izolacijskom učinku zraka koji je hermetički zatvoren između dva stakla. Ug-vrijednost tog stakla u glavnom ovisi o širini međuprostora, a debljina stakla je tek sekundarna. Suprotno od općeg uvje-renja, Ug-vrijednost se širenjem MSP-a na 18 ili čak na 20 mm ne poboljšava. To dokazuju i mjerenja.

Tehnički podaci: Konvencionalno izolacijsko staklo RX 2,9

Sastavvanjsko/MSP/

unutarnjeD Težina

LTEN 410

LREN 410

Ug

EN 673g

EN 410Ra

Maks. stranica

Maks. površina

Š:V

mm mm kg/m2 % % W/m2K % - cm m2 -

4 F/12/ 4 F 20 20 82 15 2,86 77 98 240 2,8 1:6

5 F/12/ 5 F 22 25 80 15 2,84 75 97 300 4,5 1:10

6 F/12/ 6 F 24 30 79 15 2,83 72 96 400 5,5 1:10

8 F/12/ 8 F 28 40 79 14 2,80 70 95 400 7,5 1:10

Kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla.Navedene funkcionalne vrijednosti odnose se na veličinu stakla koje za mjerenje određuje EN.

89

5.3

5.4 Toplo staklo Low-e

Visokokvalitetna ostakljenja s toplinskom zaštitom koja odgovaraju suvremenim zahtjevima za ekonomičnim korištenjem energije i zaštiti okoliša imaju sljedeće značajke:• propusnost svjetlosti LT > 70 %• propusnost energije g > 50 %• reprodukcija boja > 97 %• Ug-vrijednost < 1,1 W/m2K.

Stakla s tim značajkama označavaju se kao izolacijska stakla s optimalnom ener-getskom bilancom. Danas se u pravilu koriste izolacijska stakla s Ug = 1,1 W/m2K, ali trend stalno teži ka energetski sve učinkovitijim sustavima.

Skupinom proizvoda u koje je ugrađeno toplo staklo Low-e, tvrtka REFLEX može zadovoljiti širok spektar arhitektonskih, a i funkcionalnih želja i zahtjeva:• low-e je sinonim za toplo staklo, neu-

tralno po boji, s koeficijentom toplin-skog prolaza Ug = 1,1 W/m2K

• izolacijska stakla s dva low-e stakla dvoslojna su izolacijska stakla vrhun-ske toplinske zaštite Ug = 1,0 W/m2K.

• troslojna izolacijska stakla s dva low-e stakla zbog iznimno niskih koeficijena-ta toplinskog prolaza primjerena su za upotrebu u niskoenergetskim i pasiv-nim kućama. Zahtjevi tržišta i kupaca za visokokvalitetnim izolacijskim sta-klima neprestano rastu. To je s jedne strane ekološki, a s druge ekonomski uvjetovano, budući da manje zagađiva-nje okoliša znači i racionalno iskorišta-vanje energije.

Zato partneri s pravom očekuju:• široku paletu najzahtjevnijih proizvoda• stalna poboljšanja karakteristika svih

proizvoda u smislu manje potrošnje energije za grijanje i hlađenje

• dobavu kaljenih i lijepljenih stakala oplemenjenih niskoemisijskim slojevi-ma, jednake kvalitete i u jednakim do-bavnih rokovima

• logističku podršku pri realizaciji većih i (ili) zahtjevnijih objekata.

90

5.4

Pri raspršivanju se zbog vrlo visokog na-boja između katode i anode u vakuumu pojavljuje plazma. Ona ima svjetlosni učinak, koji je inače tipičan za umjetna rasvjetna tijela. Plazma nastaje nakon što elektroni, koji su prisutni u komori, udara-ju u atome argona koji se pri tome mije-njaju u teške pozitivne ione.

Stakla s toplinskom zaštitom RX WARM, koja REFLEX izrađuje s niskoemisijskim staklom low-e, mogu zadovoljiti sve te zahtjeve. Staklo low-e je staklo s mekim slojem, izrađeno pomoću suvremene tehnologije. Proizvodnja, koja uzima u obzir sve ekonomske i ekološke zahtjeve, stalno osigurava jednaku kvalitetu.

Za stvaranje visokog podtlaka u liniju je ugrađen iznimno snažan sustav crp-ki koje mogu stvoriti vakuum sa samo 1 milijuninkom bara (10-3 mbar). Uređaj je izrađen kao sustav tijesno povezanih ko-mora. Staklo se iz stroja za pranje preko međukomore i zapornih elemenata po-miče u komoru s katodama, gdje se teh-nologijom raspršivanja na njega nanose slojevi pojedinih komponenata. Pomica-nje stakla mora se izvoditi konstantnom brzinom, budući da je to preduvjet za rav-nomjernu debljinu nanosa. Princip nano-šenja prikazan je na slici u nastavku.

Stroj za pranjePomakPomak

Ulaznabrana

Katodno nanošenje

IzlaznabranaOduzimanje Slaganje

Pufer zonaPufer zona Kontrola Sustav crpki

5.4.1 Tehnologija izrade stakla s mekim dodatnim slojevima

91

5.4.1

Snažno električno polje, koje nastaje zbog visokog naboja, snažno pospješuje teške ione argona koji se velikom brzinom zabijaju u katodu. Na katodu je pričvršće-na tzv. meta (target) koja je izrađena od materijala za nanošenje na staklo (npr. srebra). Kada ioni argona velikom energi-jom udaraju u katodu, iz nje izbijaju atomi materijala iz kojega je izrađena meta. Oni se zatim u obliku vrlo tankog nanosa talo-že na staklo koje se pomiče ispod njih.

Broj katoda u komori ovisi o proizvodnom programu. Za toplo staklo low-e potrebni su drugačiji metali, odnosno metalni ok-sidi, nego za visokoselektivno staklo sa zaštitom od sunca. Uz te katode u komori instalirane su i mete s materijalima koji su potrebni za stvaranje kemijske veze izme-đu funkcionalnog sloja nanosa i stakla te za konačnu zaštitu inače vrlo osjetljivog nanosa sloja.

Shema katodne komore u kojoj se magnetron-skim raspršivanjem na staklo nanose tanki slojevi metala.

staklo

Upuhavanje plina Upuhavanje plinakatodaanoda

U = -500 V

plazmameta

magnetronska katoda

Sustavs crpkama

Sustavs crpkama

katodameta

anodastaklo

Ar+ion

delček tarče elektron

Ar+ionAr-atom

elektron

Ar+ionelektron

delček tarče

vakuumska komorap 10-3 mbar

Tvrtka REFLEX izrađuje visokokvalitetna izolacijska stakla s toplinskom i sunče-vom zaštitom iz stakala sa slojem low-e (niskoemisijskih stakala) i visokoselektiv-nim slojem koji izrađuju tvrtke Interpane, AGC, Guardian.

Staklo sa slojem low-e u osnovi je float staklo presvučeno iznimno tankim funk-cijskim slojem. Budući da je sloj u biti “na-paren”, vrlo je osjetljiv. Njegova površina može se vrlo lako mehanički oštetiti, a zbog prisutnosti vlage u okolici na ošte-ćenim mjestima metal u sloju bi odmah oksidirao. Zato se to staklo ne može kori-stiti za jednostruka ostakljenja, već samo

za daljnje sklapanje i izolacijsko staklo s toplinskom i sunčevom zaštitom. Visoko-selektivno staklo, koje je osnova izolacij-skih stakala sa zaštitom od sunca izrađu-je se na isti način, ali je sastav njegovog funkcionalnog sloja drukčija.

U tvrtki REFLEX za izradu svojih funkcio-nalnih izolacijskih stakala koriste se obje vrste stakala s mekim slojem:• staklo low-e za stakla s toplinskom

zaštitom RX WARM• visokoselektivna stakla za stakla sa

zaštitom od sunca RX SUN Neutral.

5.4.2. Stakla s mekim dodatnim slojevima: low-e i visokoselektivna stakla sa zaštitom od sunca

92

5.4.1

Suprotno od metala koji zračenjem mogu emitirati samo 2 do 10 % primljene ener-gije, dakle imaju relativno malu emisijsku sposobnost (ε), staklo može emitirati više od 80 % primljene energije (ε ≈ 0,85). Kako bi se udružila jedinstvena transpa-rentnost stakla s odličnom emisijskom sposobnošću metala, na staklo se na-nose slojevi metala. Na taj način staklo zadržava visoku propusnost za svjetlost i energiju sunčevog zračenja, a istodob-no se zahvaljujući niskoj emisijskoj spo-sobnosti jako smanjuju toplinski gubici. Najbolji rezultat dostiže se nanošenjem sloja od srebra debljine 1/100.000 mm (10 nm).

Struktura nanosa slojeva za toplinsku za-štitu i zaštitu od sunca

Tvrtke Interpane, AGC, Guardian… za izradu stakala s dodatnim slojevima ko-riste različite materijale. Prvi sloj na sta-klu osigurava dovoljnu adheziju između stakla i cijelog sloja. Zatim slijedi funkci-onalni sloj, odnosno reflektor od srebra, koji gotovo u cjelini odbija dugovalno to-plinsko zračenje. Budući da atmosferski utjecaji ugrožavaju srebro (opasnost od oksidacije), na njega se nanosi zaštitni plast nakon kojega slijedi još jedan pre-krivni sloj. Kako bi pojedini slojevi mogli djelovati selektivno, moraju se nanijeti u točno određenim debljinama.

Iz opisa je vidljivo da se tehnologija nano-šenja metalnih slojeva temelji na dobro poznatom principu koji optičari već dugo koriste za sprječavanje zrcaljenja (primje-rice na objektivima kamera).

Zašto staklo s dodatnim slojem

Zahvaljujući svojoj transparentnosti i do-broj postojanosti staklo je već stoljećima vrlo cijenjeno. Međutim, njegova upotre-ba, u prvom redu u obliku jednostrukog ostakljenja, u prošlosti je bila poveza-na s ogromnim toplinskim gubicima (Ug jednostrukog stakla je 5,8 W/m2K). Ve-liki obrat s obzirom na toplinske gubitke značio je početak upotrebe izolacijskih stakala koja su imala bitno niži koeficijent toplinskog prolaza (Ug = 3,0 W/m2K). Još snažnije smanjenje toplinskih gubitaka (za više od polovice) donijelo je udruživa-nje postupka izrade izolacijskog stakla s modernom tehnologijom nanošenja tan-kih slojeva (coating). Prvo toplo staklo ne-utralno na boju i s mekim niskoemisijskim nanosom u početku osamdesetih godina na tržište je odaslalo poduzeće Interpa-ne. Inovativnim rješenjima, u prvom redu dodatnom zaštitom funkcionalnog sloja, što je omogućilo transport stakla kao po-luproizvoda, korištenje stakla low-e sve se više širilo.

Danas je toplo staklo low-e, koji je sastav-ni dio izolacijskog stakla Ug-vrijednosti 1,1 W/m2K, standardni zahtjev.

Naravno, radi se o razvoju u projektiranju objekata s niskom potrošnjom energije. Poznati su uspješni pokusi sa zgrada-ma kojima više nije potrebna primarna energija. U takvim slučajevima potrebna su, naravno, izolacijska stakla s još nižim Ug-vrijednostima. Ako se u staklu Ug-vri-jednosti 1,1 plin argon zamijeni još težim kriptonom, Ug-vrijednost se može sniziti na 1,0. Troslojna izolacijska stakla, punje-na istim plinom mogu dostići čak i vrijed-nost 0,5 W/m2K. U usporedbi s jednostru-kim ostakljenjem to znači čak deset puta niže toplinske gubitke.

93

5.4.2

Osiguranje kvalitete

Već smo spomenuli da je za low-e sta-kla i visokoselektivno staklo važno vrlo ravnomjerno nanošenje pojedinih sloje-va. U slučaju neravnomjernog nanoše-nja mogli bi se pojaviti efekti boje koji bi bili primjetni već pri pogledu na staklo ili kroz njega. Zato se pri izradi spomenutih stakala najviše pažnje posvećuje upra-vo homogenosti slojeva. Pomoću online mjerne tehnike svakoj se staklenoj ploči posebno mjere vrijednosti LT, LR i Ra. Ti podaci najprije se uspoređuju s referen-tnim podacima, a zatim se arhiviraju. Sta-klene ploče koje po bilo kojem parametru odstupaju od referentnih vrijednosti se izdvajaju.

Oznaka CE

Još od 01.09.2006. stakla s dodatnim slojevima moraju nositi oznaku sukladno-sti CE. Osnovno staklo s dodatnim slojem mora odgovarati europskoj normi za pro-izvode EN 1096. Zatim slijedi i izjava pro-izvođača o sukladnosti nakon početnog ispitivanja proizvoda (razina 3).

U većim tvrtkama za slojeve (kao na pri-mjer INTERPANE, AGC, GUARDIAN …) u sustav osiguranja kvalitete uključuje se i vanjski nadzor koji mogu provoditi samo ovlašteni instituti.

Te tvrtke u svim svojim pogonima za proi-zvodnju specijalnih stakala vanjski nadzor od strane neovisnog instituta dragovoljno su proširile i na praćenje ε i g vrijednosti (emisijska vrijednost i propusnost sunče-ve energije). To njihovim poslovnim par-tnerima olakšava posao pri dokazivanju kvalitete, jer ne moraju pratiti te dvije vri-jednosti, već ih mogu jednostavno preu-zeti.

Slične strukture je i sloj za visokoselektiv-no staklo sa zaštitom od sunca u kojem je sloj srebra zamijenjena slojem metala koji apsorbiraju ili reflektiraju kratkovalno toplinsko zračenje (energiju sunca).

Low-e stakla za kaljenje

Budući da se staklo s nanosom u pravilu ne može kaliti (ESG i TVG), sloje se doda-je naknadno na već kaljeno staklo. Zato svi veći proizvođači osnovnog stakla nude i alternativnu vrstu stakla sa slojem koja je primjerena za kaljenje (u pravilu ta stakla imaju uz svoju oznaku i oznaku T). To predstavlja brojne prednosti za prera-đivače osnovnog stakla (sami mogu kaliti staklo i nije im potrebna usluga nanoše-nja/transporta, a dobava je brža). Opcija low-e stakla za kaljenje optički je kompa-tibilna s običnim low-e staklom.

Dimenzijske mogućnosti

Slojevi za zaštitu od topline ili sunca u pra-vilu se nanose na float stakla standardnih dimenzija (600 x 321 cm), a na zahtjev i na stakla završnih dimenzija (važno za kaljena ili lijepljena stakla). Za slojeve su primjerena samo stakla koja nisu deblja od 19 mm.

Sloj bizmutovog oksida

Zaštitni sloj

Sloj srebra

Sloj bizmutovog oksida

Staklo

94

5.4.2

Na toplinski tok, koji je posljedica pro-vodljivosti stakla, ne može se utjecati, ali se može utjecati na tok koji prouzrokuju toplinska provodljivost plina i konvekcija. Ako se zrak u međuprostoru zamijeni pli-nom slabije toplinske provodljivosti, može se postiži dodatno snižavanje koeficijenta toplinskog prolaza. Ako je taj plin argon, vrijednost Ug smanjuje se za približno 0,3 W/m2K, dakle s 1,4 na 1,1 W/m2K.

Toplinsko-tehničko djelovanje

Toplinski tok kroz izolacijsko staklo odre-đuju sljedeći fizikalni mehanizmi:• razmjena topline među staklima zbog

zračenja• toplinska provodljivost (kondukcija)

plina u MSP-u• konvekcija plina u MSP-u

Pri konvencionalnom dvoslojnom izola-cijskom staklu, u koje nisu ugrađena sta-kla s dodatnim slojem, velika sposobnost zračenja običnog stakla može izazvati gotovo 2/3 kompletnog toplinskog toka kroz MSP. Zrcalno staklo, naime, emisi-jom može izgubiti približno 85 % primljene topline. Zbog zračenja dolazi do intenziv-ne razmjene topline između oba stakla. Samo 1/3 toplinskog toka kroz međupro-stor posljedica je toplinske provodljivosti i konvekcije plina.

Nanos sloja za toplinsku zaštitu staklu snažno smanjuje emisijsku sposobnost: s 89 % u slučaju običnog zrcalnog stakla na samo 3 % u slučaju low-e stakla. Time je praktično prekinuta razmjena topline između stakala zbog zračenja. ostaje ne-promijenjen samo još toplinski tok zbog toplinske provodljivosti i konvekcije zraka u MSP-u.

Ako se u sloju za toplinsku zaštitu kao reflektor topline upotrijebi tanak sloj sre-bra, kao i kod stakla low-e, u usporedbi s konvencionalnim izolacijskim staklom dostiže se smanjenje Ug-vrijednosti s 3,0 na 1,4 W/m2K.

5.4.3 Fizikalne osnove za izolacijsko staklo s niskoemisijskim nanosom

Izračun prema EN 673, koncentracija plinskog punjenja 90 %.

2.

1.

2. punjenje plinom (argon)smanjuje udio provođenja topline

toplinski utjecaj zračenja praktično se poništava kroz nanos

(1/3 gubitaka pristandardnom dvoslojnomizolacĳskom staklu)Konvekcĳa

Provođenjetopline

Zračenje topline (2/3 toplinskihgubitaka pri standardnomdvoslojnom izolacĳskom staklu)

Nanos

UnutraVani

Ug -

vrĳ

edno

st [

W/m

2 K ]

2,80

2,60

2,20

2,40

2,00

1,80

1,60

1,40

1,20

1,00

0,80

Međuprostor (mm)

201814 16121086

argon kriptonZrak

95

5.4.3

Sloj za toplinsku zaštitu na staklu djeluje na sljedeći način:

Pojedini slojevi u nanosu djeluju kao filtar, zato se opisuju i kao selektivni. To zna-či da su ti slojevi visokotransparentni za kratkovalno zračenje (sunčeva toplina), posebno za područje vidljive svjetlosti. U suprotnosti s tim, za dugovalno zračenje (posebno za područje valnih duljina infra-crvenog zračenja između 3.000 i 50.000 nm) su visokorefleksni, dakle, nepropu-sni.

U praksi to znači da energija sunčevog zračenja (do valne duljine približno 2.500 nm) nesmetano prolazi u prostor kroz sta-klo (učinak sunčevog kolektora). Površine koje ograničavaju taj prostor i predmeti u njemu tu energiju apsorbiraju i time se griju, a kasnije je odaju (emitiraju) u obli-ku dugovalnog zračenja. Sloj za toplinsku zaštitu za tu vrstu valova je nepropustan.

Iz gornje tablice i dijagrama vidljivo je da se pri niskoemisijskom low-e staklu, ovi-sno o širini međuprostora i vrsti plinskog punjenja, mijenja koeficijent toplinskog prolaza (Ug-vrijednost).

Svjetlosno i emisijsko-tehničke značajke

Pri odabiru ostakljenja odlučujuće su svjetlosne i emisijske, kao i toplinsko-teh-ničke značajke.

Toplinsko-tehničke, svjetlosno-tehničke i emisijsko-tehničke značajke stakla de-finirane su sljedećim fizikalnim značajka-ma:• transmisijom• refleksijom• apsorpcijom

Pri svjetlosno-tehničkim značajkama uzi-ma se u obzir samo vidljiva svjetlost koja svojim uskim frekvencijskim područjem između 380 i 780 nm predstavlja samo uski pojas sunčevog spektralnog zrače-nja.

Pri tretiranju tehničkih značajki zrače-nja stakla ne uzima se obzir samo cijeli sunčev spektar (valne duljine od 300 do 2.500 nm), već i cijeli spektar toplinskog zračenja (sve do valne duljine 300.000 nm).

Low-e (ε = 0,03)

Argon Zrak Kripton

MSP RX WARM RX WARM RX WARM C

6 2,02 2,46 1,45

8 1,68 2,09 1,19

10 1,45 1,82 1,05

12 1,28 1,62 1,07

14 1,15 1,46 1,08

16 1,13 1,37 1,1

Kratkovalnozračenje

(dnevna svjetlost)

Dugovalno zračenje(toplinsko zračenje)

380280 420 490 530 650

LjubičastaPlava

Zelena Žuta

Vidljiva svjetlost ICUV

Crvena

780

96

5.4.3

mehaničke nosivosti kod konstrukcijskog ljepila. Ono se postiže samo na staklu bez dodatnih slojeva. Nije dozvoljeno kasnije odstranjivanje slojeva s rubova.

Zato se u tvrtki REFLEX na staklima za konstrukcijsko ostakljivanje najprije pre-krivaju (maskiraju) one površine koje će kasnije biti u dodiru s konstrukcijskim lje-pilima, a tek zatim se šalju na postupak nanošenja dodatnih slojeva.

Utjecaj ugrađenih ukrasnih profila na vrijednost toplinske zaštite

Zbog učinka toplinskog mosta, koji iza-zivaju originalne prečke ili konstrukcijski nedorečeni sustavi ukrasnih profila, pri izolacijskim staklima često dolazi do sni-žavanja vrijednosti sposobnosti toplinske izolacije. Toplinski mostovi nastaju u zo-nama s povećanim prolazom topline uz staklene rubove i to zbog materijala iz kojega su izrađene originalne prečke te zbog povremenog ili stalnog oslanjanja ukrasnih međuprofila na staklo u MSP-u.

Te učinke znatno smanjuju konstrukcijski oblikovani i u praksi već dugo etablirani sustavi ukrasnih profila, primjerice “Bečki križ” ili “Viktorija”. Pomoću njih se i izo-lacijska stakla velikih staklenih površina mogu podijeliti na manja polja. Ti profili u MSP se mogu ugraditi tako da ne do-diruju staklene površine. Dodatna pred-nost takvog dijeljenja velikih površina jest i činjenica da u tom slučaju ne dolazi do (uobičajenog za originalne prečke) po-goršanja Ug-vrijednosti, ni do povećanog rizika za nastanak kondenzata.

Low-e pozitivno utječe na raspoloženje ljudi

Zahvaljujući malim toplinskim gubicima sa low-e staklom mogu se ekonomično,

Odstranjivanje sloja na rubovima i maskiranje

Prije ugradnje u izolacijsko staklo low-e staklu s rubova treba odstraniti niskoemi-sijski sloj. Razlozi su sljedeći:• osigurati dobro prianjanje vanjskog br-

tvila na staklo• onemogućiti prolazak vodene pare iz-

među stakla i sloja• u sloju srebra, koji je središnja kompo-

nenta mekog nanosa, onemogućiti ok-sidaciju i koroziju.

Niskoemisijski sloj odstranjuje se s rubo-va stakla jednostavnim termičkim, meha-ničkim ili kemijskim postupkom.

Pri nanošenju sloja na staklo konačnih di-menzija (bez maskiranja) na stranicama rubova i na poleđini u rubnom području može nastati slab nanos. Taj nanos uvje-tovan je proizvodnim procesom i ne može se izbjeći. Preporučuje se odstranjivanje toga sloja tijekom daljnje prerade u izola-cijsko staklo, posebno ako se te površine dalje koriste za lijepljenje i brtvljenje fuga.

Poseban značaj ima odstranjivanje na-nosa na staklima koja se kasnije koriste za konstrukcijska ostakljenja. Pravilnik ETAG 002 snažno naglašava značenje

Pogrešno

Točno

97

5.4.3

Pri vanjskoj temperaturi – 10 OC i sobnoj temperaturi + 21 OC temperatura s unutarnje strane ostakljenja iznosi:

To u praksi znači se da korištenjem stakla RX WARM može spriječiti da zbog zrače-nja i konvekcije naša tijela izgube previše topline, što bi izazvalo osjećaj hladnoće, odnosno neugodnog osjećanja.

Utjecaj stakla sa slojem za toplinsku zaštitu na rast biljaka

Odgovarajućim istraživanjima sveučilišta u Hannoveru, na kate-dri i institutu za uzgoj ukrasnih bi-ljaka prof. dr. K. Zimmer, dokaza-no je da se ne očekuje negativan utjecaj na rast biljaka. Istina je da je intenzivnost svjetlosti neznatno smanjena, ali promjena struktu-re spektra svjetlosti nije vrijedna

spomena. To se odnosi i na udio UV dnevne svjetlosti. Time se zadržava kvaliteta svje-tlosti. To istovremeno znači i dobru repro-dukciju boja. Snižavanje apsorpcije ener-gije zračenja dodatno utječe i na slabije grijanje biljaka. To potvrđuje i znanstveno istraživanje S. Hoffmanna iz 1998. godine na institutu za tehniku gradnje vrtova i po-ljoprivredu na sveučilištu u Hannoveru.

ekološki i estetski projektirati ostakljenja vrlo velikih površina, a da se time ne iza-zovu toplinski gubici. I još više od toga! Na taj način može se pozitivno utjecati na raspoloženje korisnika tih prostora.

Kako bi se osigurao ugodan boravak u prostoru, mora se paziti da u njemu ne dolazi do velikih razlika između tempera-ture zraka i temperature s unutarnje stra-ne ostakljenja ili zida. Optimalno stanje postiže se ako razlike između temperatu-ra nisu veće od 6 K.

Uz nepromijenjene klimatske okolnosti, temperatura na unutarnjoj površini stakla neposredno ovisi o Ug-vrijednosti osta-kljenja. Tu međusobnu ovisnost istraživali su Bedford i Liese i kasnije, iz rezultata, sastavili dijagram “Dobrog raspoloženja”.

Iz dijagrama je vidljivo da izolacijsko sta-klo RX WARM uz sobnu temperaturu + 22 °C leži već gotovo na granici “neugodno toplog” prostora. Ako se temperatura u prostoru smanji za 2 K, navedeno staklo se pomiče upravo na optimalnu krivulju.

za UgTemperatura

prostora

RX 2,9 3,0 W/m2K + 9 oC

RX WARM 1,1 1,1 W/m2K + 17 oC

RX WARM 1,0 1,0 W/m2K + 17 oC

RX WARM 0,5 C 0,5 W/m2K + 19 oC

vanjski zid 0,3 W/m2K + 20 oC

Temperatura prostora

Tem

pera

tura

pov

ršin

e st

akla

Ug = 3,0 W/m2KDvoslojnoizolacĳsko staklo

Ug = 1,1 W/m2KRX WARM 1,1

U = 0,3 W/m2KVisoko toplinskiizolirana stĳena

Neugodno hladno

Optimalna krivulja

Vanjska temperatura -10 °C

°C

30

28

20

22

24

26

16

18

14

12

°C12

Neugodno toplo

°C28 30 26242220181614

Iskustva pokazuju da se u slu-čaju, kada se temperatura u prostorima smanji za 1 K, uštedi približno 6 % energije grijanja.

98

5.4.3

Udaljenost između stakala određuje dis-tancer koji je u pravilu širok od 14 do 16 mm. Stakla su sustavom dvostupanjskog brtvljenja, koje se potvrdilo i u praksi, traj-noelastično slijepljena po rubovima.

Razlika u usporedbi s konvencionalnim staklom jest da u MSP-u u pravilu nije zrak, već neki od plemenitih plinova i da jedno od stakala s unutarnje strane ima niskoemisijski sloj. Ti slojevi apsorbiraju dio energije, a kasnije je za vrijeme hla-đenja odaju kroz obje površine.

Za smanjenje toplinskih gubitaka korisno je ako se barem jedan dio te energije koja se sekundarno emitira vrati u prostor pa su zato niskoemisijski nanosi slojeva u pravi-lu s unutarnje strane unutarnjeg stakla (na poziciji 3). Iz estetskih ili tehničkih razloga spomenuti sloj može biti iznimno i na pozi-ciji 2. I u tom slučaju koeficijent toplinskog prolaza je jednak, a mijenjaju se vrijedno-sti LT i LR.

Izolacijsko staklo s toplinskom zaštitom RX WARM (slično kao konvencionalno staklo RX 2,9) sastoji se od dva stakla odvojena hermetički zatvorenim među-prostorom.

5.4.4. Izolacijsko staklo – RX WARM

Tanak nanos plemenitog metala

Vani

Plemeniti plin

Sredstvo za sušenje Distancer

Unutarnje brtvilo ButylVanjsko brtvilo Thyokol

Unutra

Tehnički podaci: RX WARM

Oznaka proizvoda

Sastav vanjsko /

MSP/unutarnje

Ug-nazivna vrijednost

EN 673

Svjetlosno-tehničke i fizikalne nazivne vrijednosti

zračenja EN 410 D TežinaPreporučena

maks. površina

Š:V

g LT Ra

mm W/m2K % % - mm kg/m2 m2 -RX WARM 1,0* 4/16/4 1,0 53 70 97 24 20 2,8 1:6

RX WARM 1,1 4/16/4 1,1 62 80 97 24 20 2,8 1:6

RX WARM 1,1 6/16/6 1,1 59 78 96 28 30 5,5 1:10

RX WARM 1,1 8/16/8 1,1 58 77 95 32 40 7,5 1:10

RX WARM 1,2 4/14/4 1,2 62 80 97 24 20 2,8 1:6

RX WARM 1,2 6/14/6 1,2 59 78 96 28 30 5,5 1:10

RX WARM 1,2 8/14/8 1,1 58 77 95 32 40 7,5 1:10

RX WARM 1,3 4/12/4 1,3 62 80 97 24 20 2,8 1:6

RX WARM 1,3 6/12/6 1,3 59 78 96 28 30 5,5 1:10

RX WARM 1,3 8/12/8 1,3 58 77 95 32 40 7,5 1:10

Kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla.Navedene funkcionalne vrijednosti odnose se na veličinu stakla koje za mjerenje određuje EN.* staklo Low-e 1,0

99

5.4.4

Danas je u novogradnjama potrošnja energije u prosjeku 70 kWh/m2a. Kako se postiže taj cilj, više-manje je prepušteno prosudbi, odnosno odabiru projektanta.

Za optimalnu toplinsku zaštitu prozora nude se atraktivni proizvodi RX WARM C i RX WARM 2C.

U usporedbi s RX WARM Ug vrijednost je po-boljšana za dodatnih 10 procenata, s 1,1 na 1,0 W/m2K. S koeficijentom toplinskog pro-laza do 1,0 W/m2K prema EN postignuta je granica fizikalne mogućnosti i ekonomsko je opravdano dvoslojno izolacijsko staklo.

Posebno tanko izolacijsko staklo RX WARM C ugradne debljine od samo 18 mm idealno je za energetsko jačanje iskoristivosti prozora koji su još uvijek opremljeni izolacijskim staklom bez “ju-čerašnjeg” nanosa.

5.4.5 Izolacijsko staklo – RX WARM C

Tanak nanos plemenitog metala

Vani


Unutarnje brtvilo ButylVanjsko brtvilo Thyokol

Unutra

Plemeniti plin kripton

Tehnički podaci: RX WARM C i RX WARM 2C*

Oznakaproizvoda

Sastav vanjsko /MSP/

unutarnje


EN 673



maks. površina

Š:V

g LT Ra

mm W/m2K % % - mm kg/m2 m2 -RX WARM 0,9 C* 4/10/4 0,9 53 70 97 18 20 2,8 1:6

RX WARM 1,0 C 4/10/4 1,0 62 80 97 18 20 2,8 1:6

RX WARM 1,0 C 6/10/6 1,0 59 78 96 22 30 5,5 1:10

RX WARM 1,0 C 8/10/8 1,0 58 77 95 26 40 7,5 1:10

RX WARM 1,1 C 4/12/4 1,1 62 80 97 20 20 2,8 1:6

RX WARM 1,1 C 6/12/6 1,1 59 78 96 24 30 5,5 1:10

RX WARM 1,1 C 8/12/8 1,1 58 77 95 28 40 7,5 1:10

RX WARM 1,1 C 4/14/4 1,1 62 80 97 22 20 2,8 1:6

RX WARM 1,1 C 6/14/6 1,1 59 78 96 26 30 5,5 1:10

RX WARM 1,1 C 8/14/8 1,1 58 77 95 30 40 7,5 1:10

Kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla.Navedene funkcionalne vrijednosti odnose se na veličinu stakla koje za mjerenje određuje EN.* staklo Low-e 1,0

100

5.4.5

to ne samo stambenim, već i poslovnim. U njima se, osim njihove visoke ekonomič-nosti i iznimnog doprinosa očuvanju oko-liša, ljudi odlično osjećaju. Ljeti se zgrada manje grije (ljetna toplinska zaštita), a zimi zbog visokih temperatura, koje imaju po-vršine unutar prostora, manje hladi. Ako se želi postići tako visoka sposobnost izo-lacije, treba osigurati sljedeće:• kompaktni oblik zgrade• vrlo visoka toplinska zaštita• toplinski zaštićeni prozori s optimalnom

energetskom bilancom• minimiziranje gubitaka putem toplin-

skih mostova s brižljivo izvedenim zavr-šecima

• ovojnica zgrade ne smije propuštati vjetar

• uređaje za ventilaciju koji iskorištavaju toplinu zamijenjenog zraka

• upotrebu sustava grijanja koji može brzo reagirati na sve promjene i ima vi-sok stupanj iskorištenja.

Izolacijska stakla RX WARM s koeficijen-tom toplinskog prolaza Ug = 1,1 W/m2K, zadovoljavaju sve zahtjeve vezane za ekonomičnu potrošnju energije. S njima se lako postiže potrošnja energije između 54 i 100 kWh/m2a. Međutim, razmišljanja, testiranja i napori za smanjenjem godiš-nje potrošnje energije nisu se zaustavila u toj točki. Rezultat takvih napora su ni-skoenergetske kuće kod kojih potrošnja energije iznosi između 12 i 35 kWh/m2a. Konačni cilj tog razvoja su pasivne, odno-sno takozvane “energetske kuće 0”.

U takvim slučajevima radi se, naravno, o rješenjima koja su:• ekološki potrebna• ekonomski opravdana• tehnički savladiva.

Razvoj pasivnih kuća već je premašio prag teoretskih rasprava, budući da je prona-šao potvrdu u mnogim novim objektima – i

Low-e sloj

Low-e sloj

Distancer

Punjenje plinom

Sredstvo za sušenje

Primarno brtvilo Butyl Sekundarno brtvilo Polysulfid

5.4.6 Troslojna stakla s toplinskom zaštitom za niskoenergetske i pasivne kuće

101

5.4.6

Proizvodi tvrtke REFLEX navedeni u na-stavku zadovoljavaju taj zahtjev.

Izolacijsko staklo s iznimno dobrom izolacijom

RX WARM 0,5 C s MSP 2 x 12 mm,punjeno kriptonom

Ug (0,49 W/m2K – 1,6 W/m2K) • vrijednost g (0,47) = - 0,294

Izolacijsko staklo s dobrom izolacijom

RX WARM 0,7 s MSP 2 x 12 mm,punjeno argonom

Ug (0,72 W/m2K – 1,6 W/m2K) • vrijednost g (0,47) = - 0,032

Kao što se vidi iz navedenih prijedloga, za zadovoljavanje tako visokih zahtjeva u prozore se moraju ugraditi takva stakla s toplinskom zaštitom koja u troslojnom izo-lacijskom staklu imaju dva niskoemisijska stakla, a u MSP-u plin argon ili kripton.

Pomoću svih poznatih izolacijskih mate-rijala i tehničkih mogućnosti (npr. štedne žarulje) te aktivnim iskorištavanjem sun-čeve energije moguće je izgraditi objekt kojemu nije potrebna primarna energija.

U nekim slučajevima za postizanje tih ci-ljeva dovoljno je već i dvoslojno izolacijsko staklo koje čine dva niskoemisijska low-e stakla. Time se toplinski gubici smanjuju još za dodatnih 10 %, a 1,1 na 1,0 W/m2K

Kriteriji za “super toplo” staklo

Poznati Institut za pasivne kuće u Darm-stadtu u svojim je kriterijima za dobro osjećanje ljudi postavio zahtjev da izola-cijsko staklo mora imati vrijednost koefi-cijenta prolaza topline Ug ≤ 0,8 W/m2K. U kriteriju za potrošnju energije zahtijeva da staklo ima pozitivnu energetsku bilancu. Oba zahtjeva udružena su u formuli:

Ug – 1,6 W/m2K • g ≤ 0

Tehnički podaci: RX WARM

Oznakaproizvoda

Sastav vanjsko /MSP/

unutarnje


EN 673



maks. površina

Š:V

g LT Ra

mm W/m2K % % - mm kg/m2 m2 -

RX WARM 0,7 4/12/4/12/4 0,72 47 71 95 36 30 2,8 1:6

RX WARM 0,6 4/14/4/14/4 0,64 47 71 95 40 30 2,8 1:6

RX WARM 0,6 4/16/4/16/4 0,58 47 71 95 44 30 2,8 1:6

RX WARM 0,7 C 4/8/4/8/4 0,66 47 71 95 28 30 2,8 1:6

RX WARM 0,6 C 4/10/4/10/4 0,56 47 71 95 32 30 2,8 1:6

RX WARM 0,5 C 4/12/4/12/4 0,49 47 71 95 36 30 2,8 1:6

Kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla.Navedene funkcionalne vrijednosti odnose se na veličinu stakla koje za mjerenje određuje EN.

102

5.4.6

Ne zahtijeva se samo odlična toplinska zaštita, već i protuprovalna zaštita i dobra zvučna zaštita. Uobičajena stakla s to-plinskom zaštitom ne zadovoljavaju više sve te zahtjeve.

Trostruka zaštita za zahtjevne kupce

Upravo u privatnoj stambenoj izgradnji i pri objektima s povoljnim položajem gra-đevinari često zahtijevaju prozore i osta-kljenja s posebnim značajkama koji sta-narima daje pravo na veću udobnost, višu kvalitetu boravka i više sigurnosti.

Tehnički podaci: RX SAFE 1,1 VSG

Sestavazunaj/MSP/

znotraj

Ug – nazivna

vrijednost EN 673

Rw

Korektivne vrijednosti

Protu-provalna

zaštita



maks. površina

Š:V

C Ctr EN 356 g LT Ra

mm W/m2K dB dB dB % % - mm kg/m2 m2 -

10 (P4A)/16/4 1,1 38 -3 -8 P4A 53 77 95 30 34 2,8 1:6

10 (P4A)/12/4 1,1 37 -3 -7 P4A 53 77 95 26 34 2,8 1:6

Pri debljim staklima vlastita boja izolacijskog stakla može postati jače zelenkasta.Kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla.Navedene funkcionalne vrijednosti odnose se na veličinu stakla koje za mjerenje određuje EN.

5.4.7 Višefunkcijska izolacijska stakla RX SAFE 1,1 VSG

Asimetrična ugradnja stakla

Sloj za toplinsku zaštitu

PVB folija

VaniUnutra

Punjenje plinom

Vanjsko brtvilo Thyokol

Sredstvo za sušenjeUnutarnje brtvilo Butyl

Distancer

104

5.4.7

U tim kombinacijama stakala folije mogu biti jednostruke ili dvostruke te “zvučne” ili “sigurnosno zvučne”. Sigurnosno sta-klo može biti i kaljeno staklo. Danas se već koristi posebno niskoemisijsko staklo koje je primjereno samo za kaljenje. To staklo – Low-e T – u nekaljenom stanju na jednoj površini ima niskoemisijski nanos koji, međutim, još nije aktivan. Zato se ne smije ugrađivati u obična topla stakla. Tek u fazi kaljenja tijekom toplinske obra-de aktivira se niskoemisijski sloj. Tako to staklo kasnije, kada se ugradi u izolacij-sko staklo, ima iste svjetlosno-toplinske karakteristike kao i staklo s toplinskom zaštitom u nekaljenoj izvedbi.

S RX SAFE 1,1 VSG skupina proizvoda povećala se za privlačan višefunkcijski tip stakla. Taj tip udružuje tri bitne funkcije:• toplinska zaštita: Ug = 1,1 W/m2K prema

EN• protuprovalna zaštita: prema EN 356

zaštita od bačenih predmeta P4A• zvučna zaštita: vrijednosti zvučne za-

štite do 38 dB.

Kao što smo spomenuli u poglavlju 5.7, ni-skoemisijski sloj Low-e može se nanositi i na lijepljeno sigurnosno staklo. Iz serijske proizvodnje na zalihama su standardne kombinacije lijepljenih stakala:8 mm VSG (4 + 4)10 mm VSG (5 + 5)12 mm VSG (6 + 6)

105

5.4.7

5.5 Stakla sa zvučnom izolacijom RX PHONE

Zato navedena stakla označavamo tako-zvanim parom vrijednosti. Ta brojka, koja se navodi s tipom ostakljenja, daje infor-macije o sposobnosti toplinske i zvučne izolacije. O paru se govori zato što su obje vrijednosti u stalnoj međusobnoj ovisno-sti.

Promjena jedne istodobno znači i pro-mjenu druge vrijednosti. Tu međusobnu ovisnost u prvom redu određuju sljedeći elementi:• širina međuprostora (MSP)• vrsta plina u MSP-u.

Još u poglavlju 3.5 naglasili smo da buka predstavlja velik ekološki problem. U mnogim primjerima zgrade se moraju do-datno zaštititi od buke pasivnom zaštitom – prozorima sa zvučnom izolacijom, od-nosno ostakljenjem.

Pri traženju rješenja za zaštitu od buke ni u kojem slučaju ne smije se zanemariti najvažniji aspekt, a to je toplinska zašti-ta. Odgovarajućom toplinskom zaštitom možemo snažno smanjiti potrošnju pri-marne energije za grijanje. Posljedica toga je niža emisija stakleničkih plinova te znatno doprinosi očuvanju okoliša. Su-vremeno staklo sa zvučnom izolacijom, uz širok spektar značajki zaštite od zvuka (sve do Rw = 50 dB), mora imati i sposob-nost snažnog smanjenja toplinskih gubi-taka kroz staklo.

Asimetrična ugradnja stakla

Sloj za toplinsku zaštitu

Folija sa zvučnom zaštitom

VaniUnutra

Punjenje plinom

Vanjsko brtvilo Thyokol

Sredstvo za sušenjeUnutarnje brtvilo Butyl

Distancer

106

5.5

Zbog obje gore opisane zakonitosti standardno (4/12/4), pa čak i troslojno (4/8/4/8/4) izolacijsko staklo, nemaju ništa bolje značajke zvučne izolacije od jednoslojnog stakla jednake površinske težine.

Inače sposobnost zvučne izolacije izola-cijskog stakla ovisi prvenstveno o sljede-ćim faktorima:

Pri projektiranju zvučne izolacije mora se uzeti u obzir kompletan građevinski element. Pažnja se ne smije posvećivati samo zvučnoj izolaciji prozorskog krila i izolacijskog stakla, već i brtvilu u fugama i uključivanju prozora u građevinski otvor (vidi poglavlje 3.5).

Zato se preporučuje da se pri navođenju vrijednosti o sposobnosti zvučne izolacije citiraju EN 20 140 i EN ISO 717, budući da su mjerenja prema tim standardima pro-vedena na kompletnom prozoru.

Detalji o načinu određivanja potrebne sposobnosti zvučne izolacije za pojedine slučajeve navedeni su u poglavlju 3.5.

Mjerilo za sposobnost zvučne izolacije procijenjena je vrijednost prigušivanja zvuka, koja se prema DIN 4109 naziva i vrijednost Rw. Za dokazivanje tih vrijedno-sti koriste se gore spomenuti standardi. Iako se zvuk, slično kao toplina, tretira kao valovi, fizikalne zakonitosti prijenosa zvuka kroz medij bitno se razlikuju od onih koje smo upoznali pri prolazu topline.

Kod pitanja prijenosa zvuka treba uzeti u obzir temeljno pravilo da prigušivanje ovi-si o površinskoj težini (kg/m²) ugrađenog građevinskog elementa. Kod izolacijskih stakala na prigušivanje zvuka utječe i njihov dvoslojni sastav. Budući da među staklima leži plinski jastuk, koji omoguću-je prijenos njihanja s prvog stakla na dru-go, može doći do rezonance. To je i ra-zlog zašto izolacijsko staklo, prvenstveno u području niskih frekvencija, ima znatno slabije prigušivanje.

Izm

jere

na s

pos.

zvu

čne

izol

acije

R [d

B]

Frekvencija [Hz]

5.5.1 Osnove građevinske fizike

107

5.5.1

se staklo veće težine i manje krutosti. Takva izolacijska stakla imaju bitno bolje sposob-nosti zvučne izolacije. To poboljšanje najo-čitije je u donjem i gornjem frekvencijskom području. Upotrebom lijepljenih stakala istodobno se smanjuje i prijenos zvuka kroz zonu s rubnim brtvljenjem.

3. Struktura izolacijskog staklaDebljine vanjskog i unutarnjeg stakla mo-raju biti različite. Što više se međusobno razlikuju debljine, u pravilu je tim viša vri-jednost Rw.

4. Širina međuprostora

Što je širi prostor između stakala, tim bolja je u pravilu sposobnost zvučne izolacije. Naime, s povećavanjem širine rezonanca praznog prostora pomiče se prema nižim frekvencijama. Budući da u pravilu svako zvučno izolirano staklo mora biti zaštiće-no od topline, moramo biti svjesni toga da mu se sa svakom promjenom širine MSP-a mijenja i vrijednost Ug.

1. Težina stakla

Što je teže staklo, to je u pravilu viša vri-jednost Rw.

2. Elastičnost staklaŠto je staklo elastičnije, bolja je njegova spo-sobnost zvučne izolacije. Ta spoznaja koristi se pri uporabi lijepljenih stakala, izrađenih s posebnom folijom za zvučnu izolaciju. Ako se dva tanka stakla slijepe folijom, dobiva

Izm

jere

na s

pos.

zvu

čne

izol

acije

R [d

B]

Frekvencija [Hz]

Izm

jere

na s

pos.

zvu

čne

izol

acije

R [d

B]

Frekvencija [Hz]

Izm

jere

na s

pos.

zvu

čne

izol

acije

R [d

B]

Frekvencija [Hz]

108

5.5.1

Zvučna izolacija u visokim zgradama

Vrijednost sposobnosti zvučne izolacije pojedinog stakla određuje se mjerenjem u laboratoriju. Tijekom mjerenja zvuk (buka) usmjerena je pravokutno na osta-kljenje. Međutim, za zgrade, posebno za one koje se nalaze tok uz prometnice, vri-jedi da buka do ostakljenja na višim kato-vima dolazi pod drukčijim kutom. Budući da uvjeti nisu jednaki onima u laborato-riju, na objektu se izmjerena vrijednost sposobnosti zvučne izolacije razlikuje od laboratorijske (u pravilu je osjetno niža). Zato su za ostakljivanje prozora na višim katovima obično potrebna stakla veće sposobnosti zvučne izolacije.

Smanjenje vrijednosti RW u području niskih frekvencija

Pri većini izolacijskih stakala iz mjerne krivulje, koja je sastavni dio svake ispit-ne potvrde, vidljivo je snažno pogorša-nje prigušivanja pri niskim frekvencijama (100 do 250 Hz).Tom pogoršanju (trenutno se još) ne pri-pisuje veće značenje, budući da ljudsko uho niske tonove čuje kao “manje glasne”. Iznimke su samo slučajevi kada takva buka izaziva gust teretni promet za koji su karakteristični duboki prigušeni tonovi. Tada je najprikladnije rješenje upotreba teških izolacijskih stakala ili stakala koja u svojoj strukturi imaju odgovarajuća lije-pljena stakla.

5. Punjenje MSP-a plinom

Iz ekoloških razloga REFLEX svoja izola-cijska stakla ne puni više teškim plinovi-ma (SF6 – sumporni heksafluorid) kojim se sposobnost zvučne izolacije u pravilu mogla poboljšati za 2–3 dB. Budući da se plin uvrštava među tzv. “stakleničke pli-nove”, njegova upotreba nije preporučlji-va, a ponegdje je već i zabranjena.

Plinovi kojima se zamjenjuje zrak u MSP-u (argon, kripton, mješavine) obično utječu i na sposobnost zvučne i toplinske izolacije.

Pri opisivanju elemenata koji utječu na učinkovitost prigušivanja, već smo više puta upotrijebili riječ “u pravilu” jer si zbog nepoznavanja svih međusobnih ovisno-sti (različitih od slučaja do slučaja) ne možemo priuštiti generalizaciju. To još posebno vrijedi za slučajeve kod kojih pokušavamo sklapati pojedine utjecaje kako bismo dobili što višu vrijednost Rw i što bolju toplinsku izolaciju. Razmišljanje da istodobno udruživanje poboljšanja već samo po sebi osigurava odgovarajuće (vi-šekratno) poboljšanje sposobnosti zvuč-ne izolacije, obično je pogrešno, budući da pojedini elementi različito utječu na prigušivanje. Zato je moguće da umjesto zbroja dva poboljšanja dobijemo njihovo međusobno poništavanje. To je i glavni razlog što nije moguće zbrojiti matema-tičke izraze prema kojima bi jednostavno izračunali vrijednost sposobnosti zvučne izolacije nekog građevinskog elementa (slično kao U-vrijednost). Na osnovi gore opisanih fizikalno-tehničkih spoznaja teo-retski možemo projektirati izolacijsko sta-klo određene sposobnosti zvučne izolaci-je, ali ta teoretska rješenja treba provjeriti mjerenjem prema EN 20 140.

109

5.5.1

kvencijskom području, prikazivanje učinko-vitosti prigušivanja vrijednošću Rw nije pri-kladno. O proboju govorimo kada u krivulji, koja povezuje rezultate mjerenja po pojedi-nim frekvencijama, evidentiramo ekstremni otklon prema dolje. Kako bi se uzele u obzir razlike između frekvencijskog spektra buke u stambenom okruženju i spektrom buke u okruženju s prometom, standard EN ISO 717-1 uvodi korektivne vrijednosti C i Ctr. Pomoću njih se vrijednost Rw realno prila-gođava tim spektrima (vidi poglavlje 4.11). Korektivne vrijednosti navode se u zagradi pokraj procijenjene vrijednosti.

Primjer: RW(C; Ctr) = 42 (-1; -4) dB

Utjecaj ukrasnih profila, ugrađenih u MSP, na sposobnost zvučne izolacije

Prozori s pravim prečkama zbog toplin-skih i zvučnih mostova imaju dosta nedo-stataka. Zbog slabog brtvljenja pri većem broju križnih spojeva dolazi do znatnog proboja buke. Stručnom izradom obično

se te mane znatno smanjuju, ali toplinski mostovi još uvijek ostaju.

Taj nedostatak u velikoj mjeri otklanja se suvremenim sustavima rešetki od ukra-snih profila (primjerice bečki križ) koji se umeću u međuprostor koji nije u nepo-srednom dodiru sa staklom.

Radi lakše usporedbe za građevinske ele-mente, primjerice prozore, ima smisla prika-zivati vrijednost sposobnosti zvučne izolacije samo jednim podatkom. Samostalan poda-tak koji prikazuje vrijednost prigušivanja pro-cijenjena je vrijednost Rw. Ona se izračunava iz rezultata mjerenja koja se obavljaju pri ra-zličitim frekvencijama. U okviru uobičajenih zvukova u stambenim prostorima tim podat-kom se može na zadovoljavajući način ozna-čiti koliko je učinkovit određeni građevinski element u prigušivanju buke.

Ako je pak ovojnica zgrade opterećen bu-kom niskih frekvencija ili kada dolazi do rušenja prigušivanja (proboja) u nekom fre-

5.5.2 Spektralne korekcijske vrijednosti (C, Ctr)

• Staklo neke vrijednosti RW, istina, može se po želji postaviti u prozor, bu-dući da je vrijednost prigušivanja buke jednaka u oba smjera, ali je obično de-blje staklo okrenuto prema vanjskoj, fa-sadnoj strani. Time se znatno smanjuje iskrivljenje slike pri pogledu na staklo ili kroz njega, a istovremeno se povećava otpornost stakla na opterećenja vjetra.

Udružene funkcije toplinske i zvučne izo-lacije zahtijevaju da se već pri projektira-nju precizno odrede pojedine funkcijske vrijednosti. Specifične značajke tih sta-kala, prvenstveno šiti MSP i asimetrični sastav, mogu znatno potencirati učinak dvostrukog stakla. Zato se unaprijed mora provjeriti i niz dodatnih kriterija.

5.5.3 Ostali kriteriji koji se moraju uvažiti pri planiranju upotrebe stakala sa zvučnom izolacijom

110

5.5.1

Primjer: staklo sa zvučnom izolacijom

RX PHONE 36/26 1,1

Za stakla RX PHONE karakteristične su kombinacije stakala različite debljine, širi međuprostor, ispunjen plinom, te upotre-ba lijepljenog stakla s posebnom folijom za zvučnu zaštitu (SC). Modificirani oblik te folije ima i dodatne mehaničke karak-teristike koje tom staklu omogućavaju ispunjavanje svih zahtjeva sigurnosnog li-jepljenog stakla. Kako bi odgovarala svim zahtjevima, koji se odnose na sigurno korištenje energije, ta stakla na jednoj od unutarnjih površina imaju niskoemisijski

sloj. Različitim plinskim punjenjima koefi-cijent toplinskog prolaza prema standar-du EN snižava se sve do 1,1 W/m2K.

Oznaka proizvoda RX PHONE stakla sa zvučnom zaštitom sastoji se od sljedećih podataka:

• izmjerena zvučna zaštita Rw u dB• debljina izolacijskog stakla u mm• Ug vrijednost u W/m2K prema EN

Međutim, zbog toga će unutarnje, u pravilu tanje staklo morati preuzeti veći dio deformacija koje proizlaze iz feno-mena dvostrukog stakla.

• Kod stakala malih dimenzija sa strani-cama kraćim od 50 cm, kod stakala s MSP-om širim od 16 mm i (ili) uz ne-povoljan omjer duljina stranica, rubno brtvljenje izolacijskog stakla podvrgnu-to je iznimnim opterećenjima. Zato već pri projektiranju treba tražiti zajedničko

rješenje koje se odnosi na strukturu stakla, širinu rubnog brtvljenja i deblji-nu pojedinih stakala. U mnogim sluča-jevima unutarnje, tanje staklo, morat će biti kaljeno.

• Kod stakala koja u strukturi imaju i sta-kla povećane apsorpcije, širina MSP-a ne smije premašivati 16 mm. I u tom slučaju treba računski provjeriti trebaju li ta stakla biti kaljena.

Izolacijsko staklo sa zvučnom zaštitomIzmjerena zvučna zaštita Rw u dB

Debljina izolacijskog staklaUg vrijednost prema EN

5.5.4 Proizvodni program stakala sa zvučnom izolacijom RX PHONE

111

5.5.

3

Proi

zvod

ni p

rogr

am s

taka

la s

a zv

učno

m iz

olac

ijom

RX

PHO

NE

Tehn

ični

pod

atki

: Kom

bini

rana

topl

otno

in z

vočn

oizo

lirna

ste

kla

RX

PH

ON

E

Ozn

aka

proi

zvod

aTi

pSa

stav

vanj

sko/

MSP

/un

utar

nje

Rw -

izm

jere

na

vrije

dnos

tEN

20

140

Kore

ktiv

ne v

rijed

nost

iU

g-na

zivn

a vr

ijedn

ost

Svje

tlosn

o-te

hnič

ke

i fiz

ikal

ne n

aziv

ne

vrije

dnos

ti zr

ačen

ja E

N

410

DTe

žina

prep

or.

mak

s.

povr

šina

Š:V

CC

trC 1

00-5

000

Ctr

100

-500

0E

N 6

73LT

Ra

mm

dBdB

dBdB

dBW

/m2 K

%%

-m

mkg

/m2

m2

-R

X PH

ON

E36

/26

– 1,

16/

16/4

36-2

-5-1

-51,

158

7996

2625

2,8

1:6

RX

PHO

NE

37/2

8 –

1,1

8/16

/437

-2-5

-1-5

1,1

5678

9528

302,

81:

6R

X PH

ON

E37

/32

– 1,

18/

18/6

37-2

-6-1

-61,

156

7895

3235

5,5

1:10

RX

PHO

NE

38/3

0 –

1,1

10/1

6/4

38-2

-6-1

-61,

155

7795

3035

2,8

1:6

RX

PHO

NE

39/3

4 –

1,1

10/2

0/4

39-2

-6-1

-61,

155

7795

3435

2,8

1:6*

RX

PHO

NE

40/3

2 –

1,1

10/1

6/6

40-1

-50

-51,

155

7695

3240

5,5

1:10

RX

PHO

NE

37/2

2 –

1,1

C6/

12/4

37-3

-7-2

-71,

158

7996

2225

2,8

1:6

RX

PHO

NE

39/2

6 –

1,1

C10

/12/

439

-3-7

-2-8

1,1

5577

9526

352,

81:

10R

X PH

ON

E39

/29

– 1,

14/

16/9

SC

39-1

-50

-51,

155

7795

2930

2,8

1:6

RX

PHO

NE

41/3

1 –

1,1

6/16

/9 S

C41

-2-6

-1-6

1,1

5376

9531

363,

41:

10R

X PH

ON

E42

/33

– 1,

18/

16/9

SC

42-3

-8-2

-81,

152

7694

3341

3,4

1:10

RX

PHO

NE

43/3

7 –

1,1

8/16

/13

SC

43-2

-6-1

-61,

149

7392

3751

7,5

1:10

RX

PHO

NE

45/3

5 –

1,1

10/1

6/9

SC

45-2

-6-1

-61,

155

7593

3546

3,4

1:10

RX

PHO

NE

46/3

8 –

1,1

13/1

6/9

SC

46-1

-50

-51,

150

7492

3852

3,4

1:10

RX

PHO

NE

47/3

4 –

1,3

9 S

C/1

2/13

SC

47-2

-7-1

-71,

352

7492

3452

3,4

1:10

RX

PHO

NE

49/3

8 –

1,1

9 S

C/1

6/13

SC

49-3

-8-2

-81,

152

7492

3852

3,4

1:10

RX

PHO

NE

50/4

2 –

1,1

9 S

C/2

0/13

SC

50-2

-8-1

-81,

152

7492

4252

3,4

1:10

RX

PHO

NE

51/4

5 –

1,4

17 S

C/1

5/13

SC

51-1

-40

-41,

449

7291

4571

5,5

1:10

RX

PHO

NE

33/3

6 –

0,7

4/12

/4/1

2/4*

*33

-2-6

-1-6

0,7

4771

9536

302,

81:

6R

X PH

ON

E32

/36

– 0,

5 C

4/12

/4/1

2/4*

*32

-2-6

-1-6

0,5

4771

9536

302,

81:

6R

X PH

ON

E39

/43

– 0,

5 C

8/12

/5/1

2/6*

*39

-2-7

-1-7

0,5

4568

9343

485,

51:

10*

Pri

omje

ru s

tran

ica

> 2

:1 p

repo

ruču

jem

o da

tanj

e st

aklo

bud

e ka

ljeno

** D

va s

takl

a s

Low

-e s

loje

mS

C –

zvu

čno

zašt

itna

folij

aP

ri de

bljim

sta

klim

a vl

astit

a bo

ja iz

olac

ijsko

g st

akla

mož

e po

stat

i jač

e ze

lenk

asta

. Kup

ac n

aših

pro

izvo

da s

am je

odg

ovor

an z

a is

prav

no d

imen

zion

iranj

e de

bljin

e na

ruče

nog

stak

la.

Nav

eden

e fu

nkci

onal

ne v

rijed

nost

i odn

ose

se n

a ve

ličin

u st

akla

koj

e za

mje

renj

e od

ređu

je E

N. M

aksi

mal

na te

žina

izol

acijs

kog

stak

la 5

00 k

g.N

aved

eni s

u sa

mo

osno

vni t

ipov

i, za

ost

ale

stru

ktur

e na

zovi

te te

hnič

ku s

lužb

u tv

rtke

REF

LEX.

112

5.5.4

Tip: 37/22 – 1,1 C Tip: 39/26 – 1,1 C Tip: 39/29 – 1,1

Tip: 38/30 – 1,1 Tip: 39/34 – 1,1 Tip: 40/32 – 1,1

Tip: 36/26 – 1,1 Tip: 37/28 – 1,1 Tip: 37/32 – 1,1

Krivulje sposobnosti zvučne izolacijeIz

mje

rena

spo

s. z

vučn

e iz

olac

ije R

[dB

]

Frekvenca [Hz]

Izm

jere

na s

pos.

zvu

čne

izol

acije

R [d

B]

Frekvencija [Hz]

Izm

jere

na s

pos.

zvu

čne

izol

acije

R [d

B]

Frekvencija [Hz]

Izm

jere

na s

pos.

zvu

čne

izol

acije

R [d

B]

Frekvenca [Hz]

Izm

jere

na s

pos.

zvu

čne

izol

acije

R [d

B]

Frekvencija [Hz]

Izm

jere

na s

pos.

zvu

čne

izol

acije

R [d

B]

Frekvencija [Hz]

Izm

jere

na s

pos.

zvu

čne

izol

acije

R [d

B]

Frekvenca [Hz]

Izm

jere

na s

pos.

zvu

čne

izol

acije

R [d

B]

Frekvencija [Hz]

Izm

jere

na s

pos.

zvu

čne

izol

acije

R [d

B]

Frekvencija [Hz]

113

5.5.4

Tip: 41/31 – 1,1 Tip: 42/33 – 1,1 Tip: 43/37 – 1,1

Tip: 45/35 – 1,1 Tip: 46/38 – 1,1 Tip: 47/34 – 1,3

Izm

jere

na s

pos.

zvu

čne

izol

acije

R [d

B]

Frekvencija [Hz]

Izm

jere

na s

pos.

zvu

čne

izol

acije

R [d

B]

Frekvencija [Hz]

Izm

jere

na s

pos.

zvu

čne

izol

acije

R [d

B]

Frekvencija [Hz]

Izm

jere

na s

pos.

zvu

čne

izol

acije

R [d

B]

Frekvencija [Hz]

Izm

jere

na s

pos.

zvu

čne

izol

acije

R [d

B]

Frekvencija [Hz]

Izm

jere

na s

pos.

zvu

čne

izol

acije

R [d

B]

Frekvencija [Hz]

Izm

jere

na s

pos.

zvu

čne

izol

acije

R [d

B]

Frekvencija [Hz]

Izm

jere

na s

pos.

zvu

čne

izol

acije

R [d

B]

Frekvencija [Hz]

Izm

jere

na s

pos.

zvu

čne

izol

acije

R [d

B]

Frekvencija [Hz]

Tip: 49/38 – 1,1 Tip: 50/42 – 1,1 Tip: 51/45 – 1,4

114

5.5.4

Tip: 33/36 – 0,7 Tip: 32/36 – 0,5 C Tip: 39/43 – 0,5 C

Izm

jere

na s

pos.

zvu

čne

izol

acije

R [d

B]

Frekvencija [Hz]

Izm

jere

na s

pos.

zvu

čne

izol

acije

R [d

B]

Frekvencija [Hz]

Izm

jere

na s

pos.

zvu

čne

izol

acije

R [d

B]

Frekvencija [Hz]

115

5.5.4

5.6 Izolacijska stakla sa zaštitom od sunca RX SUN

U dijagramu u poglavlju 4.6, koji predstav-lja strukturu sunčevog spektra, vidimo da od njegove ukupne količine energije (100 %) na kratkovalno infracrveno zračenje otpada samo 41 %, na UV zrake 4 %, a preostalih 54 % na zrake vidljive svjetlosti. Ako ne želimo smanjiti propusnost stakla za vidljivu svjetlost, teoretski možemo smanjiti propusnost sunčeve energije kroz ostakljenje samo za 45 %. Budući da to za učinkovitiju zaštitu od sunca nije do-voljno, treba filtrirati i dio vidljive svjetlosti. Rezultat toga je dobro vidljiv pri apsor-pcijskim i refleksnim staklima sa zaštitom od sunca, gdje smanjenje vrijednosti g prati smanjenje vrijednosti LT.

U trećem poglavlju opisali smo mehaniz-me prijenosa energije koju pri padu na staklo odaje sunčevo zračenje. Međutim, različiti su zahtjevi u odnosu na količinu sunčeve energije koju propuštaju (g-vri-jednost). Ako su njihove vrijednosti izra-žene u postocima, njihov je zbroj uvijek 100.

Kada želimo dobiti staklo sa zaštitom od sunca, dakle staklo s malom propusno-šću sunčeve energije, jednome (u pravilu vanjskom) od dva stakla u izolacijskom staklu na odgovarajući način moramo modificirati barem jedan od preostala dva mehanizma. Ta modifikacija može se postići na više načina:

• Ako je staklo obojeno (float u boji), ap-sorpcija energije se povećava.

• Nanošenjem tankog sloja metalnih ok-sida (hc-hard coating, pirolitički nanos) povećava se refleksija energije.

5.6.1 Teorija

Ako usporedimo značajke ostakljenja u stanogradnji i gradnji poslovnih objekata, primjećujemo da je za oba stakla primar-ni zahtjev što veća propusnost svjetlosti (LT) i što manji gubici energije grijanja (niska Ug vrijednost). Međutim, različiti su zahtjevi u odnosu na količinu sunčeve energije koju propuštaju (g-vrijednost).

U stanogradnji želimo da kroz ostakljenje prodre što više sunčeve energije. Iskori-štavanje pasivne sunčeve energije znači besplatan izvor grijanja koji znatno dopri-nosi smanjenju potrebne količine ener-gije grijanja. Velika propusnost energije ljeti, istina, izaziva pregrijavanje prostora, ali se taj problem izbjegava korištenjem različitih sjenila. Staklo daje (i zbog široke palete boja) poseban pečat oblikovanju najzahtjevnijih poslovnih, upravnih i indu-strijskih objekata. Ostakljenja tih objekata obično su sastavljena od velikih staklenih površina. Ako bismo u oba slučaja koristili uobičajeno staklo s toplinskom zaštitom, dolazilo bi do velikog pregrijavanja unu-trašnjosti zgrada – i to ne samo ljeti. Bu-dući da pri takvim fasadama postavljanje vanjskih sjenila nije prikladno, a učinkovi-tost unutarnjih je samo simbolična, mora se upotrijebiti staklo koje propušta što manje sunčeve energije, dakle, staklo sa zaštitom od sunca. Na taj se način spre-čava osjetnije pregrijavanje prostora, osi-guravaju se ugodni uvjeti za boravak, a istovremeno se znatno smanjuju troškovi hlađenja koji su inače nekoliko puta viši od troškova grijanja.

116

5.6

Propusnost svjetlosti (LT)

Visoko-selektivna

stakla

Refleksnastakla

Masovnoobojena

stakla

Pro

pusn

ost s

unče

ve e

nerg

ije (g

)

100

80

60

40

20

010080604020

3mm Float

Sva stakla sa zaštitom od sunca, osim stakala s mekim nanosom, imaju i znatnu manu: koliko je manja propusnost sunče-ve energije, toliko je manja i propusnost za svjetlost. To u praksi znači da osta-kljenje, koje osigurava visoku zaštitu od sunca, a istovremeno snažno smanjuje osvijetljenost prostora u unutrašnjosti zgrade. Zbog toga se stakla sa zaštitom od sunca koriste samo za zastakljivanje poslovnih objekata, ali ne i stambenih zgrada. I u slučaju da stambene zgrade imaju veće ostakljene površine, odnos iz-među staklene površine i tlocrta korisnih površina ne bi bio povoljan. To znači da bi zbog korištenja stakala sa sunčevom zaštitom osvijetljenost prostora bila ap-solutno premala i boravak bi bio moguć samo uz umjetnu rasvjetu.

Iz ovog razmišljanja razvidno je da je u staklarstvu namijenjenog zgradarstvu vrlo važna korelacija između propusnosti vidljive svjetlosti i sunčeve topline. Ozna-čuje se pojmom selektivnost (S), a uz to se više puta koristi i izraz par vrijednosti.

Kod stakala s mekim nanosima taj broj iznosi oko 2, kod pirolitičkih, polureflek-snih stakala samo oko 1, a kod apsorpcij-skih još manje. Vrijednost S (zajedno s opisom boje stakla) obično se koristi kao identifikacijska oznaka za tip stakla sa za-štitom od sunca.

Primjer: RX SUN SSS Green 47/31 staklo sa zaštitom od sunca zelene boje, s pro-pusnošću za vidljivu svjetlost LT = 47 % i propusnošću sunčeve energije g = 31 %.

• Pirolitički nanos metalnih oksida na flo-at staklu u boji istovremeno se poveća-va refleksija i apsorpcija energije.

• Ako je vanjsko apsorpcijsko ili reflek-sno staklo u paru sa staklom Low-e, posredno se dodatno smanjuje propu-snost energije. Niskoemisijski nanos s unutarnje strane unutarnjeg stakla smanjuje indirektni prolaz sunčeve energije (odnosno, onaj dio već ap-sorbirane energije koji bi tijekom hla-đenja sekundarnom emisijom u obliku dugovalnih IC-zraka kroz drugo staklo prešao u unutrašnjost zgrade. Time što unutarnje staklo odbije spomenute zra-ke natrag prema prvom staklu, prvom se staklu još dodatno povećava apsor-pcija.

• Suvremena visokoselektivna stakla s unutarnje strane vanjskog stakla imaju meki (sc-soft coated) višeslojni nanos različitih metala. Odgovarajućim kom-biniranjem tih slojeva može se postići djelovanje nanosa tako da štiti od sun-ca i topline te da ima željenu boju.

117

5.6.1

Propusnost sunčevog zračenja kroz prozirni i zeleni float.

Intenzitet boje raste s debljinom stakla.

PLANIBEL COLOR – float u boji

Pri proizvodnji float stakla potrebnim si-rovinama (Si, Na, Ca, K) mogu se dodati elementi čije molekule apsorbiraju znatno više elektromagnetnog zračenja.

Obično su to različiti metali u obliku soli. Tako se dobivaju stakla koja zbog pove-ćane apsorpcije kratkovalnih IC-zraka

osiguravaju znatno veću zaštitu od sunca. Budući da pri tome povećava i apsorpcija dijela vidljivog svjetla, ta stakla imaju ma-nju propusnost za svjetlost (LT), a istodob-no pogled na staklo, odnosno kroz njega više nije neutralan u odnosu na boju. Da-nas se apsorpcijska stakla izrađuju u sivoj, zelenoj, brončanoj i plavoj boji.

Odbojnost (refleksija) svjetlosti kod tih stakala je niža nego kod prozorskog sta-kla. Ako zbog bolje toplinske zaštite ta sta-

kla ugradimo u izolacijsko staklo zajedno s niskoemisijskim staklom, dodatno se po-boljšava zaštita od sunca.

Refleksija

Apsorpcija

PropusnostRef

leks

ija

(%)

Pro

pusn

ost i

aps

orpc

ija

(%)

Valna duljina (nm)

100

80

60

40

20

0

0

20

40

60

80

100500 25001000 1500 2000

100

80

60

40

20

0

0

20

40

60

80

100500 25001000 1500 2000

Refleksija

Apsorpcija

PropusnostRef

leks

ija

(%)

Pro

pusn

ost i

aps

orpc

ija

(%)

Valna duljina (nm)

5.6.2 Apsorpcijska stakla sa zaštitom od sunca

118

5.6.2

Do smanjene propusnosti zračenja dolazi zbog odbijanja dijela kratkovalnih IC-zra-ka na niskoemisijskom sloju. Odbijenu energiju apsorbira prvo staklo kojemu se time već ionako visok stupanj apsorpcije još povećava. To treba uzeti u obzir pri projektiranju ostakljenja apsorpcijskim staklima kod kojih viša toplinska optere-ćenja (zagrijavanje stakla) povećavaju mogućnost nastanka toplinskog loma. Zbog toga neka stakla (ovisno o veličini i položaju s obzirom na položaj sunca) tre-ba kaliti, što je još važnije u slučajevima kada je njihova apsorpcija energije veća od 50 %.

Tvrtka REFLEX za izradu svojih apsorpcij-skih stakala sa zaštitom od sunca koristi float u boji Planibel Color, koji izrađuje belgijska tvrtka AGC. U praksi mnogi to staklo zamjenjuju sa staklom Parsol. Me-đutim, to staklo ime identične karakteri-stike, ali ga izrađuje francuska firma St. Gobain.

Tehnički podaci: Apsorpcijska stakla sa zaštitom od sunca RX SUN

Oznaka proizvoda

Sastav vanjsko/MSP/

unutarnje

Ug –

naz

ivna

vrij

edno

st

EN 6

73

Svjetlosno-tehničke i fizikalne nazivne vrijednosti zračenja EN 410

Fakt

or s

jenč

anja

Sele

ktiv

nost

Deb

ljina

Teži

na

Prep

oruč

ena

m

aksi

mal

na p

ovrš

ina

Mak

sim

alni

om

jer

stra

nica

g - v

rijed

nost

LT –

pro

pusn

ost

svje

tlost

i

LR –

refle

ksija

sv

jetlo

sti p

rem

a van

EA*–

aps

orpc

ija

ener

gije

van

i

EA* –

aps

orpc

ija

ener

gije

unu

tra

mm W/m2K % % % % % - - mm kg/m2 m2 -

RX SUN Green 6/16/4 1,1 38 64 10 55 4 0,48 1,68 26 25 2,8 1:6

RX SUN Grey 6/16/4 1,1 35 38 6 55 5 0,44 1,10 26 25 2,8 1:6

RX SUN Bronze 6/16/4 1,1 37 44 7 51 5 0,46 1,12 26 25 2,8 1:6

RX SUN Dark Blue 6/16/4 1,1 35 50 8 59 4 0,44 1,43 26 25 2,8 1:6

RX SUN Priva Blue 6/16/4 1,1 21 30 6 78 2 0,26 1,43 26 25 2,8 1:6

RX SUN Azur 6/16/4 1,1 41 64 10 51 5 0,51 1,56 26 25 2,8 1:6

* ako je EA > 50 %, preporučujemo kaljeno stakloUnutarnje staklo Low-e i u međuprostoru argon.Kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla.Navedene funkcionalne vrijednosti odnose se na veličinu stakla koje za mjerenje određuje EN.

Low-esloj

Vanjsko staklo u boji

Plemeniti plin


Distancer

Unutarnje brtvilo ButylVanjskobrtvilo Thyokol

Unutra

119

5.6.2

Kada su refleksni nanosi naneseni na staklo u boji, metalni odsjaj preuzima i dio njegove boje. Ta boja još više dolazi do izražaja kada je nanos na staklu okrenut prema unutra (na poz. 2). U tom se sluča-ju refleksija (svjetlosti i energije), istina, smanjuje, ali se povećava apsorpcija. Zato staklo dobiva još učinkovitiju funk-ciju zaštite od sunca (učinkovitost mu se dodatno povećava ako u izolacijskom staklu nastupa u paru s niskoemisijskim staklom), što u nekim slučajevima može dovesti do pregrijavanja stakla. Kada to zahtijevaju veličina i položaj, a prvenstve-no u slučajevima kada je apsorpcija veća od 50 %, odlučujemo se za prethodno kaljenje spomenutih stakala.

STOPSOL - stakla s tvrdim refleksnim slojem (HC stakla)

Proizvodnja toga stakla uključena je u proizvodnju prozirnog float stakla ili float stakla u boji. Kada vruća staklena traka napusti kadu s tekućim kositrom, po po-vršini se ravnomjerno raspršuje metal-ni prah. Zbog toplinske energije stakla prah se razgrađuje i zajedno s kisikom iz atmosfere stvara poluprovodljivi sloj me-talnog oksida. On se kao emajl čvrsto ve-zuje s površinom stakla i mehanički je vrlo otporan. Zato se ta stakla mogu obrađi-vati i oblikovati kao obično staklo. Budući da je metalni nanos otporan i na atmos-ferske utjecaje, ta stakla mogu se koristiti i za jednostruka ostakljenja.

S obzirom na način izrade, ta vrsta stakala sa zaštitom od sunca nazivaju se pirolitič-kim ili jednostavno hc staklima (hc-hard coating ili tvrdi nanos). U praksi se već dugo koristi i naziv “refleksna” stakla sa zaštitom od sunca, ali se taj pojam, struč-no gledano, odnosi više na odbojnost vidljive svjetlosti. Budući da bi se ta vrsta stakala trebala odlikovati prvenstveno vi-sokom odbojnošću sunčeve energije, u stručnim krugovima uvrštavaju se samo među polurefleksna stakla. Prava reflek-sna stakla su samo visokoselektivna sta-kla (vidi poglavlje 5.6.5).

Ako su refleksna stakla ugrađena tako da je metalni sloj okrenut prema okolici (na poz. 1), visoku odbojnost za svjetlost imaju u srebrno-metalnoj boji. U tom se slučaju zbog zrcalnog efekta okolni pred-meti na vanjskim površinama stakala u smislu boja oslikavaju više-manje neu-tralno. Tu značajku arhitekti često koriste pri oblikovanju vanjske ovojnice zgrade.

5.6.3 Refleksna stakla sa zaštitom od sunca

Low-esloj

Vanjsko refleksno staklo

Plemeniti plin


Distancer

Unutarnje brtvilo ButylVanjskobrtvilo Thyokol

Unutra

120

5.6.3

Spomenuti slojevi ne razlikuju se samo po svjetlosnim i energetsko-tehničkim karakteristikama, već i po nijansi boje od-bijene svjetlosti:

• odbijanje svjetlosti na sloju Supersilver je metalno-srebrne boje

• odbijanje svjetlosti na sloju Super Sil-verLight je metalno-srebrne boje njež-no plave nijanse

• odbijanje svjetlosti na sloju Classic je metalne boje zlatnosmeđe nijanse.

Na donjoj slici prikazani su mehanizmi prolaza sunčevog zračenja kroz zeleno staklo sa sunčevom zaštitom s tvrdim slo-jem na poziciji 1.

REFLEX za izradu refleksnih stakala sa sunčevom zaštitom koristi pirolitička sta-kla Stopsol koja proizvodi firma AGC. Na identičnu osnovu – prozirno float staklo ili float staklo u boji – nanose se tri različite vrste metalnih slojeva: Supersilver (SS), Classic (C) i Super SilverLight (SSL).

121

5.6.3

Tehnički podaci: Refleksna stakla sa zaštitom od sunca RX SUN**

Oznaka proizvoda

Sastav vanjsko/MSP/

unutarnje

Ug –

naz

ivna

vrij

edno

st

EN 6

73


Fakt

or s

jenč

anja

Sele

ktiv

nost

Deb

ljina

Teži

na

Prep

oruč

ena

m

aksi

mal

na p

ovrš

ina

Mak

sim

alni

om

jer

stra

nica

g - v

rijed

nost

LT –

pro

pusn

ost

svje

tlost

i

LR –

refle

ksija

sv

jetlo

sti p

rem

a van

EA*–

aps

orpc

ija

ener

gije

van

i

EA* –

aps

orpc

ija

ener

gije

unu

tra

mm W/m2K % % % % % - - mm kg/m2 m2 -

RX SUN SSS Clear 6/16/4 1,1 46 56 37 15 6 0,58 1,22 26 25 2,8 1:6

RX SUN SC Clear 6/16/4 1,1 32 34 28 36 5 0,40 1,06 26 25 2,8 1:6

RX SUN SSS Green 6/16/4 1,1 29 46 26 58 3 0,36 1,59 26 25 2,8 1:6

RX SUN SC Green 6/16/4 1,1 20 27 20 71 2 0,25 1,35 26 25 2,8 1:6

RX SUN SSS Grey 6/16/4 1,1 26 26 12 62 3 0,33 1,00 26 25 2,8 1:6

RX SUN SC Grey 6/16/4 1,1 20 17 10 69 3 0,25 0,85 26 25 2,8 1:6

RX SUN SC Bronze 6/16/4 1,1 22 19 12 65 3 0,28 0,86 26 25 2,8 1:6

RX SUN SSS Dark Blue 6/16/4 1,1 26 36 18 62 3 0,33 1,38 26 25 2,8 1:6

RX SUN SSSL PrivaBlue 6/16/4 1,1 17 24 8 80 1 0,21 1,41 26 25 2,8 1:6

* ako je EA > 50 %, preporučujemo kaljeno staklo** refleksni sloj na poziciji 2Unutarnje staklo Low-e i u međuprostoru argon.Kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla.Navedene funkcionalne vrijednosti odnose se na veličinu stakla koje za mjerenje određuje EN.

Ponuda stakala STOPSOL

Vrsta nanosa Boja Podloga Debljine

STOPSOL Classic clear Planibel clear 4, 5, 6, 8, 10

STOPSOL Classic bronze Planibel bronze 4, 5, 6

STOPSOL Classic grey Planibel grey 4, 5, 6

STOPSOL Classic green Planibel green 4, 5, 6, 8

STOPSOL SuperSilver clear Planibel clear 4, 5, 6, 8

STOPSOL SuperSilver grey Planibel grey 5, 6, 8

STOPSOL SuperSilver green Planibel green 6, 8

STOPSOL SuperSilver Dark blue Planibel Dark Blue 6, 8

STOPSOL Super SilverLight Priva Blue Planibel Priva Blue 6, 8

122

5.6.3

Sunergy

Sunergy staklo sa zaštitom od sunca od-likuje se visokom propusnošću svjetlosti, malom refleksijom i neutralnim aspektom. To je staklo s tvrdim nanosom (pirolitički nanos), prikladnim za mnoge obrade, i za kaljenje. Nanos je obično u izolacijskom staklu na poziciji 2. Zahvaljujući dobroj opstojnosti tog sloja njime se može ruko-vati slično kao s običnim staklom; može

se lijepiti, savijati, kaliti i emajlirati. Boja za emajliranje nanosi se na stranu bez nanosa, dakle na poziciju 1. Pri lijepljenju je nanos na poziciji 1 ili 4, dakle ne u doti-caju s PVB folijom. Optimalna vrijednosti koeficijenta toplinskog prolaza za ta sta-kla dobiva se samo ako su u paru s Low-e staklom.


Oznaka proizvoda

Sastav vanjsko/MSP/

unutarnje

Ug –

naz

ivna

vrij

edno

st

EN 6

73


Fakt

or s

jenč

anja

Sele

ktiv

nost

Deb

ljina

Teži

na

Prep

oruč

ena

m

aksi

mal

na p

ovrš

ina

Mak

sim

alni

om

jer

stra

nica

g - v

rijed

nost

LT –

pro

pusn

ost

svje

tlost

i

LR –

refle

ksija

sv

jetlo

sti p

rem

a van

EA*–

aps

orpc

ija

ener

gije

van

i

EA* –

aps

orpc

ija

ener

gije

unu

tra

mm W/m2K % % % % % - - mm kg/m2 m2 -

RX SUN Sunergy Clear 6/16/4 1,1 44 59 11 42 6 0,55 1,34 26 25 2,8 1:6

RX SUN Sunergy Green 6/16/4 1,1 29 49 9 66 3 0,36 1,67 26 25 2,8 1:6

RX SUN Sunergy Azur 6/16/4 1,1 32 49 9 63 3 0,40 1,53 26 25 2,8 1:6

RX SUN Sunergy Dark Blue 6/16/4 1,1 25 35 7 71 3 0,31 1,40 26 25 2,8 1:6


123

5.6.3


Oznaka proizvoda

Sastav vanjsko/MSP/

unutarnje

Ug –

naz

ivna

vrij

edno

st

EN 6

73


Fakt

or s

jenč

anja

Sele

ktiv

nost

Deb

ljina

Teži

na

Prep

oruč

ena

m

aksi

mal

na p

ovrš

ina

Mak

sim

alni

om

jer

stra

nica

g - v

rijed

nost

LT –

pro

pusn

ost

svje

tlost

i

LR –

refle

ksija

sv

jetlo

sti p

rem

a van

EA*–

aps

orpc

ija

ener

gije

van

i

EA* –

aps

orpc

ija

ener

gije

unu

tra

mm W/m2K % % % % % - - mm kg/m2 m2 -

SUNGUARD SOLAR na ExtraClear staklu

RX SUN SGS Neutral 67 6/16/4 1,1 49 59 19 37 5 0,61 1,20 26 25 2,8 1:6

RX SUN SGS Light Blue 52 6/16/4 1,1 37 46 14 56 3 0,46 1,24 26 25 2,8 1:6

RX SUN SGS Silver Grey 32 6/16/4 1,1 24 29 22 61 3 0,30 1,21 26 25 2,8 1:6

RX SUN SGS Royal Blue 20 6/16/4 1,1 19 19 18 68 3 0,24 1,00 26 25 2,8 1:6

RX SUN SGS Silver 20 6/16/4 1,1 17 19 34 54 4 0,21 1,12 26 25 2,8 1:6

RX SUN SGS Silver 08 6/16/4 1,1 10 8 43 59 3 0,13 0,80 26 25 2,8 1:6

SUNGUARD SOLAR na zelenom staklu

RX SUN SGS Green 67 6/16/4 1,1 30 48 14 67 3 0,38 1,60 26 25 2,8 1:6

RX SUN SGS Green 52 6/16/4 1,1 24 37 11 74 2 0,30 1,54 26 25 2,8 1:6

RX SUN SGS Green 32 6/16/4 1,1 17 23 16 78 2 0,21 1,35 26 25 2,8 1:6

RX SUN SGS Aquamarine 20 6/16/4 1,1 13 16 13 83 2 0,16 1,23 26 25 2,8 1:6

RX SUN SGS Green 20 6/16/4 1,1 13 15 24 78 2 0,16 1,15 26 25 2,8 1:6

RX SUN SGS Silver Green 08 6/16/4 1,1 8 6 30 81 2 0,10 0,75 26 25 2,8 1:6


za emajliranje uvijek se nanosi na metalni nanos, dakle na poziciju 2.

U usporedbi s ostalim staklima za zašti-tu od sunca s tvrdim nanosom prednosti stakla SUN GUARD su mnogo niža re-fleksija svjetlosti i bolja selektivnost. Op-timalna vrijednosti koeficijenta toplinskog prolaza za ta stakla dobiva se samo ako su u paru s Low-e staklom.

Sunguard Solar

Posebnom tehnikom nanošenja (Silaco-at®) na staklo se nanosi sloj za zaštitu od sunca. Stakla s takvim karakteristikama su SUNGUARD SOLAR (SGS) kod kojih je taj sloj na prozirnom ili zelenom float staklu. Kod svih oblika ostakljenja (jedno-struko, izolacijsko, lijepljeno) nanos mora biti uvijek na poziciji 2. Zahvaljujući dobroj opstojnosti tog sloja njime se može ruko-vati slično kao s običnim staklom; može se lijepiti, savijati, kaliti i emajlirati. Boja

124

5.6.3

i emajlirati. Pri lijepljenju je nanos na pozi-ciji 1 ili 4, dakle ne u doticaju s PVB folijom. Ako se okrene na poziciju 2, gube se ka-rakteristike toplinske zaštite.

U usporedbi s ostalim staklima za zaštitu od sunca s tvrdim nanosom prednosti sta-kla SUN GUARD HP su mnogo niža reflek-sija svjetlosti i bolja selektivnost. Usprkos tome da sloj ima i funkciju toplinske za-štite, za suvremeno izolacijsko staklo nije dovoljna (Ug – vrijednost > od 1,1 W/m2K).

Stakla s kombiniranim nanosom SUNGUARD HP

Posebnom tehnikom nanošenja (Silaco-at®) na staklo se može nanijeti sloj koji u sebi udružuje zaštitu od topline i od sunca. Stakla s takvim karakteristikama su SUN-GUARD HP (SG HP) kod kojih je taj sloj na prozirnom ili zelenom float staklu. Nanos u izolacijskom staklu mora biti na poziciji 2. Zahvaljujući dobroj opstojnosti tog sloja njime se može rukovati slično kao s obič-nim staklom; može se lijepiti, savijati, kaliti


Oznaka proizvoda

Sastav vanjsko/MSP/

unutarnje

Ug –

naz

ivna

vrij

edno

st

EN 6

73


Fakt

or s

jenč

anja

Sele

ktiv

nost

Deb

ljina

Teži

na

Prep

oruč

ena

m

aksi

mal

na p

ovrš

ina

Mak

sim

alni

om

jer

stra

nica

g - v

rijed

nost

LT –

pro

pusn

ost

svje

tlost

i

LR –

refle

ksija

sv

jetlo

sti p

rem

a van

EA*–

aps

orpc

ija

ener

gije

van

i

EA* –

aps

orpc

ija

ener

gije

unu

tra

mm W/m2K % % % % % - - mm kg/m2 m2 -SUNGUARD HP na ExtraClear staklu

RX SUN SG HP Light Blue 63 6/16/4 1,5 52 62 16 35 5 0,65 1,20 26 25 2,8 1:6

RX SUN SG HP Neutral 61*** 6/16/4 1,2 42 61 23 30 6 0,53 1,45 26 25 2,8 1:6

RX SUN SG HP Neutral 50 6/16/4 1,4 41 52 18 42 4 0,51 1,27 26 25 2,8 1:6

RX SUN SG HP Silver 35 6/16/4 1,2 26 35 44 33 5 0,33 1,35 26 25 2,8 1:6

RX SUN SG HP Neutral 40 6/16/4 1,4 33 41 22 47 4 0,41 1,24 26 25 2,8 1:6

RX SUN SG HP Royal Blue 40 6/16/4 1,3 31 38 26 47 4 0,39 1,23 26 25 2,8 1:6

SUNGUARD HP na zelenom staklu

RX SUN SG HP Green 64 6/16/4 1,2 35 63 10 60 4 0,44 1,80 26 25 2,8 1:6

RX SUN SG HP Green 63 6/16/4 1,5 32 50 12 65 3 0,40 1,56 26 25 2,8 1:6

RX SUN SG HP Green 61 6/16/4 1,2 28 49 17 65 3 0,35 1,75 26 25 2,8 1:6

RX SUN SG HP Green 50 6/16/4 1,4 27 42 13 69 3 0,34 1,56 26 25 2,8 1:6

RX SUN SG HP Silver Green 35 6/16/4 1,2 18 28 30 60 3 0,23 1,56 26 25 2,8 1:6

RX SUN SG HP Green 40 6/16/4 1,4 22 33 16 73 2 0,28 1,50 26 25 2,8 1:6

RX SUN SG HP Aquamarine 40 6/16/4 1,3 20 31 18 72 3 0,25 1,55 26 25 2,8 1:6

* ako je EA > 50 %, preporučujemo kaljeno staklo** nanos na poziciji 2*** vrijednosti vrijede nakon kaljenjaUnutarnje staklo float i u međuprostoru argon.Kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla.Navedene funkcionalne vrijednosti odnose se na veličinu stakla koje za mjerenje određuje EN.

5.6.4 Kombinirana stakla sa zvučnom i toplinskom zaštitom

125

5.6.4

Na staklima su metalni slojevi naneseni katodnim raspršivanjem koji su mehanič-ki i atmosferski osjetljivi. Zato se u izola-cijsko staklo moraju ugrađivati, isto kao i niskoemisijska stakla Low-e, tako da metalni nanos bude okrenut prema me-đuprostoru. Ako visokoselektivno staklo treba očuvati funkciju zaštite od sunca (g), u izolacijsko staklo mora se umetnuti kao vanjsko staklo (nanos na poziciji 2), a prethodno s rubova radi boljeg prianjanja brtvenih masa treba odstraniti metalni nanos. Uz opisane prednosti visokose-lektivnih stakala treba spomenuti i slje-deće:• Niska refleksija svjetlosti omogućuje

izvedbe transparentnih fasada za koje je karakterističan neograničen pogled iz zgrade i u nju. Na taj se način relativ-no jednostavno može ostvariti ideja o takozvanoj “živoj” zgradi.

Stakla s mekim kombiniranim nanosom Stopray, Sunguard HS i Ipasol

Već u uvodu u ovo poglavlje naglasili smo da su za stakla sa zaštitom od sunca ka-rakteristični visoka propusnost svjetlosti, niska propusnost sunčeve energije i niski toplinski gubici.

Apsorpcijska i refleksna stakla koja često koristimo za ostakljena sa zaštitom od sunca mogu propuštati manje sunčeve energije, ali istovremeno, nažalost, i ma-nje vidljive svjetlosti. Ako takvo staklo tre-ba osiguravati toplinsku zaštitu, u izola-cijskom staklu mora nastupati zajedno s niskoemisijskim staklom. Suvremeni po-stupak elektromagnetnog raspršivanja u vakuumu omogućuje nanos tankih sloje-va metalnih iona na staklo. Kombinacija-ma različitih metala i u slojevima različite debljine može se izraditi nanos koji pred-stavlja branu (filtar) za ulaznu sunčevu, ali i za izlanu energiju grijanja.

Na taj način dobiva se staklo koje osigura-va dvostruku zaštitu: toplinsku i od sunca. Stakla s takvim karakteristikama usprkos višeslojnom nanosu ipak propuštaju vrlo mnogo vidljiva svjetlosti, zato ih naziva-mo i visokoselektivnim staklima. Često ih zbog magnetronskog nanošenja nazivaju i staklima s mekim nanosom (soft coated glass).

Visokoselektivna stakla odlikuju se slje-dećim:• visokom propusnošću za svjetlost (LT)• niskom propusnošću sunčeve energije

(g)• posljedičnom visokom selektivnošću

(S)• niskim toplinskim gubicima (Ug).

5.6.5 Visokoselektivna stakla sa zaštitom od sunca

Visokoselektivni nanos

Vani

Punjenje plinom


Distancer

Primarno brtvilo ButylSekundarno brtvilo npr. Polysulfid

Unutra

126

5.6.5

značajno doprinosi ljepšem vanjskom izgledu zgrade jer jako smanjuje mo-gućnost nastanka optičkog iskrivljenja zbog učinka “dvostrukog stakla”.

Za izradu visokoselektivnih stakala sa zaštitom od sunca REFLEX koristi stakla Ipasol, Stopray i Sunguard HS.

• Metalni nanos ne djeluje samo kao to-plinski zaštitni filtar, nego staklu može dati i nijansu boje.

• Budući da je za visokoselektivna stakla karakteristična niska apsorpcija, u pra-vilu ih ne treba kaliti.

• Ta stakla, standardne debljine 6 mm, obično se ugrađuju u izolacijsko sta-klo zajedno s prozirnim float staklom debljine 4 mm. Tanko unutarnje staklo


Oznaka proizvoda

Sastav vanjsko/MSP/

unutarnje

Ug –

naz

ivna

vrij

edno

st

EN 6

73


Fakt

or s

jenč

anja

Sele

ktiv

nost

Deb

ljina

Teži

na

Prep

oruč

ena

m

aksi

mal

na p

ovrš

ina

Mak

sim

alni

om

jer

stra

nica

g - v

rijed

nost

LT –

pro

pusn

ost

svje

tlost

i

LR –

refle

ksija

sv

jetlo

sti p

rem

a van

EA*–

aps

orpc

ija

ener

gije

van

i

EA* –

aps

orpc

ija

ener

gije

unu

tra

mm W/m2K % % % % % - - mm kg/m2 m2 -

RX SUN Neutral 73/42 6/16/4 1,1 42 73 10 32 2 0,53 1,74 26 25 2,8 1:6

RX SUN Neutral 70/39 6/16/4 1,1 39 70 12 33 2 0,49 1,79 26 25 2,8 1:6

RX SUN Neutral 68/37 6/16/4 1,1 37 68 10 32 1 0,46 1,84 26 25 2,8 1:6

RX SUN Neutral 61/33 6/16/4 1,1 33 61 13 37 1 0,41 1,85 26 25 2,8 1:6

RX SUN Neutral 60/33 6/16/4 1,1 33 60 11 39 1 0,41 1,81 26 25 2,8 1:6

RX SUN Neutral 50/27 6/16/4 1,1 27 50 10 52 1 0,34 1,85 26 25 2,8 1:6

RX SUN Neutral 48/27 6/16/4 1,1 27 48 16 46 1 0,34 1,78 26 25 2,8 1:6

RX SUN Shine 40/22 6/16/4 1,1 22 40 16 53 1 0,28 1,82 26 25 2,8 1:6

RX SUN Platin 25/15 6/16/4 1,1 15 25 28 55 0 0,19 1,67 26 25 2,8 1:6

RX SUN Platin 31/17 6/16/4 1,1 18 31 25 53 1 0,23 1,72 26 25 2,8 1:6

RX SUN Lime 61 T*** 6/16/4 1,1 32 61 10 62 1 0,40 1,91 26 25 2,8 1:6

RX SUN Vision 60 T*** 6/16/4 1,1 37 60 14 36 2 0,46 1,62 26 25 2,8 1:6

RX SUN Vision 50 T*** 6/16/4 1,1 31 50 20 36 1 0,39 1,61 26 25 2,8 1:6

RX SUN Indigo 48 T*** 6/16/4 1,1 29 48 8 66 0 0,36 1,66 26 25 2,8 1:6

RX SUN Titanium 37 T*** 6/16/4 1,1 26 37 6 63 1 0,33 1,42 26 25 2,8 1:6

RX SUN Energy NT*** 6/16/4 1,1 44 74 13 28 2 0,55 1,68 26 25 2,8 1:6

* ako je EA > 50 %, preporučujemo kaljeno staklo** nanos na poziciji 2*** vrijednosti vrijede nakon kaljenja – obavezno u kaljenoj izvedbiUnutarnje staklo float i u međuprostoru argon.Kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla.Navedene funkcionalne vrijednosti odnose se na veličinu stakla koje za mjerenje određuje EN

127

5.6.5

Različite građevinske konstrukcije u pravilu dopuštaju izvedbu dva tipa fasadnih kon-strukcija.

Za izradu hladnih fasada dolaze u obzir pa-rapetne ploče od jednostrukog ili dvostru-kog stakla (izolacijsko staklo), a u protivnom se u tople fasade ugrađuju parapetni paneli. To su elementi od jednostrukog ili dvostru-kog stakla koji su na poleđini izolacijskim materijalom (mineralnom vunom, PU-pje-nom, pjenastim staklom i slično) povezani u kompaktni panel.

Pomoću staklenih parapeta arhitekt može oblikovati vanjsku ovojnicu zgrade tako da postigne učinak harmonične cjeline. Točno određeni odnos između prozora i parapeta omogućava i oblikovanje potpuno skladnog, a i ciljno naglašenog izgleda fasade.

Funkcionalno gledano, stakleni parapet ima mnoge prednosti jer je staklo:• vremenski postojano• otporno na ekološke utjecaje• otporno na starenje• otporno na mehaničke utjecaje• nezahtjevno u smislu održavanja.

Hladne fasade su zidne konstrukcije, sa-stavljene od dvije ovojnice kod kojih je me-đuprostor ventiliran (vidi sliku).

1. Vanjska ovojnicaVanjsko staklo, koje čine jednostruka ili dvo-struka parapetna ploča od kaljenog stakla, ima funkciju:• arhitektonskog elementa• zaštite od vremenskih utjecaja.

Izolacijsko staklo obično ima međuprostor širine 6 mm.

2. Unutarnja ovojnicaNosivi vanjski zid ima funkciju:• nosivog elementa za staklene parapete• završetka prostora• toplinske izolacije.

3. MeđuprostorMeđuprostor između vanjske i unutarnje ovojnice potreban je za:• odvodnju vlage (ventiliranjem)

5.6.6 Stakleni parapeti REFLEX

Hladne fasade

128

5.6.6

• odvodnju topline koju je apsorbirao para-petni element.

Obje funkcije važne su u prvom redu pri izolacijskom staklu jer bi u protivnom rubno brtvljenje bilo izloženo prevelikim optereće-njima.

Međuprostor za ventiliranje uz parapetnu ploču mora biti od jednostrukog stakla, di-menzioniran u skladu s DIN 18 516 T1.• udaljenost između parapetne ploče i zida

mora iznositi najmanje 20 mm,

• poprečni presjek otvora za dovod i odvod zraka mora iznositi najmanje 50 cm2 /tm.

Ako je parapetna ploča izolacijsko staklo, zbog većeg pregrijavanja udaljenost izme-đu zida i elementa mora iznositi najmanje 30 mm.• Donji dovodni otvor iznosi 40 % umnoška

širine stakla i međuprostora, dakle naj-manje 120 cm2/tm,

• Donji odvodni otvor iznosi 50 % umnoška širine stakla i međuprostora, dakle naj-manje 150 cm2/tm.

Tople fasade su zidne konstrukcije od jedne ovojnice koje na poleđini nisu ventilirane. Sačinjene su od parapetnih panela, izrađe-nih od jednostrukog ili dvostrukog stakle-nog elementa, izolacijskog materijala i par-ne brane. Takav panel (slično kao izolacijsko staklo) može se ugraditi u nosivu konstruk-ciju. Parapetni panel, kao i parapetna ploča u slučaju hladne fasade, ima funkciju:• arhitektonskog elementa• zaštite od vremenskih utjecaja.

Dodatno mora vršiti i funkciju:• toplinske zaštite• zvučne zaštite• završetka prostora.

Parapetni panel ne preuzima nikakvu no-sivu funkciju. Budući da kod tople fasade nema ventilacije sa stražnje strane, za izo-lacijsko staklo u parapetnom panelu vrijede sljedeće zakonitosti:• dopušten je onaj tip ostakljenja pri kojem

je element učvršćen četiri puta• međuprostor ne smije biti širi od 4 mm• ona stakla moraju biti kaljena i s toplin-

skim ispitivanjem ESG-H.

Tople fasade

129

5.6.6

Izvedba Način ostakljenja Dodatne uputeza ugradnju i ostakljenje

4x poduprto2x poduprto

točkastoNikakva


točkastoNikakva

4x poduprto

Pri rukovanju se folija ne smije oštetiti, pri ostakljivanju s brtvilima kontrola kompatibilnosti s folijom. Sustav ostakljenja mora osiguravati opstanak slomljene parapetne ploče u okviru.


Pri 2x poduprtom sustavu rubno brtvljenje mora biti izvedeno odgovarajućim silikonom.

Parapetni elementi REFLEX izrađeni su od kaljenog stakla s toplinskim ispitivanjem ESG-H čija kvaliteta odgovara zahtjevima EN 14179.

Ako nema drugačijih zahtjeva, pri dimen-zioniranju debljine kaljenog stakla uzima-ju se u obzir opterećenja koja navodi DIN 18 516 T1. Iz 4. dijela tog standarda treba

sumirati osnove za izračun debljine. Kod parapetnih stakala REFLEX u standardnoj izvedbi rubovi stakla su obrušeni. Budu-ći da se preporučuje da barem slobodne stranice jednostrukih parapetnih eleme-nata budu fino obrušene, iz narudžbe mora biti vidljivo koje su stranice slobod-ne.

Struktura parapetnih ploča REFLEX za hladne fasade

Opće značajke parapetnih elemenata REFLEX

130

5.6.6

Struktura parapetnih panela REFLEX za tople fasade

Izvedba Način ostakljenja Dodatne uputeza ugradnju i ostakljenje

4x poduprto

• Utor mora biti potpuno ventiliran• Nije dopušteno zapunjavanje

utora brtvilom• Otvori za izjednačenje tlakova

moraju biti okrenuti nadolje• Ostakljenje se mora izvoditi prema

smjernicama tvrtke REFLEX za ostakljivanje

131

5.6.6

Izrada ruba panela sa stepenicom

• Ako debljina parapetnog panela pre-mašuje debljinu utora ostakljenja, pa-nel se može izraditi kao stepenica (slika gore). Na taj način može se ugraditi u utor željene širine.

Sposobnost zvučne izolacije

• Uz upotrebu određenih izolacijskih ma-terijala s parapetnim panelima REFLEX mogu se postići i dodatni učinci zvučne izolacije. Stvarna vrijednost RW takvog panela mora se odrediti pokusom.

Vatrootpornost

• Ako su dani dodatni zahtjevi za vatroo-tpornost, moraju se upotrijebiti neza-paljivi materijali.

Toplinska sposobnost izolacije

• Budući da je parapetni panel nositelj to-plinske zaštite pri toploj fasadi, debljina izolacijskog materijala, koji je sastavni dio panela, mora biti na odgovarajući način dimenzionirana.

Izrada ruba panela bez stepenice

• Parametri koji određuju ukupnu deblji-nu panela: zahtijevani koeficijent prola-za topline (U-vrijednost) i vrsta izolacij-skog materijala koji se koristi.

Građevinsko-fizikalne karakteristike parapetnih panela

132

5.6.6

Odgovarajuća stakla za kombinacije sa staklima sa zaštitom od sunca RX SUN.

Parapetne elemente u kombinaciji s izolacijskim staklima sa zaštitom od sunca koriste se u prvom redu u vi-šim objektima. Moguće su, naravno, i kombinacije sa staklima RX WARM.

U tablici u nastavku navedene su one

kombinacije stakala koje osiguravaju usklađenost boja između parapetnog i prozorskog elementa. Visok stupanj harmonije može se postići posebno s odgovarajućom kombinacijom boja parapeta od dvostrukog stakla i RX SUN izolacijskog stakla. U svakom slučaju je najbolje usporedbom na samom mjestu ugradnje utvrditi stu-panj usklađenosti boje.

Usporedba značajki izolacijskih materijala iz parapetnih panela

Fizikalne karakteristike Poliuretanskatvrda pjena

Ploče od mineralnih vlakana

Foamglas(pjenasto staklo)

Prostorna težina (kg/m3) 30 – 40 ≥ 30 125 – 135

Tlačna čvrstoća (n/mm2) 0,20 do 0,25 stišljivo 0,5 do 0,7

Faktor parne brane ≥ 30 ≈ 1 ∞

Provodnost topline (w/m2k) 0,02 in 0,025 0,035 0,048

Temp. opseg primjene (°C) -180 do +200 ≤ 200 -260 do +430

Vezivanje vode ništa umjereno ništa

Zapaljivost B 1, B 2 i B 3 A 1 i A 2 A 1

Koeficijent prolaza topline u ovisnosti o debljini izolacijskog materijalaU (W/m2K)

Debljina (mm)25 0,70 1,13 1,45

40 0,46 0,76 1,00

45 0,41 0,69 0,90

50 0,37 0,63 0,83

60 0,32 0,53 0,70

80 - 0,41 0,54

100 - 0,33 0,44

Izolacijsko staklo Parapetni elementi koji odgovaraju po boji*

RX SUN Grey RX 82

Green RX 53

Priva Blue RX 123

Bronza RX 14

RX SUN SSS Clear RX 82

SC Clear RX 82

SSS Grey RX 57

SSS Green RX 53

SSS Dark Blue RX 115

SC Bronze RX 14

RX SUN Neutral RX 82, RX 80, RX 110, RX 57

** pri naručivanju treba navesti namjenu parapeta (topla ili hladna fasada).

Parapetni elementi REFLEX

133

5.6.6

5.7 Sigurnosno staklo RX SAFE

Sigurnosna stakla dijele se na:• lijepljena sigurnosna stakla VSG i• kaljena sigurnosna stakla ESG – toplin-

ski obrađena

Vrijednosti toplinskih i mehaničkih karak-teristika pri djelomično kaljenom staklu TVG negdje su između float stakla i kalje-nog stakla ESG. Djelomično kaljeno sta-klo TVG nije sigurnosno staklo u uobiča-jenom značenju tog pojma.

Oznaka CE

Sigurnosna stakla RX SAFE ispunjavaju zahtjeve sljedećih normi:- EN 12150 – 2 za kaljeno staklo ESG- EN 1863 – 2 za djelomično kaljeno sta-

klo TVG- EN 14 179 – 2 za kaljeno staklo s toplin-

skim ispitivanjem ESG-H- EN 14 449 za lijepljeno i lijepljeno sigur-

nosno staklo VSG

Oznaka CE potvrđuje sukladnost proi-zvoda sa zahtjevima važećih normi.

Posljedica suvremenih tehnologija veli-ka su poboljšanja karakteristika stakla u smislu zaštite od topline, sunca i zvuka. Građevinski elementi od stakla daju po-seban pečat suvremenoj arhitekturi. Mo-gućnost da se staklo iskoristi kao nosivi element arhitekte, konstruktere i inženje-re potaknula je na oblikovanje sve hrabri-jih konstrukcija. Odgovor na te izazove su vrste stakla koje u sebi ujedinjavaju mnoge karakteristike aktivne, pasivne i konstrukcijske zaštite.

Pojam aktivna zaštita znači zaštitu zdrav-lja ili života ljudi, zaštitu od požara, prova-le, pucnjeva ili oštećenja imovine.

Pod pojmom pasivna zaštita podrazumi-jeva se zaštita od oštećenja do kojih do-lazi pri lomu stakla.

Pod pojmom konstrukcijska zaštita ozna-čava se sposobnost stakla da, usprkos lomu, još uvijek, barem djelomično, ispu-njava zahtjeve sigurnosti.

134

5.7

Uzrok takvog ponašanja stakla treba tražiti u posebnosti njegove unutarnje strukture. Prijelaz iz tekućeg u čvrsto sta-nje pri staklu protječe bez nastanka kri-stalizacije, a rezultat toga je neuređena kristalna mreža. Pojedine molekule su, istina, stabilne, ali je veza među susjed-nim molekulama slaba, često i prekinuta. Tako nastaju mikroskopsko mali prijelomi (prvenstveno na površini) zbog kojih se već pri minimalnom nateznom optereće-nju aktivira lom cijele strukture. Ti prijelo-mi manifestiraju se u obliku mikroskop-skih rezova i samo u njima se može tražiti uzrok stvarne čvrstoće stakla na savijanje koja je više od sto puta niža od teoretske.

Ako staklo treba biti čvršće i sigurnije, mo-raju se smanjiti broj i veličina površinskih lomova. To se postiže kaljenjem stakla. Pod pojmom kaljeno staklo podrazumije-va se toplinski ojačano sigurnosno staklo koje se stručno-tehnički naziva i termič-ki prednapregnutim staklom. Kako već i sam naziv govori, prednaprezanje se po-stiže toplinskom obradom stakla. Obrada se provodi tako da se obje površine sta-kla najprije zagrijavaju do određene tem-perature, a zatim se brzo hlade.

Tehnologija i značajke

Posljedica suvremenih tehnologija veli-ka su poboljšanja karakteristika stakla u smislu zaštite od topline, sunca i zvuka. Time su se otvorile mogućnosti planiranja vrlo velikih ostakljenih površina i korište-nje stakla i na onim područjima na kojima su još nedavno prevladavali drukčiji ma-terijali.

Veću prepreku pri ostvarivanju novih za-misli moglo bi predstavljati samo nepo-stojanje sigurnosne funkcije stakla. Obič-no prozorsko staklo vrlo je krhak materijal. Usprkos sposobnosti odupiranja većim tlačnim napetostima, ima iznimno nisku nateznu čvrstoću. Natezne napetosti na površini stakla nastaju kada se staklo savija ili ako na njemu nastanu tempera-turne promjene: iznenadna promjena za 40 do 50 K dovoljna je da se staklo slomi. Komadi slomljenog stakla srpastog su oblika i imaju jako oštre rubove.

Ventilatori

5.7.1 Kaljeno sigurnosno staklo ESG prema EN 12150

Slaganje Zagrijavanje Kaljenje Hlađenje Oduzimanje

135

5.7.1

Deb

ljina

sta

kla

+ Natezanje- TlakPrednaprezanje

Taj proces odvija se tijekom hlađenja s pribl. 640 na 470 °C, odnosno do tempe-rature pri kojoj se i molekule u unutarnjim slojevima stakla vraćaju u čvrsto stanje. Kaljenje je učinkovito samo u slučaju ako se tijekom hlađenja stvori dovoljno velika temperaturna razlika između površine i unutrašnjosti. U nastavku staklo treba ohladiti do temperature pri kojoj je mogu-ća ručna manipulacija.

U opisanom procesu u kaljenom staklu nastaje karakteristična distribucija nape-tosti: molekule na površini trajno su izlo-žene tlačnim, a molekule u unutrašnjosti nateznim napetostima. Te napetosti mo-raju biti uravnotežene jer je to uvjet za sta-bilno stanje koje osigurava odgovarajuće sigurnosne značajke kaljenog stakla.

Budući da staklo zbog amorfne struktu-re nema klasičnu točku taljenja, nije mo-guće točno odrediti pri kojoj temperaturi staklo više nije u čvrstom stanju, odnosno pri kojoj je već u tekućem stanju. Između ta dva stanja postoji transformacijsko temperaturno područje: staklo najprije omekša, zatim postaje tjestasto i, konač-no, tekuće. Za kaljenje pločastog prozor-skog stakla u tom su području najpriklad-nije one temperature pri kojima je staklo u početnoj fazi omekšavanja. Pri tim tem-peraturama, odnosno između 610° i 660 °C, veze između pojedinih molekula se smanjuju, odnosno nisu više krute. Tije-kom zagrijavanja pojedine molekule se rastežu. Kada se postigne tražena tem-peratura, dovođenjem komprimiranog atmosferskog zraka staklo treba što prije ohladiti. Molekule u vanjskim slojevima stakla brzo se hlade. Pri tome se stežu i učvršćuju. Zbog slabe toplinske provod-ljivosti te molekule zadržavaju hlađenje, a time i stezanje molekula u srednjem slo-ju. Posljedica toga je da su molekule na površini gušće, a u sredini stakla rjeđe. Rezultat veće gustoće je smanjenje bro-ja, odnosno veličine površinskih mikro-pukotina.

137

5.7.1

Kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem ESG-H prema EN 14179

Nakon određenog vremena (nakon neko-liko sati ili godina) kaljeno se staklo može slomiti bez primjetnih vanjskih utjecaja. Spomenuta pojava naziva se spontani lom. Razlog je molekula NiS (niklov sul-fid) koja ima negativno temperaturno ra-stezanje. Tijekom hlađenja molekule sta-kla se stežu, a molekula niklovog sulfida se širi. Ako je molekula u sredini stakla (u polju nateznih napetosti) nastaje lokalna napetost koja može premašiti nateznu čvrstoću stakla i ono se lomi.

Pojava je vrlo rijetka, ali se usprkos tome mora spriječiti u skladu sa zahtjevima standarda EN 14 179, prvenstveno pri uporabi tih stakala u ventiliranim (hladnim) fasadama. To se postiže tako da se stakla izlažu “vrućem opterećenju”. Pri tom po-kusu, koji se naziva i Heat soak test (HST), stakla u posebnoj komori polako se griju do 290 °C ±10 °C. Stakla se izlažu toj tem-peraturi 4 sata. Tijekom tog vremena sta-kla koja imaju molekulu niklovog sulfida vrlo vjerojatno će puknuti. Spontani lom ne smijemo miješati s lomom koji nasta-je zbog mehaničkih utjecaja, odnosno zbog oštećivanja rubova pri premještanju i postavljanju stakla. Moramo znati da se kaljeno sigurnosno staklo, usprkos većoj čvrstoći, lomi, a uzrok za to je obično ne-odgovarajuće rukovanje (primjerice, ne-propisan prijevoz).

U okviru početnog ispitivanja i unutarnje kontrole proizvodnje kontroliraju se dvije najvažnije značajke kaljenog stakla pre-ma EN 12150:

- struktura loma: u slučaju rušenja ravno-teže napetosti, odnosno loma, u trenut-ku se oslobađa sva energija nakupljena tijekom kaljenja. Nastaje fina mreža sitnih djelića tupih rubova. Zbog toga je opasnost od ozljeda mnogo manja.

- mehanička čvrstoća (čvrstoća na savi-janje): izmjerena vrijednost > 120 N/mm2 (kaljeno staklo od float stakla), pri neka-ljenom staklu vrijednost je 45 N/mm2.

Uz te sigurnosne karakteristike, kaljeno se staklo odlikuje i sljedećim prednosti-ma:- veća udarna čvrstoća: ispitivanje njiha-

nja prema EN 12600.- veća opstojnost na temperaturne razli-

ke: opstojnost na temperaturne razlike na površini stakla iznosi 200 K. Normal-no float staklo mnogo je osjetljivije na temperaturne razlike (40 K).

Molekula niklovog sulfida

138

5.7.1

Kriteriji za kalibraciju

U tvrtki REFLEX kaljeno se staklo po cijeloj površini, u kalibriranoj Heat soak komori za ispitivanje, izlaže temperaturi 290 °C ±10 °C. Proces toplinskog ispitivanja mora odgovarati prikazanom tijeku vremena i temperature. Sustav mora biti sposoban slijediti tijeku pri 100 % zauzetosti, kao i pri 10 %.

Legenda:T – temperatura stakla u svakoj točki, oC t – vrijeme, ht1 – vrijeme pri kojem prvo staklo dostiže 280 oCt2 – vrijeme pri kojem zadnje staklo dostiže 280 oCa – faza grijanjab – faza održavanjac – faza hlađenjad – temperatura okruženja1 – prvo staklo koje je dostiglo 280 oC2 – zadnje staklo koje je dostiglo 280 oC3 - temperatura stakla

Svaka partija nadzire se putem vanjskog njemačkog instituta F & K.

140

5.7.1

Područja upotrebe kaljenog stakla ESG i kaljenog stakla s toplinskim ispitivanjem ESG-H

• stambeni i poslovni objekti (stepenice, vrata, automatska vrata, pregradne sti-jene, pomične stijene)

• sportski objekti (otporno na udarce loptom prema DIN 18032, dijelovi 1 i 3)

• škole i vrtići (iz sigurnosnih razloga za sprječavanje ozljeda)

• ugradnju u blizini vrućih tijela (radi spre-čavanja toplinskih lomova. Ako je uda-ljenost između grijaćeg tijela i unutar-njeg stakla manja od 30 cm s unutarnje strane mora se upotrijebiti kaljeno sta-klo).

• staklene fasade (parapeti prema DIN 18516, dio 4)

• primjena u svrhu zaštite (zaštita od pada na stepeništima, balkonima, ograde. TRAV “Tehnički pravilnik za primjenu ostakljenja za zaštitu od pada u dubinu” definira područje primjene ESG)

• vanjska primjena (zaštita od buke na cestama, stajališta, reklamni panoi, vi-trine...).

U okviru početnog ispitivanja i unutarnje kontrole proizvodnje kontroliraju se dvije najvažnije značajke kaljenog stakla s to-plinskim ispitivanjem prema EN 14179:- struktura loma: u slučaju rušenja ravno-

teže napetosti, odnosno loma, u trenut-ku se oslobađa sva energija nakupljena tijekom kaljenja. Nastaje fina mreža sitnih djelića tupih rubova. Zbog toga je opasnost od ozljeda mnogo manja.

- mehanička čvrstoća (čvrstoća na sa-vijanje): izmjerena vrijednost > 120 N/mm2 (kaljeno staklo s toplinskim ispiti-vanjem od float stakla), pri nekaljenom staklu vrijednost je 45 N/mm2.

Uz te sigurnosne karakteristike, kaljeno se staklo odlikuje i sljedećim prednosti-ma:- veća udarna čvrstoća: ispitivanje njiha-

nja prema EN 12600.- veća opstojnost na temperaturne razli-

ke: opstojnost na temperaturne razlike na površini stakla iznosi 200 K. Normal-no float staklo mnogo je osjetljivije na temperaturne razlike (40 K).

Ubuduće, kada se predviđa upotreba ka-ljenog stakla ESG, uvijek koristimo kalje-no staklo s toplinskim ispitivanjem ESG-H s vanjskim nadzorom, osim kada ostaklje-nje nije na prometnoj površini, odnosno iznad nje i ugrađuje se do 4 m visine.

To određuje TRLV pravilnik za upotrebu linijski učvršćenih ostakljenja.

141

5.7.1

• Polirani rub dobiva se na isti način kao fino brušeni, damo mu se dodatnim po-stupkom vraća stakleni sjaj.

• skinuti rub u odnosu na površinu stakla pod kutom od 45° ≤ α < 90°. Rub može biti fino brušen ili poliran.

Skraćeni rez

Staklu nepravilnog oblika, s jednim od uglova po kutom oštrijim od 30°, dimen-zija se u tom kutu skraćuje.

Zbog karakterističnog rasporeda nape-tosti, kaljeno staklo nakon kaljenja ne može se više obrađivati (primjerice re-zati, bušiti, brusiti...). Svaki takav zahvat mogao bi, naime, izazvati rušenje ravno-teže napetosti i staklo bi se slomilo. To znači da se toplinska obrada treba izvo-diti tek nakon što su završene sve druge vrste obrade.

Priprema stakla za kaljenje

Obrada rubova

Svako staklo prije kaljenja mora ima-ti obrađene rubove. Minimalni stupanj obrade, koji ispunjava ovaj tehnološki uvjetovan zahtjev, jest grubo brušenje ili odstranjivanje sloja s rubova.

• Grubo brušen rub dobiva se kada se rezanom rubu tračnom brusilicom od-strani oštrina. Tim postupkom ne mogu se izravnati dimenzijska odstupanja koja su nastala pri rezanju stakla.

• Fino brušen rub dobiva se strojnom obradom po cijelom presjeku. Na pre-sjeku ne smiju ostati sitna oštećenja ili nebrušeni odsjeci. Takav rub naizgled nema sjaja.

5.7.2 Obrada kaljenog stakla

Maks. 2 mm

Skraćenirez

142

5.7.2

Udaljenost između ruba stakla i rupe, odnosno otvora, može biti manja samo u slučaju da se izvede rasteretni rez od ruba do rupe. Promjer reza mora biti 1,5x debljina stakla: D ≥ 1,5 S.

Za udaljenost između dva otvora vrijede jednaka pravila kao za udaljenost izme-đu rupe i ruba stakla. Dijagonalni odmak rupe od kuta stakla neka bude veći od šesterostruke debljine. Promjer otvora (izreza) ne smije biti veći od 1/3 duljine stranice: D ≤ K/3

Kada stakla za fasadne elemente treba vijcima pričvrstiti na podkonstrukcije, mogu se izraditi upuštene rupe.

Rupe, otvori, kutni i rubni izrezi

A, B = odmak od ruba staklaD = promjer rupe, odnosno otvoraK = duljina straniceS = debljina stakla

Izvedbe takvih rupa ograničene su slje-dećim tehnološkim zahtjevima:

• promjer rupe, odnosno otvora mora iznositi barem onoliko koliko iznosi de-bljina stakla: D ≥ S

• udaljenost između ruba stakla i rupe, odnosno otvora, ne smije biti manja od polovice njezina promjera: A ≥ D/2.

Raspored, odnosnopoložaj rupa

S < 8 mm S ≥ 8 mm

D ≥ 1,5S S ≤ D < 1,5S D ≥ 1,5S S ≤ D < 1,5S

Rubno područjeUdaljenost od ruba

A ≥ 2S A ≥ 2S A ≥ 2,5S A ≥ 2,5S

Kutno područjeUdaljenost od dva ruba

A ≥ 2S + 5 mmB ≥ 2S + 5 mm

A ≥ 5SB ≥ 2S + 5 mm

A ≥ 2,5S + 5 mmB ≥ 2,5S + 5 mm

A ≥ 5SB ≥ 2,5S + 5 mm

Nominalni radijus rupe (mm) Tolerancija

4 ≤ D ≤ 20 ± 1,0

20 < D ≤ 100 ± 2,0

100 < D Savjetovanje s proizvođačem

Tolerancije rasporeda rupa:

Dimenzijske tolerancije za rupe(EN 12150)

143

5.7.2

Područje primjene

Ti zahtjevi vrijede za ravno kaljeno staklo, izrađeno horizontalnom tehnologijom, namijenjeno primjeni u građevinarstvu. Kaliti se može float (EN 572-2) ili orna-mentirano staklo (EN 572-5). Stakla mogu biti:

• bezbojna ili obojena u masi• prozirna, transparentna ili netranspa-

rentna• s nanosom (primjerice emajlom, piroli-

tičkim nanosom)• površinski obrađena (primjerice pje-

skarena, gravirana).

Tolerancije

1. Tolerancija širine i visine stakla(EN 12150)

Tolerancije rupa i izreza određene su tehnološki uvjetovanim mogućnostima. Općenito te tolerancije odgovaraju to-lerancijama duljine i širine stakla koje se navode u tablici u nastavku. Promjer rupe i veličina izreza moraju se dimenzionirati tako da se time može poravnati odstupa-nje od tolerancija za promjer i tolerancija za rupe, odnosno izreze. Zbog umetnu-tog distancera, koji sprječava kontakt vijka i stakla, promjer rupe treba biti za 4 mm veći od debljine vijka.

Kako bi montaža stakala bila što jedno-stavnija, pri dimenzioniranju promjera rupe treba uzeti u obzir toleranciju uda-ljenosti i toleranciju promjera rupe. Kada u staklu u istom redu treba napraviti više od četiri rupe, treba povećati minimalnu udaljenost među njima.

Izrezi na rubu ili u kutu stakla moraju biti polukružni. Radijus mora biti jednak ili veći od debljine stakla, ali ne manji od 10 mm. Veličina izreza mora se dimen-zionirati tako da se izravnaju tolerancije udaljenosti. Izrez ne smije biti veći od 1/3 duljine stranice.

Nominalna dimenzija stranica

(Š ili V)

Tolerancija

Nominalna debljina

stakla d ≤ 12

Nominalna debljina

stakla d > 12

≤ 2000 ± 2,5 ± 3,0

2000 < Š ili V ≤ 3000 ± 3,0 ± 4,0

> 3000 ± 4,0 ± 5,0

5.7.3 Kriteriji kvalitete kaljenog stakla

144

5.7.3

tl =h2

300

b) Lokalna iskrivljenostLokalna iskrivljenost (boranje stakla) uvi-jek se mjeri samo između dvije točke koje su međusobno udaljene 300 mm. Postu-pak mjerenja jednak je kao kod mjerenja kompletne iskrivljenosti. Odgovarajućim pomagalom, primjerice napetom žicom, odnosno metalnim mjerilom, izmjeri se najveća udaljenost h2. Deformacija se mjeri u polju koje je paralelno s rubom stranice i udaljeno od nje najmanje 25 mm. Lokalna iskrivljenost izražava se odnosom između udaljenosti h2 i duljine 300 mm. Kod ornamentnog stakla lokal-na iskrivljenost mjeri se na ornamentnoj strani tako da se na najviši vrh konstruk-cije stavi ravnalo i izmjeri udaljenost do najviše točke konstrukcije.

2. Tolerancije nazivnih debljina(EN 12150)

3. Planimetrija (EN 12150)

Tijekom kaljenja staklo, zagrijano na tem-peraturu blizu točke omekšavanja, ciklič-ki se pomiče preko keramičkih valjaka. Zbog toga nije moguće izraditi staklo koje nema (barem minimalno) deformi-rane površine. Odstupanje u ravnini (pla-nimetriji) ovisi o debljini stakla, njegovim dimenzijama i odnosu stranica i izražava se oblikom iskrivljenja. Ravnina stakla od odlučujućeg je značaja za optičke zna-čajke stakla. Spomenute deformacije dijele se u dvije skupine: kompletnu i lo-kalnu iskrivljenost.

a) Kompletna iskrivljenost tcAko se želi izmjeriti ta vrsta deformacije, dulja stranica stakla mora se položiti ver-tikalno na dvije podloške širine 100 mm koje trebaju biti udaljene od kutova 1/4 duljine stranice. Odgovarajućim pomaga-lom, primjerice napetom žicom, treba iz-mjeriti najveću udaljenost (h1) između žice i konkavne površine stakla. Iskrivljenost se mjeri uzduž svih stranica i obje dijago-nale. Kompletna iskrivljenost izražava se odnosom između izmjerene udaljenosti h1 i širine (Š), odnosno visine stakla (V).

Vrsta stakla

Najviše dopuštene vrijednosti

Kompletna iskrivljenost

(mm/mm)

Lokalna iskrivljenost

(mm/300 mm)

Float staklo(EN 572-2) 0,003* 0,5

Ostala stakla 0,004 0,5

* kod kvadratnih ili gotovo kvadratnih stakala s odnosom stranica od 1:1 do 1:1,3 odstupanja u planimetriji u pravilu su veća nego kod uskih pravokutnih stakala. Zato ima smisla da pri kvadratnim oblicima umjesto stakla debljine 4 do 6 mm odaberete deblje staklo ili se posavjetujte s tehnolozima tvrtke REFLEX.

tc =h1

Š ili V

Nazivna debljina

(mm)

Tolerancija (mm)Ornamentno

staklo Float staklo

3

±0,5 ±0,24

5

6

8 ±0,8

±0,310 ±1,0

12 -

15 - ±0,5

19 -±1,0

25

145

5.7.3

Broj i dimenzije djelića

Struktura loma u skladu s EN 12 150 - 1

Ispitno staklo (1.100 x 360 mm) mora slo-bodno ležati u okviru koji sprečava rasi-panje djelića, a istovremeno ne sprječava njihovo širenje. Na polovici duže stranice treba udariti čekićem (masa 75 g; radi-jus zaobljenog vrha 0,2 mm) u točki koja je od ruba stakla udaljena 13 mm. Četiri do pet minuta nakon udarca počinju se brojiti djelići. Za brojanje se koristi maska 50 x 50 mm. Maska se ne smije stavljati na polja koja su u radijusu od 100 mm od mjesta udarca ili u pojasu od 25 milimeta-ra od staklenih rubova.

Ispitivanje njihanjem

U skladu s EN 12 600.

Vizualno ocjenjivanje kvalitete

U poglavlju 6.9.6 navode se “Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla za građevinarstvo”, u kojima su opisane

4. Promjene u boji i strukturi

Pri ornamentnim staklima ne može se osigurati simetrija strukture uz upotrebu više stakala postavljenih jedno pokraj drugoga u zajedničku površinu.

Zbog proizvodno-tehničkih uvjeta kod nekih ornamentnih stakala tijekom toplin-ske obrade može se djelomično iskriviti tijek strukture.

Iz istog razloga kod ornamentnih i u masi obojenih stakala djelomično se mijenja i vlastita boja.

Testiranje

U okviru unutarnje kontrole proizvodnje i vanjskog nadzora (Institut za prozorsku tehniku (IFT) iz njemačkog mjesta Rose-nheima) stalno se provjerava proizvod-nja kaljenog stakla RX SAFE ESG prema uvjetima važećih normi.

Vrsta stakla Nominalna debljina (mm)

Najmanji broj djelića

Najveća dužina najvećeg djelića

(mm)

Kaljenosteklo od

float stakla 4 – 12 40 100

float stakla 15 – 19 30 100

ornamentnog stakla 4 – 10 30 100

Vrsta stakla Nominalna debljina (mm)

Mehanička čvrstoća (čvrstoća na savijanje) (N/mm2)

Kaljenosteklo od

float stakla 4 – 19 120

ornamentnog stakla 4 – 10 90

emajliranog stakla 4 – 19 75*

* Emajlirana površina je u nateznoj zoni.

Mehanička čvrstoća (čvrstoća na savijanje) u skladu s EN 1288 - 3 / EN 12150 - 1

146

5.7.3

RX ESG-HEN 14179

F & K

• Ovlaživost staklenih površina

Otisci valjaka, prstiju i korištenih vakuum-skih držača ili etiketa pod posebnim uvje-tima mogu izazvati minimalne promjene u mreži atoma na površini stakla. Ako su stakla mokra, mjesta na kojima je došlo do takve pojave postaju vidljiva, jer ima-ju drukčiju prijemčivost za vodenu paru (ovlaživost). Pri suhom staklu ta pojava, naravno, nestaje. Budući da je navedena promjena fizikalno uvjetovana, ne može biti predmet reklamacije.

• Označavanje stakala

Svako RX SAFE ESG kaljeno staklo mora imati vidljiv i trajan otisak (EN 12150 i ime ili oznaka proizvođača) iz kojega je vidljivo da je to sigurnosno staklo. Otisak prema toj normi mora biti trajan i neuklonjiv.

RX SAFE ESG-H kaljeno staklo s toplin-skim ispitivanjem također mora imati vid-ljiv i trajan otisak (EN 14179 i ime ili oznaka proizvođača).

Vidljiv i trajan otisak RS SAFE ESG – H sa-drži sljedeće podatke:

- proizvođač: RX ESG-H- standard: EN 14179- nadzorni, odnosno certifikacijski or-

gan: F & K

metode ocjenjivanja i prikazane tablice s dopuštenim odstupanjima. U nastavku navedene posebnosti kaljenog stakla fizi-kalno su uvjetovane, zato se na njihov na-stanak ili intenzivnost ne može utjecati.

• Optičke posebnosti

Tijekom postupak toplinske obrade staklo se u peći pomiče po vrućim keramičkim valjcima. Zbog toga se na njegovoj povr-šini povremeno pojavljuje blaga valovitost (naziva se i “roller waves”). Spomenuta pojava ne može se izbjeći, a u praksi se primjećuje kao iskrivljenje slike, gledane u odbijenoj svjetlosti. Zbog termičkog po-stupka kaljenja može doći i do kemijskih i mehaničkih promjena površine, kao što su točkice na površini koje se nazivaju i “roller pick up”, odnosno otisci valjaka.

• Anizotropija

Tijekom termičke obrade kaljenom sigur-nosnom staklu mijenja se stanje nape-tosti. U njemu nastaju polja napetosti na kojima se polarizirana svjetlost (određeni dio dnevne svjetlosti je, ovisno o vremen-skim uvjetima, uvijek polariziran) dvostru-ko lomi. Zato se u posebnim svjetlosnim uvjetima, pri pogledu na kaljeno staklo primjećuju polarizacijska polja u obliku raznih uzoraka. Taj fenomen primjetan je samo na kaljenom staklu.

• Toplinska opstojnost

Posebna distribucija napetosti, karakteri-stična za kaljeno staklo, ostaje u ravnote-ži i pri trajnoj upotrebi pri temperaturi od + 250 °C. Zato kaljeno staklo dobro podnosi brz pad temperature i velike temperatur-ne razlike između dvije točke (do 200 K).

147

5.7.3

5.7.4 Proizvodni program i maksimalne dimenzije

Maksimalne dimenzije u cm za RX SAFE ESG i RX SAFE ESG-H

Vrsta stakla Boja Debljina stakla/dimenzije (cm)

4 mm 5 mm 6 mm 8 mm 10 mm 12 mm 15 mm 19 mmFloat Prozirna 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480 244x480 244x480

Planibel Color

Bronze 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480 - -Green 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480 - -Grey 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480 - -Dark Blue 120x200 - 244x480 244x480 244x480 - - -Priva Blue 120x200 - 244x480 244x480 244x480 - - -Azur 120x200 - 244x480 244x480 244x480 - - -

Planibel Clearvision, bijelo staklo 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480 - -

Low-e T 120x200 - 244x480 244x480 - - - -

StopsolSupersilver

Clear 120x200 150x250 244x480 244x480 - - - -Grey - 150x250 244x480 244x480 - - - -Green - - 244x480 244x480 - - - -Dark Blue - - 244x480 244x480 - - - -

StopsolClassic

Clear 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 - - -Bronze 120x200 150x250 244x480 - - - - -Grey 120x200 150x250 244x480 - - - - -Green 120x200 150x250 244x480 244x480 - - - -

ChinchillaProzirna 120x200 - 185x400 185x435 - - - -Smeđa 120x200 - - - - - - -

Ornament504/rosa

Prozirna 120x200 - 185x335 - 204x435 - - -Smeđa 120x200 - - - - - - -

Katedral

Prozirna 120x200 - - - - - - -Žuta 120x200 - - - - - - -Plava 120x200 - - - - - - -

GothicProzirna 120x200 - - - - - - -Smeđa 120x200 - - - - - - -

Altdeutsch

Prozirna 120x200 - - - - - - -Žuta 120x200 - - - - - - -Plava 120x200 - - - - - - -Smeđa 120x200 - - - - - - -

Mastercarre Prozirna 120x200 - 321x200 330x204 - - - -Masterpoint Prozirna - - 200x321 204x252Matelux Satinirana 120x200 - 225x321 225x321 244x321 - - -

Minimalna dimenzija: 100 x 250 mm za pravokutna stakla RX SAFE ESG i RX SAFE ESG-HMinimalni promjer: 250 mmMaksimalni omjer stranica: 1:10Maksimalna težina: 300 kgZa oblike koji su slični kvadratnima i imaju omjer stranica između 1:1 i 1:1,3 odstupanje od ravnine neizbježno je veće od pravokutnih stakala. Posebno za stakla debljine ≤ 6 mm, preporučuje se pravovremeno savjetovanje s tvrtkom REFLEX.

148

5.7.4

Zbog niskog stupnja kaljenja opasnost od spontanog loma zbog nikl-sulfidnih čestica praktično je isključena. Zato nije potreban Heat soak test. TVG je u pred-nosti pred ESG staklom kada napetost na savijanje i postojanost na temperaturne razlike običnog float stakla ne zadovo-ljava pa ESG zbog svoje slike loma (velik broj djelića) ne zadovoljava traženi uvjet sigurnosti nakon loma stakla.

TVG se najčešće koristi kao sigurnosno lijepljeno staklo. S tom kombinacijom dobiva se staklo koje optimalno udružu-je konstruktivno, a prvenstveno aktivnu i pasivnu sigurnost.

Ta kombinacija veće čvrstoće na savija-nje, temperaturne opstojnosti i značajke prenošenja opterećenja nakon loma daje idealne proizvode za:• pregradne stijene• nadsvjetla• staklene ograde• točkasto učvršćena ostakljenja• nosive staklene elemente (npr. stepe-

nice).

Mogućnosti obrade TVG stakla, primje-rice:• rubovi,• rupe,• otvori – izrezi,• rubni i kutni izrezi, jednake su kao pri

ESG staklu.

Kao i kod kaljenog stakla (ESG) i ovdje obradu treba izvesti prije proizvodnog procesa. Vidi poglavlje 5.7.2.

Opis proizvoda RX SAFE TVG u skladu s EN 1863

Postupak proizvodnje djelomično kalje-nog stakla (TVG), koji se naziva i termički ojačano staklo, sličan je postupku za ka-ljeno staklo (ESG).

Jednako kao i pri kaljenom staklu (ESG), staklo se brzo i ravnomjerno zagrijava preko 600 °C, a razlika je u tome da se pri hlađenju upuhivanjem hladnog zraka postupa bitno drugačije. U staklu tako nastaje trajna napetosti te je zbog toga u usporedbi s float staklom osjetno otpor-nije na termička i mehanička optereće-nja. Napetost na savijanje i sposobnost podnošenja temperaturnih razlika leži negdje između običnog nekaljenog float stakla i kaljenog stakla (ESG).

U okviru početnog ispitivanja i unutarnje kontrole proizvodnje kontroliraju se dvije najvažnije značajke djelomično kaljenog stakla TVG:- mehanička čvrstoća (čvrstoća na savi-

janje) 70 N/mm2 leži između vrijedno-stima nekaljenog float stakla i kaljenog ESG float stakla.

- slika loma pojedinog stakla odgovara, odnosno jednaka je kao kod normal-nog float staklu. Zbog toga djelomično kaljeno staklo TVG nije sigurnosno sta-klo.

5.8 Djelomično kaljeno staklo RX SAFE TVG

149

5.8

Očuvanje stanja: stakleni element u slu-čaju loma pod određenim uvjetima ugrad-nje bez dodatnog opterećenja može još neko vrijeme stajati.

Očuvanje nosivosti: stakleni element u slučaju loma još određeno vrijeme može zadržati značajku zatvaranja prostora i podnosi određena opterećenja.

5.8.1 Značajke

5.8.2 Područja primjene

Float TVG ESG

Čvrstoća na savijanje σB 45 N/mm2 70 N/mm2 120 N/mm2

σdop. ovisno o upotrebi 12/18 N/mm2* 29 N/mm2* 50 N/mm2

Postojanost na temperaturne razlike ∆T prema površini stakla 40 K 100 K 200 K

Rezanje da ne ne

Slika loma radijalne pukotineveliki komadi

radialne razpokeveliki kosi

mrežaste pukotinemali komadi

Mogućnost spontanog loma ne ne da

* 12 N/mm2 kod nadglavnog ostakljenja, odnosno 18 N/mm2 kod vertikalnog ostakljenja** dopuštena računska vrijednost

Float TVG ESG

Vertikalno ostakljenje

bez sigurnosnih zahtjeva •sa sigurnosnim zahtjevima •povećani mehanički zahtjevi • •povećani toplinski zahtjevi • •ostatak sigurnosti pri učvršćenju sa svih strana •Nadglavno ostakljenje

vanjsko staklo • • •unutarnje staklo, jednostruko nije dopušteno nije dopušteno nije dopušteno

unutarnje staklo VSG (sposobnost prenošenja opterećenja nakon loma) sastavljeno od 2 x • • nije dopušteno

ograde

jednostruko staklo •VSG je sastavljeno od 2x • • •(sposobnost prenošenja opterećenja nakon loma)VSG od 2x •

151

5.8.1

to = (mm/n)h2

300

TVG za stakla s nanosom

Za TVG proizvode, koji su namijenjeni za doradu pomoću nanosa, vrijede stroži kvalitativni zahtjevi s obzirom na toleran-ce i ravninu. Potreban je prethodni dogo-vor s poduzećem Reflex.

Ravnina

Odstupanje od ravnine ovisi o debljini sta-kla, veličini i omjeru stranica. Primjetno je kao iskrivljenost. Dijeli se u dvije skupine: kompletna iskrivljenost i lokalna iskrivlje-nost.

Kompletna iskrivljenost (tg)

Staklo se pri sobnoj temperaturi postavlja vertikalno na dvije podloge, od ruba odma-knute za četvrtinu dužine. Iskrivljenost je maksimalni odmak h1 od konkavne strane stakla. Mjeri se ravnalom, odnosno nape-tom žicom (užetom). Mjeri se po rubovima stakla i po dijagonali. U svim slučajevima kompletna se iskrivljenost izražava kao od-nos između iskrivljenosti h1 i dužine ruba.

Lokalna iskrivljenost (to)

Lokalnu iskrivljenost mjeri se ravnalom, odnosno napetom žicom (užetom) na udaljenosti od 300 mm (vidi sliku). Izraža-va se kao odnos između iskrivljenosti h2 i dužine 300 mm.

a) Područje primjene

Ti kvalitativni zahtjevi vrijede za ravno ter-mički obrađeno staklo (TVG), izrađeno na horizontalni način za posebna područja primjene u građevinarstvu.

Kao osnovni materijal koristi se float sta-klo prema (EN 572-2) i ornamentna stakla (EN 572-5). Staklo može biti:• bezbojno ili u boji;• transparentno, translucentno, opak ili

opal;• staklo s nanosom ili emajlirano;• površinski obrađeno (primjerice pje-

skareno, gravirano).

b) Tolerancije

Tolerancija debljine u skladu s EN 1863 - 1

Tolerancija širine i dužine u skladu s EN 1863 - 1

Nazivna dimenzija stranica Š ili V(mm)

Tolerancija (mm)

≤ 2000 ± 2,5

2000 < Š ali V ≤ 3000 ± 3,0

> 3000 ± 4,0

Nominalna debljina

(mm)


staklo Float staklo

3

±0,5 ±0,24

5

6

8 ±0,8

±0,310 ±1,0

12 -

5.8.3 Zahtjevi vezani za kvalitetu TVG stakla

152

5.8.3

100 mm

25 mm

c) Odstupanje u boji

Zbog proizvodno-tehničkih uvjeta kod stakala u boji moguće je minimalno od-stupanje u boji.

d) Ispitivanje

U okviru unutarnje kontrole proizvodnje i vanjskog nadzora (Institut za prozorsku tehniku (IFT) iz njemačkog mjesta Rose-nheima) stalno se provjerava proizvod-nja kaljenog stakla RX SAFE TVG prema uvjetima važećih normi.

tg = (mm/n)h1

D ili Š

Ograničenja kompletne i lokalne iskrivljenosti

Vrsta stakla

Debljina(mm)

Ograničenjas obzirom na

Komple-tnu iskri-vljenost(mm/m)

Lokalnu iskri-

vljenost (mm/300

mm)

TVG od float stakla

3 - 12 3* 0,3

* Kod kvadratnih i sličnih oblika s odnosom stranica između 1:1 i 1:1,3 odstupanje od ravnine neizbježno je veće nego kod užih pravokutnih oblika. Posebno za stakla debljine ≤ 6 mm, preporučuje se savjeto-vanje s tvrtkom REFLEX.

Slika loma prema EN 1863Slomljen komad

Reprezentativna slika loma

Kompletna ilokalna iskrivljenost

153

5.8.

3

Mehanička čvrstoća (čvrstoća na savijanje) prema EN 1863-1/ EN 1288-3

Vrsta stakla Debljina(mm)

Čvrstoća na savijanje**(N/mm2)

TVG odfloat stekla 3 – 12 70

emajliranega float stekla 3 – 12 45*

* emajlirana površina pod nateznom napetošću** kao čvrstoća na savijanje definirana je ona minimalna napetost na savijanje koja s 95 % vjerojatnošću

dovodi do 5 % vjerojatnosti loma.

e) Vizualno ocjenjivanje kvalitete

“Smjernicama za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla za građevinarstvo”, objav-ljenim u poglavlju 6.9.6, daju se osnove za vizualno ocjenjivanje i tablice. Odstu-panja koja se primijete pri pregledu ocje-njuju se u skladu s tim smjernicama.

f) Fizikalno uvjetovane pojave

Optičke posebnosti

Tijekom postupka kaljenja staklo leži u peći na keramičkim valjcima pa zato slu-čajno, odnosno povremeno, može doći do površinskih promjena. Ta valovitost, koja se naziva i “roller waves”, fizikalno je uvjetovana i ne može se uvijek izbjeći. U pojedinim slučajevima to je uzrok za ne-znatan utjecaj na sliku refleksije. Zbog termičkog postupka kaljenja može doći i do kemijskih i mehaničkih promjena površine, kao što su točkice na površini koje se nazivaju i “roller pick up”, odnosno otisci valjaka.

Anizotropije

Anizotropije su slike u duginim bojama na termički obrađenom TVG staklu. Podrob-nije podatke o tome možete pronaći u po-glavlju 4.14.

Toplinska opstojnost

Posebna distribucija napetosti, karakteri-stična za kaljeno staklo, ostaje u ravnote-ži i pri trajnoj upotrebi pri temperaturi od + 200 °C. Zato kaljeno staklo dobro podnosi brz pad temperature i velike temperatur-ne razlike između dvije točke (do 100 K).

Ovlaživost staklenih površina

Otisci valjaka, prstiju i korištenih vakuum-skih držača ili etiketa pod posebnim uvje-tima mogu izazvati minimalne promjene u mreži atoma na površini stakla. Ako su stakla mokra, mjesta na kojima je došlo do takve pojave postaju vidljiva, jer ima-ju drukčiju prijemčivost za vodenu paru (ovlaživost). Pri suhom staklu ta pojava, naravno, nestaje. Budući da je navedena promjena fizikalno uvjetovana, ne može biti predmet reklamacije.

g) Označavanje

Svako RX SAFE TVG djelomično kaljeno staklo mora imati vidljiv i trajan otisak “EN 1863 i ime ili oznaka proizvođača”. Otisak prema toj normi mora biti trajan i neuklo-njiv.

154

5.8.3

5.8.4 Proizvodni program i maksimalne dimenzije

Maksimalne dimenzije u cm za RX SAFE TVG

Vrsta stakla Boja Debljina stekla/dimenzije (cm)

4 mm 5 mm 6 mm 8 mm 10 mm 12 mmFloat Prozirna 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480

Planibel Color

Bronze 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480Green 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480Grey 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480Dark Blue 120x200 - 244x480 244x480 244x480 -Priva Blue 120x200 - 244x480 244x480 244x480 -Azur 120x200 - 244x480 244x480 244x480 -

Planibel Clearvision, bijelo staklo 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480

Mastercarre Prozirna 120x200 - 321x200 330x204 - -

Matelux Satinirana 120x200 - 225x321 225x321 244x321 -

Djelomično kaljeno staklo dobiva sigurnosne značajke kada se ugrađuje u lijepljeno sigurnosno staklo VSG.Minimalna dimenzija: 100 x 250 mm za pravokutna RX SAFE kaljena staklaMinimalni promjer: 250 mmMaksimalni omjer stranica: 1:10Maksimalna težina: 300 kgZa oblike koji su slični kvadratnima i imaju omjer stranica između 1:1 i 1:1,3 odstupanje od ravnine neizbježno je veće od pravokutnih stakala. Posebno za stakla debljine ≤ 6 mm, preporučuje se pravovremeno savjetovanje s tvrtkom REFLEX.

155

5.8.

4

5.9 Lijepljeno sigurnosno staklo RX LAMISAFE

Lijepljeno staklo u usporedbi s kaljenim sigurnosnim staklom ima bitnu prednost: nakon loma kaljenog stakla nastaju sitni djelići koji rijetko ostaju u okviru. Zato ta-kvo ostakljenje kasnije nema više zaštitnu funkciju jer ne štiti niti od provale niti od ozljeda. Suprotno tome, lijepljeno staklo se usprkos lomu ne raspada i zadržava barem dio svoje zaštitne funkcije. To je posebno važno u slučaju protuprovalnih i neprobojnih stakala.

Folija

StakloStaklo

Opis proizvoda RX LAMISAFEu skladu s EN 14 449

Lijepljeno staklo sastoji se od dva ili više stakala, koja se prekrivaju i čvrsto su sli-jepljena pomoću jedne ili više elastičnih folija iz polivinilbutirala (PVB) različitih ka-rakteristika i debljina. Standardne deblji-ne folija su 0,38 mm, 0,76 mm, 1,14 mm, 1,52 mm, 2,28 mm, dakle višekratnici osnovne debljine od 0,38 mm.

U praksi se za to staklo često koristi i na-ziv VSG koji potječe iz njemačkog naziva (Verbundsicherheitsglas).

Proizvodnja se najprije odvija u skladu s postupkom prethodnog spajanja pomo-ću valjaka, a zatim u autoklavu. U njemu se pomoću povišene temperature i po-većanog tlaka postiže trajan spoj stakla i folije.

Pogled kroz lijepljeno staklo može biti (ovisno o broju stakala) neznatno druga-čiji od pogleda kroz uobičajeno staklo.

Lijepljeno staklo, zajedno s kaljenim sta-klom i staklenim blokovima uvrštava se u kategoriju sigurnosnih stakala. To je zato jer međusloj ljepila pri razbijanju stakla u cjelini zadržava opasne staklene djeliće koji bi u protivnom mogli ugroziti sigur-nost ljudi.

Kada se lijepljeno staklo sastoji od većeg broja stakala, slijepljenih žilavom elastič-nom folijom, ne govorimo samo o pasiv-noj, već i o aktivnoj sigurnosti tog stakla.

Presjek lijepljenog sigurnosnog stakla

156

5.9

i sigurnosne karakteristike, za lijepljenje se koristi folija s obje značajke, zvučnom i sigurnosnom.

Dodatno oplemenjivanje lijepljenog stakla

Lijepljeno staklo (VSG ili GH) u izolacij-sko staklo može se ugraditi jednako kao i standardno staklo. VSG staklo metodom katodnog naparivanja u vakuumu može se i dodatno oplemeniti. Ako se na takvo staklo napari meki toplinski zaštitni, od-nosno nanos za zaštitu od sunca, dobiva se lijepljeno Low –e staklo.

Područja primjene lijepljenog sigurnosnog stakla VSG

Idealno područje primjene lijepljenog sigurnosnog stakla iskazuje se prven-stveno u slučaju loma zbog sposobnosti zadržavanja razbijenih djelića i očuvanja stanja, odnosno očuvanja nosivosti:• Javne zgrade Lijepljeno staklo koristi se za sva osta-

kljenja koja čine ulaz u zgradu. Prven-stveno u školama i vrtićima njegova je upotreba često obavezna.

• Sportski objekti Lijepljeno staklo je (uvjetno) otporno na

udarce loptom. Njegova upotreba oba-vezna je i u pokrivenim bazenima.

• Trgovine i industrijski objekti U tim objektima lijepljeno staklo igra

ulogu protuprovalnog stakla.• Stanogradnja Tu lijepljeno staklo nema samo protu-

provalnu funkciju, već je i namijenjeno zaštiti ljudi od ozljeda. Njegova upotre-ba obavezna je pri ostakljenjima koja sežu od stropa do poda.

• Ograde Lijepljeno staklo koristi se za ostaklje-

nja stepenica, balkona i različitih platoa na kojima štiti od pada u dubinu. Doka-zivanje lomne sigurnosti lijepljenog si-

U okviru početnog ispitivanja lijepljeno sigurnosno staklo mora ispunjavati slje-deće zahtjeve prema EN 14449:

A) ispitivanje na povišenu temperaturu u skladu s EN ISO 12543, dio 4 (ispitiva-nje kuhanja 2 sata pri 100 °C)

B) ispitivanje na povišenu vlagu s kon-denzatom u skladu s EN ISO 12543, dio 4 (ispitivanje s kondenzatom 2 tjed-na pri 50 °C i relativnoj vlažnosti 100 %)

C) ispitivanje sa zračenjem u skladu s EN ISO 12543, dio 4 (2000 sati zračenja sa svjetlošću sličnom dnevnoj s 900 W/m2)

D) ispitivanje njihanjem u skladu s EN 12600 (dvostruka guma, 50 kg, visina spusta 450 mm)

U unutarnjoj kontroli proizvodnje stalno se kontrolira izrađeno lijepljeno sigurno-sno staklo prema planu ispitivanja i to:

- ispitivanje na visoku temperaturu i po-višenu vlagu s kondenzatom (A i B)

- ispitivanje sa spuštanjem metalne ku-gle na staklo (mehanička čvrstoća,4 m, kugla 1 kg)

- posmično ispitivanje (na posebnoj na-pravi s odgovarajućim softverom)

Današnja tehnologija ne omogućuje samo lijepljenje više float stakala, već i lijepljenje kaljenih stakala ESG i djelomično kaljenih stakala TVG, stakala sa zaštitom od sunca te stakala s nanosima Low-e.

Lijepljeno staklo s folijom za zvučnu zaštitu

Za lijepljenje stakala umjesto standardne PVB folije mogu se koristiti i posebne folije (pod nazivom Silence folije – SC); lijepljeno staklo, izrađeno s tom folijom ima osjetno višu sposobnost zvučne izo-lacije. Ako lijepljeno staklo s povećanom sposobnošću zvučne izolacije treba imati

157

5.9

Maks. 50 mm

Maks. 50 mm

b) Skraćeni rez

Proizvodno-tehnički je uvjetovano da se staklu nepravilnog oblika, koje u jednom od uglova ima kut oštriji od 30°, dimenzija skraćuje u tom uglu.

c) Izvedba ruba

Rub s pomakom

Rub lijepljenog sigurnosnog stakla može se izraditi i s pomakom. Pomak teče pa-ralelno s jednim ili više rubova.

RX LAMISAFE s pomakom

Jednostruki pomak (bočni pogled)

Dvostruki pomak (bočni pogled)

gurnosnog stakla provodi se njihajnim ispitivanjem u skladu s EN 12600.

• Nadsvjetla i ostakljenja iznad glave Pri nadglavnim ostakljenjima iz sigur-

nosnih razloga za unutarnje staklo oba-vezno se mora koristiti lijepljeno staklo. Više o upotrebi sigurnosnog lijepljenog stakla u poglavlju 6.9.5.

Obrade lijepljenog sigurnosnog stakla VSG

a) Obrada rubova

Samo iz proizvodno-tehničkih razloga staklene rubove lijepljenog stakla ne tre-ba posebno obrađivati. Na zahtjev kupa-ca moguće su sljedeće obrade:

• Grubo brušen rub dobiva se kada se rezanom rubu tračnom brusilicom od-strani oštrina. Tim postupkom ne mogu se izravnati dimenzijska odstupanja koja su nastala pri rezanju stakla.

• Fino brušen rub dobiva se strojnom obradom po cijelom presjeku. Na rubu ne smiju biti vidljivi nebrušeni odsjeci ili sitna oštećenja. Vizualno brušeni rub izgleda kao matirano staklo jer je bez sjaja.

• Polirani rub dobiva se na isti način kao fino brušeni, damo mu se dodatnim po-stupkom vraća stakleni sjaj.

• Skinuti rub je u odnosu na površinu stakla pod kutom od 45° ≤ α < 90°. Rub može biti fino brušen ili poliran

Maks. 2 mm

Skraćenirez

158

5.9

Staklo može biti:• bezbojno ili u boji• prozirno, transparentno, neprozirno ili

opalno• emajlirano ili tiskano• površinski obrađeno (pjeskareno, gra-

virano).

Polivinilbutiral (PVB) folija može biti:• bezbojna ili u boji• transparentna, translucentna ili nepro-

zirna.

b) TolerancijeNazivne debljine i tolerancije

Nazivna debljina lijepljenog stakla zbroj je nazivnih debljina upotrijebljenih staka-la, kako određuje standard EN 572 – 2, 4 i 5 i nazivne debljine PVB folije 0,38; 0,76; 1,14; 1,52 i 2,28 mm.

Nazivne debljine i tolerancije za osnovne proizvode u skladu s poglavljem a)

Pri izradi oblika rubova najprije se obra-đuju pojedinačna stakla.Tolerancije pomaka vidi na stranici 161Maksimalna dimenzija 200 cm x 300 cm, ostale dimenzije na upit.Minimalna proizvodna dimenzija30 cm x 60 cm.Maksimalni omjer stranica 1:10Izvedba je moguća i u kombinaciji s ESG i TVG.

Skraćeni rez na foliji

Pri izradi lijepljenog sigurnosnog stakla od kaljenog stakla obrada rubova izvodi se prije lijepljenja zbog proizvodno-teh-noloških zahtjeva. Ako je rub poliran ili fino brušen, folija se odreže u ravnini s rubom radi optičkog izgleda.

d) Izrezi, rupe, otvori za govor

Za izradu su obavezne točne skice iz ko-jih su vidljivi svi tehnički detalji. Minimalna debljina lijepljenog stakla je 8 mm.

Kriteriji kvalitete lijepljenog sigurnosnog stakla

a) Područje primjene

Dolje navedeni kvalitativni zahtjevi vrijede samo za ravno lijepljeno staklo namije-njeno građevinarstvu.

U proizvodnji lijepljenog stakla mogu se upotrijebiti sljedeći osnovni proizvodi:

• float EN 572-2• vučeno staklo EN 572-4• liveno staklo EN 572-5• kaljeno staklo EN 12150• djelomično kaljeno staklo EN 1863• ostala stakla.

Nominalna debljina

(mm)


staklo Float staklo

3

±0,5 ±0,24

5

6

8 ±0,8

±0,310 ±1,0

12 -

15 - ±0,5

19 - ±1,0

159

5.9

Tolerancija širine i visine za VSG od nekaljenog stakla u skladu s EN ISO 12 543 - 5

Tolerance širine in višine za VSG iz kaljenega in delno kaljenega stekla,skladno z EN ISO 12543-5

- Lijepljeno sigurnosno staklo od neka-ljenih stakalaTi pomaci mogu se pojaviti samo kod stakala s rezanim ili skinutim rubovima. Dozvoljena odstupanja mogu se preu-zeti iz gornje tablice.

- Lijepljeno sigurnosno staklo od kaljenih i djelomično kaljenih stakalaTolerancije pomaka mogu se pojaviti kod svih načina obrade rubova koji se mogu pojaviti za tu vrstu stakala i pre-uzimaju se iz donje tablice. Odstupanja se utvrđuju posebno za širinu i visinu.

Dozvoljena tolerancija debljine lijeplje-nog stakla tako je zbroj dozvoljenih tole-rancija za pojedina stakla koja se koriste. Tolerancija debljine folije ne uzima se u obzir.

Treba uvažiti i da, s obzirom na osnovne proizvode koji se koriste, zbog proizvod-nih uvjeta može doći do korištenja dodat-nih slojeva folije.

Tolerancije pomaka između stakala

Iz proizvodno-tehničkih razloga može doći do dimenzijskog pomaka između pojedinačnih stakala:

Tolerancija (t) širine in visine stakla (mm)Obrada rubova Rezani i skinuti rub Brušeni ili polirani rub

Debljina elementa ≤ 8

> 8

≤ 26 ≤ 40 > 40Debljina svakog stakla u sendviču

je < 10 mm

Debljina jednog od stakala u sendviču

je ≥ 10 mm

Stakla izrađena po mjeri

do 1000 ±1,0 ±2,0 +2,5-2,0

+1,0-2,0

+1,0-3,0

+1,0-4,0do 2000 ±1,5 +3,0

-2,0 ±3,5+1,0-3,0

preko 2000 +2,5-2,0

+3,5-3,0 ±4,0

Staklo u pločama ± 3,0

Tolerancija (t) širine in visine stakla (mm)Obrada rubova Skinuti rub Brušeni ili polirani rubDebelina elementa (mm) ≤ 8 > 8 općenito

Nazivna dimenzija (mm)

do 1000 ± 2,0 ± 2,0 ± 2,0

do 2000 + 3,0- 2,0

+ 3,0- 2,0

+ 3,0- 2,0

preko 2000 + 3,0- 2,0

+ 3,5- 2,0

+ 4,0- 2,0

160

5.9

V, Š ±t

d d

c) Promjena boje pri lijepljenom staklu

Što je veća ukupna debljina stakala (od-nosno, što je veći broj stakala), tim više se lijepljeno staklo oboji u žuto-zeleno. Tu promjenu izazivaju materijali koji se kori-ste i ne može biti predmet reklamacije.

d) Ispitivanje

U okviru unutarnje kontrole proizvodnje i vanjskog nadzora primjenom važećih nor-mi redovito se kontrolira proizvodnja lije-pljenog sigurnosnog stakla RX LAMISAFE:

- čvrstoća na savijanje prema EN 1288 - 3

- ispitivanje čvrstoće spuštanjem kugle prema EN 14449

- ispitivanje na više temperature – ispiti-vanje kuhanjem prema EN 12543 - 4

- ispitivanje čvrstoće pomoću njihala (meki udarac) prema EN 12600

Kriteriji u EN 12600 lijepljena stakla razvrstavaju u tri kategorije.

Zahtjevi, odnosno kriteriji za lijepljeno si-gurnosno staklo u zgradama i zaštita ljudi definirani su u sljedećim normama:- EN 356, EN 1063, EN 13 541

e) Vizualno ocjenjivanje kvalitete lijepljenog stakla

Metoda promatranja, opis pogrešaka i ocjenjivanje odstupanja opisani su u “Smjernicama za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla za građevinarstvo” koje možete pronaći u poglavlju 6.9.6.

Najveći dozvoljeni pomak

Tolerancije izreza i otvora za govor

Dimenzijska odstupanja za izreze ovise o tehničkim zahtjevima i treba ih odrediti prije dostavljanja narudžbe.

Tolerancije za rupe

Tolerancija promjera rupe iznosi:- pri debljini do 24 mm dozvoljena su od-

stupanja rupa ± 2,0 mm,- pri debljim staklima ± 2,5 mm.

Dozvoljeno odstupanje položaja rupe iznosi:- za nekaljeno staklo ± 1,5 mm- za kaljeno i djelomično kaljeno staklo: ±

2,5 mmTe proizvodno uvjetovane tolerancije mo-raju se dodatno uvažiti, uz konstrukcijske i montažno-tehničke tolerancije.

Klasa Visina ispuštanja (mm)

3 190

2 450

1 1200

Nazivna dimenzija Š ili V

Najveći dozvoljeni pomak

Š, V ≤ 100 cm 2,0 mm

Š, V ≤ 100 cm 3,0 mm

Š, V > 100 cm 4,0 mm

161

5.9

Proizvodni program i maksimalne dimenzije za lijepljeno sigurnosno staklo RX LAMISAFE

Konačne dimenzije - dvoslojno

Tip Maksimalne dimenzije (mm)

RX LAMISFE 44 1500 x 2200




RX LAMISFE 1010 2600 x 5100

RX LAMISFE 1212 2600 x 5100

RX LAMISFE 1515 2600 x 5100

RX LAMISFE 1919 2600 x 5100

Konačne dimenzije RX LAMISAFE od ESG/TVG – dvoslojno

Tip Maksimalne dimenzije (mm) Vrsta stakla

RX LAMISFE 44 1200 x 2000 ESG ali TVG






RX LAMISFE 1515 2440 x 4800 Samo ESG

ESG – kaljeno staklo; TVG – djelomično kaljeno staklo- minimalna dimenzija 300 x 600 mm za pravokutno lijepljeno sigurnosno staklo RX LAMISAFE- minimalni promjer 600 mmmaksimalni promjer 2600 mmmaksimalni omjer stranica 1:10- maksimalna težina 750 kg po jedinici

5.9.1 Lijepljeno staklo za zaštitu ljudi i imovine

Statistike već godinama među ostalim navode i stalan porast broja provala. Zato policije i osiguravajuće kuće sve odlučnije zahtijevaju odgovarajuće pre-ventivne mjere. Takve mjere trebale bi spriječiti provalu ili je toliko otežati da počinitelji odustanu od te namjere, jer bi inače izazivali preveliku pažnju, ili bi pro-vala bila toliko dugotrajna da bi je organi sigurnosti mogli pravovremeno spriječiti.

Zajedno s rastućim životnim standardom, raste i potreba za zaštitom dragocjenijih predmeta, posebice ako ih ljudi čuvaju u objektima koji se nalaze na izloženim i opasnim mjestima.

Lijepljeno sigurnosno staklo zbog tran-sparentnosti je vrlo prikladan materijal za ostakljenje koji štiti od nasilnog ponaša-nja. Stupanj zaštite koji nude spomenuta

162

5.9

stakla može se još povećati umetanjem alarmne petlje povezane sa sustavom za dojavu.

Opis proizvoda za ostakljenje za zaštitu od nasilnog ponašanja RX LAMISAFE

Ostakljenja za zaštitu od nasilnog pona-šanja RX LAMISAFE lijepljena su sigurno-sna stakla prema EN 14 449 i time pod-liježu obveznim mehanizmima početnog ispitivanja i tekuće unutarnje kontrole proizvodnje. Dijele se u sljedeće skupi-ne:- staklo za zaštitu od bačenog predme-

ta; razina 3- staklo za zaštitu od provale; razina 3- staklo za zaštitu od pucnja; razina 1- staklo za zaštitu od učinaka eksplozije;

razina 1

Za proizvode razine 1, uz unutarnju kon-trolu proizvodnje, propisan je vanjski nadzor ovlaštene institucije. Početnim is-pitivanjem ostakljenja za zaštitu od nasil-nog ponašanja RX LAMISAFE određuje se strana napada, odnosno strana očeki-vanog nasilja. Time se određuje i položaj ugradnje.

Sva izolacijska stakla RX SAFE u pravilu su sastavljena tako da je vanjsko staklo ono koje podnosi nasilje. Time je strana nasilja definirana kao pozicija 1.

Ako postoji zahtjev, zbog funkcije i ka-rakteristika objekta, za nekom drugom pozicijom, odnosno drugom stranom nasilja, što znači odstupanje od standar-dne strukture, to treba uzeti u obzir još pri projektiranju i posebno naglasiti prilikom naručivanja. Staklo se dimenzionira s ob-zirom na statičke zahtjeve. Često se sma-njuju maksimalne proizvodne dimenzije koje su dane u proizvodnom programu.

Iz svih navedenih razloga nije dopuštena samovoljna promjena pozicija ugradnje, na primjer okretanjem elemenata.

EN 356 se odnosi na stakla za zaštitu od bačenog predmeta, odnosno na stakla za zaštitu od provale, EN 1063 na stakla za zaštitu od pucnja, a EN 13541 na sta-klo za zaštitu od učinaka eksplozije.

a) Lijepljeno sigurnosno staklo za zaštitu od bačenih predmeta

Norme dijele ostakljenja prema njiho-vom zaštitnom djelovanju od probijanja. Razlikujemo klase u odnosu na zaštitne karakteristike. Ispitivanje otpornosti koje simulira snagu bacanja izvodi se tako da se metalna kugla težine 4.110 g i promjera približno 10 cm tri puta ispušta na ispiti-vano staklo s tri različite visine. Ispitivano staklo dimenzije 110 x 90 cm dobro je učvršćeno u propisani okvir. Visina s koje se spušta kugla ovisi o stupnju zaštite koji treba osiguravati određeno staklo. Ispi-tivanje je pozitivno ako nijedna kugla ne probije staklo. Različiti zahtjevi ispitivanja i klase otpornosti koje iz toga proizlaze, prema normi nam prikazuje sljedeća ta-blica.

163

5.9.1

Klase zaštite od bačenog predmetaEN 356

Klasa otpornosti

Visina ispuštanja

(mm)Broj kugli*

P1A 1500 3

P2A 3000 3

P3A 6000 3

P4A 9000 3

P5A 9000 3 x 3

* kugla 4,1 kg

Proizvodni program za stakla za zaštitu od bačenog predmeta RX LAMISAFE

Tehnički podaci: RX LAMISAFE P1A – P5A prema EN 356

Proizvod Sastav(za izo-staklo vanjsko/MSP/

unutarnje)

Debljina TežinaPreporučena maksimalna

površina

Maks. odnos

stranicaPodručja primjeneTip Klasa otpor-

nosti

EN 356 mm mm kg/m2 m2 -

RX LAMISAFE P1Ajednostruko 9 21 3,5 1:10

Samostal-ne i kuće u nizu u naselju

9/10/4 23 31 2,8 1.6

9/10/6 25 36 5,5 1:10

RX LAMISAFE P2Aenojno 9 21 3,5 1:10

9/10/4 23 31 2,8 1.6

9/10/6 25 36 5,5 1:10

RX LAMISAFE P3Ajednostruko 9 21 3,5 1:10 Privatne

zgrade na osami

9/10/4 23 31 2,8 1.6

9/10/6 25 36 5,5 1:10

RX LAMISAFE P4Ajednostruko 9,5 22 3,5 1:10

Bogate stambene kuće i kuće za odmor na osami

9,5/10/4 23 32 2,8 1.6

9,5/10/6 25 37 5,5 1:10

RX LAMISAFE P5Ajednostruko 10 22 3,5 1:10

10/10/4 24 32 2,8 1.6

10/10/6 26 37 5,5 1:10- svi navedeni tipovi mogu se izrađivati s niskoemisijskim low-e staklom kao unutarnjim staklom. Ug – vrijednost:UgMSP 16 mm = 1,1 W/m2K (punjeno argonom) EN 673 MSP 10 mm = 1,1 W/m2K (punjeno kriptonom) EN 673 Dane nazivne vrijednosti odnose se na uvjete testiranja i područje primjene standarda.- ako se RX LAMISAFE staklo ugradi kao unutarnje staklo, moguća je kombinacija s viskokoselektivnim staklom sa zašti-

tom od sunca- moguća je kombinacija s ornamentnim staklom i alarmnim staklom- što je veća ukupna debljina stakala (odnosno, što je veći broj stakala), tim više se lijepljeno staklo oboji žuto-zeleno.

Upotrebom bijelog stakla taj utjecaj može se smanjiti.- Kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla.- minimalna dimenzija 300 x 600 mm za pravokutno lijepljeno sigurnosno staklo RX LAMISAFE- minimalni promjer 600 mmmaksimalni promjer 2600 mm- maksimalna težina 750 kg po jedinici

164

5.9.1

b) Lijepljena sigurnosna stakla za zaštitu od provale

Stakla iz te skupine, standard dijeli po rastućem stupnju zaštite u tri podskupi-ne klasa otpornosti. Mehanička čvrstoća tog stakla provjerava se strojnom sjeki-rom težine 2 kg. Stupanj zaštite određen je brojem udaraca koji su potrebni da sje-kira u ispitivanom staklu dimenzija 110 x

90 cm izreže otvor 400 x 400 mm.

Zahtjevi testiranja i klase otpornosti koje iz toga proizlaze prikazani su u tablici u nastavku.

S obzirom na vrstu opterećenja i broj izve-denih udaraca sjekire za svaki se uzorak određuje klasa otpornosti od probijanja. Najniža klasa otpornosti od probijanja, koja se određuje na tri uzorka, dodjeljuje se ispitivanom tipu stakla.

Proizvodni program za stakla za zaštitu od bačenog predmeta RX LAMISAFE – posebne izvedbe jednostrukih stakala

Tehnički podaci: RX LAMISAFE - posebne izvedbe

ProizvodSastav Debljina Težina

Preporučena maksimalna

površina

Maks. odnos

stranicaPodručja primjeneTip Klasa otpor-

nosti


RX LAMISAFE 44.4 TVG P3A jednostruko 9,5 22 2,0 1:10

Unutarnje pregradne stijene



RX LAMISAFE 55.4 ESG P4A jednostruko 11,5 27 3,6 1:10

RX LAMISAFE 44.4 Alarm P4A jednostruko 9,5 22 2,0 1:10

Izlozi, viso-ko područje vila

- što je veća ukupna debljina stakala (odnosno, što je veći broj stakala), tim više se lijepljeno staklo oboji žuto-zeleno.

- Kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla.- minimalna dimenzija 300 x 600 mm za pravokutno lijepljeno sigurnosno staklo RX LAMISAFE- minimalni promjer 600 mmmaksimalni promjer 2600 mm- maksimalna težina 750 kg po jedinici

Klase protuprovalne zaštite

EN 356

Klasa otpornosti Broj udaraca sjekire

P6B 30 do 50

P7B 51 do 70

P8B nad 70

165

5.9.1

Proizvodni program za stakla za protuprovalnu zaštitu RX LAMISAFE

Tehnički podaci: RX LAMISAFE P6B – P8B prema EN 356

Proizvod Sastav(za izo-staklo vanjsko/MSP/

unutarnje)

Debljina TežinaPreporučena maksimalna

površina

Maks. odnos

stranicaPodručja pri-

mjeneTip Klasa otpor-nosti


RX LAMISAFE P6Bjednostruko 15 33 3,5 1:10

Foto i video-tr-govine, ljekarne, djelomično tr-govina, računski centri

15/10/6 31 48 5,5 1.6

RX LAMISAFE P7Bjednostruko 23 54 3,5 1:10

Galerije, muzeji, antikvarijati, robne kuće, psihijatrijske klinike

23/10/6 39 69 5,5 1.6

RX LAMISAFE P8Bjednostruko 28 65 3,5 1:10 Zlatarske radnje,

krznarije, ka-zneno-popravni centri28/10/6 44 80 5,5 1.6

- svi navedeni tipovi mogu se izrađivati s niskoemisijskim low-e staklom kao unutarnjim staklom. Ug – vrijednost: MSP 16 mm = 1,1 W/m2K (punjeno argonom) EN 673 MSP 10 mm = 1,1 W/m2K (punjeno kriptonom) EN 673 Dane nazivne vrijednosti odnose se na uvjete testiranja i područje primjene standarda.- ako se RX LAMISAFE staklo ugradi kao unutarnje staklo, moguća je kombinacija s viskokoselektivnim

staklom sa zaštitom od sunca- moguća je kombinacija s ornamentnim staklom i alarmnim staklom- što je veća ukupna debljina stakala (odnosno, što je veći broj stakala), tim više se lijepljeno staklo oboji u

žuto-zeleno. Upotrebom bijelog stakla taj utjecaj može se smanjiti.- kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla.- minimalna dimenzija 300 x 600 mm za pravokutno lijepljeno sigurnosno staklo RX LAMISAFE- minimalni promjer 600 mmmaksimalni promjer 2600 mm- maksimalna težina 750 kg po jedinici

166

5.9.1

c) Sigurnosno lijepljeno staklo za zaštitu od pucnjeva

RX LAMISAFE stakla za zaštitu od puc-njeva, koje nazivamo i oklopnim (“pan-cirnim”) ili neprobojnim staklima, pružaju najbolju zaštitu od napada na tijelo i ži-vot.

Standard zahtijeva da ta stakla zadrže tri pucnja iz određenog oružja, ispucana s određene udaljenosti. Svaka od spo-menutih skupina nadalje se dijeli na dvi-je klase. Klasa NS zahtijeva da poleđina staklenog elementa i nakon pogotka tre-ćeg pucnja ostane neoštećena. Ta stakla koriste se u slučajevima kada se čuvana osoba nalazi tik iza ostakljenja i stakleni djelići mogli bi joj ozlijediti oči. Stakla, koja se na poleđini mogu oštetiti nakon tri pucnja, uvrštavaju se u klasu S.

Donja tablica prikazuje klasificiranje tih stakala prema europskom standardu. Uvjeti za svaki kalibar određuju vrstu i težinu pucnja, početnu brzinu i udalje-nost između oružja i mete. Iz podataka se može izračunati (u nekim slučajevima to je važno) udarnu energiju pucnja (J).

Klase zaštite od pucnjeva prema EN 1063

Kalibar Pucanj, metak KlasaUdaljenost

mBrzina

m/s*)Vrsta

Težinag

Odstupanje djelića

Bez odstupanja djelića

.22 LR L/RN 2,6 ± 0,10 BR1 – S BR1 – NS 10 360 ±10

9 mm x 19 VMR/Wk 8,0 ± 0,10 BR2 – S BR2 – NS 5 400 ±10

.357 Mgn. VMKS/Wk 10,25 ±0,10 BR3 – S BR3 – NS 5 430 ±10

.44 Mgn. VMF/Wk 15,55 ±0,10 BR4 – S BR4 – NS 5 440 ±10

5,56 x 45 FJ/PB/SCP 1 4,0 ±0,10 BR5 – S BR5 – NS 10 950 ±10

7,62 x 51 VMS/Wk 9,45 ±0,10 BR6 – S BR6 – NS 10 830 ±10

7,62 x 51 VMS/Hk 9,75 ±0,10 BR7 – S BR7 – NS 10 820 ±10

Puška 12/70 Brenneke 31,0 ±0,50 SG1 – S**) SG1 – NS**) 10 420 ±20

Puška 12/70 Brenneke 31,0 ±0,50 SG2 – S SG2 – NS 10 420 ±20* FJ: metak s punim plaštem L: olovo PB: metak sa zaoštrenom glavom RN: metak s okruglom glavom SCP 1: meko jezgro s čeličnim uloškom VMF/Wk: metak s punim plaštem i plosnatom glavom s mekim jezgrom VMKS/Wk: metak s punim plaštem i stožastom glavom s mekim jezgrom VMR/Wk: metak s punim plaštem i okruglom glavom s mekim jezgrom VMS/Hk: metak s punim plaštem i zaoštrenom glavom s tvrdim jezgrom VMS/Wk: metak s punim plaštem i zaoštrenom glavom s mekim jezgrom**)Testiranje se izvodi jednim pucnjem.

167

5.9.1

Budući da su neprobojna stakla po struk-turi višeslojna lijepljena stakla, ona su, naravno, istovremeno i odlična protupro-valna stakla, a odlikuju se visokom spo-sobnošću zvučne izolacije. Sve navede-

na stakla mogu se ugraditi u izolacijsko staklo. Moguće su mnoge kombinacije, i one s optimalnom sposobnošću toplin-ske izolacije.

Proizvodni program za stakla za zaštitu od pucnjeva

Tehnički podaci: RX LAMISAFE BR1-BR7, SG1, SG2

Proizvod Klasa otpornosti Debljina Težina Maksimalni omjer stranica

Tip EN 1063 mm kg/m2 -

RX LAMISAFE BR1-S 11 26 1:10

RX LAMISAFE BR1-NS 16 40 1:10













RX LAMISAFE SG1-S 34 82 1:10

RX LAMISAFE SG1-NS 63 151 1:10

RX LAMISAFE SG2-S 45 105 1:10

RX LAMISAFE SG2-NS 70 169 1:10

- što je veća ukupna debljina stakala (odnosno, što je veći broj stakala), tim više se lijepljeno staklo oboji žuto-zeleno. Upotrebom bijelog stakla taj utjecaj može se smanjiti.

- kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla.- minimalna dimenzija 250 x 450 mm za pravokutno lijepljeno sigurnosno staklo RX LAMISAFE- minimalni promjer 450 mmmaksimalni promjer 1800 mm- maksimalna težina 500 kg po jedinici

168

5.9.1

d) Lijepljeno sigurnosno staklo za zaštitu od učinaka eksplozije prema EN 13 541

Ovaj standard predstavlja nam zahtjeve i postupke testiranja za određivanje klasa posebnog lijepljenog sigurnosnog stakla za zaštitu od učinaka eksplozije u gra-đevinarstvu. Glavni zahtjev za lijepljeno sigurnosno staklo za zaštitu od učinaka eksplozije je zaštita ljudi od udarnog vala eksplozije.

Postupak je određen samo za testiranje ostakljenja za zaštitu od učinaka eksplo-

zije koji već spadaju u određenu klasu otpornosti prema EN 356. To znači da stakla u skupini ER imaju i karakteristike koje inače pripadaju staklu za zaštitu od bačenog predmeta i protuprovalnu zašti-tu. Testna stakla ispituju se pod poseb-nim uvjetima. Pri tome se utvrđuje koliki najveći pozitivni tlak odbojnog udarnog vala staklo može zadržati u duljem vre-menskom razdoblju.

Klase vrijede samo za ispitivanu veličinu ostakljenja od približno 1 m2.

Klase zaštite od učinaka eksplozije prema EN 13541

Oznaka klase Karakteristike ravnog udarnog vala

Najveći pozitivni tlak odbojnog udarnog vala

(Pr)kPa

Najmanji pozitivni specifični impuls (i+)

kPa x ms

Najmanje vrijeme trajanja pozitivnog

tlaka (t+)ms

ER 1 50 ≤ Pr < 100 370 ≤ i+ < 900 ≥ 20

ER 2 100 ≤ Pr < 150 900 ≤ i+ < 1500 ≥ 20

ER 3 150 ≤ Pr < 200 1500 ≤ i+ < 2200 ≥ 20

ER 4 200 ≤ Pr < 250 2200 ≤ i+ < 3200 ≥ 20

169

5.9.1

Pregradne stijene s vratima predstavlja-ju elegantno rješenje pri izvedbi vjetro-lova, hodnika, prijemnih aula na ulazu u zgrade... Njihova transparentnost djeluje primamljivo, njihova lakoća elegantno, a njihov sijaj veličanstveno. Moguće je gotovo sve: jednokrilna i dvokrilna vrata u mimokretnoj izvedbi ili s pritvaranjem, polukružna i razdjelna vrata, s nadsvje-tlom ili s bočnim elementima.

Za vrata i stijene koriste se različite vrste stakala; od običnih (prozirnih ili u boji) do stakala sa sitotiskom ili pjeskarenih sta-kala. Boja i dekor sitotiska ili pjeskarenja prilagođavaju se željama kupaca.

Vrata i pregradne stijene izrađene su od kvalitetnog kaljenog stakla RX SAFE ESG koje je vrlo otporno na udarce i jače savi-janje. U slučaju loma takvo se staklo ras-pada u opasne djeliće s tupim rubovima.

Za vrata i stijene obično se koristi staklo debljine 10 mm. Pri većim dimenzijama koristi se i staklo debljine 12 mm ili se sustav dodatno podupire stabilizatori-ma. Tvrtka REFLEX nudi i bogat izbor odgovarajućih okova različitih boja koji omogućavaju mnoge funkcije i estetsko oblikovanje.

Pregled tipova

Tvrtka REFLEX u svom proizvodnom pro-gramu ima široku paletu različitih kom-binacija staklenih vrata. Vrata mogu biti jednokrilna, dvokrilna i mimokretna te opremljena bočnim staklima i nadsvjetli-ma.

Spomenuti program obuhvaća 24 tipske izvedbe vrata, a uz prethodni dogovor s tehnolozima mogu se ispuniti i mnogi in-dividualni zahtjevi.

Suvremena arhitektura je arhitektura svje-tlosti, lakoće i transparentnosti. Zahtjevni projektanti i naručitelji danas zahtijevaju staklene konstrukcije kao zamjenu za ne-transparentne materijale.

Taj izazov s jedne strane i svestranost naše palete sigurnosnih stakala s druge strane

omogućuju širok spektar praktične upotre-be stakla.

Od jednostavnih unutarnjih vrata sve do za-htjevnih staklenih konstrukcija koje potpuno zamjenjuju do sada nezamjenjive građevin-ske materijale – plemeniti materijal staklo vidljiv je izraz suvremene arhitekture.

5.10 Praktična upotreba sigurnosnih stakala

5.10.1 Vrata i pregradne stijene od kaljenog stakla

170

5.10

Uz prethodno spomenute tipove i oblike vrata možemo izraditi i polukružne oblike i oblike s određenim lukom.

Kod polukružnih vrata i vrata s lukom po-trebna je veća zračnost između gornjeg ruba i špalete s obzirom na širinu i visinu špalete (h), tako da se vrata mogu otvori-ti za 90°. U tom slučaju građevinar mora izraditi zračni otvor.

Vrata s lukom

Punjenje

h

171

5.10.1

Stabilizatori

Kod staklenih stijena, sastavljenih od više elemenata i vrata, ponekad su zbog di-menzije i podjele stakala potrebni stabi-lizatori. Ako je dimenzija A ili B ≤ 400 mm, tada i pri prekoračenju sljedećih navede-nih graničnih vrijednosti stabilizatori nisu potrebni. Izvedba stabilizatora određuje se s obzirom na statičke zahtjeve i građe-vinske propise.

Vrste vrata

S obzirom na način otvaranja vrata dijeli-mo ih na mimokretna i standardna vrata.

- Mimokretna vrataOtvaranje u oba smjera.- Standardna vrataKod standardnih vrata s uređajem za pri-tvaranje razlikuju se DIN-desna vrata i DIN-lijeva vrata. DIN-smjer određuje se s obzirom na stranu okova. Otvaranje je moguće samo na stranu okova.

Mimokretna vrata

Standardna vrata s uređajem za zatvaranjeDIN-desna

DIN-lijeva

Nadsvjetlo

Krilo Krilo

Bočni dio

Bočni dio

Napomena: stabilizatori su izrađeni od stakla debljine 12 mm.

B

A

172

5.10.1

B

A A

Stabilizatori debljine 12 mm

Minimalna dimenzija b 160 mmMinimalna dimenzija d 160 mmMinimalna dimenzija H 1700 mm

Maksimalna dimenzija H1 1200 mm

Primjeri:1. A = 1100 mm, B = 600 mm: trodijelno

ili višedijelno nadsvjetlo, stabilizator s jedne strane

2. A = 1000 mm, B = 1300 mm: stabilizator na obje strane

3. A = 600 mm, B = 1900 mm: stabilizator po cijeloj visini stijene

Dimenzioniranje stabilizatora po visini nadsvjetla

Dijagrami u nastavku daju nam pregled odgovarajućih varijanti stabilizatora.

• stabilizator preko visine nadsvjetla• stabilizator preko cijele stijene• maksimalne dimenzije vratnih krila

Za osiguravanje savršenog djelovanja vrata moraju se uvažiti vrijednosti, nave-dene u dijagramima.

400 1000 1600400

1000

1200

1700

Širina bočnog dĳela A u mm

Visi

na n

adsv

jetla

B u

mm

Trodĳelna ili višedĳelna

Trodĳelna ili višedĳelna

Jednodĳelna ili dvodĳelna

Jednodĳelna ili dvodĳelna

c

H

d

H

a

b

a

b

Jedn

ostr

ani s

tabi

lizat

orD

vost

rani

st

abili

zato

rS

tabi

lizat

or p

o cĳ

eloj

vis

ini

Vrata, nadsvjetlo i bočni dio debljine 10 mm

Vrata, nadsvjetlo i bočni dio debljine 12 mm

Dimenzioniranje stabilizatora

173

5.10.1

Primjeri:

1. Dvostrani stabilizator: mimokretna vrata; visina stijene 6.000 mm/visina vrata 2.500 mm: širina stabilizatora je 350 mm;

2. Jednostrani stabilizator: standardna vrata s uređajem za pritvaranje; visina stijene 4.500 mm/visina vrata 2.600 mm: širina stabilizatora je 380 mm;

Uputa: Ako povučemo vodoravnu crtu od visine stijene do dijagonalne crte, dobi-vamo presjecište. Okomita crta iz presje-cišta pokazuje maksimalnu visinu vrata za određenu širinu stabilizatora. Ako je visi-na vrata veća, slijedi se dijagonalna linija do željene visine vrata.

Dimenzioniranje stabilizatora po cijeloj visini stijene

Dvostrani stabilizator: mimokretna vrata

Jednostrani stabilizator: standardna vrata s uređajem za zatvaranje

Maksimalne dimenzije vratnih kril

2100

2200

2400

2300

2800

2700

2600

2500

2900

3800

4000

4500

5500

5000

7500

7000

6500

6000

8000

340

342

345

346

352

350

348

450

403

500

Visina vrata u mm

Visi

na s

tĳen

e u

mm

Širina st

abilizato

ra u m

m

4500

Visi

na s

tĳen

e u

mm

33003500

4000

5000

5500

6000

Širina stabiliz

atora u mm

296

2900

2800

2700

2500

2400

2300

2200

2100

2600

420

Visina vrata u mm

300

330

350

380

400

Stabilizatori

900 950 1000 1050 1100 1300125012001150 140013502100

2150

2250

2200

2400

2450

2350

2300

2500

2550

2600

2650

2750

2700

2850

2800

2900

Širina vrata u mm

Visi

na v

rata

u m

m

1

2

3

174

5.10.1

Debljina stakla (mm)

1 Dovratnik gore i dolje 10 ili 12

2 Dovratnik gore i dolje, letva 10 ili 12

3 Savjetovanje s tehničkom službom tvrtke REFLEX

Standardna obrada staklenih stijena

Vratno krilo Bočni dio i nadsvjetlo

• svi rubovi polirani • svi vidljivi rubovi polirani

• izrezi za kutne okove • izrezi za kutne okove

• dvije rupe za kvaku • izrez za protuelement brave

• izrez za kutnu ili centralnu bravu

Vrste stakla za staklene stijene

Vrsta stakla BojaDebljina (mm)

10 12

Float prozirno X X

Float plavo X –

Float smeđe X X

Float sivo X X

Float zeleno X X

Gravirano staklo bijelo X X

Float odabrani sitotisak X X

Mastercarre bijelo X –

Tolerancije

Širina vrata (mm)Tolerancije (mm/m)

Višina vrata ≤ 2000 mm Višina vrata > 2000 mm

Ograničenja s obzirom na kompletnu iskrivljenost

300–950 1,0 1,5

951–1300 1,5 2,0

Tolerancije visine i širine

Širina ili visina vrata Tolerancija (mm)

≤ 2500 +1,0 / -2,0

> 2500 +1,0 / -2,5

175

5.10.1

Vrata se mogu dobaviti prema različitim željama kupaca; kupac može izabrati vr-stu stakla i dimenziju, kao i dekor i okov. Pri projektiranju vrlo je važna strana za-tvaranja (DIN-lijeva ili DIN-desna).

Strukturirana strana uvijek je na strani okova (tisak, ornamenti).

Staklena unutarnja vrata

Staklena unutarnja vrata obuhvaćaju op-sežan program zahtjevnih staklenih vrata za unutarnju upotrebu u stanovima, kao i u radnom okruženju. Staklena unutar-nja vrata propuštaju svjetlost u prostore. Prostore tako rasvjetljuju i povezuju, a ne dijele. Kao i kod staklenih stijena, i kod unutarnjih staklenih vrata postoje različite mogućnosti oblikovanja. Tako vrlo boga-tim izborom različitih dekora (standardna paleta sitotiska; vidi poglavlje 5.10.4) i vr-stama stakla, kao i vrlo različitim vrstama okova Dorma vrata se mogu vrlo lijepo prilagoditi ostaloj unutarnjoj opremi.

Širina vrata 3,53,5

Širina okvira

Visi

na v

rata

Visi

na o

kvira

, odn

aosn

o ur

eđaj

a za

zat

vara

nje

7

DIN-desna

DIN-lijeva

176

5.10.1

VISION

ORIENT

MODEL Vision 850

Vision 950

Širina(mm)

940 1040

Visina(mm)

2130 2130

Otvor(mm)

850 950

MODEL Orient 850

Orient 950

Širina(mm)

940 1040

Visina(mm)

2130 2130

Otvor(mm)

870 970

177

5.10.1

VIŠE STAKLA ZA VIŠE SVJETLOSTI

Staklena vrata poboljšavaju osvijetljenost prostora i optički ga povećavaju. To su cjelovita rješenja, budući da paket uklju-čuje odličan aluminijski dovratnik, kvali-tetne okove i elegantna vrata.

SUVREMENO STANOVANJE

Moderno oblikovana vrata s mogućnošću odabira različitih uzoraka stakla oživljava-ju svaki stambeni ili poslovni prostor. Do-datni izbor različitih okova i kvaka omo-gućuje potpuno prilagođavanje vašim željama i potrebama.

INOVATIVNOST I PRILAGODLJIIVOST

Osim klasičnih dimenzija staklenih vrata možete birati i među vratima različitih ne-pravilnih oblika. Za zahtjevnije oblike pro-stora i posebne želje izrađujemo staklena vrata i po mjeri.

IZNIMNA KVALITETA STAKLA

Sva vrata izrađena su od sigurnosnog kaljenog stakla debljine 5 mm u skladu s SIST EN 12150 otpornog na udarce i veće napetosti na savijanje. Vrata imaju jam-stvo za 20 tisuća otvaranja i zatvaranja.

ZAMJENA BEZ POTEŠKOĆA I PROBLEMA

Klasična drvena vrata brzo i učinkovito možete zamijeniti staklenim vratima Re-flex. Za zamjenu i montažu mogu se po-brinuti i naši stručnjaci.

JEDNOSTAVNO ČIŠĆENJE

Staklena vrata Reflex brzo, jednostavno i učinkovito čistite sredstvima za čišćenje stakla.

178

5.10.1

Mogućnosti modela ORIENT

Mogućnosti modela VISION

ELOKSIRAN KROMIRAN INOX (RF)

ALUMINIJ ELOKSIRAN

179

5.10.1

ČinčilaProzirno Rosa

SatiniranaMaster Carre Smeđi parsol

Sivi parsol Zeleni parsol Sitotisak Mozaik

Sitotisak Maglica Sitotisak Romanca Sitotisak Kreativ

Sitotisak GrafitiSitotisak Antik Sitotisak crte

180

5.10.1

Pri projektiranju pomičnih stijena među-sobno se može kombinirati pet različitih krilnih elemenata.

1. Okretno, odnosno mimokretno krilo, koje nije pomično, na početku sustava može se namjestiti kao:• mimokretna vrata s podnim zatvara-

čem,• okretna vrata s okretnim ležajem ili

gornjim zatvaračem,• mimokretna vrata.

Obje vrste krila dobavljaju se s podnom bravom i gornjim zatvaračem s bočnim zatvaranjem.

2. Pomična krila mogu se postaviti na bilo koje željeno mjesto u stijeni.

3. Pomična vratna krila mogu se izvesti kao:• mimokretna vrata s podnim zatvara-

čem,• mimokretna vrata s gornjim zatvara-

čem.

Vratno krilo može biti na bilo kojem želje-nom mjestu u staklenoj stijeni.

4. U horizontalnu pomičnu stijenu po po-trebi se može ugraditi i fiksni dio.

5. Završno vratno krilo s naslonom mora se namjestiti na kraj stijene jer se, kao ni fiksno, ne može pomicati. Upotre-bljava se prvenstveno u slučajevima kada se vrata trebaju otvarati samo u jednom smjeru.

Horizontalno preklopne stijene nude mnoge nove i zanimljive mogućnosti (pri-mjerice pri projektiranju modernih trgo-vačkih centara). Njihova upotreba omo-gućuje promjenjiv raspored prostora. Staklene stijene s ugrađenim mimokret-nim vratima ili bez njih s izvornim susta-vom vodilica izrađuju se tako da se cijela stijena klizno pomiče i preklopi sa strane. Stakla se pomiču pomoću gornje vodi-lice. Za veću stabilnost sustava na želju kupca mogu se ugraditi i podne vodilice. Posebna konstrukcija okova osigurava dobru stabilnost, a i prvom redu omogu-ćuje jednostavno pomicanje krila.

5.10.2 Horizontalno preklopne stijene

181

5.10.

2

Višekrilne klizne stijene

Klizne stijene, odnosno horizontalno pre-klopne stijene nude mnoge nove i zani-mljive mogućnosti uređivanja prostora:• suvremenih trgovačkih centara• autosalona• ureda• soba za sastanke.

Njihova upotreba omogućuje promjenjiv raspored prostora. Staklene stijene s ugra-đenim mimokretnim vratima ili bez njih s izvornim sustavom vodilica izrađuju se tako da se cijela stijena klizno pomiče i preklopi sa strane. Stakla se pomiču pomoću gor-nje vodilice. Za veću stabilnost sustava na želju kupca mogu se ugraditi i podne vodi-lice. Posebna konstrukcija okova osigurava dobru stabilnost, a i prvom redu omoguću-je jednostavno pomicanje krila.

Pri projektiranju pomičnih stijena među-sobno se može kombinirati više različitih elemenata.• mimokretna vrata• pomično krilo (može se postaviti na bilo

koje željeno mjesto u stijeni)• fiksno krilo• mimokretna vrata s podnim zatvara-

čem.

Stakla za pregradne stijene izrađena su od kvalitetnog kaljenog stakla RX SAFE ESG koje je vrlo otporno na udarce i jače savijanje. U slučaju loma takvo se staklo raspada u opasne djeliće s tupim rubovi-ma. Za izradu pomičnih stijena obično se koriste stakla debljine 10 mm.

Tvrtka REFLEX za izvedbu pomičnih sti-jena koristi okove švicarskog poduzeća Hawa. Budući da je sustav vrlo prilagod-ljiv, nudi mogućnost individualnih rješenja za svaku situaciju u prostoru. Pri konstru-iranju čelične podkonstrukcije na mjesti-ma gdje će se pričvrstiti staze za vodilice i na mjestima gdje će se sakupiti preklo-pljena stakla, treba uzeti u obzir ukupnu težinu sustava.

Klizni sustavi RX

Klizni sustav RX visokokvalitetan je sustav kliznih vrata od nehrđajućeg čelika i sta-kla. Upotreba je ograničena na unutarnje prostore. Pri upotrebi u slanoj atmosferi i na području gdje se u atmosferi pojavljuje veća koncentracija kemikalija koje izazi-vaju hrđanje, potrebno je savjetovanje s našom razvojnom službom. Klizni sustavi RX u osnovi se mogu podijeliti na višekril-ne klizne stijene i jednokrilna klizna vrata.

182

5.10.2

Jednokrilna klizna vrata

Jednokrilna klizna vrata elegantna su za-mjena za klasična drvena, odnosno me-talna vrata. Kombinacija nehrđajućih oko-va i staklenog krila djeluje vrlo privlačno, moderno i estetski dovršeno. Pri tome se štedi i trošak za kupnju dovratnika jer za ovu izvedbu nisu potrebni.

Jednokrilna klizna vrata visokokvalitetan su sustav kliznih vrata od nehrđajućih okova i stakla za urede i moderne stano-ve. Upotreba je ograničena na unutarnje prostore. Pri upotrebi u slanoj atmosferi i na području gdje se u atmosferi pojavljuje veća koncentracija kemikalija koje izazi-vaju hrđanje, potrebno je savjetovanje s našom razvojnom službom.

Stakla za jednokrilna klizna vrata izrađe-na su od kvalitetnog kaljenog stakla RX SAFE ESG koje je vrlo otporno na udarce i jače savijanje. U slučaju loma takvo se staklo raspada u opasne djeliće s tupim rubovima.

Vrste stakla

Za izradu jednokrilnih kliznih vrata obično se koriste stakla debljine 10 ili 8 mm slje-dećih kvaliteta:• float (bez boje i u boji)• emajlirana stakla• stakla sa sitotiskom• Stopsol• livena stakla.

Prednosti

• moderan oblik• jednostavna montaža• male podne vodilice

Stakla za pregradne stijene izrađena su od kvalitetnog kaljenog stakla koje je vrlo otporno na udarce i jače savijanje. U slu-čaju loma takvo se staklo raspada u opa-sne djeliće s tupim rubovima.

Vrste stakla

Za izradu pomičnih stijena obično se ko-risti kaljeno staklo RX SAFE ESG debljine 10 mm sljedećih kvaliteta:• float (bez boje i u boji)• emajlirana stakla• stakla sa sitotiskom• Stopsol• livena stakla.

Tehničke karakteristike

Pri konstruiranju čelične podkonstrukcije na mjestima gdje će se pričvrstiti podne obloge i na mjestima gdje će se sakupi-ti preklopljena stakla treba uzeti u obzir ukupnu težinu sustava. Staza vodilica, odnosno gornja vodilica može se izvesti na više načina:• vidljivo• upušteno u strop• obrađeno aluminijskom maskom.

183

5.10.

2

ASPEKT

FOKUS

MODEL Aspekt 800

Aspekt 900

Širina(mm)

800 900

Visina(mm)

2000 2000

Otvor(mm)

800 900

MODEL Fokus 800

Fokus 900

Širina(mm)

800 900

Visina(mm)

2000 2000

Otvor(mm)

800 900

184

5.10.2

ČinčilaProzirno Rosa

SatiniranaMaster Carre Smeđi parsol

Sivi parsol Zeleni parsol Sitotisak Mozaik

Sitotisak Maglica Sitotisak Romanca Sitotisak Kreativ

Sitotisak GrafitiSitotisak Antik Sitotisak crte

185

5.10.

2

UNIVERZALNOST STAKLA. ŽELJENI SMJER.Vrata su izrađena od kvalitetnog sigurnosnog kaljenog stakla debljine 8 mm. Sva vrata su učvršćena na takav način da omogućuju otvaranje lijevo ili desno.

JEDAN DODIR. JEDNOSTAVNO OTVARANJE.Klizna vrata odlikuju se jednostavnim načinom otvaranja i zatvaranja. Vrata Aspekt dostupna su s metalnom kvakom, a vrata Fokus sa staklenom. Oda-berite ona koja najbolje odgovaraju vašim stambenim prostorima.

ASPEKT

RučicaAspekt

RučicaFokus

FOKUS

186

5.10.2

Emajlirano staklo u osnovi je sigurno-sno kaljeno staklo RX SAFE ESG. Zato ima veću tlačnu i udarnu čvrstoću te je otpornije na temperaturne razlike. Do-datna prednost: ako zgrada ima fasadu od emajliranog kaljenog stakla, čišćenje i održavanje njezine vanjštine vrlo je jed-nostavno. I pri emajliranom staklu (kao i pri kaljenom staklu) sve druge postupke obrade treba izvesti prije kaljenja. Na-knadne korekcije nisu moguće. Poduze-će REFLEX emajlira i kali:• sva prozorska i u masi obojena float

stakla• sva refleksna stakla sa zaštitom od

sunca STOPSOL i SUN GURD• stakla s mekim, modificiranim niskoe-

misijskim nanosom.

Maksimalne dimenzije emajliranog sta-kla:• staklo od 4 mm: 1200 x 2000 mm• staklo od 5 mm: 1500 x 2500 mm• staklo ≥6 mm: 2000 x 4500 mm

Paleta standardnih boja tvrtke REFLEX prikazana je na donjoj slici. Veće količine emajliranog stakla kupci mogu naručiti u željenoj boji koju biraju prema ljestvici boja RAL, NCS ili se boja na zahtjev po-sebno priprema.

Pri projektiranju staklene ovojnice zgrade kaljeno emajlirano staklo često je neza-mjenjivo. Zbog odličnih sigurnosnih ka-rakteristika najprikladnije je za parapetni dio fasade, a istovremeno širokom pale-tom boja mnogo doprinosi usklađenosti boja između prozorskog i parapetnog di-jela. Emajlirano staklo može igrati važnu ulogu i pri projektiranju unutarnjeg izgle-da i funkcionalnosti zgrada.

Pri emajliranju se posebnim postupcima na staklo nanosi posebna boja koja je sa-stavljena od staklenog praha i pigmenata boje. Boja se nanosi na dva načina: sitoti-skom i valjcima. Tijekom procesa kaljenja boja se topi i kao emajl trajno prianja na staklene površine. Takvo nanošenje boje vrlo je otporno na mehanička oštećenja i starenje. U većini slučajeva boja se nano-si na cijelu površinu stakla.

5.10.3 Kaljeno emajlirano staklo

187

5.10.3

Paleta standardnih boja

RX01 - bijela RXB 200/5 - bijela RX03 - bijela transparentna

RX51 - crna RX05 - žuta RX06 - žuta

RX07 - plava RX08 - plava RX09 - plavo zelena

RX10 - zelena RX11 - zelena RX12 - crvena

RX95 - narančasta RX14 - smeđa RX82 - siva

RX16 - metalno zlatna RX17 - metalno srebrna RX18 - metalno srebrna

RX19 - metalno brončana RX20 - metalno crvena RX21 - crvena transparentna

RX22 - zelena transparentna RX23 - žuta transparentna RX24 - plava transparentna

188

5.10.3

Sitotiskom i posebnim bojama može se izraditi i staklo koje je odlična imitacija graviranog stakla.

Boje s dodatkom abrazivnog materijala koriste se za protuklizni tisak na staklima za hodanje.

Dimenzijske mogućnosti sitotiska uvjeto-vane su proizvodno i tehnički.

• staklo od 4 mm: 1200 x 2000 mm• staklo od 5 mm: 1500 x 2500 mm• staklo ≥6 mm: 2100 x 4500 mm• minimalna dimenzija kaljenog stakla sa

sitotiskom 250 x 150 mm• minimalni promjer 270 mm• maksimalni omjer stranica 1:10• minimalni omjer stranica 1:1,3.

Osim tiskanja uzoraka moguće je i ti-skanje cijele površine ili samo pasica uz rubove stakla (npr. za UV zaštitu rubnog brtvljenja na fasadama).

Sitotisak na staklu

Zahtjevna arhitektura s velikim staklenim površinama arhitektima i umjetnicima pri korištenju sitotiska nudi praktično ne-ograničene mogućnosti kombiniranja boja, oblika i uzoraka. Fasada u njihovim rukama može postati slikarsko platno, a igra bojama i geometrijski ili slobodno oblikovanim motivima omogućuje neo-graničeni broj elegantnih rješenja.

Međutim, za slobodno oblikovanje po-moću stakla sa sitotiskom nisu primjere-ni samo veliki reprezentativni objekti. I u svakidašnjem okuženju mogućnosti za upotrebu ima više nego dovoljno. Čim veća površina stakla se prekriva bojom, i što je tamnija ta boja, to manje svjetlosti i sunčevih zraka to staklo propušta. Zato upotreba stakla sa sitotiskom ne obuhva-ća samo oblikovanje: ono se može koristiti i kao sjenilo ili za zaštitu od sunca, u obli-ku napisa ili oznaka, ali i za označavanje i markiranje. Naručitelj može sam odabrati željenu boju i dekor takvog stakla.

Standardna ponuda tvrtke REFLEX obu-hvaća 18 uzoraka i 24 različite nijanse boja, među kojima su i srebrna (RX17 i RX18) i zlatna (RX16) nijansa. Budući da krajnji izgled boje ovisi o vrsti i debljini stakla, izvedba pojedinih narudžbi mo-guća je nakon potvrde uzorka. Moguće anomalije i dopuštena odstupanja na sta-klima sa sitotiskom opisane se u “Smjer-nicama za vizualno ocjenjivanje kvalitete emajliranog stakla i stakla s tiskom” (vidi poglavlje 6.9.7).

5.10.4 Kaljeno staklo sa sitotiskom

189

5.10.4

Uzo

rak

br. 1

Točk

a 6

mm

, raz

mak

: 5,5

mm

,ne

gativ

, om

jer 1

:1;

post

otak

tisk

ane

povr

šine

: 79

Uzo

rak

br. 2

Crt

a ok

omita

, raz

mak

: 3 m

m,

omje

r 1:1

;po

stot

ak ti

skan

e po

vrši

ne: 5

0

Uzo

rak

br. 3

Crt

a ok

omita

, 29x

5 m

m,

razm

ak 4

mm

;po

stot

ak ti

skan

e po

vrši

ne: 4

8

Uzo

rak

br. 4

Kvad

rat 3

5x35

mm

,ra

zmak

25

mm

, om

jer 1

:2;

post

otak

tisk

ane

povr

šine

: 34

Uzo

rak

br. 5

Kvad

rat 1

6x16

mm

,ra

zmak

20

mm

, om

jer 1

:1;

post

otak

tisk

ane

povr

šine

: 18

Uzo

rak

br. 6

Kvad

rat 3

,5x3

,5 m

m, r

azm

ak

2,5

mm

, neg

ativ,

om

jer 1

:1;

post

otak

tisk

ane

povr

šine

: 66

Uzo

rak

br. 7

Točk

a 2

mm

, raz

mak

: 2 m

m,

omje

r 1:1

;po

stot

ak ti

skan

e po

vrši

ne: 2

5

Uzo

rak

br. 8

Kvad

rat 3

,5x3

,5 m

m,

razm

ak 2

,5 m

m, o

mje

r 1:1

;po

stot

ak ti

skan

e po

vrši

ne: 3

4

Uzo

rak

br. 9

PILK

ING

TON

;po

stot

ak ti

skan

e po

vrši

ne: 1

)

Uzo

rak

br. 1

0To

čka

12 m

m, r

azm

ak 8

mm

,om

jer 1

:1;

post

otak

tisk

ane

povr

šine

: 28

Uzo

rak

br. 1

1po

stot

ak ti

skan

e po

vrši

ne: 1

00U

zora

k br

. 12

Kvad

rat 2

0x20

mm

,ra

zmak

15

mm

, om

jer 1

:1;

post

otak

tisk

ane

povr

šine

: 33

Uzo

rak

br. 1

3Kv

adra

t 4 m

m, r

azm

ak 1

2 m

m,

omje

r 1:1

, neg

ativ

;po

stot

ak ti

skan

e po

vrši

ne: 9

3

Uzo

rak

br. 1

4Kv

adra

t 4 m

m, r

azm

ak 1

2 m

m,

omje

r 1:1

;po

stot

ak ti

skan

e po

vrši

ne: 7

Uzo

rak

br. 1

5To

čka

2 m

m, r

azm

ak 6

mm

,ne

gativ

, om

jer 1

:1;

post

otak

tisk

ane

povr

šine

: 95

Uzo

rak

br. 1

6C

rta

vodo

ravn

a 29

x5 m

m,

razm

ak 4

mm

, om

jer 1

:2;

post

otak

tisk

ane

povr

šine

: 48

Uzo

rak

br. 1

7C

rta

vodo

ravn

a 3

mm

,ra

zmak

3 m

m, o

mje

r 1:1

;po

stot

ak ti

skan

e po

vrši

ne: 5

0

Uzo

rak

br. 1

8To

čka

6 m

m, r

azm

ak 5

,5 m

m,

omje

r 1:1

;po

stot

ak ti

skan

e po

vrši

ne: 2

1

190

5.10.4

STANDARDNE BARVEOznaka Boja RX 01 Bijela 1-RAL 9016/RAL 9003RX 03 Bijela satinirana - FRX 85 Bijela – ral 9002RX 135 Bijela satinirana - PRXB200/5 BIJELA

RX 05 Žuta 1 – RAL 1016RX 06 Žuta 2 – RAL 1012RX 23 Transparentna žutaRX 106 Narančasta – RAL 1034RX 112 Žuta – NCS S 0570 – YRX 125 Žuta – PANTONE 612 CRX 133 Žuta – RAL 1021RX 160 Žuta – RAL 1033RX 161 Žuta – RAL 1017RX 163 Žuta – RAL 1002RX 164 Žuta – RAL 1027

RX 12 Crvena 1 – RAL 3016RX 20 Metalno crvenaRX 21 Transparentna crvenaRX 97 Crvena – RAL 3005RX 120 Crvena – RAL 3020RX 129 Crvena – RAL 3000RX 170 Crvena – RAL 3003RX 171 Crvena – RAL 3002

RX 07 Plava – RAL 5017RX 08 Plava – RAL 5010RX 24 Transparentna plavaRX 86 SvijetloplavaRX 89 Tamnozelena – RAL 5013RX 113 Svijetloplava – NCS S 1030-B10GRX 115 Plava – RAL 5003RX 124 Plava – RAL 5014RX 130 Plava – RAL 5009RX 141 Plava – NCS S 5040R 80 B RX 172 Plava – RAL 5019

RX 57 Siva – RAL 7024RX 80 Siva – RAL 7035RX 82 Siva – RAL 7011RX 83 Siva – RAL 7046RX 92 Siva – RAL 7005RX 93 Siva – NCS 2500RX 96 Siva – RAL 7001RX 98 Siva – RAL 7030

RX 103 Oker – RAL 1000RX 165 Oker – RAL 1024RX 166 Oker – RAL 1015

Oznaka Boja RX 189 Narančasta – RAL 2001RX 95 Narančasta – RAL 2004RX 114 Narančasta – NCS S 1080-Y40RRX 167 Narančasta – RAL 2009RX 168 Narančasta – RAL 2011

RX 169 Ljubičasta – RAL 4009

RX 09 Plavo zelenaRX 10 Zelena 1 – RAL 6032RX 11 Zelena 2RX 22 Transparentna zelenaRX 53 Zelena – RAL 6005RX 90 Zelena – RAL 6021RX 91 Zelena – RAL 6012RX 110 Tamno zelena – RAL 6008RX 111 Zelena – NCS S 1075-G40YRX 123 Plavo zelena – NCS S 6030 B 10 GRX 131 Zelena – RAL 6018RX 138 Zelena – RAL 6001RX 183 Zelena – RAL 6028RX 185 Zelena – RAL 6019

RX 14 Smeđa – RAL 8016RX 62 Smeđa – NCS 7005-Y50RRX 136 Crno-smeđa – RAL 8022RX 173 Smeđa – RAL 8004

RX 51 Crna avtoglas – RAL 9017 RX 84 Crna – RAL 9004RX 181 Crna – pemco DV 10-100RA

RX 105 Siva – RAL 7022RX 127 Siva – RAL 7044RX 128 Siva – RAL 7042RX 134 Siva – RAL 7021RX 140 Siva – RAL 7016RX 188 Siva – RAL 7043RX 150 Siva – RAL 7031

POSEBNE BOJEOznaka Boja RX 16 Metalno zlatnaRX 17 Metalno srebrna 1 – RAL 9006RX 18 Metalno srebrna 2 – RAL 9007RX 19 Metalno brončanaRX 20 Metalno crvenaRX 104 Protuklizna pasta – RX03RX 509 SP 509 srebrna pasta

191

5.10.4

Veza s utikačem ima tu prednost da tije-kom montaže na objektu nije potrebno lemljenje, odnosno termo stišljiva cijev. Montaža je brza, a i pri naknadnim po-pravcima prisutnost električara nije po-trebna, budući da spajanje kontaktora obavlja staklar.

Pri korištenju sigurnosnog sustava s alar-mnim staklom već u fazi planiranja treba međusobno uskladiti pojedine elemente stakla, okvira i obične sigurnosne opre-me.

Maksimalne dimenzije za stakla RX SAFE Alarm

Pri naručivanju jednostrukog stakla RX LAMISAFE Alarm, odnosno stakla ugra-đenog u izolacijsko staklo, za najveće dimenzije treba uzeti u obzir proizvodno-tehnička ograničenja.

Staklo RX SAFE Alarm osigurava aktiv-nu sigurnost. To je kaljeno staklo, opre-mljeno alarmnom petljom koja se kasnije priključuje na odgovarajuću alarmnu na-pravu. To staklo obično se ugrađuje kao poluproizvod u izolacijsko ili monolitno lijepljeno staklo.

Način djelovanja

Elektroprovodljiva alarmna petlja koja je toplinski utisnuta na jednu od površina kaljenog stakla, pri probijanju stakla ša-lje impuls koji aktivira alarm. Budući da se kaljeno staklo pri oštećenju razbija po cijeloj površini, oštećuje se, odnosno prekida se i alarmna petlja koja time ak-tivira alarmni uređaj. Zato to staklo treba ugraditi na onoj strani s koje se očekuje pokušaj nasilnog probijanja.

Električni karakteristike alarmne petlje

Najveća dopuštena jakost struje u petlji je 0,5 A, a otpor 6 Ω ± 3 Ω. Tako nizak ot-por omogućuje priključivanje većeg broja alarmnih stakala na primarnom strujnom krugu.

Otpor između petlje i srednjeg kontakta (sabotažni priključak) veći je od 20 MΩ, a time se postiže i kompatibilnost s veći-nom uobičajenih alarmnih uređaja.

Priključni kabel

Alarmna petlja završava priključnim ka-belom duljine 30 cm. Kabel je okrugli, elastičan, jednobojan i četverožilni (s po-prečnim presjekom 0,14 mm2) i opremljen pločastim utikačem zaštićenim od vlage. Komplet priložene dodatne opreme sa-drži i nastavak od 5 m, odnosno 10 m, s veznim elementom zaštićenim od vlage.

Debljina stakla Širina i visina (cm)

4 mm 150 x 250

5 mm 200 x 300

6 mm 260 x 420

8 mm 260 x 420

10 mm 260 x 420

12 mm 260 x 420

Kao i kod svakog kaljenog stakla, i kod ovih stakala naknadne obrade ili dorade nisu moguće. To treba uzeti u obzir pri naručivanju.

5.10.5 Kaljeno staklo s alarmnom petljom RX SAFE Alarm

192

5.10.5

Pri RX LAMISAFE Alarm alarmna petlja može biti ugrađena samo gore lijevo ili gore desno.

Varijante alarmne petlje

Standardno je dobavljiva vidljiva alarmna petlja. Time je već izvana vidljivo da je objekt siguran i da će svi pokušaji prova-le imati posljedice. Tako RX SAFE Alarm djeluje zastrašujuće.

Za područja primjene, u kojima se zbog optičkih uzroka ne može upotrijebiti vid-ljiva alarmna petlja (na primjer ostakljenje sa zaštitom od sunca s visokoselektivnim staklom) jest i izvedba nevidljive alarmne petlje na rubu stakla. U ugrađenom stanju (pri običnom sustavu ostakljenja) ta alar-mna petlja zakrivena je umetnutim stakle-nim rubom i tako je praktično nevidljiva.

Položaj alarmne petlje

Pri naručivanju sigurnosnih stakala RX SAFE Alarm treba odrediti položaj alar-mne petlje. Postoje četiri mogućnosti: lijevo ili desno gore i lijevo ili desno dolje. Osiguravajuće kuće preporučuju odabir jednoga od oba gornja položaja.

Rub gore lijevo = RZL

Rub gore desno = RZD

Rub dolje lijevo = RSL

Rub dolje desno = RSD

Pogled unutra RX SAFE alarmna petlja(obični sustav)

RX SAFE alarmna petlja(nevidljiv sustav)

193

5.10.5

Ako se želi da to staklo bude uistinu učin-kovito, pri ostakljivanju se moraju uzeti u obzir i upute opisane u poglavlju 7.4.13.

Lijepljeno alarmno staklo RX LAMISAFE Alarm može se izraditi i kao jednostruko staklo u protuprovalnoj izvedbi. Ta stakla imaju značajke koje su karakteristične za stakla klasa A i B.

I u ovom slučaju vrijedi da se učinkovitost stakla može osigurati samo u slučaju da se pri ostakljivanju uzmu u obzir upute opisane u poglavlju 7.4.13.

Izolacijsko staklo od kaljenog stakla s alarmnom petljom

Sigurnosna stakla RX LAMISAFE (sve klase P1A-P5A i P6B-P8B) mogu se do-datno opremiti alarmnom petljom. To, na-ravno, vrijedi i za konvencionalna stakla i za toplinski zaštićena stakla s nanosom. Alarmno kaljeno staklo, koje u izolacij-skom staklu nastupa u kombinaciji s više-slojnim lijepljenim sigurnosnim staklom, predstavlja najviši mogući stupanj pro-tuprovalne zaštite. Pri pokušaju provale vanjsko se kaljeno staklo drobi i aktivira alarmni uređaj, a unutarnje protuprovalno lijepljeno staklo otežava prodor u prostor. Time se produžava i vrijeme za aktiviranje drugih zaštitnih mjera.

Standardna alarmna petlja

Distancer

Primarno brtvilo Butyl

Kaljeno sigursnosno staklo (ESG) izvana


Sekundarno brtvilo Polysulfid

Presjek RX SAFE Alarm – izolacijsko staklo

194

5.10.5

3

2

1

• Dosjedna površina za staklo mora biti širine najmanje 30 mm.

• Da bi se spriječilo klizanje na vlažnom staklu, gornje površine se mogu izrađi-vati sa sitotiskom (odabir dekora i boje prepušta se kupcu).

• Gornja površina stakla za hodanje nije otporna na nastajanje ogrebotina.

• Pri određivanju ukupne debljine stakla treba (ovisno o načinu upotrebe, nači-nu ugradnje, veličini stakla i očekiva-nom opterećenju) izraditi statički izra-čun.

• U slučaju stepenica koje su samo dvo-strano poduprte, treba izračunati no-sivost za svaki slučaj posebno. Točno tako se mora dokazati ostatak nosivosti nakon loma stakla.

• Kada je opterećenje poznato, a stakla su poduprta sa svih strana, debljina sendviča se može uzeti iz donjeg dija-grama.

(1) zaštitno staklo koje štiti nosivi paket od oštećenja. Zaštitno staklo u svim je strukturama debljine minimalno 6 mm i u pravilu je kaljeno ili djelomično kaljeno staklo sa ili bez tiska. Pri izra-čunu se staklo ne uzima u obzir kao nosivo.

(2) PVB folija(3) nosivi paket sastoji se od dva ili tri sta-

kla.

Kada se pri opremanju unutrašnjosti zgra-da za površine za hodanje koristi staklo, na taj se način mogu postići vrlo snažni vizualni efekti. Njime se mogu zamijeni-ti podne obloge (na hodnicima, plesnim površinama, u noćnim lokalima), a vrlo je prikladno i za izvedbu različitih vrsta ste-penica.

Sva stakla za hodanje koja se ugrađuju u javne objekte, u osnovi su jednaka: to su troslojna ili višeslojna lijepljena stakla kod kojih je gornji sloj od kaljenog ili djelo-mično kaljenog stakla (RX SAFE ESG/RX SAFE TVG). To staklo štiti donji nosivi sloj. Kaljeno, odnosno djelomično kaljeno sta-klo debljine 6 mm obično na gornjoj povr-šini sa sitotiskom ima nanesenu boju koja sprečava klizanje. Nosivi sloj čine dva sta-kla jednake debljine (u slučaju većih povr-šina i tri), čija ukupna debljina ovisi i o veli-čini površine i očekivanim opterećenjima.

Pri upotrebi stakala za hodanje moraju se uzeti u obzir sljedeći faktori:• Stakla se polažu samo na vrlo ravne po-

vršine, a konstrukcija se mora dimenzi-onirati tako da se pod opterećenjem ne savija.

• Stakla se polažu na podložnu traku čvr-stoće prema Shoreu A između 60 i 70. Njime se sprečavaju dodiri staklo-sta-klo i staklo-metal.

Brtvilo kompatibilno s lijepljenim staklom

Traka za ispunu

Podložni materijal čvrstoće 60-70 po Shoreu A

Podupiranje sa svih strana

Distancna podloška

5.10.6 Staklo za hodanje RX LAMISTEP

195

5.10.6

Izolacijsko staklo za hodanje

Dijagram za dimenzioniranje stakla za hodanje pri 4 – stranom učvršćivanju

Rubni uvjeti:- dozvoljena napetost na savija-

nje: float staklo 15 N/mm2 (u skladu s TRLV)

- dozvoljeno savijanje: l/200Opterećenja:- 5 kN/m2 površinskog optere-

ćenja (uzeta je u obzir i vlastita težina stakla)

- točkasto opterećenje na sredi-ni plohe 2 kN na 10 cm x 10 cm (uzeta je u obzir i vlastita teži-na)

Izračun dijagrama izrađen je u skladu s poglavljem 6.9.1.

VIS

INA

STE

KLA

(cm

)

250

240

230

220

210

200

190

180

170

160

150

140

130

120

110

100

90

80

70

60

50

4020 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150

ŠIRINA STAKLA (cm)

PROIZVOD TEŽINA kg/m2 DEBLJINA (mm) TOLERANCIJA (mm)

RX LAMISTEP 26 67 28 ±2




Prijenos opterećenja prekovanjskog stakla (podložni mate-rijal čvrstoće 60–70 po Shoreu A

Ventilirani utor

Podložna traka

196

5.10.6

Stakleni elementi se lijepe na okvire u prostorima proizvođača izolacijskih sta-kala. Paralelno s proizvodnjom u okviru unutarnjeg nadzora provode se sva po-trebna ispitivanja. Time se izbjegava rizik koji bi se mogao pojaviti u slučaju lijeplje-nja na objektu. U nastavku se stakleni elementi, nalijepljeni na pomoćni okvir, na objektu kao poluproizvod mehanički pričvršćuju na podkonstrukciju.

Za provođenje strukturnog ostakljenja potrebno je više suglasnosti, među nji-ma je vrlo važna i suglasnost proizvo-đača konstrukcijskih silikona. Njima se potvrđuje da staklar ima odgovarajuće proizvodne sposobnosti, da poznaje pro-blematiku, a prvenstveno da ima odgova-rajuću unutarnju kontrolu. Usprkos tome prije izvedbe proizvođač ljepila za svaki objekt posebno:• potvrđuje ispravnost odabranog siliko-

na i njegovu primjenu (tj. dovoljno di-menzioniranje fuge) i

• na osnovi obavljenih testova izdaje se suglasnost o kompatibilnosti svih mate-rijala koji će činiti element za konstruk-cijsko ostakljenje.

Među testovima je najvažniji onaj kojim se provjerava prianjanje odabranog silikona na podloge od materijala koji će biti kori-šteni na konkretnom objektu. Kompatibil-nost silikona sa staklom općenito je po-znata, a adhezijska sposobnost mora se provjeriti samo ako je staklo emajlirano. Međutim, problematičnije može biti pri-anjanje ljepila na aluminijski okvir. Vjero-jatnost odličnog spoja između aluminija i silikona najveća je kada je okvir izrađen od eloksiranog aluminija.

U ovoj brošuri već smo više puta naglasi-li koliko je važno staklo kao arhitektonski materijal. Najbolja potvrda toga su fasade s velikim staklenim površinama. Među nji-ma posebno istupaju one koje imaju cijelu fasadu samo od stakla bez vidljivih profila.

Strukturna ostakljenja (structural glazing ili SG) od običnih se staklenih fasada razli-kuju prvenstveno po izgledu i konstrukciji. pri takvim ostakljenjima pojedini stakleni elementi odvojeni su samo vrlo uskim fu-gama za sjenčanje ili nježnim silikonskim spojevima. Cijela fasada izgleda kao veli-ka, monolitna, prvenstveno glatka površi-na bez ikakvih prekida. Nekoliko osnovnih karakteristika ovog načina ostakljivanja:• O strukturnom ostakljenju (SG fasade)

govorimo samo kada je fasadno staklo (može biti vanjsko staklo izolacijskog stakla ili kaljeno parapetno staklo) lije-pljeno na podkonstrukciju (sa ili bez po-moći dodatnih potpornih ili sigurnosnih elemenata). Dakle, elementi na fasadu nisu pričvršćeni letvicom za ostakljenje ili elementima za prekrivanje.

• Vanjsko (nalijepljeno) staklo prenosi silu vlastite težine i sile, koje nastaju zbog opterećenja vjetra i brzih klimatskih pro-mjena na podkonstrukciju preko rubnog brtvljenja ili preko ljepljivog sloja. To staklo je zato uvijek kaljeno s toplinskim ispitivanjem (ESG – H).

• Za izradu izolacijskog stakla i za lijeplje-nje na podkonstrukciju koriste se samo posebni silikoni. Posebnost tih silikona jest da imaju visoku sposobnost lijeplje-nja uz veliku kohezijsku čvrstoću i ela-stičnost.

• Tvrtka REFLEX za izradu izolacijskih sta-kala i za lijepljenje elemenata na okvire koristi silikone koje proizvodi američka tvrtka Dow Corning.


197

5.11

Nosiva konstrukcijaSG okvirSG silikonToplinski prekinuti profilBrtveni profilPodložna trakaFuga

Za ovaj tip fasade projektanti se u pravilu odlučuju kada se planira da će fasada imati veći broj elemenata za otvaranje (prozora). Fasada se sastavlja od izolacijskih stakala i parapeta. Stakleni elementi posebnim su silikonima prilijepljeni na podkonstrukciju. Za izolacijska stakla je karakteristično da je vanjsko staklo po dimenzijama veće. preko tih odmaka staklo se lijepi na podkonstruk-ciju. Njegove su značajke:• Vanjsko staklo može biti nepoduprto ili

poduprto okvirom koji se postavlja po cijelom obodu.

• Elementi od stakla i okvira, koji su sa-stavljeni i provjereni još u radionici, na

objektu se jednostavnim ovješenjem pričvršćuju na osnovnu konstrukciju od stupova i prečki. Budući da kitanje fuga nije potrebno, vrijeme montaže je vrlo kratko.

• Nakon dovršene montaže pri pogledu na fasadu izvana vide se samo 18-mili-metarske fuge koje se raspoređene kao raster.

• Vidljiva širina svih nosivih profila (gleda-no iz prostora) iznosi samo 50 mm, a ru-bovi su meko zaobljeni. Fasada se može dopunjavati prozorima na otvaranje koji se neprimjetno integriraju u sustav.

Anodizacija mora biti dovoljno duboka, a prvenstveno ne smije biti starija od šest mjeseci. Podkonstrukcija, naravno, može biti i od drukčijeg materijala i (ili) drugom vrstom zaštite, ali sve te mogućnosti za-htijevaju opsežna dodatna testiranja koja se moraju početi već kod proizvođača profila.

Tvrtka REFLEX projektira, izrađuje, sa-stavlja i montira fasadne sustave koji se temelje na različitim aluminijskim profila-cijama. U suradnji s njemačkim poduze-ćem SCHÜCO nudimo fasadne sustave različitih izvedbi:• klasična konstrukcijska fasada• fasadni sustav RX SG• fasade s ovješenim staklenim parapeti-

ma.

5.11.1 Klasična konstrukcijska fasada

199

5.11.1

REFLEX izrađuje visokovalitetne fasade bez vidljivih profila i za zgrade koje su na prvi pogled jednostavne. Za pročelja sa vrlo malo polja za otvaranje ili čak i bez njih, preporučuje se fasadni sustav RE-FLEX SG.

Njegova posebnost su izolacijska stakla za koja je REFLEX oblikovao poseban distancer.

Distancer je sastavni dio rubnog brtvlje-nja. Preko njega su stakla pomoću po-sebnih držala učvršćena u konstrukciju sustava stup-prečka SCHÜCO FW 50 + SG. Ostale karakteristike ovoga sustava:• Izolacijsko staklo sastavljeno je od 6,

odnosno. 8- milimetarskog vanjskog kaljenog stakla s toplinskim ispitiva-njem ESG-H, posebnog 20-milimetar-skog distancera i 6-milimetarskog unu-tarnjeg stakla.

• Nakon montaže na pročelju ostaju fuge širine 20 mm koje su zabrtvljenje posebnim, klimatski postojanim siliko-nom. Fuge naglašavaju podjelu zgrade na rastere.

• Čak i ako se u fasadu integriraju prozo-ri ili parapeti, pogled na fasadu izvana ostaje nepromijenjen.

• Vidljiva širina svih nosivih profila (gle-dano iz prostora) iznosi samo 50 mm. Profili imaju meko zaobljene rubove.

• Stupovi i prečke, ovisno o zahtjevima naručitelja, mogu biti dostupni u di-menzijama različitih stupnjeva.

• Odličnu sposobnost toplinske izolacije osiguravaju izolacijski profili od politer-mida.

• Geometrija profila s drenažnim utorom i vanjsko brtvljenje spojeva između stakala osigurava dvostruku zaštitu od vremenskih utjecaja.

Ventiliranje utora i izjednačavanje parnih tlakova odvija se kroz utore na stupovima u sva četiri ugla stakla.

Nosiva konstrukcijaBrtveni profilSG silikonSG fasadna fugaPričvrsni elementDistancer s primarnim brtvilom (BU)

5.11.2 Fasadni sustav REFLEX SG

200

5.11.2

poleđini ima okvir nalijepljen strukturnim silikonom za ovješenje na podkonstrukci-ju. Između obloga i izolacije nalazi se sloj zraka. Ovješena ventilirana fasada ukla-nja vlagu, smanjuje utjecaj toplinskih mo-stova i potrošnje energije te poboljšava sposobnost zvučne izolacije novih, kao i obnovljenih zgrada. Zimi sprečava toplin-ske gubitke, a ljeti pregrijavanje objekta te tako u zgradi stvara povoljne klimatske uvjete.

Poduzeće REFLEX projektira, izrađuje i montira suvremene, energetski učinko-vite ventilirane limene i staklene fasade koje odlikuje dug životni vijek. Šarolik iz-bor dimenzija, boja i kombinacija s dru-gim vrstama fasada omogućuje ostvari-vanje hrabrih arhitektonskih ideja.

Sustav ovješene ventilirane fasade uklju-čuje toplinsku izolaciju na vanjskoj strani zidova, nosivu podkonstrukciju i limenu ili staklenu oblogu. Staklene obloge izra-đene su od emajliranog kaljenog stakla s toplinskim ispitivanjem ESG-H, koje na

1. Aluminijski okvir od eloksiranih kutnika; dimenzije okvira i raspo-red na fasadi određuje fasader

2. Podložna traka Norton 6,4 x 9; položaj određuje dubina SG silikona

3. SG silikon; dubina je određena Protokolom izrade

4. Kaljeno staklo s toplinskim ispiti-vanjem ESG-H

5.11.3 Fasade s ovješenim staklenim parapetima

201

5.11.3

Glavna područja primjene:• ulazna pročelja poslovnih zgrada, ho-

tela, zračnih luka...;• ostakljenje izložbenih prostora (npr.

autosalona);• ostakljenje kazališnih aula, knjižnica,

kinodvorana;• ventilirane fasade (druga ovojnica fasa-

de);• konstrukcije zimskih vrtova;• nadstrešnice;• nadstrešnice javnih prostora, čekaoni-

ca, uličnih postaja, stanica;• ostakljenja dizala;• pregradne stijene.

Staklo

Pri svim ostakljenjima RX POINT koristi se sigurnosno staklo (kaljeno, odnosno dje-lomično kaljeno staklo i lijepljeno staklo).

Razlikujemo:a) RX SAFE ESG (ESG prema EN 12150)b) RX LAMISAFE (VSG prema EN 14449)

Poseban naglasak je na:• točnoj obradi rubova• malim tolerancijama mjera i toleranci-

jama otvora• traženoj kvaliteti• HS-testu prema EN 14179 (kod RX

SAFE ESG).

U osnovi se točkasta učvršćenja dijele na:• RX POINT za jednostruko i VSG osta-

kljenje• RX POINT za izolacijsko ostakljenje.

Opće informacije

RX POINT je sustav ostakljenja s točka-stim držačima koji omogućuje sve tra-ženije ostakljivanje površina sa što više transparentnosti i manjim brojem nosivih podkonstrukcija. Cilj, koji se želi postići, osjećaj je plivajuće krovne konstrukcije ili postavljanje fasade tako da nema osje-ćaja odvojenosti između vanjskog i unu-tarnjeg svijeta. Konstrukcija ostakljenja s točkastim držačima sastoji se od:• primarne konstrukcije (čelične, čelič-

no-betonske, aluminijske, drvene...)• nosive podkonstrukcije• spojnih elemenata• točkastog držača• stakla• fuge.

Definicija proizvoda

RX POINT je sustav za ostakljivanje bez okvira. U stvari se radi o točkasto pričvr-šćenim jednostrukim i izolacijskim stakli-ma. Osnove su:• posebno staklo za ovaj način

ostakljenja, RX LAMISAFE, RX SAFE ESG-H;

• pod uporabno- tehničkim uvjetima razvijeni nehrđajući držači koji omogućuju neprisilnu odvodnju svih opterećenja koja djeluju na staklo, a time i na podkonstrukciju.

5.12 Točkasti držači RX Point

202

5.12

Obrada stakla

Rubovi su polirani, odnosno fino bru-šeni. Promjer rupe, promjer upuštene rupe i upuštenog dijela (normalno 45°) određuje se prema pojedinim točkastim držačima. Dijamantni alat (svrdla, alat za upuštanje…) neka bude što finije. Tole-rancije pozicije rupa i položaj rupa moraju se određivati iz jedne točke (ugao stakla). Kod upuštenih rupa taj se alat nerav-nomjerno troši, pa je životni vijek kraći. Bušenje odozgo treba izvoditi u jednom koraku, odnosno u slučaju preciznih stro-jeva i u dva, tako da upušteni dio potpu-no centrično naliježe na rupu. Sve ravne rupe su upuštene. Upuštene rupe s jedne strane na drugoj strani isto tako su obra-đene. Kod upuštenih rupa treba paziti na ostatak debljine. To uvjetujte debljinu stakla i način učvršćenja. S upuštenim točkastim držačem mogu se pričvršćivati stakla minimalne debljine 8 mm.

Važno je i da prijelaz između upuštenog dijela rupe i cilindričnog dijela bude bez razmaka, odnosno ruba. Kod cilindričnih rupa zbog pomaknutih svrdla ne smiju se koristiti stakla s rubom na sredini rupe.

Jednostruko i VSG ostakljenje RX POINT

S obzirom na primjenu i želje arhitekata mogu se izvesti stakla s cilindričnim ili upuštenim rupama.

Upuštena rupa

Prednosti• moguća izvedba potpuno glatke povr-

šine• prijenos vlastite težine pri vertikalnoj

ugradnji preko upuštene rupe.

Sva odstupanja i tolerancije moraju se prenijeti na podkonstrukciju.

Cilindrična rupa

Rupa u staklu veća je od promjera vijka za pričvršćivanje, zato se tolerancije iz stakla i podkonstrukcije izjednačavaju. Pri verti-kalnom ostakljenju vlastita težina stakla mora se dodatnim zahvatima prenijeti na podkonstrukciju. To se postiže pomoću ekscentričnog uloška ili naknadnim pu-njenjem rupe posebnim kitom. Zbog toga preporučujemo tu vrstu ostakljenja samo za krovove. Prijenos težine samo pomoću trenja između stakla i točkastog držača nije moguć.

203

5.12

Upute za projektiranje

Minimalni odmak točkastog držača od ruba stakla je 100 mm. Po mogućnosti postavljanje točkastih držača u uglovima treba biti asimetrično. Maksimalni raz-mak između točkastih držača uvjetovan je podkonstrukcijom (vidi poglavlje 6.9.4).

Točkasti držač RX POINT

Točkasti držači RX POINT, razvijeni po-sebno za to ostakljenje, omogućuju kon-trolu svih sila koje djeluju na staklo i odvo-de ih na podkonstrukciju. Zbog različitih područja primjene postoje različiti tipovi. Primjena pojedinih točkastih držača za određeni slučaj ovisi o više rubnih uvjeta i vrsti stakla koje se koristi. Kao pomoć tre-baju poslužiti gore navedeni podaci.

RX POINT je sustav koji je sastavljen od stakla i točkastog držača. Tako je ispu-njen uvjet spoja stakla i točkastog držača pa staklo već pri dobavi ima montirane držače.

Točkasti držači dijele se na:a) tip RXPOINT GIB – s kugličnim ležajem

u središtu staklab) tip RXPOINT FIX – fiksni držač.

Vrste stakla koje se koriste

Mogu se koristiti stakla FLOAT, STOP-SOL, PLANIBEL COLOR ili emajlirana stakla i stakla sa sitotiskom.

Minimalni pomak točkastih držača od ruba stakla do sredine rupe obično je od 80 do 100 mm, a ni u kom slučaju ne ma-nje od 60 mm. Maksimalni prijelaz stakla je 400 mm. Maksimalni razmak između dva točkasta držača ovisi o značajkama podkonstrukcije (vidi poglavlje 6.9.4).

Izolacijsko staklo RX POINT

Izolacijsko staklo RX POINT na području rupe ima dvostruko brtvljenje i time ispu-njava zahtjeve izolacijskog stakla. Vanj-sko staklo uvijek se izvodi s upuštenom, a unutarnja s cilindričnom rupom.

Stakla s nanosom

Nanosi za toplinsku zaštitu i zaštitu od sunca u osnovi su mogući. Zbog visokih zahtjeva pojavljuju se djelomična ograni-čenja s obzirom na debljine i dimenzije. Potrebno je detaljno usklađivanje.

Rub izolacijskog stakla

Širina ruba izolacijskog stakla ovisi o udaljenosti između točkastih držača, kao i o opterećenjima koja djeluju na staklo. Minimalna širina ruba iznosi 19 mm. Geo-metrija kitanja između izolacijskih stakala RX POINT određuje se za pojedine sluča-jeve i po iskustvu iznosi pribl. 20 mm.

204

5.12

Tolerancije

Funkcionalnost cijelog sustava ovisi i o preciznosti konstrukcije i stakla, kao i o preciznoj montaži. Sve tolerancije (sta-klo, podkonstrukcija, temperaturne ra-zlike) moraju biti međusobno unaprijed usklađene. Detalji između podkonstruk-cije i držača moraju biti izvedeni tako da preuzimaju tolerancije koje se pojavljuju.

Zahtjevi za podkonstrukciju

Općenito se zahtijeva tolerancija položa-ja priključka točkastog držača +/- 5 mm koja se ne smije premašiti.

StakloTolerancije položaja i rasporeda rupa daju se od referentne točke.

Tolerancija A: tolerancija između referen-tne točke (rub stakla) i sredine prve rupe iznosi +/- 1 mm.

Tolerancija B: tolerancija između bilo koje dvije rupe (u osi x i y) iznosi +/- 2 mm.

RX POINT 60/60 FIX

RX POINT 45/60 FIX

RX POINT 45/60 IZO FIX

RX POINT 60/60 GIB

RX POINT 45/60 GIB

Referentni kut

Tolerancĳa B

Tolerancĳa B

Tole

ranc

ĳa A

Tole

ranc

ĳa B

X

Y

A

205

5.12

Treba dobro razmisliti je li izrada fuge sa silikonom nužna. Kod jednostrukog ostakljenja (druga ovojnica fasade, osta-kljenje kao zaštita od vjetra, stubišta) po-kazalo se da se padavine u slučaju male fuge (pribl. 2/3 debljine stakla, najviše 8 mm) zbog površinske napetosti sakuplja-ju i u malim količinama talože s unutarnje strane stakla. Padavine mogu prodrijeti u prostor iza stakla, ali je količina zanema-riva. Preporučuje se da se kod takve pri-mjene profil za odvodnju na podnožju po-makne prema unutra te se time omogući otjecanje vode. Prednost te primjene jest da vrlo mala fuga poboljšava atmosferu u prostoru, smanjuje kondenzaciju i ima optički bolje značajke.

Osnove brtvljenja kod zatvorene fuge su mala fuga (najviše 2/3 debljine stakla, 4–12 mm) i dobar pristup s unutarnje i vanjske strane. Moraju se provjeriti smet-nje zbog konstrukcije, spona itd. Za po-stavljanje silikonskih profila treba izraditi plan. Postavljanje se mora izvesti tako da se omogući ventiliranje fuge.

Preporučuje se ispitivanje primjenjivosti kombinacija (nužno je potrebna moguć-nost čišćenja rubova i silikonskog profi-la).

Konstrukcijski detalji

FugeKitane fuge kod točkasto učvršćenih su-stava igraju važnu ulogu jer moraju osi-gurati zatvaranje prostora. U usporedbi s linijskim ostakljenjima fuga je u tom slučaju neusporedivo više opterećena. Često je ispravno dimenzioniranje fuge moguće tek nakon promatranja rubova i svih pomaka konstrukcije.

U osnovi postoje mokro i suho kitanje fuge te mješovita izvedba. Mokro kitanje izvodi se tekućim kitom, a suho silikonskim pro-filima. Pri kombiniranoj izvedbi koristi se profil i tekuće kitanje. Prikladan oblik se određuje od slučaja do slučaja. Tehničko savjetovanje s dobavljačima silikona i br-tvenog materijala uvijek se preporučuje.

Ostakljenja krovova uvijek se trebaju kita-ti mokrim načinom. Konstrukcijski treba osigurati osnovne zahtjeve za ventilira-njem fuge, to znači da mora biti predviđe-no ventiliranje prema van.

Nekoliko osnovnih tipova:1. jednostruko ostakljenje

- mokro silikonsko kitanje- silikonski profil

2. VSG fasada i krov- mokro silikonsko kitanje- mokro silikonsko kitanje i silikonski

profil- silikonski profil (profil mora biti zali-

jepljen silikonom)3. izolacijsko staklo – fasada (kombinaci-

ja)4. izolacijsko staklo – krov (kombinacija).

206

5.12

Montaža

Prije montaže treba provjeriti podkon-strukciju. Ako nije izvedena u području tolerancije, ne smije se započinjati mon-taža. Pri većini točkastih držača pre-poručljiv je pristup s vanjske i unutarnje strane (građevinske skele). S obzirom na tip točkastog držača i situaciju ugradnje

(krov/stijena) određuje se hoće li točkasti držač biti montiran najprije na staklo ili na konstrukciju (najčešće na staklo). Zbog velike težine, precizne montaže i radi sprečavanja oštećivanja rubova, prepo-ručuje se montaža s vakuumskim hvata-čima i dizalom.

Mokro brtvljenje - kit

Suho i mokro brtvljenje - silikonski profil i kit

Suho brtvljenje - silikonski profil Nastrešnica

207

5.12

Požarno otporna ostakljenja u zgradama moraju sprečavati nastanak, kao i širenje požara. Standardima se određuje koja ostakljenja su primjerena za koju građe-vinsku situaciju. Osnovni cilj, koji pritom slijede, jest da ostakljenja moraju omo-gućavati prvenstveno učinkovito gašenje te spašavanje ljudi i imovine.

Zadaci protupožarnih stakala tako su vrlo kompleksni. Uz to da • štite put za evakuaciju,• sprečavaju preskakanje požara,• ograničavaju požarne pojaseve,

• čuvaju život i imovinu,• omogućuju evakuaciju zgrade,

ta ostakljenja moraju ispunjavati i sljede-će uvjete:• moraju omogućavati estetski izgled i

sigurnost fasade,• moraju osiguravati višefunkcionalnost

fasade,• omogućavati ostakljivanje velikim po-

vršinama,• omogućavati pojednostavljenje susta-

va ostakljivanja.

U visokogradnji za fasade, parapete i pre-gradne stijene sve češće se koristi samo staklo. Taj trend slijedi i zakonodavstvo, koje u skladu s europskim standardima graditeljima postavlja sve oštrije zahtjeve, između ostalog i na području protupožar-ne zaštite.

Preventivna protupožarna zaštita u gra-đevinarstvu može se podijeliti na:• sprječavanje nastanka požara• sprječavanje širenja požara

Obično staklo u smislu požarne sigur-nosti upotrebljivo je samo uvjetno. AKo u neposrednoj blizini stakla dođe do po-žara, na njegovim površinama za nekoli-ko sekundi nastaju velike temperaturne razlike; u poprečnoj osi između grijane i hladne površine, a u horizontalnoj i ver-tikalnoj osi između sredine i ruba stakla. Rezultat tih razlika jest nastanak nate-znih napetosti na koje je staklo najmanje otporno. Vrlo brzo nakon toga staklo se lomi, a djelići slomljenog stakla ispadaju iz okvira i požar se može nesmetano širiti u susjedne prostore.

5.13 Vatrootporno staklo

5.13.1 Područje primjene

208

5.13

Standardi definiraju ponašanje materijala i građevinskih konstrukcija u slučaju po-žara te načine ispitivanja materijala, od-nosno građevinskih elemenata i navode kriterije za klasificiranje u klase zaštite.

Danas se u praksi koriste i odredbe nje-mačkog standarda DIN 4102, a istovre-meno i novi europski (slovenski) standar-di.

Prema DIN 4102 T 13 požarno otporna ostakljenja dijele se na:• klasu G – dimonepropusna i• klasu F – otporna na požar.EN 1363: Ispitivanje požarne otpornosti – 1. dio: Opći zahtjeviEN 1364-1: Ispitivanje požarne otpornosti nenosivih elemenata – 1. dio: StijeneEN 1634-1: Ispitivanja požarne otpornosti vrata i drugih elemenata zatvaranja – 1. dio: Požarna vrata i elementi zatvaranjaEN 1634- 3: Ispitivanja požarne otpornosti vrata i drugih sustava zatvaranja – 3. dio: Dimna vrata i elementi zatvaranjaEN 13501-1: Požarna klasifikacija građevinskih proizvoda i elemenata zgrada – 1. dio: Klasifikacija prema podacima iz ispitivanja odaziva na vatruEN 13501- 2: Požarna klasifikacija građevinskih proizvoda i elemenata zgrada – 2. dio: Klasifikacija prema rezultatima ispitivanja požarne otpornosti

Tijekom ispitivanja požarne otpornosti (definira ga EN 1363) stakla su ispostavljena porastu temperature prema zahtjevima parametara u dijagramu takozvanom krivu-ljom standardnog požara (krivulja ETK).

5.13.2 Terminologija i standardi

209

5.13.

2

E 15t 20T 30 45t 60 90 120 180t 240t

EW 20 30 60

EI 15 20 30 45 60 90 120 180 240

Kada se govori o požarno otpornom ostakljenju, uvijek treba promatrati cjelo-vit sustav. Barem isto tako važna kao i ot-pornost stakla jest i otpornost konstruk-cije koju predstavljaju okvir, brtvljenje i pričvrsni elementi.

Sva požarno otporna stakla ugrađuju se u izolacijska stakla kod kojih se (ovisno o značajkama drugog stakla) postiže i vi-sok stupanj toplinske zaštite i zaštite od sunca. Većina požarno otpornih stakala zbog posebnog sastava (debljina, težina) ima odličnu sposobnost zvučne izolacije, a istovremeno osigurava i visok stupanj protuprovalne zaštite.

U požarno otpornim vratima prema DIN 4102-5 mogu biti samo stakla klase F.

S obzirom ne vremensku otpornost protupožarne zaštite klasifikacija CEN određuje sljedeće klase:

t = samo za vrataT = samo za pregradne stijeneDodatne klasifikacije:C – samozatvarajuća vrataM – stijeneR – stijene pod opterećenjemS – protudimna zaštita

Standard EN 13501 određuje kriterije prema kojima vatrootporna stakla klasifi-ciraju u sljedeće klase:• Klasa E – prepreka širenju plamena i za-

paljivim ili otrovnim plinovima• Klasa EW – jednako kao klasa E; do-

datno je dozvoljen i ograničen prijenos energije zračenja

• Klasa EI – jednako kao klasa E; dodatno je potrebna i sposobnost toplinske izo-lacije (T – T0 < 140 K).

Jednaka je i službena klasifikacija CEN, a pojedinim simbolima treba dodati vrijeme u kojem se osigurava zaštita koju zahtije-va određena klasa.

Već tijekom projektiranja treba odrediti kakvu otpornost treba imati ostakljenje i koliko minuta treba osiguravati određeni stupanj zaštite. U praksi se često koriste oznake klasa bez navođenja standarda, zato u donjoj tablici prikazujemo uspo-redne podatke.

Funkcija staklaKlasa prema:

DIN 4102 EN 13501Sprečava širenje:- plamena i plinova

G E

Sprečava širenje:- plamena i plinova- zračenja u ograničenom opsegu

– EW

Sprečava širenje: - plamena i plinova-prolaza vrućine

F EI

210

5.13.2

Proizvođači pri izradi stakala klase E kori-ste različite pristupe:• posebnim postupkom kaljeno float sta-

klo (najviše do 30 minuta): BI-FireStop, FIVESTAR, PYROSWISS, INTERFLAM 30;

• posebnim postupkom kaljeno borosili-katno staklo: PYRAN G 30 do G 120;

• žičano (polirano) staklo: do G 60 ugra-đeno u čelične okvire, do G 90 u beton-ske okvire;

• obična stakla lijepljena posebnim va-trootpornim slojevima (gelovi koji se u slučaju požara zapjenjuju), lijepljena obična stakla: do G 60; PYRODUR, PYROBEL/PYROBELITE;

• kaljena stakla, lijepljena posebnom fo-lijom (koja se u slučaju požara ne pjeni): do G 60; SANCO Firestar i CONTRA-FEU;

• staklene opeke: do G 90.

U proizvodno-prodajnom programu tvrt-ke REFLEX nalaze se sljedeća stakla:• polirano žičano (Pilkington) i obično ži-

čano staklo;• lijepljeno staklo PYROBEL/PYROBE-

LITE;• posebnim postupkom kaljeno float sta-

klo (INTERFLAME).

Ostakljenja klase E

Požarno otporno staklo klase E na neko vrijeme mora zaustaviti širenje plamena te dimnih i otrovnih plinova koji nastaju tijekom požara. Vrijeme požarne otpor-nosti tih stakala može biti od 15 do 120 minuta. U tom razdoblju staklo će se zbog temperaturnog rastezanja omekšati i izbočiti, ali pri tome zbog slijeganja, kao posljedica vlastite težine, ne smije pasti iz nosivog okvira.

Od tih stakala se ne očekuje da istovre-meno spriječe i prolaz vrućine, pa se ne smiju koristiti u slučajevima kada se sa strane koja nije izložena vatri nalaze za-paljivi materijali. Oni bi se zbog vrućine mogli brzo zapaliti i požar bi se mogao širiti dalje. U neposrednoj blizini takvog ostakljenja ne smiju teći ni evakuacijski putovi. Zbog te karakteristike spomenuta se stakla samo uvjetno uvrštavaju među požarno otporna stakla. Stvarnom stanju bolje bi odgovaralo kada bi sustave u koje je ugrađeno staklo klase E nazivali dimo-nepropusnima.

Klasa E: staklo zadržava plamen i dimne plinove

5.13.3 Opisi, sastavi i način djelovanja

211

5.13.

3

Ostakljenja klase EI

Požarno otporno staklo klase EI osim plamena i dimnih plinova mora zaustaviti i toplinsko zračenje. Sprječavanje prola-za vrućine mora biti tako učinkovito da se površina stakla, koja nije izložena nepo-srednom plamenu u prosjeku ne zagrije za više od 140 K.

Zbog tog zahtjeva ta su stakla relativno debela i teška. Izrađena su kao sendvič sastavljen od više stakala povezanih po-sebnim materijalom.

Materijal je u obliku folije ili gela i ima vi-sok sadržaj vezane vode koja pod utjeca-jem vrućine isparava i time pjeni materijal. pri tome nastaje izolacijski sloj koji je spo-soban apsorbirati toplinsko zračenje. Taj postupak može se nastaviti od sloja do sloja pa se vrlo debelim staklima vrućina i plamen mogu zadržavati čak i do 120 mi-nuta.

U proizvodno-prodajnom programu tvrt-ke REFLEX nalaze se sljedeća požarno otporna stakla klase EI:• stakla sastavljena od više običnih sta-

kala lijepljenih gelovima: PYROBEL/PYROBELITE;

• stakleni sendviči sastavljeni od dva (u pravilu) 5-milimetarska kaljena stakla, a između njih se nalazi sloj požarno ot-pornog gela različite debljine: INTER-FIRE.

Ostakljenja klase EW

Ta stakla su rješenje za pokrivanje po-dručja između klasa E i EI. U pravilu su to stakla klase E koja moraju barem djelo-mično sprečavati i širenje vrućine. Obič-no se propisuje korištenje stakala EW 30. Uvođenje tih stakala slijedi mišljenje u Europi da klasa E 60 prema namjeni nije smislena. Zbog visokih temperatura i sa suprotne strane stakla svaka je aktivnosti onemogućena, a mogućnost širenja po-žara vrlo velika. Zato je postavljen zahtjev da staklo E 60 mora istovremeno imati ba-rem djelomičnu zaštitu od vrućine. Prolaz topline kroz staklo mora biti manji od 15 kW/m2. Staklo s takvim karakteristikama uvrštava se u klasu EW. Za stakla klase EW 30 tako se koriste neka (modificirana) stakla klase E 60.

U proizvodno-prodajnom programu tvrt-ke REFLEX nalaze se sljedeća stakla:• stakla PYROBEL/PYROBELITE;• ako stakla INTERFLAME E 60 imaju po-

seban vatrootporni premaz, uvrštavaju se u klasu EW 30;

• staklene opeke.

Klasa EW: jednako kao klasa E, samo djelomično zadržava prolazak vrućine (<15kW/m2)

Klasa EI: staklo zadržava i vrućinu, temperatura površine na sigurnoj strani ≤ 140 K

212

5.13.3

5.13.4 Proizvodni program

Staklo PYROBEL/PYROBELITE primje-njivo je samo u temperaturnom opsegu između – 20 i + 45 °C. Ta izvedba stakla ne smije biti izložena UV-zrakama pa se može ugrađivati samo u unutrašnjosti objekta.

Za ugradnju na fasadi koristi se staklo PYROBEL/PYROBELITE EG. To je mo-dificirani oblik osnovnog tipa kojemu se dodaje sloj za zaštitu od UV zraka (PVB-folija + tanko staklo).

Tehnički podaci: Vatrootporna stakla iz proizvodno-prodajnog programa tvrtke REFLEX

Tip Razred Upo

treb

a

Deb

ljina

Tole

ranc

ija d

eblji

ne

Teži

na

LT (E

N 4

10)

LR (E

N 4

10)

Ug

Otp

orno

st n

jihaj

nog

poku

sa (E

N 1

2600

)

Dir

ektn

a zv

učna

zaš

tita

(E

N 1

2758

) Rw (C

,Ctr)

mm mm kg/m2 % % W/m2K - dB

Pyrobelite 7 EW 30 unutarnja 7,9 ±0,9 17 89 8 5,7 3(B)3 34(0;-3)

Pyrobelite 7 EG EW 30 vanjska 11,3 ±1 25 87 8 5,5 1(B)1 35(-1;-2)

Pyrobelite 12 EI 20/EW 60 unutarnja 12,3 ±1 27 86 8 5,6 2(B)2 36(-1;-3)

Pyrobelite 12 EG EI 20/EW 60 vanjska 16,1 ±1 35 85 8 5,4 1(B)1 38(-1;-3)

Pyrobel 8 EI 15/EW 30 unutarnja 9,3 ±1 20 88 8 5,6 NPD 34(-1;-3)

Pyrobel 8 EG EI 15/EW 30 vanjska 13,1 ±1,3 28 86 8 5,4 1(B)1 36(-1;-3)

Pyrobel 16 EI 30/EW 60 unutarnja 17,3 ±1,2 40 84 8 5,4 2(B)2 39(-1;-3)

Pyrobel 16 EG EI 30/EW 60 vanjska 21,1 ±1,5 48 83 7 5,2 1(B)1 39(-1;-3)

Pyrobel 17 EI 45 unutarnja 17,4 ±1,5 40 84 8 5,4 2(B)2 37(-1;-3)

Pyrobel 17 EG EI 45 vanjska 21,2 ±2 48 84 8 5,2 1(B)1 37(0;-3)

Pyrobel 25 EI 60 unutarnja 26,2 ±2 60 81 7 5,2 1(B)1 40(-1;-3)

Pyrobel 25 EG EI 60 vanjska 30,4 ±2 68 80 7 5,0 1(B)1 43(-1;-4)





213

5.13.

4

0,5 %

99,5 %

8 %

92 %

1 %

99 %

15 %

85 %

Problem se može riješiti primjenom stakla bez refleksije. Radi se o staklu od prozir-nog ili float stakla u boji na čiju je površinu nanesen antirefleksijski sloj. U proizvodnji tog stakla za nanošenje antirefleksijskog sloja koriste se fizikalni načini, odnosno tehnologije magnetronskog naparivanja, ili kemijski načini s tehnologijom uranja-nja. Nanosi su dovoljno stabilni da se ta stakla mogu koristiti i za jednostruka ostakljenja koja se mogu izlagati vremen-skim utjecajima.

Na donjim slikama prikazane su razlike između običnog stakla i stakla s antire-fleksijskim slojem kod jednostrukog i izo-lacijskog ostakljenja.

U stambenom i radnom okruženju pone-kad se odlučujemo za pregradnju odre-đenog prostora. Problem nastaje kada se želi da pregradna stijena bude nevidljiva. Ako se prostor pregradi običnim staklom, sigurno ćemo se susresti s činjenicom da se dio svjetlosti odbija s površina. Jed-nostruko staklo reflektira 8 %, izolacij-sko staklo čak od 13 do 15 % kompletne upadne svjetlosti. Rezultat tega je zrca-ljenje, a pogled kroz staklo je ometan. Ta pojava posebno smeta pri gledanju predmeta iza izložbenih stakala, u stakle-nim vitrinama pri uokvirenim slikama koje imaju staklenu zaštitu.

5.14 Staklo bez refleksije

Staklo bez refleksije Float

Izolacijsko staklo sa staklom bez refleksije Standardno izolacijsko staklo

214

5.14

Refleksija će pri ostakljenju biti minimal-na samo ako ugrađena stakla budu imala antirefleksijski nanos s obje strane. U ne-kim slučajevima, primjerice kod stakala s niskoemisijskim nanosom, taj nanos može biti samo s jedne strane, zato ta stakla imaju viši stupanj refleksije. To je vidljivo iz donje tablice.

Antirefleksijski sloj može se nanositi i na sva sigurnosna stakla i na bezbojno (bi-jelo) staklo, što je najučinkovitije. Iako je nanos na staklu stabilan, svejedno nema iste karakteristike kao čvrsti (pirolitički) nanos. Zato se pri rukovanju tim staklom, u prvom redu pri ugradnji i kasnije pri či-šćenju i održavanju moraju točno pošto-vati upute proizvođača.

Opis Vanjsko staklo MSP Unutarnje

stakloU

W/m2K LT LR g

Konvencionalno izolacijsko staklo

4 16 4 2,9 81 15 76

AR-nanos na #1, 2, 3 i 4 4 16 4 2,9 93 1 70

AR-nanos na #1,2 i 4; Low-e nanos na #3

4 16 4 1,1 82 5 57

215

5.14

Područja primjene

Bezbojno staklo koristi se posvuda gdje su važni lijep izgled i visoka neutralnost u smislu boje. Najčešće se koristi za:• ostakljenja fasada koje su pričvršćene

točkastim držačima: posebno učin-kovita je primjena ovog stakla kada su na stakla sitotiskom nanesene svijetle boje;

• izložbeni prozori i vitrine: Kada u tim slučajevima koristimo lijepljeno staklo, sastavljeno od bezbojnog stakla, ono će imati jedva primjetnu vlastitu boju; ako se staklo dodatno obradi antire-fleksnim nanosom, predmeti za osta-kljenje bit će zaštićeni i istovremeno vidljivi u prirodnoj boji;

• unutarnju opremu: bezbojnim staklom koje ima tisak u bijeloj ili u pastelnim bojama, mogu se projektirati estetske pregradne stijene, vrata ili tuš kabine;

• višeslojno lijepljeno staklo: protupro-valna stakla koja su izrađena od obič-nog float stakla imaju intenzivnu plavo-zelenu boju; to se može izbjeći samo korištenjem bezbojnog stakla;

• namještaj.

Definicija

Bezbojno (“ekstra bijelo”) staklo je float staklo kojemu je posebnim postupkom oduzeta boja. Izrađuje se od istih osnov-nih sirovina kao i obično staklo, ali je či-stoća kvarcnog pijeska (SiO2) bitno veća; minimalan je u prvom redu sadržaj želje-znog oksida. To staklo zato u usporedbi s float staklom propušta više svjetlosti, a intenzivnost njegove vlastite boje je mini-malna.

Značajke

Mehaničke značajke ovog stakla odgo-varaju zahtjevima iz standarda EN 572-2: float staklo, a ostale značajke su dane u donjoj tablici.

5.15 Bezbojno staklo

d

Svjetlosne karakteristike

Energetske karakteristike

Koeficijent sjenčanja

Koeficijent prolaza topline

LT LR L UV ET EA g Sc U

mm (%) (%) (%) (%) (%) (%) – W/m2K

3 91 8 87 91 1 0,91 1,05 5,8

4 91 8 86 90 2 0,91 1,04 5,8

5 91 8 84 90 2 0,90 1,04 5,8

6 91 8 83 90 2 0,90 1,04 5,7

8 91 8 81 89 3 0,90 1,03 5,7

10 91 8 78 88 4 0,89 1,03 5,7

216

5.15

Ornamentna stakla po definiciji spada-ju među livena stakla. Postupak njihove izrade do faze, u kojoj se dobiva čista ta-lina stakla, jednak je kao postupak izrade float stakla. Kasnije se talina vodi kroz valjke za kalibriranje od kojih barem gor-nji ima utisnutu strukturu koja je kasnije vidljiva na staklenoj površini. Tako se do-bivaju različita dekorativna (ornamentna) stakla koja su strukturirana s jedne ili obje strane. Na opisani način izrađuje se još jedna vrsta livenog stakla, a to je žičano staklo. U tom slučaju se između valjaka za kalibriranje zajedno s talinom pomiče i žičano pletivo.

Ornamentna stakla mogu se samo uvjet-no označiti kao prozirna, zato se koriste tamo gdje pogled kroz staklo nije važan ili je čak nepoželjan. Oblik dekora na or-namentnim staklima ovisi u prvom redu o modnim trendovima i ukusu. Postoje če-tiri vrste ornamentnih stakala:

• prozirno ornamentno staklo ili orna-mentno staklo u boji

• svijetlo sirovo staklo• svijetlo i obojeno žičano staklo• žičano staklo sa strukturom – svijetlo ili

u boji.

Većina ornamentnih stakala može se kori-stiti za izradu izolacijskih stakala. Međutim, pri tome treba uvažavati neke posebnosti:• Strukturirana površina ornamentnog

stakla u pravilu je okrenuta u među-prostor. Izolacijsko staklo u kombina-ciji s ornamentnim staklom može imati rubno brtvljenje šire za približno 3 mm. Ornamentna se stakla zbog posebnih značajki brže lome nego obična stakla.

• Ako se u izolacijskom staklu nesime-tričnog sastava (primjerice u staklu sa zvučnom izolacijom) jedno od float sta-kala zamijeni ornamentnim, to staklo mora biti barem jednake debljine kao zamijenjeno staklo.

Investitori, služba za zaštitu spomenika, građevinski inspektori i arhitekti određuju vanjski izgled zgrada, a time i izgled pro-zora i vrstu ostakljenja.

Na području obnavljanja starih zgrada zbog zaštite spomenika i urbanističkog planiranja fasada često ostaje takva ka-kva je bila ili se obnavlja tako da bude što sličnija originalnom izgledu.

Zbog toga postoji želja investitora da po-sebnim oblikovanjem u novogradnji po-stignu posebne naglaske.

Izolacijsko staklo svojim raznovrsnim mo-gućnostima oblikovanja nudi arhitektima i naručiteljima područje na koje mogu pre-nijeti kreativnost:- stakla nepravilnih oblika i prema šablo-

nama- ukrasni križevi- ornamentno staklo

5.16 Izolacijsko staklo kao funkcionalan element za oblikovanje

5.16.1 Izolacijska stakla u kombinaciji s ukrasnim staklima

217

5.16

lomično osjenčana. Kada se ta stakla ugrađuju u izolacijsko staklo, snažno se povećava opasnost od loma. U tom slučaju preporučuje se upotreba kalje-nog ili djelomično kaljenog stakla (RX SAFE ESG ili RX SAFE TVG).

Ornamentno staklo u pravilu se ne ugra-đuje u izolacijsko staklo zajedno s drugim staklima u boji (niti sa staklima s nanosom za zaštitu od topline ili sunca), a ako se to čini, preporučuje se primjena kaljenog ili djelomično kaljenog stakla (ESG ili TVG).

Vrsta ornamenta Boja Debljina (mm) Tijek strukture Maksimalne dimenzije (mm)

SATINATO transparentno bijela 4,6 C 2250 x 3210

SATINATO transparentno bijela 8,10 C 2550 x 3210

ALTDEUTSCH* bijela, žuta, brončana 4 B 2160 x 1650

ALTDEUTSCH* plava 4 B 2160 x 1260

CHINCHILLA bijela 4 B 3350 x 1850



GOTHIC bijela 4 B 2540 x 1650

KATEDRAL bijela 4 C 3350 x 1850

KATEDRAL žuta, zelena, plava 4 C 2540 x 1610

MASTERCARRE bijela 4,6 C 3210 x 2000

MASTERCARRE bijela 8 C 3300 x 2040

MASTERPOINT bijela 8 C 2520 x 2040

NIAGARA bijela 5 B 2130 x 1650

ROSA bijela 4, 6 C 3350 x 1850

SILVIT bijela 4 B 2160 x 1650

ŽIČANO bijela 6 B 3350 x 1850

B – uzorak teče usporedo s visinomC – tijek uzorka je slučajan* zbog mehaničke posebnosti livenog stakla površina izolacijskog stakla, u kojoj je to staklo, treba biti

manja od 1,5 m2.

• Staklo, koje zajedno sa žičanim sta-klom čini izolacijsko staklo, može biti debelo najviše koliko i žičano staklo, a trebalo bi biti tanje. Debljina stakla koje se kombinira s ornamentnim staklom bez žice može biti najviše 4 mm veća od debljine ornamentnog stakla. Na taj zahtjev mora se obratiti pozornost u pr-vom redu pri projektiranju sastava sta-kla sa zvučnom izolacijom kod kojega su debljine točno određene.

• Stakla s obojanim ornamentnim ili ži-čanim staklom pod utjecajem sunčevih zraka vrlo nejednako se griju. Učinak je tim izrazitiji ako su stakla samo dje-

218

5.16.1

Kod modela s unutarnjim izrezom zahtije-va se primjena kaljenog stakla. Ako su pri naručivanju likova iz donjeg priloga dani svi traženi podaci, šablona nije potrebna. O mogućnostima izrade stakla nepravil-nih oblika treba porazgovarati sa struč-njacima tvrtke REFLEX.

Šablone, koje su potrebne za izradu sta-kla, moraju biti izrađene u jednom ko-madu i u mjerilu 1:1. Materijal za šablone mora biti dovoljno čvrst (nikada ljepenka) i debljine najviše 5 mm.

Za izradu stakala mjerodavne su isključivo vanjske mjere šablone.

U suvremenom arhitektonskom oblikova-nju izražavanje bi bilo često vrlo ograni-čeno kada bismo morali pri projektiranju ostakljenja koristiti samo stakla pravokutnih oblika. Želja za staklima nepravilnih oblika najsnažnija je u individualnoj gradnji.

Najsuvremenija oprema tvrtki REFLEX omogućuje izradu stakala najrazličitijih oblika. Iz donje tablice vidi se koji su po-daci potrebni za izradu stakla određenog oblika. Kada su u strukturi izolacijskog stakla različita stakla ili stakla različitih de-bljina treba odrediti prednju stranu (lice) stakla. Jednako vrijedi i pri naručivanju stakala s toplinskom, zvučnom zaštitom ili zaštitom od sunca nepravilnih oblika.

Tablica s likovima

1, 2 Kosa stranica

5, 6 Trapez

47, 48, 55, 56, 57, 58 Paralelogram

3, 4, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 21, 37, 38, 39, 40, 53, 54, 94, 95 Višekutnik

20 Istostranični trokut

60, 61 Krug

63 Polukrug

64, 65, 66, 67, 68, 69, 113 Element s lukom

78 Polukružni element

70, 71, 72, 73 Kružni izrez

74, 75 Zaobljeni uglovi

122 Romb

5.16.2 Stakla nepravilnih oblika (modeli)

219

5.16.

2

Ostali oblici, koji ovdje nisu navedeni, mogu se dobiti na upit.

220

5.16.2

Radijus min. 10 cm Radijus min. 10 cm Maksimalno 5 m2

*) Za jednostruko lijepljeno staklo VSG Ø min. 45 cm. Za jednostruko kaljeno staklo ESG Ø min. 30 cm. Za kombinirano izolacijsko staklo Ø min. 30 cm Ø maks. 200 cm.

221

5.16.

2

5.16.3 Ukrasni profili u MSP-u

REFLEX u svoja izolacijska stakla stavlja sljedeće ukrasne profile:• švicarski križ,• bečke prečke,• filigranske prečke

Danas je proizvodnja prozora teško zami-sliva bez izolacijskih stakala s ugrađenim ukrasnim profilima. Ugradnja profila u međuprostor osim estetskih učinaka ima i druge pozitivne karakteristike:• Čišćenje takvih prozora je jednostavni-

je.• Moguća je i ugradnja u funkcionalna

izolacijska stakla, primjerice u stakla sa zvučnom izolacijom ili sigurnosna sta-kla.

• U prvom redu ugradnjom švicarskih križeva i bečkih prečki izbjegava se za-htjevna izrada prozora s pravim preč-kama u koja se mogu ugraditi samo izolacijska stakla malih dimenzija. Za takva stakla je poznato da su najo-sjetljivija na vremenske promjene (tlak zraka i temperaturu). Kod običnih sta-kala takve promjene utječu na volumen plina u međuprostoru, što se iskazuje kao uleknuće ili izbočenje stakla. Kod malih stakala ta deformacija nije mogu-ća, zato rubno brtvljenje mora preuzeti i dodatna opterećenja. U krajnjem slu-čaju moguć je i lom stakla.

Problemi izolacijskog stakla manjih di-menzija su poznati: Zbog zatvorenog volumena u međuprostoru u vrijeme pro-izvodnje, izolacijsko staklo stalno je pod-vrgnuto opterećenjima zbog promjena tlaka. Ako atmosferski tlak padne (u us-poredbi s tlakom u trenutku proizvodnje) stakla se izbočuju. Ako se atmosferski tlak poveća, staklene se površine kon-kavno oblikuju, odnosno uleknu.

Ta (fizikalno uvjetovana) pojava obično ne izaziva probleme, jer moderne brtve koje se koriste za proizvodnju izolacijskog sta-kla i ograničena elastičnost stakla kom-penziraju taj fenomen. Međutim, što je manje izolacijsko staklo, utoliko snažnije djeluju stakla kao krute, neelastične plo-če. To znači da sve promjene tlaka vode do opterećenja rubnog brtvljenja te, pod određenim uvjetima, do kraćeg životnog vijeka izolacijskog stakla.

222

5.16.3

Utjecaj ukrasnih profila na vrijednost toplinske zaštite

U području ugrađenih profila, odnosno profila ugrađenih s vanjske strane, po-javljuju se dodatni toplinski tokovi koji se moraju uzeti u obzir pri izračunavanju U vrijednosti prozora. Kriteriji, koji na to mogu utjecati:• broj profila• materijal profila• širina profila• odmak profila od površine stakla• emisijska sposobnost površine stakla• punjenje plinom

Utjecaji se mogu opisati linearnim utjeca-jem toplinskog mosta ψ.

Utjecaj ukrasnih profila na vrijednost sposobnosti zvučne izolacije

Prozori s pravim prečkama oduvijek vri-jede za zvučno slabo izoliran građevinski element jer spojevi prečki slabo zadrža-vaju buku. Suprotno tome, stakla zbog ugrađenih ukrasnih profila prije dobivaju nego što gube sposobnost prigušivanja buke. To, naravno, vrijedi samo u slučaju da profil u međuprostoru ne dodiruje po-vršinu stakla. Ta stakla imaju bolju zvučnu izolaciju zato što im je ugradnjom profila povećana vlastita težina.

To se najbolje iskazuje kod bečkih prečki, jer su u tom slučaju na vanjsku površinu stakla dodatno nalijepljeni i vanjski profili. Da bi se spriječilo smanjenje sposobnosti zvučne izolacije, a istodobno maksimalno smanjilo povremeno neugodno zvonje-nje, tvrtka REFLEX inzistira na precizno određenoj širini međuprostora koji imaju izolacijska stakla s ugrađenim ukrasnim profilima.

223

5.16.

3

Bečke prečke

Taj sustav najučinkovitije imitira prozor izrađen na konvencionalan način s pravim prečkama ostakljen izolacijskim staklom.

U prozorski se okvir ugrađuje samo jedno izolacijsko staklo, a na njegovu staklenu površinu proizvođač lijepi vanjske profile. Distanceri, ugrađeni u međuprostor, ne

smiju biti u dodiru sa staklenim površina-ma.

U trenutku sastavljanja razmak između unutarnjeg profila i staklenom površinom je 3 mm. To je dovoljno da i kod stakala velike površine ne dođe do kontakta iz-među stakla i profila.

Izolacijsko staklo REFLEX s ugrađenim distancerima

Proizvodni program izolacijskih stakala REFLEX s ugrađenim bečkim prečkama

Sastav 4/16/4 5/16/6

Najduža stranica (cm) 240 300

Najveća površina (m2) 2,83 4,50

Najveći omjer stranica 1:6 1:6

Lice distancnog profila širina 20 mm širina 25 mm širina 30 mm

Boja distancnih profila jednaka je boji distancera. Vanjski profil, koji može postaviti samo proizvođač prozora, uvijek je nešto širi od unutarnjeg.

Unutarnje brtvilo od Butyla

Dodatna vanjska ukrasna letvica


Vanjsko brtvilo Polysulfid

Unutarnji distancer

224

5.16.3

Spoj između vertikalnog i horizontalnog profila izveden je tako da lijepo imitira ručno izrađen spoj pravih drvenih prečki, a prvenstveno osigurava trajnu i stabilnu vezu.

Viktoria (švicarski križ)

Ukrasni profili u međuprostor su umetnuti tako da se spriječi dodir između profila i staklene površine. Ukrasni profili Viktoria izrađeni su od profiliranog aluminija koji je obojan prašnim premazom. Profili su izrađeni u različitim širinama i bojama.


Ukrasna letvica(Švicarski križ)



Proizvodni program izolacijskih stakala REFLEX z s ugrađenim švicarskim križima

Sastav 4/16/4 5/16/6

Najduža stranica (cm) 240 300

Najveća površina (m2) 2,83 4,50

Najveći omjer stranica 1:6 1:6

Izvedbe profila švicarski križ

16 in 18 26 45

Bojebijela, smeđa, crna, staro zlato. zlato sa sjajem, mat zlatna

bijela, smeđa, crna, staro zlato

bijela

Moguća je kombinacija profila različitih širina.Po dogovoru su moguće i druge boje profila, odnosno drvenih dekora.

225

5.16.

3

Radi zaštite od vremenskih utjecaja i fili-granski međuprofili (slično kao profili kod švicarskog križa) umetnuti su u među-prostor tako da je onemogućen dodir sa staklenim površinama. Tako je i čišćenje stakla dosta jednostavnije.

Filigranski profili mogu se po želji sastav-ljati (po želji kupca) samo u pravokutna polja, a pri tome pojedino polje ne smije biti veće od 70 x 70 cm.

Filigranski profili

Izazovna alternativa švicarskom križu su filigranski međuprofili. Nježni profili, debljine samo 8 x 8 mm, daju poseban sjaj prvenstveno ekskluzivnoj arhitekturi, koju odlikuju svojstveni oblici prozora. Po dojmu koji ostvaruju dosta su slični vitraž-nom staklu.


Ukrasna letvica (filigramska)

Sredstvo za sušenjeDistancer


Proizvodni program izolacijskih stakala REFLEX z s ugrađenim filigranskim profilima

Širina profila (mm) 8 x 8 polukružni 8 x 8 kvadratni

Boja zlatna, mat srebrna zlatna, mat srebrna, bijela, smeđa

Po želji kupci mogu naručiti profile i u drugim bojama.

Međuprostor 16 mm ili 14 mm

Najveće polje 70 x 70 cm

Za nepravokutna ukrasna polja i posebne veličine treba se posavjetovati s tehnolozima poduzeća REFLEX.

226

5.16.3

6 Tehničke informacije o staklu i građevinskoj fizici

6.1 Boja stakla

6.2 Pravilnik o učinkovitoj potrošnji energije u zgradama

6.3 Toplinski mostovi

6.4 Niskoenergetske i pasivne zgrade

6.5 Žaluzine u izolacijskim staklima

6.6 Prozori budućnosti6.6.1 Vrste sustava

6.7 Zimski vrtovi

6.8 Rast biljaka iza stakla

6.9 Statika stakla i smjernice6.9.1 Linijski umetnuta ostakljenja TRLV6.9.2 Ventilirane vanjske obloge zidova od kaljenog stakla RX SAFE ESG6.9.3 Sigurnosna ostakljenja – TRAV6.9.4 Točkasto učvršćena ostakljenja - TRPV6.9.5 Staklo i sigurnost6.9.6 Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla u građevinarstvu6.9.7 Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete emajliranog i tiskanog stakla6.9.8 Čišćenje stakla6.9.8 Čiščenje stekla

228

6

U poglavlju 3 "Staklo, prozor i fasada" dani su zahtjevi za prozore kao cjelovite građevinske element, uključujući staklo.

U poglavlju 5 "Proizvodni program" opi-sani su pojedini proizvodi od stakla i na-vedeni su njihovi tehnički podaci.

Tim "tehničkim informacijama o staklu i građevinskoj fizici" daju se inicijative, pre-poruke i primjeri iz prakse koji nam olak-šavaju konstruktivan prijenos zahtjeva u svakodnevnu upotrebu.

Uz to su opširno predstavljeni i opremljeni komentarima i razni pravilnici i smjernice.

Razlike u bojama pri pogledu na izolacij-ska stakla s toplinskom zaštitom koja sa-stavljena od stakala s nanosom

Ta izolacijska stakla odlikuje nizak koefi-cijent prolaza topline, visoka propusnost za svjetlost i visoka propusnost sunčevog zračenja. Tako kvalitativne, kao i tehničke značajke postižu se nanošenjem iznimno tankih slojeva koji sprečavaju nastanak toplinskih gubitaka zbog zračenja. U stručnoj terminologiji takvi se nanosi na-zivaju i low–e nanosi (slojevi). Taj pojam, koji potječe iz engleskog i znači nisku sposobnost emisije, označava činjenicu da spomenuta stakla emisijom ne odaju praktično nikakvu toplinu.

Poznate su različite vrste nanosa koji se razlikuju po sastavu, tehničkim vrijedno-stima i optičkim značajkama. Ugrubo se dijele na meke i tvrde nanose.

Stakla s tvrdim nanosom (hard coating) su stakla na koja se pirolitičkim postupkom nanosi sloj kositra. Ispod njega može biti, kao i kod stakla Planibel G, i sloj koji se temelji na silicijevom dioksidu.

Stakla s mekim nanosima (soft coated) su ona stakla pri kojima se na jednu od po-vršina vakuumskom tehnikom naparuje više (i do 5) slojeva različitih materijala. Pojedini slojevi namijenjeni su boljem pri-anjanju na staklo, blokiranju određenih valnih duljina, vanjskoj zaštiti i, naravno, osnovnoj funkciji stakla. Ta višeslojni na-nos stvara sustav interferencijskih slojeva čija je zadaća oduzimanje odbojnosti koju bi staklo zbog nanosa inače imalo.

Stakla određenih proizvođača zbog ra-zličito sastavljenih slojeva imaju različite boje koje bi, međutim, trebale biti što ne-utralnije. Proizvođači moraju specificirati boju i navesti i dopuštena odstupanja.

U nastavku navodimo nekoliko razmišlja-nja i prijedloga uz spomenutu tematiku.

6.1 Boja stakla

229

6.1

Neki predmet ima određenu boju zato što njegova površina odbija ili apsorbira samo određeni dio sunčeve svjetlosti. Iz toga proizlazi da za obojenost predmeta moraju biti ispunjena dva uvjeta: predmet mora osvjetljivati neutralna bijela sunče-va svjetlost, a njegova sposobnost apsor-pcije i refleksije mora biti tipična po boji. Samo uz ta dva uvjeta predmet može po-kazati svoju boju (inače bi i danju vrijedila izreka: "Noću je sve crno").

Boja u brojkama – indeks reprodukcije boja

Za ocjenjivanje boja, naravno, želimo ima-ti brojčane vrijednosti, do kojih se iznimno teško dolazi. Boja ima neograničen broj pojavnih oblika, a njihovo spoznavanje je vrlo subjektivno. Pa ipak se boja može barem djelomično procijeniti s nekoliko brojeva.

Najjednostavniji način je upotreba indek-sa reproduktivnosti boje Ra, koji obuhva-ća vrijednosti od 0 do 100. Vrijednost 100 znači idealno neutralno, a vrijednosti koje su niže od 90 predstavljaju šarenilo. Što je niži indeks, to je šarolikija reprodukcija boja.

Iz tog procjenjivanja vrijednosti isključe-na je osvijetljenost: crna, siva i bijela boja imaju indeks reprodukcije boja 100, dakle bezbojne su. Indeksom reprodukcije boja opisuje se samo spektar boja. To možda zvuči jednostavno, ali metoda u stvar-nosti nudi više nego što bi se očekivalo. Opisivanje se, naime, može odnositi na različite uvjete korištenja: na promatra-nje u odbojnoj svjetlosti i na gledanje kroz staklo (vidi slike).

Boja – više nego samo prvi dojam o zgradi

Boja uvijek odlučujuće utječe na prvi do-jam, što vrijedi i u zgradarstvu. Međutim, u ovom slučaju boja ima i dublji značaj: svjetlost i boja, naime, utječu i na ener-getsku bilancu, što posebno dolazi do izražaja i pri suvremenim fasadama osta-kljenim neutralnim staklima i staklima ni-ske odbojnosti vidljive svjetlosti.

U tim slučajevima vrlo se teško istovre-meno osigurava i neutralnost po boji i ho-mogenost nanosa. Proizvođači tih staka-la zato posvećuju iznimnu pažnju mjernim tehnikama kojima bi mogli osigurati rav-nomjernost pri pogledu na staklo izvana.

Boja – što je to

Boja i svjetlost imaju mnogo zajedničkog. Svjetlost je samo manji dio sunčevog zračenja. Ako uspije u cjelini i bez ikakvih ograničenja prodrijeti u ljudsko oko, na-staje neutralan dojam boje, sličan onome pri promatranju svijetlo bijelih oblaka na jasnom ljetnom nebu.

Bijelo je neutralno, a sivo isto tako. Me-đutim, duga na nebu nam pokazuje da je sunčeva svjetlost šarena po boji. Kišne kapljice razbijaju bijelu, neutralnu svje-tlost na komponente boje, što dokazu-je da bijela sunčeva svjetlost sadrži sve boje.

230

6.1

Naravno, postoji i vrlo precizna metoda vrednovanja dojma boje. Svaka nijansa boja ima točno određeno mjesto u tro-dimenzionalnom koordinatnom sustavu i definirana je s tri broja: prva vrijednost određuje mjesto na osi plavo-žuta boja; druga mjesto na osi zeleno-crvena boja, a treća vrijednost određuje svjetlost (os crno-bijela boja).

Ta metoda mjerenja koristi se pri proi-zvodnji stakala s nanosima. Izmjerene vrijednosti za svaku staklenu ploču arhi-viraju se zajedno s mjerenjima propusno-sti i odbojnosti svjetlosti. Detaljniji opis te mjerne tehnike premašio bi predviđeni okvir ovog priručnika.

Način promatranja

Ostakljenje na zgradi može se optički procijeniti s dva aspekta:• gledanjem na staklo izvana• gledanjem kroz staklo

Pri gledanju izvana ocjenjuje se svjetlost koja se odbija od vanjske površine sta-kla. To odbijanje određuje vanjski dojam i estetiku boje. Ako indeks Ra,Ra iznosi više od 90, pri gledanju na fasadu imamo neutralan dojam boje. Pri gledanju kroz staklo odlučujuću ulogu igra sposobnost spektralne transmisije. U tom se slučaju ocjenjuje u koliko mjeri bijela sunčeva svjetlost nesmetano prolazi kroz staklo, odnosno vide li se predmeti u prirodnim bojama. Prirodno osvjetljenje unutraš-njosti prostora istovremeno je i važan čimbenik dobrog osjećanja u prostoru. Indeks reprodukcije boja gledanja kroz staklo Ra,D u tom bi slučaju morao biti veći od 90.

Pogled krozstakloRa, Rd

Indeks reprodukcĳeboje pri promatranjuslike u transmisĳi

Indeks reprodukcĳeboje pri promatranjuslike u refleksĳi

Pogled na staklo Ra, Ra

231

6.1

Utorak, 30. rujna 2008. – Ministar za okoliš i prostor Janez Podobnik na tiskovnoj je konferenciji predstavio pravilnik o učinkovitoj potrošnji energije u zgradama, poticanju učinkovite potrošnje energije te potrošnji obnovljivih izvora energije. Radi se o pravil-nicima kojima se zaokružuje prijenos europske Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada u pravni poredak.Direktiva 2002/91/ES o energetskoj učinkovitosti zgrada u slovensko zakonodavstvo prenesena je:• Zakonom o promjenama i dopunama Energetskog zakona, koji je stupio na snagu

krajem 2006. Njime se uređuju obveze za: izradu studija izvedivosti alternativnih su-stava većih zgrada, izdavanje energetskih iskaznica za zgrade i redovite preglede klimatskih sustava.

• Zakonom o gradnji objekata u pravni smo poredak prenijeli onaj dio direktive koji se odnosi na metodologiju izračunavanja i minimalne zahtjeve za energetsku učinkovi-tost zgrada.

• Zakonom o zaštiti okoliša zahtjeve direktive o redovitim pregledima kotlova (vidi do-datak br. 1. stranica 6)

• Zahtjevi direktive da prije izgradnje novih zgrada ukupne korisne površine iznad 1000 m2 treba provjeriti tehničku, ekološku i ekonomsku izvedivost alternativnih sustava (uporaba OVE, kogeneracije, daljinski ili blok- sustavi grijanja i hlađenja, toplinske crpke) uređeni su Pravilnikom o izradi studije izvedivosti alternativnih sustava opskr-be zgrade energijom.

• Pravilnik o metodologiji izrade i izdavanju energetskih iskaznica pripremljen je i tre-nutno je u međuresornom usklađivanju.

Taj pravilnik određuje tehničke zahtjeve, koji moraju biti ispunjeni s obzirom na toplin-sku zaštitu i učinkovitu potrošnju energije za grijanje zgrada, namijenjenih za boravak i rad ljudi. Primjena pravilnika je obvezna za novogradnje i rekonstrukcije zgrada ako su pri rekonstrukcijama daju tehničke mogućnosti za izvedbu zahtjeva i poštuju uvjeti očuvanja kulturne baštine. U nastavku ćemo rekapitulirati nekoliko važnijih zahtjeva vezanih za prozore, odnosno ostakljenja.

Članak 1.(sadržaj pravilnika)

(1) Ovaj pravilnik određuje tehničke zahtjeve koji moraju biti ispunjeni za učinkovitu potrošnju energije u zgradama na području toplinske zaštite, grijanja, ventilacije, hla-đenja, klimatizacije, pripreme tople pitke vode i rasvjete u zgradama te način izračuna projektnih energetskih karakteristika zgrade u skladu s Direktivom 2002/91 Europ-skog parlamenta i Komisije od dana 16. Prosinca 2002. o energetskoj učinkovitosti zgrada (Sl. list br. 1, od dana 4. 1. 2003., stranica 65).(2) Ovaj pravilnik koristi se za projektiranje i izgradnju novih zgrada te obnavljanje po-stojećih zgrada.(3) Pri obnavljaju dijelova zgrade ovaj se pravilnik koristi prema smislu, uzimajući u obzir vanjske klimatske i lokalne okolnosti te unutarnje klimatske zahtjeve i troškovnu učinkovi-tost, i to za sve sustave, podsustave i elemente koji utječu na učinkovitu potrošnju ener-gije u zgradama i koji se obnavljaju. Pri obnovi postojećih zgrada i investicijskim radovima

6.2 Pravilnik o učinkovitoj potrošnji energije u zgradama

232

6.2

održavanja kod kojih je trošak cjelokupnog obnavljanja, povezan s ovojnicom zgrade, odnosno energetskim instalacijama, poput grijanja, pripreme pitke tople vode, ventilaci-je, klimatizacije zraka i rasvjete, veći od 25 % vrijednosti zgrade bez vrijednosti zemljišta na kojem zgrada stoji ili kada obnova obuhvaća više od 25 % površine ovojnice zgrade, ovaj se pravilnik uzima u obzir prema smislu za pojedine elemente koji se obnavljaju.

Članak 8.(korištenje obnovljivih izvora energije)

(1) U zgradama se mora osigurati najmanje 25 % snage za grijanje, ventilaciju, hlađe-nje i toplu pitku vodu, određene u osmom i devetom stavku članka 7. ovog pravilnika, obnovljivim izvorima energije i to aktivnim korištenjem jednoga ili više izvora u vlastitim uređajima koje predstavljaju: toplina okoliša, sunčevo zračenje, biomasa, geotermal-na energija i energija vjetra ili predviđeni priključak na uređaje za stvaranje topline ili hladnoće iz obnovljivih izvora energije izvan zgrade.(2) Zahtjev iz prethodnog stavka ovog članka ispunjena je i:a) ako se ugradi najmanje A(SSE) = 4 + 0,02 Au (m2) svijetle površine primatelja sunčeve energije (SSE) s godišnjim prinosom SSE najmanje 500 kWh/m2 po svakom kvadratnom metru korisne površine stambene zgrade Au, ali ne manje od 6 m2 po stambenoj jedinici s pripadajućim spremnikom topline volumena iznad 25 l/m2 SSE. U slučaju centralnih sustava, sustav se izvodi u skladu s posljednjim stanjem građevinske tehnike;b) ako se ugrađuju sunčeve ćelije (PV) nazivne snage najmanje 5 W na svaki kvadratni metar korisne površine zgrade (~ 0,04 m2 PV/m2 Au pri nazivnom električnom iskorište-nju sustava ~12,5 %);c) ako se izrađuje spremnik za prirodni led ili sustav za aktivno prirodno hlađenje koji osigurava više od 25 % potrebne topline za hlađenje zgrade godišnje.

Članak 10.(toplinski mostovi)

(1) Zgrade moraju biti izgrađene tako da utjecaj toplinskih mostova na godišnje po-trebe za toplinom bude što manji, a pri tome se primjenjuju mjere u skladu sa zadnjim stanjem građevinske tehnike.(2) Toplinski mostovi s vanjskim linijskim prolazom topline PSI(e)> 0,2 W/mK prema standardu SIST EN ISO 14683 iztablice 2 Priloga 1 nisu dopušteni, osim ako se ne dokaže da se vodena para pri pro-jektnim unutarnjim uvjetima na mjestima toplinskih mostova ne kondenzira.

Članak 11.(zahtjevi za prozore)

(1) U grijanim stambenim i poslovnim prostorima zgrade smiju se koristiti prozori s toplinskim prolazom ostakljenja od najviše 1,1 W/m2K. Prolaz topline sustava cijelog prozora (stakla i nosivog okvira) smije biti najviše 1,3 W/m2K, osim u poslovnim objek-tima pri upotrebi prozora s metalnim okvirom pri kojima je dopuštena vrijednost pro-laza topline najviše 1,6 W/m2K Za industrijske zgrade vrijede vrijednosti određene u tablici 1 Priloga 1 ovog pravilnika.(2) Prolaz topline vanjskih vrata ne smije biti veći od 1,8 W/m2K.(3) U negrijanim prostorima s temperaturom ispod 15 °C na ovojnici zgrade dopušteno je korištenje staklenih prizmi, ali samo do 30 % površine zida.

233

6.2

(4) Prolaz topline dijela ovojnice zgrade na mjestu na kojemu je ugrađena kutija za rolete ili neka druga sjenila, uključujući pogone i uređaje za upravljanje, ne smije biti veći od 0,6 W/m2K.(5) Zahtjevi tog članka ne vrijede za zatvorene izložbene prostore koji ograničavaju zatvoreni izložbeni prostor i za staklena vrata koja sudio vjetrolova.

Članak 12.(ugradnja građevinske stolarije)

(1) Smiju se ugrađivati samo prozori i vrata za koje se na temelju izjave proizvođača o klasifikaciji može utvrditiklasa prema standardu SIST EN 12207.(2) Kod prozora i vrata njihova propusnost za zrak mora biti:– barem u klasi 2 prema standardu SIST EN 12207, što vrijedi za prozore i balkonska vrata, ugrađena u jedno ili dvoetažne zgrade te za ulazna vrata;– barem u klasi 3 prema standardu SIST EN 12207, što vrijedi za prozore i balkonska vrata, ugrađena u tri ili višeetažne zgrade te za ulazna vrata;

Članak 13.(zračna propusnost ovojnice)

(1) U zgradama bez mehaničke ventilacije zračna propusnost zgrade ili njezinog dijela ne smije premašivati 3,5 izmjenezraka na sat pri razlici tlakova od 50 Pa, mjereno prema standardu SIST ISO 9972.(2) Zabrtvljenost ovojnice pri zgradama korisne površine veće od 5000 m2, koje su potpuno ili djelomično klimatizirane, provjerava ispitivanjem prema standardu SIST EN 13829 (Q(50)/S(T) – uključujući površinu poda prizemlja) ili se mjeri indeks propu-snosti za zrak (Q(50)/S).(3) U zgradama s ugrađenim sustavom mehaničke ventilacije s više od 0,7x izmjene zraka, računano s V(e,), zračna propusnost ne smije premašivati 2 izmjene zraka na sat pri razlici tlakova od 50 Pa, mjereno prema standardu SIST ISO 9972.

Članak 14.(zaštita od sunčevog zračenja i sunčeva toplina)

(1) Sve ostakljene površine na ovojnici zgrade s površinom stakla iznad 0,5 m2 osim onih koje su okrenute u smjeru od sjeveroistoka, sjevera do sjeverozapada ili su u lip-nju između 9 i 17 sati zasjenjene prirodnom ili umjetnom preprekom, moraju omogu-ćavati zaštitu od sunčevog zračenja i bliještanja, kod kojih je, uzimajući u obzir položaj ugradnje, faktor propusnosti kompletnog sunčevog zračenja stakla i sjenila g < 0,5.(2) AKo se u prostor između stakala ugrađuju sjenila, faktor propusnosti kompletnog sunčevog zračenja sjenila određuje se prema sljedećem:

g(s,m) = 1 – 0,4 (1-g(s))gdje su:g(s) – faktor propusnosti kompletnog sunčevog zračenja sjenila,g(s,m) – faktor propusnosti kompletnog sunčevog zračenja u međuprostoru.(3) Sjenila, ugrađena na unutarnjoj strani ovojnice zgrade, ne smatraju se zaštitom od sunčevog zračenja.

234

6.2

PRILOG 11. Tablica s podacimaTablica 1: Najveći dopušteni toplinski prolazi, Umax

Br. Građevinska konstrukcija

Umax (W/m2K) za zgrade s temperaturom

unutarnjeg zraka zimi iznad 19 oC ili ljeti hlađene na 26 oC

Umax (W/m2K) za zgrade s temperaturom unutarnjeg zraka zimi između 12 oC i

19 oC i nestambene zgrade prema CC-SI

1.Vanjski zidovi i zidovi prema negrijanim prostorima, podovi nad negrijanim podrumom ili nad negrijanim prostorom i podovi nad vanjskim zrakom

0,28 0,35

1.a Vanjski zidovi i zidovi prema negrijanim prostorima – manje površine ispod 10 % površine neprozirnog dijela

0,60 0,60

2.Zidovi između grijanih prostora različitih jedinica, različitih korisnika ili vlasnikaZidovi koji graniče na susjedne zgrade

0,90

0,50

1,0

0,60

3.Dvostruke fasade:propusnost kompletnog sunčevog zračenja stakla gpropusnost za svjetlost stakla τD65

1,40,480,72

1,90,600,78

4. Vanjski zid prema terenu i strop prema terenu 0,30 0,35

5. Stropna konstrukcija između grijanih prostora 1,35 1,35

6. Strop prema negrijanom prostoru, ravni i kosi krov iznad negrijanog prostora 0,20 0,35

7. Pod na terenu (ne vrijedi za industrijske zgrade) 0,30 0,35

8. Pod na terenu i pod iznad terena kod plošnog grijanja 0,30 0,30

9. Lake građevinske konstrukcije (ispod 150 kg/m2), osim krovova 0,20 0,30

10.Prozori i prozorska vrata u grijanim prostorima:propusnost kompletnog sunčevog zračenja stakla gpropusnost za svjetlost stakla τD65

1,30,600,78

1,90,600,78

11.Stakleni krovovi, svjetlarnici, zimski vrtovi:najveća propusnost kompletnog sunčevog zračenja stakla gnajmanja propusnost za svjetlost stakla τD65

2,40,690,72

2,40,690,72

12.Svjetlosne kupole:najveća propusnost kompletnog sunčevog zračenja stakla gnajmanja propusnost za svjetlost stakla τD65

2,70,640,59

2,70,640,59

13.

Zaštita od sunca. Pri upotrebi refleksijskih stakala vijede sljedeće vrijednosti:za dvostruke fasade:najveća propusnost kompletnog sunčevog zračenja stakla gnajmanja propusnost za svjetlost stakla τD65

za prozore i prozorska vrata:najveća propusnost kompletnog sunčevog zračenja stakla gnajmanja propusnost za svjetlost stakla τD65

0,350,58

0,350,62

0,350,58

0,350,62

14. Dodatak uz Um zbog manjih toplinskih mostova ∆Um 0,05 0,10

15.

Srednje vrijednosti dopuštenih prolaza topline Upov za skupine konstrukcija jada se zahtjevi iz točaka 1 do 15 iz tehnoloških razloga ne mogu upotrijebiti zapojedine dijelove konstrukcije:a) neprozirne građevinske konstrukcije ovojnice zgrade (osim ako nisu obuhvaćene s c) i d))a) prozirne građevinske konstrukcije ovojnice zgrade (osim ako nisu obuhvaćene s c) i d))c) dvostruke fasaded) stakleni krovovi, svjetlarnici, svjetlosne kupole

0,35

1,90

1,903,10

Tablica 2: Projektne unutarnje temperature

Vrsta zgrade Projektna unutarnja temperatura zraka, grijanje Ti (°C)

Projektna unutarnja temperatura zraka, hlađenje Ti (°C)

Zgrade s n < 0,7 h-1 20 26

Zgrade s n < 0,7 h-1 22 26

Industrijske zgrade 19 26*

* Pri klimatizaciji ili hlađenju.

235

6.2

- aluminij 200,00 W/mK- čelik 60,00 W/mK- plemeniti čelik 15,00 W/mK- PVC 0,19 W/mK- brtvila 0,23 W/mK- zračni sloj u IZO 0,057 W/mK

Iz tih podataka vidljivo je da kroz spoj sta-klo – aluminij – staklo protječe mnogo veći toplinski tok nego kroz spoj staklo – zrak (plin) – staklo. Na tom mjestu zato nastaju toplinski mostovi. Mjerenjima je dokazano da utjecaj aluminijskog distan-cera seže od oboda stakla prema sredini 15 cm u dubinu.

U poglavlju 3.3 naveli smo da nazivna vri-jednost toplinskog koeficijenta predstav-lja onu vrijednost koja je bila izmjerena u sredini stakla. Međutim, stvarna se vri-jednost može bitno razlikovati od nazivne zbog dimenzija, prvenstveno u slučaju manjih stakala. Kao što se vidi u gornjoj tablici, pri staklu veličine 1 m2 utjecaj distancera doseže gotovo do polovice njegove površine. Izračun pokazuje da toplinski gubici preko aluminijskog dis-tancera mogu predstavljati i do 10 % svih gubitaka kroz prozor.

Što je bolja toplinska zaštita zgrade, to veći je značaj udjela toplinskih gubitaka koji nastaju zbog toplinskih mostova.

Toplinski mostovi mogu nastati na mje-stima gdje građevinski element mijenja oblik (uglovi, rubovi) ili tamo gdje dolaze u dodir različiti materijali (staklo s prozor-skim okvirom, prozorski okvir sa zidom i slično). Dostupna je opširna literatura u kojoj su vrednovani energetski utjecaji različitih toplinskih mostova.

Razvoj novih tehnologija, u prvom redu magnetronski način nanošenja niskoemi-sijskih nanosa na staklo, imao je odluču-jući utjecaj na očito smanjenje toplinskih gubitaka kroz staklo (Ug). Budući da je konačna vrijednost toplinske zaštite u slu-čaju prozora (Uw) vezana prvenstveno na vrijednost sposobnosti toplinske izolacije stakla, snažno su se poboljšale toplinsko-zaštitne značajke cijelog prozora.

Niskoemisijski nanos na staklu nema ni-kakav utjecaj na sposobnosti toplinske izolacije u rubnoj zoni. Pri suvremenom izolacijskom staklu rubno se brtvljenje izvodi od aluminijskog distancera i brtvila. Kao što je poznato, toplinska provodljivost aluminija bitno se razlikuje od ostalih ma-terijala koji sudjeluju u izolacijskom staklu:

6.3 Toplinski mostovi

Dimenzija stakla(cm)

Površina stakla(m2)

Robna zona(m2)

Udio rubne zone u cijeloj površini (%)

200 x 200 4,00 1,11 28

150 x 150 2,25 0,81 36

100 x 100 1,00 0,51 51

60 x 60 0,36 0,27 75

40 x 40 0,16 0,15 94

30 x 30 0,09 0,09 100

236

6.3

Za toplinski poboljšano rubno brtvljenje (pojednostavljeno) vrijede svi profili čije karakteristike zadovoljavaju sljedeći za-htjev:

Σ (d•λ) ≤ 0,007 W/K

d – debljina stijene profila (mm)

λ – toplinska provodljivost materijala od kojega je distancer (W/mK)

Taj zahtjev zadovoljavaju distanceri od svih vrsta materijala, osim od aluminija. REFLEX za izradu izolacijskih stakala s to-plim rubom koristi distancere tvrtke TGI iz Njemačke. Profil ima jednaku geometriju kao i obični aluminijski distanceri. Izrađen je od je postojane umjetne mase i na bo-kovima i na poleđini presvučen je tankom folijom od plemenitog čelika. Zbog niske toplinske provodljivosti umjetne mase ovim se distancerom sprečava nastanak toplinskih mostova. Uloga metalnog filma je dvostruka: osigurava dobru adheziju brtvila između profila i stakla te sprečava izlazak plemenitih plinova iz međuprosto-ra.

Toplinski mostovi ne utječu negativnu samo na toplinske gubitke, nego ima-ju i druge slabosti. Zbog većeg toplin-skog toka kroz rubnu zonu temperature uz staklene rubove bitno su niže nego u sredini stakla. Budući da je i profil prozor-skog krila na tom mjestu uži, pri posebno nepovoljnim uvjetima, kao što su niska temperatura i visoka relativna vlažnost, na rubnoj zoni stakla može doći čak i do kondenzacije vodene pare. Pojavljivanje kondenzata nije samo estetski problem, već može izazvati i nastanak plijesni, a time i štetu na prozorima.

Kako bismo u praksi mogli ostvariti za-htjevno postavljene ciljeve, povezane sa smanjenjem toplinskih gubitaka, već u fazi energetskog planiranja treba uzeti u obzir gubitke zbog toplinskih mostova. Međutim, to nije potrebno pri projektira-nju prozora jer novo europsko zakono-davstvo obuhvaća problematiku toplin-skih mostova već u formuli za izračun koeficijenta prolaza topline kroz prozor.

Uw = UgAg + UfAf + ψ l Aw

Iz formule je vidljivo da se za opis toplin-skih tokova u sustavu prozorski okvir- rubno brtvljenje – staklo kao toplinski-tehnička karakteristika koristi linearni koeficijent prolaza topline ψ (psi). Inten-zitet utjecaja toplinskih mostova, koji na-staju u zoni rubnog brtvljenja (warm edge efekt), predstavlja izraz ψ lg.

Koeficijent ψ, istina, uzima u obzir pro-laz topline, koji proizlazi iz kombiniranog utjecaja okvira, stakla i distancera, ali u najvećoj mjeri ovisi o toplinskoj provodlji-vosti materijala od kojega je izrađen dis-tancer.

TGI distancer

237

6.3

Prednosti su sljedeće:• mala toplinska provodljivost • osjetno poboljšanje Uw – vrijednosti• povišenje temperature na unutarnjoj

površini staklenog ruba (topli rub)• snažno sniženje nastanka kondenzata

na rubovima• smanjenje kruženja zraka u blizini pro-

zora• dobro prianjanje butila i sekundarnog

brtvila zahvaljujući anorganskoj površi-ni čelične folije

• ušteda topline i troškova grijanja

Linearni koeficijent prolaza topline ψ nije moguće dati samo za izolacijsko staklo. Njegova veličina ovisi o materijalima od kojih su izrađeni prozorsko krilo i distan-cer u izolacijskom staklu.

Vrijednosti ψ za sve vrste distancera mogu se izračunati pomoću standarda EN ISO 10077-2.

Tijek temperature u izolacijskom staklu s TGI dis-tancerom.

Vani 0 °C Unutra 20 °C

Kritičnaizoterma 10 °C

TGI distancer

Primarno brtviloPrimarno brtvilo

Sekundarno brtvilo


Staklo

238

6.3

Izračun cijelog prozora pokazuje nam da se upotrebom poboljšanog rubnog brtv-ljenja poboljšava U – vrijednosti prozora za 0,1 W/m2K. Najveći utjecaj ima veličina prozora. To znači još jedan razlog više za veće prozore, a ne više manjih.

Dublje postavljanje izolacijskog stakla u utor

Postavljanje izolacijskog stakla u pro-zorski okvir u prvom je redu namijenjeno zaštiti rubnog brtvljenja od sunčeve svje-tlosti.

U pravilu dubina postavljanja iznosi 2/3 dubine utora h, a to je približno 18 mm.

Kako bi se izbjegli toplinski mostovi u pri-laznom području stakla i okvira mora se izvesti dublji utor, odnosno dublje umet-nuti izolacijsko staklo u utor.

Izračuni su pokazali da aluminijski dis-tancer dubine umetanja 30 mm dostiže ψ vrijednost koja je usporediva s toplinski poboljšanim rubnim brtvljenjem (TGI) pri normalnoj dubini umetanja.

Bojazan da dublje postavljeno izolacijsko staklo može značiti viša toplinska opte-rećenja na rubu stakla nije se potvrdila prema posljednjim znanstvenim istraži-vanjima.

Linearni koeficijent prolaza topline ψ (W/mK), ovisno o materijalu okvira, U – vrijednosti stakla Ug i različita rješenja rubnog brtvljenja pri normiranom umetanju stakla u utor.

Materijal okviraStruktura izolacijskog stakla

Ug

Rubno brtvljenje, odnosno distancer

Aluminij Nirotec 017* TGI TPS

W/m2K W/mK W/mK W/mK W/mK

Metal s toplinskim odvajanjem

Dvoslojno 1,1 0,108 0,068 0,056 0,047

Troslojno 0,7 0,111 0,063 0,051 0,042

Umjetni materijalDvoslojno 1,1 0,067 0,051 0,044 0,039

Troslojno 0,7 0,070 0,048 0,041 0,037

Drvo Dvoslojno 1,1 0,068 0,053 0,044 0,038

Troslojno 0,7 0,074 0,053 0,043 0,037

Drvo / metalDvoslojno 1,1 0,073 0,058 0,049 0,042

Troslojno 0,7 0,079 0,058 0,047 0,040

* distancer od nehrđajućeg čelikaIzvor: Bundesverband Flachglas, Trisdorf, Radna skupina "Topli rub"

Komparativna tablica prikazana u nastav-ku pokazuje nam utjecaj različitih materi-jala od kojih je izrađen okvir, strukture izolacijskog stakla i sustava rubnog brtv-

ljenja, kao i tehnika ostakljenja, na linearni koeficijent prolaza topline ψ, a time i cijeli građevinski proizvod, prozor (Uw).

239

6.3

Koliko se manjom potrošnjom energije može rasteretiti okoliš vidljivo je iz tabli-ce u nastavku koja prikazuje koliko CO2 emitiraju različiti energetski izvori tijekom sagorijevanja.

Iz podatka da 1 kg loživog ulja ima loživu vrijednost od 12 kWh, može se brzo izra-čunati da se pri gorenju 1 litre toga goriva u atmosferu oslobađa 3 kg CO2. Ako se vra-timo malo unatrag, utvrdit ćemo da obična zgrada godišnje u okoliš emitira 13.350 kg CO2, a niskoenergetska samo 1.410 kg.

Veća briga za okoliš, strah od preranog konačnog iskorištenja fosilnih goriva i, ne najmanje važno, ekonomičnost boravka u prostorima iziskuju osjetno poboljšanje toplinske zaštite zgrada.

Danas određenu zgradu označavamo kao niskoenergetsku ako je potrošnja energi-je za njenu stambenu, odnosno korisnu površinu manja od 50 kWh/m2a. Tablica u nastavku prikazuje razliku između takve i konvencionalne zgrade.

Gornji podaci pokazuju da obična zgrada s 200 m2 korisne površine godišnje po-troši približno 44.500 kWh energije, a za to je potrebno približno 4.450 litara loži-vog ulja. Jednako velika niskoenergetska kuća potroši jedva 4.770 kWh godišnje, što znači samo još oko 470 litara loživog ulja. Tu iznimno nisku potrošnju energije u velikoj mjeri možemo pokriti potrošnjom sunčeve energije i energijom koju odaju različiti unutarnji izvori topline (primjerice električni aparati, rasvjeta, ljudi, ...).

6.4 Niskoenergetske i pasivne zgrade

Razina toplinske zaštiteStara gradnja Do 1993. godine* Od 1995* Niskoenergetska

zgradaGrađevinski element

koeficijent toplinskog prijelaza U (W/m2 K)

Prozor 5,2 2,6 1,4 0,7

Zid 1,8 0,6 0,3 0,15

Krov 0,9 0,3 0,3 0,12

Podrumska ploča 0,8 0,55 0,55 0,25

ZračenjeSlabo zabrtvljeni

prozoriUglavnom

otvaranje na nagib

Odgovarajuće mehaničko

zračenje

Zračenje toplinskim

izmjenjivačemGodišnja potrošnja energije grijanja(kWh/m2 a)

460 do 615 185 do 260 54 do 100 12 do 35

* Podaci u ova dva stupca vrijede za Njemačku.

Vir energije kg CO2/kWh

Loživo ulje 0,29

Smeđi ugljen 0,40

Crni ugljen 0,33

Zemni plin 0,19

Regenerativna energija 0,00

240

6.4

Pasivne zgradeNapori za što nižom potrošnjom energi-je razvoj su pomaknuli u smjeru pasivnih kuća. Pasivna kuća je zgrada u kojoj se postiže udobna stambena atmosfera bez upotrebe aktivnih sustava za grijanje i kli-matizaciju – kuća se pasivno grije i hladi.

Preduvjet da se neka zgrada može uvrsti-ti u pasivne kuće jest godišnja potrošnja energije grijanja koja ne smije biti veća od 15 kWh/m2a. Tako niska potrošnja ne smije biti ni popraćena većom potroš-njom drugih energenata (npr. električne struje). I još više od toga: ukupna po-trošnja primarne energije u pasivnoj kući mora biti manja od 120 kWh/m2a.

Visokom toplinskom izolacijom cijele ovojnice zgrade, učinkovitom upotrebom svih dostupnih izolacijskih i tehničkih mo-gućnosti te aktivnom potrošnjom sunče-ve energije godišnja se potrošnja energi-je može smanjiti na minimum. Tako se pri pasivnim zgradama tim mjerama može postići razina kada za grijanje više nije potrebna primarna energija.

Za postizanje tako visokog stupnja spo-sobnosti izolacije pojedine komponente ovojnice zgrade imaju ograničene vri-jednosti koeficijenta prolaza topline. Za prozor (okvir i staklo zajedno) propisan je koeficijent:

UW ≤ 0,80 W/m2K

Za dostizanje tako niske vrijednosti to-plinskih gubitaka staklo mora imati slje-deći koeficijent prolaza:

Ug ≤ 0,60 W/m2K

Izolacijsko staklo RX Warm 0,5 C, s ko-eficijentom Ug = 0,49 W/m2K, prikladan je proizvod za ostakljivanje prozora u pa-sivnim kućama (više o proizvodima vidi u poglavlju 5.4.6).

Niskoenergetska zgrada osim energet-skih ima i druge prednosti: osigurava bitno ugodniji boravak, a istovremeno snažno smanjuje mogućnosti nastanka kondenzata.

Dobro osjećanje u prostorima:Zahvaljujući toplinsko-zaštitnim mjerama boravak u prostorima ugodniji je i ljeti i zimi. Ljeti se zgrada manje grije (ljetna to-plinska zaštita), a zimi su temperature na svim unutarnjim površinama bitno više.

Visokokvalitetna stakla s toplinskom za-štitom, koja smanjuju potrošnju energije, zimi zadržavaju toplinu na unutarnjoj stra-ni prozora, a ljeti smanjuju prodor sunče-ve emisije u prostore.

Trajno očuvanje vrijednosti zgrade:Pri gradnji s toplinskom zaštitom vjero-jatnost da na bilo kojem građevinskom elementu dođe do kondenziranja vodene pare osjetno je niža nego pri tradicional-noj gradnji. Time se jako smanjuje i rizik da zbog plijesni na zgradi nastanu ošte-ćenja ili da vanjski ili podrumski zidovi i krov budu previše toplinski opterećeni.

Konstrukcijski kriteriji:• kompaktni oblik zgrade;• posebno visoka toplinska zaštita;• toplinski zaštićeni prozori s optimizira-

nom energetskom bilancom;• pažljivo izvođenje priključaka (manji

gubici zbog toplinskih mostova);• brtvljenje ovojnice štiti zgradu od vje-

tra;• uređaji za ventilaciju koji iskorištavaju

otpadnu energiju;• vrlo učinkoviti uređaji za grijanje sa

sposobnošću brze prilagodbe;• aktivna potrošnja energije vjetra i sunca

(na primjer za grijanje vode).

241

6.4

(2) AKo se u prostor između stakala ugra-đuju sjenila, faktor propusnosti komplet-nog sunčevog zračenja sjenila određuje se prema sljedećem:

g(s,m) = 1 – 0,4 (1-g(s))

gdje su:

g(s) – faktor propusnosti kompletnog sunčevog zračenja sjenila,

g(s,m) – faktor propusnosti kompletnog sunčevog zračenja u međupro-storu.

(3) Sjenila, ugrađena na unutarnjoj strani ovojnice zgrade, ne smatraju se zaštitom od sunčevog zračenja.

Cijela propusnost sunčeve energije kroz ostakljenje uključuje i sjenila i izračunava se prema:

gtotal = gST • Fc

Koeficijent "Fc" (DIN 4108-2) ovisi o učin-kovitosti sjenila: ako je prozor bez sjenila, vrijednost koeficijenta "Fc" jednaka je 1, a vrlo učinkovita sjenila imaju vrijednost 0,1.

Sjenila nisu samo zaštita od sunčeve topli-ne i prejake svjetlosti, s njima se svjetlost može usmjeriti i duboko u unutrašnjost prostora. Osim toga ona predstavljaju i ugodnu dopunu vizualnog izgleda fasade objekta. Sjenila se ugrubo dijele na role-te, žaluzine i lamelne žaluzine, markize i zaštitne stijene. U tablici su prikazane vri-jednosti koeficijenta "Fc" za različite vrste sjenila.

Već u poglavlju 3.6 Fasada i zaštita od sunca objasnili smo da u unutrašnjosti zgrada koje nemaju odgovarajuću zaštitu od sunca, može doći do velikog pregri-javanja. Zbog toga se moraju ugrađivati predimenzionirani klimatski uređaji, što investiciju najprije osjetno poskupljuje, a i kasnije, tijekom rada ti uređaji troše mnogo energije. Ta energija može biti i nekoliko puta veća od energije koja je zimi potrebna za grijanje. Razumljivo je da se zbog toga propisima o racionalnoj potrošnji energije različitim zahtjevima posvuda pokušava ograničiti takav način gradnje objekata.

Slično je postupila i Slovenija. U Pravilni-ku o učinkovitoj potrošnji energije u zgra-dama navedeni su sljedeći zahtjevi:

Članak 14.(zaštita od sunčevog zračenja i sunčeva

toplina)

(1) Sve ostakljene površine na ovojnici zgrade s površinom stakla iznad 0,5 m2 osim onih koje su okrenute u smjeru od sjeveroistoka, sjevera do sjeverozapada ili su u lipnju između 9 i 17 sati zasjenje-ne prirodnom ili umjetnom preprekom, moraju omogućavati zaštitu od sunčevog zračenja i bliještanja, kod kojih je, uzima-jući u obzir položaj ugradnje, faktor pro-pusnosti kompletnog sunčevog zračenja stakla i sjenila g < 0,5.

6.5 Žaluzine u izolacijskim staklima

243

6.5

Vrsta sjenilaa Fc

1 bez sjenila 1,0

2 sjenilo u prostoru ili međuprostorub

2.1 s bijelom ili reflektirajućom površinom male propusnosti svjetlosti 0,75

2.2 u svijetlim bojama ili niske transparentnostic 0,8

2.3 u tamnim bojama ili visoke transparentnosti 0,9

3 vanjska sjenila

3.1 okretne, ventilacijske lamele 0,25

3.2 ventilacijske žaluzine i materijali niske transparentnosti, 0,25

3.3 žaluzine općenito 0,4

3.4 rolete, grilje 0,3

3.5 nadstrešnice, lože, slobodnostojeće lameled 0,5

3.6 markized, zračene odozgo i bočno 0,4

3.7 markize općenito 0,5a sjenilo je fiksno, obične dekorativne zavjese ne ubrajaju se u sjenilab za sjenila u prostoru i u međuprostoru preporučljivo je točnije određivanje jer mogu postići bitno bolje

vrijednostic transparentnost sjenila ispod 15 % ocjenjuje se kao malad mora se osigurati da sunčeve zrake ne sjaje direktno u prozore

Visina paketa složenih lamela ovisi o visini stakla:

Dimenzije žaluzina mogu biti:

Visina staklamm

Visina paketamm

500 55

1000 75

1500 95

2000 115

2500 130

Širina žaluzinemm

Visina žaluzinemm

Najmanja 450 100

Najveća 3000 5000

244

6.5

Lamele su bojane praškastim premazom ili eloksirane. Postoji devet standardnih boja, a kupci po dogovoru mogu birati iz-među svih boja iz ljestvice RAL.

Po načinu djelovanja ugrađene žaluzine mogu biti fiksne ili podizne, a u oba sluča-ja može im se mijenjati nagib. Podizanje i spuštanje te promjena nagiba lamela izvodi se ručno ili pomoću ugrađenog elektromotora. Elementi sa žaluzinama na električni pogon mogu se povezati u sklopove koji djeluju potpuno autono-mno.

Ostali tehnički podaci: elektromotor treba napon od 24 V. Kućište na vrhu izolacij-skog stakla u kojem se nalazi rotor, visoko je 32 ili 42 milimetra.

Ako je određeni objekt odabrano staklo koje ne osigurava dovoljno učinkovitu zaštitu od sunca, a pri tome ni ugradnja vanjskih sjenila nije prihvatljivo rješenje, REFLEX nudi izolacijska stakla koja u međuprostoru imaju ugrađene žaluzine. Njihova prednost nije samo u zaštiti od sunca, nego i u mogućnosti usmjerava-nja svjetlosti. Budući da su žaluzine po-stavljene u hermetički zatvoren među-prostor, neovisne su o vremenu, zato nije potrebno ni održavanje i čišćenje. Žaluzi-ne su sastavljene od aluminijskih lamela različite širine i ugrađene su među stakla izolacijskog stakla. Može se birati između različitih stakala, obično su debljine 6 mm i kaljena. U izolacijskim staklima za pre-gradne stijene lamele imaju širinu 20 mm, a u staklima za fasadu su, ovisno o veličini elementa, širine 24 ili 27 mm.

245

6.5

Nanosi na površinama stakala sa zaštitom od sunca omogućavaju prolaz velikog di-jela vidljive svjetlosti i malog dijela sun-čeve energije (selektivnost). Ta funkcija u svim godišnjim dobima ostaje nepromije-njena, što znači da zimi ne omogućavaju korištenje pasivne sunčeve energije.

Već više godina znanstvenici se tru-de izraditi sustav s kojim bi ostvarili već dugo prisutnu želju za izradom univer-zalnog ljetno-zimskog prozora. Rješenja uglavnom traže među različitim vrstama kromatskih stakala. To su stakla koja omogućavaju dinamičnu kontrolu dotoka svjetlosti i topline. Drugim riječima, njiho-va reflektivnost i sposobnost apsorpcije sunčeve energije reverzibilno se mijenja-ju ovisno o rubnim uvjetima.

Neki od tih sustava u razvoju su već po-stigli stupanj pilotske proizvodnje, a ve-ćina ih je još u fazi laboratorijskog ispiti-vanja. Svima njima, međutim, zajedničko je da se zbog visoke cijene, u usporedbi s cijenom energije, njihova upotreba još ne može opravdati direktnom uštedom energije.

U ovoj smo brošuri već više puta ponovili koliko je važan utjecaj prozora na ener-getsku bilancu zgrade i dobro osjećanje ljudi koji u njoj rade ili borave. Rasvjeta prirodnim svjetlom povećava vizualnu udobnost: prozori omogućavaju, što je vrlo važno s psihološkog aspekta, pogled kroz staklo, a istovremeno smanjuju po-trošnju energije za rasvjetu. Ako istovre-meno imaju i funkciju korištenja pasivne sunčeve energije, time manjuju i trošak potrošnje energije za grijanje. Međutim, velike prozorske površine, koje se nalaze u prvom redu na poslovnim objektima, moraju pružati i zaštitu od sunca. Pri tome se ne smije bitno smanjivati mogućnost korištenja prirodnog svjetla i gledanja kroz ostakljenje.

Te, u mnogočemu protuslovne, zahtjeve na zadovoljavajući način mogu ispuniti samo tzv. pametni prozori ("smart win-dow"). U njima se nalaze preklopna sta-kla kojima se (uglavnom) može po želji upravljati. Ovisno o trenutnoj situaciji, njima se na dinamičan način može pode-šavati veličina prolaza sunčeve energije i svjetlosti. protivno većini konvencionalnih sustava, preklopna stakla uz dobru zašti-tu od sunca pružaju i zadovoljavajuće ko-rištenje dnevne svjetlosti i gledanje kroz staklo. Važno je napomenuti i da njihovim korištenjem nestaje potreba za dodatnim sjenilima.

6.6 Prozori budućnosti

246

6.6

a time i propusnost sustava za sunčevu svjetlost i toplinu. Pri tim promjenama po-gled kroz staklo ostaje nesmetan. Elek-trična energija potrebna je za aktiviranje promjene, ali ne i za očuvanje postignu-tog stanja. Suprotno od foto i termokro-matskih stakala, elektrokromatska stakla omogućavaju visok stupanj nadzora nad promjenom optičkih značajki.

Plinokromatska stakla

Jednak način djelovanja i zato i jednake karakteristike imaju i plinokromatska sta-kla. Ona se od elektrokromatskih razlikuju samo po tome da na elektroprovodljivom sloju imaju i dodatne metalne slojeve, a ulogu elektrolita između oba stakla igra plin.

Termotropna stakla

Ta stakla vrlo su prikladna za zaštitu od sunca. Termotropni sloj između dva sta-kla pri određenoj se temperaturi automat-ski aktivira. Pri niskoj temperaturi materi-jal je homogen i bez boje, zato je staklo prozirno. Kada okolina dostigne dovoljno visoku temperaturu (ta temperatura se manipulacijom materijala može tvornički postaviti), u termotropnom sloju nastaju promjene zbog kojih dolazi do snažnog raspršivanja svjetlosti, a staklo postaje prozirno bijelo. Promjene nastaju zato što se termotropna masa u fazama raslojava na osnovi i djeliće koji snažno raspršuju svjetlost. Time se postiže učinkovita za-štita od sunca, a gledanje kroz staklo nije moguće.

Fotokromatska stakla

Ta stakla na jednoj od površina imaju or-ganske nanose ili nanose s halogenidima srebra. Pod utjecajem sunčevog zrače-nja mijenjaju propusnost vidljive svjetlosti (potamne). Time se povećava apsorpcij-ska sposobnost nanosa i staklo apsorbi-ra veću količinu topline. Prednost tog su-stava je da se automatski aktivira, ali ima i veliku manu: zbog sunčevih zraka aktivira se i zimi, kada je poželjno korištenje pa-sivne sunčeve energije. Zato se ti sustavi samo uvjetno mogu uvrstiti među sustav sa zaštitom od sunca.

Termokromatska stakla

Ta stakla mijenjaju svoje optičke značaj-ke ovisno o promjenama temperature. Termokromatski materijal (primjerice vanadijev oksid) namješten je između dva stakla. Pri određenoj temperaturi se zagrijava i prelazi iz transparetnog u tran-slucentno stanje. Njegova je prednost u sprečavanju, odnosno smanjenju dotoka topline u zgradu, a mana je smanjenje propusnosti za svjetlost i onemogućeno gledanje kroz staklo. Zbog tih značajki prikladno je samo za ostakljivanje nad-svjetla, svjetlarnika ili krovova.

Elektrokromatska stakla

Između dva stakla, koja na unutarnjoj površini imaju proziran elektroprovodljivi sloj, kao funkcionalni sloj umeću se ra-zličiti elektroliti. Električna struja mijenja transmisivnost elektrokromatskog sloja,

6.6.1 Vrste sustava

247

6.6.1

SPD-stakla

Način djelovanja SPD (Suspended Partic-le Devices) stakala vrlo je sličan djelova-nju stakala s tekućim kristalima. Umjesto LC-filma među provodljiva stakla umeće se SPD-film koji sadrži lebdeće djeliće. Kada je film pod električnim naponom, usmjereni su tako da su nevidljivi i staklo je prozirno. Kada nema električne ener-gije, zbog svoje usmjerenosti, dobivaju apsorpcijska svojstva i zato staklo jako potamni.

PDLC-stakla

Slično kao kod termotropnih stakala, i u ovom slučaju sitni djelići, koji imaju drugačiji lomni količnik nego okolica, izazivaju raspršivanje svjetlosti. Između dva kaljena stakla, koja s unutarnje stra-ne imaju nevidljiv elektroprovodljiv sloj, umeće se sloj PDLC (Polymerdispersed liquid crystal). On sadrži tekuće kristale čiji lomni količnik ovisi o usmjerenju (ani-zotropija). Bez električnog napona tekući su kristali usmjereni kaotično i staklo je prozirno bijelo. Nakon aktiviranja napona lomni količnici tekućih kristala i medija se usklađuju i staklo postaje prozirno.

U donjoj tablici prikazana su neka svojstva gore navedenih stakala.

Vrsta funkcionalnog sloja

Boja Propusnost za svjetlo

Propusnost energije Specifične značajke

svijetla tamna svijetlo tamno svijetlo tamno

Fotoktrokromna neznatnoda -

plavo0,64 0,10 0,47 0,05

- Održava prozirnost, visok tijek prolaza

- Prolaz se aktivira apsorpcijom, brzina preklopa vrlo ovisi o temperaturi

Termokromna da da 0,33 0,30 0,33 0,23

- Automatski preklop- Mala propusnost svjetlosti

u svijetlom stanju, mali tijek preklopa; bliještanje

Elektrokromna neznatnoda -

plavo0,50 0,15 0,29 0,07

- održava prozirnost- preklop se aktivira apsorpcijom,

opasnost od odbljeska

Plinokromna neznatnoda -

plavo0,60 0,15 0,50 0,15

- održava prozirnost- preklop se aktivira apsorpcijom,

opasnost od odbljeska

Termotropna ne da 0,73 0,21 0,44 0,13

- Automatski preklop- Gubi prozirnost; i u svijetlom

stanju postoje smetnje u funkcionalnom sloju

PDLC neda -

bijela0,77 0,76 0,63 0,64

- Proizvod za zaštitu od pogleda; već je prisutan na tržištu

- Ne osigurava zaštitu od sunca; i u svijetlom stanju smetnje u funkcionalnom sloju

SPD neznatnoda - crna

0,50 0,10

- održava prozirnost- i u svijetlom stanju postoje

smetnje u funkcionalnom sloju, opasnost od odbljeska

248

6.6.1

prostora čija vrijednost i kvaliteta poje-dinačno mogu biti vrlo različite;

• povećana vrijednost stambene jedini-ce, odnosno zgrade;

• mogućnost uštede energije.

Idejno projektiranje zimskih vrtova

Zimski vrtovi iskorištavaju sunčevu ener-giju koju primaju svojim velikim staklenim površinama. Staklena ovojnica stvara sloj između prostora i vanjskog ozračja koji se naziva i tamponskim slojem (ili pufer zo-nom). Ušteda energije proizlazi iz tempe-raturnih razlika između prostora i tampon-skog sloja koje su dosta manje od razlika između prostora i vanjskog ozračja.

Tamponski sloj je, dakle, nekakav među-sloj s određenom energijom, neovisno o tome sja li sunce ili je noć. Taj učinak vrijedi i u slučaju odsutnosti sunčevog zračenja. Budući da se ventilacija zgrade provodi kroz tamponski sloj, smanjuju se i toplinski gubici koji nastaju pri transmisiji i ventilaciji.

Zimski vrtovi i stakleno nadziđe, odnosno dogradnje, predstavljaju kompleksan sustav iskorištavanja pasivne sunčeve energije. Takve gradnje predstavljaju ambijentalnu arhitekturu, a istovremeno nude mogućnost iskorištavanja sunčeve energije te time smanjenja potrošnje to-pline za grijanje u zgradama.

Odgovarajućim odabirom materijala za ovojnicu zgrade i optimiziranjem izgleda, odnosno oblika građevinske jedinice, može se uspješno udružiti oblik i funkcionalnost. Građevinske jedinice moraju biti oblikovane tako da površine, koje mogu primiti najviše sunčeve energije – a to je staklo – budu okrenute prema suncu. Na drugim površi-nama putem poboljšane toplinske izolacije moraju se što više smanjiti gubici topline.

Tako se dobiva kompaktan način grad-nje s visokom razinom toplinske izolacije. Motivi za gradnju zimskog vrta:• ostvarivanje privlačnog arhitektonskog

elementa gradnje;• mogućnost oblikovanja upotrebljivog

6.7 Zimski vrtovi

Zimatoplo

umjereno toplo hladno

umjereno toplo

Ljetitoplo vruće

249

6.7

Problem ljetnog pregrijavanja

Učinkovito iskorištavanje sunčeve ener-gije, o kojoj mnogo razmišljamo prven-stveno zimi, ljeti, kada je intenzitet sunče-vog zračenja bitno veći, ima i loše strane: u zimskom vrtu nastaju neugodno visoke temperature. Da bi se zimski vrt mogao koristiti i tijekom tog godišnjeg doba, mora se učiniti sljedeće:• sjenilima ili sadnjom lisnatog drveća tre-

ba smanjiti upadno sunčevo zračenje;• odabirom ostakljenja sa sunčevom za-

štitom ekstremno niske g-vrijednosti treba smanjiti pregrijavanje (u tu svrhu prikladna su i stakla RX SUN);

• učinkovitim uređajem za ventilaciju tre-ba odvoditi suvišnu toplinu.

Mjere za zaštitu od sunca

Zbog nalog nagiba krova često se koriste sjenila od platna za jedra ili markize kojima automatski upravljaju temperaturni sen-zori , odnosno senzori zračenja. Njihova učinkovitost ocjenjuje se koeficijentom smanjenja propusnosti prolaza topline "z", koji po mogućnosti treba biti što manji.

U slučaju zimskih vrtova posebno dobro rješenje jest sadnja listopadnog drveća, koje ljeti ometa prolazak sunčevih zraka, a u jesen, kada lišće otpadne, ponovo ih propušta.

Položaj zgrade

Štednja energije pomoću zimskog vrta ovisi prvenstveno o:• uključivanju vrta u volumen zgrade;• načinu zračenja prostora koji leže iza

njega;• odabiru specifične vrste ostakljenja.

Sam položaj zimskog vrta ima sekundar-no značenje.

Sposobnost akumuliranja topline

Sposobnost zimskog vrta da akumulira toplinu općenito se ocjenjuje kao pozi-tivna. Podovi i zidovi akumuliraju upadno kratkovalno sunčevo zračenje i mijenjaju ga u toplinu. Ta toplina može se iskori-stiti za grijanje samog zimskog vrta ili se može, u obliku grijanog zraka, odvesti u susjedne prostore. Zbog bolje akumula-cijske sposobnosti preporučujemo upo-trebu podnih obloga tamne boje.

Nasadi u zimskom vrtu

Odabirom primjerene sadnje može se stvoriti "zeleni okoliš", odnosno ljeto koje traje cijelu godinu. Za zaštitu biljaka od niskih temperatura obično je dovoljno već da u ekstremno hladnim danima osi-guramo dovod topline do korijenja.

I

Z

J

S

Za sjenu ljeti brine listopadno drveće.

Zimi sunce može nesmetano odavati toplinu.

250

6.7

Ekonomičnost – povećanje vrijednosti stambene jedinice

Odluka o gradnji zimskog vrta individualna je i temelji se na različitim mogućnostima korištenja: vrt, naime, možemo koristiti kao dodatni prostor za boravak, zelenu oazu ili vrt s biljkama. Eventualna ušteda na grijanju, koja bi bila posljedica postav-ljanja takve jedinice, pri tom odlučivanju treba biti od sekundarnog značenja.

Svakako, međutim, treba uzeti u obzir da grijan, ali loše toplinski izoliran zimski vrt energetski mnogo troši. Uz to treba znati i da zimski vrt izvanredno povećava vrijed-nost stambene jedinice.

Sažetak

Zimski vrtovi mogu biti vrlo važan, ali ne jedini element za potrošnju pasivne sun-čeve energije. Zimski vrt ne smije se tre-tirati kao odvojena jedinica jer se radi o sustavu koji je usklađen s cijelim koncep-tom zgrade – zbog arhitekture, moguć-nosti korištenja i uštede energije.

Odvodnja topline ventilacijom

Ako se toplina želi odvoditi ventilacijom, već pri projektiranju mora se predvidjeti dovoljan broj otvora za dovod i odvodnju zraka. Otvori trebaju biti toliko veliki da se omogući što veći broj zamjena cijelog vo-lumena zraka u jednom satu (do pedeset puta). Otvori se moraju namjestiti tako da bude moguže križna ventilacija.

Konstrukcije i materijali

Konstrukcija zimskog vrta mora se prila-goditi željama naručitelja; njegova je od-luka hoće li vrt imati funkciju biljnog vrta ili dnevne sobe. Na tržištu su danas dostu-pni konstrukcijski elementi od aluminija, drveta, plastike ili kombinacije aluminij-drvo, koje se po tehničkoj izvedbi i cijeni međusobno dosta razlikuju. Isto tako je dostupna iscrpna literatura o zimskim vr-tovima.

Odvod zraka

Dovodzraka

Mehanička zaštita od sunca

251

6.7

ste biljaka pokazuje da one koriste i zele-no područje zračenja. Snažna apsorpcija stakala za tamnocrveno zračenje djeluje pozitivno na morfologiju biljaka. Rastući omjer SR:TR i fitokromatska ravnoteža dovodi do smanjenja rasta u dužinu, a biljke postaju kompaktnije. Smanjena transmisija za UV zračenje (UVA) nema nikakvog utjecaja na učinak fotosinteze, a time ni na rast biljaka.

Izračuni raspoloživosti PAR-a ovisno o ostakljenju, položaju sunca, oblačnosti i odmaku od stakla predstavili su primarni značaj kvantitete zračenja za rast biljaka. Stakla s toplinskom i sunčevom zaštitom, s izmjerenom PAR – transmisijom < 45 % (Tv < 50—55 %), nisu prikladna za kori-štenje radi ozeljenjavanja unutrašnjosti, a sva ostala stakla primjerena su za upotre-bu ako se uzme u obzir što manji odmak od stakla i odabir prikladnih biljaka.

Osim toga, pri ugradnji odabranog stakla za kompletnu transmisiju važni su i nagib stakla i svakodnevni položaj sunca, dakle, upadni kut globalnog zračenja na staklo i usmjerenost prema određenoj strani svi-jeta. I konstrukcijski dijelovi i drugi ele-menti, koji izazivaju sjenčanje (primjerice veće biljke), utječu na raspoloživu količi-nu svjetlosti za biljke na većoj udaljenosti od stakla.

Ostali čimbenici, koji utječu na rast, po-sebice ventilacija i vlaženje, imaju važnu ulogu za razvoj ozelenjavanja unutrašnjo-sti i moraju se optimizirati.

Često postoji pogrešno mišljenje da stakla s nanosom negativno utječu na rast biljaka. Da se u principu nanosi ne ponašaju tako, govori nam studija Silke Hoffman iz instituta za tehniku vrtlarstva i poljoprivrede sveučilišta u Hannoveru ("Institut für Technik im Gartenbau und Landwirtschaft der Universität Hanno-ver") iz 1998. godine.

Ta studija na 45 stranica preopsežna je da bi se u cjelini predstavila u ovom pri-ručniku. Zbog toga ćemo se ovdje ogra-ničiti samo na sažetak u kojem su pred-stavljene osnovne tvrdnje.

Sažetak

Istraživanja nekoliko uzoraka stakala sa zaštitom od topline i sunca različitih pro-izvođača, pokazala su razlike u njihovim optičkim značajkama. Prije svega razli-kuju se po transmisiji za PAR (Photosyn-thetically active radiation PAR: 400—700 nm). Pri tome je PAR – propusnost nekih stakala sa sunčevom zaštitom potpuno usporediva s propusnošću stakala s to-plinskom zaštitom.

Smanjenje transmisije za plavo i svijetlo-crveno zračenje, u odnosu na transmisi-ju za zeleno zračenje, za rast biljaka od sekundarnog je značenja. S obzirom na PAR-područje udjeli po postocima za oba područja usporedivi su sa sastavom zračenja dosadašnjih, odnosno uobiča-jenih ostakljenja biljnih vrtova. Osim toga akcijski spektar fotosinteze za različite vr-

6.8 Rast biljaka iza stakla

252

6.8

odluci hoće li se u pojedinom slučaju upo-trijebiti sigurnosno ili obično staklo, već i o ispravnom odabiru debljine stakla.

Statičkim izračunima osigurava se sigur-nosna razina ostakljenja. S obzirom na način upotrebe različita opterećenja mo-raju se prenositi na podkonstrukciju.

Osim sigurnosne razine pri primjeni treba na odgovarajući način osigurati i ostatak nosivosti nakon loma stakla. Za odre-đenu vrstu upotrebe na raspolaganju su tehnički pravilnici.

U osnovi Reflex pri izvedbi nadglavnih ostakljenja preporučuje lijepljeno sigur-nosno staklo debljine 8 mm s dvostrukom folijom od 0,76 mm. Uz poštivanje pravil-nika, pri planiranju i izvedbi nije potrebno dokazivati svaki pojedinačni slučaj.

Zbog dodatnog poštivanja klimatskih op-terećenja pri izolacijskom staklu (vidi po-glavlje 4.12), izračunavanje je vrlo složeno i u praksi se vrlo teško izvodi ručno pa je nužna pomoć odgovarajućeg programa. Na tržištu postoji nekoliko programa koji dosljedno poštuju sve zahtjeve iz ovih smjernica, zato ovlaštene institucije do-puštaju njihovo korištenje. Jedan od tih programa koristi se i tvrtki REFLEX.

Staklo se danas ne pojavljuje samo u pro-zorima, vratima ili pregradnim stijenama, već sve češće i na fasadama: u obliku dru-ge ovojnice, parapeta, staklenih stijena ili različitih sigurnosnih ograda. Staklo se široko primjenjuje i pri uređivanju unutraš-njosti zgrada: ostakljeni hodnici, pregradne stijene u trgovinama, uredima ili bazenima, zaštitne stijene u sportskim objektima i slič-no. Međutim, zbog specifičnih karakteristi-ka stakla – male čvrstoće na savijanje i krh-kosti – u svim oblicima primjene uvijek se mora uzeti u obzir i aspekt sigurnosti. Stu-panj dostignute sigurnosti ne ovisi samo o

Od kolovoza 2006. na raspolaganju je konačna verzija "Tehničkog pravilnika za primjenu linijski učvršćenih ostaklje-nja" TRLV (Technischen Regeln für die Verwendung von linienförmig gelagerten Verglasungen TRLV). U njemu se ne re-gulira samo dimenzioniranje stakla, već i odabir staklenih proizvoda za konkretne primjere. Iz toga se mogu preuzeti i kon-strukcijski uvjeti primjene. Iznova su pre-uzeti i zahtjevi ostakljenja za hodanje.

Budući da ovaj pravilnik sadrži pojedno-stavljeno dokazivanje nosivosti, odnosno ispravnog odabira ostakljenja i time odre-đenog ograničenog zahtjeva iz javno-pravnog mišljenja, taj je pravilnik u gra-đansko-pravnom smislu "priznato pravilo tehnike, odnosno stanje tehnike".

6.9 Statika stakla i smjernice

6.9.1 Linijski umetnuta ostakljenja - TRLV

253

6.9

Tehnički pravilnik za upotrebu linijski učvršćenih ostakljenja (TRLV)Završno izdanje, kolovoz 2006.

1 Područje primjene1.1 Tehnički pravilnik vrijedi za ostakljenja koja su na najmanje dvije suprotno ležeće

strane učvršćena linijski neprekinuto1. S obzirom na njihov nagib prema vertikali po-dijeljena su na:

- nadglavna ostakljenja: nagib > 10° - vertikalna ostakljenja: nagib ≤ 10°

1.2 Ovaj se pravilnik ne odnosi na zahtjeve građevinskih pravila vezanih za požarnu za-štitu, zaštitu od buke i toplinsku zaštitu te se isto tako ne odnosi na zahtjeve drugih područja.

1.3 Tehnički pravilnik ne vrijedi za: - nalijepljene fasadne elemente (konstrukcijska ostakljenja), - ostakljenja koja su namijenjena podupiranju (stabilizatori), - zakrivljena nadglavna ostakljenja.

1.4 Za ostakljenja za hodanje i djelomična ostakljenja za hodanje (primjerice u svrhu čišćenja), koja ne odgovaraju stavku 3.4 ovog pravilnika i za ostakljenja koja štite od pada u dubinu, moraju se uzeti u obzir dodatni zahtjevi.

1.5 Odredbe za nadglavna ostakljenja vrijede i za vertikalna ostakljenja ako ona nisu izložena kratkotrajnim promjenjivim utjecajima, primjerice: utjecaju vjetra. Tu spa-daju npr. Shed ostakljenja kod kojih postoji opasnost opterećenja zbog nakupljanja snijega.

2 Građevinski proizvodi2.1 Kao stakleni proizvodi mogu se koristiti: a) Zrcalno staklo (SPG) prema popisu građevinskih pravila A (BRL A), dio 1, red. br. 11.1, b) Liveno staklo (žičano staklo, ornamentno staklo, žičano ornamentno staklo) pre-

ma BRL A, dio 1, red. br. 11.2, c) Kaljeno sigurnosno staklo (ESG) prema BRL A, dio 1, red. br. 11.4.1 od stakla

prema a) ili b), d) Kaljeno sigurnosno staklo s toplinskim ispitivanjem (ESG-H) prema BRL A, dio 1,

red. br. 11.4.2 od ESG prema c), izrađeno od SPG prema a), e) Djelomično kaljeno staklo (TVG) prema općim građevinsko-inspekcijskim dozvo-

lama, f) Lijepljeno sigurnosno staklo (VSG) od stakala prema a) do d) s međufolijama od

polivinil-butirala (PVB) prema popisu građevinskih pravila A, dio 1, red. br. 11.8 ili od drugih stakala i/ili s drugim međuslojevima čija upotreba je dokazana2,

g) Lijepljeno staklo (VG) od stakala prema a) do e) s drugim međuslojevima. Pri upotrebi staklenih građevinskih proizvoda s oznakom CE prema usklađenim nor-

mama, ako se uzmu u obzir, eventualno dane, određene aktualne nadzorne odred-be iz popisa građevinskih odredaba i popisa građevinskih pravila.

254

6.9.1

2.2 Za staklo prema stavcima 2.1 a) do 2.1 d) koristi se modul elastičnosti E = 70.000 N/mm2, koeficijent poprečnog rastezanja µ = 0,23 i koeficijent linearnog termičkog rastezanja α = 9 • 10-6 K-1.

2.3 Pri staklima ESG i ESG-H treba provjeriti oštećenja rubova. Stakla ESG s oštećenim rubovima koji se protežu dublje od 15 % debljine stakla u volumen stakla ne smiju se ugrađivati. Stakla ESG-H s oštećenim rubovima koji se protežu dublje od 5 % debljine stakla u volumen stakla ne smiju se ugrađivati.

3 Uvjeti upotrebe3.1 Opće informacije 3.1.1 Dubina učvršćenja stakla mora se odabrati tako da sigurnost položaja ostakljenja

bude dugoročno osigurana. Kao osnova za to koristi se DIN 18545-1:1992-02 ili DIN 18516-4:1990-02, vezano za stavke 3.3.2 i 3.3.3.

3.1.2 Savijanje profila pričvršćenja, odnosno konstrukcije ne smije iznositi više od 1/200 du-žine učvršćenja stakla, odnosno može iznositi najviše 15 mm. Pri određivanju veličine presjeka stakala može se poći od približne kontinuirane krute potpore.

3.1.3 Linijsko učvršćenje mora djelovati s obje strane normalno na ravninu stakla. To se osigu-rava dovoljno krutim pokrivnim profilima ili odgovarajućim mehaničkim pričvršćenjem.

3.1.4 Pod opterećenjem i učinkom temperature ne smije dolaziti ni do kakvog kontakta iz-među stakla i čvrstih materijala (npr.: metal, staklo).

3.1.5 Pomak, odnosno klizanje stakla sprečava se pomoću distancne podloške. Udaljenost između dna utora i ruba stakla mora biti tolika da je moguće izjednačenje tlaka pare, uzimajući u obzir granične mjere podkonstrukcije i ostakljenja.

3.1.6 Rubovi žičanog stakla ne smiju biti stalno izloženi vlazi. Slobodni rubovi mogu biti izlo-ženi atmosferi ako nema prepreka za sušenje.

3.2 Dodatna pravila za nadglavna ostakljenja3.2.1 Za jednostruka ostakljenja i za donje staklo izolacijskih ostakljenja koristi se samo ži-

čano staklo ili VSG od float ili VSG od djelomično kaljenog stakla (TVG) prema općoj građevinsko-inspekcijskoj dozvoli.

3.2.2 Stakla VSG od floata i/ili TVG stakla s jednom potpornom širinom većom od 1,20 m, učvršćenje je linijsko sa svih strana. Pri tome omjer stranica ne smije biti veći od 3:1.

3.2.3 Pri VSG od jednostrukog ostakljenja ili kao donje staklo izolacijskog ostakljenja na-zivna debljina PVB folije mora iznositi najmanje 0,76 mm. Dopušteno odstupanje od toga je debljina PVB folije 0,38 mm pri linijskom učvršćivanju sa svih strana i pri pot-pornoj širini u glavnom nosivom smjeru najviše 0,80 m.

1 Za hladne ventilirane obloge vanjskih zidova od kaljenog sigurnosnog stakla vrijedi DIN 18516-4:1990-02.2 Npr. putem opće građevinsko-inspekcijske dozvole.

255

6.9.1

3.2.4 Pri dvostranim linijski učvršćenim ostakljenjima spušteni su isključivo brtveni ma-terijali prema DIN 18545-2, skupine E, te za privijene pritisne profile (pritisne letvi-ce) i brtveni profili, kao poluproizvodi, prema DIN 7863, skupine A do D.

3.2.5 Žičano staklo dopušteno je samo pri potpornoj širini u smjeru glavne nosivosti do najviše 0,7 m. Dubina učvršćenja žičanog stakla mora biti najmanje 15 mm.

3.2.6 Nadglavna ostakljenja koja odstupaju od uvjeta upotrebe u stavcima 3.1 i 3.2.1 do 3.2.5 mogu se koristiti ako se odgovarajućim mjerama može spriječiti otpadanje većih staklenih dijelova na radnu površinu. To se može postići, npr. dovoljnim no-sivim i trajnim mrežama širine otvora < 40 mm.

3.2.7 Bušotine i izrezi u staklima nisu dozvoljeni. Odstupanje od toga dopušteno je za ostakljenja koja koriste VSG od TVG stakla, za pričvršćivanje neprekinutih pokriv-nih letvica. Udaljenost između ruba stakla i otvora te između dva otvora mora izno-siti najmanje 80 mm.

3.2.8 Slobodni rub VSG-a može - paralelno i pravokutno ma pričvršćenje – stršati pre-ma van maksimalno 30% dužine pričvršćenja, a najviše 300 mm od linijski učvr-šćenog pričvrsnog područja. Pomak stakla u VSG može biti maksimalno 30 mm (npr.: okapni rubovi pri nadglavnom ostakljenju).

3.2.9 To, linijsko učvršćenje ostakljenja zahtijevano u stavku 3.1.3, može se nadoknadi-ti u smjeru podizanja (opterećenje usisavanja) i točkastim pričvršćivanjem ruba. Udaljenost između držača na rubu ne smije biti veća od 300 mm, površina pričvr-šćenja ne smije biti manja od 1000 mm2, a dubina učvršćenja stakla ne smije biti manja od 25 mm.

3.3 Dodatna pravila za vertikalna ostakljenja3.3.1 Jednostruko ostakljenje od SPG stakla, ornamentnog stakla ili VG mora biti linijski

učvršćeno sa svih strana.

3.3.2 Upotreba (bez toplinskog ispitivanja ESG-H) jednostrukog kaljenog ESG stakla prema stavku 2.1 c) dopuštena je samo u situacijama ugradnje ispod 4 metra ugradne visine pri kojima ljudi ne mogu stajati direktno ispod ostakljenja. U svim drugim situacijama ugradnje, i za vanjsko staklo pri izolacijskom ostakljenju, umje-sto jednostrukog kaljenog ESG stakla prema stavku 2.1 c) mora se upotrijebiti (toplinsko ispitivanje) jednostruko kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem ESG-H prema stavku 2.1 d).

3.3.3 Otvori i izrezi dopušteni su samo u toplinski obrađenim staklima (dakle ESG, ESG-H, TVG) ili VSG.

3.4 Dodatna pravila za ostakljenja za hodanje3.4.1 Pravila vrijede za ostakljenja za hodanje s linijskim učvršćenjem sa svih strana na-

mijenjena za stepenice ili elemente podesta. Opisi slijede u nastavku. Po njima je

256

6.9.1

zabranjena vožnja, izlaganje visokom trajnom opterećenju ili većoj opasnosti od udarca zbog uvjeta upotrebe.

3.4.2 Stabilnost i primjerenost upotrebe ostakljenja za hodanje i njihovih potpornih konstrukcija mora se računski dokazati prema uvjetima koji se određuju iz nad-zora građenja prema poznatim tehničkim građevinskim odredbama. Uz to treba istražiti i slučaj opterećenja "vlastita težina + pojedinačno opterećenje" (površini za hodanje 100 mm x 100 mm) u najnepovoljnijem položaju opterećenja. Veličina pojedinog opterećenja iznosi 1,5 kN u područjima u kojima djeluje ravnomjerno raspoređenim okomitim prometnim opterećenjem od maksimalno 3,5 kN/m2. U područjima s višim prometnim opterećenjem pojedinačno opterećenje iznosi 2,0 kN. Prometna opterećenja iznad 5,0 kN/m2 nisu dopuštena.

3.4.3 Može se upotrijebiti VSG od najmanje tri stakla. Gornje staklo mora biti od ESG ili TVG debljine najmanje 10 mm. Oba donja stakla moraju biti od SPG ili TVG i deblji-ne najmanje 12 mm. Maksimalna dužina iznosi 1500 mm, a maksimalna širina 400 mm. Dubina učvršćenja stakala mora iznositi najmanje 30 mm. Najmanja nazivna debljina PVB folije pri svakom međusloju je 1,52 mm. Ostakljenja se osiguravaju, u ravnini sa staklom, pomoću odgovarajućih mehaničkih držača kako bi ostala na mjestu. Rubovi ostakljenja moraju biti zaštićeni pomoću potpornih konstrukcija ili graničnih stakala. Za ostakljenja koja odstupaju od pravokutnog oblika vrijede di-menzije ocrtanog pravokutnika. Otvori ili izrezi nisu dozvoljeni. Površine ostaklje-nja moraju biti dovoljno sigurne od klizanja.

3.4.4 Dokazi za napon ostakljenja vode se pod pretpostavkom da gornje staklo VSG ne nosi.

3.4.5 Naponi koji nastupaju u ostakljenjima, i oni koji su posljedica opterećenja opisanih u stavku 3.4.2, ne smiju premašivati dopuštene napone navedene u tablici 2. Za TVG vrijede vrijednosti iz odgovarajuće opće građevinsko-inspekcijske dozvole.

3.4.6 Savijanje potpuno intaktnog ostakljenja ne smije premašivati opterećenja primije-njena u 3.4.2, 1/200 potporne dužine.

3.4.7 Pri dokazima o naponima i savijanju VSG ne smije se uzeti u obzir pozitivno djelu-jući sloj lijepljenja koji se nalazi između pojedinih stakala.

4 Opterećenja4.1 Uzimaju se u obzir opterećenja koja slijede iz inspekcijskog nadzora gradnje te

tehničkih građevinskih odredaba.

4.2 Pri izolacijskom ostakljenju dodatno se uzima u obzir učinak promjena tla-ka p0, koji proizlaze iz temperaturnih promjena ∆T i promjena meteorološ-kog tlaka zraka ∆pmet, kao i iz razlike ∆H visine mjesta proizvodnje i mje-sta ugradnje. Za mjesto izrade vrijedi mjesto krajnjeg brtvljenja stakala.Uzimaju se u obzir obje kombinacije opterećenja navedene u tablici 1.

257

6.9.1

Ako je razlika visina mjesta ∆H poznata, umjesto izračunatih vrijednosti prema tablici 1 uzima se stvarna vrijednost.

Polazište za upotrebu izračunatih vrijednosti za temperaturnu razliku ∆T prema tablici 1 jest upotreba izolacijskog stakla s ukupnim stupnjem apsorpcije ma-njim od 30 % i zahtjev da se ne zagrijava pomoću drugih građevinskih dijelova ili sjenila.

Ako, zbog neuobičajenih uvjeta ugradnje, uzmemo u obzir nepovoljne tempe-raturne uvjete, u tom slučaju se mora dodatno upotrijebiti vrijednosti ∆T ili ∆p0 prema tablici B1 iz priloga B.

4.3 Za ravna izolacijska ostakljenja s učvršćenjem sa svih strana, pravokutnih sta-kala, u prilogu A dan je postupak izračuna za dokaz opterećenja prema stavci-ma 4.1 i 4.2. Dopuštena je upotreba usporedivih postupaka.

5 Dokaz o stabilnosti i dokaz o savijanju5.1 Opće informacije 5.1.1 Stakla se moraju dimenzionirati s obzirom na opterećenja iz stavka 4.1 i 4.2,

uzimajući u obzir sve utjecaje koji povećavaju opterećenja (otvori, izrezi). Pri izolacijskim ostakljenjima treba uzeti u obzir povezanost pojedinih stakala s uključenim volumenom plina. Isto tako se mora uzeti u obzir i posebno nosivo ponašanje savijenih stakala (učinak ljuske).

5.1.2 Pri dokazivanju stabilnosti i savijanja jednostrukih VSG ili ostaklje-nja, ne smije se uzimati u obzir pozitivno djelujući sloj lijepljenja staka-la. Isto vrijedi i za vezu izolacijskih ostakljenja putem rubnog brtvljenja.Kod vertikalnih ostakljenja iz izolacijskih stakala s VSG ili VG kod tih dokaza za promjenjiva opterećenja dodatno se uzima u obzir granično stanje potpunog spoja lijepljenja.

5.2 Dokaz napona5.2.1 Pri dimenzioniranju na opterećenja po stavku 4.1 vrijede dozvoljeni naponi na

savijanje i vlak prema tablici 2. Pri dimenzioniranju za prekrivanje opterećenja prema stavcima 4.1 i 4.2 dopušteno je povisiti dopuštene napone savijanja pre-ma tablici 2 općenito za 15 % i pri vertikalnim ostakljenjima staklima od SPG-a i staklenim površinama do 1,6 m2, iznimno za 25 %.

* Dopune vidi u prilogu B1.U tablici 1 je∆T Razlika temperature između izrade i upotrebe,∆pmet Razlika meteorološkog zračnog tlaka u mjestu ugradnje i pri izradi,∆H Razlika visine između mjesta ugradnje i mjesta izrade,p0 iz izohornog tlaka koji proizlazi iz ∆T, ∆pmet i ∆H (vidi jednadžbu A5 u prilogu A).

Tablica 1: Izračunate vrijednosti klimatskih opterećenja* i posljedični izohorni tlak p0

Kombinacija opterećenja ∆T u K ∆pmet u kN/m2 ∆H u m po u kN/m2

Ljeti + 20 - 2 + 600 + 16

Zimi - 25 + 4 - 300 - 16

258

6.9.1

5.2.2 Donje staklo nadglavnog ostakljenja od izolacijskog stakla dimenzionira se, osim u slučaju planiranih opterećenja prema stavcima 4.1 i 4.2, i za slučaj loma gornjeg stakla vlastitim opterećenjem.

5.3 Dokaz savijanja5.3.1 Savijanje stakla na najnepovoljnijem mjestu ne smije biti veće od vrijednosti na-

vedenih u tablici 3.

5.3.2 Pri dimenzioniranju donjeg stakla nadglavnog ostakljenja iz izolacijskog stakla prema stavku 5.2.2 dokaz o savijanju nije potreban.

5.4 Olakšanja za dokaze za vertikalna ostakljenja Izolacijska ostakljenja učvršćena sa svih strana kod kojih vrijede sljedeći uvjeti

- Staklen proizvod: SPG, TVG ili ESG - Površina: ≤ 1,6 m2

- Debljina stakla: ≥ 4 mm - Razlika debljina stakla: ≤ 4 mm - Međuprostor: ≤ 16 mm - Opterećenja vjetra w: ≤ 0,8 kN/m2

mogu se koristiti bez daljnjih dokaza pri ugradnji do visine 20 m iznad terena pri normalnim uvjetima proizvodnje i ugradnje (upotreba izračunatih vrijednosti prema tablici 1).

Ako je dubina kraćeg ruba manja od 500 mm, na staklima od SPG-a povećava se opasnost od loma kao posljedica klimatskih opterećenja.

Tablica 2: Dopušteni naponi savijanja i vlaka u N/mm2

Vrsta stakla Nadglavno ostakljenje Vertikalno ostakljenjeESG od SPG 50 50

ESG od livenog stakla 37 37

Emajlirani ESG od SPG* 30 30

SPG 12 18

Liveno staklo 8 10

VSG od SPG 15 (25**) 22,5

* Emajli na vlačnoj strani ** Dopušteno samo za donja stakla nadglavnog ostakljenja izolacijskog stakla u slučaju opterećenja "Lom

gornjeg stakla".

Tablica 3: Ograničenja savijanja

Učvršćenje Nadglavno ostakljenje Vertikalno ostakljenjeČetverostrano 1/100 potporne širine stakla u glavnom smjeru nosivosti Ne zahtijeva se**

Dvostrano iTrostrano

Jednostruko ostakljenje:1/100 potporne širine stakla u glavnom smjeru nosivosti

1/100 slobodnog ruba*

Stakla u izolacijskom ostakljenju: 1/200 slobodnog ruba 1/100 slobodnog ruba*

* Ova ograničenja ne moraju se uzimati u obzir ako se može dokazati da pod opterećenjem minimalna dubi-na učvršćenja neće biti manja od 5 mm.

** Treba uzeti u obzir ograničenja dopuštenog savijanja proizvođača izolacijskog stakla.

259

6.9.1

Prilog A: Postupak izračuna za izolacijsko staklo

Za izolacijska ostakljenja s učvršćenjem pravokutnih stakala sa svih strana, prijenos dijela opterećenja na vanjska i unutarnja stakla i opterećenja zbog klimatskih promje-na kod manjih deformacija može se uzeti kao:- Izračun udjela δa i δi pojedinačnih stakala na krutost ukupnog savijanja

(A1)

(A2)

- Izračun karakteristične dužine ruba a*

(A3)

Prateća vrijednost Bv ovisi o omjeru stranica a/b i dana je u tablici A1.

Vrijednosti za a* za primjenjiva izolacijska ostakljenja sastavljena su ovisno o omjeru stranica a/b i predstavljene su u tablici A3

- Izračun faktora φ

(A4)

- Izračunavanje izohornog tlaka p0

Izohorni tlak p0 u međuprostoru (tlak pri nepromjenjivom volumenu) rezultat je klimat-skih promjena, kao što je vidljivo iz:

p0 = c1•∆T - ∆ pmet + c2•∆H (A5)

z c1 = 0,34 kPa/K

i c2 =0,012 kPa/m

Tablica A1: Prateća vrijednost BV (*)

a/b 1,0 0,9 0,8 0,7 0,6 0,5 0,4 0,3 0,2 0,1

Bv 0,0194 0,0237 0,0288 0,0350 0,0421 0,0501 0,0587 0,0676 0,0767 0,0857

* Vrijednosti za to izračunate su na osnovi kirchhofske teorije površina za µ=0,23, a međuvrijednosti se mogu odrediti linearnom interpolacijom.

260

6.9.1

Napomena: Za VSG i VG s pojedinačnim staklima (1, 2...) za debljinu stakla uzima se zamjenska debljina d* kako slijedi:

- potpun spoj:

- bez spoja:

- Podjele opterećenja

Podjela opterećenja i opterećenja izohornog tlaka na vanjska i unutarnja stakla vidljiva je iz odgovarajućih podataka u tablici A2.

Tablica A2: Podjela opterećenja*

Obremenitev na Obremenitev Delež obremenitve na zunanje steklo

Delež obremenitve na notranje steklo

Zunanje stekloVeter wa (δa + φ δi )• wa (1 – φ) δi • wa

Sneg s (δa + φ δi )• s (1 – φ) δi • s

Notranje steklo Veter wi (1 – φ) δa • wi (φ δa + δi )• wi

Obe stekli Izohorni tlak p0 - φ •p0 + φ •p0

* Pravila predznaka – vidi prilog B2U jednadžbama od A1 do A5 je:a kraća dužina ruba u izolacijskim ostakljenjima u mmb duža dužina ruba u izolacijskim ostakljenjima u mmdSZR udaljenost između stakala (međuprostor) u mmda debljina vanjskog stakla u mmdi debljina unutarnjeg stakla u mm

Tablica A3: Udio pojedinačnih stakala na ukupnu krutost dvoslojnog izolacijskog stakla i karakteristična dužina ruba a* u mm za udaljenost između stakala dSZR = 10; 12; 14 i 16 mm i za omjer između stranica a/b = 0,33; 0,50; 0,67 i 1,0.

dSZR Debljina stakla u mm Udio čvrstoće a* u mm

[mm] di da δi δa 0,33 0,50 0,67 1,00

10

4 4 50 % 50 % 243 259 279 328

4 6 23 % 77 % 270 288 311 365

4 8 11 % 89 % 280 299 322 379

4 10 6 % 94 % 284 303 326 384

6 6 50 % 50 % 329 351 378 444

6 8 30 % 70 % 358 382 411 484

6 10 18 % 82 % 373 397 428 503

8 8 50 % 50 % 408 435 469 551

8 10 34 % 66 % 438 466 503 591

10 10 50 % 50 % 483 514 554 652

12

4 4 50 % 50 % 254 271 292 343

4 6 23 % 77 % 283 302 325 382

4 8 11 % 89 % 293 313 337 396

4 10 6 % 94 % 297 317 341 402

6 6 50 % 50 % 344 367 395 465

6 8 30 % 70 % 375 400 430 507

6 10 18 % 82 % 390 415 448 527

8 8 50 % 50 % 427 455 490 577

8 10 34 % 66 % 458 488 526 619

10 10 50 % 50 % 505 538 580 682

261

6.9.1

dSZR Debljina stakla u mm Udio čvrstoće a* u mm

[mm] di da δi δa 0,33 0,50 0,67 1,00

14

4 4 50 % 50 % 264 281 303 357

4 6 23 % 77 % 294 314 338 397

4 8 11 % 89 % 305 325 350 412

4 10 6 % 94 % 309 329 355 418

6 6 50 % 50 % 358 381 411 483

6 8 30 % 70 % 390 415 447 526

6 10 18 % 82 % 405 432 465 547

8 8 50 % 50 % 444 473 510 600

8 10 34 % 66 % 476 507 547 643

10 10 50 % 50 % 525 559 603 709

16

4 4 50 % 50 % 273 291 313 369

4 6 23 % 77 % 304 324 349 411

4 8 11 % 89 % 315 336 362 426

4 10 6 % 94 % 320 341 367 432

6 6 50 % 50 % 370 394 425 500

6 8 30 % 70 % 403 429 463 544

6 10 18 % 82 % 419 446 481 566

8 8 50 % 50 % 459 489 527 620

8 10 34 % 66 % 492 525 565 665

10 10 50 % 50 % 543 578 623 733

Prilog B: Objašnjenja

B1: Objašnjenja uz najmanje vrijednosti za klimatska opterećenja

Pri određivanju klimatskih vrijednosti u tablici 1 polazilo se iz sljedećih rubnih uvjeta:

• Kombinacija utjecaja ljeti - Uvjeti ugradnje:

Osunčanost 800 W/m2 zrake pod kutom 45°;apsorpcija stakla 30 %;temperatura zraka vani i unutra 28 °C;srednji zračni tlak 1010 hPa;otpor prolaza topline unutra i vani 0,12 m2K/W;posljedična temperatura u međuprostoru između stakala pribl. +39 °C.

- Uvjeti proizvodnje:izrada zimi pri + 19 °C i pri visokom tlaku zraka 1030 hPa.

Nastavak tablice A3

262

6.9.1

Izvana Unutra

• Kombinacija utjecaja zimi - Uvjeti ugradnje:

bez osunčanosti;Ug-vrijednost stakla 1,8 W/m2K;temperatura zraka unutra 19 °C i vani -10°C;visok tlak zraka 1030 hPa;otpor prolaza topline unutra 0,13 m2K/W i vani 0,04 m2K/W;posljedična temperatura u međuprostoru između stakala pribl. +2 °C.

- Uvjeti proizvodnje:izrada ljeti pri + 27 °C i pri niskom tlaku zraka 990 hPa.

Moguća je prisutnost posebnih temperaturnih uvjeta na mjestu ugradnje i oni se mogu uzeti u obzir pri izračunu s danim dodatnim vrijednostima za ∆T i ∆p0, u tablici B1.

B2: Dopune uz pravila predznaka

Pozitivni znak odabire se u smjeru "glavnog opterećenja", npr.: za vertikalno ostaklje-nje u smjeru tlaka vjetra na vanjsko staklo (vidi sliku B2). Strelica zato pokazuje "izvana" prema "unutra". To pravilo vrijedi i ako dominiraju druga opterećenja, npr. usisavanje vjetra ili unutarnji tlak kod izolacijskog stakla.

Slika B2:Znakovi za opterećenja i znakovi za savijanje kod verti-kalnog ostakljenja (prikazano je savijeno stanje):(a) Ako je tlak vjetra pozitivan

na vanjsko staklo, time je i savijanje "prema unutra" pozitivno

(b) Nadtlak u međuprostoru između stakala (pozitivni) djeluje na izbočenje unu-tarnjeg stakla prema unutra (pozitivno) i na izbočenje vanjskog stakla prema van (negativno)

(c) Pri podtlaku u međuprosto-ru između stakala nastaju odgovarajući predznaci

Tablica B1: Dodatne vrijednosti za ∆T i ∆p0 za uključivanje posebnih temperaturnih uvjeta na mjestu ugradnje

Kombinacija opterećenja Uzrok za veću razliku temperature ∆T u K ∆p0 u kN/m2

Ljeto

Apsorpcija od 30 % do 50 % + 9 + 3

Zaštita od sunca iznutra (ventilacija) + 9 + 3

Apsorpcija više od 50 % + 18 + 6

Zaštita od sunca iznutra (bez ventilacije) + 18 + 6

Toplinska izolacija iza (panel) + 35 + 12

Zima Negrijana zgrada - 12 - 4

b)a) c)

Tlak vjetra

Savijanje Savijanje

Nad-tlak

Pod-tlak

263

6.9.1

Parapetne ploče za ventilirane konstruk-cije vanjskih zidova, pri vertikalnoj ugrad-nji ili ugradnji pod nagibom, dimenzioni-raju se u skladu s DIN 18516 - 4. vrijede sljedeći dopušteni naponi savijanja:

Vrijednosti iz tablice mogu se upotrijebiti za izračunavanje samo ako se na para-petnim pločama provodi vlastita unutar-nja kontrola proizvođača, odnosno vanj-ski nadzor putem priznatog instituta.

Uz dimenzioniranje dopustivih napona savijanja mora se provjeriti savijanje slo-bodne stranice (dvostrano učvršćivanje) i savijanje na sredini stakla.

f ≤ lmax / 100

objašnjenje znakova

lmax = najduža stranica stakla pri četvero-straničnom učvršćivanju, odnosno slo-bodna udaljenost podupore pri dvostra-nom i trostranom učvršćivanju.

Područje zaštite od pada u dubinu regu-lira "Tehnički pravilnik za upotrebu osta-kljenja koja štite od pada u dubinu" TRAV (Technischen Regeln für die Verwendung von absturzsichernden Verglasungen TRAV). Pravilnik regulira pitanje osta-kljenja, pri kojima čovjek pri naletu može slomiti staklo, a zatim pasti više od 1 m u

dubinu. U nastavku će se takva ostaklje-nja nazivati zaštitnim ostakljenjima.

Uz poštivanje pravilnika, pri planiranju i izvedbi nije potrebno dokazivati svaki po-jedinačni slučaj.

Kaljeno sigurnosno staklo (RX SAFE ESG) od Dopušteni naponi savijanja σdop (N/mm2)

zrcalnog stakla 40

livenog stakla 30

emajliranog stakla ako je emajliranje direktno na površinu stakla i

- leži u vlačnoj zoni 25

- leži u tlačnoj zoni 40

6.9.2 Ventilirane vanjske obloge zidova od kaljenog stakla ESG

6.9.3 SIgurnosna ostakljenja – TRAV

264

6.9.2

Tehnički pravilnik za primjenu ostakljenja koja čuvaju od pada u dubinu (TRAV)

Verzija siječanj 2003.

Sadržaj 1 Područje primjene 2 Građevinski proizvodi 3 Uvjeti upotrebe 4 Opterećenja 5 Dokaz o nosivosti pod statičkim opterećenjima 6 Dokaz o nosivosti pod udarnim (dinamičkim) opterećenjima

Prilozi A Važne površine mjesta udara B Konstruktivni prijedlozi, ispitivanjima potvrđene ograde kategorije B C Vrijednosti napona za pojednostavljeni dokaz izračuna sigurnosti od udara

prema poglavlju 6.4 D Dopuštena odstupanja od pravokutnih oblika pri ostakljenjima potvrđenim

ispitivanjem udara E Upute za određivanje vrijednosti napona u prilogu C (informativno)

1 Područje primjen

1.1 Tehnički pravilnik vrijedi za sljedeće mehanički učvršćena ostakljenja ako služe i za to da štite ljude na radnoj površini od bočnog pada u dubinu. Pri tome se najmanja razlika u visini određuje s obzirom na odgovarajući županijski pravilnik o gradnji. Regulira:

- Vertikalna ostakljenja prema "Tehničkom pravilniku upotrebu linijski učvršće-nih ostakljenja", objavljenom u DIBt 6/1998 (TRLV), kojima se po tim pravilima, zbog njihove zaštitne funkcije od pada u dubinu određuju dodatni zahtjevi; do-zvola za upotrebu u stavku 1.5 TRLV za ostakljenja čiji gornji rub leži maksi-malno 4 m iznad radne površine ne vrijedi za ostakljenja koja štite od pada u dubinu.

- Nosiva staklena ograda s neprekinutim rukohvatom - Ispune ograda od stakla, koje moraju odgovarati zahtjevima prema TRLV ili

TRAV ili ispune ograda od stakla koje moraju ispunjavati samo zahtjeve prema TRAV, npr. točkasto učvršćene ispune ograda u unutrašnjosti zgrade.

U posebnim uvjetima upotrebe (npr. na nogometnim stadionima) ili pri poveća-noj opasnosti od udara (npr. transport teškog tereta, zaključna rampa ispred ostakljenja itd.) zahtijevane su dodatne mjere (npr. upotreba viših opterećenja na ručicu, odnosno prečku, odvodnik udara itd).

265

6.9.3

1.2 Ostakljenja koja štite od pada u dubinu po ovom se pravilniku dijele u tri katego-rije (vidi i slučajeve u prilogu A):

Kategorija A Linijski učvršćena vertikalna ostakljenja u smislu TRLV, koja nemaju nikakvu no-

sivu prečku ili ispred postavljene ručice prema pravilima gradnje na traženoj visini za preuzimanje horizontalnog opterećenja. Rubovi ostakljenja moraju biti zaštićeni od udaraca učvršćenjem (npr. stup, prečka, susjedna stakla) ili pomo-ću direktno susjednih građevinskih dijelova (npr. stijene ili stropovi).

Kategorija B Nosiva staklena ograda, linijski učvršćena na donjem rubu, u konstrukciji, čija

su pojedina stakla povezana pomoću nasađenog neprekidnog rukohvata. Osim zaštite gornjeg ruba staklene ograde rukohvat mora osigurati siguran prijenos planiranog horizontalnog opterećenja u visini nosača (opterećenje nosača), i to čak i pri lomu jednog elementa ograde.

Kategorija C Ostakljenja koja štite od pada u dubinu, ne služe za prijenos horizontalnog op-

terećenja u visini nosača i odgovaraju jednoj od sljedećih skupina: C1: Ispuna ograde točkasti ili linijski učvršćena na najmanje dvije suprotno leže-

će strane. C2: Ostakljenja linijski učvršćena na najmanje dvije suprotno ležeće strane u

smislu TRLV ispod nosača koji je namješten u visini ručice ograde i prenosi opterećenja.

C3: Ostakljenja kategorije A ispred kojih je postavljena prečka za prijenos opte-rećenja na traženoj visini po građevinskom pravilniku.

2 Građevinski proizvodi

2.1 S obzirom na primjenjive staklene proizvode vrijedi stavak 2 TRLV-a. Lijepljena sigurno-sna stakla (VSG) moraju odgovarati popisu pravila gradnje A, dio 1, red. br. 11.8. Osim toga mogu se koristiti takvi stakleni proizvodi koji su pomoću opće građevinsko-inspek-cijske dozvole dopušteni isključivo za upotrebu u okviru TRLV (npr. djelomično kaljeno staklo, borosilikatno staklo). Debljine pojedinih stakala za izradu lijepljenog sigurno-snog stakla VSG međusobno mogu odstupati maksimalno za faktor 1,5. Za izradu VSG mogu se koristiti i vrste stakla koje imaju opću građevinsko-inspekcijsku dozvolu isklju-čivo za primjenu u okviru TRLV.Termički prednapregnuto borosilikatno staklo s općom građevinsko-inspekcijskom dozvolom mogu se koristiti u ovom tehničkom pravilniku za područja primjene ESG-a.

2.2 Za sva područja primjene u kojima odredbe nadzora gradnje predviđaju za upotre-bu TRLV kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem ESG-a (ESG-H-a) po popisu pravila gradnje A, i za ostakljenja za zaštitu od pada po ovom tehničkom pravilniku predviđen ESG-H, iako će se jedinstveno koristiti pojam ESG.

266

6.9.3

2.3 Nosivi dijelovi držača staklene konstrukcije (stup, prečka, sidrenje na zgradi itd.) mo-raju odgovarati predmetnim tehničkim građevinskim propisima.

2.4 Svi korišteni materijali moraju biti, ako polazimo od stručnog servisiranja i održavanja, trajno postojani na utjecaje (npr. hladnoća, temperaturna kolebanja, UV-zračenje, od-govarajuća sredstva za čišćenje i postupci čišćenja, kontaktni materijali).

3 Uvjeti upotrebe

3.1 Ovaj tehnički pravilnik ograničen je na osnovne provjerene slučajeve primjene. Regulirane su sljedeće varijante izvedbi:

Kategorija A - Jednostruka ostakljenja od VSG. - Izolacijska ostakljenja: za stranu koja je okrenuta u smjeru udara (strana napa-

da) izolacijskog ostakljenja, zbog opasnosti od oštećenja može se upotrijebiti samo VSG, ESG ili lijepljeno staklo od ESG-a.

- Ako je strana napada izolacijskog ostakljenja od VSG-a, za vanjsko staklo se mogu upotrijebiti svi stakleni proizvodi prema 2.1. Ako strana napada nije od VSG-a, vanjsko staklo mora biti od VSG-a.

Kategorija B Može se koristiti samo VSG.

Kategorija C - Sva jednostruka ostakljenja kategorije C su u VSG izvedbi. Odstupanja se

mogu izvesti kod jednostrukog ostakljenja kategorije C1 i C2 kod linijskog učvršćenja u ESG-u sa svih strana. Za staklo izolacijskog ostakljenja, koje je okrenuto u smjeru napada, može se koristiti samo ESG ili VSG. Za izolacijska ostakljenja kategorije C3, s obzirom na korištene staklene proizvode, vrijede zahtjevi kategorije A.

- Za vanjsko staklo izolacijskog ostakljenja kategorija C1 i C2 mogu se koristiti svi stakleni proizvodi od stavka 2.1.

3.2 Slobodni rubovi rubno učvršćenih ispuna ograda moraju biti zaštićeni od ne-namjernih udaraca preko konstrukcije ograde ili susjednih stakala. Može se poći od zadovoljavajuće zaštite rubova ako na području stakla mjera između susjednih stakala ili susjednih građevinskih dijelova ne premašuje udaljenost od 30 mm. Kod ispuna ograda učvršćenih preko bušenih rupa od VSG-a zaštita rubova nije potrebna.

3.3 Rupe su dozvoljene samo na staklima od VSG od ESG od. VSG od TVG.

3.4 Osim toga, i za staklene ograde i ispune ograda vrijede uvjeti upotrebe prema TRLV, odsjek 3. 1. 1 i 3.1.4 do 3.1.6.

267

6.9.3

4 Opterećenja

4.1 Karakteristične vrijednosti opterećenja na ostakljenja koja štite od pada u dubi-nu (npr. vjetar, horizontalno opterećenje u visini nosača ili ukratko: opterećenja nosača itd) mogu se preuzeti iz važećih tehničkih građevinskih propisa. Pri izo-lacijskim ostakljenjima osim toga se uzimaju u obzir i razlike tlaka između zatvo-renog volumena plina i okolnog zraka iz temperaturnih i atmosferskih kolebanja pritiska, kao i promjene visine između mjesta izrade i mjesta ugradnje u skladu s TRLV (stavak 4.2).

4.2 Pri dokazivanju izolacijskih ostakljenja pod istovremenim opterećenjem vjetra (w) i opterećenjem nosača (h), mogu se zanemariti dodatni zahtjevi iz razlika tla-ka (d) prema stavku 4.1. Nadalje u ovom slučaju za osnovu, umjesto potpunog prekrivanja, može se uzeti najnepovoljnija varijanta od obje kombinacije slučaja opterećenja za dimenzioniranje konstrukcije ostakljenja.

• w „+” h/2 • h „+” w/2

Osim toga se i opterećenje nosača, kao i opterećenje vjetra mogu potpuno pre-kriti opterećenjem iz razlike tlaka:

• h „+” d • w „+” d

4.3 Osim projektiranih statičkih opterećenja prema stavku 4.1, mora biti dokazana i dovoljna nosivost konstrukcije ostakljenja pri udarcu, odnosno naletu ljudi (vidi stavak 6). Pri dokazivanju sigurnosti od udarca, opterećenja prema stavcima 4.1 i 4.2 ne moraju se prekrivati.

5 Dokaz nosivosti pod statičkim opterećenjima

5.1 Za ostakljenje i nosivu konstrukciju uvijek treba izračunati nosivost optereće-nja s kombinacijama opterećenja po stavcima 4.1 i 4.2. Dopušteni naponi na savijanje za korištene staklene proizvode preuzimaju se iz TRLV (vidi tablicu 2, vertikalna ostakljenja) ili, pri staklenim proizvodima s općom građevinsko-teh-ničkom dozvolom, iz potvrde o dozvoli. Za dokaz nosive konstrukcije ostakljenja vrijede predmetni tehnički propisi. Deformacija, odnosno savijanje, koje nastu-pa zbog statičkog opterećenja, ograničava se tako da je osigurana upotreblji-vost ostakljenja koja čuva od pada u dubinu. Za ostakljenja iz područja primje-ne TRLV-a uzimaju se obzir navedena ograničenja savijanja za opterećenja po stavku 4 ovog tehničkog pravilnika.

5.2 Pri računskim dokazima obuhvaćaju se svi utjecaji koji su važni za držače i osta-kljenja pomoću dovoljno preciznih računskih modela.

268

6.9.3

5.3 Pri dimenzioniranju izolacijskih ostakljenja pod statičkim opterećenjima sta-vaka 4.1 i 4.2, može se iskoristiti veza unutarnjeg i vanjskog stakla preko volu-mena plina koji se nalazi u međuprostoru između stakala. Za ostakljenja linijski učvršćena sa svih strana pod ravnomjerno podijeljenim opterećenjem, može se upotrijebiti približan postupak TRLV. Vezivanje unutarnjeg i vanjskog stakla u izolacijskom ostakljenju pri neravnomjerno podijeljenom opterećenju (npr. op-terećenje nosača) pri učvršćenju koje nije sa svih strana, preračunava se sva-ki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir krutost stakala i opće jednakosti plina. Savijanje izolacijskih ostakljenja ograničava se tako da se unutarnje i vanjsko staklo pod planiranim statičkim opterećenjem ne dodiruju.

5.4 Pri dokazivanju stabilnosti VSG ostakljenja pod statičkim opterećenjem prema 4.1 i 4.2, s obzirom na lijepljeni spoj, postupa se na odgovarajući način u skladu s TRLV.

5.5 Posebni dokazi za staklene ograde kategorije B

5.5.1 Osim dokaza o projektiranom stanju, za staklene ograde kategorije B istražuju se i utjecaji oštećenja željenog elementa ograde (i lom zadnjih, odnosno krajnjih stakala). Tu se mora dokazati da je neprekinuti rukohvat sposoban prenijeti op-terećenja nosača, pri potpunom ispadu jednoga od elemenata ograde, na su-sjedne elemente, krajnje stupove ili sidrenje na zgradi. Za dokazivanje oštećene konstrukcije ograje za ostakljenje se može uzeti 1,5x vrijednost prema stavku 5.1 dopuštenog napona savijanja. Za dokaze rukohvata, krajnjih stupova, vezne konstrukcije i sidrenja konstrukcije na zgradu uzimaju se u obzir predmetni teh-nički građevinski propisi.

5.5.2 Ako pojedina stakla u smjeru dužine ograde imaju maksimalnu međusobnu udaljenost 30 mm, pri dokazivanju prema 5.5.1 može se poći od činjenice da se, uvjetovano udarcem, lomi samo staklo u VSG koje je okrenuto prema sigurno-snoj prometnoj površini. Na neosiguranim kutovima ograde ili rubovima zadnjih stakala, koji nisu učinkovito osigurana krajnjim stupovima, masivnim građevin-skim radovima ili trajno pričvršćenim profilom za zaštitu rubova, pri dokazivanju prema 5.5.1 treba poći od toga da je došlo do potpunog loma predmetnog ele-menta ograde.

6 Dokaz nosivosti pod udarnim opterećenjima

6.1 Dokaz dovoljne nosivosti ostakljenja i njihovog direktnog učvršćenja (npr. pri-čvrsna letvica, privijanje itd.) pri udarnim opterećenjima može se alternativno voditi stavcima 6.2, 6.3 ili 6.4. Pri dokazivanju sigurnog sidrenja konstrukcije ostakljenja na zgradu uzimaju se u obzir predmetni tehnički građevinski propi-si.

269

6.9.3

6.2 Eksperimentalni dokaz

6.2.1 Ispitivanja u nastavku mogu provoditi samo kontrolne ustanove koje su priznate za ovaj nadzor gradnje. Kontrolna ustanova može ocijeniti koje se varijante trebaju provjeriti ako treba ocijeniti nosivost pod udarnim opterećenjima različitih varijanti izvedbi. Kontrolna ustanova mora ocijeniti i osnovnu prikladnost držača stakla. U kontrolnom izvješću potrebno je detaljno opisati sastav i izvedena ispitivanja. Kon-trolna ustanova, pri ocjenjivanju ostakljenja koja štite od pada u dubinu, na osnovi prenosivih rezultata kontrole može odlučiti ne izvoditi eksplicitna ispitivanja građe-vinskih dijelova ili dijelove ispitivanja.

6.2.2 Za eksperimentalno dokazivanje nosivosti pod udarnim opterećenjima konstrukcije ostakljenja prema stavku 4.3 služi ispitivanje njihalom s dvostrukom gumom (težina: 50 kg, pritisak gume: 4,0 bara) u skladu s EN 12600. Ovisno o kategoriji ostakljenja,

u tablici 1 dani su podaci o visini spuštanja njihala.

6.2.3 Izradom ispitnog uzorka mora se osigurati da se nosivo ponašanje originalne kon-strukcije (uključujući i podkonstrukciju) održava tako da bude sa sigurne strane. Za statičke dokaze ne smije se koristiti pozitivno djelujuće brtvljenje i mora se, uz iznim-ku rubnog brtvljenja izolacijskog stakla, odvojiti od ispitivanja njihalom. Ako pomoću ispitivanja treba odrediti i dovoljnu nosivost okvira i okova, nužno je potrebno pro-vjeriti originalnu konstrukciju. Dopuštena je provjera na mjestu ugradnje, na origi-nalnoj konstrukciji. Kontrolna ustanova određuje koji dijelovi konstrukcije se mogu i dalje koristiti nakon izvedbe ispitivanja s njihalom.

6.2.4 Kontrolna ustanova za ispitivanja, s obzirom na vrstu i način učvršćenja ostakljenja, određuje dva do tri mjesta udarca s obzirom na ograničenja prema prilogu A i s ci-ljem maksimalnog opterećenja stakla i držača (npr. u blizini pričvršćenja, na slobod-nom rubu stakla, sredini stakla, na kraju konzolnog učvršćenja). Ispitivanje se izvodi pri sobnim uvjetima. Pri ispitivanjima na licu mjesta kontrolna ustanova odlučuje o tome jesu li klimatski uvjeti ispitivanja valjani.

6.2.5 Sigurnost od udarca nije potrebno dokazivati za stakla čiji najmanji svijetli otvor iz-među nosivih građevinskih elemenata (npr. masivni dijelovi zgrade, stupovi, prečke itd.) iznosi najviše 300 mm za kategoriju A, od. 500 mm za kategorije B i C.

6.2.6 Kontrolna ustanova određuje, s obzirom na vrstu konstrukcije, broj staka-la za ispitivanje. U pravilu s ispituju dva stakla za svaku varijantu izvedbe.Na svakom udarnom mjestu izvodi se najmanje jedan njihajni udarac. Nakon svakog nji-hajnog udarca treba pregledati cijelu konstrukciju na trajne deformacije, odnosno ošte-ćenje veza (npr. vijci, zavari). U slučaju da se pronađe trajno oštećenje ili veće popuštanje

Tablica 1: Visina spuštanja njihala

Kategorija A Kategorija B Kategorija C900 mm 700 mm 450 mm

270

6.9.3

konstrukcije, mora se ponovo postaviti planirano stanje ispitivanja. Dovoljna nosivost, koja se očuvala na konstrukcijama ostakljenja koje su oštećene u ispitivanju provjerava se dodatnim ispitivanjem njihalom s visinom ispuštanja od 100 mm. Taj udarac mora biti na istom mjestu na kojem je udarac njihala izazvao oštećenje konstrukcije.

6.2.7 Ispitivanje njihajnog udarca smatra se uspješnim ako udarno tijelo ne probuši osta-kljenje ili ga ne istrgne iz učvršćenja, ako ne otpadnu djelići koji mogu ugroziti radnu površinu. Nakon ispitivanja njihalom VSG ostakljenja u skladu s EN 12600 ne smiju imati nikakve pukotine širine otvora veće od 76 mm. Jednostruka vanjska stakla izo-lacijskih ostakljenja pri ispitivanju njihalom ne smiju se slomiti.

6.2.8 Pri izolacijskim ostakljenjima kategorije A, čije unutarnje staklo je od ESG-a, vanjsko staklo (na strani pada) od VSG-a mora samo izdržati visinu spusta njihala od 450 mm, i ako se unutarnje staklo od ESG-a pri ispitivanju visine pada njihala od 900 mm nije slomilo.

6.3 Ostakljenje s ispitanom i tehnički dokazanom sigurnošću od udara

6.3.1 Za konstrukcije ostakljenja opisane u stavcima 6.3.2 do 6.3.4, koje štite od pada u dubinu, nisu potrebni dokazi o nosivostima pod udarnim opterećenjem zbog do-stavljenih iskustava pri ispitivanjima.1

6.3.2 Konstruktivni uvjeti za primjenu tablice 2 na linijski učvršćena ostakljenja

a) Dubina učvršćenja stakla pri učvršćenju sa svih strana ne smije biti manja od 12 mm. Pri dvostranom linijskom učvršćenju najmanja dubina učvršćenja iznosi 18 mm.

b) Ako se ostakljenje u smjeru udarca uskladištava pomoću pokrivnih letvica, one moraju biti dovoljno krute i od metala. Pokrivne letvice pričvršćuju se metalnim vijcima na nosivu konstrukciju na udaljenosti od najviše 300 mm. Karakteristična snaga momenta privijanja (5 % fraktalno, 75 % vjerojatnost izjave, upravljano ispi-tivanje s 5 mm/min) pri pričvršćenju mora iznositi najmanje 3 kN. U slučaju manjih udaljenosti između vijaka, mogu se koristiti pričvršćenja manje nosive snage ako je dokazano da posljedična nosiva snaga direktnog pričvršćenja stakla nije ma-nja od statičkog zamjenskog opterećenja od 10 kN/m. Dokaz o dovoljnoj nosivo-sti učvršćenja stakla vodi se pomoću opće građevinsko-inspekcijske dozvole.

c) Drugi okvirni sustavi smatraju se dovoljno nosivima ako udarno opterećeni naslon učvršćenja stakla izdrži statičko zamjensko opterećenje od 10 kN/m. Dokaz se može izračunati ako je to moguće u okviru tehničkih građevinskih propisa (okvir je sastavljen od uređenih građevinskih proizvoda i postoje poznate norme dimen-zioniranja za nadzor gradnje). Alternativno se dokaz može izvesti ispitivanjima u ovlaštenoj ustanovi za nadzor gradnje u okviru opće građevinsko-inspekcijske dozvole. Karakteristična nosiva snaga (5 % fraktalno, 75 % vjerojatnost izjave) mora iznositi najmanje 10 kN/m (upravljano ispitivanje s 5 mm/min).

1 Opisane konstrukcije su posljedica rezultata ispitivanja koja su DIBt-u dostavile različite strane. Svakom korisniku po-sebno prepušta se dokazivanje eksplicitnih ispitivanja za odstupajuće i eventualno ekonomičnije konstrukcije.

271

6.9.3

d) Ostakljenja moraju biti pravokutna i ravna i ne smiju biti oslabljena otvorima i izre-zima. Dopuštena odstupanja od pravokutnog oblika dana su u prilogu D.

e) Međuprostor između stakala za izolacijska ostakljenja mora iznositi najmanje 12 mm i najviše 20 mm.

f) Vrijednosti debljine stakla i folije navedene u tablici 2 mogu se prekoračiti. Umjesto VSG od float stakla može se upotrijebiti VSG od TVG jednake deblji-ne. Pojedina stakla u VSG ne smiju imati nikakve površinske obrade koje bi mogle izazvati manju čvrstoću stakla (npr. emajliranje).

Tablica 2: Sastav stakala s dokazanom sigurnošću od udarca

Kat. Vrsta Linijsko

učvršćenjeŠirina [mm] Visina [mm] Sastav stakla [mm]

(iznutra* prema van)min. maks. min. maks.

1 2 3 4 5 6 7 8

A

IZO Sa svih strana

500 1300 1000 2000 8 ESG/ MSP/ 4 SPG/ 0,76 PVB/ 4 SPG




1100 1500 2100 2500 5 SPG/ 0,76 PVB/ 5 SPG/ MSP/ 8 ESG






Jedno-struko

Sa svih strana

500 1200 1000 2000 6 SPG/ 0,76 PVB/ 6 SPG

500 2000 1000 1200 6 SPG/ 0,76 PVB/ 6 SPG

500 1500 1000 2500 8 SPG/ 0,76 PVB/ 8 SPG

500 2500 1000 1500 8 SPG/ 0,76 PVB/ 8 SPG

1200 2100 1000 3000 10 SPG/ 0,76 PVB/ 10 SPG

1000 3000 1200 2100 10 SPG/ 0,76 PVB/ 10 SPG

300 500 500 3000 6 SPG/ 0,76 PVB/ 6 SPG

C1i

C2

IZOSa svih strana



Dvostrano,gore i dolje

1000 pol. 500 1000 6 ESG/ MSP/ 5 SPG/ 0,76 PVB/ 5 SPG

Jedno-struko

Sa svih strana 500 2000 500 1000 5 SPG/ 0,76 PVB/ 5 SPG


1000 pol. 500 800 6 SPG/ 0,76 PVB/ 6 SPG

800 pol. 500 1000 5 ESG/ 0,76 PVB/ 5 ESG

800 pol. 500 1000 8 SPG/ 1,52 PVB/ 8 SPG


500 800 1000 1100 6 SPG/ 0,76 PVB/ 6 SPG

500 1000 800 1100 6 ESG/ 0,76 PVB/ 6 ESG

500 1000 800 1100 8 SPG/ 1,52 PVB/ 8 SPG

C 3IZO Sa svih strana



Jedno-struko

Sa svih strana 500 1500 1000 3000 5 SPG/ 0,76 PVB/ 5 SPG

(Napomena: statički dokazi s opterećenjima prema stavcima 4.1 i 4.2 uvijek se vode posebno!)* S "iznutra" smatra se strana naleta pri ostakljenju, a s "vani" smatra se strana pada ostakljenja IZO: Izolacijsko stakloMSP: Međuprostor, najmanje 12 mmSPG: Zrcalno staklo (Float-staklo)ESG: Kaljeno staklo od zrcalnog staklaPVB: Polivinil-butiral folija

272

6.9.3

6.3.3 Konstrukcijski uvjeti za primjenu tablice 3, ostakljenja kategorije C1 učvršćenih točkasto, putem otvora

Vijcima i obostranim okruglim podloškama za prianjanje u području uglova sta-kla pričvršćene pravokutne ispune ograda (maks. visina: 1,0 m) u unutrašnjosti objekata (nikakva projektirana statička poprečna opterećenja) od VSG stakla. Vijci i podloške, odnosno matice za prianjanje su od čelika. Udaljenost rubova otvora u staklu od ruba stakla mora iznositi od 80 do 250 mm. Ostakljenja mo-raju biti pravokutna i ravna i ne smiju, osim otvora za pričvršćivanje, biti oslablje-na nikakvim dodatnim otvorima ili izrezima. Podloške za pričvršćivanje moraju prekrivati otvor u staklu za najmanje 10 mm. Direktan kontakt između podlo-žaka za pričvršćenje, učvršćenjem i staklom mora se spriječiti odgovarajućim međuslojevima. Svaki držač stakla mora biti izrađen za statičko opterećenje od najmanje 2,8 kN. Treba se pridržavati podataka za sigurnosna lijepljena stakla VSG navedena u tablici 3. Dopuštena odstupanja od pravokutnog oblika dana su u prilogu D. Pojedina stakla u VSG ne smiju imati nikakvu površinsku obradu koja bi mogla izazvati smanjenje čvrstoće (npr. emajliranje).

6.3.4 Konstrukcijski uvjeti za primjenu tablice 4 za ograde kategorije B

Za VSG stakla, rukohvate i konstrukciju na učvršćenju stakala moraju se izvesti statički dokazi predviđeni u stavku 5.5. Shematski prikaz u prilogu B pokazuje te osnovne konstrukcijske podatke uzete u obzir za primjenu u tablici 4. Ostakljenja moraju biti pravokutna i ravna i ne smiju, osim otvora za pričvršćivanje, biti osla-bljena nikakvim dodatnim otvorima ili izrezima. Treba se pridržavati podataka za si-gurnosna lijepljena stakla VSG navedena u tablici 4 Pojedina stakla u VSG ne smiju imati nikakve površinske obrade koje bi mogle izazvati manju čvrstoću stakla (npr. emajliranje). Dopuštena odstupanja od pravokutnog oblika dana su u prilogu D.

Tablica 4: Podaci za lijepljena sigurnosna stakla VSG za kategoriju BŠirina [mm] Visina [mm]

Sastav stakla [mm]Minimalno Maksimalno Minimalno Maksimalno

4 5 6 7 8

500 2000 900 1100 ≥ ( 10 ESG/ 1,52 PVB/ 10 ESG)

500 2000 900 1100 ≥ ( 10 TVG/ 1,52 PVB/ 10 TVG)

Tablica 3: Podaci za ispune ograda od VSG stakla učvršćena točkasto, putem otvoraUdaljenost između učvršćenja * u mm Promjer okrugle podloške

u mmSastav stakla u mm

Minimalno Maksimalno

500 1200 ≥ 50 ≥ ( 6 ESG/ 1,52 PVB/ 6 ESG )

500 1600 ≥ 70 ≥ ( 8 ESG/ 1,52 PVB/ 8 ESG )

500 1600 ≥ 70 ≥ ( 10 TVG/ 1,52 PVB/ 10 TVG )

* mjerodavna udaljenost između točkastih držača

273

6.9.3

6.4 Dokaz o sigurnosti od udarca pomoću tablica napona

6.4.1 Za linijski učvršćena pravokutna jednostruka ostakljenja, opterećena udarnim opte-rećenjima prema stavku 6.2.2 u prilogu C, u tabelarnom su obliku dana maksimalna opterećenja savijanja i vlaka za visinu spuštanja njihala od 450 mm određena račun-skim ispitivanjima. Vrijednosti napona, koje nastupaju pri visini spuštanja njihajnog tijela od 900 mm dobivaju se množenjem vrijednosti u tablici s faktorom 1,4.

Napomena: Na osnovi debljine stakla određene prema tablicama u prilogu C mogu odstu-pati od tablice 2 koja sadrži podatke dobivene na osnovi iskustava iz ispitivanja. Upute o literaturi za primijenjene računske postupke dane su u informativnom prilogu E.

6.4.2 Opći konstrukcijski podaci i ograničenja:

- Sva ostakljenja moraju odgovarati osnovnim podacima iz ovog pravilnika. - Ostakljenja moraju biti učvršćena linijski, u smislu TRLV - Konstrukcije ostakljenja moraju odgovarati podacima u stavcima 6.3.1 i 6.3.2. - PVB-folija sigurnosnog lijepljenog stakla VSG mora biti debljine najmanje 0,76

mm. - Izolacijska ostakljenja kategorije A u osnovi su izrađena kao VSG/ VSG, ESG/

VSG ili VSG/ ESG (uvijek iznutra/izvana). - Te najmanje mjere stakla, dane u tablicama C1 i C2 (prilog C) ne smiju biti ma-

nje, a najveće mjere stakla ne smiju biti veće. - Vrijednosti u tablicama ne smiju se prenositi na druge načine učvršćenja.

6.4.3 Izvođenje dokaza

Treba dokazati da se neće prekoračiti dane dopuštene vrijednosti maksimalnog napona savijanja i vlaka u staklu, određene pomoću tablica u prilogu C i stavku 6.4.4. Pri tome treba uzeti u obzir sljedeće uvjete:

- Ovisno o kategoriji ostakljenja, vrijede visine spuštanja njihala, dane u stavku 6.2.2.

- Primjena tablice C2 (dvostrano učvršćenje) ograničena je na ostakljenja kate-gorija C1 i C2.

- Izolacijska ostakljenja moraju biti učvršćena sa svih strana. - Stakla učvršćena sa svih strana s omjerom stranica većim od 3:1, tretiraju se

kao dvostrano učvršćena. - Strana napada izolacijskog ostakljenja opterećuje se punom projektiranom visinom

spuštanja njihala, ne uzimajući u obzir utjecaj vanjskog stakla. Vanjsko staklo u izo-lacijskom ostakljenju u pravilu se ispituje visinom spuštanja njihala od 450 mm.

- Razlika tlaka između zatvorenog volumena plina i okolnog zraka izazvana tem-peraturnim i atmosferskim kolebanjem, kao i promjene visine između mjesta izrade i mjesta ugradnje u skladu s TRLV (stavak 4.2) kod dokaza o naponima ne treba se uzimati u obzir.

- Međuvrijednosti u tablici prema prilogu C mogu se linearno interpolirati.

274

6.9.3

6.4.4 Dopušteni naponi

Pri udarnim opterećenjima za float staklo (SPG), djelomično kaljeno staklo (TVG) i kaljeno sigurnosno staklo (ESG), ne smiju se prekoračiti sljedeći naponi savijanja:

- SPG: 80 N/mm2

- TVG: 120 N/mm2

- ESG: 170 N/mm2.

Napomena: Ovdje navedeni "dopušteni naponi" vrijede samo za kratkoročni utjecaj udar-ca njihala prema stavku 6.2 ovog pravilnika.

Prilog ARelevantne površine mjesta udara

Mjesta udara ispitivanja njihanja ograničavaju se prema opisu u nastavku. Pri tome treba uzeti u obzir da pri ispitivanju njihalom u području ruba relevantnih površina, te-žište udarnog tijela mora ležati na graničnoj liniji. Ako se donji rub ostakljenja ne nalazi na visini tla, i dalje su mjerodavne udaljenosti od tla.

1. Udaljenost do učvršćenja (linijska ili točkasta): ≥ 250 mm2. Udaljenost od tla: ≥ 500 mm3. Udaljenost od tla (kategorija A): ≤ 1500 mm

Višina nosilca

Steklo 1 Steklo 2

Višina nosilca

Višina nosilca

Primjer kategorija A

Primjer kategorija C1

Primjer kategorija B

Primjer kategorija C2 Primjer kat. C3

Sve mjere u mm

275

6.9.3

Prilog B

Konstrukcijski podaci na osnovi ispitivanja dopuštenih ograda, kategorija B

Konstrukcijske značajke rukohvata:

• Nosivi U-profil s bilo kakvim nenosivim nastavkom ili nosivi metalni rukohvat s integriranim U-profilom

• Sprječavanje kontakta između stakla i metala pomoću tlačno čvrstih elastomernih traka umetnutih u U-profil (udaljenost pribl. 200 do 300 mm)

• Veza rukohvata sa staklima pomoću ispune praznog prostora koji je ostao u U-profilu i to brtvenim materi-jalom prema DIN 18 545-2, skupina E

• Dubina učvršćenja stakla u U-profil ≥ 15 mm

Konstrukcijske značajke učvršćenja:

• Visina učvršćenja ≥ 100 mm• Lim rukohvata od čelika (debljina ≥ 12 mm)• Udaljenost između vijaka ≤ 300 mm• Podloška na donjem rubu stakla• Tuljac od umjetne mase oko vijaka• Otvori u staklu centralno na lim rukohvata (25 mm ≤ d

≤ 35 mm);• U uzdužnom smjeru neprekinuti međuslojevi od tlačno

čvrstog elastomera• Učvršćenje stakala može se izvesti i preko dovoljno

krutih drugih pričvrsnih konstrukcija

Shematski prikaz,nije u mjerilu

276

6.9.3

Prilog C

Vrijednosti napona za pojednostavljeno računsko dokazivanje sigurnosti udara prema stavku 6.4

Napomena: Ostakljenje prema tablicama C1 i C2 može se ugraditi vertikalno ili horizontalno. Na-poni pri visini spuštanja njihala od 900 mm određuju se množenjem vrijednosti iz tablica s fakto-rom 1,4.

Tablica C 2: Maksimalni kratkotrajni naponi u N/mm2 pri visini spuštanja njihala od 450 mm pri dvostranom učvršćenju

L1 u m 1,0 1,0 1,5 1,5

L2 u m 1,0 ≥ 2,0 1,0 ≥ 2,0

Deb

ljina

sta

kla

t u m

m

6 240 223 226 195

8 192 183 167 157

10 159 155 129 126

12 136 134 110 105

14 107 105 99 94

15 96 94 94 89

16 87 85 89 85

20 62 60 75 71

22 52 50 65 61

24 44 43 58 54

27 36 34 49 45

30 26 28 43 39

38 19 19 31 28

L1: Dužina slobodnog rubaL2: Dužina učvršćenog rubat: Debljina stakla (za VSG: t je zbroj debljina pojedinih stakala)

Tablica C 1: Maksimalni kratkotrajni naponi u N/mm2 pri visini spuštanja njihala od 450 mm pri linijskom učvršćenju sa svih strana

L1 u m 1,0 1,0 1,5 1,5 1,5 2,0 2,0 2,0

L2 u m 1,0 2,0 1,0 2,0 3,0 2,0 3,0 4,0

Deb

ljina

sta

kla

t u m

m

6 184 188 197 193 194 192 193 1928 154 159 163 157 158 151 152 151

10 133 141 140 134 135 129 129 13212 95 106 104 95 97 93 93 9514 81 93 91 84 85 82 82 8415 74 86 84 81 82 76 76 7716 67 79 76 77 79 70 69 7120 37 45 44 50 52 48 46 4722 33 40 39 45 48 44 44 4424 29 36 35 40 43 40 40 4127 23 28 28 32 35 33 34 3530 17 21 20 24 26 25 27 28

L1, L2 – Bočna dužina ostakljenjat – debljina stakla (za VSG: t je zbroj debljina pojedinih stakala)

277

6.9.3

Prilog D

Dopuštena odstupanja od pravokutnog oblika pri ostakljenjima dopuštenim na osnovi udarnih ispitivanja

Sigurnost udara navedenih pravokutnih ostakljenja u tablici 2, tablici 3, tablici 4 i pri-logu C vrijedi kao odgovarajuća. To se može odnositi i na kategorije B, C1 i C2 i onda kada su pravokutna ostakljenja, koja su na osnovi udarnih ispitivanja dopuštena, tran-sformirana u oblik paralelograma tako da se očuvaju potporni odnosi predstavljenih podataka u nastavku. Dokaz o nosivosti statičkim opterećenjem zbog te se olakšice ne mijenja.

Kategorija C1 Kategorija C2

Kategorija B

Raspon l

Visi

na h

Visi

na h

Učv

ršće

ni ru

b

Učv

ršće

ni ru

b

Učv

ršće

ni ru

b

Visi

na h

Visi

na h

Raspon l

278

6.9.3

Prilog E (informativno)

Upute za određivanje vrijednosti napona u prilogu C

Pomoću sredstava moderne tehnike računanja mogu se simulirati i kompleksni dina-mički postupci. U svrhu istraživanja [1], [2] pokazano je da su izmjereni signali udara (rastezanja, akceleracije) u vrlo dobroj suglasnosti s tranzitnim nelinearnim izračunima po metodi konačnih elemenata. Ti podaci, dobiveni iz istraživanja, upotrijebljeni su za razvoj jednostavnih tablica za dimenzioniranje. Područje primjene tih tablica je, u okviru ovog tehničkog pravilnika, ograničeno na područje iskustva, koje je osigurano ispitivanjima.

U načelu se mogu ispitivati svi potporni i dimenzijski odnosi pomoću numeričkih simu-lacija. Te analize, koje postavljaju velike zahtjeve na primijenjene programske sustave i na stupanj obrazovanja korisnika, pružaju dragocjene spoznaje posebno za načelne studije izvedivosti, optimiziranje konstrukcija ili planiranje ispitivanja. Detaljnije upute o postupcima i kalibriranju modela za računanje vidljivi su iz [1] i [2].

Literatura[1] Deutsches Institut für Bautechnik (Hrsg.) / Njemački institut za građevinsku tehniku

Wörner, J.-D.; Schneider, J. (Autoren): Abschlussbericht zur experimentellen und rechne-rischen Bestimmung der dynamischen Belastung von Verglasungen durch weichen Stoß; TU Darmstadt/ Deutsches Institut für Bautechnik, 2000.*

Wörner, J.-D.; Schneider, J. (Autoren): Završno izvješć uz eksperimentalne i računske odredbe dinamičkog opterećenja ostakljenja pod mekim udarom; TU Darmstadt/ Njemački institut za građevinsku tehniku, 2000*

[2] Deutsches Institut für Bautechnik (Hrsg.) / Njemački institut za građevinsku tehniku

Völkel, G.E.; Rück, R. (Autoren): Untersuchung von vierseitig linienförmig gelagerten Scheiben bei Stoßbelastung; FMPA Baden-Württemberg/ Deutsches Institut für Bautechnik, 1999.*

Völkel, G.E.; Rück, R. (Autoren): Istraživanja četverostrano linijsko učvršćenih stakala pri opte-rećenju od udara;

FMPA Baden-Württemberg/ Njemački institut za građevinsku tehniku, 1999*

* Izvor:

Fraunhofer-Informationszentrum Raum und Bau, Postfach 80 04 69, 70504 Stuttgart, Tel.0711/9702524

Fraunhofer informacijski centar – prostor i gradnja, Postfach 80 04 69, 70504 Stuttgart, Tel.0711/9702524

279

6.9.3

Od kolovoza 2006. na raspolaganju je konačna verzija "Tehničkog pravilni-ka za izračunavanje i izvedbu točkasto učvršćenih ostakljenja" TRPV (Technis-chen Regeln für die Bemessung und die Ausführung punktförmig gelagerter Ver-glasungen TRPV). Pravilnik regulira do-pušteno područje primjene, dopuštene

vrste stakala, uvjete upotrebe, utjecaje, kao i dokaze razine zaštite i upotreblji-vost.

Uz poštivanje pravilnika, pri planiranju i izvedbi nije potrebno dokazivati svaki po-jedinačni slučaj.

6.9.4 Točkasto učvršćena ostakljenja - TRPV

Tehnički pravilnik za dimenzioniranje i izvedbu točkasto učvršćenih ostakljenja (TRPV)

Završno izdanje, kolovoz 2006.

1 Područje primjene

1.1 Tehnički pravilnik za dimenzioniranje i izvedbu točkasto učvršćenih vertikalnih i nadglavnih ostakljenja navedenih u nastavku odnosi se isključivo na aspekte stabil-nosti i prikladnosti za upotrebu. Vertikalnim ostakljenjima, u smislu ovog tehničkog pravilnika, smatraju se sva ostakljenja maksimalnog nagiba 10° prema okomici (vidi i točku 5). Nadglavnim ostakljenjima, u smislu ovog tehničkog pravilnika, smatraju se sva ostakljenja s nagibom većim od 10° prema okomici (vidi i točku 6).

1.2 Građevinski zakonski zahtjevi vezani za protupožarnu zaštitu, zaštitu od buke i toplinsku zaštitu, kao i zahtjevi drugih mjesta ostaju izuzeti iz ovog pravilnika. Pravilnik se također ne odnosi na pravila prema DIN 18516-4:1990-021.

1.3 Ovaj tehnički pravilnik vrijedi samo za konstrukcije ostakljenja pri kojima su sva stakla učvršćena isključivo pomoću mehaničkog držača posebnog oblika.

1.4 Za ostakljenja, koja štite od pada u dubinu, za ostakljenja za hodanje i za uvjetna ostakljenja za hodanje, odnosno djelomična ostakljenja za hodanje (npr. u svr-hu čišćenja), moraju se uzeti u obzir dodatni zahtjevi.

1.5 Stakla se smiju raspoređivati samo pojedinačno. Pojedinačno u ovom slučaju znači da svako staklo ima planirana opterećenja prema vlastitoj težini, tempe-raturnim opterećenjima i poprečnim opterećenjima koja na njega djeluju (npr.: vjetar, snijeg). Podkonstrukcija mora biti dovoljno kruta sama po sebi.

1 DIN 18516-4:1990-02 Obloga vanjskog zida, ventilacija straga; kaljeno sigurnosno staklo; zahtjevi, dimenzioniranje, kontrola

280

6.9.4

1.6 Držači, koji drže rub ostakljenja u obliku slova U, u nastavku će se označavati kao rubni držači (slika 4). Držač s dvije kružne matice, koje su međusobno po-vezane svornjakom, koji ide kroz pretežno cilindrični otvor, opisuje se kao držač s kružnim maticama (slika 3). Držači s kružnim maticama, koji se ne mogu pred-staviti nadziranim poznatim tehničkim građevinskim odredbama (npr.: držač s kružnim maticama s kuglastim ili elastomernim zglobovima), trebaju opću gra-đevinsko-inspekcijsku dozvolu ili europsku tehničku dozvolu.

1.7 Gornji rub ostakljenja može ležati maksimalno 20 m iznad terena. Maksimalne dimenzije stakala su 2500 mm x 3000 mm.

2 Građevinski proizvodi

2.1 Kao stakleni proizvodi mogu se koristiti: a) Lijepljeno sigurnosno staklo (VSG) prema popisu građevinskih pravila A (BRL

A), dio 1, red. br. 11.8 od ESG prema BRL A, dio 1, red. br. 11.8 od ESG-H prema BRL A, dio 1, red. br. 11.4.2.

b) VSG od djelomično kaljenog stakla (TVG) prema općim građevinsko-inspek-cijskim dozvolama

c) Izolacijsko ostakljenje učvršćeno pomoću rubnog držača prema BRL A, dio 1, red. br. 11.5.2, 11.6 i 11.7 s najmanje jednim staklom od VSG prema a) ili b). Drugo staklo mora biti od VSG prema a) ili b) ili od ESG-H prema BRL A, dio 1, red. br. 11.4.2.

Pri upotrebi staklenih građevinskih proizvoda s oznakom CE prema usklađenim normama, moraju se uzeti u obzir eventualno dane određene aktualne nadzor-ne odredbe iz popisa građevinskih odredaba i popisa građevinskih pravila.

Površine otvora moraju biti glatke i bez žljebova. Pomak rubova, kao posljedica dvostranog bušenja, ne smije biti veći od 0,5 mm. Rubovi otvora moraju se ski-nuti pod kutom od 45° od 0,5 do 1,0 mm (kratka dužina kraka) i to s obje strane stakla.

2.2 Debljine stakala u sigurnosnom lijepljenom staklu VSG mogu međusobno od-stupati najviše za faktor 1,5. Uz to, nazivna debljina folije, koja je korištena za proizvodnju VSG stakla od polivinil-butirala (PVB), mora iznositi najmanje 0,76 mm.

2.3 Svi upotrijebljeni materijali moraju biti, polazeći od stručne brige i održavanja, trajno postojani na UV zračenje, vodu, sredstva za čišćenje i temperaturne pro-mjene od -25 °C do +100 °C. Elastični međuslojevi (crni EPDM = etilen-propi-len-dien-kopolimer, silikon), a tuljci (POM = polioksimetilen, PA 6 = poliamid) moraju biti kompatibilni sa svim materijalima s kojima dolaze u kontakt. Njihova sposobnost apsorbiranja vlage mora biti ispod 1 %. Čvrstoća Shore-A elastič-nih međuslojeva prema DIN 53505 mora biti između 60 i 80.

281

6.9.4

2.4 Točkasti držač mora biti od nehrđajućeg čelika i mora odgovarati općoj građe-vinsko- inspekcijskoj dozvoli (vidi Z-30.3-6) i biti odgovarajuće klase otpornosti od korozije, najmanje klase II.

3 Opći zahtjevi

3.1 Konstrukcije ostakljenja oblikuju se tako da se stakla, uz poštivanje građevin-skih praktičnih tolerancija, mogu bez problema montirati te da pri ugradbenim uvjetima (utjecaj težine, temperatura, pomaci nosive konstrukcije) ne dolazi do kontakta između više stakala ili s drugim čvrstim građevinskim dijelovima.

3.2 Svako pojedino staklo, pomoću elastičnih međuslojeva, u odnosu na stavak 2.3, pričvršćuje se na dovoljno krutu, nosivu potpornu konstrukciju koja odgovara teh-ničkim građevinskim odredbama tako da je po obliku učvršćena u svim smjerovi-ma.

3.3 Sva upotrijebljena stakla moraju biti ravna, prije i nakon ugradnje.

3.4 Slobodni rub stakla može stršati maksimalno 300 mm iz površine koja se ra-sprostire unutar držača za staklo (skica slika 1).

3.5 Savijanje ostakljenja je ograničeno poštivanjem zahtjeva navedenih u točki 4, na 1/100 odnosne potporne udaljenosti.

Slika 1: Skica usijedanja stakla

Primjer 1

≥ 80 mm i ≤√2. 300mm

Vidi i stavak 3.6

≥ 80 mm i ≤ 300mm

≥ 8

0 m

m i

≤ 3

00m

m

Legenda

Ograničenje unutarnje površine

Rub stakla

Staklena ploča

Rubni držač

Linijski ležaj

Točkasti držač u izbušenom otvoru

≥ 80 mm i≤√2. 300mm

≥ 80 mm i≤300mm

≥ 8

0 m

m i

≤30

0mm

≥ 80 mm i≤300mm

≥ 80 mm i ≤ 300mm

Primjer 2

282

6.9.4

3.6 Otvori se smještaju tako da se za-drži širina stakla najmanje 80 mm do slobodnog ruba, a i do susjed-nih otvora. Nadalje, ta udaljenost u području kuta stakla do ruba stakla mora iznositi najmanje 80 mm i do sljedećeg ruba najmanje 100 mm (slika 2).

3.7 Kružni držač mora imati kružne matice obostrano okruglog oblika, najmanjeg promjera 50 mm. Pomoću odgovarajućih konstruktivnih mjera (npr.: odabir pri-kladnih promjera tuljaca) mora se trajno osigurati dubina učvršćenja stakla naj-manje 12 mm (slika 3). Debljina stijene tuljca mora iznositi najmanje 3 mm.

3.8 Svako, isključivo točkasto učvršćeno, VSG staklo mora se učvrstiti s najma-nje tri točkasta držača. Najveći uklju-čeni kut između tri točkasta držača ra-širenog trokuta ne smije premašivati 120 stupnjeva (slika 5).

3.9 Za pričvršćenje ostakljenja služe na-vojni spojevi koji se osiguravaju odgo-varajućim mjerama od odvijanja.

Slika 5: Skica definicije kuta točkasto učvr-šćenih VSG stakala

Slika 2: Udaljenosti do ruba otvora

≥ 80 mm i≤300mm

≥ 80 mmRub stekla

Rub izbušenog otvora kružnog držača

≥ 1

00 m

m i

≤30

0mm

Slika 3: Skica presjeka kružnog držača

Lijepljeno sigurnosno staklo

Kružne matice

≥ 50 mm

Kružne matice

TuljacElastomer Dubina učvršćenja stakla min. 12 mm

Slika 4: Skica presjeka rubnog držača

Lijepljeno sigurnosno staklo

Elastomer

Dubina učvršćenja stakla min. 25 mm

283

6.9.4

4 Opterećenja, dokaz o stabilnosti i dokaz o prikladnosti za upotrebu

4.1 Stabilnost i prikladnost za upotrebu ovdje reguliranih konstrukcija ostakljenja do-kazivi su izračunom. Korištena opterećenja vidljiva su iz tehničkih građevinskih odredaba.

4.2 Pri računskom određivanju za dimenzioniranje odgovarajućih opterećenja osta-kljenja i držača za staklo moraju se uzeti u obzir svi važni utjecaji (npr.: koncentra-cija napona po rubovima otvora, ekscentričnosti, pomaci podkonstrukcije, čvr-stoća pojedinih međuslojeva podlošci i tuljaca, granična temperatura od -20 °C do +80 °C itd.). Odabrani statički model i postupak izračunavanja (npr.: metoda konačnih elemenata) mora obuhvaćati opterećenja koja nastupaju tako da budu sigurna. Svi nedovoljno osigurani uvjeti izračuna pokrivaju se pomoću inženjer-skog promatranja graničnog primjera (npr.: upotreba fiksnih umjesto pomičnih učvršćenja). 2

4.3 Pri dokazivanju ne smije se koristiti nikakav pozitivno djelujući spoj lijepljenja izme-đu pojedinih stakala VSG-a od. rubni spoj izolacijskih ostakljenja. U svim slučaje-vima u kojima se učinak spoja može pokazati kao negativan za rezultate mjerenja (npr.: pri izolacijskim ostakljenjima s klimatskim opterećenjem), dodatno se istra-žuje granični slučaj spoja lijepljenja.

4.4 Pri dokazima o stabilnosti i prikladnosti za upotrebu izolacijskih ostakljenja s rub-nim držačem dodatno treba uzeti u obzir i razlike u tlaku (ukratko: klimatska opte-rećenja) između volumena plina koji je u međuprostoru između stakala i okolne atmosfere. Temperaturne promjene, promjene geodetskog visinskog položaja između mjesta izrade i ugradnje te atmosferska kolebanja talak mogu se uzeti iz "Tehničkog pravilnika za upotrebu linijski učvršćenih ostakljenja" (TRVL).

4.5 Maksimalni dopušteni napon na savijanje i vlak za korištene vrste stakala uzimaju se iz TRLV i u slučaju VSG-a od TVG-a i iz odgovarajuće opće građevinsko-in-spekcijske dozvole.

4.6 Dovoljna nosivost držača za staklo mora biti računsko dokaziva s obzirom na teh-ničke propise o gradnji, opću građevinsko-inspekcijsku ili europsku tehničku do-zvolu.

2 Vidi i dopune uputa u DIBt odredbama, 6/2004: "Dimenzioniranje točkasto učvršćenih ostakljenja s verificiranim mode-lima konačnih elemenata"

284

6.9.4

5 Dodatni zahtjevi za vertikalna ostakljenja

5.1 Dubina učvršćenja stakla u rubne držače mora iznositi najmanje 25 mm. Pri-hvatna površina stakla mora, na svakom držaču i sa svake strane, biti najmanje 1000 mm2.

5.2 Dozvoljena je upotreba kombinacija linijskog učvršćenja prema TRLV i toč-kastog učvršćenja. Pri tome su dopuštena odstupanja od odredbe 3.8 i dva točkasta držača mogu se zamijeniti jednim linijskim učvršćenjem. Nadalje je dopuštena i, osim izolacijskih ostakljenja, izrada otvora na ostakljenju za pričvr-šćivanje pokrivnih letvica.

6 Dodatni zahtjevi za nadglavna ostakljenja

6.1 Za jednostruka ostakljenja koristi se VSG od TVG-a od stakala jednake debljine (najmanje 2x6 mm) i PVB-folije na-zivne debljine najmanje 1,52 mm.

6.2 Unutarnja površina koja je ogra-ničena točkastim držačima (slika 6) ne smije biti oslabljena drugim otvorima, otvorima ili izrezima, već samo otvorima za točkaste držače koji leže iznutra.

6.3 Moraju se upotrijebiti držači s kruž-nim maticama u skladu sa stavkom 3 (slika 3).

6.4 Maksimalni dopušteni razmak između podupirača, s dokazivom mogućnošću ostatka nosivosti pri ravnomjerno raspoređenoj težini snijega do 1,0 kN/m2: vidi tablicu 1.

Napomena: Ova tablica ni u kom slučaju ne zamjenjuje potrebne statičke dokaze.

Tablica 1: Strukture stakala s dokazanom sposobnošću preostale nosivosti pri pravokutnom potpornom rasteru.Promjer kružne matice

u mmMinimalna debljina stakla

TVG u mmUdaljenost između

potpora u mm u smjeru 1Udaljenost između

potpora u mm u smjeru 2

70 2 x 6 900 750

60 2 x 8 950 750

70 2 x 8 1100 750

60 2 x 10 1000 900

70 2 x 10 1400 1000

Kod stakala koji odstupaju od pravokutnog oblika, pri pozivanju na tablicu 1 mjerodavan je ocrtani pravokutnik.

Slika 6: Unutarnje područje točkasto učvršćenog nadglavnog ostakljenja

Ograničenje za unutarnje područje

Kružni držač

≥ 8

0 m

m i

≤ 3

00m

m ≥ 80 mm

285

6.9.4

Pojam sigurnosnog stakla obuhvaća širo-ku paletu proizvoda koji se zbog radi veće preglednosti dijele u dvije skupine:• Stakla (ostakljenja) za aktivnu sigur-

nost. U ovu skupinu spadaju stakla za zaštitu od požara, provale, pucnjeva iz oružja i opasnih zračenja, stakla za ho-danje ...

• Stakla (ostakljenja) za pasivnu sigur-nost. To su ostakljenja onih dijelova zgrada u kojima bi komadi stakla pri lomu mogli ozlijediti ljude i gdje bi pri lomu stakla postojala opasnost od pada u dubinu.

Njemački standard DIN 58 125 određuje da su sigurnosna stakla samo ona koja se pri lomu zbog prekoračenja udarne čvr-stoće ili čvrstoće na savijanje na raspa-daju na oštre djeliće.

Standard EN 12 600 određuje uvjete is-pitivanja udarne čvrstoće stakla pomoću njihala. Staklo, koje se nakon udarca te-reta, spuštenog s određene visine, raz-bija na male, neopasne djeliće ili se slo-mljeni djelići ne odvajaju od podloge, ne predstavlja potencijalnu opasnost za lju-de. S obzirom na oblik slomljenih djelića, standard određuje tri tipa stakla:

• Tip A: staklo se lomi u više dijelova, među njima ima i komada veće površi-ne. Svi komadi imaju oštre rubove (pri-mjerice float staklo).

• Tip B: staklo se lomi na više komada koji ostaju međusobno povezani (pri-mjerice lijepljeno staklo - VSG)

• Tip C: staklo se razbija na mnogo, rela-tivno neopasnih, djelića (kaljeno staklo - ESG).

Iz opisa se vidi da kriterije za sigurnosno staklo ispunjava samo kaljeno i lijepljeno staklo te staklene opeke. Sigurnosno sta-klo može biti i obično staklo, ako je pre-svučeno odgovarajućom folijom.

Inače se za ostakljivanje mogu koristiti sljedeće vrste stakala:

Float staklo (EN 572-2) i ornamentno sta-klo (EN 572-5)

Oba stakla zbog niske čvrstoće na savi-janje loše podnose horizontalna opte-rećenja i zato nisu prikladni za upotrebu tamo gdje se zahtijeva veća prometna sigurnost.

Žičano (polirano) staklo (EN 572-3)

To je bezbojno ili obojano liveno staklo u koje se tijekom postupka proizvodnje umeće točkasto lemljena žičana mre-ža. Žičano staklo nakon loma djelomič-no može zadržati staklene djeliće, ali je usprkos tome zbog stršećih komada opasnost od ozljeda relativno velika. To staklo ima malu udarnu čvrstoću, zato popušta pri većim opterećenjima (nalet čovjeka). Žičano staklo može prijevreme-no popustiti i zbog korozije kao posljedice različitih koeficijenata rastezanja stakla i žičanog pletiva. Zbog nabrojanih zna-čajki žičano staklo ne uvrštava se među sigurnosna stakla. Njegova upotreba na komunikacijskim putovima dopuštena je tek iznad visine od 200 cm. Žičano staklo pod određenim uvjetima možemo koristi-ti i za nadglavna ostakljenja i kao ispunu za ograde (vidi Katalog sigurnosnih osta-kljenja).

6.9.5 Staklo i sigurnost

286

6.9.5

S obzirom na različite stupnjeve opasnosti, ostakljenja se mogu podijeliti u tri klase:1. Ako je pri lomu stakla vjerojatnost ozlje-

da minimalna, ocjenjuje se da je ugro-ženost mala.

2. Ako komadi slomljenog stakla mogu izazvati tjelesne ozljede, govori se o povećanoj opasnosti.

3. U slučajevima kada postoji opasnost od pada kroz slomljeno staklo, ocjenju-je se da je ugroženost velika.

Za ostakljenja s minimalnim stupnjem opasnosti može se koristiti obično (zrcal-no ili ornamentno) i žičano staklo.

Pri ostakljenjima iz druge ili treće kla-se moraju se koristiti sigurnosna stakla. Među ostakljenjima iz prve i druge klase, usprkos prividno jasnom razgraničenju, nema oštre granice, zato se, uz posebne mjere u mnogim slučajevima kada bi se inače morala ugraditi sigurnosna stakla, mogu iskoristiti obična stakla.

Najčešće mjere, kojima se učinkovito sprečava neposredni dodir sa staklom:• najmanje 20 cm ispred stakla postavlja

se ograda visine najmanje 1 m;• polica iznad parapeta ispod prozora

duboka je najmanje 20 cm i postavljena na visini najmanje 80 cm;

• ispred stakla je zaštitna mreža;• pristup staklu s unutarnje strane one-

mogućavaju posude za cvijeće;• pristup s vanjske strane je otežan jer je

ostakljenje postavljeno iza prepreke od grmlja ili niskog raslinja.

Kaljeno staklo (EN 12150) i djelomično kaljeno staklo (EN 1863) opisano je u po-glavljima 5.7 i 5.8.

Iako djelomično kaljeno staklo zbog ka-rakteristika uvrštavamo u obično i kaljeno staklo, ono još uvijek ima premalu udarnu čvrstoću pa se među sigurnosna stakla uvrštava samo u slučajevima kada dva takva stakla čine lijepljeno (VSG) staklo. Jednostruko djelomično kaljeno stakla ne smije se koristiti za nadglavna, odno-sno prometno ugrožena ostakljenja.

Lijepljeno staklo (EN 14449) opisano je u poglavlju 5.9.

Na ovom mjestu treba naglasiti da je li-jepljeno staklo sastavljeno od (u pravilu) dva stakla koja mogu biti različite debljine (koeficijent 1,5), a samo VSG-stakla za nadglavna ostakljenja moraju imati sime-tričnu strukturu.

Stakla s folijom standardne debljine 0,38 mm mogu se koristiti (ne uvijek) samo za vertikalna ostakljenja. Pri nadglavnim ostakljenjima (krovovima) obvezna je upotreba stakala s dvostrukom folijom debljine 0,76 mm.

Staklene opeke su šuplja tijela, sastav-ljena od dva ili više elemenata dobivena stiskanjem staklene slitine. Rubovi ele-menata tijesno su povezani (zataljeni), zato je tijelo hermetički zatvoreno. Opeke su otporne i na udarce lopte, a mogu se koristiti i kao protupožarna zaštita.

287

6.9.5

Sportske dvorane, dvorane za tjelovježbu, igre i višenamjenske dvorane DIN 18032-1

Stijene u središnjim prostorima moraju biti izrađene od stakla koje je otporno na udarac lopte. Za stakla dimenzija do 2000 x 4000 mm prikladno je kaljeno staklo de-bljine 8 i 10 mm. Ako je staklo postavljeno samo kao dekorativna obloga, dopušte-ne su fuge širine 8 mm.

Staklo za zaštitu od udarca lopte DIN 18032-3

Staklo mora biti otporno na udarce ruko-metne lopte težine 425 g koja leti brzinom od 60 km/h ili na udarce hokejske pločice težine 156 g. Staklo, koje nema atest ve-zan za otpornost na udarce hokejske plo-čice, prema tom kriteriju vrijedi samo kao uvjetno sigurno. Staklo, koje je otporno na udarce lopte (i hokejske pločice), ne predstavlja nužno i odgovarajuće rješe-nje za prometnu sigurnost.

Sportske dvorane; prostori za squash DIN 18038

Prikladno je samo kaljeno staklo debljine 12 mm.

Posebno pri planiranju ostakljenja prosto-ra u kojima se kreću pretežno mladi, osim odredaba iz gore navedenih smjernica treba poštivati još neke dodatne upute.

Upute za škole:

• Ostakljenja koja sežu do poda moraju biti izrađena od sigurnosnog stakla naj-manje do visine 2 m.

• Obično float staklo može se koristiti: - kada je pristup staklu otežan ogra-

dom visine najmanje 1 m, koja je po-stavljena 20 cm ispred stakla;

- kada je pristup staklu otežan para-petom koji je ispod prozora visine najmanje 80 cm i dubine najmanje 20 cm (na primjer polica iznad radijato-ra);

- pokraj ormara i vitrina u nastavnim kabinetima;

- ako ostakljenje leži iza zelene zaštitne zone (primjerice iza gustog grmlja).

Staklena vrata i druge ostakljene površi-ne, koje se nalaze uz prometne površine, moraju biti označene tako da su lako pre-poznatljive.

To se može postići:• postavljanjem prečke• postavljanjem parapeta• vidljivim oznakama.

Otvori između pojedinih stakala u ogra-dama ne smiju biti šira od 12 cm, a udalje-nost između ograde i zaštićenim područ-jem ne smije biti šira od 4 cm.

Ostakljivanje prostora za djecu i mlade

288

6.9.5

Sažetak

V prethodnim poglavljima pokušali smo dati presjek kroz mnoge standarde, smjernice i pravilnike kojima se u Slove-niji, a prvenstveno u Europi regulira pro-blematika zaštite ljudi u onim slučajevima kada bi zbog direktnog dodira sa staklom mogla biti ugrožena njihova sigurnost. U njima se nalaze odredbe o tome kako treba odabrati odgovarajuću vrstu stakla, kako se određuje njegova debljina i način ugradnje. Međutim, ni u jednom doku-mentu nije sažeto navedeno koje staklo treba odabrati za točno određen gra-đevinski element i za konkretni stupanj ugroženosti.

Zato smo mi u REFLEXU, uzimajući u ob-zir tuđa i vlastita iskustva, sastavili katalog sigurnosnih ostakljenja u kojemu se za većinu mogućih situacija navode podaci o svim mogućim izvedbama ostakljenja.

Katalog ima isključivo informativnu svrhu. Pravilnost odabranog rješenja potrebno je u svakom pojedinom slučaju potražiti i u odgovarajućim institucijama. U tablica-ma u nastavku navedena su jednostruka ostakljenja i ostakljenja izolacijskim sta-klom.

Upute za bazene

Ostakljenja uz prometne površine, koja sežu do poda, moraju biti izrađena od si-gurnosnog stakla najmanje do visine 2 m. Ta odredba ne vrijedi ako je pristup staklu onemogućen ogradom ili posudama za cvijeće.

Vrata s ostakljenim površinama, moraju biti prepoznatljivo označena, primjerice obostranom prečkom (ručkom).

Upute za dječje vrtiće:

• Ostakljenja cijele stijene moraju biti ba-rem do visine 2 m izrađena od sigurno-snog stakla.

• Obično float staklo smije se koristiti u slučajevima kada je pristup staklu ote-žan:- ogradom barem 1 m visine koja je

postavljena 20 cm ispred stakla;- parapetom ispod prozora koji je visi-

ne barem 80 cm i dubine barem 20 cm (primjerice polica iznad radijato-ra).

• Ostakljene površine koje sežu gotovo do poda moraju biti posebno označe-ne.

• Njihajna vrata nisu dopuštena.• Ograde, osim prozorskog parapeta,

moraju biti visoke barem 1 m.• Staklene stubišne ograde moraju biti

projektirane i izrađene tako da djeca ne mogu pasti kroz njih, puzati po nji-ma, sjediti na njima ili klizati po njima.

• Otvori među pojedinim staklima u ogra-dama u jednom smjeru ne smiju biti širi od 12 cm, a udaljenost između stakla i zaštićenim područjem ne smije biti šira od 4 cm.

289

6.9.5

Katalog sigurnosnih ostakljenja

Vertikalno ostakljenje bez zaštite od pada u dubinu

Primjeri korištenja Float ESG1 ESG-H VSG od NapomenaFloat ESG2 TVG

Prozori iznad parapeta

Izlozi Zbog nedorečenih pravilnika preporučuje se minimalna debljina float stakla od 10 mm, odnosno 12 mm VSG.

Ostakljenja do poda3 Na primjer prozorska vrata.

Ograda zaštićena od buke TRLV

Staklena vrata

Ventilirana fasada DIN 18516-4Upotreba VSG stakla samo s općom građevinskom dozvolom ili DPP.

Lijepljene staklene fasade iznutra ETAG 002 "Strukturna ostakljenja (SSGS)"

izvana

Točkasto učvršćene fasade ES U skladu s općom građevinskom dozvolom ili DPP.Upozorenje: po novom TRPV samo VSG od ESG ili TVG!

IZO

1 Pažnja! Po novom TRLV ESG kaljeno staklo može se ugraditi samo do visine 4 m iznad prometne površine bez mogućnosti prolaska osoba neposredno ispod ostakljenja, inače se mora upotrijebiti ESG-H!

2 Pažnja! VSG od 2 x ESG nema ostatka nosivosti nakon loma. Treba poštovati uvjete ugradnje.3 Staklo iz tablice Ostakljenja u zgradama s posebnom namjenom pri upotrebi ima prednost.

Horizontalna ostakljenja


Krovni prozori Samo stanovi i prostori slične upotrebe (primjerice hotelske sobe i uredi) svijetle površine (unutarnja mjera okvira) < 1,6 m2 inače vidi horizontalno ostakljenje.

Horizontalno ostakljenje gore TRLV

dolje Ostala stakla ako se odgovarajućim mjerama spriječi padanje većih komada stakla na komunikacijski put (na primjer mreža otvora < 40 mm)

Nadstrešnica Linijski učvršćeno prema TRLV. Točkasto učvršćeno u skladu s općom građevinskom dozvolom ili DPP. Upozorenje: po novom TRPV samo VSG od ESG ili TVG! Držači – pričvrsni elementi nisu dopušteni.

Staklene lamele Linijski učvršćeno prema TRLV. Točkasto učvršćeno u skladu s općom građevinskom dozvolom ili DPP. Upozorenje: po novom TRPV samo VSG od ESG ili TVG! Držači – pričvrsni elementi nisu dopušteni.

Stakla za hodanje TRLVU skladu s SGD ili DPP; Gornje staklo od ESG ili TVG; mora se osigurati odgovarajuća protukliznost.

2 Pažnja! VSG od 2 x ESG nema ostatka nosivosti. Posebno se moraju poštovati uvjeti ugradnje.

290

6.9.5

Ostakljenja za zaštitu od pada u dubinu


Ostakljenja po cijeloj visini(kategorija A prema TRAV)

ES TRAV

IZO Vrijedi za stakla na strani naleta; staklo suprotno od strane naleta po želji;Ako je VSG staklo sa suprotne strane od naleta, ESG na strani naleta

Staklena ograda s nasađenom ručicom(kategorija B prema TRAV)

TRAV

Ograda s linijski učvršćenom staklenom ispunom (kategorija C1 prema TRAV)

TRAVAko staklo nije četverostrano linijski učvršćeno, mora se upotrijebiti VSG. Slobodni rub mora biti zaštićen od udaraca konstrukcijom ograde ili susjednim staklom.

Ograda s točkasto učvršćenom staklenom ispunom (kategorija C1 prema TRAV)

TRAVNije potrebna zaštita slobodnog ruba.

Ograda sa staklenom ispunom učvršćenom držačima(nije regulirano prema TRAV)

U skladu s SGD ili DPP.Slobodni rub mora biti zaštićen od udaraca konstrukcijom ograde ili susjednim staklom.ESG se može upotrijebiti ako je to dopušteno prema SGD.

Ostakljenje ispod prečke(kategorija C2 prema TRAV)

ES TRAVAko staklo nije četverostrano linijski učvršćeno, mora se upotrijebiti VSG.

IZO Vrijedi za stakla na strani naleta; staklo suprotno od strane naleta po želji;Ako staklo nije četverostrano linijski učvršćeno, mora se upotrijebiti VSG.

Ostakljenje cijele visine s ručicom(kategorija C3 prema TRAV)

ES Ručice na propisanoj visini.

IZO Vrijedi za stakla na strani naleta; staklo suprotno od strane naleta po želji;Ako je VSG staklo sa suprotne strane od naleta, ESG na strani naleta.

Dvostruka fasada znotraj Unutarnja fasada vez zaštite od pada u dubinu, preporučuje se usklađivanje s inspekcijskim službama.

zunaj Vanjska fasada preuzima zaštitu od pada u dubinu.TRAV u skladu s kategorijom A ili C.

Šahtovi za podizanje TRAV i EN 81.

"Francuski balkoni"3 Građevinski element sa suprotne strane naleta na ostakljenje potpuno preuzima zaštitu od pada u dubinu.


2 Pažnja! VSG od 2 x ESG nema ostatka nosivosti nakon loma. Treba poštovati uvjete ugradnje.3 Staklo iz tablice Ostakljenja u zgradama s posebnom namjenom pri upotrebi ima prednost.

Legenda

Označavanje polja Značenje

Minimalno zahtijevana vrsta stakla

Preporučena vrsta stakla

Alternativna upotreba vrste stakla

Nedopuštena vrsta stakla

ES = jednostruko staklo;IZO = izolacijsko staklo;SGD = opća građevinska dozvola;DPP = dozvola za pojedine primjere

291

6.9.5

Ostakljenja u zgradama s posebnom namjenom


Uredi, stijene ili vrata od stakla Pravilnik o radnim mjestima

Ulazne dvorane/aule

Škole Do visine 2 m sigurnosno staklo ili dovoljna zaštita koja sprečava pristup staklu.

Dječji vrtići Do visine 1,5 m sigurnosno staklo ili dovoljna zaštita koja sprečava pristup staklu.

Bolnice/odjeli za njegu Za određena područja (na primjer stubišni prostori) i za posebnu upotrebu (primjerice specijalni odjeli za djecu).

Trgovački pasaži

Individualne trgovine Pravilnik o radnim mjestima ili dovoljna zaštita koja sprečava pristup staklu.

Parkirne kuće

Avtobusne stanice

Kupališta DIN 18361;Do visine 2 m sigurnosno staklo ili dovoljna zaštita koja sprečava pristup staklu.

Sportske dvorane DIN 18032-1; Do visine 2 m ravno, zatvoreno i bez otpadanja djelića;Sigurnost od udaraca loptom prema DIN 18032-3

Prostor za squash DIN 18038; Stakleni dijelovi stražnjeg zida moraju biti od kaljenog stakla debljine minimalno 12 mm proizvedenog prema EN 12150.


2 Pažnja! VSG od 2 x ESG nema ostatka nosivosti nakon loma. Treba poštovati uvjete ugradnje.

Unutarnje ostakljenje bez zaštite od pada u dubinu


Staklo djelomično za hodanje Po pravilu se zahtijeva DPP.Manji zahtjevi od stakla za hodanje.

Staklo za hodanje / stepenice Zahtijeva se DPP. TRLV, popis tehničkih građevinskih odredbi; dopušteni naponi u skladu s nadglavnim ostakljenjem prema TRLV; VSG s PVB folijom minimalne nazivne debljine 1,52 mm.

Stijena tuš-kabine EN 14428

Staklena vrata

Ispuna vrata

Nadsvjetla u gornjoj trećini

Staklene opeke Vrijede kao sigurnosna u slučaju loma i kao zaštita od probijanja.

Pregradne stijene ureda

Vjetrolovi1 Pažnja! Po novom TRLV ESG kaljeno staklo može se ugraditi samo do visine 4 m iznad prometne površine bez mogućnosti

prolaska osoba neposredno ispod ostakljenja, inače se mora upotrijebiti ESG-H!2 Pažnja! VSG od 2 x ESG nema ostatka nosivosti nakon loma. Treba poštovati uvjete ugradnje.

292

6.9.5

Posebna sigurnosna stakla


Protuprovalna zaštita ENV 1627

Zaštita od bačenog predmeta EN 356 A

Zaštita od udaraca EN 356 B

Neprobojna EN 1063

Protueksplozivna zaštita EN 13541

Konstrukcije od stakla


Stakleni nosač Zahtijeva se prema DPP

Cijela konstrukcija od stakla Zahtijeva se prema DPP

Posebne staklene konstrukcije Zahtijeva se prema DPP

2 Pažnja! VSG od 2 x ESG nema ostatka nosivosti nakon loma. Treba poštovati uvjete ugradnje.

Legenda

Označavanje polja Značenje

Minimalno zahtijevana vrsta stakla

Preporučena vrsta stakla

Alternativna upotreba vrste stakla

Nedopuštena vrsta stakla

ES = jednostruko staklo;IZO = izolacijsko staklo;SGD = opća građevinska dozvola;DPP = dozvola za pojedine primjere

293

6.9.5

6.9.6 Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla u građevinarstvu

Savezno udruženje cehova staklarskih obrta – HadamarSavezno udruženje mladih staklara i stolara za građevinsku stolariju – Hadamar

Savezno udruženje: veletrgovina s pločastim staklom, proizvodnja izolacijskog stakla, oplemenjivanje stakla TroisdorfSavezno udruženje industrije stakla i mineralnih vlakana – Düsseldorf

Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitetestakla u građevinarstvu

Ove smjernice sastavili suTehnički savjet Instituta za staklarski obrt i tehniku ostakljivanja – Hadamar i

Tehnički odbor saveznog udruženja: veletrgovina s pločastim staklom, proizvodnja izolacijskog stakla, oplemenjivanje stakla Troisdorf

Datum izdavanja: Lipanj 2004.

1. Područja primjene

Ove smjernice odnose se na ocjenjivanje vizualne kvalitete stakala namijenjenih upo-trebi u građevinarstvu. Ocjenjivanje se provodi po dolje opisanim načelima pomoću dopuštenih odstupanja navedenih u Tablici u točki 3.

Ocjenjuje se svijetla površina već ugrađenog stakla. Stakleni proizvodi izrađeni od stakala s nanosima, stakala obojanih u masi, stakala s netransparentnim nanosima, lijepljenim i prednapregnutim staklima (kaljenim i djelomično kaljenim) mogu se tako-đer ocjenjivati pomoću Tablice, točka 3.

Smjernica se može samo djelomično koristiti i za ocjenjivanje stakala s posebnim komponentama: za stakla s ugrađenim elementima u međuprostoru ili u sloju lijeplje-nja, za ornamentna stakla te za protuprovalna i protupožarna stakla. Ti proizvodi pro-cjenjuju se u skladu sa specifičnim značajkama ugrađenih materijala, primijenjenom tehnologijom i uputama proizvođača.

Ocjenjivanje vizualne kvalitete rubova na proizvodima od stakla nije predmet ovih Smjernica. Pri konstrukcijama kod kojih nisu sva četiri ruba u okvirima, za slobodne rubove ne primjenjuje se kriterij ocjenjivanja rubne zone. Zato kupac pri narudžbi mora upozoriti izvođača u kakve će se svrhe staklo koristiti.

Za ocjenjivanje fasadnog stakla s vanjske strane stranke se moraju dogovoriti o po-sebnim uvjetima promatranja.

2. Provjera

U pravilu je za procjenu vrijednosti odlučujući pogled kroz staklo, dakle, promatranje pozadine kroz staklo, a ne pogled na staklo. Pri tome reklamirane točke (polja) ne smi-ju biti posebno označene.

294

6.9.6

Gledano iznutra prema van ostakljenje se provjerava, u skladu s Tablicom u 3. točki, s udaljenosti od najmanje 1 metra. Staklo se promatra pri difuznoj svjetlosti (kao pri oblačnom vremenu) bez direktne sunčeve ili umjetne svjetlosti i to pod kutom koji bi bio uobičajen pri korištenju tog prostora. Ostakljenja u prostoru također se provjera-vaju pri difuznoj svjetlosti, a pri tome prostor treba biti osvijetljen kao pri normalnom korištenju. U pravilu promatrač gleda pravokutno na površinu ostakljenja. Za provjeru ostakljenja izvana (pogled na staklo izvana) uzimaju se uobičajene udaljenosti.

Uvjeti provjere i udaljenosti od stakla, koje navode standardi za pojedine proizvode, razlikuju se od njih i Smjernice ih ne uzimaju u obzir. Upute iz standarda, naime, na objektima se često ne mogu primijeniti.

3. Dopuštena odstupanja u vizualnoj kvaliteti stakla za građevinarstvoTablica je izrađena za stakla float, kaljena i djelomično kaljena, lijepljena i sigurnosna lijepljena stakla; s nanosima ili bez njih

Zone Dopuštene pogreške u jednom komadu stakla:

F

Oštećenja ili školjkasti lom na vanjskim staklenim rubovima koji ne smiju utjecati na čvrstoću stakla i premašivati širinu rubnog brtvljenja.

Školjkasti lom na unutarnjim staklenim rubovima zapunjen brtvenom masom

Broj točkastih i plošnih pogrešaka i crta je neograničen

R

Nakupine, mjehurići, točke, mrlje i slično:

Veličina stakla ≤ 1 m² maks. 4 komada s Ø < 3 mm

Veličina stakla ≤ 1 m² maks. 1 komad s Ø < 3 mm na 1 dužni metar staklenog ruba

Točkasti ostaci u međuprostoru:


Veličina stakla > 1 m² maks. 1 komad s Ø < 3 mm na 1 dužni metar staklenog ruba

Mrlje većih površina u međuprostoru:

Blijedo sive ili transparentne: maks. 1 komad ≤ 3 cm²

Ogrebotine: – dužina pojedinačne: maks. 30 mm; zbroj svih zajedno: maks. 90 mm

Vrlo tanke ogrebotine: - nisu dopuštena veća grupiranja

H

Nakupine, mjehurići, točke, mrlje i slično:


1 m² < veličina stakla ≤ 2 m² maks. 3 komada s Ø < 2 mm


Ogrebotine: – pojedinačne: maks. 15 mm; zbroj svih zajedno: maks. 45 mm

Vrlo tanke ogrebotine: - nisu dopuštena veća grupiranja

R + HMaksimalni broj dopuštenih pogrešaka jednak je kao u zoni R.Nakupine, mjehurići, točke, mrlje i sl.. u veličini od 0,5 do < 1 mm, osim pri grupiranju, dopušteni su bez ograničenja. Grupiranjem pogrešaka smatra se kada se u polju promjera ≤ 20 cm nalazi više od četiri takve pogreške.

Upute:Pogreške koje su ≤ 0,5 mm ne treba uzeti u obzir. Polja pogrešaka (svjetlosni krugovi) ne smiju biti veće od 3 mm.Lijepljeno i sigurnosno lijepljeno staklo:1. Za svako dodatno staklo u sendviču u zoni R i H broj dopuštenih pogrešaka povećava se za 50 %.2. GH-lijepljena stakla mogu imati proizvodno uvjetovanu valovitostKaljeno i djelomično kaljeno staklo, kao i lijepljena i sigurnosna lijepljena stakla od kaljenog ili djelomično kaljenog stakla:1. Lokalna valovitost na staklenoj površini (osim pri ornamentnom staklu), mjerena na udaljenosti od 300 mm, ne smije biti veća od 0,3 mm.2. Kod stakala debljine ≥ 6 mm (osim pri ornamentnom staklu), iskrivljenost izmjerena duž staklenog ruba iznosi 3 mm na 1000 mm dužine.

Ostale, npr. manje dopuštene valovitosti moraju biti dogovorene. Kod stakala kvadratnog ili gotovo kvadratnog oblika (do 1:1,5) i kod stakala debljine < 6 mm može doći i do većih odstupanja u planimetriji.

295

6.9.6

4. Opće upute

Smjernica predstavlja mjerilo pomoću kojega se ocjenjuje vizualna kvaliteta stakla za građevinarstvo. Pri prosuđivanju ugrađenog stakla mora se uzeti u obzir da uz svoje vizualne kvalitete ono ima i značajke koje su nužne za ispunjavanje njegove funkcio-nalnosti.

Tehničke vrijednosti proizvoda od stakla (npr. zvučna i toplinska zaštita, propusnost za svjetlost i sl.), koje se daju za neku njegovu određenu funkcionalnost, odnose se na stakla s uzorcima koje zahtijeva određeni standard. Pri drugim dimenzijama, drukčijim kombinacijama stakala ili zbog ugradnje, odnosno vanjskih utjecaja, dane se vrijedno-sti ili optički izgled mogu promijeniti.

Mnoge različite vrste proizvoda od stakla ne dopuštaju neograničenu upotrebu tablice u 3. točki. U nekim slučajevima moraju se uzimati u obzir i posebnosti čija je pojavnost proizvodno uvjetovana. U slučajevima poput protuprovalnih stakala pri ocjenjivanju posebnih karakteristika treba uzeti u obzir i namjenu proizvoda i mjesto ugradnje. Zato pri ocjenjivanju određenih značajki uzimamo u obzir i specifične značajke proizvoda.

4.1 Vizualne značajke proizvoda od stakla

4.1.1 Vlastita boja stakla

Svi materijali koji se koriste za izradu staklenog proizvoda, ovisno o upotrijebljenim sirovinama, imaju određenu vlastitu boju. Intenzitet boje raste s debljinom stakla. I sta-kla s dodatnim slojevima (nanosima) imaju vlastitu boju. Vlastita boja stakla pri gleda-nju na staklo, odnosno kroz njega, može biti različito raspoznatljiva. Promjene nijanse boje moguće su zbog sadržaja željeznog oksida u staklu, tehnologije nanošenja sloje-va, kao i zbog promjene debljine stakla ili različitih struktura stakala u proizvodu.

FF

h/10

h/10

FF

b/10

b/10

F

R

H

Visi

na s

takl

a

Svĳ

etla

vis

ina

h

Gla

vna

zona

Širina stakla

Svĳetla širina b

Glavna zona H

H = glavna zona(najstroži kriterĳ)

R = zona utora ostakljenjaPovršina predstavlja 10 %svĳetle širine, odnosno visine(blaži kriterĳ)

F = zona utora ostakljenjaŠirina 18 mm(osim ih rubova nemadrugog ograničenja)

296

6.9.6

4.1.2 Razlike u bojama pri nanošenju slojeva na staklo

Objektivno se razlike u boji nanosa na staklo mogu ocijeniti samo pomoću mjerenja, odnosno ocjenjivanjem tih razlika prema prethodno točno dogovorenim kriterijima (vrsta stakla, boja, izvor svjetlosti). Takvo provjeravanje ne može biti predmet ovih Smjernica.

4.1.3 Izolacijska stakla s ugrađenim ukrasnim profilima

Zbog vremenskih utjecaja (npr. fenomena dvostrukog stakla), kao i zbog stresanja ili ručno izazvanog njihanja, u staklu s ukrasnim profilima može doći do trešnje ili zvo-njenja.

Vidljivi ostaci strugotina ili djelomično oljuštena boja na mjestu rezanja proizvodno su uvjetovani.

Pri dijeljenju polja vertikalnim i (ili) horizontalnim profilima moguće je da spojevi iz-među njih nisu po pravim kutom. Odstupanja se ocjenjuju u skladu s tolerancijama ugradnje, odnosno na osnovi općeg dojma.

Odstupanje uvjetovano temperaturnim rastezanjem ne može se izbjeći.

4.1.4 Ocjenjivanje vidljivog dijela rubne zone pri izolacijskom staklu

Na vidljivom dijelu rubnog brtvljenja, dakle izvan svijetle površine stakla, na staklu ili na distanceru mogu biti vidljiva proizvodno uvjetovana obilježja.

Kada zbog konstrukcijskih zahtjeva jedan ili više rubova izolacijskog stakla nije skriven u ležištu okvira, na rubnom brtvljenju mogu biti vidljiva proizvodno uvjetovana obiljež-ja.

4.1.5 Oštećenja vanjskih površina

Pri mehaničkim ili kemijskim oštećenjima vanjskih površina stakla, koja su utvrđena nakon ugradnje, moramo potražiti uzroke za njihov nastanak. Takva odstupanja u kva-liteti možemo ocijeniti i prema tablici u točki 3.

Općenito u tim slučajevima između ostalog vrijede sljedeći standardi i smjernice:

• Tehničke smjernice za staklarstvo• VOB DIN 18 361 Izvođenje ostakljenja• Europski standardi za ocjenjivane proizvode• Upute za čišćenje stakla, koje je izdalo njemačko savezno udruženje za staklarstvoi tehnički podaci te važeće upute proizvođača za ispravnu ugradnju.

297

6.9.6

4.1.5 Fizikalna obilježja

Pri ocjenjivanju vizualne kvalitete ne uzimaju se u obzir mnoge fizikalne pojave koje se ne mogu izbjeći, a rezultati njihovih utjecaja vidljivi su na površini stakla:• Pojava interferencije• Učinak dvostrukog stakla• Pojava anizotropije• Kondenzacija vodene pare na vanjskim površinama• Ovlaživost staklenih površina

4.2 Objašnjenje pojmova

4.2.1 Pojava interferencije

Pojava interferencije svjetlosti, vidljiva u obliku spektralnih boja, može nastati na izo-lacijskim staklima sastavljenim od dva stakla kvalitete float. Optička interferencija po-javljuje se kada se u istoj točki susretnu i prekriju dva ili više svjetlosnih valova.

Manifestira se u obliku više ili manje intenzivnih pojaseva boja koji s pritiskom na staklo mijenjaju svoj položaj. Taj optički učinak još je izrazitiji zbog planparalelnosti staklenih površina. Planparalelnost površina je uvjet za postizanje optički neiskrivljenog po-gleda kroz staklo. Nastanak interferencije svjetlosti slučajan je i na njega se ne može utjecati.

4.2.2 Učinak dvostrukog stakla

U izolacijskom staklu pomoću rubnog brtvljenja hermetički je zatvoren određeni vo-lumen zraka, odnosno plina. Njegovo početno stanje ovisi o visini zračnog pritiska i temperature u vrijeme izrade te o nadmorskoj visini na kojoj je staklo proizvedeno. Ako je izolacijsko staklo ugrađeno na drugoj nadmorskoj visini ili se promijeni vrijednost jednoga od klimatskih parametara, to se manifestira u obliku konveksne ili konkavne deformacije jednoga ili oba stakla.

Posljedica tih deformacija je optička iskrivljenost pri pogledu na staklo, odnosno kroz njega.

Posebno intenzivno je iskrivljenje odbojne slike kada je pozadina stakla tamna i u slu-čaju stakala s metalnim nanosima.

Pojava je fizikalno uvjetovana.

298

6.9.6

4.2.3 Pojava anizotropije

Anizotropija je fizikalna pojava koja se primjećuje samo na toplinski obrađenom staklu i proizlazi iz njegovog značajnog raspoređivanja unutarnjih napetosti. Ovisno o kutu promatranja, prilikom gledanja pri polariziranoj svjetlosti i (ili) pri gledanju kroz polari-zirano staklo, mogu se primijetiti tamniji krugovi ili pruge.

Dio dnevne svjetlosti uvijek je u polariziranom stanju. Intenzivnost ovisi o vremenu i položaju sunca. Pri promatranju pod malim kutom takav je dvostruki lom svjetlosti još primjetniji.

4.2.4 Kondenzacija vodene pare na vanjskim površinama izolacijskim svjetlima

Vodena para može kondenzirati na staklu samo kada je njegova površina hladnija od okolnog zraka (na primjer rosa na automobilskim staklima).

Na nastanak kondenzacije utječu toplinska provodljivost (U) stakla, vlažnost zraka, kruženje zraka te unutarnja i vanjska temperatura.

Kondenzaciju pare na površini stakla, koja je okrenuta prema prostoru, može izazvati ograničavanje cirkulacije zraka. Zastoj može nastati zbog duboke prozorske police, zavjesa ili cvjetnih posuda, nepovoljnog namještaja grijaćih tijela ili zbog nedovoljne ventilacije.

Na površini stakla visoke toplinske izolacije, koja je orijentirana prema okolici, može doći do kondenzacije vodene pare zbog visoke relativne vlažnosti u vanjskom zraku ili zato jer je temperatura okolnog zraka viša od temperature na vanjskoj površini stakla.

4.2.5 Ovlaživost staklenih površina

Ovlaživost vanjskih površina izolacijskog stakla nije uvijek jednaka. Doticaj proizvod-nih valjaka, vakuumskih hvatača, etiketa i slično može na površini stakla izazvati mini-malne promjene u strukturi. Kada su stakla vlažna, na tako promijenjenim površinama lom svjetlosti je drugačiji i vidljivi su tragovi otisaka. Kada se staklo osuši, ti tragovi nestaju.

299

6.9.6

6.9.7 Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete emajliranog i tiskanog stakla

Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvaliteteemajliranog i tiskanog stakla

Izdavači:Savezno udruženje za pločasto staklo: trgovina, proizvodnja izolacijskog stakla i oplemenjivanje

Strukovno udruženje za konstrukcijsko staklarstvoDatum izdavanja: Ožujak 2002.

1. Područja primjene

Smjernice su namijenjene ocjenjivanju vizualne kvalitete (djelomično ili po cijeloj povr-šini) emajliranog ili sitotiskom tiskanog kaljenog stakla.

Kako bi se zajamčila kvaliteta i omogućilo ispravno prosuđivanje, proizvođač mora biti precizno upoznat s područjem primjene. U prvom redu mora imati informacije o sljedećem:• gdje će se staklo koristiti u interijeru ili eksterijeru• je li potreban HS-Test• hoće li se staklo ugraditi tako da će biti moguć pogled na njega s obje strane (pre-

gradne stijene)• hoće li biti s leđne strane direktno osvijetljeno • kakva treba biti obrada rubova, odnosno hoće li se svi rubovi umetati u profil • je li namijenjeno za umetanje u izolacijsko, odnosno lijepljeno staklo• gdje se nalazi referentna točka

Ako se emajlirana ili tiskana stakla koriste u lijepljenom ili izolacijskom staklu, ocjenjuje se svako staklo posebno (kao jednostruko staklo).

2. Objašnjenja – upute – pojmovi

2.1 Stakla emajlirana po cijeloj površini

Emajl se može različitim tehnikama nanijeti po cijeloj površini stakla. Budući da se boja emajla uvijek ocjenjuje kroz neemajliranu površinu stakla, mora se uzeti u obzir da na dojam utječe i vlastita boja stakla.

Emajlirano staklo može se koristiti samo tako da se emajlirana strana nikada ne ispo-stavlja vanjskim utjecajima; dakle, na poziciji 2 ili više.

Iznimke su samo stakla za interijer i ona koja dopušta proizvođač.

O primjeni na područjima gdje je moguć pogled kroz staklo (mogućnost promatra-nja s obje strane), nužan je dogovor s proizvođačem. Ovisno o tehnologiji koju koristi proizvođač, na staklu mogu biti vidljive promjene i posebnosti. One su opisane u na-stavku.

300

6.9.7

2.1.1 Nanošenje boje pomoću valjaka

Gumeni valjak sa žljebom nanosi boju na staklo koje prolazi ispod njega. Pod uvjetom da je staklo apsolutno planparalelno, raspodjela boje je homogena, ali je točno odre-đivanje njegove debljine i prekrivanja moguće samo uvjetno.

Za tu tehnologiju karakteristično je da se pri pogledu na boju iz neposredne blizine mogu primijetiti tragovi žljebova na valjku. Obično pri pogledu kroz staklo, međutim, otisci valjaka nisu vidljivi.

Treba uzeti u obzir da će se tragovi vidjeti s prednje strane ako se na poleđinu stakla, koje je emajlirano svijetlim bojama, direktno nasloniti medij (brtvila, izolacijski materi-jal, držači.).

U području primjene gdje je moguć pogled kroz ostakljenje, u pravilu nisu prikladna stakla s nanosom emajla valjcima. Budući da postoji velika vjerojatnost nastanka po-jave "zvjezdanog neba", u slučaju, kada se usprkos tome želi upotrijebiti takvo staklo, treba obaviti prethodni dogovor s proizvođačem.

Prvenstveno tik uz uzdužne strane može doći do dvostrukog prekrivanja boje, a pri tome površine rubova ostaju čiste. Pojava koja je vidljiva u obliku valovitosti, uvjetova-na je proizvodnjom.

2.1.2 Nanošenje boje postupkom nalijevanja

Staklo se pomiče kroz slap boje koji se izlijeva kroz lijevak spremnika koji se nalazi iznad njega.

Promjenom količine boje koja se izlijeva i brzine pomicanja stakla, može se dobro kon-trolirati debljina nanošenja boje. Međutim, postoji opasnost da se zbog slabe neravni-ne lijevka u uzdužnom smjeru pojave trake različitih debljina nanosa boje.

I za stakla koja se obrađuju tom tehnologijom vrijedi da je za upotrebu u području pri-mjene gdje je moguć pogled kroz ostakljenje, nužno potreban prethodni dogovor s proizvođačem.

Dvostruko prekrivanje boje tik uz uzdužne stranice pri toj je tehnologiji još izrazitije. Učinak se može ublažiti samo zahtjevnim ručnim zahvatima. Ako se za proizvod zahti-jevaju čiste površine staklenih rubova, to je moguće samo ako su rubovi polirani.

2.1.3 Nanošenje boje sitotiskom

Na horizontalnom stolu za sitotisak boja se nanosi na staklo pomoću rakle koja potiskuje boju gustu mrežastu tkaninu (sito). Gustoća mreže može utjecati na debljinu nanosa boje samo do određene mjere. Debljina boje, koja se nanosi ovim postupkom, tanja je od boje pri druga dva postupka, a njezin izgled, ovisno o odabranoj boji, proziran je ili pokriven.

301

6.9.7

I za ovo staklo vrijedi da će, ako se s poleđine direktno nasloni medij (brtvilo, izolacijski materijal, držači.), pri pogledu s prednje strane biti vidljivo i kupac se mora obavezno posavjetovati s proizvođačem.

Za tu tehnologiju su, ovisno o vrsti boje, karakteristični pojasevi (trake). One ne nastaju samo u smjeru tiskanja, već i poprečno na njega. Isto tako se, kao posljedica točka-stog čišćenja sita, na pojedinim mjestima može primijetiti slaba maglica (veo).

Površine rubova u pravilu su čiste, samo kod grubo brušenih rubova mogu nastati ne-znatni grebeni. Zbog toga je potrebna informacija o tome hoće li svi rubovi stakla biti u profilu.

Tiskanje ornamentnih stakala nježnim dekorom moguće je teoretski, ali je prije toga nužno potrebno savjetovanje s proizvođačem. Ni u kom slučaju, međutim, nije moguć tako ravnomjeran nanos boje kao kod float stakla.

2.2 Djelomično emajlirana stakla

Staklo se može djelomično emajlirati različitim postupcima. Ovdje spadaju i stakla s emajliranim rubovima. Kod tih stakala primjećuju se iste posebnosti kao one navede-ne u točki 2.1.

2.3 Stekla s tiskom

Na stakla se pomoću specifičnih dekorativnih predložaka i šablona strojno nanosi emajl boja koja se, kasnije tijekom procesa kaljenja, gravira u površinu.

U principu za ta stakla vrijede isti uvjeti kao za stakla koja su emajlirana po cijeloj po-vršini (vidi točku 2.1). Zbog tolerancija u dimenzijama stakla i sita može doći do neo-bojenih rubova.

3. Ocjenjivanje

Staklo za ocjenjivanje mora stajati ispred neutralnim i neprozirnim zaslonom. Sunčeva ili umjetna svjetlost ne smije niti padati na staklo niti prolaziti kroz njega. Ocjenjivač vizualne kvalitete emajliranog ili tiskanog stakla mora biti od njega udaljen 3 m, a smjer promatranja mora biti pravokutan, odnosno maksimalno pod kutom od 30°. Promatra se uvijek kroz površinu na kojoj nema nanosa boje. Iznimka su stakla koja će se u pri-mjeni promatrati s obje strane. Utvrđene pogreške ne smiju biti prethodno označene.

302

6.9.7

V tablicama 1 i 2 nalaze se zahtjevi vizualne kvalitete stakala:

Tablica 1:Vrste pogrešaka / Tolerancije za djelomično emajlirana, odnosno stakla emajlirana po cijeloj površini (bez dekora)

Vrste pogrešaka Glavna zona Rubna zonaMjesta s pogreškom u emajlu po jedinici*

Broj: maks. 3 mjesta, od toga nijedno ≥ 25 mm²Zbroj površina svih mjesta s pogreškama maks. 25 mm²

Širina: maks. 3 mmpojedine 5 mm

Dužina: bez ograničenja

Tanke ogrebotine(vidljive samo pri promjenjivom kutu promatranja)

dopuštene do dužine 10 mm dopuštene / bez ograničenja

Oblaci nije dopušteno dopuštene / bez ograničenja

Vodene mrlje nije dopušteno dopuštene / bez ograničenja

Grebeni boje na rubovima bespredmetno - dopušteno pri uokvirenim rubovima

- nije dopušteno pri vidljivim rubovima (uz pretpostavku da su polirani)

Dimenzijske tolerancije pri djelomično emajliranom staklu**vidi sliku 1.

ovisno o širini

širina emajla tolerancija

≤ 100 mm ± 1,5 mm

≤ 500 mm ± 2,0 mm

≤ 1000 mm ± 2,5 mm

≤ 2000 mm ± 3,0 mm

≤ 3000 mm ± 4,0 mm

≤ 4000 mm ± 5,0 mm

Tolerancija za položaj emajla **(samo pri djelomičnom emajlu)

veličina tiska ≤ 2000 mm ± 2,0 mmveličina tiska > 2000 mm ± 4,0 mm

Odstupanje u boji vidi točku 4

* Pogreške koje su ≤ 0,5 mm (zvjezdano nebo; najmanje pogreške u emajlu) dopuštene su i u pravilu se ne uzimaju u obzir.Pogreške se mogu popravljati ručno emajlom prije kaljenja ili organskim lakovima nakon kaljenja.Organski lakovi se ne smiju koristiti za popravke u rubnoj zoni kod onih stakala koja će kasnije biti ugrađena u izolacijska stakla. Popravljene pogreške ne smiju se primjećivati s udaljenosti od 3 m.

** Tolerancija položaja emajla mjeri se iz referentne točke.

Pogreške specifične za djelomično kaljeno i kaljeno staklo određene su Smjernicom za kaljeno i djelo-mično kaljeno staklo.

Pri određivanju i procjeni moraju se razdvojiti po-greške vidljive u rubnoj zoni od pogrešaka u glavnoj zoni promatranja.

* Ako na zahtjev kupca rubna zona treba biti uža ili čak sta-klo treba biti bez nje, o mogućnostima izvedbe obavezan je dogovor s proizvođačima.

303

6.9.7

Tablica 2:Vrste pogrešaka / Tolerancije za tiskana stakla (s dekorem)

Vrste pogrešaka Glavna zona Rubna zonaMjesta s pogreškom u emajlu po jedinici*

Broj: maks. 3 mjesta, od toga nijedno ≥ 25 mm²Zbroj površina svih mjesta s pogreškama maks. 25 mm²

Širina: maks. 3 mmpojedine 5 mm

Dužina: bez ograničenja

Tanke ogrebotine(vidljive samo pri promjenjivom kutu promatranja)

dopuštene do dužine 10 mm dopuštene / bez ograničenja

Oblaci ** nije dopušteno dopuštene / bez ograničenja

Vodene mrlje nije dopušteno dopuštene / bez ograničenja

Grebeni boje na rubovima bespredmetno - dopušteno pri uokvirenim rubovima

- nije dopušteno pri vidljivim rubovima (uz pretpostavku da su polirani)

Geometrija likova(veličina likova)vidi sliku 1

ovisno o dužini ruba tiskane površinedužina ruba tolerancija

≤ 30 mm ± 0,8 mm

≤ 100 mm ± 1,0 mm

≤ 500 mm ± 1,2 mm

≤ 1000 mm ± 2,0 mm

≤ 2000 mm ± 2,5 mm

≤ 3000 mm ± 3,0 mm

≤ 4000 mm ± 4,0 mmPogreške na liku Pogreške moraju biti međusobno

udaljene najmanje 250 mmbez ograničenja

Tolerancija položajadizajna ***

veličina tiska ≤ 2000 mm ± 2,0 mmveličina tiska > 2000 mm ± 4,0 mm

Odstupanje u boji vidi točku 4

* Pogreške koje su ≤ 0,5 mm (zvjezdano nebo; najmanje pogreške u emajlu) dopuštene su i u pravilu se ne uzimaju u obzir.

** Pri sitnom dekoru (otisnuta jedinica manja od 5 mm) može doći do tzv. Moireovog efekta. Zato je potreban dogovor s proizvođačem.

*** Tolerancija položaja dizajna mjeri se iz referentne točke.

Za geometrijske likove ili za tiskanje točaka ili pravokutnika manjih od 3 mm i za tisak rastera (površina tiskanja od 0 do 100 %) moraju se uzeti u obzir i sljedeće napomene:• Pri pogledu na točke, crte ili likove te veličine, s minimalnim prekidima čovjekovo oko je vrlo kritično.• Tolerancije u geometriji likova ili u razmacima između njih mjere se u desetinkama milimetra, a pri

ocjenjivanju će davati dojam kao da su to velika odstupanja.• O području primjene i mogućnostima izrade kupac se mora posavjetovati s proizvođačem.

304

6.9.7

Površina s tiskom

Površina bez tiska

ŠLX

Š

YVL

V

Slika 1dodatak Tablici 1 (dimenzijske tole-rancije pri djelomično emajliranim staklima) i Tablici 2 (tolerancije veličina likova kod tiskanim staklima)

Legenda:Š - širina staklaV - visina staklaŠL - širina emajla pri djelomičnom

emajliranju (Tablica 1) od. širina lika pri tiskanom staklu (Tablica 2)

VL - visina emajla pri djelomičnom emajliranju (Tablica 1) od. visina lika pri tiskanom staklu (Tablica 2)

X,Y - odmak motiva od. djelomično emajliranog područja od staklenog ruba (položaj motiva)

4. Procjenjivanje vrijednosti gravure u boji

Odstupanje u nijansama boje u pravilu se ne može izbjeći. Ono nastaje iz različitih uzroka na koje se ne može utjecati.

Zbog različitih utjecaja, koji su navedeni u nastavku, pri različitim uvjetima osvjetljenja ili različitim kutovima promatranja dva emajlirana stakla vidi se razlika u boji. Proma-trač može subjektivno ocijeniti razliku kao smetnju ili kao prihvatljivu.

4.1. Vrste bazičnog stakla i utjecaj boje

U pravilu se kao bazično staklo koristi float staklo. To znači da ima vrlo ravnu površinu od koje se svjetlost snažno odbija.

To staklo može na svojoj površini imati dodatno i različite nanose poput: zaštite od sunca, koja značajno povećava refleksiju svjetlosti, nanosa koji smanjuju refleksiju stakla ili ornamentna stakla sa slabim strukturnim dekorom.

Tome treba pribrojiti i vlastitu boju stakla; ona jako ovisi o debljini i vrsti stakla (obojeno u masi ili staklo kojemu je oduzeta boja).

Boja za emajliranje sastavljena je od anorganskih elemenata (pigmenata u boji). Oni definiraju krajnju boju emajla, a njihove karakteristike nikada nisu konstantne. Pigmen-ti su pomiješani s "fritom" (u principu je to staklo u prahu). Tijekom postupka kaljenja fritovi omrežavaju pigmente i spajaju se sa staklenom površinom. Tek nakon tog piro-litičkog postupka boja emajla dobiva svoj konačni izgled.

Boje su tako postavljene da se nakon što površina stakla dostigne temperaturu izme-đu 600 i 620°C, za nekoliko minuta stale u staklo. Taj "temperaturni otvor" vrlo je uzak i zato se, prvenstveno kod stakala različite veličine, pri svakom ponavljanju ciklusa teško točno ponavlja.

305

6.9.7

Uz to treba uzeti u obzir i tehnologiju nanošenja boje na staklo. Sitotiskom se boje sigurno nanose u tanjim slojevima i zato manje pokrivaju nego one koje su nanesene pomoću valjaka.

4.2. Vrsta svjetlosti pri kojoj se promatra

Svjetlosni uvjeti se, ovisno o godišnjem dobu, dobu dana i trenutnom vremenu, stalno mijenjaju. Spektralne boje iz svjetlosti koje putuju kroz različite medije (zrak, gornja površina i debljina stakla) i zatim padaju na boju u području vidljive svjetlosti (400—700 nm) imaju različitu intenzivnost.

Već na gornjoj površini se, ovisno o upadnom kutu, veći ili manji dio svjetlosti odbije. Spektralne boje, koje zatim padaju na boju emajla, pigmenti u boji djelomično reflek-tiraju, a jedan dio apsorbiraju. Zbog svega toga boje, ovisno o izvoru svjetlosti, imaju promjenjiv izgled.

4.3. Promatrač i način promatranja

Čovjekovo oko različito se odaziva na različite boje. Dok se pri plavim tonovima pri-mjećuju već vrlo male razlike, razlike u zelenim tonovima su dosta neprimjetne.

Sljedeći elementi, koji utječu na procjenu vrijednosti, su kut promatranja, veličina objekta promatranja i prvenstveno način na koji stoje objekti koje uspoređujemo.

Iz gore navedenih razloga je jasno da nije moguće objektivno ocjenjivanje i procje-na vrijednosti razlika u boji. Objektivni način procjene vrijednosti zato može biti samo mjerenje razlika u boji. Mjerenja se temelje na uvjetima (vrsta stakla, boja, svjetlost) koji su bili prethodno precizno definirani.

U slučaju da kupac zahtijeva objektivno mjerilo za procjenu vrijednosti dojma boje, u početku je potreban dogovor s proizvođačem, a u nastavku se postupak odvija slje-dećim redoslijedom:• izrađuju se uzorci s jednim ili više nijansi boja• odabire se jedna ili više boja• s kupcem se pomoću CIELAB sustava boja određuju tolerancije u odstupa-

nju boja: ∆L* < = 1,0 ∆C* < = 0,6 ∆H* < 0 0,5, mjereno pri svjetlosti D 65 (dnev-na svjetlost) s d/80 geometrija kugle, 10° normalni promatrač, sjaj uključen.Mjerenja se međusobno mogu uspoređivati ako su rezultat mjerenja kod istog pro-izvođača.

• provjeravanje mogućnosti dobavljača, ak je sposoban realizirati narudžbu u dogo-vorenim tolerancijama (opseg posla, zalihe boja.)

• kupac potvrđuje uzorak izrađen u mjerilu 1 : 1• realizacija narudžbe u dogovorenim tolerancijama

306

6.9.7

5. Ostale upute

Ostale karakteristike ovih proizvoda mogu se sumirati iz odgovarajućih europskih standarda. To su:• SIST EN 12 150 za kaljeno staklo• SIST EN 1863 za djelomično kaljeno staklo

Proizvođač pridržava pravo na odstupanja i promjene ako su one rezultat naprednije tehnike.

• Ako kupac namjerava upotrijebiti kaljeno ili djelomično kaljeno i tiskano ili djelomič-no tiskano staklo za daljnju ugradnju u lijepljeno staklo, a pritom će biti površine s bojom u lijepljenom staklu na poziciji 3 ili 4, o tome mora razgovarati s proizvođa-čem. To vrijedi prvenstveno za nanose boje kojima se imitira gravirano staklo. Taj učinak može se znatno smanjiti ili čak nestati, zbog debljine stakla, a u prvom redu zbog folije. Efekt "graviranja" zato je prikladan samo za pozicije 1 i 4.

• Na staklo se mogu nanositi i posebne boje: tzv. metalne boje, boje za protuklizni tisak ili mješavine različitih boja. O posebnostima tih boja i njihovom izgledu treba razgovarati s proizvođačem.

• Emajlirana ili tiskana stakla mogu biti samo kaljena ili djelomično kaljena stakla.• Kasnije dorade ili obrade tih stakala mogu bitno utjecati na njihove karakteristike.

Zato nisu dopuštene.• Emajlirana stakla mogu nastupiti kao jednostruko ostakljenje ili kao sastavni dio izo-

lacijskog, odnosno lijepljenog stakla. U tom slučaju korisnik mora uzeti u obzir kon-kretne upute, norme i smjernice.

• Na emajliranim staklima u izvedbi kaljenog stakla može se izvesti HS – test (kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem). Nužnost HS-testa provjerava korisnik i o tome oba-vještava proizvođača.

• Statične vrijednosti emajliranih stakala manje su od vrijednosti kaljenih od. djelo-mično kaljenih stakala koja nisu emajlirana od. tiskana.

307

6.9.7

Staklo može podnijeti mnogo toga, ali ne sve!

Staklo, koje je dio fasade, izloženo je prirodnoj nečistoći, ali i nečistoći uvjeto-vanoj gradnjom. AKo običnu nečistoću u redovitim intervalima odstranjujemo uobičajenim metodama čišćenja, ona za staklo ne predstavlja posebne poteško-će. Zbog vremena, lokacije, podneblja i građevinske situacije na staklu može

doći do snažnijeg kemijskog i fizikalnog taloženja nečistoće. U takvim slučajevi-ma čišćenje mora biti stručno.

S namjenom da bismo barem smanjili ne-čistoće, ako ih već ne možemo spriječiti, tijekom životnog vijeka stakla, ovim pi-smenim uputama dajemo i objašnjenja o stručnom i odgovarajućem načinu čišće-nja različitih vrsta stakla.

Tijekom građenja

Tijekom građevinskih radova već u osnovi treba spriječiti da ugrađeno staklo dođe u doticaj s bilo kakvom agresivnom neči-stoćom. Ako do toga ipak dođe, izvođač je mora odmah nakon nastanka odstraniti neagresivnim sredstvom.

Posebno su opasni betonsko ili cemen-tno blato te mort. Sve te komponente jako su alkalne i mogu izazvati izjedanje stakla. Ako se odmah ne odstrane veli-kom količinom vode, može se dogoditi da će staklo izgubiti sjaj i prozirnost. Ostatke prašine i sitnih djelića sa stakla treba od-straniti stručno, a pri tome se ni u kojem slučaju ne smije koristiti suhi postupak. Poslodavci su, zbog svojeg neposrednog sudjelovanja i odgovornosti za zaštitu, obvezni uređivati zajednički utjecaj poje-dinih obrtničkih struka, prvenstveno onih koje će biti aktivne na objektu i nakon do-vršenja ostakljenja.

Nastanak nečistoće može se smanjiti na najmanju moguću mjeru ako se pojedi-ne faze rada ispravno planiraju, odnosno ako se, po potrebi, zahtijevane zaštitne mjere (primjerice postavljanje zaštitnih folija ispred prozora, odnosno fasadnih površina).

Namjena takozvanog "prvog čišćenja" objekta jest odstranjivanje nečistoće čiji je nastanak povezan neposredno s izvo-đenjem radova, a ne sva nečistoća koja se sakupljala tijekom kompletnih građe-vinskih radova.

Tijekom upotrebe

Kako bi staklo očuvalo svoje značajke ti-jekom životnog vijeka, mora se redovito čistiti na odgovarajući način u prikladnim vremenskim intervalima.

6.9.8 Čišćenje stakla

Uvod

Načini čišćenja stakla

308

6.9.8

- Vanjski nanos (pozicija 1) imaju neka stakla sa zaštitom od sunca. Obično se raspoznaju po visokom odbijanju svje-tlosti. Ta stakla su često i kaljena (para-peti).

- Nanos s vanjske i unutarnje strane ostakljenja (pozicija 1 i 4) imaju stakla s jako smanjenim odbijanjem svjetlosti. Takva stakla se teško prepoznaju.

- Poseban primjer predstavljaju stakla, koja imaju s vanjske ili unutarnje strane (pozicija 1 i 4) poseban nanos za zaštitu od topline. U slučaju posebnih prozor-skih konstrukcija ti nanosi iznimno ne mogu biti okrenuti prema međupro-storu izolacijskog stakla. Mehanička oštećenja na tim nanosima uglavnom su vidljiva kao crtkaste mrlje zbog ne-znatno hrapave površine.

- Površine, koje mogu odbijati nečisto-će ili se mogu same očistiti, vizualno su jedva prepoznatljive. Radi funkcio-nalnosti, površina ostakljenja s takvim nanosom okrenuta je prema okolišu.Mehanički izgreban nanos ne pred-stavlja samo vizualno oštećenja, već je na tom mjestu jako smanjena i njego-va sposobnost automatskog čišćenja. Osim toga, te površine ne smiju dola-ziti u dodir sa silikonima ili masnoćama. Zato gumeni uređaji za čišćenje stakla ne smiju biti masni, ne smiju sadržavati silikone i na njima ne smije biti ostataka stare nečistoće u obliku čvrstih djelića.

- Kaljena i djelomično kaljena stakla po važećim propisima moraju imati trajno otisnut znak za sigurnosno staklo, a istovremeno, naravno, imaju na jednoj od površina i neki od nanosa. Poslje-dica dodatnog oplemenjivanja pri ka-ljenom staklu jest da njegove površine nemaju tako iznimno dobru planimetriju kao što je ima obično zrcalno staklo. U mnogim slučajevima se odgovarajućim propisima zahtijeva njegova upotreba (ugradnja).

Općenito

Upute za čišćenje vrijede za sve vrste sta-kala koje se ugrađuju u objekte. Pri čišće-nju stakla moraju se uvijek koristiti velike količine, po mogućnosti čiste vode. Na taj način će se spriječiti da čvrsti djelići nečistoće izgrebu staklene površine. Kao ručni alat mogu se koristiti meke i čiste spužve, krpe od kože ili umjetnog mate-rijala ili otirači za vodu. Za učinkovitije či-šćenje vodi se mogu dodavati neutralna sredstva za čišćenje ili obična sredstva za staklo koja se koriste u kućanstvu. Za odstranjivanje masnoće ili ostataka brtvila koriste se otpala poput špirita ili izopropanola. Inače u pravilu među svim kemijskim sredstvima za čišćenje treba izbjegavati ona koja sadrže alkalne luži-ne, kiseline ili elemente koji su povezani s fluorom.

Od korištenja oštrih metalnih alata (no-ževi, britvice) na staklenim površinama mogu nastati ogrebotine. Ako se tijekom čišćenja primijeti da se nekim postupkom izazivaju oštećenja na staklu, to treba od-mah prekinuti i posavjetovati se s dobav-ljačem stakla.

Na poseban način oplemenjena sta-kla i stakla s nanosima

Stakla navedena u nastavku, koja su na poseban način oplemenjena ili na vanj-skoj površini imaju funkcionalni nanos, proizvodi su visoke kvalitete koji tijekom čišćenja zahtijevaju posebnu brigu i pa-žnju. Oštećenja, koja se mogu izazvati tijekom čišćenja, na tim su staklima po-sebno primjetna, a istovremeno se time može smanjiti njihova funkcionalnost. Po potrebi se moraju uzeti u obzir, prije sve-ga pri proizvodima s vanjskim nanosom, i posebne upute proizvođača vezane za čišćenje.

309

6.9.8

Površina kaljenog stakla, u usporedbi s površinom zrcalnog stakla, promijenjena je zbog termičkog postupka. U staklu se uspostavlja profil napona koji izaziva veću čvrstoću na savijanje. Posljedica toga su drukčije površinske značajke stakla.

Opisana dodatno oplemenjena stakla i stakla s nanosima proizvodi su visoke kvalitete, koji pri čišćenju zahtijevaju briž-no i pažljivo postupanje.

Kada za odstranjivanje oštećenja na sta-klenim površinama koristimo prijenosne strojeve za poliranje, moramo biti svjesni da se poliranjem skida dosta staklene mase. Zbog toga može doći do optičkog iskrivljenja (poznato i kao "učinak leće").

Njihovo korištenje je zabranjeno na ople-menjenim staklima i staklima s nanosima. Kasnije poliranje kaljenog stakla može izazvati smanjenje čvrstoće, a zbog toga se može smanjiti sigurnost građevinskog elementa.

Prianjanje na staklenim površinama nije potpuno ravnomjerno. To je posljedica atomarnih mikropromjena koje nastaju na mjestima na kojima su bile etikete i koje su nastale zbog otisaka vakuumskih pri-

jenosnih uređaja, ostataka brtvila ili oti-saka prstiju. Ta pojava primjetna je samo kada je staklo mokro, dakle i pri čišćenju stakla.

Dodatne upute

Inače:

310

6.9.8

7 Upute za ostakljivanje

7.1 Općenito7.1.1 Područje primjene7.1.2 Zadatak7.1.3 Jamstvo za kvalitetu i trajnost izolacijskih stakala REFLEX (RX)

7.2 Tehnički pravilnici

7.3 Smjernice za rukovanje izolacijskim staklom (transport, skladištenje i ugradnja)

7.3.1 Upute za upotrebu troslojnog izolacijskog stakla

7.4 Dodatni zahtjevi7.4.1 Ostakljenja koja su izložena izvanrednim termičkim i/ili dinamičkim

opterećenjima 7.4.2 Ostakljenja staklima sa dodatnim slojevima i masovno obojanih stakala u

kliznim vratima i prozorima7.4.3 Transport i ugradnja na većim nadmorskim visinama7.4.4 Staklene ograde7.4.5 Izolacijsko staklo s otvorenim brtvljenjem po rubovima 7.4.6 Ograničenja savijanja izolacijskog stakla REFLEX 7.4.7 Izolacijska stakla sa spojnim vertikalnim rubovima7.4.8 Izolacijska stakla malih dimenzija7.4.9 Stakla s toplinskom zaštitom RX WARM7.4.10 Visoko selektivna stakla sa sunčevom zaštitom RX SUN7.4.11 Stakla sa zvučnom zaštitom RX PHONE7.4.12 Izolacijska stakla s ukrasnim profilima7.4.13 RX SAFE sigurnosna izolacijska stakla i stakla sa sigurnosnom petljom 7.4.14 Parapetni elementi REFLEX7.4.15 Odstupanja u boji7.4.16 Lom stakla 7.4.17 Površinska oštećenja na staklu 7.4.18 Očuvanje kvalitete

312

7

7.1.1 Područje primjene

U pravilu se pri ostakljivanju svim vrstama stakala moraju poštivati upute proizvo-đača, zato u nastavku opisane Smjernice imaju značenje i ulogu Tehničkog propi-sa.

Upute za ostakljivanje namijenjene su svi-ma koji koriste proizvode i usluge podu-zeća REFLEX. S njima želimo informirati korisnike o pravilnom načinu rukovanja, ugradnji i upotrebi stakla. Samo na taj način možemo spriječiti negativan utjecaj korisnika putem neispravnog postupanja na kvalitetu dobavljenog stakla.

Upute vrijede za sve proizvode od stakla koji su namijenjeni za ugradnju u prozor-ske i fasadne elemente u visokogradnji. Pritom krećemo od pretpostavke da su spomenuti elementi izrađeni od odabra-nih i u praksi već ispitanih materijala, od-nosno profila.

Korisnici naših proizvoda mogu se pozi-vati na našu izjavu o garanciji za kvalite-tu isključivo pod uvjetom da su pri radu i upotrebi poštovali odredbe ovih Smjer-nica. Pritom je, naravno, preduvjet da zahvatima, bez obzira na to je li to radi na-knadne prerade ili oštećenja, nisu utjeca-li na samo staklo ni na njegovo brtvljenje po rubovima.

7.1 Općenito

7.1.2 Zadatak

Smjernice, odnosno upute, sastavljene su tako da omogućuju savršeno izvođe-nje ostakljenja - s tehničkog, fizikalnog i građevinskog aspekta. Moramo biti svje-sni da će ostakljenja samo uz uvažavanje uputa očuvati svoju višenamjensku funk-cionalnost, a istovremeno na njima neće nastati prijevremena oštećenja.

313

7.1

1. Pozivanje naših ugovornih partnera na jamstvo ograničeno je na pravo na otklanjanje nedostataka u smislu po-pravka, odnosno na zamjensku do-bavu novog proizvoda. Kupac mora nedostatke koje je primijetio prijaviti u pismenom obliku odmah nakon preu-zimanja robe. Rok za otklanjanje nedo-stataka, odnosno zamjensku dobavu predmet je dogovora obje ugovorne strane. Ako i nakon te mjere dobavljena roba ne odgovara zahtijevanim krite-rijima, kupac ima pravo na povrat vri-jednosti, odnosno na raskid ugovora.Isključeno je pravo kupca na povrat troškova za štetu koja nastane zbog pogrešne odluke o popravku, odnosno zamjenskoj dobavi ili zbog prekasnog poduzimanja aktivnosti.

2. Poduzeće REFLEX svojim neposred-nim partnerima daje (uzimajući u ob-zir ograničenja navedena u točki 1) za izolacijsko staklo 5 godina jamstva da se staklene površine u međuprostoru neće orošavati (da se na njima neće pojaviti kondenzacija vodene pare). Jamstvo počinje teći danom dobave i vrijedi pod uvjetom da je kupac pošti-vao odredbe i upute za ostakljivanje.

3. Preduvjet za pozivanje na jamstvo je da kupac osim REFLEX-ovih smjernica za ugradnju poštuje i opće priznate teh-ničke zakonitosti i standarde te da na dobavljenom staklu nisu bili obavljeni nikakvi zahvati u smislu obrade ili dora-de.

4. Jamstvo ne vrijedi u slučajevima da je izolacijsko staklo ugrađeno u mo-bilna sredstva ili u zamrzivače. Jam-stvo isto tako ne vrijedi (kao što je običaj u djelatnosti) u nekim slučaje-vima posebnih kombinacija. Zato za kombinacije s nekim ornamentnim staklima s vrlo jakim ili vrlo slabim ornamentnim uzorkom te za žičano staklo vrijede posebne smjernice.Ako prvi kupac ili njegov klijent izvozi izolacijsko staklo, ovo jamstvo vrijedi samo u slučaju našeg pismenog odo-brenja.

5. Izdano jamstvo obvezuje poduzeće REFLEX da otkloni nedostatke, odno-sno da besplatno zamijeni reklamirani proizvod. Svi dodatni zahtjevi su isklju-čeni, osim kada se radi o jamstvima na-vedenim u točki 1.

6. Eventualne nedostatke otkrivene u jamstvenom razdoblju, kupac mora pi-smeno prijaviti u roku od 6 mjeseci.

7.1.3 Jamstvo za kvalitetu i trajnost izolacijskih stakalaREFLEX (RX)

314

7.1.3

Priznata tehnička pravila

• Smjernice za rukovanje izolacijskim staklom

• IFT Rosenheim – Skupine opterećenja za ostakljivanje prozora, ift – smjernica VE 06/01

• IFT Rosenheim - Smjernice za osta-kljivanje drvenih prozora bez podložne trake

• IGH Hadamar – Tehničke smjernice i upute

• Smjernice za ocjenjivanje vizualne kva-litete stakla u građevinarstvu

• Smjernice za ocjenjivanje vizualne kva-litete emajliranog i tiskanog stakla

• Brošura “Udruživost materijala pri izra-di i montaži izolacijskog stakla”

• Brošura “Čišćenje stakla”• Tehnički pravilnik za primjenu linijski

učvršćenih ostakljenja (TRLV)• Tehnički pravilnik za primjenu osta-

kljenja koja čuvaju od pada u dubinu (TRAV)

• Tehnički pravilnik za dimenzioniranje i izvedbu točkasto učvršćenih ostaklje-nja (TRPV)

Sastavni dio “Uputa za ostakljivanje” su i standardi i propisi navedeni u nastavku. Za stručno provođenje ostakljenja njiho-va je primjena nužna.

Standardi

• DIN 18 361 – Radovi ostakljenja• SIST EN 1991-1-3: Eurokod 1: Utjecaji

na konstrukcije – 1-3. dio: Opći utjeca-ji – Opterećenje snijegom – Nacionalni dodatak

• SIST EN 1991-1-4: Eurokod 1: Utjecaji na konstrukcije – 1- 4. dio: Opći utjeca-ji – Opterećenje vjetrom – Nacionalni dodatak

• DIN 7863 – Bezćelijski elastomerni br-tveni profili za prozore i fasade

• DIN 18 055 – Prozor, propusnost fuga, brtvljenje prilikom nevremena i meha-nička opterećenja

• DIN 18 516 – Ventilirana obloga vanj-skog zida

• DIN 18545 – Brtvljenje ostakljenja br-tvenim materijalima

• EN 1279 – Staklo u građevinarstvu: Izo-lacijsko staklo

• EN 14449 – Staklo u građevinarstvu: Lijepljeno i sigurnosno lijepljeno staklo

• EN 12150 – Staklo u građevinarstvu: Sigurnosno kaljeno staklo

• EN 1863 – Staklo u građevinarstvu: Djelomično kaljeno staklo

• EN 14179 – Staklo u građevinarstvu: Sigurnosno kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem

7.2 Tehnički pravilnici

315

7.2

Ove smjernice pravno su obvezujuće ako proizvođač izolacijskog stakla ili ugovorni partner u kupoprodajnom ugovoru referi-ra na njih ili se dogovori o pojedinačnom slučaju.

One ne zamjenjuju standard, primjenjive tehničke pravilnike ili zakonske odredbe o korištenju izolacijskog stakla. Na kra-ju smjernica nabrojene su neke važnije stručne informacije.

2.0 Osnovni zahtjevi

Brtvljenje po rubovima ne smije biti ošte-ćeno. Njegova zaštita je bezuvjetna pret-postavka za očuvanje funkcije. Moramo izbjegavati sve štetne utjecaje. To vrijedi od dana dobave za skladištenje, tran-sport i ugradnju.

Štetni utjecaji, između ostalog, mogu biti:• stalni nastanak vode na brtvljenju po

rubovima• UV zračenje• neplanirane mehaničke napetosti• nekompatibilni materijali• ekstremne temperature.

0.0 Uvod

Izolacijsko staklo sastavljeno je od mini-malno dva stakla međusobno povezana brtvljenjem po rubovima kojim se među-prostor hermetički zatvara.

Izolacijsko staklo je fiksno izmjerena komponenta za primjenu u građevinar-stvu s minimalno dvostranim linijskim učvršćenjem (1); (2). Proizvođač prozora ili fasada u osnovi je odgovoran za teh-ničku upotrebljivost svojeg proizvoda za određenu namjenu.

Ta smjernica proizlazi iz pretpostavke da će transport, skladištenje i ugradnju izvo-diti isključivo stručno osoblje.

1.0 Područje primjene

Ova smjernica vrijedi za:• transport,• skladištenje i• ugradnjuvišeslojnog izolacijskog stakla u skladu s EN 1279.

U ovoj smjernici opisane su potrebne mjere za očuvanje trajnosti brtvljenja, od-nosno tehničke upotrebljivosti brtvljenja po rubovima.

Građevinsko-fizikalna funkcija, mehanič-ke značajke, elementi umetnuti u među-prostor između stakala, optička svojstva, kao i lom stakla nisu predmet ove smjer-nice.

7.3 Smjernice za rukovanje izolacijskim staklom (transport, skladištenje i ugradnja)

316

7.3

Slika 1

3.0 Transport, skladištenje i rukovanje

Transport se obično izvodi na stalcima ili u sanducima.

3.1 Transport na stalcima

Stakla na transportnim stalcima moraju biti zaštićena. Pritom zbog zaštitnih ure-đaja, odnosno pomagala, na stakla ne smije djelovati nikakav nedozvoljeni pri-tisak.

3.2 Transport u sanducima

Za sanduke, kao i za laku ambalažu, koja nije namijenjena djelovanju statičkih ili dinamičkih opterećenja u svakom pojedi-načnom slučaju treba pažljivo provjeriti. Sanducima možemo rukovati ručno ili, primjerice, upotrijebiti transportne trake.

Skladištenje ili odlaganje može se izvesti samo u okomitom položaju na odgovara-jućim stalcima ili uređajima.

Ako se slaže više stakala, obvezni su me-đuslojevi (na primjer papir, ublaživači, pluto).

Općenito se izolacijsko staklo na gradi-lištu mora zaštititi od štetnih kemijskih ili fizikalnih utjecaja.

Odgovarajućim potpunim pokrivanjem izolacijsko staklo se mora zaštiti na otvo-renom, od dugotrajne vlage ili sunčevog zračenja.

Područje “a” (bočno prekrivanje stakle-nog ruba s vanjske strane) je visina koja teče od ruba stakla do vidljivog područja izolacijskog stakla.

Neovisno o zahtjevima u standardu, u odnosu na učvršćivanje stakla mora se spriječiti da u ugrađenom stanju prirodna dnevna svjetlost pada na područja “a” ili “b”. U protivnom se mora naručiti izola-cijsko staklo s “brtvljenjem po rubovima otpornim na UV zrake”, odnosno zaštititi brtvljenje po rubovima od UV zračenja.

317

7.3

Slika 2

Zahtjevi, materijali, veličine i oblici odre-đeni su smjernicom (3) ili izjavom proizvo-đača podložaka.

Podloške mogu biti izrađene od odgova-rajućeg drveta, umjetne mase ili nekog drugog prikladnog materijala, moraju imati dovoljnu trajnu tlačnu čvrstoću i rub stakla se od njih ne smije krhati.

Podloške ne smiju mijenjati svoja svoj-stva i svojstva izolacijskog stakla tijekom životnog vijeka, slabjeti funkcije zbog ma-terijala korištenih za brtvljenje i lijepljenje, kao i zbog vlage, ekstremnih temperatura ili drugih utjecaja.

4.0 Ugradnja

Svako dobavljeno staklo mora se pregle-dati prije ugradnje. Oštećeno staklo ne smije se ugrađivati. Izolacijska stakla u pravilu su elementi za ispunu, a to znači da nemaju nosivu funkciju. Njihova vlasti-ta težina i vanjska opterećenja koja na njih djeluju moraju se prenijeti dalje na okvir ili nosivu konstrukciju stakla.

Ove smjernice ne obuhvaćaju drukčije sustave za ostakljivanje, primjerice toč-kasto pričvršćene ili lijepljene sustave. Za njih postoje drukčiji zahtjevi s obzirom na konstrukciju brtvljenja po rubovima.

5.0 Podloške

Podloška za ostakljivanje je kontaktno mjesto između stakla i okvira. Tehnika postavljanja podloške prikazana je u di-jelu (3).

Podlaganje, odnosno podloške trebaju osiguravati slobodni prostor staklo-utor radi održavanja izravnavanja tlaka pare (dugotrajna kondenzacija), radi ventilaci-je i eventualne odvodnje.

Općenito se za ugradnju izolacijskog stakla moraju koristiti odgovarajuće pod-loške za ostakljivanje, odnosno podložni mostići. Sva stakla u višeslojnom izolacij-skom staklu moraju biti podložena u skla-du s općeprihvaćenim pravilima tehnike (3).

Podloška za ostakljivanje

318

7.3

8.0 Standardi, smjernice, pravilnici (trenutno važeći)

1) TRAV – Tehnički pravilnik za primjenu ostakljenja koja čuvaju od pada u du-binu

2) TRLV – Tehnički pravilnik za primjenu linijski učvršćenih ostakljenja

3) Tehnička smjernica br. 3 – Podlaganje jedinica za ostakljivanje, IGH Hada-mar

4) Tehnička smjernica br. 17 – Ostaklji-vanje izolacijskim staklom, IGH Hada-mar

5) EN 1279-5 Staklo u građevinarstvu: Izolacijsko staklo, potvrđivanje su-kladnosti

6) DIN 18545-1 Brtvljenje ostakljenja br-tvenim materijalima; Zahtjevi za utore pri ostakljivanju brtvenim materijali-ma

7) DIN 18545-3 Brtvljenje ostakljenja brtvenim materijalima; Sustavi osta-kljivanja

8) Skupine opterećenja za ostakljivanje prozora, ift – smjernica VE 06/01

9) Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla u građevinarstvu

10) Brošura “Čišćenje stakla”

Ove smjernice izdalo je“Savezno udruženje za pločasto staklo”:Bundesverband Flachglas e. V.Mülheimer Straße 1,D-53840 Troisdorf

6.0 Mehanička opterećenja

U ugrađenom stanju na višeslojna izo-lacijska stakla djeluju dinamička i trajna opterećenja vjetra, snijega, gužve itd. Ta opterećenja odvode se u okvire, a pritom se savijaju okviri i rub ostakljenja.

To savijanje izaziva posmične sile u brtv-ljenju po rubovima izolacijskog stakla. Kako ne bi bila ugroženo trajno brtvljenje po rubovima moraju se uzeti u obzir slje-deća ograničenja:

Savijanje brtvljenja po rubovima višesloj-nog izolacijskog stakla pravokutno na po-vršinu u području jednoga ruba, uz mak-simalna opterećenja, ne smije biti više od 1/200 dužine ruba stakla, odnosno maksimalno 15 mm. Okvir zato mora biti dimenzioniran na odgovarajući način.

7.0 Utor, brtvljenje i izjednačavanje tlakova

Kvalitetnim su se pokazali sustavi osta-kljivanja koji odvajaju prostor utora od prostorne klime. Za srednjeeuropske uvjete izvodi se ventilacija prostora utora s atmosferske strane. Razmjena zraka sa strane prostora u prostor utora uglavnom se mora sprječavati.

319

7.3

2.0 Troslojna izolacijska stakla

2.1 Struktura i sastav troslojnog izolacijskog stakla

Troslojnim izolacijskim staklom postižu se Ug – vrijednosti koje se nalaze osjetno is-pod 1,0 W/m2K. Pritom sastav troslojnog izolacijskog stakla mora sadržavati dva stakla s niskoemisijskim slojem, okrenuta u međuprostor (MSP). Osim toga potreb-no je i punjenje plemenitim plinom u oba međuprostora.

2.2 Standardni proizvodi

Za standardne proizvode mora biti na raspolaganju dovoljna količina potrebnih sirovina i poluproizvoda. Kripton, pa čak i ksenon, kao plinovi za punjenje s ciljem dostizanja nižih Ug – vrijednosti, nisu na raspolaganju u dovoljno velikim količina-ma da bismo ih mogli koristiti pri trosloj-nom izolacijskom staklu kao standardne sirovine. Zato se u pravilu koristi argon.

Kao standardni sastav troslojnog izola-cijskog stakla preporučuje se sljedeći sastav stakla: 4/12/4/12/4 s dva visoko toplinski zaštitna sloja (Low-e) na pozici-jama 2 i 5, kao i punjenje argonom u oba međuprostora.

2.3 Postignute U - vrijednosti

Troslojno izolacijsko staklo sastava 4/12/4/12/4, s dva visoko toplinski zaštit-na sloja (Low-e), stupnja emisije εn ~ 0,03 (stanje tehnike) i punjeno argonom (kon-centracija plina 90 %) u oba međuprosto-ra pri izračunu prema EN 673 dostiže Ug – vrijednost od 0,7 W/m2K.

1.0 Uvod

Propis o uštedi energije (EnEV u Njemač-koj i Pravilnik o učinkovitom iskorištavanju energije u zgradama u Sloveniji) najvažniji je pravilnik savezne vlade u naporima za učinkovitu potrošnju energije u novograd-njama i postojećim zgradama. Pravilnik služi za prijenos smjernica za energijsku učinkovitost EU. Novo izdanje pravilnika – planirano za 2009. i 2012. – predviđa se da će pooštriti razinu zahtjeva u odnosu na iskorištavanje energije za 30 %.

Da bismo ubuduće mogli postići te zahtje-ve, potreban je velik broj inovacija, i na po-dručju stakla, prozora i fasade. Važan do-prinos za poboljšanje toplinsko-tehničkih svojstava prozora i fasada pritom će imati upotreba troslojnih izolacijskih stakala u znatno većem opsegu nego do sada.

Savezno udruženje za pločasto staklo i njegovi članovi podržavaju napore save-zne vlade za još učinkovitijim postupanjem sa spomenutim izvorima energije. Trosloj-na izolacijska stakla na tržištu su već više od 10 godina prihvaćen i priznat proizvod, ali su do sada bila korištena, odnosno ugrađivana samo u ograničenom opsegu.

Proizvodnja troslojnog izolacijskog stakla, u mnogo većem opsegu, ima velik utjecaj na proizvodnu tehnologiju, a time i osigu-ravanje mjerila kvalitete. Široko prihvaće-na upotreba troslojnog izolacijskog stakla u prozorima i fasadama zahtijeva uvaža-vanje i priznavanje mnogo različitih aspe-kata. Zadatak ovih uputa jest odgovoriti na veliki broj pitanja. Njihovo uvažavanje preporučuje se proizvođačima i daljnjim korisnicima.

7.3.1 Upute za upotrebu troslojnog izolacijskog stakla

320

7.3.1

Koeficijent S za dobitke solarne topline ovisi o strani svijeta prema kojoj je ugra-đeno troslojno izolacijsko staklo, odno-sno prozor. U skladu s DIN-V 4108-6 kori-ste se sljedeće vrijednosti:

S = 2,1 W/m2K – orijentacija na jugS = 1,2 W/m2K – orijentacija na istok/

zapadS = 0,8 W/m2K – orijentacija na sjever

Tim vrijednostima postiže se, za opisane standardne proizvode troslojnog izolacij-skog stakla, pri U-vrijednosti prozorskog okvira Uf = 1,4 W/m2K i vrijednošću prozo-ra Uw = 1,1 W/m2K (vidi poglavlje 2.3), slje-deće Uw-vrijednosti bilance, koje opet, u pojedinim slučajevima, mogu neznatno odstupati zbog upotrijebljenog osnovnog stakla i dodatnog sloja:

Uw.eq = 0,05 W/m2K – orijentacija na jugUw.eq = 0,5 W/m2K – orijentacija na istok/

zapadUw.eq = 0,7 W/m2K – orijentacija na sjever

3.0 Faktori koji utječu na trajnost

3.1 Međuprostor i dimenzije stakla (površina, omjer stranica)

Opterećenje sustava raste s veličinom, odnosno širinom međuprostora (klimat-ski učinak, vidi poglavlje 5.2). Dva me-đuprostora troslojnog izolacijskog stakla svojim se djelovanjem zbrajaju najmanje tako, kao da je to samo jedan neprekinut prostor između stakala. Koja opterećenja na staklo i brtvljenje po rubovima slijede iz toga ovisi o formatu. Primjerice mala, uska stakla (omjer stranica 1:3) imaju naj-veća opterećenja na staklo i brtvljenje po rubovima.

Bez daljnjih mjera za poboljšanje toplin-sko-tehničkih svojstava iz toga u skladu s EN 10077-1, Tablica F.1 za prozore s ra-zličitim okvirima dobivamo sljedeće Uw - vrijednosti:

- Uf = 1,8 W/m2K: Uw = 1,2 W/m2K- Uf = 1,4 W/m2K: Uw = 1,1 W/m2K

Moguće mjere za daljnje poboljšanje toplinski-tehničkih svojstava prozorskih konstrukcija su na primjer:• poboljšanje toplinsko-tehničkih svoj-

stava profila okvira• upotreba toplinsko-zaštitnih izola-

cijskih stakala s poboljšanim toplin-sko-tehničkim brtvljenjem po ru-bovima (takozvani topli rub). Tom mjerom u pravilu se postiže poboljšanjeUw – vrijednosti za 0,1 W/m2K.

• toplinsko-tehničko poboljšanje susta-va ostakljenja, na primjer dubljim učvr-šćenjem stakla.

2.4 Dostignute g – vrijednosti

Opisanim standardnim proizvodom za tro-slojno izolacijsko staklo dostiže se ukupni prolaz energije (g-vrijednost) od približno 50 %, odnosno približno 0,50, budući da upotrebom osnovnog stakla i dodatnog sloja vrijednost može neznatno odstupati.

2.5 Bilanca U-vrijednosti

Bilanca toplinskih gubitaka (opisanih U – vrijednošću) i solarnog dobitka topline (opisanog g – vrijednošću) je odlučuju-ća za uštedu energije s troslojnim izola-cijskim staklom, odnosno građevinskim elementom prozorom.

Bilanca U – vrijednosti za prozore može se izračunati prema:

Uw.eq = Uw – S • g

321

7.3.1

3.5 Posebne funkcije

Iskustvene vrijednosti dvoslojnog izola-cijskog stakla ne mogu se, bez daljnjega, prenijeti na troslojno izolacijsko staklo. Kombinacije s posebnim funkcijama po-put sigurnosti (ostakljenje nadsvjetla, ostakljenje za zaštitu od pada u dubinu), zvučna zaštita, zaštita od sunca itd., po-stavljaju posebne zahtjeve.

3.5.1 Sigurnost (ostakljenje nadsvjetla, ostakljenje za zaštitu od pada u dubinu)

Tehnički pravilnik za linijsko učvršće-na ostakljenja i ostakljenja koja štite od pada u dubinu, TRLV i TRAV, ne spomi-nju posebno troslojno izolacijsko staklo. Zato vrijedi, prema odredbama saveznog udruženja za pločasto staklo, time opće-nito formuliran zahtjev za “višeslojno izo-lacijsko staklo” isto tako za troslojno, kao i za dvoslojno izolacijsko staklo.

Protuprovalna ostakljenja (zaštita od bacanja predmeta, protuprovalna, ne-probojna stakla i zaštita od posljedica eksplozije) te vatrootporna ostakljenja određuju se, odnosno potvrđuju za svaki primjer posebno.

3.5.2 Zvučna zaštita

Zvučne zaštitne značajke mogu se kom-binirati s toplinski zaštitnim značajkama troslojnog izolacijskog stakla.

3.5.3 Zaštita od sunca

Značajke zaštite od sunca mogu se kom-binirati s toplinski zaštitnim značajkama troslojnog izolacijskog stakla. U uspored-bi s dvoslojnim izolacijskim staklom sa za-štitom od sunca mijenjaju se svjetlosne, fizikalne značajke i značajke zračenja.

Za standardno korištenje troslojnog izo-lacijskog stakla u prozorima međuprostor od 2 x 12 mm je tehnički najprikladnija di-menzija. Manji međuprostori izazivaju (uz korištenje argona kao plina za punjenje) više Ug – vrijednosti; veći međuprostori veća opterećenja stakla i brtvljenja po rubovima.

3.2 Prekrivanje poleđine

Mehanička opterećenja na brtvljenje po rubovima su viša pri troslojnom izolacij-skom staklu. Zato prekrivanje poleđine treba biti još veće, posebno kod uskih formata.

3.3 Dimenzioniranje stakla

U osnovi vrijede svi standardi i smjernice kao i pri dvoslojnom izolacijskom staklu. Zbog spomenutih većih opterećenja na posebna pitanja o dimenzioniranju stakla može se odgovoriti pomoću softvera za statiku (primjerice rješenje za područ-je GLASTIK koje izdaje BF). Primjerice, faktori koji povećavaju opterećenja su asimetrični sastav stakla ili korištenje po-sebnih stakala ili apsorpcijskih stakala. Ukrasno ili žičano staklo pritom ima još nižu mehaničku čvrstoću od float stakla.

3.4 Površine s dodatnim slojevima

Preporučuje se da dodatni sloj na oba vanjska stakla bude okrenut prema me-đuprostoru (strana sloja 2 i 5). Kaljenje srednjeg stakla bez dodatnog sloja op-ćenito nije potrebno.

Ako jest, primjerice zbog utjecaja na g- vrijednost troslojnog stakla, sloj na sred-njem staklu (strana sloja 3 i 5, odnosno 2 i 4) i to srednje staklo mora biti kaljeno.

322

7.3.1

4.2 Povećavanje dubine umetanja stakla

Veća dubina umetanja za troslojna izola-cijska stakla, s obzirom na termički iza-zvane napetosti, koje povećavaju opa-snost od loma stakla, prihvatljiva je pri dobro toplinski zaštićenom sustavu okvi-ra (istraživački projekt HIWIN, djelomični projekt B: Istraživanje opasnosti od loma stakla zbog veće dubine učvršćivanja, završno izvješće iz travnja 2003., ift Ro-senheim, Passivhaus Institut Darmstadt).

5.0 Druge značajke

5.1 Vanjska kondenzacija

Za svako izolacijsko staklo vrijedi sljede-će: Što je manji toplinski prolaz, odnosno što je niža Ug – vrijednost, toliko je toplije unutarnje staklo i toliko je hladnije vanj-sko staklo. To, naravno, vrijedi i za trosloj-no izolacijsko staklo. Osim toga, između vanjske površine izolacijskog stakla i neba permanentno se događa razmjena energije zračenja. S obzirom na individu-alnu situaciju ugradnje, ta razmjena ener-gije zračenja, posebno u jasnim noćima, dovodi do dodatnog snažnog hlađenja vanjskog stakla. Ako okolni zrak uz tako pothlađenu staklenu površinu dostigne točku orošavanja, vodena para će se izlučiti u obliku kondenzata. Ta pojava u prirodi je poznata kao rosa. Orošenje će nestati čim se površina stakla zagrije više od okolnog zraka (pri pojavi prvih sun-čevih zraka). Taj fenomen ne označava pogrešku, već je znak odlične vrijednosti toplinske zaštite troslojnog izolacijskog stakla.

4.0 Upute za ostakljivanje

Kao i pri dvoslojnom izolacijskom staklu vrijede osnovni zahtjevi koje nalazimo, primjerice u “Smjernicama za rukovanje izolacijskim staklom (transport, skladi-štenje i ugradnja)” saveznog udruženja za pločasto staklo: zaštita od trajnog optere-ćenja, odnosno djelovanja vlage (izjedna-čavanje tlakova pare), zaštita od izravnog UV zračenja (alternativa: UV – postojano brtvljenje po rubovima), kompatibilnost materijala, korištenje u uobičajenim gra-đevinskim temperaturnim područjima i neprisilna ugradnja. Konstrukcije okvira moraju biti primjerene za preuzimanje troslojnog izolacijskog stakla. Za pogreš-ke koje nastaju kao posljedica nepošti-vanja tih osnovnih zahtjeva, ne odgovara proizvođač izolacijskog stakla.

Mora se poštovati tehnička smjernica br. 17 – IGH “Ostakljenje izolacijskim staklom”.

4.1 Podloške

Funkcionalne značajke podloški za osta-kljivanje moraju se zadržati kroz cijeli život-ni vijek. Kako bi se to osiguralo, podloške moraju biti dovoljno trajno tlačno stabilne, otporne na starenje i kompatibilne s drugim materijalima. Pri podloškama se mora pazi-ti na to da nosiva podloška i distancer budu raspoređeni ravno i paralelno s rubom je-dinice ostakljenja. Podloška mora preuze-ti cijelu debljinu jedinice ostakljenja i time prenositi vlastitu težinu sva tri stakla. Pod-loška ne smije, u sustavima sa slobodnim prostorom utora, ometati izjednačavanje tlakova pare. Podloška isto tako ne smije izazivati odvajanje krhotina na rubu stakla. Također ne smije doći do opterećenja rub-nog brtvljenja zbog otkrhnutih dijelova.

Mora se poštovati tehnička smjernica br. 3 – IGH “Podloške za jedinice ostakljenja”.

323

7.3.1

5.3 Vlastita boja

“Smjernice za procjenu vizualne kvalite-te stakla za građevinarstvo”, u poglavlju 4.1.1 opisuju vlastitu boju svih staklenih proizvoda, osobito posebna stakla s do-datnim slojem. Zbog trećeg stakla i dru-gog sloja, vlastita boja troslojnog izolacij-skog stakla može biti znatno primjetnija no pri dvoslojnom izolacijskom staklu.

Ove smjernice izdalo je“Savezno udruženje za pločasto staklo”:Bundesverband Flachglas e. V.Mülheimer Straße 1,D-53840 Troisdorf

Zbog još bolje toplinske zaštite troslojnog izolacijskog stakla nego pri uobičajenim dvoslojnim izolacijskim staklima, mora se računati na to da će pojavljivanje konden-zata na vanjskom staklu biti još češće. Radi sprječavanja nesporazuma, kupce i potrošače treba upozoriti na taj fenomen već na početku, odnosno prije kupnje.

5.2 Klimatski učinak

“Smjernice za ocjenjivanje vizualne kva-litete stakla za građevinarstvo”, koje je izdalo savezno udruženje za pločasto staklo, u poglavlju 4.2.2 opisuju “Učinak dvostrukog stakla”, zbog kojega se pri promjeni temperature i njihanju vanjskog tlaka, pojavi konkavno ili konveksno savi-janje pojedinih stakala, a time i iskrivljenje optičkog izgleda. Zbog većeg zatvorenog volumena plina u dva međuprostora taj efekt pri troslojnom izolacijskom staklu može još jače doći do izražaja.

324

7.3.1

Pri ostakljivanju toplim staklom s dodat-nim slojem Low-e i visokoselektivnim sta-klom, kao i masovno obojenim staklima, mora se paziti na dovoljno prozračiva-nje prostora između pojedinih staklenih elemenata kako se stakla pri sunčevom

zračenju ne bi previše zagrijala. Ako nije osigurano dovoljno prozračivanje prosto-ra između oba staklena elementa, prepo-ručuje se upotreba kaljenog ESG ili djelo-mično kaljenog TVG stakla.

Oštećenja ostakljenja izazvana izvan-rednim termičkim ili dinamičkim op-terećenjima ne spadaju pod rekla-maciju, odnosno jamstvo dobavljača.Pri tome treba paziti na sljedeće:

Folije, boje unutarnje žaluzine

Naknadno nanošenje apsorpcijskih folija i boja, kao i postavljanje unutarnjih žaluzina, koje dovode do zadržavanja topline, može izazvati toplinski lom pri sunčevom zračenju.

Prije izvedbe takvih naknadnih promjena je-dinica ostakljenja treba se posavjetovati sa stručnjakom.

Polaganje asfalta

Pri polaganju asfalta u prostorima s već zastakljenim prozorima dolazi do snažnog, neravnomjernog, jednostranog zagrijavanja stakla. Od takvih utjecaja treba izolacijska stakla osigurati odgovarajućim mjerama.

Grijaće tijelo

Između grijaćeg tijela i izolacijskog stakla mora se osigurati minimalno 30 cm. Pri izolacijskom staklu u kombinaciji s kalje-nim staklom s unutarnje strane ta minimal-na udaljenost može se smanjiti na 15 cm. Istovremeno širina grijaćeg tijela mora biti jednaka širini izolacijskog stakla tako da se osigura ravnomjerno zagrijavanje stakla. U slučaju prekoračivanja navedenih minimal-nih udaljenosti grijaćeg tijela radi sigurnosti se mora umetnuti međuzaštita.

7.4 Dodatni zahtjevi

7.4.1 Ostakljenja koja su izložena izvanrednim termičkim i/ili dinamičkim opterećenjima

7.4.2 Ostakljenja staklima s dodatnim slojevima i masovno obojanih stakala u kliznim vratima i prozorima

325

7.4

Zato kupac pri naručivanju stakla koje će biti ugrađeno u objekt na većoj nadmor-skoj visini mora na to upozoriti proizvođa-ča izolacijskog stakla. Ako su u izolacijska stakla ugrađena stakla visoke apsorpcije, masovno obojana stakla, stakla male povr-šine, nesimetrična stakla ili stakla s omje-rom stranica većim od 2: 1, već u slučajevi-ma kada je mjesto ugradnje 400 m više od mjesta izrade, potrebno je posavjetovati se s tehnolozima poduzeća REFLEX.

Pri izračunu potrebne debljine stakla, oda-biru potrebne vrste stakla, kao i razmatra-nju zahtjeva za konstrukcije učvršćivanja stakla, treba uvažavati uvjete koji su opisani u poglavlju 6.9.3.

Izolacijska stakla s otvorenim rubnim brtvljenjem standardno se dobavljaju napunjena zrakom. Izradom posebnog rubnog brtvljenja moguća su i izolacijska stakla s otvorenim rubnim brtvljenjem, napunjena plinom argonom.

Budući da se pri staklima s dodatnim slo-jem u području rubnog brtvljenja premaz uklanja, pri izolacijskom staklu s otvore-nim rubnim brtvljenjem na granici između premaza i brušenog dijela može doći do razlike u obliku efekata boja. To uvjetuju proizvodno-tehnički i fizikalni parametri i nije predmet reklamacije.

U međuprostoru izolacijskog stakla her-metički je zatvoren zrak, odnosno plin s istim tlakom koji je bio u atmosferu u trenutku proizvodnje. Na većim nadmor-skim visinama zrak je rjeđi i zato ima manji atmosferski tlak. Tako je tlak u staklu koje se dovozi na veću nadmorsku visinu uvi-jek veći od tlaka okoline. Zbog te razlike stakla se izbočuju. Posljedica toga nije samo estetski nedostatak, već prven-stveno negativan utjecaj na rubno brtvlje-nje. U ekstremnim slučajevima može doći čak i do loma stakla.

REFLEX-ovi stakleni elementi mogu se kori-stiti kao ograda bez unutarnje nosive ogra-de. Naravno, u takvim slučajevima možete birati samo među sigurnosnim staklima: ka-ljenim ESG ili lijepljenim VSG staklom.

U tim slučajevima (npr. krovovi) mora se upotrijebiti izolacijsko staklo RX WARM, SUN, SAFE UV. Pri takvim staklima brtvlje-nje po rubovima izrađeno je od materijala koji je otporan na štetne utjecaje ultralju-bičastih zraka. I ta stakla su izrađena po sustavu REFLEX, dakle s dvostupanjskim brtvljenjem. Od drugih stakala razlikuju se samo po tome da sekundarno (vanj-sko) brtvljenje nije izvedeno polisulfidom, već silikonom. Paropropusnost tog brtvi-la malo je slabija, zato je potreban deblji sloj. Poleđina distancera prekrivena je slojem debljine 6 mm, a ukupna širina rubnog brtvljenja je za 3 mm veća.

7.4.3 Transport i ugradnja na većim nadmorskim visinama

7.4.4 Staklene ograde

7.4.5 Izolacijsko staklo s otvorenim brtvljenjem po rubovima

326

7.4.3

Horizontalni spoj

• Kada fuga nije potpuno zapunjena sredstvom za brtvljenje, u zoni rubnog brtvljenja izolacijskih stakala mora biti osigurana mogućnost izjednačavanja parnih tlakova.

• Materijal za brtvljenje fuga mora biti kompatibilan s materijalom u rubnom brtvljenju.

• Pri statičkom izračunu zabrtvljeni verti-kalni spoj ne smije se uzeti u obzir kao nosiva potpora.

• Moraju se uvažavati upute za obradu i upotrebu koje izdaju proizvođači mate-rijala za brtvljenje, kao i odgovarajuća pravila tehnike.

Redno vertikalno ostakljivanje izolacij-skim staklima može se izvoditi i bez ver-tikalnih međuprofila. U tom slučaju stakla se slažu jedno pored drugoga tako da se vertikalno dodiruju.

I pri tom načinu stakla imaju otvoreno rub-no brtvljenje. U slučaju takvih ostakljenja moraju se uvažiti sljedeći konstrukcijski zahtjevi:• Najmanja udaljenost između dva stakla

mora iznositi 5 mm.• Cijeli prostor između oba elementa

može se potpuno i bez zračnih mjehu-rića zapuniti sredstvom za brtvljenje.

7.4.6 Ograničenja savijanja izolacijskog stakla REFLEX

7.4.7 Izolacijska stakla sa spojnim vertikalnim rubovima

Ograničenje savijanja za rubno brtvljenje izolacijskog stakla

Učvršćivanje rubnogbrtvljenja izolacijskog stakla

Ugradnja

Vertikalno učvršćenje Ostakljenja pod nagibom u skladu s TRLV

Linijskol/100

maksimalno 15 mml/200

maksimalno 15 mm

Slobodno l/100*l/200

maksimalno 15 mmDopustivo savijanje vrijedi za najnepovoljniji položaj opterećenja.* Zbog isključivo kratkotrajnih opterećenja bez ograničenja apsolutnog savijanja.

Vremensko silikonsko brtvilo

Ispuna

Rubno brtvljenje konstrukcijskim silikonom

327

7.4.6

Među mala izolacijska stakla spadaju sva ona stakla čija je stranica kraća od 50 cm. U usporedbi s normalnim izolacijskim sta-klom ta su stakla, a prvenstveno njihovo rubno brtvljenje, bitno izloženija optere-ćenjima na savijanje.

Tijekom izrade izolacijskog stakla među-prostor hermetički zatvorimo. U njemu su jednaki klimatski uvjeti (temperatura i tlak zraka) kakvi su bili u okolici u vrijeme pro-izvodnje stakla.

Pri promjenama temperature ili tlaka zra-ka (na primjer pri ugradnji na većoj nad-morskoj visini i pri svakoj promjeni vreme-na) mijenja se i tlak u međuprostoru. Zbog toga se snažno povećavaju napetosti u oba stakla, odnosno u rubnoj zoni.

Pri izolacijskom staklu većih dimenzija, elastični modul stakla dopušta da se te povećane napetosti oslobode deforma-cijom stakala (izbočenje ili uleknuće). Međutim, mala su stakla kruta i ne mogu se saviti, zato u staklu i rubnom brtvlje-nju nastaju velike napetosti. Napetosti su naročito velike pri asimetričnim oblicima

stakala i pri vrlo širokom MSP-u (primje-rice u slučaju nekih zvučno izolacijskih stakala). U posebno nepovoljnim uvje-tima zbog toga može doći čak i do loma stakla.

Vjerojatnija posljedica tih napetosti pro-izlazi iz trajnog rastezanja rubnog brtv-ljenja – prvenstveno unutarnjeg, trajno elastičnog brtvila. Zbog tih deformacija u brtvilu nastaju širi ili manje široki difuzijski putovi pa vodena para može brže pro-drijeti u međuprostor. Posljedica je kraći životni vijek stakla, a u najgorem slučaju orošavanje unutarnjih površina stakala.

O opasnosti koju predstavljaju izolacijska stakla malih dimenzija zato treba razmi-šljati već u fazi projektiranja. Preporuču-jemo savjetovanje s proizvođačem o mo-gućnostima drugačijeg dimenzioniranja stakala. Jedno od mogućih rješenja jest korištenje “bečkih” (Wiener) ukrasnih profila kojima se vizualno može “promi-jeniti” veliko staklo u više manjih. Inače treba kod asimetričnih stakala s među-prostorom širim od 16 mm kaliti barem manje staklo (RX SAFE ESG).

RX WARM svoje tehničke značajke do-biva dodatnim slojem na površini stakla u MSP-u. Tehnički podaci djelomično ovise o tome na kojem se položaju nala-zi dodatni sloj. Zato je ispravna strana za montažu označena naljepnicom. Ta izola-cijska stakla u osnovi se ostakljuju na isti način kao i sva druga stakla. Ako toplinski zaštićena stakla nastupaju u kombinaciji

sa žičanim staklom, poduzeće REFLEX za njih ne daje uobičajeno jamstvo. Ako ta stakla nastupaju u kombinaciji sa sta-klima, koja su masovno obojena, moraju biti kaljena.

Stakla RX WARM tijekom prijevoza i skla-dištenja moraju biti zaštićena od vlage i sunčevih zraka.

7.4.8 Izolacijska stakla malih dimenzija

7.4.9 Stakla s toplinskom zaštitom RX WARM

328

7.4.8

Potpunu učinkovitost tih stakala možemo očekivati samo ako su pravilno ugrađena u odgovarajuće konstrukcije. Zato se u nastavku daju upute za njihovo postav-ljanje:• RX PHONE izolacijska stakla u osno-

vi se postavljaju na isti način kao i sva druga izolacijska stakla.

• Pri ostakljivanju staklima RX PHONE sa zvučnom zaštitnom folijom mora se provjeriti kompatibilnost svih materijala koji se koriste.

• Zvučno izolacijska stakla u pravilu imaju veliku površinsku težinu. Zato se mora provjeriti nosivost konstrukcije i okova.

• Očekivana zvučna izolativnost po-stiže se samo u slučaju da je ci-jeli sustav izvrsno zabrtvljen.Pri zastakljivanju brtvenim profilima mora se obratiti posebna pozornost na brtvljenje kutova. Viši zvučno izo-lacijski razredi zahtijevaju da između krila i okvira budu postavljene dvije razine brtvila koja, po mogućnosti, moraju biti međusobno pomaknuta.

Posebna pozornost mora se posvetiti i ugradnji prozorske konstrukcije u gra-đevinski otvor. Ako pojedine faze rado-va (ugradnja stakla u krilo, spoj krila i okvira te ugradnja cijelog prozora) nisu obavljene stručno, mjerenje stvarne zvučne izolacije na objektu neće dati očekivane rezultate.

• Slabe točke u zvučnoj izolaciji sustava mogu predstavljati ugrađene kutije s roletama i ventilacija te parapet ispod prozora. Njihove konstrukcije moraju odgovarati jednakim zahtjevima s ob-zirom na zvučnu izolaciju kao i fasadni zidovi.

• U pravilu je sastav zvučno izolacijskih stakala RX PHONE asimetričan. Pozi-cija ugradnje debljeg stakla za funkciju zvučne zaštite nije važna. Ipak, iz sta-tičkih i estetskih razloga deblje staklo treba biti vanjsko.

• Vrijednosti zvučne izolacije, koje za klase zvučne zaštite navode smjernice VDI 2719, uvijek se odnose na konačnu vrijednost već ugrađenog prozora.

Izolacijska stakla s visokoselektivnim sta-klima sa sunčevom zaštitom u osnovi se ostakljuju na isti način kao i obična izola-cijska stakla. Radi povećanog toplinskog opterećenja staklo ne smije biti više od 15 mm duboko u brazdu ostakljenja.

RX SUN svoje tehničke značajke dobi-va dodatnim slojem na površini stakla u MSP-u. Tehnički podaci djelomično ovi-se o tome na kojem se položaju nalazi dodatni sloj. Zato je ispravna strana za montažu označena naljepnicom.

Ako visokoselektivna stakla sa zaštitom od sunčevog zračenja nastupaju u kom-binaciji sa žičanim staklom, poduzeće REFLEX za njih ne daje uobičajeno jam-stvo. Ako ta stakla nastupaju u kombina-ciji sa staklima, koja su masovno oboje-na, moraju biti kaljena.

Stakla RX SUN tijekom prijevoza i skla-dištenja moraju biti zaštićena od vlage i sunčevih zraka.

7.4.10 Visoko selektivna stakla sa sunčevom zaštitom RX SUN

7.4.11 Stakla sa zvučnom zaštitom RX PHONE

329

7.4.10

Brtvljenje

Umetnuti distancni profil

Butilna traka

Debljinamin. 2mm

Brtvljenje

10mm

Nalĳepljeni vanjski ukrasni profil

Nalĳepljeni vanjski ukrasni profilBečki križ

Zbog širokog međuprostora (16 mm) mo-gućnost nastanka kondenzata uz ukrasne profile je minimalna, a u svakom slučaju neusporedivo kraća nego kod prozora s pravim prečkama.

Usprkos velikoj širini međuprostora, pod posebnim uvjetima profil se svejedno može nasloniti na staklo. U takvim sluča-jevima (pri udarima vjetra ili tijekom ruko-vanja prozorom) može se čuti lupanje ili “zvonjenje” stakla. Pojava je proizvodno-tehnički uvjetovana i ne može se izbjeći.

Ugrađeni bečki križ ima na vanjskoj povr-šini stakla nalijepljene ukrasne profile. U ovoj fazi posla morate paziti na sljedeće:• Sastav Širinu butilne trake određuje širina pro-

fila. Zadatak trake je fiksiranje profila kako tijekom kasnijeg kitanja ne bi skli-znuo i osiguravanje minimalnog (2 mm) razmaka između stakla i profila. Taj raz-mak ne smije biti manji jer pri različitim rastezanjima stakla i profila mora djelo-vati kao ublaživač.

• Upute za postavljanje Sve dosjedne površine moraju biti

suhe, odmašćene i bez prašine. Ostat-ke ulja ili masnoće treba odstraniti od-govarajućim otapalom sa stakla, odno-sno profila.

Švicarski križ, filigranski profili

Budući da su ti profili, u pravilu širine 16 ili 26 mm, ugrađeni u međuprostor, či-šćenje staklenih površina vrlo je jedno-stavno. Zbog širokog međuprostora (16 mm) mogućnost nastanka kondenzata uz ukrasne profile je minimalna, a u svakom slučaju neusporedivo kraća nego kod prozora s pravim prečkama. Usprkos ve-likoj širini međuprostora, pod posebnim uvjetima profil se svejedno može nasloniti na staklo. U takvim slučajevima (pri uda-rima vjetra ili tijekom rukovanja prozorom) može se čuti lupanje ili “zvonjenje” stakla. Pojava je proizvodno-tehnički uvjetovana i ne može se izbjeći.

Na ukrasnim profilima povremeno se mogu primijetiti neznatna odstupanja od boje po RAL ljestvici ili, prvenstveno u području križnog spoja, manje neravnine. Obje anomalije ne moraju biti predmet reklamacije.

Bečki križ

Širini ugrađenog bečkog profila prilago-đava se širina profila koji će biti nalijepljen na vanjsku stranu stakla.

7.4.12 Izolacijska stakla s ukrasnim profilima

330

7.4.12

Za izolacijska stakla, koja u sebi imaju kaljeno RX SAFE ESG, djelomično kalje-no RX SAFE TVG ili lijepljeno sigurnosno staklo, u osnovi vrijede jednake upute za zastakljivanje kao i za konvencionalna stakla. Pri zastakljivanju višeslojnih lije-pljenih stakala (ovisno o klasifikaciji) tre-ba uvažiti posebne uvjete:• Podlaganje teških izolacijskih stakala

izvodi se posebno pažljivo. Pri težini elementa iznad 100 kg preporučuje se obrada nosivog ruba. Zato se pri naru-

čivanju mora navesti nosivi rub.• Podloške ne smiju izazivati točkasta

opterećenja na rubovima stakla. Zato njihova čvrstoća po Shoreu mora biti od 60° do 70°.

• Dopušteni su samo sustavi za ostaklji-vanje s ventiliranom brazdom za zasta-kljivanje.

• Treba provjeriti kompatibilnost sloja za lijepljenje i pomoćnih materijala za za-stakljivanje.

Alarmno izolacijsko staklo (G 103139)

Alarmno izolacijsko staklo RX SAFE u svom sastavu ima kaljeno staklo s elek-tričnom provodnom alarmnom petljom. Ona se pomoću sitotiska nanosi na sta-klo i u postupku kaljenja toplinski utisku-je u površinu. Petlja je uvijek okrenuta u međuprostor.

Kaljeno staklo s alarmom ugrađuje se uvijek s one strane izolacijskog stakla s koje se očekuje pokušaj provale.

Ako na bilo kojem dijelu površine dođe do oštećenja stakla, ono se kompletno lomi te time prekida struju u petlji. Prekid struje aktivira alarmni uređaj priključen na petlju.

Alarmno lijepljeno (VSG) staklo

Sastoji se od kaljenog stakla koje na odre-đenom mjestu na površini ima toplinski utisnutu električnu provodnu petlju te od običnog float stakla. PVB folija povezuje oba stakla u lijepljeno sigurnosno staklo.

Lijepljeno staklo pri ugradnji se okreće tako da kaljeno staklo uvijek bude s one strane s koje se očekuje pokušaj prova-le.

Ako na bilo kojem dijelu površine dođe do oštećenja stakla, ono se kompletno lomi te time prekida struju u petlji.

Za obje vrste alarmnih stakala vrijede sljedeći kriteriji:• Za priključivanje alarmne petlje na alar-

mnu napravu dostupan je pločasti bez-bojni četverožilni kabel duljine 30 cm.

• Poprečni presjek pojedine žile iznosi 0,14 mm2. Na suprotnoj strani trake po-stavljen je pločasti utikač.

7.4.13 RX SAFE sigurnosna izolacijska stakla i stakla s alarmnom petljom

Smjernice za zastakljivanje kaljenog stakla sa sigurnosnom petljom

331

7.4.13

• Prije i poslije zastakljivanja svakog alar-mnog stakla RX SAFE treba izmjeriti električni otpor alarmne petlje i središ-njeg kontakta (povezani kabeli) te uze-mljenja. Izmjereni podaci moraju biti jednaki vrijednostima, navedenim na etiketi.

• Ugradnja alarmnih stakala mora biti obavljena tako da demontaža s vanjske strane praktično nije moguća (letvice za zastakljivanje moraju biti iznutra). Ako to nije moguće, sustav se mora tako osigurati da se u slučaju demon-taže stakala aktivira alarm.

• Alarmna stakla moraju biti, ako je mo-guće, učvršćena sa svih strana. Poje-dine slobodno ležeće sklopove stakala treba posebno električno nadzirati.

• Svi vanjski kabelski kontakti moraju biti dobro osigurani od vlage. Zato su pri dobavi utikači na alarmnom sta-klu zaštićeni žutim čepom, a utikač na nastavku žutom kapicom. Kabelski kontakt u fasadnom području između priključnog kabela i nastavka izvodi se pločastim utikačem koji uz stručnu montažu štiti od vlage. Prije umetanja utikača u utičnicu mora se odstraniti žuti čep, odnosno kapica, koji služe za zaštitu od vlage. Nakon spajanja ploča-stog utikača i utičnice mora se paziti na to da spoj dobro uskoči, odnosno za-hvati.

• Mora se paziti da gornje kutno podla-ganje stakla ne leži u području alarmne petlje. Pri okretnom, odnosno okretno/nagibnom krilu alarmna petlja mora se već u fazi projektiranja smjestiti na onu stranu prozora na kojoj se nalaze oko-vi.

• Pri alarmnim izolacijskim staklima alar-mna petlja može biti ugrađena desno ili lijevo gore, odnosno desno ili lijevo do-lje. Pri alarmnim staklima VSG alarmna petlja može biti ugrađena samo lijevo, odnosno desno gore. Pri naručivanju

• Staklo može imati i 5 ili 10 metara dugi nastavak sa zaštitom i spojnim članom.

• Električni otpor pojedinih dijelova pet-lje (vidi skicu): 6 ± 3 Ω za petlju > 20 MΩ između petlje i središnjeg kontaktora< 1,0 Ω između priključaka središnjeg kontakta

• Svako alarmno staklo ima etiketu na kojoj je izlazna kontrola navela izmjere-nu vrijednost otpora.

• Maksimalna jakost struje u alarmnoj petlji iznosi 0,5 A.

Zahtjevi za zastakljivanje i priključivanje alarmnih stakala

Za alarmna stakla, odnosno protupro-valne alarmne uređaje, trenutno još ne postoje propisi, zato polaznu točku za daljnje zahtjeve predstavljaju “Upute za protuprovalne alarmne uređaje – projek-tiranje i ugradnja”, koje je izdalo udruže-nje osiguravatelja u Kölnu.

• Alarmna stakla RX SAFE tijekom skla-dištenja, transporta i montaže ne smiju se postavljati na kabelske priključke.

• Zastakljivanje alarmnim izolacijskim staklima RX SAFE treba obaviti u skla-du s trenutno važećim uputama za za-stakljivanje tvrtke REFLEX. Zastaklji-vanje izolacijskim staklima s alarmnim staklom može se obaviti samo pomoću sustava za zastakljivanje s ventiliranom brazdom za zastakljivanje. Isto vrijedi i za drvene prozore. Sustavi za zasta-kljivanje moraju odgovarati klasi opte-rećenja Vf 5 u tablici Rosenheim. Svi materijali za brtvljenje moraju biti kom-patibilni s lijepljenim staklom i električ-no neprovodni.

• Kaljena alarmna stakla uvijek se ugra-đuju na strani s koje se očekuje poku-šaj provale. Pri tome treba uzeti u obzir oznaku na staklu!

332

7.4.13

Otpor R-petlje 6 ± 3 ΩOtpor R između priključaka središnjeg kontakta < 1,0 ΩOtpor R između petlje i središnjeg kontaktora > 20 MΩ

VSG alarmalarm

Električni otpori alarmne petlje

treba navesti mjesto na kojem treba postaviti alarmnu petlju.

• Donji rub stakla mora biti udaljen od dna brazde za zastakljivanje najmanje 7 mm jer se time sprječava oštro savija-nje (prekid) kabela. Distancer izolacij-skog stakla neće biti vidljiv ako dubina brazde za zastakljivanje na mjestu gdje se nalazi alarmna petlja u svijetlom otvoru prozora bude najmanje 20 mm.

• Pri vanjskoj montaži kabela treba uva-žiti sljedeće:- Priključna mjesta alarmnog stakla ne

smiju biti mehanički opterećena.

- Prolaz kabela kroz profile okvira mora biti zaštićen od oštećenja (na primjer kabelskim vodilicama).

- Vodilica koja prolazi kroz okvir u unu-trašnjost prostora mora biti zabrtvlje-na.

- Provođenje kabela mora se izvesti tako da nisu moguće daljnja ošteće-nja kabela pri privijanju, stiskanju ...

• Ukupni otpor svih alarmnih petlji koje se nalaze na jednom primarnom vodu (uključujući i otpor voda), može iznositi najviše 150 % tražene promjene otpora koja je potrebna za aktiviranje alarma.

skrita

333

7.4.13

Parapetni elementi dijele se na:• parapetne ploče i• parapetne panele.

Parapetne ploče mogu biti izrađene od jednostrukog ili dvostrukog (izolacijskog) kaljenog stakla ili kaljenog stakla s toplin-skim ispitivanjem. Koriste se za zastaklji-vanje ventiliranih (hladnih) fasada.

Parapetni paneli izrađeni su od jedno-strukih ili dvostrukih (izolacijskih) para-petnih ploča. Element na poleđini ima nalijepljenu ploču od izolacijskog mate-rijala. S parapetnim panelima zastakljuju se tople fasade.

Općeniti zahtjevi za zastakljivanje

Zastakljivanje parapetnih ploča i panela od dvostrukog stakla mora se provoditi u skladu sa smjernicama navedenim u upu-tama za zastakljivanje izolacijskog stakla poduzeća REFLEX. Sve četiri stranice elementa u pravilu se nalaze u okviru, a samo kod dvoslojnih parapetnih ploča moguće i dvostrano učvršćivanje. Kod dvoslojnih parapetnih elemenata manjih dimenzija (< 800 mm) nužno je poveća-no nanošenje materijala za brtvljenje. Posljedica toga je povećavanje dubine učvršćenja stakla.

U osnovi za sve parapetne elemente (jed-nostruke ili dvostruke) vrijede sljedeći za-htjevi:• U skladu s uputama iz standarda DIN

18 516 T4 na kaljenom staklu koje se koristi za izradu parapeta treba provesti Heat soak test, odnosno toplinsko ispi-tivanje ESG-H (staklo se na određeno vrijeme izlaže određenoj temperaturi), vidi točku 5.7.1.

• Prije montaže na svim elementima tre-ba pregledati staklene rubove. U skla-du s aktualnim TRLV mogu se ugraditi samo ona stakla kod kojih oštećenja rubova nisu dublja od 5 % debljine.

• Ako za objekt nije propisano posebno opterećenje, za određivanje potrebne debljine stekla koriste se opterećenja u skladu sa standardom DIN 18 516 T1. Ni u kom slučaju debljina stakla ne može biti manja od 6 mm.

• Stakla se pri montaži ne smiju tijesno, odnosno kruto učvrstiti.

• Pod utjecajem težine i temperature sta-klo ne smije doći u neposredni doticaj s metalom ili zidom.

• Ležište stakla treba biti trajno postoja-no. Budući da mora bit meko, u pravilu je izrađeno od elastičnog materijala.

• Udaljenost između donjeg ruba stakla i dnom brazde za zastakljivanje mora biti barem 5 mm.

• Pri korištenju sustava zastakljivanja s brtvljenjem iznad podložne trake, oba razmaka između stakla i okvira moraju biti širine najmanje 4 mm.

7.4.14 Parapetni elementi REFLEX

334

7.4.14

Svi materijali koji se koriste u proizvodima od stakla imaju vlastitu boju koja je uvje-tovana samom sirovinom, a intenzivnost boje raste s debljinom. Kako bi se zado-voljili zakonski zahtjevi koji se odnose na uštedu energije, koriste se stakla s do-datnim slojevima. I stakla s dodatnim slo-jevima imaju vlastitu boju. Ta vlastita boja može se doimati različito, pri pogledu kroz staklo i/ili na staklo. Varijacije dojma boje moguće su i neizbježne zbog sadr-

žaja željeznog oksida u staklu, procesa nanošenja dodatnog sloja, samog sloja, kao i promjena debljine stakla u strukturi stakla i kuta promatranja.

Pri naknadnom naručivanju stakala s dodatnim slojevima nije uvijek moguća apsolutna jednakost boje iz proizvodno- tehničkih uzroka. Odstupanje boje te vr-ste ne može biti predmet reklamacije.

Dodatne upute za zastakljivanje jednostrukih parapetnih ploča prema standardu DIN 18 516 T4

• Ako se sve četiri stranice parapetne ploče nalaze u okviru, ležište stakla mora biti duboko najmanje 10 mm.

• Pri dvostrano ili trostrano učvršćenim staklima dubina ležišta određuje se formulom: g = debljina stakla + 1/500 udaljenosti između potpornih eleme-nata (minimalna dubina učvršćenja je 15 mm). Klizanje stakla sprječava se pomoću distancera - podložaka. Kada parapetni elementi leže samo u dva vertikalna profila, donji slobodno ležeći rub elementa u lijevom i desnom kutu mora biti dodatno poduprt. Potpora za preuzimanje težine stakla treba biti pra-vokutna, a njena dimenzija treba izno-siti barem toliko kao umnožak dubine ležišta stakla i debljine stakla. Čvrsto-

ća potpornog elementa prema Shoreu treba iznositi od 60° do 80°.

• Pri točkasto pričvršćenim elementima površina obujmice mora biti najmanje 1.000 mm2. Ležište stakla treba biti du-boko najmanje 25 mm.

• Kada su obujmice postavljene na kuto-vima stakla, njihov oblik treba biti nesi-metričan. Stranice potpornog elemen-ta trebaju biti u omjeru 1 : 2,5.

• Ako točkasti držači nisu postavljeni u kutovima, parapetne ploče moraju biti osigurane odgovarajućim veznim ele-mentima za oblikovanje (vijci).

• Udaljenost od donjeg ruba otvora u staklu i ruba stakla treba biti jednaka barem dvostrukoj debljini stakla, od-nosno mora iznositi barem kao promjer otvora. Otvori u kutovima stakla ne smi-ju biti jednako udaljeni od vodoravnog i okomitog smjera. Obje udaljenosti tre-baju se razlikovati najmanje za 15 mm.

7.4.15 Odstupanja u boji

335

7.4.15

Vanjski utjecaji

Vanjske utjecaje prikazuje donja shema vertikalnog ostakljenja:

7.4.16 Lom stakla

Odgovor na pitanje zašto je staklo tako lomljivo može se potražiti i u dva od tri najčešće korištene definicije o tome što je staklo.

1. Staklo je anorganski produkt taljenja koji se, bez nastajanja kristalne mreže, pri hlađenju ispod točke transformacije mijenja u čvrstu tvar.

2. Staklo je pri normalnoj temperaturi čvrsta tekućina koja je zbog izvanredno visoke viskoznosti amorfna tvar (dakle, bez kristalne strukture).

Iz toga proizlazi da je staklo (usprkos ve-likoj čvrstoći) vrlo krhki materijal. Zato se ne može, kao recimo metali, plastično preoblikovati.

Današnji način proizvodnje float stakla je takav da nakon kontroliranog hlađe-

nja staklene trake u njemu ostaje vrlo malo tzv. zaostalih unutarnjih napetosti, a i one su vrlo jednolično raspodijeljene po cijeloj površini. I u svim daljnjim faza-ma prerade, obrade ili oplemenjivanja u rubnoj zoni stakla ne mogu nastati veći vrhovi napetosti. Da i nastanu, primjerice pri rezanju (lomljenju) stakla u jednoj od sljedećih faza manipulacije (a konačno u transportu), izazvale bi lom stakla.

Gore navedeno je osnova za tvrdnje sta-klara da se staklo samo od sebe nikada ne slomi. Pri dobavljenom ili već ugrađe-nom staklu do lomova dolazi isključivo zbog vanjskih utjecaja, što ne može biti razlogom za reklamaciju stakla. Proizvo-đačevo deklarirano jamstvo (u slučaju izolacijskog stakla) znači samo osigu-ranje da u sljedećih pet godina vodena para u međuprostoru neće stvarati kon-denzat.

Vlastita težina

Vjetar (pritisak, usrkavanje)

Snijeg

Kiša / voda

Sunce

Udari

Udarci, pucnjevi i slično.

temperatura (linearno rastezanje staklo – okvir)

klimatska opterećenja za izolacijsko staklo (pritisak zraka, temperatura, visinske razlike)kretanje građevinske konstrukcije

nestručna ugradnja(kruto učvršćivanje, podlaganje, stiskanje)

336

7.4.16

• mora se uvažiti mogućnost povećanog rastezanja, zato staklo ne smije biti kru-to učvršćeno.

Kada se te upute ne mogu uvažiti, opa-snost od loma eliminira se tako da se sta-kla kale (RX SAFE ESG).

Dodatno, kod stakla manjih dimenzija s MSP > 16 mm i nepovoljnim omjerom stranica pri asimetričnom sastavu, tanje staklo treba biti kaljeno (RX SAFE ESG).

Više nego obično ugrožena su i unutarnja stakla u zvučno zaštićenim staklima. Ona obično imaju asimetrični sastav – vanjsko staklo uvijek je dosta deblje od unutar-njeg. Učinak “dvostrukog stakla” – pojav-ljuje se zbog promjena klimatskih utjecaja na zrak (plin) u međuprostoru i manifesti-ra se povećanim opterećenjem na staklu. Posljedica toga su permanentna uleknu-ća, odnosno izbočenja oba stakla. Kada je jedno od stakala bitno tanje od drugog, mora samo preuzeti sve deformacije. Opasnost od loma izbjegava se kaljenjem tog stakla.

Traženje uzorka za nastanak loma stakla

Pri utvrđivanju uzorka za nastanak loma moraju se dosljedno provjeriti svi ele-menti koji bi mogli biti uzročnici:• vrsta i položaj te konstrukcija objekta,• izloženost suncu, mogućnost djelo-

mičnog sjenčanja,• mogućnost hlađenja,• konstrukcija prozora,• odabrana vrsta stakla i odabir debljine,• odabrani način zastakljivanja,• izvedba zastakljivanja.

Opterećenje na staklo često je (ovisno o ugradnji i vrsti ostakljenja) i kombinacija različitih utjecaja koji istovremeno djelu-ju.

Povećano opterećenje na staklo može biti i rezultat nestručnog transporta ili skladi-štenja. U nekim slučajevima to optereće-nje je tako veliko da se staklo slomi.

I u slučaju nekih posebnih stakala uz nestručno postupanje povećana je opa-snost od loma. To su: u prvom redu žiča-na ili masovno obojena stakla.

Kod prvih latentnu opasnost predstavlja-ju tri različita linearna toplinska rasteza-nja: stakla, metala i zraka koji se nalazi u kanalu uz žicu. Zato je to staklo već i bez vanjskih opterećenja u nestabilnom sta-nju.

Pri masovno obojenim staklima ugro-ženost je veća zbog njihove velike spo-sobnosti apsorpcije sunčeve energije. Budući da se zbog toga snažnije zagrija-vaju, u njima nastaju dodatne unutarnje napetosti. One se još povećavaju kada se zbog djelomičnog sjenčanja počne hladi-ti samo jedan dio staklene površine. Do sličnog povećanja napetosti, a time i op-terećenja stakla dolazi i pri takozvanom toplinskom zastoju; zbog nedovoljnog prozračivanja ili zbog prepreka staklo se ne može (izjednačeno) hladiti.

Kako bi u navedenim slučajevima izbje-gao lom stakla, moraju se uzeti u obzir sljedeće upute:• mora se spriječiti mogućnost djelomič-

nog sjenčanja stakala• mora se osigurati dovoljno, a u prvom

redu nesmetano prozračivanje• materijali za okvir i pričvrsne letve mo-

raju biti prilagođeni apsorpcijskom stupnju stakla

337

7.4.16

Pri tom poslu možete si pomoći i uspored-bom slike loma stakla sa slikama lomova koji su tipični za neke vrste opterećenja. Neke od njih prikazuju donje slike.

Lom stakla zbog udarca, trzaja, bačenog predmeta ili pucnja

Od kratkog i brzog udarca nastaje čisto probijanje. Lom stakla karakterističan je za udarno opterećenje koje izaziva pred-met male težine i velike brzine.

Slika loma, koji je karakterističan za uda-rac predmeta male brzine i velike težine. Na mjestu udarca ne nastaje uvijek pro-bijanje, ali iz njega uvijek izlaze pukotine u obliku zraka.

Lom stakla zbog savijanja, pritiskanja, napinjanja i točkastog opterećenja

Udarac u rub stakla; kratkotrajno točkasto opterećenje malog intenziteta; na primjer nepravilna upotreba alata za umetanje podložaka.

Traženje uzroka loma pomoću slike loma

338

7.4.16

Udarac u rub stakla; kratkotrajno ili točka-sto opterećenje zbog poddimenzionirane podloške pri velikoj težini stakla ili poslje-dica prevelikog pritiska pri postavljanju čavlića.

Kratkotrajno mehaničko točkasto opte-rećenje malog ili srednjeg intenziteta; kamenčić između stakala ili udarac čeki-ćem po letvici za zastakljivanje.

Lom stakla je posljedica pogrešno dimen-zioniranih podložaka, pogrešne upotrebe alata za umetanje, neuvažavanje koefici-jenata rastezanja stakla i okvira.

Lom je posljedica pretankog stakla (u pr-vom redu pri dvostranom učvršćivanju), zapinjanje stakla na prepreci u okviru ili prijenos opterećenja na staklo kao po-sljedica kretanja objekta.

339

7.4.16

Lom stakla zbog lokalnog pregrijavanja, djelomičnog sjenčanja ili ometanog prozračivanja

Tipična slika za toplinski lom; uzroci mogu biti djelomično prekrivanje pri sunčevom zračenju, prevelika dubina utora za zasta-kljenje, stakla s dodatnim slojem ili ma-sovno obojena stakla uskladištena u pa-ketu, lokalno pregrijavanje zbog utjecaja grijaćih tijela i slično.

Toplinski lom zbog djelomičnog prekriva-nja s unutarnje strane; npr. reklamna na-ljepnica ili veliki listovi biljaka tik uz staklo. U oba slučaja ometano je ravnomjerno hlađenje stakla.

Lom je nastao zbog blizine rada s apara-tom za zavarivanje, direktnog upuhivanja vrućeg zraka ili, u slučaju velikih i debelih izložbenih stakala, zbog točkastog pre-grijavanja.

Lom zbog prevelikog uleknuća ili izboče-nja stakla, kao posljedica promjena priti-ska i temperature zraka u međuprostoru (neuvažavanje nadmorske visine ugrad-nje, asimetrična stakla, punjenje stakala vrlo hladnim plinom, a kod akvarija pre-mala debljina stakla).

340

7.4.16

Kemijski utjecaji

Razjedi od utjecaja kiseline

Tijekom gradnje objekta dijelovi fasade, posebno zidani, jako se prljaju. Za njiho-vo čišćenje ponekad se koriste i sred-stva koja sadrže fluorovodikovu kiselinu. Jedino na tu kiselinu staklo nije otporno. Zato u tim slučajevima prekrivanjem sta-kla treba spriječiti mogućnost razjedanja staklenih površina.

Razjedi zbog kapanja

Odnedavno sve češće se primjećuju po-vršinska oštećenja, u prvom redu na fa-sadama koje su zastakljene refleksnim staklima (stakla s metalnim slojem). Poja-va je posebno izrazita na onim fasadama, na kojima staklo nastupa zajedno s neo-brađenim betonom, umjetnim ili prirod-nim kamenom ili opekom.

Kemijska struktura stakla omogućava da vlaga iz njegove površine pretvori atome nekih elemenata u lužine, što je u biti sla-bljenje materijala, odnosno korozija. To razjedanje naziva se i neutralna korozija.

Staklo je samo naizgled glatko, a mi-kroskopski gledano njegova je površina snažno razgibana.

Zato je prijanjanje vlage (sposobnost vla-ženja) veliko, a metalni sloj na staklu taj učinak još povećava.

Mehanički utjecaji

Iz prakse poznajemo cijeli niz mogućnosti zbog kojih tijekom rukovanja staklom ili ti-jekom životnog vijeka mogu nastati ošte-ćenja na njegovim površinama.

Prema Mohsovoj ljestvici čvrstoće mate-rijala (klase od 1 do 10) staklo se uvrštava između pete i šeste klase.

Prema odredbama te klasifikacije različi-ti oblici ogrebotina na površinama mogu izazvati materijali čija je čvrstoća jedna-ka ili veća od čvrstoće stakla. Naravno, ogrebotine na čvrstim, a u prvom redu na mekim dodatnim slojevima na staklu mogu izazvati i dosta “mekši” materijali.

Tu moramo upozoriti na pogrešno uvjere-nje da je kaljeno staklo tvrđe i zato manje osjetljivo na mehanička oštećenja. To, naravno, nije istina, budući da se pri ter-mičkoj obradi staklu povećava samo čvr-stoća, a ne i njegova tvrdoća.

Ako su na staklu nastale ogrebotine u obliku vlasi (odnosno one koje ne osje-ćamo pod noktima), one se mogu ukloniti samo intenzivnim poliranjem. Ta moguć-nost ne postoji kada su ogrebotine na metalnom sloju na staklu.

Toplinski utjecaji

Kada se u blizini ostakljenja izvode radovi brusilicama ili aparatima za zavarivanje, iskre koje pritom nastaju zbog velike tem-perature utiskuju se u površinu stakla. Takva oštećenja obično se ne mogu po-praviti.

7.4.17 Površinska oštećenja na staklu

Različiti utjecaji svojim djelovanjem mogu izazvati oštećenja na staklenim površinama.

341

7.4.17

7.4.18 Očuvanje kvalitete

Sažetak: Uz konstataciju da se ne može utjecati ni na sastav fasade ni na kemij-sku strukturu stakla, odnosno na vrijeme, dostupna su nam samo sljedeća tri rješe-nja:• Ugrađeno staklo treba se često i inten-

zivno čistiti.• Metalni sloj na staklu treba biti okrenut

prema unutra (na poz. 2).• Površina stakla s metalnim slojem štiti

se materijalom koje čini površinu gla-đom (neprijemčivom).

Svi građevinski materijali, od prozorskog okvira i premaza do brtvila, odnosno br-tvenih profila, izloženi su prirodnom sta-renju. Budući da korisnik ne želi očuvati kvalitetu samo u jamstvenom roku, već od izolacijskog stakla očekuje mnogo dulji životni vijek, nužno je redovito provo-đenje nekih preventivnih pregleda. Među njih spadaju ocjena o potrebi dodatne

zaštite prozorskog okvira, kontrola brtv-ljenja ugrađenog izolacijskog stakla, kon-trola funkcionalnosti otvora za zračenje i izjednačavanje parnih tlakova i slično.

Posebno se preporučuje, radi očuvanja kvalitete, redovito čišćenje izolacijskog stakla (vidi točku 6.9.8).

Kada su na fasadi i silikatni elementi, pa-daline iz njih pretvaraju alkalne otopine u lužine, a one zajedno sa zagađenim zrakom čine snažno korozivno sredstvo. Prijemčivost stakla omogućuje zadrža-vanje otopine na površini i dodatnu koro-ziju površine. Tu vrstu korozije nazivamo alkalna agresija. Jednak učinak imala bi i kisela kiša. U tom bismo slučaju govorili o kiseloj koroziji.

342

7.4.18

8 Zakoni, pravilnici, standardi i smjernice o stakluZakoni i pravilnici

• Zakon o gradnji objekata (Sl.l. RS br. 110/02)• Zakon o građevinskim proizvodima (Sl.l. RS br. 52/00)• Pravilnik o učinkovitom iskorištavanju energije u zgradama (Sl.l. RS br. 93/08)• Pravilniku o ventilaciji i klimatizaciji zgrada (Sl.l. RS br. 42/02)• Pravilnik o zvučnoj zaštiti zgrada (Sl. l. RS br. 14/99)

Standardi

EN 81 – Sigurnosna pravila za konstruiranje i ugradnju dizalaEN 101 – Keramičke pločice i ploče; Određivanje čvrstoće na rezanje

površina po MohsuEN ISO 140, dio 3 – Akustika – Mjerenje sposobnosti zvučne izolacije u zgradama

i sposobnosti zvučne izolacije građevinskih elemenata: Laboratorijska mjerenja sposobnosti izolacije građevinskih elemenata od zvuka u zraku

EN 356 – Staklo u građevinarstvu – Sigurnosno staklo – Ispitivanje i klasifikacija postojanosti na udarac rukom

EN 410 – Staklo u građevinarstvu – Određivanje svjetlosnih i sunčevih karakteristika stakla

EN 572 – Staklo u građevinarstvu – Osnovni proizvodi iz natrij-kalcijevog silikatnog stakla

EN 673 – Staklo u građevinarstvu – Određivanje prolaza topline (vrijednost U) – Računska metoda

EN 674 – Staklo u građevinarstvu – Određivanje prolaza topline (vrijednost U) – Metoda s vrućom pločom

EN ISO 717, dio 1 – Akustika – Procjena sposobnosti zvučne izolacije u zgradama i sposobnosti zvučne izolacije građevinskih elemenata: Sposobnost izolacije od zvuka u zraku

EN 1063 – Staklo u građevinarstvu – Sigurnosno ostakljenje – Ispitivanje i klasifikacija otpornosti na pucnjeve

EN 1096 – Staklo u građevinarstvu – Staklo s nanosimaEN 1279 – Staklo u građevinarstvu – Izolacijsko stakloEN ISO 1288 – Staklo u građevinarstvu – Određivanje čvrstoće stakla na savijanjeEN 1363 – Ispitivanje požarne otpornostiEN 1364 – Ispitivanje požarne otpornosti nenosivih elemenataENV 1627 – Prozori, vrata i poluprozori – Protuprovalna otpornost – Zahtjevi i

klasifikacijaENV 1628 – Prozori, vrata i poluprozori – Protuprovalna otpornost – Ispitna

metoda utvrđivanja otpornosti na statička opterećenjaENV 1629 – Prozori, vrata i poluprozori – Protuprovalna otpornost – Ispitna

metoda utvrđivanja otpornosti na dinamička opterećenjaENV 1630 – Prozori, vrata i poluprozori – Protuprovalna otpornost – Ispitna

metoda utvrđivanja otpornosti na pokušaje ručne provaleEN 1863 – Staklo u građevinarstvu – Djelomično kaljeno stakloDIN 4102 – Ponašanje građevinskih materijala i građevinskih elemenata u

požaruDIN 4103 – Nenosive unutarnje pregradne stijene

344

8

DIN 4108 – Toplinska zaštita u visokogradnjiDIN 4109 – Zaštita od buke u visokogradnjiDIN 7863 – Bezćelijski elastomerni brtveni profili za prozore i fasadeEN ISO 10 077 – Toplinska značajke prozora, vrata i grilja – Izračun prolaza toplineDIN V 11 535 – StakleniciEN 12 150 – Staklo u građevinarstvu – Kaljeno natrij-kalcijevo silikatno

sigurnosno stakloEN 12 207 – Prozori i vrata – Propusnost zraka u zazorima – KlasifikacijaEN 12 208 – Prozori i vrata – Nepropusnost za vodu – KlasifikacijaEN 12 412 – Toplinske značajke prozora, vrata i griljaEN ISO 12 543 – Staklo u građevinarstvu – Lijepljeno staklo i lijepljeno sigurnosno

stakloEN 12 600 – Staklo u građevinarstvu – Ispitivanje njihanjem – Ispitna metoda

udarcem i klasifikacija ravnog staklaEN 13 022 – Staklo u građevinarstvu – Konstrukcijsko ostakljenjeEN 13 501 – Požarna klasifikacija građevinskih proizvoda i elemenata zgradaEN 13541 – Staklo u građevinarstvu – Sigurnosno ostakljenje – Ispitivanje i

klasifikacija otpornosti na zvučni tlak pri eksplozijiEN 14 179 – Staklo u građevinarstvu – HS-ispitivanje kaljenog natrij-kalcij-

silikatnog sigurnosnog staklaEN 14 449 – Staklo u građevinarstvu – Lijepljeno staklo i lijepljeno sigurnosno

stakloDIN 18 005 – Zaštita od buke u urbanim središtimaDIN 18 032 – Sportske dvorane, višenamjenske dvorane i prostori za sport DIN 18 055 – Propusnost prozorskih fuga, brtvljenje prilikom nevremena i

mehanička opterećenjaDIN 18 095 – Vrata – Dimonepropusna vrataDIN 18 361 – Radovi ostakljenja DIN 18 516 – Ventilirana obloga vanjskog zidaDIN 18 545 – Brtvljenje ostakljenja brtvenim materijalimaEN 20 140 – Akustika – Akustika – Mjerenje sposobnosti zvučne izolacije u

zgradama i sposobnosti zvučne izolacije građevinskih elemenataDIN 52 338 – Postupak ispitvanja za pločasto staklo u građevinarstvu – Test

ispuštanja kugle za lijepljeno stakloDIN 52 460 – Fuge i brtvila za stakla, pojmoviDIN 67 507 – Propusnost za svjetlost, propusnosti za zračenje i ukupni prolaz

energije ostakljenjaETAG 002 – Smjernice za europsku tehničku suglasnost za sistem lijepljenih

staklenih konstrukcija (SSGS)

345

8

SmjerniceREFLEX Smjernice, brošure

• Upute za ostakljivanje – vidi poglavlje 7• Ušteda energije s pravim staklom• Čišćenje stakla• Izolacijska stakla za pasivnu gradnju• Novi prozori – ispravna ventilacija• Zašto se moji prozori orošavaju?• Udruživost materijala pri izradi i montaži izolacijskog stakla

Smjernice saveznog udruženja za pločasto staklo (Bundesverband Flachglas)

• Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla u građevinarstvu• Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete emajliranog i tiskanog stakla• Udruživost materijala pri izradi i montaži izolacijskog stakla• Čišćenje stakla• Savjeti za ventilaciju – je li ona potrebna?

VFF upute (Verband der Fenster – und Fassadenhersteller)

• Jednakost boja transparentnih stakala u građevinarstvu

Tehnički pravilnici

• Tehnički pravilnik za primjenu linijski učvršćenih ostakljenja(TRLV) – završno izdanje, kolovoz 2006.

• Tehnički pravilnik za primjenu ostakljenja koja čuvaju od pada u dubinu(TRAV) – izdanje siječanj 2003.

• Tehnički pravilnik za dimenzioniranje i izvedbu točkasto učvršćenih ostakljenja(TRPV) – završno izdanje, kolovoz 2006.

i.f.t. Rosenheim

Smjernica VE 06/01 Skupine opterećenja za ostakljenje prozoraSmjernice za ostakljivanje drvenih prozora bez podložne trake

Hadamar

Tehničke smjernice “Instituta za staklarstvo za u ostakljivanja i proizvodnju prozora” – Hadamar (IGH), posebno:Dokument 1 Materijali za brtvljenje za ostakljenja i spojne fugeDokument 3 Podloške za jedinice ostakljenjaDokument 8 Prometna sigurnost sa staklom u jasnom prometnom područjuDokument 9 Vizualne osnove pregleda i ocjenjivanja za ostakljenja na objektuDokument 10 Stručni pojmovi iz strukovnog područja staklarstvaDokument 13 Ostakljivanje brtvenim profilimaDokument 14 Staklo u građevinarstvu – Podjela staklenih proizvodaDokument 17 Ostakljenje izolacijskim staklomDokument 18 Ostakljenja koja štite od pada u dubinu prema TRAVDokument 19 Linijski učvršćena ostakljenjaDokument 20 Upute za montažu prozora i ulaznih vrata

346

9

9 Izvori

Birkhäuser: Glasbau Atlas (1998)Chemetall Polymersisteme für die GlasindustrieDIN Taschenbuch 99Dow Corning: Structural Glazing (1986)Glas Marte: Verglasung SystemeGläser H.J.: Mehrscheiben Isolierglas (1992)Glaströsch: Glas und PraxisGraðevinski centar Ljubljana 1996; Seminar: Kvaliteta i trendovi razvoja građevinske stolarije s aspekta toplinske i zvučne zaštiteIGH Hadamar: Technische Richtlinien (2007)Interpane: Gestalten mit Glas (2007)Oberaker Reiner: Glas- und Fenstertechnik (2004)Pilkington: Das Glas-Handbuch (2005)Pilkington: Glass in building (1992)Promat: GlashandbuchSaint Gobain – Memento (2005)Sanco: Das Glasbuch (1999)Schott: Spezialglas im BauSeitz: Glaser Fachbuch (1994)Spauszus: Werkstoffkunde – Glas (1974)Šijanec Zavrl Marjana i Tomšič Miha; Projekt FEMOPET (1999): Energetski učinkovito ostakljenje i prozoriTamglas: GPD (1999—2005)Vegla: Glas am Bau (1997)www.interpane.net www.yourglass.com www.bundesverband-flchglas.dewww.mop.gov.siwww.hunterlab.com

348

9

10 Indeks

A

aktivna zaštita/sigurnost....................................................................................... 134alarmno staklo ...................................................................................................... 192alkalni utjecaj ....................................................................................................... 341alu-prečke ............................................................................................................ 224anizotropija ............................................................................................................ 71apsorpcija .............................................................................................................66argon .....................................................................................................................95asimetrični sastav stakala .................................................................................... 108

B

bezbojno staklo .................................................................................................... 216b-faktor ..................................................................................................................67bistrenje ................................................................................................................. 25boja stakla ............................................................................................................229brtveni materijali ..................................................................................................... 87buka .......................................................................................................................68 • vanjska razina buke, područja ........................................................................... 47butil ........................................................................................................................ 87

C

CO2 ........................................................................................................................34cerijev oksid – vidi poliranjecoating – vidi nanosi na staklu

Č

četverostrano učvršćivanje – vidi statikačišćenje stakla .....................................................................................................308čvrstoća prema Mohsu ...........................................................................................26čvrstoća prema Shoreu ........................................................................................ 196čvrstoća na savijanje. .............................................................................................27

350

10

D

DC – Dow Corning ................................................................................................ 197debljina stakla (određivanje) – vidi TRLVdecibel (dB) ............................................................................................................68definicija izolacijskog stakla ....................................................................................59difuzna svjetlost – vidi pogreške na stakludistancer ................................................................................................................ 87djelomično kaljeno staklo ..................................................................................... 149djelomično sjenčanje ........................................................................................... 325dobro osjećanje – dijagram ....................................................................................98dugovalno zračenje ................................................................................................96dvostrano učvršćivanje – vidi statika

E

E i EI – klase – vidi vatrootporna staklaEF – klase ..............................................................................................................54EH – klase ..............................................................................................................54efekt izolacijskog stakla – vidi učinak dvostrukog staklaelastičnost (modul) .................................................................................................26elektrokromna stakla ............................................................................................ 247emajliranje ........................................................................................................... 187emisijska vrijednost ................................................................................................93emisijski koeficijent (ε) ............................................................................................63energetska bilanca .................................................................................................35extra weiss – vidi bezbojno staklo

F

F30, F60, F90, F120 – vidi vatrootporna staklaF-ostakljenja – vidi vatrootporna staklaf – sjedanje – vidi sjedanjefc – koeficijent sjenila ............................................................................................243fasada • sa zaštitom od sunca ........................................................................................ 52 • strukturna ....................................................................................................... 197filigranski ukrasni profili ........................................................................................226fizikalne značajke stakla .........................................................................................26fizikalne osnove stakla s nanosom ..........................................................................95float staklo .............................................................................................................. 25fotokromna stakla ................................................................................................. 247frekvencijsko područje ......................................................................................... 107funkcionalni prozori ................................................................................................ 32

351

10

G

g-vrijednost ............................................................................................................64G-ostakljenja – vidi vatrootporna staklaGADO ....................................................................................................................60

H

hard coating – vidi nanosi na stakluHST - heat soak test ............................................................................................. 138

I

infra crvene zrake (zračenje) ...................................................................................96interferencija ......................................................................................................... 71ispitivanje njihalom ............................................................................................... 270izbočeno staklo – vidi učinak dvostrukog staklaizolacijski materijali ............................................................................................... 133Izolacijsko staklo • kao element oblikovanja ................................................................................. 217 • definicija ..........................................................................................................59 • malih dimenzija .............................................................................................. 328 • opis sustava ..................................................................................................... 81 • s otvorenim rubnim brtvljenjem .......................................................................326 • sa spojenim rubovima ..................................................................................... 327izrezi i rupe u kaljenom staklu ............................................................................... 143

J

jednostrano horizontalno učvršćenje – vidi TRAVjamstvo ................................................................................................................ 314

K

k – vrijednost – vidi U-vrijednostkaljeno staklo ....................................................................................................... 135katalog sigurnosnih ostakljenja ............................................................................290kemijska oštećenja staklenih površina .................................................................. 341klimatski uređaji .....................................................................................................46klizne stijene ......................................................................................................... 182klizni sustavi RX .................................................................................................... 182koeficijent linearnog rastezanja ..............................................................................26koeficijent toplinskog prolaza U ..............................................................................62kondenzacija ......................................................................................................... 72konkavne deformacije – vidi učinak dvostrukog staklakonstrukcijska ostakljenja ..................................................................................... 197

352

10

konvekcija ..............................................................................................................95konveksna deformacija – vidi učinak dvostrukog staklakonvencionalno izolacijsko staklo ...........................................................................89kratkovalno zračenje ..............................................................................................84kripton ....................................................................................................................96kromatska stakla ................................................................................................. 247kvaliteta (sustav) .................................................................................................... 79 • unutarnja kontrola ............................................................................................ 81 • vanjski nadzor .................................................................................................. 81Krovovi • vrste ostakljenja ..............................................................................................255 • nadglavna ostakljenja (nadsvjetla) ..................................................................256

L

lokalna iskrivljenost ...................................................................................... 145, 152lom stakla .............................................................................................................336lom svjetlosti .......................................................................................................... 71low-e staklo ............................................................................................................90LR – vidi refleksija svjetlostiLT – vidi propusnost svjetlosti

M

magnetronski postupak nanošenja ......................................................................... 91maksimalna dopuštena napetost na savijanje .......................................................259mehanička oštećenja staklenih površina ............................................................. 341modeli .................................................................................................................. 219molekularna sita .................................................................................................... 88MSP – međuprostor ............................................................................................... 87

N

nalijepljeni profili ................................................................................................... 224nanos na staklo • meki nanos (soft coating) .................................................................................. 91 • tvrdi nanos (hard coating) ............................................................................... 120nanošenja – vidi krovovinapetost savijanja .................................................................................................259nazivna debljina i tolerancije stakla ................................................................. 26, 145neventilirana fasada – vidi topla fasadaniskoenergetska kuća ..........................................................................................240

353

10

O

obrada staklenih rubova ....................................................................................... 142održavanje stakla .................................................................................................342ogrebotine – vidi pogreškeopis sustava izrade izolacijskog stakla .................................................................... 75opterećenje savijanja ...........................................................................................336ornamentno staklo ............................................................................................... 217ostakljenja za zaštitu ljudi i imovine ...................................................................... 162 • A klasa ........................................................................................................... 164 • B klasa ........................................................................................................... 165 • BR klasa ........................................................................................................ 167 • ER klasa ......................................................................................................... 169Oznaka CE .............................................................................................................83

P

pad u dubinu – vidi TRAVparapeti uz stakla sa zaštitom od sunca ................................................................ 133parapeti za hladnu fasadu ..................................................................................... 130parapeti za toplu fasadu ....................................................................................... 131parapetni paneli ................................................................................................... 132pasivna zgrada ..................................................................................................... 241PDLC ...................................................................................................................248peć za taljenje ........................................................................................................ 25Pilkington Brothers ................................................................................................. 24PLANIBEL COLOR – vidi staklo u bojiplanimetrija .......................................................................................................... 145puhano staklo .........................................................................................................23plin • plinsko punjenje ...............................................................................................95 • plinsko punjenje i sposobnost zvučne izolacije ................................................ 109pigmenti boje ....................................................................................................... 187plinokromna stakla ............................................................................................... 247podlaganje – smjernice ........................................................................................ 318podloške .............................................................................................................. 318pogreške • u izolacijskom staklu .......................................................................................295 •na kaljenom staklu ...........................................................................................295 •na lijepljenom staklu ........................................................................................295polarizirana svjetlost ............................................................................................... 71poliizobutilen (butil) ................................................................................................ 87polirani rubovi – vidi obrada rubovapolisulfidno brtvilo .................................................................................................. 87polisulfidpolimer (Thiokol) ...................................................................................... 87polivinilbutiral – vidi PVB

354

10

poliuretan ...............................................................................................................60prave prečke ........................................................................................................222pregradne stijene ................................................................................................. 170preklopne stijene .................................................................................................. 181primarno brtvilo ...................................................................................................... 87propusnost za sunčevu energiju .............................................................................64propusnost za svjetlost ...........................................................................................65prozor sa zvučnom izolacijom ................................................................................. 42prozorske stijene – vidi TRAVpsi – linearni koeficijent prolaza topline (ψ) ..................................................... 36, 239pufer (tampon) zona ............................................................................................. 219PVB – folija ........................................................................................................... 142PVC prozori ..........................................................................................................260prozor i • grijanje .............................................................................................................30 • ventilacija ......................................................................................................... 41 • sposobnost zvučne izolacije ............................................................................. 42 • sigurnost .........................................................................................................46

R

Ra ...........................................................................................................................66ravnost – vidi planimetrijarefleksija energije ...................................................................................................66refleksija svjetlosti ................................................................................................ 121reklamacija ........................................................................................................... 314reprodukcija boja ................................................................................................. 231rezonanca ............................................................................................................ 107rubna zona ..................................................................................................... 36, 239rubno brtvljenje ...................................................................................................... 87Rw ............................................................................................................. 48, 68, 107RX WARM ...............................................................................................................99RX WARM C ......................................................................................................... 100RX PHONE ........................................................................................................... 106RX SUN ................................................................................................................ 116RX SAFE ............................................................................................................... 134

355

10

S

S – selektivnost ......................................................................................................67savijanje – vidi sjedanjesekundarno brtvilo ................................................................................................. 87SG – vidi konstrukcijska ostakljenjashading coefficient (Sc) ..........................................................................................67Shore A čvrstoća .................................................................................................. 195silikon ..............................................................................................................61, 197sigurnosno staklo ................................................................................................286sjedanje distancera ................................................................................................ 81sjedanje stakla ..................................................................................................... 327sjenčanje – vidi shading coefficient (Sc)sjenila ...................................................................................................................244skidanje rubova – vidi obrada rubovasoft-coating – vidi nanos na staklospecifična težina stakla ..........................................................................................26specifični toplinski kapacitet ...................................................................................26spektralne boje ....................................................................................................230spojeni rubovi ....................................................................................................... 327spontani lom ........................................................................................................ 138sposobnost zvučne izolacije ..............................................................................47, 68 • i ugrađeni ukrasni profili .................................................................................. 110 • usporedna krivulja .......................................................................................... 107 • sastav (struktura) ............................................................................................ 108 • težina.............................................................................................................. 108 • u području niskih frekvencija .......................................................................... 109staklene ograde – vidi TRAVstaklene stijene .................................................................................................... 171staklo bez refleksije .............................................................................................. 214staklo i sigurnost ..................................................................................................286staklo sa zvučnom izolacijom................................................................................ 106staklo u boji .......................................................................................................... 118staklo za hodanje ................................................................................................. 195statika ..................................................................................................................253STOPSOL ............................................................................................................. 120struktura ornamentnog stakla ............................................................................... 218SUNGUARD ......................................................................................................... 124sunčev kolektor ......................................................................................................35sunčev spektar .......................................................................................................65sunčeva energija ....................................................................................................65SUNERGY ............................................................................................................ 123sustav izrade izolacijskog stakla – vidi Opis sustava

356

10

Š

školjkasti lom – vidi pogreške na kaljenom staklušvicarski križ .........................................................................................................225

T

temperatura (točka) orošavanja – vidi točka orošavanjatermotropna stakla ............................................................................................... 247teški plin (SF6) ...................................................................................................... 109TGI-distancer .......................................................................................................237tlačna čvrstoća ..................................................................................................... 137točka orošavanja .................................................................................................... 72točkasti držači RX POINT .....................................................................................202topli rub ...........................................................................................................37, 236toplinski most .................................................................................................37, 236toplo staklo – vidi Low-e stekloTPS ........................................................................................................................ 61transmisija sunčeve energije – vidi g-vrijednostTRAV ....................................................................................................................264TRLV ....................................................................................................................253troslojno izolacijsko staklo ...............................................................................70, 101TRPV ....................................................................................................................280TVG ..................................................................................................................... 149

U

U –vrijednost; koeficijent prolaza topline.................................................................62učinak dvostrukog stakla ........................................................................................ 70udarna čvrstoća .................................................................................................. 270Ug – koeficijent prolaza topline za staklo ................................................................62ugljični dioksid – vidi CO2

ugodno osjećanje – dijagram .................................................................................89ugradnja na višim nadmorskim visinama ...............................................................326ukrasni profili ........................................................................................................222uleknuto staklo – vidi učinak dvostrukog staklaUw koeficijent prolaza topline za prozor ...................................................................36Uf koeficijent prolaza topline za okvir ......................................................................40utor ostakljenja ..................................................................................................... 319

357

10

V

vatrootporna stakla ..............................................................................................208 • klasa E (G) ...................................................................................................... 211 • klasa EW......................................................................................................... 212 • klasa EI (F) ...................................................................................................... 212ventilirana fasada ................................................................................................. 201ventiliranje ..............................................................................................................45visoko selektivna stakla ..........................................................................................92

W

warm edge – vidi topli rub

Z

zaštita od buke ....................................................................................................... 47zaštita od sunca ..............................................................................................52, 116zaštita zgrada .........................................................................................................54zavareno izolacijsko staklo .....................................................................................60zimski vrtovi ..........................................................................................................249zračni pritisak • otvori za izravnavanje ...................................................................................... 319zvuk (vidi buka)

Ž

žaluzine u izolacijskom staklu ...............................................................................243žičano ornamentno staklo .................................................................................... 218žičano staklo ........................................................................................................ 211

358

10

11 T

ehni

čki p

odac

i o iz

olac

ijsko

m s

takl

u R

EFLE

X

Izol

acijs

ka

stak

la R

EFLE

XO

znak

a pr

oizv

oda

Sast

aviz

vana

/MSP

/un

utra

Ug – nazivna vrijednost EN 673

Svje

tlosn

o-te

hnič

ke i f

izik

alne

na

zivn

e vr

ijedn

osti

zrač

enja

EN

410

Rw - izmjerena vrijednostEN 20 140

Kore

ktiv

ne v

rijed

nost

i

Debljina

Težina

Preporučena maksimalna površina

Maksimalni omjer stranica

g - vrijednost

LT – propusnost svjetlosti

Ra – indeks reprodukcije boje

LR – refleksija svjetlosti prema van

EA* – apsorpcija vanjsko staklo

C

Ctr

C100-5000

Ctr 100-5000

mm

W/m

2 K%

%-

%%

dBdB

dBdB

dBm

mkg

/m2

m2

-

Topl

insk

a za

štit

aR

X W

AR

M

RX W

ARM

1,0

****

4/16

/41,

053

7097

- -

--

--

-24

202,

81:

6

RX W

ARM

1,1

4/16

/41,

162

8097

- -

--

--

-24

202,

81:

6

RX W

ARM

1,1

6/16

/61,

159

7896

- -

--

--

-28

305,

51:

10

RX W

ARM

1,1

8/16

/81,

158

7795

- -

--

--

-32

407,

51:

10

RX W

ARM

1,2

4/14

/41,

262

8097

- -

--

--

-24

202,

81:

6

RX W

ARM

1,2

6/14

/61,

259

7896

- -

--

--

-28

305,

51:

10

RX W

ARM

1,2

8/14

/81,

158

7795

- -

--

--

-32

407,

51:

10

RX W

ARM

1,3

4/12

/41,

362

8097

- -

--

--

-24

202,

81:

6

RX W

ARM

1,3

6/12

/61,

359

7896

- -

--

--

-28

305,

51:

10

RX W

ARM

1,3

8/12

/81,

358

7795

- -

--

--

-32

407,

51:

10

RX W

ARM

0,9

C **

**4/

10/4

0,9

5370

97-

--

--

--

1820

2,8

1:6

RX W

ARM

1,0

C4/

10/4

1,0

6280

97-

--

--

--

1820

2,8

1:6

RX W

ARM

1,0

C6/

10/6

1,0

5978

96-

--

--

--

2230

5,5

1:10

RX W

ARM

1,0

C8/

10/8

1,0

5877

95-

--

--

--

2640

7,5

1:10

RX W

ARM

1,1

C4/

12/4

1,1

6280

97-

--

--

--

2020

2,8

1:6

RX W

ARM

1,1

C6/

12/6

1,1

5978

96-

--

--

--

2430

5,5

1:10

RX W

ARM

1,1

C8/

12/8

1,1

5877

95-

--

--

--

2840

7,5

1:10

RX W

ARM

1,1

C4/

14/4

1,1

6280

97-

--

--

--

2220

2,8

1:6

360

11

Lege

nda

uz te

hnič

ke p

odat

ke –

knj

iga

“Gra

dim

o st

aklo

m”

• da

ne n

aziv

ne v

rijed

nost

i odn

ose

se n

a uv

jete

test

iranj

a i p

odru

čje

prim

jene

poj

edin

ih s

tand

arda

• m

aksi

mal

na te

žina

izol

acijs

kog

stak

la je

500

kg

• na

ruči

telj

naši

h pr

oizv

oda

sam

je o

dgov

oran

odg

ovor

en z

a is

prav

no d

imen

zion

iranj

e de

bljin

e na

ruče

nog

stak

la u

skl

adu

s va

žeći

m te

hnič

kim

pro

pisi

ma

C –

Krip

ton

A –

Arg

on

* ak

o je

EA

> 5

0 %

, pre

poru

čuje

mo

kalje

no s

takl

o**

pri

omje

ru s

tran

ica

> 2

:1 p

repo

ruču

jem

o da

tanj

e st

aklo

bud

e ka

ljeno

ES

G**

* vr

ijedn

osti

vrije

de n

akon

kal

jenj

a –

obav

ezno

u k

alje

noj i

zved

bi**

** s

tekl

o Lo

w-e

1,0

Izol

acijs

ka

stak

la R

EFLE

XO

znak

a pr

oizv

oda

Sast

aviz

vana

/MSP

/un

utra


Svje

tlosn

o-te

hnič

ke i f

izik

alne

na

zivn

e vr

ijedn

osti

zrač

enja

EN

410


Kore

ktiv

ne v

rijed

nost

i

Debljina

Težina



g - vrijednost





C

Ctr

C100-5000

Ctr 100-5000

mm

W/m

2 K%

%-

%%

dBdB

dBdB

dBm

mkg

/m2

m2

-

Topl

insk

a za

štit

aR

X W

AR

M

RX W

ARM

1,1

C6/

14/6

1,1

5978

96-

--

--

--

2630

5,5

1:10

RX W

ARM

1,1

C8/

14/8

1,1

5877

95-

--

--

--

3040

7,5

1:10

RX W

ARM

0,7

4/12

/4/1

2/4

0,72

4771

95-

--

--

--

3630

2,8

1:6

RX W

ARM

0,6

4/14

/4/1

4/4

0,64

4771

95-

--

--

--

4030

2,8

1:6

RX W

ARM

0,6

4/16

/4/1

6/4

0,58

4771

95-

--

--

--

4430

2,8

1:6

RX W

ARM

0,7

C4/

8/4/

8/4

0,66

4771

95-

--

--

--

2830

2,8

1:6

RX W

ARM

0,6

C4/

10/4

/10/

40,

5647

7195

- -

--

--

-32

302,

81:

6

RX W

ARM

0,5

C4/

12/4

/12/

40,

4947

7195

- -

--

--

-36

302,

81:

6

RX W

ARM

0,4

C **

**4/

12/4

/12/

40,

437

5596

- -

--

--

-36

302,

81:

6

361

11

Izol

acijs

ka

stak

la R

EFLE

XO

znak

a pr

oizv

oda

Sast

aviz

vana

/MSP

/un

utra


Svje

tlosn

o-te

hnič

ke i f

izik

alne

na

zivn

e vr

ijedn

osti

zrač

enja

EN

410


Kore

ktiv

ne v

rijed

nost

i

Debljina

Težina



g - vrijednost





C

Ctr

C100-5000

Ctr 100-5000

mm

W/m

2 K%

%-

%%

dBdB

dBdB

dBm

mkg

/m2

m2

-

Zvuč

na

zašt

ita

RX

PH

ON

E

RX P

HONE

36/

26 –

1,1

6/16

/41,

158

7996

--

36-2

-5-1

-526

252,

81:

6

RX P

HONE

37/

28 –

1,1

8/16

/41,

156

7895

--

37-2

-5-1

-528

302,

81:

6

RX P

HONE

37/

32 –

1,1

8/18

/61,

156

7895

--

37-2

-6-1

-632

355,

51:

10

RX P

HONE

38/

30 –

1,1

10/1

6/4

1,1

5577

95-

- 38

-2-6

-1-6

3035

2,8

1:6

RX P

HONE

39/

34 –

1,1*

*10

/20/

41,

155

7795

--

39-2

-6-1

-634

352,

81:

6*

RX P

HONE

40/

32 –

1,1

10/1

6/6

1,1

5576

95-

- 40

-1-5

0-5

3240

5,5

1:10

RX P

HONE

37/

22 –

1,1

C6/

12/4

1,1

5879

96-

- 37

-3-7

-2-7

2225

2,8

1:6

RX P

HONE

39/

26 –

1,1

C10

/12/

41,

155

7795

--

39-3

-7-2

-826

352,

81:

10

RX P

HONE

39/

29 –

1,1

4/16

/9 S

C1,

155

7795

--

39-1

-50

-529

302,

81:

6

RX P

HONE

41/3

1 –

1,16/

16/9

SC

1,1

5376

95-

- 41

-2-6

-1-6

3136

3,4

1:10

RX P

HONE

42/

33 –

1,1

8/16

/9 S

C1,

152

7694

--

42-3

-8-2

-833

413,

41:

10

RX P

HONE

43/

37 –

1,1

8/16

/13

SC1,

149

7392

--

43-2

-6-1

-637

517,

51:

10

RX P

HONE

45/

35 –

1,1

10/1

6/9

SC1,

155

7593

--

45-2

-6-1

-635

463,

41:

10

RX P

HONE

46/

38 –

1,1

13/1

6/9

SC1,

150

7492

--

46-1

-50

-538

523,

41:

10

RX P

HONE

47/

34 –

1,3

9 SC

/12/

13 S

C1,

352

7492

--

47-2

-7-1

-734

523,

41:

10

RX P

HONE

49/

38 –

1,1

9 SC

/16/

13 S

C1,

152

7492

--

49-3

-8-2

-838

523,

41:

10

RX P

HONE

50/

42 –

1,1

9 SC

/20/

13 S

C1,

152

7492

--

50-2

-8-1

-842

523,

41:

10

RX P

HONE

51/4

5 –

1,4

17 S

C/15

/13

SC1,

449

7291

--

51-1

-40

-445

715,

51:

10

RX P

HONE

32/

36 A

4/12

/4/1

2/4

--

--

--

32-1

-50

-536

302,

81:

6

362

11

Izol

acijs

ka

stak

la R

EFLE

XO

znak

a pr

oizv

oda

Sast

aviz

vana

/MSP

/un

utra


Svje

tlosn

o-te

hnič

ke i f

izik

alne

na

zivn

e vr

ijedn

osti

zrač

enja

EN

410


Kore

ktiv

ne v

rijed

nost

i

Debljina

Težina



g - vrijednost





C

Ctr

C100-5000

Ctr 100-5000

mm

W/m

2 K%

%-

%%

dBdB

dBdB

dBm

mkg

/m2

m2

-

Zvuč

na

zašt

ita

RX

PH

ON

E

RX P

HONE

32/

40 A

4/14

/4/1

4/4

--

--

--

32-1

-40

-440

302,

81:

6

RX P

HONE

32/

44 A

4/16

/4/1

6/4

--

--

--

32-1

-50

-544

302,

81:

6

RX P

HONE

36/

38 A

6/12

/4/1

2/4

--

--

--

36-2

-6-1

-638

352,

81:

6

RX P

HONE

37/

40 A

8/12

/4/1

2/4

--

--

--

37-1

-6-1

-640

402,

81:

6

RX P

HONE

39/

42 A

8/12

/4/1

2/6

--

--

--

39-2

-5-1

-542

452,

81:

6

RX P

HONE

31/

28 C

4/8/

4/8/

4-

--

--

- 31

-1-4

0-4

2830

2,8

1:6

RX P

HONE

32/

32 C

4/10

/4/1

0/4

--

--

--

32-1

-50

-532

302,

81:

6

RX P

HONE

33/

36 C

4/12

/4/1

2/4

--

--

--

33-2

-5-1

-536

302,

81:

6

RX P

HONE

36/

34 C

6/10

/4/1

0/4

--

--

--

36-1

-50

-534

352,

81:

6

RX P

HONE

38/

38 C

6/12

/4/1

2/4

--

--

--

38-2

-6-1

-638

352,

81:

6

RX P

HONE

39/

42 C

8/12

/4/1

2/6

--

--

--

39-1

-50

-542

452,

81:

6

Lege

nda

uz te

hnič

ke p

odat

ke –

knj

iga

“Gra

dim

o st

aklo

m”

• da

ne n

aziv

ne v

rijed

nost

i odn

ose

se n

a uv

jete

test

iranj

a i p

odru

čje

prim

jene

poj

edin

ih s

tand

arda

• m

aksi

mal

na te

žina

izol

acijs

kog

stak

la je

500

kg

• na

ruči

telj

naši

h pr

oizv

oda

sam

je o

dgov

oran

odg

ovor

en z

a is

prav

no d

imen

zion

iranj

e de

bljin

e na

ruče

nog

stak

la u

skl

adu

s va

žeći

m te

hnič

kim

pro

pisi

ma

C –

Krip

ton

A –

Arg

on

* ak

o je

EA

> 5

0 %

, pre

poru

čuje

mo

kalje

no s

takl

o**

pri

omje

ru s

tran

ica

> 2

:1 p

repo

ruču

jem

o da

tanj

e st

aklo

bud

e ka

ljeno

ES

G**

* vr

ijedn

osti

vrije

de n

akon

kal

jenj

a –

obav

ezno

u k

alje

noj i

zved

bi

363

11

Izol

acijs

ka

stak

la R

EFLE

XO

znak

a pr

oizv

oda

Sast

aviz

vana

/MSP

/un

utra


Svje

tlosn

o-te

hnič

ke i f

izik

alne

na

zivn

e vr

ijedn

osti

zrač

enja

EN

410


Kore

ktiv

ne v

rijed

nost

i

Debljina

Težina



g - vrijednost





C

Ctr

C100-5000

Ctr 100-5000

mm

W/m

2 K%

%-

%%

dBdB

dBdB

dBm

mkg

/m2

m2

-

Zašt

ita

od s

unca

RX

SU

N

RX S

UN G

reen

6/

16/4

1,1

3864

-10

55-

--

--

2625

2,8

1:6

RX S

UN G

rey

6/16

/41,

135

38-

655

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN B

ronz

e6/

16/4

1,1

3744

-7

51-

--

--

2625

2,8

1:6

RX S

UN D

ark B

lue

6/16

/41,

135

50-

859

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN P

riva

Blue

6/16

/41,

121

30-

678

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN A

zur

6/16

/41,

141

64-

1051

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN S

SS C

lear

6/16

/41,

146

56-

3715

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN S

C Cl

ear

6/16

/41,

132

34-

2836

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN S

SS G

reen

6/16

/41,

129

46-

2658

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN S

C G

reen

6/16

/41,

120

27-

2071

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN S

SS G

rey

6/16

/41,

126

26-

1262

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN S

C G

rey

6/16

/41,

120

17-

1069

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN S

C Br

onze

6/16

/41,

122

19-

1265

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN S

SS D

ark B

lue

6/16

/41,

126

36-

1862

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN S

SSL P

rivaB

lue

6/16

/41,

117

24-

880

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN S

uner

gy C

lear

6/16

/41,

144

59-

1142

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN S

uner

gy G

reen

6/16

/41,

129

49-

966

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN S

uner

gy A

zur

6/16

/41,

132

49-

963

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN S

uner

gy D

ark B

lue

6/16

/41,

125

35-

771

--

--

-26

252,

81:

6

364

11

Izol

acijs

ka

stak

la R

EFLE

XO

znak

a pr

oizv

oda

Sast

aviz

vana

/MSP

/un

utra


Svje

tlosn

o-te

hnič

ke i f

izik

alne

na

zivn

e vr

ijedn

osti

zrač

enja

EN

410


Kore

ktiv

ne v

rijed

nost

i

Debljina

Težina



g - vrijednost





C

Ctr

C100-5000

Ctr 100-5000

mm

W/m

2 K%

%-

%%

dBdB

dBdB

dBm

mkg

/m2

m2

-

Zašt

ita

od s

unca

RX

SU

N

RX S

UN S

GS N

eutra

l 67

6/16

/41,

149

59-

1937

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN S

GS L

ight

Blu

e 52

6/16

/41,

137

46-

1456

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN S

GS S

ilver

Gre

y 32

6/16

/41,

124

29-

2261

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN S

GS R

oyal

Blu

e 20

6/16

/41,

119

19-

1868

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN S

GS S

ilver

20

6/16

/41,

117

19-

3454

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN S

GS S

ilver

08

6/16

/41,

110

8-

4359

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN S

GS G

reen

67

6/16

/41,

130

48-

1467

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN S

GS G

reen

52

6/16

/41,

124

37-

1174

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN S

GS G

reen

32

6/16

/41,

117

23-

1678

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN S

GS A

quam

arin

e 20

6/16

/41,

113

16-

1383

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN S

GS G

reen

20

6/16

/41,

113

15-

2478

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN S

GS S

ilver

Gre

en 0

86/

16/4

1,1

86

-30

81-

--

--

2625

2,8

1:6

RX S

UN S

G HP

Lig

ht B

lue

636/

16/4

1,5

5262

-16

35-

--

--

2625

2,8

1:6

RX S

UN S

G HP

Neu

tral 6

1***

6/16

/41,

242

61-

2330

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN S

G HP

Neu

tral 5

06/

16/4

1,4

4152

-18

42-

--

--

2625

2,8

1:6

RX S

UN S

G HP

Silv

er 3

56/

16/4

1,2

2635

-44

33-

--

--

2625

2,8

1:6

RX S

UN S

G HP

Neu

tral 4

06/

16/4

1,4

3341

-22

47-

--

--

2625

2,8

1:6

RX S

UN S

G HP

Roy

al B

lue

406/

16/4

1,3

3138

-26

47-

--

--

2625

2,8

1:6

RX S

UN S

G HP

Gre

en 6

46/

16/4

1,2

3563

-10

60-

--

--

2625

2,8

1:6

365

11

Izol

acijs

ka

stak

la R

EFLE

XO

znak

a pr

oizv

oda

Sast

aviz

vana

/MSP

/un

utra


Svje

tlosn

o-te

hnič

ke i f

izik

alne

na

zivn

e vr

ijedn

osti

zrač

enja

EN

410


Kore

ktiv

ne v

rijed

nost

i

Debljina

Težina



g - vrijednost





C

Ctr

C100-5000

Ctr 100-5000

mm

W/m

2 K%

%-

%%

dBdB

dBdB

dBm

mkg

/m2

m2

-

Zašt

ita

od s

unca

RX

SU

N

RX S

UN S

G HP

Gre

en 6

36/

16/4

1,5

3250

-12

65-

--

--

2625

2,8

1:6

RX S

UN S

G HP

Gre

en 6

16/

16/4

1,2

2849

-17

65-

--

--

2625

2,8

1:6

RX S

UN S

G HP

Gre

en 5

06/

16/4

1,4

2742

-13

69-

--

--

2625

2,8

1:6

RX S

UN S

G HP

Silv

er G

reen

35

6/16

/41,

218

28-

3060

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN S

G HP

Gre

en 4

06/

16/4

1,4

2233

-16

73-

--

--

2625

2,8

1:6

RX S

UN S

G HP

Aqu

amar

ine

406/

16/4

1,3

2031

-18

72-

--

--

2625

2,8

1:6

RX S

UN N

eutra

l 73/

426/

16/4

1,1

4273

-10

32-

--

--

2625

2,8

1:6

RX S

UN N

eutra

l 70/

396/

16/4

1,1

3970

-12

33-

--

--

2625

2,8

1:6

RX S

UN N

eutra

l 68/

376/

16/4

1,1

3768

-10

32-

--

--

2625

2,8

1:6

RX S

UN N

eutra

l 61/

336/

16/4

1,1

3361

-13

37-

--

--

2625

2,8

1:6

RX S

UN N

eutra

l 60/

336/

16/4

1,1

3360

-11

39-

--

--

2625

2,8

1:6

RX S

UN N

eutra

l 50/

276/

16/4

1,1

2750

-10

52-

--

--

2625

2,8

1:6

RX S

UN N

eutra

l 48/

276/

16/4

1,1

2748

-16

46-

--

--

2625

2,8

1:6

RX S

UN S

hine

40/

226/

16/4

1,1

2240

-16

53-

--

--

2625

2,8

1:6

RX S

UN P

latin

25/

156/

16/4

1,1

1525

-28

55-

--

--

2625

2,8

1:6

RX S

UN P

latin

31/

176/

16/4

1,1

1831

-25

53-

--

--

2625

2,8

1:6

RX S

UN L

ime

61 T

***

6/16

/41,

132

61-

1062

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN V

isio

n 60

T**

*6/

16/4

1,1

3760

-14

36-

--

--

2625

2,8

1:6

RX S

UN V

isio

n 50

T**

*6/

16/4

1,1

3150

-20

36-

--

--

2625

2,8

1:6

366

11

Izol

acijs

ka

stak

la R

EFLE

XO

znak

a pr

oizv

oda

Sast

aviz

vana

/MSP

/un

utra


Svje

tlosn

o-te

hnič

ke i f

izik

alne

na

zivn

e vr

ijedn

osti

zrač

enja

EN

410


Kore

ktiv

ne v

rijed

nost

i

Debljina

Težina



g - vrijednost





C

Ctr

C100-5000

Ctr 100-5000

mm

W/m

2 K%

%-

%%

dBdB

dBdB

dBm

mkg

/m2

m2

-

Zašt

ita

od s

unca

RX

SU

N

RX S

UN In

digo

48

T***

6/16

/41,

129

48-

866

--

--

-26

252,

81:

6

RX S

UN T

itani

um 3

7 T*

**6/

16/4

1,1

2637

-6

63-

--

--

2625

2,8

1:6

RX S

UN E

nerg

y NT*

**6/

16/4

1,1

4474

-13

28-

--

--

2625

2,8

1:6

Sig

urno

sno

RX

SA

FE

RX S

AFE

1,1 V

SG10

(P4A

)/16

/41,

153

7795

--

38-3

-8-2

-830

342,

81:

6

RX S

AFE

1,1 V

SG10

(P4A

)/12

/41,

153

7795

--

37-3

-7-2

-726

342,

81:

6

Opš

irnije

tabl

ice

sigu

rnos

nih

stak

ala

(lije

plje

no s

igur

nosn

o st

aklo

i kal

jeno

sig

urno

sno

stak

lo) p

rona

ći ć

ete

u po

glav

lju 5

.7.

Lege

nda

uz te

hnič

ke p

odat

ke –

knj

iga

“Gra

dim

o st

aklo

m”

• da

ne n

aziv

ne v

rijed

nost

i odn

ose

se n

a uv

jete

test

iranj

a i p

odru

čje

prim

jene

poj

edin

ih s

tand

arda

• m

aksi

mal

na te

žina

izol

acijs

kog

stak

la je

500

kg

• na

ruči

telj

naši

h pr

oizv

oda

sam

je o

dgov

oran

odg

ovor

en z

a is

prav

no d

imen

zion

iranj

e de

bljin

e na

ruče

nog

stak

la u

skl

adu

s va

žeći

m te

hnič

kim

pro

pisi

ma

C –

Krip

ton

A –

Arg

on

* ak

o je

EA

> 5

0 %

, pre

poru

čuje

mo

kalje

no s

takl

o**

pri

omje

ru s

tran

ica

> 2

:1 p

repo

ruču

jem

o da

tanj

e st

aklo

bud

e ka

ljeno

ES

G**

* vr

ijedn

osti

vrije

de n

akon

kal

jenj

a –

obav

ezno

u k

alje

noj i

zved

bi

367

11

Reflex d.o.o.Podgrad 49250 Gornja Radgonat: +386 (02) 564 35 00f: +386 (02) 564 35 20e: [email protected]

PE PoljčaneBistriška cesta 812319 Poljčane, Slovenijat: +386 (0)2 8296 000f: +386 (0)2 8296 052e: [email protected]

Reflex Zagreb d.o.o.Petrovardinska 5 - 5a10000 Zagreb, Hrvatskat: +385 (0)1 3866 621f: +385 (0)1 3864 080e: [email protected]

Documents

Gradimo s Steklom Book CRO Web