Upload
bibg1
View
308
Download
3
Embed Size (px)
Citation preview
7/22/2019 gramatika 5
1/136
Milo{ Kova~evi}
SRPSKI JEZIK I JEZI^KA KULTURA
za peti razred osnovne {kole
7/22/2019 gramatika 5
2/136
UREDNIK
dr Tiodor Rosi}
RECENZENTI
dr Mihailo [}epanovi}, Filolo{ki fakultet u Beogradu
Sofka Radoji~i}, profesor srpskog jezika i kwi`evnosti,O[ Desanka Maksimovi} u Beogradu
Sla|ana Haxi}, profesor srpskog jezika i kwi`evnosti,
O[ Bora Stankovi} u Beogradu
Re{ewem Ministarstva prosvete Republike Srbije br. 650-02-00263/2008-06/01
odobreno je izdavawe i upotreba ovog uxbenika u petom razredu osnovnih {kola.
7/22/2019 gramatika 5
3/136
Milo{ Kova~evi}
SRPSKI JEZIK
I JEZI^KA KULTURAza peti razred osnovne {kole
Beograd, 2009.Srpska {kola
7/22/2019 gramatika 5
4/136
7/22/2019 gramatika 5
5/136
5
PROSTA RE^ENICA
SUBJEKATSKI I PREDIKATSKI SKUP RE^I (Obnavqawe i pro{irivawe)
Proqe}eProqe}e
On je jahao. Ponosito se uspravio u sedlu. Zategao je uzdu. Jezdi kao kakav delija prekoplaninske doline. Razqu}en kow grize pomamno |em. Frk}e i baca mlaku, gustu pjenu.
Meka zemqa se ugiba pod kopitama. Oko wega struji svijetli, vreli proqetni dan. Povrh
wega, u toplom treperavom vazduhu, ne{to vri, dr{}e i kao da lagano {umi: proqe}e,
proqe}e!
Sino} je do velikih ve~ernica sjedio s Vidom pred hanom. Svijet je prolazio drumom.
Odozdo, uz drum razlijegala se poznata ko~ija{ka pjesma. Vida je zadrhtala. Topla, vla`-
na rumen oblila joj je obraze. Ona je stidqivo oborila glavu. On joj je ne{to nespretno,
zbuweno rekao. I izgubio se u mlakom ve~erwem sumraku.
Danas je na ovom vedrom, svijetlom danu jo{ vi{e razdragan. U grudima mu se budi i
di{e `ivo, drhtavo, toplo vrewe. Naviru nejasni, sna`ni, nepoznati osje}aji. Kroz du-{u mu struji slatka neodoqiva ~e`wa. Za ~im ni sam ne zna.
Trza uzdu. Nesvjesno, pomamno bode kowa.
(Petar Ko~i}, prilago|eno)
|em gvozdeni deo uzde koji se stavqa kowu u usta
7/22/2019 gramatika 5
6/136
6
Svaki tekst, pa i ovaj Ko~i}ev, sastavqen je od re~enica. Glavni ~lanovi re~enice su
subjekat i predikat. Koliko se re~enica u navedenom tekstu sastoji samo od subjekta i
predikata?
To su samo dve re~enice:
On je jahao.
Vida je zadrhtala.
U re~enici subjekat ~esto nije izra`en, jer se podrazumeva, kao na primer:
^itam (= Ja ~itam). Pi{emo (= Mi pi{emo). Ja{e{ (= Ti ja{e{). Jahao je (= On
je jahao). Zadrhtala je (= Ona je zadrhtala).
Iz navedenih primera se vidi da se predikat i subjekat uvek sla`u i u rodu i u bro-
ju. Ako je subjekat u jednini, i predikat mora biti u jednini. Tako se ne mo`e re}i *Mi
~itam, nego samoJa ~itam iliMi ~itamo, jer mi ozna~ava mno`inu, a ~itam jedninu,i sl.
Ako predikat pokazuje rod, on se sa subjektom mora slagati i u rodu. Tako se, na pri-
mer, ne mo`e re}i *On je zadrhtala, nego samo Ona je zadrhtala, jer on ozna~ava mu{ki
rod, a glagol u pro{lom vremenu zadrhtala je `enski rod.
A kakav mo`e biti predikat? U obe navedene Ko~i}eve re~enice predikat je izra`en
glagolom (jahao je, zadrhtala je).
U sastavu predikata, me|utim, ne moraju biti samo glagoli, nego to mogu biti i druge
vrste re~i, naj~e{}e imenice ili pridevi. To jasno pokazuju slede}i primeri:
Milica je u~enica.
Otac je radnik.
Sestre su lepe.
Dete je dobro.
U navedenim primerima kao deo predikata upotrebqene su ili imenice (u~enica, rad-
nik) ili pridevi (lepe, dobro).
Re~enice koje u svom sastavu imaju samo subjekat i predikat zovu se
proste re~enice.
Predikat koji u svom sastavu ima i neku neglagolsku re~ naziva se
imenski predikat.
Predikat koji se sastoji samo od glagola naziva se glagolski predikat.
7/22/2019 gramatika 5
7/136
7
Navedi jo{ primera prostih re~enica s imenskim predikatom i poka`i slagawe
takvog predikata u rodu i broju sa subjektom!
Izdvojili smo iz Ko~i}evog teksta samo dve re~enice kao proste. Kakve su ostale
re~enice u tekstu?
Nijedna od wih nije sastavqena samo od subjekta i predikata. U svakoj ima i jo{ neki
drugi re~eni~ni ~lan. Pogledajmo kako je nastala slede}a re~enica:
Naviru nejasni, sna`ni, nepoznati osje}aji.
I ova re~enica ima svoj subjekat i predikat: Osje}aji naviru, ali su uz wen subjekat
(osje}aji) navedena i tri atributa kao wegovi dodaci (nejasni, sna`ni, nepoznati).
Atribut se obi~no dobija na pitawe: KOJI? ili KAKAV?
A ~ime mo`e biti pro{iren predikat? Koji su dodaci predikatu? To lako mo`emo
uo~iti u slede}e dve re~enice iz Ko~i}evog teksta:
Zategao je uzdu.
Svijet je prolazio drumom.
U prvoj re~enici sa izostavqenim subjektom (on) predikat je pro{iren objektom (uz-
du). A objekat se dobija na pitawe: KOGA? ili [TA? [ta je on zategao? Uzdu; Koga je on
video? @enu. U drugoj re~enici predikat je pro{iren prilo{kom odredbom za mesto
(drumom). A prilo{ku odredbu za mesto dobijamo na pitawe: GDE?, KUDA?, KAMO? Na ko-
ja pitawa dobijamo prilo{ku odredbu za vreme i na~in?
U predikatskom skupu re~i istovremeno mogu biti navedeni i objekat i jedna ili
vi{e prilo{kih odredbi. Odredi od kojih dodataka su sastavqeni predikatski skupovi
u slede}im Ko~i}evim primerima:
Ona je stidqivo oborila glavu.Ponosito se uspravio u sedlu.
Nesvjesno, pomamno bode kowa.
U svim dosada{wim primerima u re~enici je bio upotrebqen ili sam subjekatski
skup re~i ili sam predikatski skup re~i. Ali, re~enica istovremeno mo`e imati i sub-
jekatski i predikatski skup re~i. Odredi subjekatski i predikatski skup re~i u
slede}im re~enicama iz teksta:
Razqu}en kow grize pomamno |em.
Meka zemqa se ugiba pod kopitama.
Ako se uz predikat navede objekat ili neka prilo{ka odredba (za mesto,
vreme, na~in, uzrok i dr.), dobija se predikatski skup re~i.
Pro{irivawem subjekta atributima dobija se subjekatski skup re~i.
7/22/2019 gramatika 5
8/136
8
Skup re~i druk~ije se zove sintagma. Prosta pro{irena re~enica nastaje, dakle, kada
se umesto subjekta ili predikata upotrebe subjekatski ili predikatski skup re~i (sub-
jekatska ili predikatska sintagma). Subjekatski skup re~i (subjekatska sintagma) jeste
spoj subjekta i jednog ili vi{e atributa, a predikatski skup re~i (predikatska sintag-
ma) jeste spoj predikata i objekta, ili predikata i neke prilo{ke odredbe. Tako su sub-
jekat i predikat glavni ~lanovi re~enice, a atribut, objekat i prilo{ke odredbe su za-
visni (podre|eni) ~lanovi re~enice.
Objekat i prilo{ke odredbe uvek su zavisni ~lanovi predikatskog skupa re~i.
A da li je atribut samo deo subjekatskog skupa re~i? Da li je atribut upotrebqen u sub-
jekatskom skupu re~i u slede}im primerima iz teksta?
Jezdi kao kakav delija preko planinske doline.Frk}e, i baca mlaku, gustu pjenu.
U navedenim primerima atributi nisu upotrebqeni u subjekatskom skupu re~i, nego
su dodaci imenicama koje vr{e slu`bu ili prilo{ke odredbe (u prvom primeru) ili
objekta (u drugom primeru). U tim primerima atribut je deo predikatskog skupa re~i.
Prona|i u tekstu sve atribute koji nisu dodaci subjektu, nego su dodaci imenicama u
slu`bi objekta ili neke prilo{ke odredbe.
Sastavi nekoliko re~enica u kojima je atribut dodatak imenici u sastavu imenskog
predikata!
Re~enice koje u svom sastavu imaju ili samo subjekatski skup re~i, ili samo
predikatski skup re~i, ili oba zajedno nazivaju se proste pro{irene re~enice.
Atribut nije dodatak samo subjektu. On mo`e biti dodatak imenici i onda
kada je ta imenica u re~enici objekat, prilo{ka odredba ili deo imenskog
predikata. Atribut, prema tome, mo`e biti u sastavu i subjekatskog i
predikatskog skupa re~i. On obi~no stoji ispred imenice koju odre|uje.
7/22/2019 gramatika 5
9/136
9
GLAGOLSKI I IMENSKI PREDIKAT
U slede}im re~enicama odredi predikate:
1. Ja sam u~enica.
2. Svaki dan idem u {kolu.
3. Brat je student.
4. On je vredan.
5. Sve ispite pola`e na vreme.
6. Majka je radila u preduze}u.
7. Sada je ona direktorka.
8. Otac je bio pilot.
9. Posle je radio na aerodromu.
10. Uskoro }e oti}i u penziju.
Koje re~enice imaju glagolski, a koje imenski predikat? Po ~emu se razlikuju glagol-
ski i imenski predikat?
Glagolski predikatje uvek iskazan u nekom li~nom glagolskom obliku
(sada{wem vremenu, budu}em vremenu, pro{lom vremenu...). U sastavu
glagolskog predikata, osim glagola, nema nijedne neglagolske re~i.
7/22/2019 gramatika 5
10/136
10
Imenski predikat se, prema tome, uvek sastoji od:
a) glagolskog dela (od nekog oblika nepotpunog glagola) i
b) imenskog dela (imenice, zamenice, prideva ili broja).
Na primer:
Moja drugarica je lepa. On je bio prvi. Ta kwiga je moja. Moj brat }e biti pilot.
IMENSKI PREDIKAT
MOJA DRUGARICA JE LEPA
glagolski deo imenski deo
predikata predikata
Imenski deo predikata druk~ije se zove predikativ. Imenski predikat u svom sas-
tavu uvek, dakle, ima predikativ. Predikativ je neglagolska re~ u imenskom predikatu.
Imenski predikatuvek se sastoji od dva dela: od glagola nepotpunog zna~ewa
(naj~e{}e su to oblici glagolajesam i biti: sam, si, je, smo..., sam bio, si bila,
su bili..., }u biti, }e{ biti..., nisam, nisam bio, ne}u biti...) i neke
neglagolske re~i: prideva, imenice, zamenice ili broja.
7/22/2019 gramatika 5
11/136
11
IMENI^KI DODACI
ATRIBUT
LenaLena
Lena zalepi koverat i ba{ htede da ustane od stola, a u sobu u|e Dimitrije. Prozori
su bili otvoreni, `aluzine podignute; lake ~ipkane zavese su se lelujale i kroz svoje
tanko tkivo pokazivale potamnelo predve~erwe nebo. Sa terase je dopirao `agor gosti-
ju pome{an sa huktawem jednog automobila koji je leteo kamenim putem izme|u hotela i
visokog brega. Lena se za trenutak smete, ali brzo sakrije pod ono pismo koje je adreso-
vano na wenu drugaricu ono drugo svoje pismo, i onda obadva strpa pod jednu kwigu na
stolu.
U sobi zavlada nepodno{qiva ti{ina. Dimitrije primeti Leninu uzbu|enost. On je
to vi{e ose}ao nego {to je prime}ivao. Zagrliv{i je oko ramena, on polako sede na
naslon od stolice.
[ta ti je Leno~ka? Mislila si o ne~emu vrlo tajnom i ja sam te prekinuo, zar ne?
Bilo ti je kao da je neko ~uo sve ono {to si ti mislila, bilo ti je kao da su te uhvatili
u nekom velikom prestupu.
Da, ba{ je tako kako ti ka`e{ slaga Lena.
(Branimir ]osi})
`aluzine kapci na prozorima
7/22/2019 gramatika 5
12/136
Osnovni imeni~ki dodatak, znamo ve} od ranije, jeste atribut. Videli smo, tako|e, da
atribut nije ~lan samo subjekatskog skupa re~i (subjekatske sintagme) nego je dodatak
imenici u bilo kojoj wenoj re~eni~noj slu`bi, pa mo`e biti ~lan i predikatskog skupa
re~i (predikatske sintagme).
Prona|i u tekstu: a) atribute koji su dodaci subjektu,
b) atribute koji su dodaci objektu i v) atribute koji su dodaci
imenici u slu`bi prilo{ke odredbe.
Koje re~i naj~e{}e vr{e atributsku slu`bu? To lako mo`emo zakqu~iti i po atribu-
tima u slede}oj re~enici iz teksta:
... lake ~ipkane zavese su se lelujale i kroz svoje tanko tkivo pokazivale potamnelo
predve~erwe nebo..
Od {est atributa ~ak je pet izra`eno pridevima. Pridevi naj~e{}e vr{e slu`bu
atributa. Atributi iskazani pridevima obi~no ozna~avaju osobinu imeniceuz koju stoje.
Zato se oni i dobijaju na pitawe KAKAV?, KAKVA?, KAKVO? ili KOJI?, KOJA?, KOJE?
Ali pridevi u slu`bi atributa mogu odre|ivati imenicu i po pripadnosti. Takav je,
na primer, slede}i atribut izra`en pridevom:
Dimitrije primeti Leninuuzbu|enost.
Atributi koji odre|uju kome ili ~emu pripada ono {to se obele`ava imenicom dobi-
jaju se na pitawe ^IJI?, ^IJA?, ^IJE?
Sastavi jo{ nekoliko re~enica u kojima }e pridevi odre|ivati imenicu po pripad-
nosti.
Uz prideve, slu`bu atributa ~esto vr{e i pridevske zamenice (u prvom od navedenih
primera to je zamenica svoj). A pisac je upotrebio i zamenicu wena (... adresovano na
wenudrugaricu...). Atributi mogu biti i sve druge pridevske zamenice. Evo samo neko-
lika primera:
Donesi moj{e{ir.
Tvoja torba je lepa.
Videli smo wihovuk}erku.
Na{li smo nekakvutorbu.
On nije nikakav ~ovek.
12
7/22/2019 gramatika 5
13/136
13
Pridevske zamenice u slu`bi atributa, kao i pridevi, odre|uju imenicu po pripad-
nosti ili po osobini. Oni pokazuju ~emu pripada ili kakvu osobinu ima ono {to je oz-
na~eno imenicom. Zato se i atributi izra`eni pridevskim zamenicama, kao i oni koji
su izra`eni pridevima, dobijaju na pitawa ^IJI?, ^IJA?, ^IJE? (kad ozna~avaju pri-
padnost) i KAKAV?, KAKVA?, KAKVO? (kad ozna~avaju osobinu). Odredi, postavqaju}i
odgovaraju}a pitawa, koje od navedenih pridevskih zamenica u na{im primerima
odre|uju imenicu po pripadnosti, a koje po osobini.
I brojevi se javqaju u slu`bi atributa, kao npr.:
... sakrije ... ono drugo svoje pismo...
Prvi takmi~ar je bio iz na{e {kole.
Brojevi u slu`bi atributa naj~e{}e se dobijaju na pitawe KOJI?
A mogu li i imenice biti u slu`bi atributa?
Mogu, {to pokazuju i slede}i primeri iz teksta:... on polako sede na naslon od stolice.
... onda obadva (pisma) strpa pod jednu kwigu na stolu.
U prvom primeru imenica stolica (u obliku od stolice) odre|uje imenicu naslon. Da
ta imenica ima slu`bu atributa, pokazuje i to {to je mo`emo zameniti pridevom:
NASLON OD STOLICE = STOLI^INNASLON
7/22/2019 gramatika 5
14/136
Kao i pridev stoli~in i imenica u obliku od stolice ima slu`bu atributa. To naj-
boqe pokazuje i pitawe na koje se ta imenica mo`e dobiti: KOJI naslon? Naslon OD
STOLICE.
A znamo ve} da na pitawe KOJI dobijamo samo atribute. Na isto pitawe dobijamo i
atribut na stoluu drugom primeru: KOJA kwiga? Kwiga NA STOLU.
Po{to se uz svaku imenicu mo`e dodati wen atribut, tako i imenica u slu`bi
atributa (isto kao i imenica u slu`bi subjekta, dela imenskog predikata, objekta ili
prilo{ke odredbe) mo`e imati svoj atribut. Takav primer imamo i u slede}oj re~eni-
ci iz teksta:
Sa terase je dopirao `agor gostiju pome{an sa huktawem jednog automobila.
U skupu re~i huktawe jednog automobila oblik imenice automobila atribut je imeni-
ci huktawe, a brojjednogatribut je uz imenicu automobila. Imamo, dakle, dva imeni~kaskupa re~i (dve imeni~ke sintagme): a) huktawe automobila (imenica automobila
odre|uje po pripadnosti imenicu huktawe, jer se ovaj skup dve imenice mo`e zameniti
i pridevsko-imeni~kim skupom: automobilsko huktawe) i b) jednog automobila (skup
imenice i atributa izra`enog brojem).
HUKTAWE JEDNOG AUTOMOBILA
Tako se mo`e ulan~avati veliki broj atributa jedan sa drugim, ~ine}i sve {iri i{iri imeni~ki skup re~i (imeni~ku sintagmu).
Atribut je imeni~ki dodatak koji odre|uje imenicu naj~e{}e
po osobini ili pripadnosti onoga {to ona ozna~ava. Atributi se
dobijaju na pitawa: KAKAV?, KAKVA?, KAKVO?, KOJI?, KOJA?, KO-
JE? i ^IJI?, ^IJA?, ^IJE?
Atributsku slu`bu vr{e pridevi, pridevske zamenice, brojevi i
imenice.
14
Koliko ima atributa u skupu kwiga moje dru-
garice iz osnovne {kole. Odredi koji se atribut
dodaje uz koju imenicu u navedenom primeru.
7/22/2019 gramatika 5
15/136
15
APOZICIJA
Nu{kaNu{ka
Bila nedeqa, a mene jedva otrgli sa svadbe. Kom{ija Trajko `eni sina prvenca. Ku}a
mu odmah do na{e. Majka i otac oti{li tamo na ve~eru, a mene doveli da nije sama
Nu{ka, go{}a, koju je mati jo{ u subotu uve~e dovela. Jedno, da ima ko ku}u da o~isti i
ru~ak zgotovi dok majka i otac idu u svatove, a drugo da se i Nu{ka toga dana provede; da
iz na{e ba{te preko zida gleda svadbu i ono {to }e se igrati celoga dana. I Nu{ka je
gledala celi dan. (...) Bio je silan svet u igri. ^ak sam i ja igrao. Hvatao se do najboqih
momaka. Oni me rado primali, ne radi mene, ve} radi Nu{ke, na{e go{}e, ~ije je belo
okruglo lice sijalo preko zida ispod grawa i li{}a. I otud je gledala ovamo u oro, ali
tako gledala kao da ni u koga ne gleda. To je jedilo momke. Naro~ito Mladena, crvena vi-soka momka iz wene mahale, koji je ~ak ovamo do{ao i ubi se vode}i kolo i daju}i
bak{i{a Ciganima. I da joj, vaqda, poka`e da je voli, on, kad kolo povede, ne pu{ta ni-
jednu devojku do sebe, ve} uzme mene, wenog ro|aka, kao da sam ja ne{to ona!
(Borisav Stankovi})
oro narodno kolo
7/22/2019 gramatika 5
16/136
16
U tekstu je upotrebqena i slede}a re~enica:
... a mene doveli da nije sama Nu{ka, go{}a, koju je mati jo{ u subotu uve~e dovela.
U ovoj re~enici imamo jedan imeni~ki dodatak s kojim se do sada nismo susretali.
Takav dodatak imamo i u slede}im re~enicama:
Marko, moj najboqi prijateq,uvek mi poma`e u~iti.
U goste nam je do{laJelena, mala devoj~ica.
U navedenim primerima uz jednu imenicu upotrebqena je druga imenica, sama (Nu{ka,
go{}a) ili sa svojim atributima (Marko, moj najboqi prijateq; Jelena, mala devoj~ica).Tom drugom imenicom kazuje se na drugi na~in upravo ono {to zna~i i prva imenica.
Na dva na~ina imenuje se isto lice. I kad ka`e Nu{ka i kada ka`e go{}a, u navedenome
tekstu pisac tim imenicama ozna~ava istu osobu.
Dodatak imenici kojim se jo{ jednom imenuje ve} imenovana osoba ili predmet nazi-
va se apozicija. Apozicija se uvek izra`ava imenicom (samom ili pra}enom wenim
atributima). Ta imenica u slu`bi apozicije uvek stoji iza imenice koju odre|uje i
obi~no ima isti oblik kao i ta imenica.
Apozicijaje dodatak imenici. Ona je uvek izra`ena imenicom.
To je imenica koja je upotrebqena iza imenice ~iji je dodatak.
Apozicija je drugo ime onoga {to je ozna~eno prvom imenicom.
Ovo je odlomak iz pri~e Nu{ka poznatog srpskog pisca Bore
Stankovi}a. O ~emu se u ovome odlomku govori? Kako je opisan Nu{-
kin odnos prema svadbarima? Izdvoj detaqe koji najboqe odslikava-
ju wen na~in gledawa svadbe. A kako je pisac opisao Mladenov i
de~akov odnos prema Nu{ki?
U navedenom tekstu ima jo{ primera za
apoziciju. Prona|i ih! Obrati pa`wu na
pisawe apozicije! Kako su u tekstu pisane
apozicije?
Apozicija se uvek u pisawu odvaja zapetom. Ako nije na kraju re~enice,
ona se odvaja sa obe strane zapetama.
7/22/2019 gramatika 5
17/136
17
Je li svaka imenica uz imenicu apozicija? Pogledajmo jedan primer iz teksta:
Kom{ija Trajko `eni sina prvenca.
Ovom primeru sli~ni su i slede}i:
Novinar Petar Jankovi} radi u Politici.
Matematiku mi predaje profesor Markovi}.
U~enici najvi{e vole nastavnicu Lelu Petrovi}.
Imamo li u navedenim primerima apozicije?
U ovim primerima nemamo apozicije, iako su i tu upotrebqene dve imenice jedna uz
drugu.
U ovim primerima prvom imenicom ozna~ava se zvawe ili zanimawe osobe koja je oz-
na~ena drugom imenicom. Tek ako bi imenica za zvawe, zanimawe i oslovqavawe do{la
iza vlastite imenice, dobili bismo apoziciju, kao npr.:
U Politici radi Petar Jankovi}, novinar. Sina `eni Trajko, na{ kom{ija.
Zapamtite:
U apozicije ne spadaju imenice kojima se ozna~avaju zvawa, zanimawa i
oslovqavawa kada one dolaze ispred vlastitih imenica. Te imenice se ta-
da ne odvajaju zapetom, jer one nisu apozicije (nego imaju zna~ewe blisko
zna~ewu atributa). Tek kada se upotrebe iza vlastite imenice, imenice za zvawe i zani-
mawe dobijaju slu`bu apozicije, i zato se tada od vlastite imenice odvajaju zapetom.
7/22/2019 gramatika 5
18/136
18
GLAGOLSKI DODACI
PRAVI (BLI@I) I NEPRAVI(DAQI) OBJEKAT
R a z g o v o rR a z g o v o r
Moji su, pobratime, iz drugog kraja zemqe. Ovaj o kome ti pri~am je neki seqak s pla-
nine Tare. Jutros je doputovao da kupi testeru. Ja treba da mu pomognem.
E, sva{ta s tobom! Taj za kojega ti tvrdi{ da je bio s tobom, eno ga celo popodne na
Tari, u Kremnima, u zaseoku Tarabi}a. Sa sinom se~e {umu. Nego, plati ti lepo meni
pi}e. Poru~i i sebi. I nemoj da `uri{. To {to ima{ u xepu jakne baci. Popi}emo po
jednu lozu. ^im ispijemo pi}e, pre|i preko puta, u Putnik. U agenciji kupi kartu za
Dubrovnik. Kad sleti{, idi odmah na Stradun, u Gradsku kafanu; Dubrov~ani bi rekli:
kavanu. Tu }e{ naru~iti espreso i lozu. Tada }e{ videti jednog ~oveka; boqe re}i:
sre{}e{ se sa jednim ~ovekom. Onaj ko te poslu`i, uz pri~u o vremenu i tome sli~no,
re}i }e ne{to {to ne}e{ razumeti. Ipak, zapamti te brojke. Kreni odmah ka Gradskom
arhivu. Podseti se brojke. Uporedi je s brojem, oznakom koju ja upravo ispisujem, a koju
}e{ tek tada otvoriti. Na|i dokument pod tom oznakom. I{~itaj to. Ako otkrije{ kqu~ otkri}e{. A ako ne otkqu~a{ taj spis, onda ti vi{e nema pomo}i. Ali, o tome }emo
razgovarati kad se vrati{.
(Janko Vujinovi})
7/22/2019 gramatika 5
19/136
19
U tekstu ima dosta primera za objekat. Znamo ve} da je objekat glagolski dodatak; da je
deo predikatskog skupa re~i. A {ta se objektom izra`ava? Uo~imo to u slede}im primer-
ima iz teksta:
Tada }e{ videtijednog ~oveka.
Tu }e{ naru~iti espreso i lozu.
Da li bi ove re~enice bile ispravne bez izre~enih objekata? Da li bi misao koja sewima iskazuje bila potpuna bez navedenih objekata? Mo`e li se staviti ta~ka iza
predikata a da se re~enicom prenese bar minimalno saop{tewe (informacija)?
Poku{ajmo:
*Tada }e{ videti. *Tu }e{ naru~iti.
Prime}ujemo da tim re~enicama ne{to nedostaje. U wima glagol tra`i dopunu: goto-
vo zahteva navo|ewe predmeta (objekta) na kome }e se vr{iti wegova radwa. Ta dopuna
koju obuhvata radwa glagola u predikatu dobija se na pitawe: KOGA? (ako je dopuna
imenica kojom se ozna~ava `ivo bi}e) ili [TA? (ako je dopuna imenica kojom se
ozna~ava ne{to ne`ivo). Proverimo:
Vide}e{ tada KOGA? ili: KOGA }e{ tada videti?
Tada }e{ videti ^OVEKA.
Naru~i}e{ tu [TA? ili: [TA }e{ tu naru~iti?
- Tu }e{ naru~iti ESPRESO i LOZU.
Glagolski dodatak koji ozna~ava bi}e ili predmet koji su obuh-
va}eni glagolskom radwom (na kojima se vr{i glagolska radwa)
naziva se objekat. Objekat koji se dobija na pitawe KOGA? (za
`ivo) ili [TA? (za ne`ivo) naziva se pravi ili bli`i objekat.
Pogledajmo slede}e primere:
Onajkoji te poslu`i...re}i }e NE[TO...
Ja vidim WEGA. Ona GA posmatra.
Postavqaju}i pitawe KOGA? i [TA?,
prona|i u tekstu sve prave (bli`e) objek-
te koji su izra`eni imenicom.
Ima li u tekstu primera u kojima
pravi objekat nije izra`en imenicom?
7/22/2019 gramatika 5
20/136
Kao {to vidimo, pravi objekat iskazuje se ne samo imenicama nego i zamenicama (we-
ga i ga su oblici zamenice on i ono).
Da li se svaki objekat dobija na pitawe KOGA? Ili [TA? Da li na takvo pitawe do-
bijamo objekte u slede}im primerima iz teksta:
... sre{}e{ se SA JEDNIM ^OVEKOM.
Ali, O TOME }emo razgovarati kad se vrati{.
Navedeni objekti (sa jednim ~ovekom i o tome) ne mogu se dobiti na pitawe KOGA? ili
[TA? Koja pitawa moramo postaviti da bismo dobili navedene objekte? Poku{ajmo:
SA KIM }e{ se sresti? Sre{}e{ se SA JEDNIM ^OVEKOM.
O ^EMU }emo razgovarati? Razgovara}emo O TOME.
Jesu li to pravi (bli`i) objekti?
Nisu, jer se pravi objekti dobijaju samo na pitawe KOGA? ili [TA?
Ovo su nepravi ili daqi objekti.
Objekti koje ne dobijamo na pitawe KOGA? ili [TA?, nego na
neko drugo pitawe nazivaju se nepravi ili daqi objekti. Nepravi
objekti dobijaju se na razli~ita pitawa, kao {to su: KOME? ^E-
MU? NA KOGA? NA [TO? S KIM? ^IME? O KOME? O ^EMU? i
druga.
Neki glagoli zahtevaju navo|ewe pravog, a neki navo|ewe nepravog objekta. A ima li
glagola uz koje istovremeno mogu do}i i pravi i nepravi objekat?
Takav jedan glagol imamo u tekstu, u slede}oj re~enici:
SA SINOM se~e [UMU.
Prvi objekat (sa sinom) dobijamo na pitawe SA KIM(E) se~e?pa je to nepravi objekat,
dok drugi objekat ({umu) dobijamo na pitawe [TA se~e?pa je to pravi objekat.
20
Ima li u tekstu jo{ re~enica u kojima je uz isti glagol upotre-
bqen i pravi i nepravi objekat?
Izdvoj iz teksta sve neprave objekte izra`ene imenicom ili za-
menicom, postavqaju}i razli~ita pitawa na koja se mo`e dobiti
nepravi objekat.
7/22/2019 gramatika 5
21/136
21
PRILO[KE ODREDBE
Rasipni vladarRasipni vladar
Nekada davno `iveo je jedan vladar koji je dugo vladao svojom zemqom. Predvodio je
vojsku u ratovima protiv mnogo nadmo}nijeg neprijateqa i uvek pobe|ivao. U wegovom
carstvu sagra|eni su mnogi zamkovi i vile, gde bi se vladar, kada je {etao i putovao po
svojoj zemqi, odmarao. Dvorci i palate su bili uvek puni wegovih slugu i podanika.
Tamo su dolazili dr`avnici i ugledni putnici iz celog sveta. Caru su donosili vredne
poklone i on im je isto tako uzvra}ao. Voleo je provode i pijanke, kao i ~esta duga puto-
vawa raznim kontinentima. Narod mu je svuda radosno klicao gde bi i{ao i kuda bi pro-
lazio, nosili su wegove slike i wegove darove. (...)U posebnim parkovima i lovi{tima hrawene su svakojake `ivotiwe, jer je car mnogo
voleo da lovi. Tu su donesene retke vrste `ivotiwa iz Azije, Afrike, Novog Zelanda...
Vladar je najvi{e voleo da ubija jelene s velikim rogovima, opasne divqe zveri i med-
vede. Wegove sluge su dresirale `ivotiwe koje bi slale tamo gde bi car stajao ili sedeo
sa zapetom pu{kom ili karabinom. Psi traga~i i goni~i jurili su `ivotiwe. Zbog pu-
cawa psi su lajali i zavijali. Nakon odstrela pravili su piknike uz logorsku vatru, a
najboqi lovci dobijali nagrade. Tu se mnogo jelo i pilo do duboko u no}. Ka`u da je to
bio jedan od najskupqih vladara sveta.
(Radoslav Brati})
7/22/2019 gramatika 5
22/136
Pisac je u tekstu ~esto navodio prilo{ke odredbe. Pogledajmo koje je sve prilo{ke
odredbe pisac upotrebio:
Tamo su dolazili dr`avnici i ugledni putnici iz celog sveta.
U wegovom carstvusagra|eni su mnogi zamkovi i vile...
U ove dve re~enice imamo tri prilo{ke odredbe za mesto. Postavi pitawa na koja se
mogu dobiti te prilo{ke odredbe. U tekstu ima jo{ prilo{kih odredaba za mesto.
Prona|i ih. ^ime su te prilo{ke odredbe izra`ene?
Prilo{ku odredbu za mesto dobijamo na razli~ita pitawa: GDE?, ODAKLE?, DOKLE?,KUDA? i sl. Ona se iskazuje raznim oblicima imenica, kao {to su u navedenim primer-
ima: iz celog sveta, u wegovom carstvu. Tako|e se iskazuje i i posebnim re~ima koje vr{e
slu`bu prilo{ke odredbe a imaju zna~ewe mesta. To su razli~iti prilozi za mesto, kao
{to su, na primer: tamo, ovde, onde, tu, svuda, odande, dovde, dole, gore itd.
Uz prilo{ku odredbu za mesto u tekstu je vrlo ~esto navo|ena i prilo{ka odredba za
vreme.
Evo samo nekolika primera iz teksta za ovu prilo{ku odredbu:
Nekada davno `iveo je jedan vladar...
Predvodio je vojskuu ratovima protiv mnogo nadmo}nijeg neprijateqa...
Prilo{ka odredba za vreme dobija se naj~e{}e na pitawe: KADA? Ona se, kao i pri-
lo{ka odredba za mesto, iskazuje oblicima imenica (predlo{ko-pade`nim konstrukci-
jama), kao {to je u navedenom primeru:u ratovima, a vrlo ~esto i prilozima za vreme, kao
{to su: tada, onda, uvek, nekada, davno, ju~e, danas, sutra, malopre, itd.
22
Za vladara koga opisuje pisac ka`e da je bio jedan od najskupqih
vladara sveta. Izdvoj osobine i postupke vladara koji potvr|uju
takav pi{~ev zakqu~ak. Kako je pisac opisao odnos vladara prema
podanicima i narodu, a kako wihov prema wemu? Prona|i re~enice
u kojima je pisac te odnose najboqe odslikao re~ima. [ta iz toga
mo`e{ zakqu~iti o na~inu vladavine ovoga vladara?
Kojim su sve prilozi-
ma iskazane prilo{ke
odredbe za mesto u ovometekstu? Izdvoj ih!
7/22/2019 gramatika 5
23/136
23
Zna{ od ranije da postoji i prilo{ka odredba za na~in. Tu prilo{ku odredbu imamo
u slede}im primerima iz teksta:
Narod mu je svuda radosno klicao... ... on im je isto tako
uzvra}ao. ... tamo bi car stajao ili sedeo sa zapetom pu{kom ili
karabinom.
Prilo{ka odredba za na~in dobija se na pitawe: KAKO? Ona se iskazuje naj~e{}e
prilozima:radosno (je klicao), isto tako (je uzvra}ao), dobro (u~i),lepo (pi{e), i sl.
Mo`e se obele`iti i oblicima imenica (naj~e{}e predlo{ko-pade`nim konstruk-cijama), kao npr.: sa zapetom pu{kom (je sedeo), `urnim koracima (je oti{ao), i sl.
A koju prilo{ku odredbu imamo u slede}im primerima? Na koje pitawe mo`emo do-
biti tu prilo{ku odredbu?
Tu se mnogojelo i pilo...
Vladar je najvi{e voleo da ubija jelene...
Ovu prilo{ku odredbu dobijamo na pitawe KOLIKO?
Koliko se jelo i pilo?
Jelo i pilo se mnogo. Kolikoje car voleo da ubija jelene?
Car je najvi{e voleo da ubija jelene.
Prilo{ka odredba koju dobijamo na pitawe KOLIKO? naziva se prilo{ka odredba
za koli~inu. Ova prilo{ka odredba izra`ava se naj~e{}e prilozima koji ozna~avaju
koli~inu (prilozima za koli~inu), kao {to su: mnogo, malo, prekomerno, premalo, premno-
go, pomalo, najvi{e, najmawe, itd. Mo`e se izraziti i konstrukcijom (spojem) imenice sa
brojem kao npr.: Putovao je deset dana. U~io sam tri sata i sl.
U tekstu se nalazi i slede}a re~enica, sa prilo{kom odredbom o kojoj jo{ niste
u~ili:
Zbog pucawa psi su lajali i zavijali.
Istu prilo{ku odredbu imamo i u slede}im primerima:
Marko nije do{ao u {kolu zbog bolesti. On je zato ostao kod ku}e.
Prona|i u tekstu sve prilo{ke odredbe za
vreme izra`ene:
a) oblicima imenica, i b) prilozima za vreme.
7/22/2019 gramatika 5
24/136
24
[ta se ozna~ava istaknutom prilo{kom odredbom? Na koje pitawe se ta prilo{ka
odredba mo`e dobiti?
Ova prilo{ka odredba dobija se na pitawe: ZA[TO?
Za{to su psi lajali i zavijali? Lajali su i zavijali zbog pucawa.
Za{to Marko nije do{ao u {kolu? Marko nije do{ao u {kolu zbog bolesti.
Za{toje on ostao kod ku}e? On je zato ostao kod ku}e.
Ovom prilo{kom odredbom ozna~ava se uzrok zbog koga se vr{i ili ne vr{i radwa
predikata. Prilo{ka odredba kojom se iskazuje uzrok vr{ewa ili nevr{ewa glagolske
radwe naziva se prilo{ka odredba za uzrok. Prilo{ka odredba za uzrok se naj~e{}e
obele`ava oblicima imenica (predlo{ko-pade`nim konstrukcijama), kao {to su: zbog
pucawa, zbog bolesti, a retko i prilozima koji zna~e uzrok (a to su samo prilozi: zato i
stoga). Ovu prilo{ku odredbu naj~e{}e dobijamo na pitawe: ZA[TO? ili ZBOG ^EGA?
Prilo{ke odredbe su glagolski dodaci kojima se ozna~ava oso-
bina ili koli~ina glagolske radwe ili okolnosti (situacije) u ko-
jima se ta radwa vr{i ili ne vr{i. Osobina glagolske radwe
izra`ava se prilo{kom odredbom za na~in, koja se dobija na
pitawe: KAKO? Koli~ina glagolske radwe izra`ava se prilo{-
kom odredbom za koli~inu, koja se dobija na pitawe: KOLIKO?Okolnosti pod kojima se vr{i glagolska radwa mogu biti razli-
~ite, a naj~e{}e su to mesto, vreme i uzrok. Te okolnosti obele`a-
vaju se: a) prilo{kom odredbom za mesto, koja se dobija na pitawa:
GDE?, ODAKLE?, DOKLE? i KUDA?, b) prilo{kom odredbom za
vreme, koja se obi~no dobija na pitawe: KAD? i v) prilo{kom
odredbom za uzrok, koja se naj~e{}e dobija na pitawe: ZA[TO?
ili ZBOG ^EGA?
Sve ove prilo{ke odredbe mogu se izraziti ili prilozima ili
oblicima imenica i zamenica (u predlo{ko-pade`nim konstruk-
cijama) kao i spojem imenice i broja.
7/22/2019 gramatika 5
25/136
25
UPRAVNI INEUPRAVNI GOVOR
(Obnavqawe i pro{irivawe)
Tata i sinTata i sin
Kad mene moj tata upita: Sine, {ta je tvoj posao?, ja ka`em: Ja sam osnovac i moj
posao je da znam tri puta tri je devet i dva puta dva je ~etiri.
A kada ja moga tatu pitam: Tata, {ta je tvoj posao?, on odgovara: Ja sam metalac i moj
posao je da znam da obradim metal.
(Neboj{a Nikoli})
Nave{}emo jo{ jedan razgovor, u kome se najboqe mo`e uo~iti na koje se sve na~ine
mogu oblikovati re~enice sa ta~no zapisanim re~ima u~esnika razgovora:
Posle nastave Milan i Marija su produ`ili pe{ice do ku}e, jer oboje stanuju blizu
{kole. Pred samom ku}om Milan je Mariju upitao:
Marija, ho}e{ li i ti s nama danas i}i u bioskop?
Ne mogu, danas imam mnogo posla u ba{ti, odgovori Marija.
Ipak }e{ i}i, re~e Milan, jer }emo ti mi pomo}i da zavr{i{ sve poslove, pa
}emo onda svi zajedno u bioskop.
Ta~no zabele`ene ne~ije re~i nazivaju seupravni govor. Upravni govor se obele`ava
navodnicima. Uz upravni govor obi~no dolaze pi{~eve re~i (re~i onoga koji pri~a),
koje obja{wavaju ko govori, kako govori i sl. Kako }e biti napisan upravni govor, za-
visi od toga gde su sme{tene pi{~eve re~i u odnosu na upravni govor.
Ko je razgovarao u odlomku iz pri~e Moj tata je metalac
Neboj{e Nikoli}a? [ta je rekao otac, a {ta je rekao sin? Je li
wihove re~i pisac ta~no naveo? Kako nazivamo ta~no zapisane
ne~ije re~i? Kako se one u tekstu obele`avaju, kojim znacima?
7/22/2019 gramatika 5
26/136
26
U razgovoru Milana i Marije iskori{tene su sve mogu}nosti navo|ewa upravnog go-
vora. Taj razgovor pokazuje da odnos pi{~evih re~i i upravnog govora mo`e biti
napisan na tri na~ina: 1) pi{~eve re~i dolaze ispred (pre) upravnog govora, 2) pi{~eve
re~i dolaze iza (posle) upravnog govora i 3) pi{~eve re~i umetnute su izme|u re~i up-
ravnog govora. Ta tri na~ina pisawa upravnog govora mogu se predstaviti i ovako:
1) ________________________: __________________________.
2) ________________________, __________________________.
3) ________________________, ______________, ____________________.
Napi{i na drugi i tre}i na~in slede}u re~enicu:
Jelena upita: Gospodine, molim Vas, mo`ete li mi re}i koliko je sati.
Uporedi koja je razlika izme|u navedenog teksta u upravnom govoru i tog istog teksta
u neupravnom govoru:
Pred samom ku}om Milan je upitao Mariju da li }e ona s wima danas i}i u
bioskop. Marija je odgovorila da ne mo`e, da danas ima mnogo posla u ba{ti.
Milan je rekao da }e ona, ipak, i}i, jer }e joj oni pomo}i da zavr{i sve
poslove, pa }e onda svi zajedno u bioskop.
Ovaj tekst je dat u neupravnom govoru, jer re~i govornika (Milana i Marije) nisuverno prenesene, nego su prilago|ene onome ko o wima govori ili pi{e. Prilago|ene su,
zna~i, licu koje ne u~estvuje u govoru. Zato su i svi glagoli i sve zamenice iz prvog i dru-
gog lica preba~eni u tre}e lice. Neupravni govor tako predstavqa prepri~avawe up-
ravnog govora, i zbog toga se u wemu ne upotrebqavaju navodnici.
Izdvoj sve razlike koje prate preno{ewe upravnog u neupravni govor u navedenom
tekstu. Prenesi u neupravni govor slede}u re~enicu.
Nastavnik je rekao: Danas }u vam objasniti upravni i neupravni govor.
Kakav je polo`aj pi{~evih re~i
prema upravnom govoru u navedenom
tekstu Tata i sin, a kakav u tekstu
razgovora Milana i Marije?
Mo`e li se razgovor izme|u Milana
i Marije, koji je dat u upravnom govoru,
napisati i u obliku bez navodnika, u
neupravnom govoru?
7/22/2019 gramatika 5
27/136
27
PROMENQIVE INEPROMENQIVE RE^I
MarijaMarija
Kada po~nu zvijezde nijeme,Po|ite po Semberiji,
Ka`ite tad, krizanteme,
Ne{to lijepo o Mariji.
(Bo{ko Lomovi})
Na Vardaru na zelenom,
Gdje maj {u{ti i }arlija,
Igra se sa svojom sjenom
Niko drugi ve} Marija.
Vjetrovi se topli ni`uSa juga, od \ev|elije,
[ta bi dali da vam sti`u
Draga pisma od Marije?
^ini mi se kako ptice
I mirisi najwe`niji
Bagrema i kamilice
Lete na jug, ka Mariji.
Volio bih da naslikam
Prah svileni {to ga liju
Vita breza i jasika
Sa visina na Mariju.
Za{to, kad nad torwem plavimStane pono} da izbija
Ja ne spavam ve} se pravim
Kako spavam o, Marija?
Za{to vidim labudove,
Kao snijeg pred ko~ijom,
kako nekom barkom plove
Izdaleka sa Marijom?
Kako pesnik slika svoju qubav prema Mariji?
U kojim stihovima je posebno nagla{ena wegova
~e`wa? Kako poku{ava premostiti daqinu koja
ga razdvaja od Marije?
7/22/2019 gramatika 5
28/136
28
Pesnik je svaku strofu zavr{io istom re~ju imenicom Marija. Ima li ta imenica
u svim strofama isti oblik? Uporedimo sve oblike imenice Marija koje je pesnik
upotrebio u pesmi:
MARIJ A
MARIJ E
MARIJ I
MARIJ U
MARIJ A
MARIJ OM
MARIJ I
[ta mo`emo uo~iti: po ~emu se podudara, a po ~emu razlikuje imenica Marija u ra-
zli~itim strofama pesme?
U svakoj od strofa imenicaMarijaupotrebqena je u razli~itom obliku. U sastavu te
imenice u razli~itim okru`ewima (strofama) uo~avamo jedan nepromenqivi deo(Marij- ) i jedan promenqivi deo (-a, -e, -i -u, -om).
Nepromenqivi deo re~i zove se osnova re~i ili gramati~ka os-
nova, a promenqivi deo re~i zove se nastavak re~i ili gramati~-
ki nastavak. Gramati~ki nastavak uvek dolazi na kraju re~i; on se
nastavqa na gramati~ku osnovu.
Sve re~i koje se sastoje od gramati~ke osnove i gramati~kog nas-
tavka potpadaju pod promenqive vrste re~i.
Osnova re~i i nastavak re~i ~ine puni oblik jedne promenqivere~i.
U promenqive re~i, videli smo, spadaju imenice, jer im se u razli~itim re~eni~nim
okru`ewima na gramati~ku osnovu dodaju razli~iti gramati~ki nastavci.
Izdvoj sve imenice iz navedenepesme i poku{aj im odrediti gra-
mati~ku osnovu i nastavak!
7/22/2019 gramatika 5
29/136
29
Ali nisu samo imenice promenqive re~i. Ima u pesmi i drugih re~i koje nisu ime-
nice, a ipak su promenqive, jer imaju gramati~ku osnovu i nastavak. Jesu li i glagoli
promenqive re~i?
Nave{}emo jedan glagol iz pesme i staviti ga u razli~ite re~enice da to poka`emo:
Prah svileni... LIJU vita breza i jasika.
Prah svileni SU LILE vita breza i jasika.
LI]E prah svileni vita breza i jasika.
Glagol LITI, kao {to se vidi, ima istu osnovu, a razli~ite nastavke u sada{wem,
pro{lom i budu}em vremenu. Tako je i sa ostalim glagolima. Zato su i svi glagoli, tako|e,
promenqive re~i.
A pridevi? Jesu li oni promenqive re~i? Mo`emo li kod prideva izdvojiti gra-
mati~ku osnovu i gramati~ke nastavke? Poka`imo to na jednom pridevu iz pesme, koji
navodimo u razli~itim re~enicama:
Vetrovi se TOPLI ni`u.
Od TOPLIHvetrova vrlo je sparno.
Ne volim TOPLE vetrove.
I pridevi su, dakle, promenqive re~i.
Ima li u tekstu pesme re~i koje nisu ni imenice, ni glagoli, ni pridevi a da su ipak
promenqive? Pogledajmo jednu re~ iz teksta u razli~itim re~enicama:
^ini MI se kako ptice... lete na jug...
MENE pozdravqaju ptice {to lete na jug.
O MENI one pevaju.
Istaknute re~i su razli~iti oblici zamenice JA.
Sve zamenice su, tako|e, promenqive re~i.
A u promenqive re~i spadaju i brojevi, {to pokazuju i slede}i primeri (od kojih je
prvi iz pesme):
Igra se sa svojom sjenom niko DRUGI ve} Marija.
To sam saznao od DRUGOG ~oveka.
Daj to DRUGOJu~enici.
7/22/2019 gramatika 5
30/136
30
Promenqive re~i su: imenice, glagoli, pridevi, zamenice i
brojevi.
Jesu li u pesmi Marija sve re~i promenqive? Mo`e li se kod svih re~i iz pesme iz-
dvojiti gramati~ka osnova i gramati~ki nastavak? Izdvoj iz pesme sve promenqive
re~i.
Koje re~i su ostale? Ostale su, na primer, slede}e re~i iz pesme:
ZA[TO ... ja ne spavam...
... nekom barkom plove IZDALEKA sa Marijom.
Prah svileni {to ga liju vita breza Ijasika.
Vjetrovi se topli ni`u SAjuga, OD \ev|elije.
[ta bi dali DA vam sti`u draga pisma OD Marije.
Svaka od istaknutih re~i ima isti oblik u bilo kom re~eni~nom okru`ewu. Ove re~i
nemaju gramati~ku osnovu i gramati~ki nastavak, nego se sa istim oblikom pojavquju u
svakoj re~enici.
Re~i koje u razli~itim re~eni~nim okru`ewima ne mewaju svoj
oblik nazivaju se nepromenqive re~i.
Nepromenqive re~i nemaju gramati~ke osnove i gramati~kognastavka, nego se uvek pojavquju u istom obliku.
Razvrstaj sve re~i iz pesme u
dve grupe: a) promenqive re~i,b) nepromenqive re~i.
7/22/2019 gramatika 5
31/136
31
NEPROMENQIVE RE^I
Rastanak s bezbri`nim djetiwstvomRastanak s bezbri`nim djetiwstvom
Kad izbi{e na zaravan pred {kolom, dje~aci spazi{e kako iza bregova, tamo negdje
nad Unom, rastu, klup~aju se i {ire oblaci gusta dima.
Gore na{i rezervoari nafte i benzina! muklo re~e u~iteqica stoje}i uz ogradu
dvori{ta.
Jesu li to Nijemci zapalili? {apatom upita Jovan~e zure}i u zakovitlane dimove.
Ne znam, djeco. Mo`da su ih na{i vojnici bacili u vazduh da ne padnu u ruke nepri-
jatequ.
Jovan~etu po|e uz tijelo ~udna, dotad nepoznata jeza, zapali mu ~itavo lice i {umno
ga ponese nekud navi{e. Mo`da je sa wima i na{ Nikoletina! pomisli sav o{amu}en, u vatri uzbu|ewa.
Ne da rezervoara Nijemcima u ruke!
Ve} mu se ~inilo da je i sam tamo, pod mo}nim talambasima dima i ogwa, i da se uz
tutaw i grmqavinu, nosi s Nijemcima zajedno s Nikoletinom, koji vitla i bije oko sebe
svojim ogromnim ru~erdama. Treperio je, te{ko disao i obeznaweno gledao u daqinu, a
kad je najzad do{ao k sebi i vidio okolo |ake, u~iteqicu i {kolu, on ih sve za~u|eno
preletje pogledom kao da se pita:
[ta }u ja ovdje?
Jo{ se jednom obazreo oko sebe i odjednom osjeti da se vi{e ne mo`e vratiti u {kol-
sku klupu, uzeti kwige i mirno po~eti s ~itawem. Pa ja vi{e nijesam |ak, gotovo je! pro{apta on kao da se budi iz sna.
Tog trenutka prestalo je ono pravo, bezbri`no djetiwstvo |a~kog haramba{e
Jovan~eta. Nastalo je jedno drugo djetiwstvo, oprqeno mrazom rata, dje~a{tvo malog bun-
tovnika, nekada{weg odmetnika iz Prokina gaja.
(Branko ]opi})
ta(la)mbas ratni bubaw
7/22/2019 gramatika 5
32/136
32
Koje re~i, osim prideva, naj~e{}e stoje ispred imenica. Uo~imo to u slede}im
primerima iz teksta:
Kad izbi{e na zaravan pred {kolom...
... re~e u~iteqica stoje}i uz ogradu dvori{ta.
Mo`da su ih na{i vojnici bacili uvazduh...
Znamo da uz imenicu naj~e{}e stoje pridevi u slu`bi atributa. Da li su istaknutere~i uz imenice pridevi? Imaju li te re~i slu`bu atributa? Imaju li osnovu i nastavke?
Jesu li to promenqive ili nepromenqive re~i? Kakva je wihova uloga u re~enici?
Re~i nad, pred, uz, u i sl. obi~no stoje ispred imenica. One se
predla`u ({to zna~i le`e pred) imenicama, pa se zato zovu
predlozi. Predlozima se ozna~avaju odnosi imenica prema drugim
re~ima u re~enici. Oni su nepromenqiva vrsta re~i. Uti~u na ob-
lik imenice pred kojom stoje (zato, na primer, ne mo`emo re}i:
*On sediu ku}a, nego samo: On sediu ku}i).
Prona|i u tekstu sve predloge.
[ta se ozna~ava slede}im (istaknutim) nepromenqivim re~ima? Kakvu slu`bu imaju
te re~i u re~enici?
... iza bregova, tamo negdje nad Unom... klup~aju se i {ire oblaci gusta dima.
Ve} mu se ~inilo da je i sam tamo...
... a kad je najzad do{ao k sebi i vidio okolo |ake...
... on ih sve za~u|eno preletje pogledom...
Kom skupu, subjekatskom ili predikatskom, pripadaju istaknute re~i?
Navedene re~i pripadaju predikatskom skupu re~i. One uvek imaju slu`bu neke prilo{-
ke odredbe u re~enici, i to: a) prilo{ke odredbe za mesto (tamo, negdje, okolo), b) prilo{-
ke odredbe za vreme (najzad, ve}) i v) prilo{ke odredbe za na~in (za~u|eno). Takve nepro-
menqive re~i, koje u re~enici vr{e slu`bu prilo{ke odredbe, nazivaju se prilozi.
O kakvom rastanku s detiwstvom pisac govori? [ta je dovelo do
preranog rastanka s detiwstvom? Kako je Jovan~e do`iveo taj izne-
nadni trenutak rastanka sa {kolom i bezbri`nim detiwstvom?
Podvuci re~i i delove teksta gde se to raspolo`ewe najboqe
pokazuje.
Izdvoj iz teksta promenqive re~i!
7/22/2019 gramatika 5
33/136
33
Prilozi su nepromenqive re~i koje se prila`u (dodaju)
glagolima da ozna~e osobinu (na~in) glagolske radwe ili situaci-
ju (okolnost) u kojoj se ta radwa vr{i. U re~enici uvek imaju
slu`bu neke prilo{ke odredbe: za mesto, vreme, uzrok, na~in,
koli~inu, itd.
Posebno treba obratiti pa`wu na priloge koji se po obliku podudaraju s pridevima.
Treba strogo razlikovati prideve i priloge koji su isti po obliku, kao npr.:
a) Milan je dobro dete. To je lepo odelo.
b) Milan dobrou~i. To je lepo napisano.
U primerima pod (a) re~i dobro i lepo su pridevi, jer su dodaci imenici i imaju
slu`bu atributa (dobro dete,lepo odelo). Te prideve dobijamo na pitawe: KAKVO (dete,
odelo)? U primerima pod (b) dobro i lepo su prilozi, jer su dodaci predikatu i imaju
slu`bu prilo{ke odredbe za na~in (dobrou~i,lepoje napisano). Ovakve priloge dobi-
jamo na pitawe KAKO (u~i, je napisano)? Osim toga, pridevi su promenqive, a prilozi
nepromenqive re~i.
Ima li jo{ nepromenqivih re~i u navedenom tekstu? [ta ozna~avaju slede}e re~i iz
teksta? Kakva je wihova uloga u re~enici?
Gore na{i rezervoari nafte i benzina!
... najzad (je) do{ao k sebi i vidio okolo |ake...
... odjednom osjeti da se vi{e ne mo`e vratiti u {kolsku klupu.
Ove nepromenqive re~i slu`e za povezivawe re~i, skupova re~i i re~enica u ve}e ce-
line, pa se zato zovu veznici.
Veznici su nepromenqive re~i koje slu`e za povezivawe re~i i
re~enica.
Izdvoj sve priloge iz
navedenog teksta i odre-
di wihovu slu`bu i
zna~ewe!
Prona|i i podvuci sve
veznike u navedenom tekstu!
7/22/2019 gramatika 5
34/136
U tekstu imamo i slede}u re~enicu:
Mo`daje sa wima i na{ Nikoletina!
Uporedimo zna~ewe istaknute re~i sa sli~nim re~ima u slede}im re~enicama:
S wima je, verovatno, na{ Nikoletina!
S wima je, sigurno, na{ Nikoletina!
On ba{ to ne zna.
Nau~i bar istoriju!
[ta se ozna~ava ovim nepromenqivim re~ima?
Navedenim re~ima onaj koji govori izri~e svoj stav (odnos) prema sadr`aju ili cele
re~enice (stav sigurnosti, verovatno}e, mogu}nosti i sl., kakav je slu~aj s re~ima mo`da,
sigurno, verovatnou navedenim primerima) ili svoj stav prema sadr`aju samo jednog dela
re~enice (kao u primerima s re~ima ba{, bar). Takve re~i nazivaju se re~ce.
Re~ce su nepromenqive re~i kojima govornik iskazuje svoj emo-
cionalni stav (odnos) prema sadr`aju cele re~enice ili nekog
wenog dela.
U nepromenqive re~i spadaju i uzvici. Evo nekoliko primera:
Joj, {to je hladno!
Ej, do|i ovamo!
Oho, koliko on pojede!
[ta se izra`ava uzvicima?
Uzvici su nepromenqive re~i kojima se naj~e{}e izra`avaju
li~na ose}awa i raspolo`ewa, kao {to su ose}awe bola, straha, ra-
dosti, divqewa, iznena|ewa i sl.
Zakqu~imo: koje sve vrste re~i pripadaju nepromenqivim re~ima?
Nepromenqive re~i su: prilozi, predlozn, veznici,uzvici i
re~ce. Od svih nepromenqivih re~i samo prilozi mogu vr{iti
slu`bu re~eni~nog ~lana, i to slu`bu prilo{ke odredbe. Ostale
nepromenqive re~i (predlozi, veznici, uzvici i re~ce) nikad sa-
me ne mogu vr{iti slu`bu nijednog re~eni~nog ~lana: ni subjekta,
ni predikata, ni atributa, ni objekta, ni prilo{ke odredbe.
34
7/22/2019 gramatika 5
35/136
35
SLO@ENA RE^ENICA
[kolski drug[kolski drug
Kwigu sam zavoleo ~im sam nau~io da ~itam. Sve narodne pesmice u selu, svi kalen-
dari brzo su pro{li kroz moje ruke. Onda sam po~eo moliti {kolskog druga Vasu da mi
posudi na ~itawe neku svoju kwigu. On ih je imao mnogo. Wegov otac bio je bogat, pa mu
je u gradu ~esto kupovao lepe kwige. Svaku kupqenu kwigu Vaso je donosio u {kolu,
hvalio se wome, pokazivao nam ju je. Naro~ito ih je pokazivao meni, jer je poznavao moju
glad za kwigama. Kwigu bi mi pokazao, ali mi je ne bi dao u ruke.
I `udeo sam za wima. Ponekad ih sawao.
Jednog jutra Vaso je doneo u {kolu novu kwigu sa neobi~no lepim slikama. Po~eo sam
ga saletati da mi je da na ~itawe. On mi je, na moje veliko iznena|ewe, tog jutra zbiqa i
dade. Brzo se, me|utim, predomislio. Za vreme ~asa pru`i ruku ispod klupe da izvadi
svoju kwigu iz moje torbe. Bio sam br`i i pritisnuo je obema rukama. Vaso me je grubo
odgurnuo, pa zaka~ismo moju tablicu. Ona slete s klupe, pade i razbi se u komadi}e. Svi
de~aci i devoj~ice su se uskome{ali i pogledali su prema nama dvojici. Stari u~iteq
tako|e.
(Aleksa Miki}, prilago|eno)
Kako je pisac opisao odnos izme|u {kolskih drugova?
[ta de~ak koji govori voli od malih nogu? Kako je
prikazan wegov drug Vaso? [ta de~ak od wega kao drugao~ekuje? Da li Vaso izneverava de~akova o~ekivawa?
7/22/2019 gramatika 5
36/136
Videli smo da postoje proste i proste pro{irene re~enice Proste su one koje se sa-
stoje od subjekta i predikata, koje nemaju dodatke (nemaju pro{irewe) subjekta ili
predikata, pa ih zato mo`emo zvati i nepro{irenim prostim re~enicama. Pro{irene su
one proste re~enice koje nastaju pro{irewem subjekta ili predikata wihovim dodacima.
[ta je zajedni~ko i nepro{irenim i pro{irenim prostim re~enicama? Izdvoj iz
teksta sve nepro{irene i pro{irene proste re~enice i obrati pa`wu na predikat.
Koliko ove re~enice imaju predikata u svom sastavu? ^ime su izra`eni predikati?
Sve proste re~enice i nepro{irene i pro{irene u svom sastavu imaju samo jedan
predikat. Predikat se uvek izra`avali~nim glagolskim oblikom, svaki predikat u svom
sastavu mora imati bar jedan li~ni glagolski oblik (npr.: prezent ili sada{we vreme,
perfekat ili pro{lo vreme, futur ili budu}e vreme itd.). Odredi kojim su li~nim
glagolskim oblicima obele`eni predikati u prostim nepro{irenim i pro{irenim
re~enicama u tekstu!
Koliko predikata ima u slede}im re~enicama iz teksta? Da li te re~enice ozna~ava-
ju samo po jednu radwu?
1. Svaku kupqenu kwigu Vasoje donosiou {kolu, hvalio se wome, pokazivao nam juje.
2. Svi de~aci i devoj~ice su se uskome{ali i pogledali suprema nama dvojici.
3. Naro~ito ihje pokazivao meni, jerje poznavao moju glad za kwigama.
4. Kwigu sam zavoleo ~im sam nau~io da ~itam.
U prvoj re~enici upotrebqena su tri predikata, koji ozna~avaju tri razli~ite rad-we. U drugoj re~enici su dva predikata; u tre}oj tako|e dva predikata, i u ~etvrtoj
tri predikata. Po tome vidimo da ovo nisu proste re~enice (ni nepro{irene, ni pro-
{irene), jer proste re~enice mogu imati u svom sastavu samo jedan predikat.
Sve re~enice koje u svom sastavu imaju dva ili vi{e predikata
nazivaju se slo`ene re~enice. Koliko ima predikata u slo`enoj
re~enici, toliko ima prostih re~enica u sastavu slo`ene re~eni-
ce.
Slo`ene re~enice nastaju tako {to se vi{e prostih (nepro{irenih ili pro{ire-
nih) re~enica spoji u jednu re~enicu:
1) Svaku kupqenu kwigu Vasoje donosiou {kolu,
2) hvalio se wome,
3) pokazivao nam ju je.
36
7/22/2019 gramatika 5
37/136
37
U navedenoj re~enici (a isti je slu~aj i sa na{om drugom re~enicom) proste re~enice
se ni`u jedna za drugom.
U ~etvrtoj re~enici takvog nizawa nema, nego ulazak prostih re~enica u sastav
slo`ene mo`emo prikazati na slede}i na~in:
1) Kwigu sam zavoleo
2) ~im sam nau~io
3) da ~itam.
U ovoj re~enici proste re~enice se ne ni`u u slo`enoj re~enici, nego jedna drugu
nadopuwavaju.
Druga prosta re~enica u sastavu ove slo`ene re~enice prema prvoj re~enici ima is-
tu slu`bu kakvu ima prilo{ka odredba za vreme u prostoj re~enici prema predikatu. A
tre}a re~enica dopuwava drugu na isti na~in kao {to objekat dopuwava predikat u pros-
toj re~enici.
Granice me|u prostim re~enicama u slo`enoj re~enici ~esto mo`emo prepoznati po
veznicima.
Jedna vrsta veznika povezuje samo proste re~enice u slo`enoj. Takvi su, na primer,
veznici: da, kad, kako, ~im, dok, jer, ako, iako, zato {to, kao {to, kao da i mnogi drugi.
Druga vrsta veznika mo`e povezivati i re~i ili skupove re~i u prostoj (pro{irenoj)
re~enici, ali i proste re~enice u sastavu slo`ene re~enice. Takvi veznici su: i, pa, te,
ni, niti, no, a, ali, nego, ve}, ili, a kamoli.
Izdvoj iz teksta sve slo`ene
re~enice i poka`i od koliko
prostih re~enica je svaka od wih
sastavqena.
7/22/2019 gramatika 5
38/136
PROMENA IMENICA
Sve imenice su promenqive re~i. A sve promenqive re~i, ve} smo nau~ili, imajugramati~ku osnovu i gramati~ki nastavak. To zna~i da promenqiva re~ u razli~itim re-
~eni~nim okru`ewima zadr`ava istu osnovu, a mewa svoj gramati~ki nastavak.
Uporedimo oblike imenicerukau slede}oj narodnoj poslovici:
RUKA RUKU MIJE, OBRAZ OBADVIJE.
[ta je gramati~ka osnova, a {ta gramati~ki nastavak u dva istaknuta primera
imeniceruka?
Znamo ve} da je osnova onaj deo re~i koji se ne mewa, dakle onaj deo re~i koji je isti u
wenim razli~itim upotrebama. U navedenom primeru gramati~ka osnova je RUK- (jer je
taj deo isti i uruka, i uruku), a gramati~ki nastavci su -a i -u:
RUK-A
RUK-U
Gramati~ka osnova kod imenica zove se imeni~ka osnova (u navedenim re~ima to je os-
nova ruk-), a ona se dobija kada se odbije gramati~ki nastavak. Dodavawem razli~itih
nastavaka na imeni~ku osnovu dobijaju se razli~iti oblici imenica (ruka, ruke, ruci,
rukom, ruke, rukama i sl.).
Razli~iti oblici u kojima se pojavquju imenice nazivaju se pa-
de`i.
Pade`ni oblici se dobijaju kad se na imeni~ku osnovu dodaju razli~iti gramati~ki
nastavci. A gramati~ki nastavci kod imenica se zovu pade`ni nastavci. To zna~i da
pade`ne oblike dobijamo kad na imeni~ku osnovu dodamo pade`ne nastavke. Promena
imenica kroz pade`e naziva se deklinacija.
Srpski jezik ima sedam pade`a. Svaki pade` dobija se na posebno pitawe.
Nave{}emo nazive pade`a po redu i pitawa na koji se svaki od pade`a dobija.
Prvi pade`zove se NOMINATIV, i dobija se na pitawa: KO? (za imenice za `ivo) i
[TA/[TO? (za imenice za ne`ivo); npr.:
KO u~i? Sestra. [TA leti? Avion.
38
7/22/2019 gramatika 5
39/136
39
Drugi pade`zove se GENITIV, i dobija se na pitawa: KOGA? (za `ivo) i ^EGA? (za
ne`ivo), kao npr.:
Od KOGA je stiglo pismo? Od sestre. ^EGA se pla{i{? Aviona.
Tre}i pade`zove se DATIV, i dobija se na pitawa: KOME? (za `ivo) i ^EMU? (za
ne`ivo), kao npr.:KOME pi{e{ pismo? Sestri. ^EMU se divi{? Avionu.
^etvrti pade` zove se AKUZATIV, i dobija se na pitawa: KOGA? (za `ivo) i
[TA/[TO? (za ne`ivo); kao npr.:
KOGA posmatra{? Sestru. [TA posmatra{? Avion.
Peti pade` zove se VOKATIV, i on je pade` dozivawa, pa dolazi uz uzvike: O! Ej!
Npr.:
Ej, sestro! Ej, avione!
[esti pade`zove se INSTRUMENTAL, i dobija se na pitawa: S KIM(E)? (za `ivo)
i ^IM(E)? (za ne`ivo); kao npr.:
S KIME razgovara{? Sa sestrom. ^IME se vozi{? Avionom.
Sedmi pade`zove se LOKATIV, i dobija se na pitawa: O KOME? (za `ivo) i O ^EMU?
(za ne`ivo) kao npr.:
O KOME razgovaraju? O sestri. O ^EMU razgovaraju? O avionu.
Svaki pade` ima i oblik jednine i oblik mno`ine.
Obrati pa`wu na osnovu imenice u slede}oj re~enici:
U desnu ruku je uzeo sladoled, jer je u levoj ruci dr`ao novac.
Kao {to vidimo, u jednom obliku imenice RUKA osnova je RUK- a u drugom RUC- . Is-
pred nastavka -I u obliku RUCI do{lo je do promene zavr{nog glasa osnove. To se ~es-
to doga|a. Zavr{ni glas u osnovi u nekim pade`ima ispred odre|enih pade`nih nasta-vaka se mewa, kao npr.:
Vojni~e, pozdravi vojnike!
Ona `ivi uAmerici.
7/22/2019 gramatika 5
40/136
40
Treba zapamtiti:
U svim pade`ima imenice nemaju potpuno istu osnovu. Zavr{ni glas
(suglasnik) osnove ispred nekih pade`nih nastavaka mewa se u neki drugi
glas. To zna~i da neki pade`ni nastavci izazivaju odre|ene glasovne pro-
mene u osnovi imenica (kao npr.: junak juna~e, junaci, junacima; drug
dru e; biblioteka biblioteci, itd.).
7/22/2019 gramatika 5
41/136
41
NOMINATIV
SrbijaSrbija
Desanka ustaje. Ponovo seda. Lista kwigu sa ~ijih se korica ~ita: Vuk Karaxi}. Lista
i ~ita.
Ja sam u Srbiji ro|en i meni, kao Srbinu, veoma je stalo (kao {to je svugdje u svijetu
svakom po{tenom rodoqubu) do blagostawa svoje otaxbine. Tu sam se podwivio, i vjeru-
jem da od Srbije qep{e zemqe na svijetu nema.
Sklapa kwigu. Po}uti.
E, moj zemqa~e! Moj Vu~e! Nismo ti mi, Srbi, ba{ neke cve}ke. Znamo, brate, biti i
ovakvi i onakvi. I sama sam se u Srbiji rodila, podwivila i po`ivela. Pravo govore}i,
mi, Srbi, qudi smo sevapa i inata. Zavirila sam Srbiji u lice i u du{u joj se zagledala.Svoju sam du{u pred wom otvorila. Od svega, zasigurno znam: Srbija je velika tajna. I za
nas u woj ro|ene, a tek za stranca! Prvo {to sam u Srbiji ~ula bilo je: pesma ptica i gra-
ja |aka. Prve su re~i koje mi padaju na um, uz re~ detiwstvo: za~u|enost, ushi}ewe, `e|
saznavawa, potreba za ne`no{}u, za{titom. Pamtim sne`ni predeo, ogromnost neba,
strah u no}i, slutwe... Pamtim i pamti}u sve...
(Dragomir Brajkovi},Desankine oporuke)
podwiviti se podi}i se, odrasti
7/22/2019 gramatika 5
42/136
Ima li u navedenom tekstu imenica u nominativu? Podsetimo se da nominativ dobi-
jamo na pitawa KO? (za `ivo) i [TA? (za ne`ivo).
Prva re~enica teksta glasi:
Desankaustaje.
Kakvu slu`bu (funkciju) ima u toj re~enici nominativ imenice Desanka? Na koje
pitawe mo`emo taj nominativ dobiti? Koje zna~ewe ima taj nominativ?
NominativDesanka, koji dobijamo na pitawe KO (ustaje)? ima slu`bu subjekta.
Subjekat koji je iskazan oblikom nominativa zove se
gramati~ki subjekat.
Subjekat Desanka u navedenoj re~enici ima zna~ewe vr{ioca radwe: subjektom je oz-na~en onaj koji vr{i radwu ustajawa.
A imaju li takvo zna~ewe i subjekti u slede}im re~enicama?
Jelenaje tajanstvena.
Rado{je pametan.
Deteje nesta{no.
I ovi su subjekti upotrebqeni u nominativu. Oni su, zna~i, gramati~ki subjekti. Tim
subjektima se, me|utim, ne ozna~ava vr{ilac radwe, jer se predikatom i ne obele`avaradwa, nego osobina subjekta. Ovim subjektima imenuju se nosioci osobina koje su izra-
`ene predikatom.
A kakav je predikat u tim re~enicama: glagolski ili imenski? Koja je neglagolska vrs-
ta re~i upotrebqena u sastavu tih imenskih predikata?
Mogu li i imenice u nominativu biti deo imenskog predikata? [ta je imenski deo
predikata (predikativ) u slede}oj re~enici iz teksta? [ta je subjekat u toj re~enici i
kakvo zna~ewe ima (vr{ioca radwe ili nosioca osobine)? Na koje pitawe dobijamo taj
subjekat?
Srbija je velika tajna.
42
Velika srpska pesnikiwa Desanka Maksimovi} ~ita jednu od kwi-
ga Vuka Karaxi}a. Znate li po ~emu je Vuk Karaxi} jedan od najpozna-
tijih Srba u istoriji? Do ~ega je wemu posebno stalo? [ta na to ka`e
pesnikiwa? Koje osobine Srba ona navodi? [ta Vuk, a {ta Desanka
ka`u o Srbiji? Kakva se}awa na Srbiju pesnikiwa nosi iz detiwst-
va?
7/22/2019 gramatika 5
43/136
43
Imenica tajna (a zapravo imenski skup re~i velika tajna) upotrebqena je u nomina-
tivu i ima slu`bu imenskog dela predikata (predikativa) jer zajedno s glagolskim delom
predikata je predstavqa predikat: je (velika) tajna. Uz imenske predikate subjekat u
nominativu obi~no ima zna~ewe nosioca osobine. Odredi nominative u slu`bi imen-
skog dela predikata u slede}im re~enicama:
Milica je u~enica.
Marko je student.
On je pametan ~ovek.
Ova visoka ku}a je lepa gra|evina.
Da li su subjekat i imenski deo predikata u svim re~enicama iskazani samo imeni-
com? U kojim su primerima subjekat i imenski deo predikata izra`eni imeni~kim sku-
pom re~i (sintagmom)?
Nominativje pade` koji se dobija na pitawa: KO? ili [TA? U
re~enici nominativ ima slu`bu (funkciju) ili subjekta ili
imenskog dela predikata (predikativa). Subjekat u nominativu
naziva se gramati~ki subjekat. Gramati~ki subjekat obi~no ima
zna~ewe ili vr{ioca radwe ili nosioca osobine. To zna~i da se
predikatom subjektu pripisuje ili radwa koju on vr{i ili osobi-
na kojom se on odre|uje.
Napi{i po nekoliko re~enica u koji-
ma }e nominativ imati: a) slu`bu subjekta
sa zna~ewem vr{ioca radwe, b) slu`bu
subjekta sa zna~ewem nosioca osobine, v)
slu`bu imenskog dela predikata.
7/22/2019 gramatika 5
44/136
GENITIV
Po`arPo`ar
Crveni kombajni su se zarivali u zlatno runo leta. Za wima su ostajali o{i{ani
p{eni~ni bre`uqci i svetlo`ute kocke slame. Ludovao je i vreli ju`ni vetar i unosio
nemir u ve} suvu i krtu letinu... Seoskim putem koraci oznojenih i retkih prolaznika
tupo puf}u po pra{ini. U jedan mah kroz huku vetra protr~a{e qudi. Jure preko wiva,
kroz kukuruze, preska~u plotove, izbijaju iz svakog dvori{ta, iz svake ba{te. Ne{to
vi~u, ali se od vetra ni{ta ne razume. Leti se dobro ne ~uje zbog vrelog i retkog vazduha.
Na sve strane se rastr~ala deca. Od ku}e do ku}e zaci~e, zabrzaju grozdovi wihovih glaso-
va. U trku se dodaju kante, kofe, lonci...
Iz jednog dvori{ta te~e velika, crna reka dima. Izvirila je iz dve ogromne buktiweu sewaku. Gorela su dva stoga sena... Oko ogwenih perjanica tr~karaju qudi. Tiskaju se ma-
la i velika, garava, oznojena i od straha ru`na lica. Nad bunarima vitlaju ruke, zate`u
se konopci, pqu{ti voda. Uz u`arene kupe propiwu se lonci vode. U mete` uska~u vi`-
qaste de~je figure, donose te{ke lonce vode. Devoj~icama mokre haqinice, isprqane. I
one donose vode. Spletovi de~jih ruku padaju po dr{kama lonaca, grabe se. Grozni~avo
poma`u jedno drugom.
Neko je {apnuo jedno ime. Brzo se saznalo da se jedan de~ak zbog ne~ega ~esto krio u se-
waku. Taj de~ak je sad najvi{e bio upla{en i uznemiren. Ne{to je kri{om izvadio iz xe-
pa i bacio u vatru.
(Milorad Radunovi})
44
7/22/2019 gramatika 5
45/136
45
U tekstu je pisac upotrebio dosta imenica u obliku genitiva. Svi genitivi nemaju is-
tu slu`bu (funkciju) u re~enici. Koju slu`bu imaju genitivi u slede}im re~enicama iz
teksta?
Seoskim putem koraci oznojenih i retkih prolaznika tupo puf}u po pra{ini.
U jedan mah kroz huku vetra protr~a{e qudi.
S tim primerima uporedimo i slede}e srodne primere:
Ku}a wegovihroditeqa nalazi se na jednom bre`uqku.
Sveska moje drugarice veoma je uredna.
Volim ~itati pri~e Branka ]opi}a.
U svim navedenim primerima imenica u genitivu je dodatak drugoj imenici.
Imenica u genitivu sa imenicom ~iji je dodatak ~ini imeni~ki skup re~i: koraci pro-
laznika, huka vetra, ku}a roditeqa, sveska drugarice, pri~e Branka ]opi}a.
ZAPAMTI:
Svaka imenica koja je dodatak drugoj imenici (a nije apozicija) jeste
atribut.
Genitivi u navedenim primerima imaju, zna~i, slu`bu (funkciju) atributa. Wima se
ozna~ava pripadawe (posesivnost), zato ih i mo`emo dobiti na pitawe ^IJI?, ^IJA?
ili ^IJE? ^iji koraci? Koraci prolaznika. ^ija huka? Huka vetra. ^ija ku}a? Ku}a
roditeqa, itd. Da ovi genitivi imaju zna~ewe pripadawa, vidi se i po slede}em opis-
nom na~inu predstavqawa wihovog zna~ewa:
Ku}a wegovih roditeqa = Ku}a koja pripada wegovim roditeqima = roditeqska ku}a.
Imenica u genitivu naj~e{}e je pra}ena i svojim atributom. Poka`i koji su atribu-
ti upotrebqeni uz imenicu u genitivu.
Jesu li navedeni genitivi dodaci
imenicama ili glagolima? Na koje pitawe
ih mo`emo dobiti? [ta se na osnovu toga
pitawa mo`e zakqu~iti o zna~ewu geni-
tiva imenica u ovim re~enicama?
Pisac je na vrlo slikovit na~in opisao po`ar. Kako je opisao
pona{awe qudi kada su ~uli za po`ar? Kako ga{ewe po`ara? Ko sve
u~estvuje u ga{ewu? Izdvoj karakteristi~ne detaqe koji najboqe ods-
likavaju mete` i u`urbanost qudi pri ga{ewu po`ara. Na koji nam
na~in pisac otkriva ko je izazvao po`ar (uzro~nika po`ara)?
7/22/2019 gramatika 5
46/136
46
Genitiv kojim se ozna~ava da ono {to je wime obele`eno pri-
pada onome {to je iskazano imenicom uz koju taj genitiv stoji
naziva se prisvojni ili posesivni genitiv. Prisvojni genitiv
uvek ima slu`bu atributa i dobija se obi~no na pitawe: ^IJI?,
^IJA?, ^IJE?
A kakvu slu`bu imaju imenice u genitivu u slede}im primerima? ^emu su one dodaci:
glagolu ili imenici?
Za wima su ostajali o{i{ani p{eni~ni bre`uqci i svetlo`ute kocke slame.
Gorela su dva stoga sena.
... donose te{ke lonce vode.
I u ovim primerima genitiv stoji uz imenicu i s wom ~ini imeni~ki skup re~i(sintagmu): kocka slame, stog sena, lonac vode. Zato i ovakvi genitivi imaju slu`bu
atributa. Imenica uz koju ovakav genitiv stoji uvek ozna~ava neku koli~inu, dok se ge-
nitivom ozna~ava materija ~ija se koli~ina odre|uje imenicom uz koju genitiv stoji.
Takav genitiv naziva se deoni ili partitivni genitiv.
Kada se genitiv nalazi u imeni~kom skupu re~i uz imenicu ko-
jom se ozna~ava deo onoga {to je obele`eno imenicom u genitivu,
takav genitiv ima slu`bu atributa i zove se deoni ili partitiv-
ni genitiv. Deoni genitiv dolazi uz imenice koje zna~e koli~inu,kao npr.: kilogram hleba, kilometar puta, sat vremena, stogsena,
naramak drva, ~a{a vode, i sl.
A kakvu slu`bu i zna~ewe ima genitiv u slede}im primerima, od kojih je prvi iz na-
vedenog teksta? Pripadaju li ti genitivi imeni~kom ili glagolskom skupu re~i?
I one donose vode.
Kupi hleba.
Genitivi u navedenim primerima stoje uz glagole i dobijaju se na pitawe: [TA? [ta
one donose? Donose vode. [ta treba da kupi? Treba da kupi hleba. Zato oni imaju slu`bu
pravog (bli`eg) objekta. Genitivom se ozna~ava neodre|ena koli~ina onoga {to je obuh-
va}eno glagolskom radwom. Zato se ovaj genitiv mo`e dobiti i na pitawe EGA? I taj ge-
nitiv u slu`bi pravog objekta ima zna~ewe deonog genitiva.
7/22/2019 gramatika 5
47/136
47
Deoni genitiv koji je dodatak glagolu i dobija se na pitawe
[TA? uvek ima slu`bu pravog (bli`eg) objekta. Takav genitiv
pravog objekta mo`e se uvek zameniti jednim drugim pade`om ko-
ji se zove akuzativ, kao npr.: One donose vode. One donose vodu; Kupi
hleba. Kupi hleb.
Kakvu slu`bu imaju imenice u genitivu u slede}im re~enicama iz teksta? Je li tu gen-
itiv u sastavu imeni~kog ili glagolskog skupa re~i? Na koja pitawa mo`emo dobiti te
genitive?
Jure preko wiva... izbijaju iz svakog dvori{ta, iz svake ba{te.
Iz jednog dvori{ta te~e velika, crna reka dima.
Od ku}e do ku}e zaci~e, zabrzaju grozdovi wihovih glasova.
Oko ogwenih perjanica tr~karaju qudi.
Leti se dobro ne ~uje zbog vrelog i retkog vazduha.
U svim navedenim primerima imenica u genitivu nije upotrebqena sama, nego je is-
pred we (sa wenim atributom ili bez wega) naveden i neki predlog: preko, iz, od, do, oko,
zbog. Spoj imenice ili imeni~ke grupe re~i sa predlogom naziva se predlo{ko-pade`na
konstrukcija. Sve navedene predlo{ko-pade`ne konstrukcije imaju slu`bu prilo{ke
odredbe, i to u posledwem primeru prilo{ke odredbe za uzrok, a u ostalim primerima
prilo{ke odredbe za mesto.
Genitiv s predlozima mo`e imati razli~ita zna~ewa. Geni-
tivna predlo{ko-pade`na konstrukcija kao dodatak glagolu ima
slu`bu prilo{ke odredbe, i to naj~e{}e prilo{ke odredbe za me-
sto, vreme (npr.: Posle ru~ka iza{ao je u grad) ili za uzrok. Sami
predlozi po pravilu pokazuju koje zna~ewe ima prilo{ka odredba
izra`ena genitivnom predlo{ko-pade`nom konstrukcijom.
7/22/2019 gramatika 5
48/136
48
DATIV
PotvrdaPotvrda
An|elko je od upraviteqa {kole dobio potvrdu slede}e sadr`ine:
P o t v r d a
Ova se potvrda izdaje |aku crnom An|elku, kojom mu se dozvoqava da za vreme ~asa
dr`i kapu na glavi, a iz razloga da wegova }ela ne bi zasewivala o~i ostalim u~eni-
cima.
Upraviteq, svojeru~no
(Aleksandar Popovi})
Potvrda se obi~no izdaje kada ne{to primamo od nekoga ili kada ne{to {aqemo ne-kome. Ona mora da sadr`i slede}e podatke: a) {ta se prima ili {aqe, b) ko to prima, v)
ko izdaje potvrdu, g) gde se predaje i d) kada se predaje.
Sadr`i li sve te podatke i navedena potvrda? Da li je ovakva potvrda obi~na? [ta je
u woj neobi~no?
Znate li {ta je potvrda?
Za{to se ona izdaje? Kako za-
mi{qate |aka kome se ovakva
potvrda izdaje?
7/22/2019 gramatika 5
49/136
49
Pisac ka`e:
... potvrda se izdaje |aku crnom An|elku.
Imenice |akuiAn|elku (kao i atribut crnom) upotrebqene su u dativu. Dativom je oz-
na~eno lice kome je namewena (upu}ena) potvrda. Dativ, dakle, ima zna~ewe namene
(potvrda je namewena An|elku). Takav dativ odgovara na pitawe: KOME? i ima slu`bu
nepravog (daqeg) objektauz glagol izdavati.
Napi{i jo{ nekoliko re~enica u kojima }e dativ imati slu`bu nepravog (daqeg) ob-jekta uz glagole: kupiti, napisati, pokloniti, doneti, pomo}i.
Ima li dativ zna~ewe namene i slu`bu nepravog (daqeg) objekta i u slede}im prime-
rima?
Marko se uputio prema igrali{tu.
Jelena je po{la ka {umi.
Rado{ prilazi ku}i.
Zahtevaju li glagoli uz koje je ovde upotrebqen dativ navo|ewe objekta ili prilo{ke
odredbe? S kojim predlozima su upotrebqene imenice u dativu u navedenim primerima?
U navedenim primerima dativ je upotrebqen uz glagole kretawa, i ima slu`bu pri-
lo{ke odredbe za mesto. Dativom se obele`ava mesto kao ciq prema kome je usmereno
kretawe. Uz glagole kretawa dativ ima zna~ewe usmerenosti glagolske radwe (radwe
kretawa) i upotrebqava se ili s predlozima prema i ka ili bez predloga.
Dativ je pade` kojim se ozna~ava namena ili usmerenost gla-golske radwe. Dobija se na pitawe: KOME? ili ^EMU? i ima slu`-
bu (funkciju) ili nepravog (daqeg) objekta ili prilo{ke odred-
be za mesto. U slu`bi prilo{ke odredbe za mesto dativ se ~esto
upotrebqava s predlozima prema ili ka.
Sastavi jo{ nekoliko re~enica u kojima }e dativ s predlozima ka i prema ili bez
predloga biti u slu`bi prilo{ke odredbe za mesto uz glagole: do}i, prima}i se, puto-
vati, kretati se, {etati i tr~ati.
Koji je to pade`? Na koje ga
pitawe mo`emo dobiti? [tase tim pade`om ozna~ava; koje
je wegovo zna~ewe?
7/22/2019 gramatika 5
50/136
AKUZATIV
Mali BaukMali Bauk
Jedne mra~ne pono}i jesewe rodio se u jami Bauk. Bio je tada mawi od senke kakve vrane
i jedva se dr`ao na svojim mekim nogama. Mesec dana nije nikud iz jame izlazio, majka mu
je donosila hranu i pi}e i nau~ila ga da puzi i hoda. A kad je posle mesec dana iza{ao u
jarugu, bio je ve} pravi Bauk, velik i crn, da ga nisi mogao razlikovati od tame ni na
metar razdaqine. Jedino kada zapali svoja dva oka, fewerima sli~na, znao si da je negde
u blizini.
Kad je napunio mesec dana, mati mu je rekla:
Vreme je da po~ne{ u~iti svoj zanat. [umar ima desetoro dece, poku{aj no}as da ih
upla{i{. Zajedno sa mrakom do}i }e{ pred wegovu ku}icu, i kad {umarka iza|e napoqeda kupi iverje, ti stani na vrata i izbe~i o~i; a ~im deca udare u dreku, be`i opet u mrak
da te {umar ne bi uhvatio.
A {ta da radim ako on pojuri za mnom u {umu? upita upla{eno Mali Bauk svoju
majku.
Brzo se uspu`i uz drvo i obesi se o grawe. [umaru }e se od tebe u~initi da je obi~na
no}na tama. A kad on pro|e, si|i pa be`i u jamu.
(Desanka Maksimovi})
Obrati pa`wu na slede}e re~enice iz teksta:
1) ...majka mu je donosila hranui pi}e.
2) Vreme je da po~ne{ u~iti svoj zanat.3) ... upita upla{eno Mali Bauk svoju majku.
4) ... {umarka iza|e napoqe da kupi iverje...
^emu su dodaci istaknute imenice ili imeni~ki skupovi re~i: imenicama ili
glagolima? Postavi pitawa na koja se mogu dobiti ti dodaci? Kako se zovu ti dodaci? U
kom pade`u su upotrebqeni? Da li se taj pade` pojavquje bez predloga ili s predlogom u
navedenim primerima?
Navedeni dodaci su pravi (bli`i) objekti. Dobijaju se na pitawe: KOGA? (za `ivo)ili [TA/[TO? (za ne`ivo). Upotrebqeni su u akuzativu bez predloga.
50
O ~emu se u tekstu govori? Postoji li Bauk? Za{to suqudi izmislili Bauka? Kome su namewene pri~e o
Bauku? Kada se one obi~no pri~aju? Za{to odrasli decu
stra{e Baukom? Govori li pisac u tekstu o Bauku kao
stvarnom ili kao nepostoje}em bi}u?
7/22/2019 gramatika 5
51/136
51
Akuzativ bez predlogaje pade` pravog (bli`eg) objekta.
Pravi objekat izra`ava se, osim akuzativom bez predloga, jo{ i
deonim genitivom koji tada mora biti dodatak glagolu. Svaki de-
oni genitiv pravog objekta mo`emo zameniti akuzativom bez pred-
loga, kao npr.:
Donesi krede Donesi kredu; Kupi hleba Kupi hleb; i sl.
Ima li akuzativ u slede}im primerima slu`bu pravog (bli`eg) objekta?
Tada sam pomislio na majku.
On se razo~araou sestru.
Kada akuzativ s predlozima ima slu`bu objekta, takav objekat je
nepravi (daqi) objekat. To zna~i da je svaki akuzativni objekat spredlozima nepravi objekat, a svaki akuzativni objekat bez pred-
loga pravi objekat.
U slede}im re~enicama iz teksta tako|e imamo upotrebqene akuzative s predlozima.
Kakvo zna~ewe imaju glagoli uz koje su upotrebqeni ti akuzativi? Tra`e li ti glagoli
navo|ewe objekta? Kakvu slu`bu u re~enici imaju te predlo{ko-pade`ne akuzativne
konstrukcije?
A kad je posle mesec dana iza{aou jarugu, bio je ve} pravi Bauk.
A {ta da radim ako on pojuri za mnomu {umu!
... ti stani na vrata i izbe~i o~i. Brzo se uspu`iuz drvo.
U ovim primerima akuzativi s predlozima dolaze uz glagole kretawa i imaju slu`bu
(funkciju) prilo{ke odredbe za mesto. U slu`bi prilo{ke odredbe za mesto naj~e{}e
dolazi akuzativ s predlozima: u, na, uz, kroz i niz. Akuzativom s predlozimaui nauvek
se obele`ava samo mesto zavr{etka kretawa, dok se akuzativom s predlozima kroz (npr.:Proputovao je kroz Srbiju),uz i niz (npr.: Si{ao je niz brdo) obele`ava mesto i pravac
celog toka kretawa. Akuzativ u slu`bi prilo{ke odredbe za mesto dobija se na pitawe
KAMO? ili KUDA?
Osim prilo{ke odredbe za mesto, akuzativom s predlozima mogu se obele`iti i druge
prilo{ke odredbe, kao {to su prilo{ka odredba za vreme (na pr.: Doputovao je na Novu
godinu; Do{ao je pred praznik) ili prilo{ka odredba za na~in (npr.: Promrmqao je ne{to
u bradu.).
7/22/2019 gramatika 5
52/136
Akuzativ s predlozima ~esto ima funkciju (slu`bu) prilo{-
ke odredbe. Naj~e{}e je to ili prilo{ka odredba za mesto ili
prilo{ka odredba za vreme.
52
Sastavi nekoliko re~enica u kojima
}e akuzativ s predlozima ui na biti u
slu`bi: a) prilo{ke odredbe za mesto i
b) prilo{ke odredbe za vreme.
7/22/2019 gramatika 5
53/136
53
VOKATIV
StrahStrah
Lijepa, neobi~no lijepa bila je ta jesen... Kao god {to je bila ta jesen lijepa, tako su
bile lijepe i ve~eri u na{oj su{nici, gdje se ~esto sjedilo do kasno u no}...
Jednom kad su se poslije takvog sijela svi razi{li svojim ku}ama, u su{nici ostados-
mo samo djed i ja. On mi u uglu su{nice napravi le`aj, pokri me svojom bundom. Mrak je
navirao u slabo osvijetqenu su{nicu... Posmatraju}i ispod bunde mrak koji je zjapio na
vratima, u~ini mi se kao da }e sad ne{to uletjeti kroz vrata, zgrabiti me i zajedno sa
djedovom bundom odnijeti u pomr~inu. Pri toj pomisli uzdrhtah, skupih se jo{ vi{e i
bundu navukoh do samih o~iju. ]utao je djed, }utao sam i ja i ta ti{ina za mene je bila
te{ka, nesnosna. I da to sve prekinem i ~ujem svoj vlastiti glas, zovnuh djeda: Djede, o djede!
Oj! odazva se on otresaju}i o nagorjelu kladu pepeo iz svoje lule.
[to psi no}as tako ~udno zavijaju?
Kako ~udno? To se tebi samo ~ini... Tako oni uvijek.
Uvijek! A ja to ranije nisam primijetio...
A da tebe, mom~ino, nije ~ega strah, a? upita me djed smije{e}i se...
Djede, jesi li se ti kada bojao ~ega?
Ma ~ega da se bojim kad nema ni{ta.
A je li te kada {to prepalo, djede?
Na ovo pitawe djed se opet nasmija.
(Aleksa Miki})
Pisac je u upravnom govoru naveo i slede}e de~akove re~i:
Djede, o djede!
Djede,jesi li se ti kada bojao ~ega?
U kom je pade`u de~ak upotrebio imenicu djed? [ta se ozna~ava tim pade`om?
^ega se de~ak pla{i? Kako poku{ava
razbiti svoj strah? Na koji na~in pisac
odslikava de~akovu upla{enost? Po ko-
jim detaqima se ona najboqe uo~ava?
7/22/2019 gramatika 5
54/136
54
Imenica d(j)ed upotrebqena je u vokativu. Tim oblikom imenice de~ak doziva deda.
Zato se i ka`e da je vokativ pade` dozivawa. To se vidi i po tome {to vokativ ne dobi-
jamo ni na kakvo pade`no pitawe, nego ga dobijamo stavqawem re~ce za dozivawe ispred
wega, kao npr.: Ej, Milane! O, Jelena!i sl.
A da li i u dedovom obra}awu de~aku upotrebqeni vokativ ima zna~ewe dozivawa? Je
li zna~ewe dozivawa jedino zna~ewe vokativa?
-A da tebe, mom~ino, nije ~ega strah, a?
U ovoj re~enici vokativ nema zna~ewe dozivawa, nego ima zna~ewe obra}awa.
Oblikom vokativa deda se samo obra}a de~aku. Vokativ, prema tome, osim zna~ewa dozi-
vawa mo`e imati i zna~ewe obra}awa ili zna~ewe skretawa pa`we nekome na ne{to.
Oblik vokativa naj~e{}e se upotrebqava u upravnom govoru.
Koju slu`bu u re~enici vr{i vokativ? Ima li slu`bu subjekta, objekta, atributa iliprilo{ke odredbe vokativ u navedenim re~enicama iz teksta?
Vokativ nije re~eni~ni ~lan. On ne vr{i nijednu slu`bu u re~enici: ni slu`bu subjek-
ta, ni slu`bu dela imenskog predikata, ni slu`bu atributa, ni slu`bu predikata, ni
slu`bu prilo{ke odredbe.
Vokativje pade` kojim se obele`ava lice koje dozivamo, kome
se govornik obra}a ili mu skre}e pa`wu na ne{to. Vokativ se
obi~no upotrebqava u upravnom govoru.Vokativ ne vr{i slu`bu nijednog re~eni~nog ~lana, ni glavnog
ni zavisnog.
Obrati pa`wu na pravopis na pisawe zapete uz vokativ! [ta je karakteristi~no za
pisawe vokativa u navedenim, a i u slede}im prierima:
Ti }e{,Marko, danas odgovarati.
Milice, donesi krede!
Ho}e{ li mi dati xeparac, mama
7/22/2019 gramatika 5
55/136
55
ZAPAMTI: Vokativ se u pisawu uvek odvaja zapetom. Ako je u sredini
re~enice, vokativ se odvaja s obe strane zapetama.
7/22/2019 gramatika 5
56/136
56
INSTRUMENTAL
Odlazak u kupovinuOdlazak u kupovinu
Stanovali smo pod obli`wim brdom. Majka, otac i sestra odlu~i{e da danas popodne
krenemo u grad u kupovinu. Morao sam po}i i ja sa porodicom. Oni su oti{li autobu-
som. Ja nisam hteo, po{ao sam biciklom. Dogovorili smo se da se na|emo pred najve}om
robnom ku}om. Dok sam stigao, majka je sa sestrom pro{etala gradom i razgledala neko-
liko izloga. Najpre sam se susreo sa ocem. On me je ve} ~ekao pred robnom ku}om. Dok smo
~ekali majku i sestru, razgovarao sam s ocem o tome {ta `elim da mi kupi. Kad su wih
dve stigle, u{li smo u robnu ku}u. Kupili smo za svakog po ne{to: majka je kupila
cipele, otac ko{uqu, a sestra i ja farmerke. Platili smo na kasi kod jedne vrlo qubazne
prodava~ice. To je bila `ena s plavom kosom i s crnim o~ima.Posle kupovine svratili smo u poslasti~arnicu, a onda krenuli ku}i. Oni su se po-
novo vozili autobusom. Po{to sam imao bicikl, nisam se mogao vratiti s wima. Nisam
se ni biciklom mogao voziti. Do{ao sam biciklom, ali sam se vratio s biciklom, pe-
{ice.
Oni su oti{li autobusom.
Ja nisam hteo, po{ao sam biciklom.
Oni su se ponovo vozili autobusom.
Do{ao sam biciklom.
Svim istaknutim imenicama ozna~ava se sredstvo kojim je izvr{ena radwa subjekta
(radwa dolaska, odlaska, vo`we). Taj pade`ni oblik dobija se na pitawe ^IME (su
oti{li / su se vozili)? i naziva se instrumental. Instrumental bez predloga naj~e{}e
ozna~ava sredstvo (oru|e ili instrument) kojim se vr{i glagolska radwa. Takav instru-
mental jeste instrumental sredstva.
Obrati pa`wu na pade`ne oblike u slede}im re~eni-
cama iz teksta! U kom pade`nom obliku su upotrebqene
istaknute imenice? [ta se tim oblicima imenica unavedenim re~enicama ozna~ava? Na koje pitawe dobi-
jamo pade`ne oblike istaknutih imenica?
7/22/2019 gramatika 5
57/136
57
A da li zna~ewe sredstva ima intrumental i u slede}im primerima iz teksta? Dobija
li se on na pitawe ^IME? ili na kakvo drugo pitawe?
... majka je sa sestrom pro{etala gradom.
Morao sam po}i i ja sa porodicom.
Najpre sam se susreo sa ocem.
... razgovarao sam s ocem...
U navedenim primerima instrumentalom s predlogom s(a) ozna~ava se dru{tvo (u pr-
vom primeru tako se kazuje da je majka zajedno, u dru{tvusa k}erkom pro{etala gradom).
Instrumental koji iskazuje dru{tvo dobija se na pitawe S KIM? Upravo zato {to
obele`ava dru{tvo, ovakav instrumental zove se instrumental dru{tva.
Razmisli za{to je u posledwoj re~enici teksta (Do{ao sam biciklom, ali sam se vra-
tio s biciklom) jednom upotrebqen instrumental bez predloga (instrumental sredstva),a drugi put instrumental s predlogom s (instrumental dru{tva). Je li se de~ak mogao
voziti biciklom uz brdo, ili mu je bicikl pravio dru{tvo po{to ga je gurao pored
sebe?
Instrumental dru{tva uvek dolazi s predlogom s(a), dok se instrumental sredstva
uvek upotrebqava bez predloga.
Instrumentalje pade` koji naj~e{}e ozna~ava ili a) dru{tvo
ili b) sredstvo. Instrumental dru{tva dobija se na pitawe S
KIM? i uvek dolazi s predlogom s(a); instrumental sredstva dobi-
ja se na pitawe ^IME? i uvek dolazi bez predloga.Instrumental dru{tva i instrumental sredstva naj~e{}e vr{e
slu`bu nepravog (daqeg) objekta.
A koje zna~ewe i slu`bu u re~enici imaju istaknuti instrumentali u slede}im
re~enicama iz teksta?
Stanovali smo pod obli`wim brdom.
On me je ve} ~ekao pred robnom ku}om.
Koju slu`bu u re~eni-
ci vr{i instrumental
dru{tva i sredstva u
navedenim re~enicama?
7/22/2019 gramatika 5
58/136
58
Instrumental se sla`e sa vi{e predloga: nad, pod, pred, za i me|u. Instrumental s tim
predlozima naj~e{}e (kao i u dva navedena primera) ima slu`bu prilo{ke odredbe za
mesto. Instrumental mo`e imati i slu`bu prilo{ke odredbe za vreme (kao npr.: Nede-
qom idemo na utakmicu) ili prilo{ke odredbe za na~in (kao npr.: Postigli smo to
te{kom mukom) itd.
^emu je dodatak instrumental s predlogom s(a)u slede}oj re~enici iz teksta: imeni-
ci ili glagolu?
Kakvu slu`bu i zna~ewe ima taj instrumental s predlogom s(a)?
To je bila `ena s plavom kosom i s crnim o~ima.
U ovom primeru instrumetal s predlogom sodre|uje imenicu `ena po boji kose i bo-
ji o~iju. Tim instrumentalom ozna~ava se pratila~ka osobina pojma izra`enog imeni-
com (`eni se pripisuje, `enu prati plava kosa i crne o~i kao osobina). Takav instru-mental pratila~ke osobine (kvalitativni instrumental) ima slu`bu atributa.
Poku{aj zameniti instrumental pratila~ke osobine (kvalitativni instrumental) u
navedenom primeru genitivom bez predloga. Mo`e li se navedeni imeni~ki skup u in-
strumentalu (s plavom kosom, s irnim o~ima) zameniti (slo`enim) pridevom?
Svaki instrumental pratila~ke osobine u slu`bi atributa nije, me|utim, mogu}e za-
meniti niti genitivom bez predloga niti slo`enim pridevom, kao na primer:
U podrumu je bure s obru~ima. Video sam ~oveka s mantilom preko ruke. @ena s ve-likim {e{irom pro|e pla`om, itd.
7/22/2019 gramatika 5
59/136
59
LOKATIV
Bajka o vrta~iBajka o vrta~i
Na zaba~enoj planinskoj kosi, u surom kamewaru, belasao se od pamtiveka jedan dugu-
qasti, obli kamen. Li~io je na ogromno, polo`eno jaje neke nepoznate i izumrle ptice,
koje se vremenom skamenilo. Iza kamena se nalazilo par~e zemqe. Iz zemqe je stole}ima
izbijalo kr`qavo `buwe, su{ilo se u jesen ili za su{e, a u prole}e ponovo listalo. Po-
nekad bi mu na laku granu pala iz neba jo{ lak{a ptica, a na belom kamenu bi se sun~ao
zelenkasti gu{ter. Opazili bi jedno drugo, gledali bi se koji trenutak, upla{ili, pa se
oboje vra}ali odakle su i do{li: ptica u nebo, gu{ter u pukotinu.
A onda bi danima ~amili sami, okru`eni velikom ti{inom, bez pokreta: okrugao ka-
men i kvadrat zemqe...Ali jednoga dana, iznenada, dobi{e i tre}eg suseda. Tik uz obli kamen nastani se
inokosni starac. Ozida izbu od kr{a, otkri tanani izvor u blizini i nastavi svoj os-
kudni `ivot daleko od qudi koji su mu neku golemu nepravdu bili u~inili... Malo-po-
malo, zaima se starac kraj svoje vrta~e. Izvijao se ve} i tanki dim iz izbe, koja se ina~e
po svojoj boji nije nimalo razlikovala od ostaloga kr{a koji se nalazio u kamenoj
pustiwi.
Jedino se jo{ uvek izdvajao i belasao veliki obli kamen na rubu vrta~e. U zalazak sun-
ca, na wega bi sedao starac umoran od teretna dana. Posmatrao je nebo. Voleo bi po wemu
da naga|a o sutra{wem vremenu. U neki svoj ~as, javila bi se kratkotrajno i pomuzena
koza, a zatim bi se za~ula i `ivina, koja je na kr{u oko izbe birala legalo. Navratio bii gu{ter na ugrejani kamen, a ptica na jedini `bun koji se jo{ izvijao iz zemqe. Vi{e
se nisu pla{ili jedno drugoga. Bilo ih je sada vi{e oko vrta~e.
(Stevan Rai~kovi})
zaimati ste}i imetak;
izba mawa ku}a, soba;
inokosan sam, bez radne snage;
kr{ kamen.
7/22/2019 gramatika 5
60/136
60
A sada obrati pa`wu na slede}e re~enice iz teksta:
Na zaba~enoj planinskoj kosi, u surom kamewaru, belasao se od pamtiveka jedan
duguqasti, obli kamen.
Izba se nije nimalo razlikovala od ostaloga kr{a koji se nalazio u kamenoj pustiwi.
... `ivina... je na kr{uoko izbe birala l