GRADJEVINSKI MATERIJALI I _skripta_pit+odg

8/11/2019 GRADJEVINSKI MATERIJALI I _skripta_pit+odg

1/26

UNIVERZITET U TUZLI

RUDARSKO GEOLOKO- GRAEVINSKI FAKULTETODSJEK: GRAEVINSKI

AKADEMSKA 2013./2014.

Pitanja i odgovori za zavrniispit

GRAEVINSKI MATERIJALI I

Profesor: Dr.sc. Nea Alid, vanr. prof.

Studenti:

Amir Arifovid

Aemir JahidAnela Hasievid

Azra Glumevid

Azra Semid

Denana Braninovid

Haris Durakovid

Mein Durakovid

Muhame Tubid

Samira Kovaevid

Zerina Lipjankid


2/26

2

GRAEVINSKI MATERIJALI I Pitanja i odgovori za zavrni ispit, akademska 2013./14.


3/26

3


A. ODGOVORI I POJASNI

1. ta je vrstoa materijala?Pod vrstoom materijala podrazumijeva se njegova sposobnost da se suprostavi dejstvu unutranjih naponakoji se javljaju pod uticajem nekih optereenja. Ta optereenja su zatezanje, pritisak, savijanje, izvijanje,smicanje, itd. vrstoa materijala se ocjenjuje na osnovu maksimalnog optereenja pri kojem nastupa razaranje

materijala. Utvruje se eksperimentalno ispitivanjem normiranih uzoraka propisanih dimenzija na propisaninain.Uobiajena je izvedenaSI-jedinica za vrstou Mpa.

2. Osnovna podjela svojstava materijala.

Kao osnovna svojstva graevinskih materijala najee se definiu:- Parametri stanja i strukturne karakteristike

- Fizika svojstva- Fiziko-mehanika svojstva- Konstrukciona svojstva

- Tehnoloka svojstva- Reoloka svojstva- Hemijska svojstva

- Eksploataciona svojstva

3. Gustina materijala?

Gustina je po definiciji odnos mase i zapremine nekog tijela.

Ista formula vrijedi za prosjenu gustou bilo kojeg materijala u zapremini V koj sadri masu m, tj. opisuje

kolika je masa neke tvari prosjeno sadrana u jedinicizapremine: to je ta masa vea, kae se da je tijelo gue.Iz toga slijedi da je mjerna jedinica za gustou u SI sastavu kg/m3

4. Tvrdoa materijala.Tvrdoa predstavlja otpornost materijala prema prodiranju nekog drugog, znatno tvreg tijela. Tvrdoa se moeizraziti i kao otpor materijala prema plastinoj deformaciji. Mjerenje tvrdoe je jedan od najrairenijihpostupaka na podruju ispitivanja mehanikih svojstava. Tvrdoa se moe odrediti statikim, dinamikim ispecijalnim metodama.

5. ta podrazumijevamo pod pojmom kameni agregat?

Kameni agregat je zrnasti kameni materijal krupnoe zrna od 2 do 32 mm i separiran na osnovne frakcije imeufrakcije.


4/26

4


6. U zavisnosti od oblasti primjene kamena graevinski kamen se dijeli na..?

U zavisnosti od oblasti primjene, kamen se dijeli na dvije osnovne grupe:

- tehniki kamen- arhitektonski kamen

Pod tehnikim kamenom podrazumijeva se kamen koji se upotrebljava kao konstruktivni materijal uneobraenom ili obraenom stanju, ili kao agregat u graevinarstvu.Pod arhitektonskim (ukrasnim) kamenompodrazumijeva se kamen koji u graevinskim konstrukcijama ima dekorativnu i zatitnu ulogu. Koristi se uobliku ploa za oblaganje fasada i unutranjih povrina zidova i za izradu stepenita i podova.

7. Prema nainu upotrebe agregati kamenog porijekla upotrebljeni u graevinarstvu sistematizuju sena..?

- agregat za visokogradnju i hidrogradnju (agregat za beton)

- agregat za niskogradnju (agregat za cementno-betonske kolovoze, agregat za asfalt betone, agregat za

zastore eljeznikih pruga)-

8. Prema njegovim zapreminskim masama koji se kreu u irokim granicama agregati mineralnogporijekla upotrebljeni u graevinarstvu se sistematizuju na..?

9. Sve stijene od kojih se dobija graevinski kamen dijele se prema genezi (nainu i uslovima postanka)na..?

Stijene se dijele na:

- magmatske

- sedimentne

- metamorfne.

Magmatske stijene nastale su kao rezultat sporog hlaenja magme u dubini zemljine kore. Sedimentne stijenenastale su na kopnu ili na dnu mora, jezera, rijeka, taloenjem produkata raspadanja razliitih stijenskih masa,kao i taloenjem ostataka mikroorganizama. Metamorfne stijene nastaju procesom metamorfoze od nekemagmatske stijene ili sedimentne stijene. Pod metamorfozom se podrazumijeva djelovanje visoke temperature,

pritiska, vodene pare i gasova.

10. ta podrazumijevamo pod pojmom stijena?Stijenaje sastavni dio litosfere ili Zemljine kore odreenog naina pojavljivanja, hemijskog sastavai strukturno-teksturnih osobina. Pod pojmom stijene

podrazumijeva se mineralni agregat odreenog sastava, strukture i teksture koji predstavlja proizvod razliitihgeolokih procesa.


5/26

5


11. ta podrazumijevamo pod strukturom stijene?Pod strukturom stijene podrazumijeva se oblik, veliina i nain vezivanja njenih mineralnih sastojaka tj.mineralnih zrna. Struktura se najee razmatra nezavisno od naina nastanka stijene i moe se definisati nasledei nain: kristalasta (krupnozrnasta, srednjozrnasta, sitnozrnasta, afanitska, mikrokristalasta), staklasta,porfirska, klastina. Struktura stijene je znaci definisana stepenom kristalizacije, veliinom, oblikom imeusobnim odnosima minerala a zavisi od naina postanka stijene.

12. ta podrazumijevamo pod pojmom mineralni sastav?Pod mineralnim sastavom podrazumijevaju se svi materijali koji ulaze u sastav jedne stijene pri emu se podmineralom podrazumijevaprirodni homogeni kristal, nastao kao rezultat geolokih procesa, sa definisanimhemijskim sastavom, koji ne mora biti stalan.

13. ta je agregat?Pod agregatom se podrazumijeva materijal rastresite strukture formiran u vidu skupa manje-vie istovrsnihestica, tj. materijal relativno homogen u smislu supstance-izgraivaa, koji se sastoji od meusobno nevezanihzrna(granula) odreene krupnoe.U uem smislu moemo re da je agregat zrnasti(inertni) materijal, koji

zajedno sa odreenim vezivnim materijalima slui za dobivanje maltera i betona, odnosno za dobivanjematerijala koji se definiu terminom kompoziti.

14. Podjela agregata?

Generalno posmatrano agregat moe biti organskog i neorganskog porijekla.Moemo ga podijeliti i na prirodni i vjetaki.U prirodni spadaju prirodno nevezane stijene (drobina, ljunak i pijesak) i drobljen i mljeven kamen(drobljenac,drobljeni pijesak, kameno brano). To je agregat koji se dobija prirodnim usitnjavanjem stijenskih masa.Vjetaki mogu biti razni otpadni materijali i industrijski nus-proizvodi, te specijalni proizvodi za upotrebu ubetonima i malterima.

U njih spadaju loina zgura, letei pepeo, kristalasta zgura visokih pei, granulisana zgura, pjenuava zgura,zatim specijalni: ekspandirana glina, ekspandirani perlit i ekspandirani vermikulit.

15. Osnovna svojstva graevinskih materijala?-parametri stanja i strukturne karakteristike

-fizika svojstva (u uem smislu)

-fiziko mehanika svojstva

-konstrukciona svojstva

-tehnoloka svojstva

-reoloka svojstva

-hemijska svojstva

-eksploataciona svojstva


6/26

6


16. ta je zapreminska masa?Zapreminska masa predstavlja masu jedinice zapremine materijala u prirodnom stanju. Pod ovim stanjempodrazumjeva se stanje materijala zajedno sa porama i upljinama koje su u njemu sadrane.

Rauna se po formuli: = [kg/m3]

Razlikujemo zapreminsku masu usuhom i u vlanom stanju. Ova dva parametra su povezana relacijom :

v= 1 +

= (1 + 100

)

* moi mvpredstavljaju masu vrste supstance i vode

* Ha=(mv/mo)x100 oznaava relativnu vlanost materijala u %

17. ta je specifina masa?

Specifina masa predstavlja masu jedinice zapremine apsolutno gustog materijala tj.masu jedinice zapremine''iste'' vrste supstance bez pora i upljina.

Izraunava se po formuli: = [kg/m3]

Vazapremina iste vrste supstance( zapremina supstance bez pora i upljina)

18. ta je poroznost?Pod poroznou se podrazumijeva prisustvo praznih prostora u sklopu vrste supstance od koje je izgraenmaterijal, tj. takvih prostora koji nisu ispunjeni vrstom supstancom. Ti prostori se mogu podijeliti na pore iupljine. Pore su nevidljive, mikroskopski sitne, dok se upljine lako opaaju golim okom.Poroznost se dijeli naoptu, otvorenu i zatvorenu.Optu karakterie koeficijent poroznosti koji predstavlja procentualni odnos zapremina svih upljina i pora umaterijalu, prema ukupnoj zapremini materijala.

Izraunava se po formuli = 100 = 1 100[%]

Karakteristika suprotna optoj poroznosti je kompaktnost, il istepen gustine materijala.Ona se rauna po formuli

q=100-p= x100 [%]

Otvorena poroznost se definie kao procentualni odnos zapremine svih pora, koje komuniciraju i meusobno,ali i sa spoljanjom sredinom, prema ukupnoj zapremini materijala.

po=

100

[%]

mov -masa uzorka izmjerena nakon upijanja vode,

mo- masa suhog uzorka,

s - specifina masa vode( koja iznosi 100kg/m3

)

19. ta je sklop stijene??Pod sklopom stijene se definie njezinastruktura i tekstura.Strukturu pretstavlja oblik, veliina i nain vezivanja mineralnihsastojaka u stijeni. Razlukuju se:-Kristalasta ( stijena se sastoji od kristalnih zrna, razlicith velicina),

-Staklasta(Kompletna staklasta(amorfna) masa) ,

-Porfirska(U kompletnu staklasu ili mikrokristalastu masu ubaena krupnija kristalna zrna (fenokristali)- Klastina(stijena cementovana iz komada, odnosno odlomaka)


7/26

7


Teksturaje osobina koja se definie na osnovu relativne veliine, razmjetaja i meusobnog rasporeda mineralau sastavu stijene. Ona zavisi iskljuivo od genetskog porijekla stijene,to jest drugaija je u zavisnosti o kojojvrsti stijene se radi. Na primjer, moe biti: krupno-zrnasta,srednje-zrnasta,afanitska, mikrokristalna, itd.Zatim imamo oblik zrna koji ga definie i moe biti: uglast,poluuglast,zaobljen,prizmatian ( zrno u oblikuprizme sa ravnim stranicama),ploast(u obliku ploica), ljuspast (u obliku tankih ljuspica), igliast(zrna u oblikuiglica, tj. jedna dimenzija vea od druge dvije), itd.

20. ta je tekstura stijene?Teksturaje osobina koja se definie na osnovu relativne veliine, razmjetaja i meusobnog rasporeda mineralakoji ulaze u sastav stijene, kao i na osnovu relativnog prisustva pora i mikroprslina u stijenskoj masi.

Tekstura stijene oznaava nain na koji su minerali zauzeli prostor u stijenskoj masi, a zavisi od uticaja vanjskihfaktora, bilo prilikom nastanka stijene ili nakon toga. To jest, pod teksturom podrazumijevamo meusobneodnose sastojaka u stijenskoj masi, te njihov prostorni raspored i orijentaciju.

Za magmatske stijene, tekstura moe da bude:-masivna (mineralna zrna nemaju nikakav pravilan raspored u masi)

-paralelna (mineralni sastojci svrstani u paralelne ravni-stijena ima prugast izgled)

-fluidalna (jasno izraena paralelna orijentacija svih sastojaka u obliku valova-nastali prilikom hlaenja, dok jematerijal tekao)

-mjehurasta (masa ima puno upljina,pa ima izgleda ljakasto porozne mase)-mandolasta (pore ljakasto-poroznih stijena naknadno ispunjene nekim mineralima)Za sedimentne stijene tekstura moe biti:-masivna (cijela stijena jednolina)-trakasta/prugasta (u masi se smjenjuju razliito obojene zone sa sastojcima razliite krupoe)-breasta/mreasta (tekstura koju imaju stijene koje su bile nevezane ili polomljene, a koje su potomcementovane nekim drugobojnim vezivom)I metamorfne stijene, koje mogu biti:

-masivne (nema naglaene orijentacije mineralnih sastojaka)-kriljasta( u sastav stijene ulaze listiasti minerali koji su svrstani u paralelne ravni

21. Osnovna mehanika svojstva kamena?Mehanika svojstva kamena uglavnom odgovaraju svojstvima stijenske mase od koje je taj kamen dobiven, priemu odluujui uticaj na mnoge od ovih karakteristika imaju mineraloki sastav stijene i uslovi njenogformiranja.

U osnovna mehanika svojstva kamena spadaju:-vrstoa na pritisak-elastina svojstva-vrstoa na savijanje-vrstoa na smicanje i zatezanje

-dinamika vrstoa

22. Hidrofizika svojstva graevinskih materijala, kapilarno upijanje vode?Kapilarno upijanje vode se javlja u sluajevima kada se samo dio poroznog materijala nalazi u vodi. U takvimuslovima dolazi do kapilarnog penjanja vode koje dovodi i do vlaenja onog dijela materijala koji nije uneposrednom kontaktu sa vodom.Za raunanje mase vode koje materijal upije koristi se obrazac:muv=kF, k predstavlja konstantu koja se odreuje eksperimentalno, a F povrinu uzorka na kojoj se vriispit.


8/26

8


23. Hidrofizika svojstva materijala,vlanost?Vlanost predstavlja onu koliinu vode koju materijal u sebi sadri pod odreenim uslovima. Imamo prirodnuvlanost,kapilarnu i higroskopnu vlanost, itd. U praksi se najee radi o pojmovima apsolutne i relaivnevlanosti. Upijanje vode zavisi od veeg broja faktora:vremena i postupka natapanja, kapilarnihefekata,temperature materijala i vode,pritiska pod kojim se izvodi natapanje.

Apsolutna vlanost se moe prikazati u obliku :Ha= 100 (%)

A relativna:

Hr= 100(%)

Ta dva pojma su povezani relacijom Hr= Ha

24. Hidrofizika svojstva graevinskih materijala: higroskopnost?Higroskopnost je sposobnost kapilarno-poroznih materijala da iz vlanog vazduha upijaju vodenu paru. Ovoupijanje je uslovljeno polimolekularnom apsorpcijom vodene pare na unutranjim povrinama pora ikapilarnom kondenzacijom, to je mogue samo u kapilarima manjim od 10-7m. Higroskopski sadraj vlage umaterijalu je funkcija relativne vlanosti i temperature materijala.Kao to se vidi na slici ispod, sve od take A na datoj krivoj razvija se proces apsorpcije pare na unutranjimpovrinama pora, dokdio krive desno od ove take oznaava podruje u kome se higroskopska vlanost

poveava uslijed kapilarne kondenzacije. Maksimalni higroskopski sadraj vlage definie se kaononajravnoteni sadraj koji odgovara datoj temperaturi i relativnoj vlanosti zraka od 100% .to su prenici kapilaramanji,maksimalni higroskopski sadraj se poveava.

25. Keramiki materijali, podjela?-su proizvodi izraeni od gline (gr.-keramos=glina) ili slinih tvari,koji se oblikuju u tekuem, plastinom,poluplastinom, suhom ili prakastom stanju, a zatim sue i peku na visokoj temperaturi da bi dobili potrebna

mehanika svojstva. Dijele se na :keramike materijale za iroku potronju koji se koriste u domainstvu,graevinarstvu, metalurgiji i na drugim mjestima; i nove keramike materijale koji se koriste u tehnici,elektrotehnici, elektronici kao sastavni dijelovi maina.Zatim ih dijelimo na grube keramike materijale: opeka,crijep, drenane cijevi,vatrostalni materijali i fina keramika: terakota,porculan..

Relativna vlanost vazuha

j

l

0

A

max

absor .kon

100%

T(C)=const


9/26

9


26. Keramikimaterijali, sirovine za proizvodnju?Sirovine za keramiku mogu se svrstati u plastine i neplastine. GLINA je osnovna plastina sirovina za izradukeramikih materijala.Neplastinesirovine za izradu keramikihproizvoda su korektivi koji se dodaju glini radidobivanja potrebnih pirotehnikih svojstava. Najee se dodaju:glinenci - za snienje temperature taljenja glinei kvarcni pijesak - za reguliranjeplastinosti.

27.Glineni proizvodi?

Osnovni proizvodi od gline su opeka i crijep. Dobivaju se peenjem tzv. crvene gline.Opeka slui za zidanje , acrijep za pokrivanje krovova.Opeka moe biti puna ili uplja,raznih oblika i veliina. Otporna je na mraz,vatru habanje.Ukoliko je upljikava ima bolje izolacijske osobine. Uoptem sluaju moe se govoriti o dvije vrstecrepova: o vuenim( vueni crijep sa jednostrukim ljebom,vueni biber crijep i lebnjaci) i opresovanim(presovani crijep sa jednostrukim ljebom, sa dvostrukim ljebom i crijep za pokrivanje sljemena-grebena). Prema boji vueni crijep moe da bude prirodne boje ili obojen u cijeloj masi ili povrinski. I vuenicrijep sa ljebom i biber crijep imaju na jednom kraju noseve za vezu s letvama. I presovani crepovi mogu bitirazliito obojeni ili povrinski obraeni.

Ostali glineni proizvodi su :

-drenane cijevi( ove cijevi su cilindrinog oblika, rade se sa otvorima odozgo radi breg prikupljanja vode.Prenici su im od 40 do 150mm,a duine od 500 do 800mm.)

-graevinska terakota(ukrasni materijal od peene gline. esto se upotrebljavaju za oblaganje fasada. Proizvodise od iste plastine gline uz dodatak pijeska i amotnog brana)

-zidne oblone ploice( dobijaju se peenjem gline ili smjese gline sa raznim dodacima. Dimenzije su imnajee 15x15cm,dok im je debljina do 5mm)

-klinker opeke i ploe( dobijaju se od teko topljivih glina sa dodacima feldspata i kvarcnog pijeska.Primjenjuju se za izradu kolovoza,pjeakih staza..)

-kanalizacione cijevi,podne i mozaik ploice, ekspandirana glina-keramzit.

28. ta je drobina?

Drobina je raspadnuti stijenski materijal sa zrncima razliite krupnoe u kome su komadi nezaobljeni i uglasti.Uglavnom nastaje drobljenjem stijena na stjenovitim padinama i na platoima,pri emu,fragmenti stijena klizenanie stvarajui padinske drobine ili sipare. Homogenog je sastava.

29. ta je ljunak?ljunak je nevezani sediment uglavnom heterogenog sastava u kome su prisutni manje ili vie zaobljeni

fragmenti stijena sa zrnima krupnoe od 4 do 125mm. ljunak esto prate zaobljeni komadi kamena krupnoepreko 125mm koji se nazivaju oblutci.dobija se prirodnim drobljenjem i raspadanjem stijena na sitnijekomade.


10/26

10


30. ta je granulometrijski sastav?Kako je u agregatu,zastupljenost pojedinih zrna potpuno proizvoljna,odreivanje njegovog sastava u odnosu naveliine zrna moe se sprovesti samo tako to e se on izdijeliti na neki konaan broj grupa zvanihfrakcije.Ukoliko se postupi na ovakav nain,jedna frakcija e uvijek biti definisana odreenim intervalomkrupnoe,tj. donjom i gornjom granicom veliine zrna.Procenat uea pojedinih kategorija zrna-frakcija u ukupnoj masi agregata definie se kao granulometrijskisastav.Koriste se dva postupka za definisanje ovog sastava a to su : metoda prosijavanja i metoda

taloenja(sedimentacije).U prvom sluaju ispitivanje se svodi na prosijavanje materijala kroz niz unaprijed

utvrenih sita sa razliitim veliinama otvora,dok se u drugom sluaju granulometrijski sastav obino definieprimjenom tzv. Aerometarske metode.

31. ta opisuje Fuler-Empa kriva?Ove dvije krive opisuju granulometrijski sastav agregata za spravljanje betona po svjetskim standardima.Idealan

agregat za spravljanje betona je onaj ija kriva prolazi izmeu ovih krivih.Fulerova kriva : Empa kriva:

Ordinate ovih krivih Y (%) definisane su u funkciji krupnoe zrnaagregata d(mm) (otvori sita),odnosno u

zavisnosti od nominalno najkrupnijeg zrna agregata D(mm).

32.Osnovna kakakteristika agregata dobrog granulometrijskog sastava?

Granulometrijski sastav se sastavlja tako da u agregatu ostane to manje upljina, da sitnija zrna popunjavajuprostor koji zatvaraju krupnija. Granulometrijski sastav agregata ima presudan utjecaj na obradivost i svojstva

betona. Treba da osigura dobru obradivost svjeeg betona, dobru stabilnost smjese pri transportu i dobrukompaktnost ugraenog betona.To se postie i regulisanjem koliine cementne paste koja povezuje sva zrnaagregata i popunjava preostali prostor izmeu pojedinih zrna.

33.Podjela agregata prema obliku zrna?

-zaobljena, nepotpuno zaobljena i uglasta.Oblik zrna se utvruje posmatranjem i mjerenjima zrna koja ulaze usastav propisanog uzorka agregata( najmanje 100 zrna). Ispitivanja se vre samo na frakcijama veliine zrnaiznad 4mm. U okviru takvih frakcija smije da bude najvie(20%) po masi , zrna sa odnosom najvee i najmanjedimenzije veim od 3:1.


11/26

11


34.Podjela agregata prema odnosu dimenzija zrna?

-loptasta, duguljasta, pljosnata. Ako se sa l, b i c, oznae duina,irina i debljina zrna agregata,loptasta zrna ebiti ona kod kojih postoji odnos l:b:c=1,0 ; duguljasta eimati odnos l:b>(=)1,5. Dok e u sluaju pljosnatihodnos biti c:b


12/26

12


se dodaju pri meljavi klinkera. Sirovina za proizvodnju cementa pee se do temperature sinterovanja koja iznosi1350-1450 C.

39.ta podrazumijevamo pod pojmom vrijeme vezivanja cementa?Kao vrijeme vezivanja cemeta obino se definie vremesnki period od momenta mijeanja cementa i vode dotrenutka kada cementna pasta izgubi svoje svojstvo plastinosti.Dok se vezivanje cementa zavrava relativnobrzo, njegovo ovravanje je dugotrajan proces koji traje do nekoliko mjeseci i do nekoliko godina. Procesovravanja nije ravnomjeran, on je u poetku vrlo intenzivan , dok se kasnije sve vie i vie usporava

40.Kako dijelimo cemente prema vremenu vezivanja?

Poetak vezivanja predstavlja vrijeme proteklo od trenutka dodataka vode cementu pa do pojave vezivanja, akraj vezivanja predstavlja i trajanje vezivanja do poetka stabilizacije stanja sistema, tj. Poetka otvrdnjavanja.Prema vremenu vezivanja cemente dijelimo na:

-brzo vezujue: koji poinju vezivati prije 15 minuta-srednje vezujue: koji veu izmeu 15 min i 1 sat.-sporo vezuju:koji veu poslije sat vremena.

41.Koji faktori utiu navrijeme vezivanja cementa?Ako je temperatura zraka visoka cement vee bre, a ako je niska vezanje je sporije.

Kada cementu dodamo malo vode, vee bre, a ako mu dodamo mnogo vode onda vee kasnije. Kratko i slabo mijeanje ubrzava poetak vezivanja, a dugo i intenzivno mijeanje odgaa poetak vezivanja. Morska voda usporava vezanjeAko mijeamo PC i aluminate dobit emo vezivanje nakon par minuta, to znai da bre vee.

42.Koji faktori utiu na vrstou cementa?vrstoe pri savijanju i pritisku, kojesu osnov za definisanje klase cementa ispituje se u prizmatinim uzorcimadimenzija 4*4*16. Ovi uzorci se izrauju od tzv. plastinog cementnog maltera koji se dobija mjeanjem tanoodreenih koliina cementa,vode i standardnog trofrakcijskog pijeska.Faktori koji utiu navrstou cementa su:-Sadraj sirovina od kojih je cement izgraen

-Kako su sirovine peene-I kako su sirovine mljevene.

43.Kako se dobija graevinski gips?Graevinski gips dobija se peenjem gipsnog kamena(sadre) koji se uglavnom sastoji od minerala gipsa(CaSO4* 2H2O- dihidrat) ali esto sadri i druge primjese kao to su pijesak , krenjak, glina , magnezijum,oksidi gvoa i dr. Pored sadre-dihidrata u prirodi se esto susree i bezvodni kalcijum-sulfat anhidrit.Gips senajee proizvodi tako to se sadra prethodno usitnjava do veliine zrna tucanika (30-60 mm) a zatim se meljeu prah. Ovako dobijeno sirovinsko brano unosi se u kotlove za peenje ili u rotacione pei.I u jednom i udrugom sluaju sirovina se izlae programiranom reimu zagrijavanja to znai da poveanje temperature idepostepenood temperature suenja do temperature peenja.Poslije peenja gotov proizvod se hladi, zatim

ponovo melje da bi se dobila finoa mliva i pakuje.


13/26

13


44.Vrste gipsa koje su u upotrebi?

tuk gips:Satoji se uglavnom od poluhidrata,pri emu smije da sadri samo manje koliine nedovoljno peenihili prepeenih dijelova.Ne smije da sadri vie od 9% vezane vode, a sadraj primjesa mu je ogranien na 10 %Modelarski gips:slian je tuk gipsu to znai da se uglavnom sastoji od poluhirata. Vezane vode smije dasadrzi najvie 9 % a primjesa najvie 5 %. Njegovo vrijeme vezivanja je ogranieno na 15 minuta.Al baster gips:je gips iste bijele boje koji se primjenjuje za vajarske radove, za izradu ukrasnih arhitektonskihelemenata.Vezane vode smije da ima najvie 9% a primjesa 5%.Finoa mliva mu je takva da na situ 0,2 mm

ostaje 5 % zrna.Gips za mal tere:Prema finoi mliva to je gips sa najviim sadrajem zrna koji ostaju na situ od 0,2 mm- 30%.Vezane vode moe da ima do 9% a primjesa do 15%.Gips za kouljice i podloge:Gips peen na visokoj temepraturi- esterih gips. On mora da ima relativno visokevrtoe, pa je propisano da njegova vrtoa pri pritisku nakon 7 dana iznosi 11MPaAlaun gips:dobija se iz sadre dvostrukim peenjem i dodavanjem kalcijum alumijum sulfata. Ovo vezivosporo vezuje teko se rastvara u vodi i ima vrstou kao esterih gips.Parian cement:Nije hidraulino vezivo, dobija se kao i aluan gips samo se umjesto stipse korisiti

boraks.Sporo vezuje i ima veliku vrstou i tvrdou.Anhidritni cement: nije hidraulino vezivo. Dobija se na bazi fino smljevenog prirodnog ili vjetakoganhidrita i manjih koliina izvjesnih dodataka koji imaju ulogu katalizatora.

45Kako se dobija graevinski kre?Graevinski kre je nehidraulino vezivo koje se dobija iz krenjaka odgovarajueg hemijskog sastava.Osnovnakomponenta krenjaka je CaCO3, pa se njegovim peenjem na prosjenoj temperaturi od 900-1000 C saglasnohemijskoj reakciji stvara kalcijum-oksid tzv. negaeni kre. Proizvod peenja ukoliko krenjak sadri i dolomit ,moe da bude i magnezijumoksid (MgO)

46.ta je malter?Malteri predstavljaju vjetake kamene materijale koji se dobijaju kao rezultat ovrivanja tzv. malterskihsmjea- homogenizovanihmjeavina sitnog agregata i vezivnih supstanci. Kao u optem sluaju veziva za

maltere mogu da budu neorganskog i organskog porijekla,zbog vrlo irokih mogunosti komponovanjamalterskih smjea. U malterima je prisutan samo sitan agregat i to najee agregat sa zrnima krupnoe do 4mm. Krupniji agregat ne dolazi u obzir zbog toga to se u najveem broju sluajeva primjenjuje u vidu tankihslojeva ije debljine uglavnom ne prelaze veliinu od 3 cm.

47.Koja je namjena maltera?

Malteri se primjenjuju za zidanje svih vrsta zidova od kamena, graevinske keramike i razliitih elemenata odlahkih i obinih betona.Pored toga primjenjuju se i za malterisanje zidova, kao spojno sredstvo kod oblaganjazidova razliitim vrstama ploa i ploica, kao materijali za izradu podloga i kouljica za podove i sl. Danas semalteri takodjer primjenjuju i kod spajanja elemenata od kojih se izvode montane betonske konstrukcije i kaomaterijal za izvoenje razliitih vrsta injektiranja.

48.Vrste maltera prema nainu izrade?Prema nainu izrade dijele se na monolitni(mokri) i suhi malter49.Vrste maltera prema namjeni?-malteri za zidanje

-malteri za malterisanje i specijalni malteri

-malteri za posebne namjene: dekorativni, hidroizolacioni, termoizolacioni,reparaturni, injekcioni malteri,-malteri za toplotnu i zvunu izolaciju-malteri za zatitu od zraenja.


14/26

14


50.Pucolani, podjela?

Pucolani su supstance mineralnog (neorganskog ) sastava koji nemaju sopstvenu vezivnu mo ili je ona vrlomala, ali koje su sposobne da na vrlo malim temperaturama i u prisustvu vlage reauguju sa kreom i daju novematerijale hidraulinih svojstava zvanih ''pucolanska svojstva''.Pucolani se esto koriste za spravljenje maltera ibetona koji e se primjenjivati kako na vazduhu tako i u vodi. U oba sluaja zajedno sa pucolanom seupotrebljava i kre, pri emu se u sluaju maltera dobijaju daleko vee vrstoe u poreenju sa obinim krenimmalterom.

Pucolani se u optem sluaju dijele na prirodne i vjetake. U prirodne se ubrajaju: pucolanska zemlja(po njos

su svi materijali ove vrste dobili ime), santorinska zemlja,dijatomejska zemlja,opalska brea, vulkanski tuf,vulkanski pepeo, apatiti itd.

U vjetake pucolane spadaja: letei pepo , razni keramiki materijali i dr. Postoje jo i tzv. ''aktiviranipucolani''.

B.ODABERI OD PONUENIH, TAAN ODGOVOR

1.Prilikom ispitivanja specifine mase, materijal prethodno treba usitniti u prah, pri emu stepenusitnjenosti zavisi od vrste materijala. Ovo usitnjavanje vri se iz sljedeih razloga:-Specifina masa spredstavlja masu jedinice zapremine apsolutno gustog materijala. Zanemarujui izuzetkeveina (staklo,metal) veina graevinskih materijala je porozna. Usitnjavanje materijala se vri kako bi dobili

apsolutnu zapreminu materijala tj. zapreminu bez pora i upljina. s=mo/VA 3 VA-Apsolutna zapreminamaterijala,tj zapremina bez pora i upljina

mo-Masa suhog uzorka

2.Vodonepropustljivost materijala je vea ukoliko je njegova:-Vodonepropustljivost materijala je veaukoliko je njegova otvorena poroznost manja. Ispituje se na posebnimuzorcima zavisno od materijala primjenom tanopropisanih postupaka. Vrlo kompaktni materijali su po pravilupraktinovodonepropustljivi.

3. Da bi se odredila prirodna vlanost materijala, treba obaviti mjerenja sljedeim redosljedom:

4. Potpuna zasienost uzorka vodom,prilikom ispitivanja upijanja vode, konstatuje se:- Potpuna zasienost uzorka vodom,prilikom ispitivanja upijanja vode, konstatuje se metodom postupnogpotapanja i metodom kapilarnog penjanja. U prvom sluajuje tanopropisan nainpostupnog potapanja zaodreenuvrstu materijala, dok se u drugom sluajupropisuje odreenavisina hodo koje se uzorak uranja uvodu. u=

100%

u-upijanje vode

mov-masa uzorka zasienog vodommo-masa suhog uzorka

5. Kod ispitivanja materijala na dejstvo mraza uzorci se: Otpornost na dejstvo mraza ogleda se u njegovoj sposobnosti da u stanju zasienostivodom, bez tragovadestrukcije i bez znaajnogsmanjenja vrstoe,podnese odreenibroj ciklusa smrzavanje-odmrzavanje. Uzorcise potapaju u vodi do njihovog zasienjavodom. Zatim se uzorak izlaetretmanu smrzavanje-odmrzavanje.Smatra se da je materijal postojan na mraz ako se po zavretkutretmana smrzavanje-odmrzavanje njegovavrstoane smanji vise od 25% i ako gubitak mase uzorka nije veiod 5%.


15/26

15


6. Ako se za ispitivanje vrstoe pri pritisku primjeni uzorak oblika kocke, veliina stranicakocke:

-Veliina stranice kocke pri ispitivanju vrstoe je 5 cm. = 2=

- pritisna vrstoaF - maksimalna sila

A -povrina presjeka na koji djeluje sila

7.Pod teenjem materijala podrazumjeva se:-Ispitivanje uzoraka razliitihmaterijala izloenihdugotrajnim optereenjima( na pritisak, zatetanje ilisavijanja) pokazuju da i u sluajukada je optereenjenepromjenjivo (konstantno) u toku vremena, dolazi doneprekidnogpoveanjadeformacija uzoraka. Ova pojava naziva se viskoznim teenjemili teenjematerijala.

8.Otpornost materijala prema habanju bruenjem izraava se kao:-Otpornost na habanje je svojstvo materijala koje se ogleda u njegovom suprostavljanju gubitka mase (ili

zapremine) pri izlaganju izvjesnim dejstvima usmjerenim na to da se materijal izlie,pohaba ili istrue.Otpornost na habanje zavisi od tvrdoematerijala, toje tvrdoamaterijala vea,veaje i njegova otpornost nahabanje. Izraunavase formulom V=m/3. m-promjena mase uzorka-zapreminska masa materijala

9.Tehnoloka svojstva materijala definiu ona svojstva koja se odnose na:-Tehnolokasvojstva materijala utvrujuse razliitimtehnolokimispitivanjima ijije osnovni cilj da definiuone osobine materijala koje se odnose na mogunostnjihove prerade ili su od znaajasa gleditanjihoveneposredne primjene u procesu graenja.

10.Kod ispitivanja metodama bez razaranja, jedno od preimustava je i:-Obezbjeenjeouvanja cjeline elementa na kojem se vri ispitivanje-Mogunost mjerenja na velikom broju mjernih mjesta-Ne zahtjevaju mnogo vremena za vrenje mjerenja-Omoguavajuodreivanje karakteristika materijala u svakoj dostupnoj taki elementa-Mogu da se primijene i za mjerenja na standardnim uzorcima materijala.

12.Zapreminska () i specifina (s) masa kamena:

-Predstavljaju osnovne parametre stanja kamena. Zapreminska masa se raunapo obrascu: =m0/V3(mo-masa

suhog uzorka V-zapremina ispitivanog uzorka), i ona iznosi u intervalu =2000-3000 kg/m3. Specifinamasa

se raunapo izrazu s=m0/V3.

13.Otpornost kamena, kao i drugih graevinskih materijala, na habanje ispituje se:mjerenjem gubitka njegove zapremine, pri izlaganju uzorka razliitim dejstvima,usmjerenim na to da sematerijal pohaba ili istrue.Kamen koji ima otpornost na habanje od 20cm3/50cm2 moe se upotrijebiti za podne povrine izloenepjeakom prometu, dok izrazito izloene povrine zahtijevaju vrlo tvrd kamen.

14.Prilikom ispitivanja otpornosti kamena prema mrazu kamen se izlae:ciklusima smrzavanja-odmrzavanja s ciljem mjerenja gubitka njegove zapremine. Smatra se da je kamenpostojan na mraz, ako po zavretkutretmana smrzavanja-odmrzavanja ne izgubi vie od 5 % mase i ako mu sevrstoa ne smanji vie od 25 % .


16/26

16


15.Naponi u okviru radnih (uslovnih) dijagrama definisani su kao:U materijalu koji je optereen nekom silom F nastaju naponi koji uzrokuju njegovo rastezanje. Napon jeomjer sile F i povrine A presjeka tapa ili ipke (okomitog na smjer sile).

Zbog djelovanja sile F (a time nastalog naprezanja ) tap ili ipka e se od poetne duljine Lo rastegnuti naduljinu L. Tako je produljenje tapa ili ipke:

Relativno produljenje (duljinska ili uzduna deformacija) tapa ili ipke je produljenje s obzirom na poetnuduljinu Lo. Poetno je naprezanje linearno.

16.vrstoa pri pritisku prizmatinog uzorka materijala, pri nepromjenjenoj povrinipoprenog presjeka:

Nezavisno o kome je uzorku rije, vrstoa na pritisak se uvijek izraunava putem izraza =fp=Pgr/A0, gdje jePgr maksimalna ( granina ) vrijednost aplicirane sile, dok je A0povrina preko koje se data sila prenosi nauzorak .

Ispitivanje se vri najmanje na tri uzorka. Uticaj vlanosti na vrstou stijena je jako znaajan kod higroskopnihstijena. Sa poveanjem vlanosti smanjuje se vrstoa na pritisak. vrstoa na pritisak krenjaka varira od 20 do295 Mpa. Najmanju vrstou imaju organogeni krenjaci, a najveu silifikovani.

17.Kod ispitivanja vrstoe pri savijanju prizmatinog uzorka materijala, ova vrstoa je funkcija:

18.Izlaganjem vlanog materijala naizmjeninom mrnjenju i odmrzavanju njegova vrstoapri pritisku se po pravilu:

- Smanjuje.


17/26

17


19.Prilikom ispitivanja otpornosti materijala na habanje bruenjem:

20.U grupu tehnolokih svojstava materijala spadaju, na primjer, sljedea svojstva:a) livljivostb) zavarivost

c ) kovnost

d ) otpornost troenjue ) oblikovljivost deformacijom ...

21.Nedestruktivna ispitivanja materijala, ili ispitivanja materijala postupcima bez razaranja

mogu da se primjene:

22.Krenjaki i dolomitski stijenski kamen, po nainu formiranja (nastanka), pripadaju:Dolomit je sedimentna stijena i mineral, a oboje su izgraeni od kalcijum magnezijum karbonata CaMg(CO3)2u kristalnom stanju.

Stijena dolomit izgraena je dominantno od minerala dolomita. Krenjak koji je djelimino zamijenjendolomitom naziva se dolomitni krenjak, a u starijoj amerikoj literaturi magnezijumski krenjak. Prvi put ga jeopisao kao stijenu francuskiprirodoslovac i geolog Dodat Gratet de Dolomieu u izdancima u DolomitskimAlpima sjeverne Italije, 1791. godine.

23.Majdani u kojima se eksploatie graevinski kamen mogu se podijeliti na dva osnovna tipa i to: 1.Industrijski majdani

2.Pomoni-privremeni majdani

24.Lomljen kamen (lomljen kamen za zidanje i obian lomljen kamen) dobija se: U majdanima pomou eksploziva ili primjenom raznih alata za lomljenje, razbijanje ili sijeenje stijena. Lomljen kamen za zidanje: Obian kamen (bez ikakve obrade) Ploast (dvije ravne povrine) Dotjeran (dvije ravne povrine, a vidna dotjerana djetlom ili picem)Obian lomljen kamen(veliine vee od 15cm, mase vee od 30kg)


18/26

18


25.Za najznaajnije proizvode graevinske keramike, kao to su: opeka, crijep, blokovi za zidanje i zameuspratne konstrukcije, temperatura peenja iznosi:Navedeni keramiki proizvodi se peku u visokim peima na temperaturi od 900 1000 C. Zavisi od vrstegraevinskog, glinenog proizvoda. (Veom temperaturom peenja dobivamo veuvrstou proizvoda i veuvodonepropusnost)

Za neke vreste specijalne opeke kao to je klinker opeka temperatura peenja iznosi 1200 C . Zbog toga ovaopeka ima veliku vrstou.

26. Provjeravanje marke pune i uplje opeke vri se:Provjeravanjem marke pune i uplje opeke vri se ispitivanjem na osnovu prosjenih i pojedinanih najmanjipritisni vrstooa u odnosu na bruto presjek. Dobiveni rezultati se usporeuju sa markama opeka i njihovimvrstoama u tabeli2.1. Obino se vri na pet uzoraka. Na osnovu dobivene sile loma, koristei formulu (1)dobivamo pojedinane pritisne vrstoe.

= [dN/cm2 = Bar]P-sila

A-povrina presjeka koja je upravna na osu djelovanja sile.

27.Ispitivanje vodonepropustljivosti vri se na sljedeim keramikim proizvodima:

- CRIJEPOVI

- KANALICE

- KUBURE za krov


19/26

19


28.Prilikom ispitivanja vodonepropustljivosti crijepa, prema naim standardima, smatra se da je crijepvodonepropustljiv:

- Za vodu, ako se kap vode na njegovoj donjoj povrini ne pojavi za vrijeme od najmanje 2,5h od poetkaispitivanja.

29.Pod upljom opekom podrazumjeva se:

- Punim opekama se tretiraju opeke ija je ukupna povrina projekcija upljina povrine axb manja od 15% uodnosu na tu povrinu. Preko 15% povrine upljina u odnosu na povrinu axb su uplje opeke.

Puna opeka uplja opeka

30.Marka pune opeke definisana je:

- Marka pune opeke definie se prosjenom i pojedinanom najmanjom pritisnom vrstoom (na brutopresjek) Tabela 2.1


20/26

20


31.uplji glineni blokovi za meuspratne konstrukcije, koji su namjenjeni za izradu raznih vrstameuspratnih konstrukcija od armiranog i prednapregnutog betona, prema funkciji u meuspratnojkonstrukciji, dijele se na:

- Nosee blokove blokove sa statikom funkciom Slika 2.8 a. b.

- Blokove koji se koriste kao elementi za ispunu u okviru noseih armirano-betonskih i prednapregnutihkonstrukcija Slika 2.8 c. d.

Slika 2.8

32.Pod pojmom sitan agregat ili pijesak, odnosno krupan agregat ili ljunak, ako je u pitanjuagregat za beton, podrazumjeva se:Agregat ija je krupnoa zrna od 0 do 4 mm odnosno pijesak i agregat ija je krupnoa zrna od 4 do 125mmodnosno ljunak.

Frakcija 0-4 Frakcija 4-8

Frakcija 8-16 Frakcija 16-32


21/26

21


33.Pod standardnim pijeskom podrazumjeva se:

- Pijesak koji igra veliku ulogu prilikom ispitivanja maltera, cementa i drugih vezivnih materijala. Da bi

uticaj pijeska kod svih ovakvih ispitivanja predstavljao odreenu konstantu odnosno da bi se ispitivanjavrila uvijek pod istim uslovima koristi se naruiti pijesak standardizovanih karakteristika odnosno tzv.standardni pijesak

Prirodni kvarcni pijesak ili standardni pijesak (96% SiO2)Tuzla - Kuii

(U naoj zemlji kao standardni pijesak koristi se prirodni kvarcni pijesak iz nalazita Kuii kod Tuzle. Tajpijesak mora da sadri najmanje 96% SiO2 i najvie 0,5% muljevitih materijala.)

34.Mehanika postrojenja za pranje i prosijavanje rijenog agregata nazivaju se:

- Separacijemehanika postrojenja za eventualno pranje i klasificiranje materijala po krupnoi zrna.Ovo razvrstavanje odnosno podjela na frakcije sprovodi se putem prosijavanja pa se na taj nain dobijatzv. Separisani prirodni agregat, ljunak odnosno pijesak.

35.Pod otpadnim materijalima i industrijskim nuzproduktima, koji pripadaju kategoriji vjetakihagregata, podrazumjevaju se sljedei materiali

-

Loina ljaka/troska- Letei (elektrofilterski) pepeo- Kristalasta zgura visokih pei- Granulisana ljaka/troska- Pjenuava ljaka/troska


22/26

22


36.Jugoslovenski standardi u vezi sa sastavom pojednih frakcija agregata, ija krupnoa lei izmeudvije nazivne veliine (dva nazivna otvora sita), propisuju sljedee:

37.Pod duguljastim i pljosnatim zrnima agregata podrazumjevaju se zrna kod koji je:

Ako se sa l,b i d oznae duina, irina i debljina zrna agregata, duguljasta zrna e imati odnos l:b1,5 , dok e usluaju pljosnatih postojati odnos d:b0,5. Oblik zrna se utvrdjuje posmatranjem i mjerenjima zrna koja ulaze usastav propisanog uzorka agregata.

38.Zrna rijenog agregata:Rijeni agregati koji se kod nas koriste imaju vrijednost C=0,26-0,28(C=koeficijent agregata po Fori-u). Izgled povrine zrna definie se pregledom uzorka agregata. Pri tompregledu posmatra se vidna, neobraena ili prirodnim putem obraena povrina zrna. Povrina zrna moe daima sljedei oblik: staklast (crni kamen, opal), gladak (valutice ljunka, neki krenjaci), fino hrapav (bazalti,trahiti, porfiri, neki krenjaci), pjeskoviro hrapav (pjeari, ooliti), grubo hrapav (granit, gabro gnajs), saast iupljikav (plovuac, bigar).

39.Sadraj sitnih estica u agregatu za betone i maltere ograniava se zato to:Sadraj sitnih estica uagregatu za betone i maltere ograniava se zato to se sa poveanjem koliine sitnih zrna poveava mogunost

da beton bude veoma loih karakreristika u pogledu mehanikih i fizikih osobina. Velike koliine sitnih esticaimaju najvei uticaj na pritisnu vrstou a to je najvanija osobina betona. Kao sitne i lake estice u agregatusmatraju se estice uglja, lignita, drveta , biljnig materija i sl. To su uglavnom estice organskog porijekla pa suim zapreminske mase manje od zapreminskih masa zrna agregata. Sa obzirom na to, saraj lahkih estica seispituje potapanjem agregata u odgovarajue teketenosti ( cinkhlorid) te lahke estice isplivaju napovrinu.Izdvajanje lahkih estica u ovakvim sluajevima vri se procjeivanjem dobijene tenosti kroz sitootvora 0,25 mm.

40.Kolika je zapreminska masa agregata sastavljenog od zrna ija je zapreminska masa 2600 kg/m3,

ukoliko izmeu zrna ima 40 % upljina?


23/26

23


41.Kod agregata za proizvodnju betona, ispitivanje povrinske vlanosti vri se u cilju:Povrinska vlagana agregatu je od velike vanosti jer vodeni film koji se zadrava na zrnima nakon vaenja agregata iz vodeesto je toliki da je on u stanju da potpuno izmijeni podatak o vodi koju je materijal stvarno upio. Tako serazlikuju povrinska i unutranja vlanost, a ukupna vlanost dobija se kao zbir povrinske i unutranje.

42.Mineralna (neorganska) veziva, koja se danas primjenjuju, mogu se podijeliti u tri osnovne grupe:

Mineralna (neorganska) veziva koja se danas upotrebljavaju mogu se podijeliti u 3 osnovne grupe:

nehidraulina (vazduna), hidraulina i veziva koja ovravaju u autoklavnim uslovima-autoklavna veziva.Nehidraulina veziva su ona koja imaju svojstvo ovravanja i ouvanja vrstoe samo na vazduhu (gips,kre,..). Hidraulina veziva ovravaju i na vazduhu i u vodi (hidraulini kre i razne vrste cementa).Autoklavna veziva su materijali koji ovravaju u autoklavnim uslovima na bazi autoklavne sinteze. Autoklavesu komore kojima je mogue dobijanje pritisaka veih od atmosferskog, kao i razvijanje povienih temperatura.

43.Najvei broj mineralnih veziva dobija se iz prirodne sirovine, u okviru koje su zastupljeni razliitiprirodni materijali i to u prvom redu:Najvei broj mineralnih veziva dobija se iz prirodne sirovine u okviru koje su zastupljeni razliiti prirodni

materijali a u prvom redu krenjak i glina. Zavisno od meusobnogodnosa ovih komponenata u sirovini, dobiese i razliiti tipovi veziva. Ukoliko je dominantan krenjak dobit e se kre, dok e se pri odnosukrenjak:glina=3:1 dobiti cement. Hidraulini kre je prema sirovinskom sastavu negdje na sredini izmeukrea icementa.

44.Temperatura peenja sadre za dobijanje graevinskog gipsa poluhidrata kree se u granicama:Temperatura peenja sadre koja se primjenjuje u sklopu tehnolokog procesa dobijanja gipsa nije naroitovisoka I kree se od 110-180 (u prosjeku 150). Ako se sadra pee na veim temperaturama od onih koje sesmatraju optimalnim za proizvodnju kvalitetnog gipsa, dobija se sljedee: T=180-300-proizvod se sastpji odmjeavine poluhidrata I anhidrita, T=300-800-dobija se anhidrit koji je naupotrebljiv jer n ema vezivnasvojstva, T=800-1400-dobija se material koji opet ima osobinu vezivanja I ovravanja, pri emu se ovi

procesi vrlo usporeni.Meutim, ovaj material vremenom dobija veoma velike vrstoe, poznatiji je kao estrih-gips, T>1400-dolazi do dekompozicije anhidrita.

45.Finoa mliva graevinskog gipsa (poluhidrata) utvruje se prosijavanjem kroz sita otvora:Za definisanje finoe mliva najee se koristi metoda prosijavanja, pri emu se koriste laboratorijska sita saveliinama otvora 0,75 I 0,2 mm. za ocjenu finoe mliva mjerodavan je ostatak na situ 0,2 mm, dok na situ od0,75 mm ne smije biti ostatka.

46.Mehanike vrstoe gipsa odreuju se:vrstoa pri savijanju I vrstoa pri pritisku gipsa ispituju se na epruvetama sastavljenim od gipsane kae u

standardnim kalupima. vrstoa pri savijanju odreuje se iz obrasca: fzs= gdje je Pgr-sila loma, a b-dimenzija presjeka uzorka. vrstoa pri pritisku odreuje se iz obrasca:

fs= gdje je A0-povrina koja se optereuje.


24/26

24


47.Hidratisani kre je naziv za:vrstu krea koja se koja se dobiva gaenjem CaO sa koliinom vode koja priblino odgovara hemijski potrebnojvodi. Postupak gaenja u ovom sluaju se izvodi u naroitim ureajima-hidratorima, pa se dolazi do prakastogmaterijala sa sadrajem slobodne vode koja smije da iznosi najvie 5%. S obzirom da se radi o materijalu vrlostandardnog kvaliteta, hidratisani kre ima vrlo iroku primjenu i sve vie potiskuje ostale vrste krea. Jedan odrazloga za ovo je i u tome to pri njegovom koritenju otpada potreba za gaenjem: on se jednostavno pripremadodavanjem tehnoloki potrebne vode. Isporuuje se u vreama od 50 kg. Kao i ostale vrste krea mora seuvati od vlage.

48.Hidraulini kre je naziv za:materijal koji pripada kategoriji hidraulinih veziva, a dobija se peenjem laporovitih krenjaka sa 6-20%glinovitih primjesa na temperaturi od 900-100C. to je sadraj slobodnog krea vei, hidraulini kre e imatimanje izraenu sposobnost hidraulinog ovravanja. S obzirom na ovo razlikuje se: hidraulini kre sa slaboizraenom hidraulinou i hidraulini kre sa jako izraenom hidraulinou. Hidraulini kre se primjenjuje uvidu fino samljevenog praha. Koristi se za dobijanje maltera u suhim ili vlanim sredinama, kao i za dobijanjebetona niih kvaliteta. Hidraulini kre mora da ima stalnu zapreminu i mora da zadovoljava odreene uslovevrstoe. Njegova vrstoa se ispituje na prizmatinim uzorcima dimenzija 4x4x16 spravljenim od hidraulinogkrea i standardnog pijeska. Na bazi ovih ispitivanja definie se i kvalitet hidraulinog krea, odnosno njegovaklasa.

49.Stabilnost zapremine krea odreuje se:na uzorcima oblika kolaia sa prenicima od oko 90 mm, sa visinama od oko 15mm. kolaii se spravljaju odusitnjenog krea propisane finoe mliva koji se prethodno gasi potrebnom koliinom vode, a kasnije dodatkomili oduzimanjem vode dovodi do stanja koji odgovara standardnoj konzistenciji. Kolaii se na kvadratnimstaklenim ploama tanko namazanim uljem uvaju 28 dana na vazduhu, na temperaturi od cca 20C i narelativnoj vlanosti od oko 65%. Stabilnost zapremine krea bie zadovoljavajua ako se poslije 28 dana nakolaiima ne pojave mreaste ili radijalne pukotine.

50.Pucolanska aktivnost prema naim standardima utvruje se:odreivanjem njegove vrstoe u mjeavini sa kreom ili portland cementom. Stepen aktiviranja vezivnih

svojstava pucolana moe se ocijeniti jedino na bazi ispitivanja mehanikih karakteristika ovih materijala ukombinaciji s kreom. Kod nas se mehanike karakteristike pucolana ispituju na uzorcima spravljenim odplastinog maltera dobijenog mjeanjem hidratisanog krea, pucolana, standardnog pijeska i vode. Uzorci zaispitivanje su 3 prizme veliine 4x4x16 koje se izrauju u naroitom trodijelnom kalupu u koji se malter sipakroz odreenu voicu koja nadvisuje gornju granicu kalupa. Kao vrstoa pri savijanju smatra se aritmetikasredina izraunata na bazi 3 pojedinana rezultata, dok se kao vrstoa pri pritisku usvaja aritmetika sredina 6pojedinanih rezultata.

51.Odreivanje specifine povrine pucolana ili drugih prakastih materijala pomou Blaine-ovogpermeabilimetra, zasniva se na sljedeem principu:da otpor koji jedan sloj prakastog materijala prua prolazu vazduha raste sa finoom mliva. U vezi s ovim

osnovno je da se prilikom mjerenja kao uzorak uvijek primjenjuje sloj materijala iste debljine i zbijenosti. Ovajaparat se sastoji iz staklene U-cijevi koja je na jednom kraju proirena da bi se u nju mogla staviti elija suzorkom materijala. Ispod ovog proirenja na bonom kraku cijevi postoji postoji staklena slavina kojaomoguava zatvaranje, odnosno otvaranje cijelog sistema.


25/26

25


52.Hidratacija cementne paste (mjeavine cementa i vode), kao izuzetno sloen fiziko hemijski proces,moe se posmatrati sa dva aspekta:kao hemijski proces i kao prostorni (volumenski) proces, pri emu prisustvo vode u oba sluaja ima presudanznaaj. Mijeanjem portland cementa sa vodom dobija se plastino cementno tijesto, (cementna pasta), kojavremenom poinje da mijenja agregatno stanje i da prelazi u vrstu supstancu. Uzrok ove promjene agregatnogstanja je hidratacijajedan kompleksan fiziko-hemijski proces ija sutina jo ni do danas nije u potpunostirasvijetljena. Hidratacija se odigrava u cementnoj pasti na relaciji cementvoda, pri emu se u njenoj prvojetapi u cementnoj pasti zapaa pojava vezivanja, a nakon toga i pojava ovravanja, to dovodi do prelaza

cementne paste u novi kvalitetcementni kamen.

53.Sirovina za dobijanje portland cementa je:

portland cement klinkervjetaki kameni materijal koji se stvara peenjem krenjakai gline. Pored portlandcementnog klinkera, u cementu su redovne prisutne i manje koliine sadre ili anhidrita, koji se dodaju radiregulisanja vremena vezivanja cementa. U optem sluaju za dobijanje cementa postoji i mogunost koritenjalaporca, (prirodne mjeavine krenjaka i gline), kod koga se sadraj krenjaka najee kree od 60 -80%. Uprirodi se rijetko nalazi takav laporac koji obezbjeuje dobijanje cementa potrebnog kvaliteta, pa se stoga i usluajevima koritenja laporca, pogodna mjeavina dobije korigovanjem prirodne sirovine, tj. dodavanjempojedinih sastavnih komponenata (krenjaka ili gline).

54.Ukoliko tokom peenja sirovine za dobijanje portland cementa, temperatura peenjaopadne ispod1300

OC, kao posljedica dolazi do pojave:

modifikacije C2S, koja se moe sprijeiti ili fiksirati. Pri naglom hlaenju klinkera od temperatura 1000-1200Cnanie, modifikacija (C2S)se moe fiksirati, odnosno sprijeiti pojava modifikacije (C2S). Ovo brzo hlaenjeje korisno i stoga to se time odrava i jedna u hidraulinom pogledu aktivnija modifikacija C2S.

55.Prema jugoslovenskim standardnima, portland cement se proizvodi u sljedeim markama (klasama):

25, 35S,35B, 45S,45B i 55. Ove klase se definiu pri vrstoama na savijanju i pri pritisku. Simbol S oznaavacement sa sporijim prirastom vrstoe, a simbol B cement sa brim prirastom vrstoe.

56.Oznaka na vrei cementa: PC 30 dz 45 S odgovara sljedeoj vrsti cementa:portland cement sa mijeanim dodatkom. U sastav ovog cementa, osim samljevenog portland cementnogklinkera i sadre (anhidrita), ulazi i mijeani dodatak koji se sastoji od granulisane zgure i prirodnog ilivjetakog pucolana. Ovaj cement moe da ima sljedee oznake: PC 15 d (z ili p) i PC 30d (z ili p) k. Ovdje suprisutni sljedei simboli:kklasa cementadmijeani dodatak(z ili p)komponenta koja preovlauje (zgura ili pucolan)15procenat dodatka do najvie 15%40procenat dodatka iznad 15 do 30%.

57.Standardna konzistencija cementne kae ispituje se pomou sljedee aparature:Standardna cementna kaa definie se primjenom Vikatovog aparata pri emu se umjesto igle koristi valjak, aukupna masa elementa iznosi 300 gr. Masa se spravlja runo ili u mjealici RILEM-CEM pa se tako dobijenomkaom ispunjava prsten postavljen na odgovarajuoj staklenoj podlozi.

58.Cementna kaa ima normalnu (standardnu) konzistenciju:Princip definisanja standardne cementne kae svodi se na mjerenje dubine prodiranja valjka kroz uzorak-cementnu kau u prstenu. Ako je valjak sputen da prodire direktno kroz povrinu uzorka i da se zaustavi na 5-7


26/26

mm iznad staklene ploe smatra se da su ostvareni uslovi za standardnu kau tj. da takva kaa ima normalnu(standardnu) konzistenciju.

59.Temperatura i vlanost prostorije u kojoj se odeuje vrijeme vezivanja cementa:Uzorak u obliku "kolaa" se pravi na staklenoj ploi koja se prethodno namae tankim slojem ulja. Izrauju sedva kolaa prenika oko 90mm i visine oko 15mm i ne smiju se ravnati niti zaglaivati. Nakon izrade kolai sestavljaju zajedno sa staklenim ploama u prostor u kome je relativna vlaga najmanje 95%, a temperatura oko20C. Poslije 24h kolai se odvajaju od staklenih ploa i sa ravnim stranama okrenutim prema gore stavljaju u

sud sa vodom temperature 202C. Voda se zatim u vremenu oko pola sata zagrijava do kljuanja i ostavlja dakljua jo 3h pri emu kolai moraju biti pod vodom. Nakon toga kolai se vade iz vode i makroskopskipregledaju.

60.Aditivi kojima se moe uticati na vrijeme vezivanja cementa u betonunazivaju se:Aditivi koji se dodaju radi breg vezivanja suubrzivai vezivanja betona,a to su hemijski dodaci betonu kojiomoguavaju ubrzano ovravanje betona nakon njegove ugradnje. Mehanizam djelovanja se sastoji uubrzavanju reakcije hidratacije cementnog kamena. Primjena ovih vrsta hemijskih dodataka je preporuljivakada je neophodno dobiti veoma visoke rane vrstoe betona.

61.Malteri kao sloeni (kompozitni) materijali u graevinarstvu se primjenjuju:

Malteri kao sloeni (kompozitni) materijali u graevinarstvu se primjenjuju za zidanje svih vrsta zidova odkamena, graevinke keramike, razliitih elemenata od lakih i obinih betona, za malterisanje zidova, kao spojnosredstvo za oblaganje zidova razliitim vrstama ploa i ploica, kao materijal za izradu podloga i kouljica zapodove, te se koriste za injektiranje.

62.Razmjere mijeanja komponenti maltera pri projektovanju (sastavljanju) malterskih mijeavina najee se definiu:

Sastav maltera se definie u obliku zapreminskih odnosa pojedinih komponenti. Ukoliko je Vw1zapreminaprvog veziva, Vw2zapremina drugog veziva, Vaza zapreminu agregata i Vvza zapreminu vode onda se sastav

definie putem odnosa: Vw1:Vw2:Va= 1:nw:naodnosno Vw2=nwVw1, Va=naVw1.

63.Mehanike vrstoe maltera ispituju se:Uzorci se ispituju na savijanje i na pritisak kao to se ispituju uzorci mineralnih veziva. Na bazi ovih ispitivanjase odreuje klasa maltera.

64.Njega uzoraka za ispitivanje mehanikih vrstoa maltera, nakon vaenja iz kalupa, pa sve doispitivanja, vri se:Uzorci maltera se stavljaju u prostorije temperature oko 20C i relativne vlanosti oko

65% i uvaju se do ispitivanja. Nakon vaenja iz kalupa potapaju se u vodu temperature 20C, pri emu se vodamora mijenjati svakih 14 dana.

65.Malteri koji se primjenjuju za malterisanje spoljnih povrina moraju da ispunjavaju odreeneposebne uslove, kao to su:

Malteri koji se koriste za malterisanje spoljanjih povrina moraju da budu u dovoljnoj mjeri propustljivi zavazduh, ali istovremeno moraju da budu i vodoodbojni. Ova svojstva postiu se optimalnim doziranjemagregata. veziva i vode, pri emu se, naroito u vezi sa svojstvom vodoodbojnosti prilikom spravljanjamalterskih smijesa koriste i razliiti aditivi (hidrofobi).

Documents

GRADJEVINSKI MATERIJALI I _skripta_pit+odg