Grana Imana_Ahmed Ferid_Sead Ef. Jasavic

8/6/2019 Grana Imana_Ahmed Ferid_Sead Ef. Jasavic

1/99

Definicija pojma iman Poasti i vrijednost' "imana"

Kako se razvija stabljika "imana" Plodovi stabljike "imana" Svojstva vjernika-mu'mina.

Autor:

ejh Ahmed Ferid

Prijevod:Sead ef. Jasavi

1


2/99

Uvod...

Molimo Allaha d.., za lijep svretak!

Sva hvala i zahvala pripada Allahu d..; Njega hvalimo, i samo od Njega pomoi ioprosta traimo. Utjeemo Mu se od zla dua naih, i od zlih djela naih.

Koga Allah uputi niko ga na stranputicu ne moe zavesti, a koga u zabludi ostavi nikoga na pravi put ne moe izvesti! Svjedoim da nema niko pravo da bude oboavan mimoAllaha d.., Jedinog, koji druga nema, i svjedoim da je Muhammed s.a.w.s. Allahovrob i Njegov Poslanik.

O vjernici, bojte se Allaha onako kako Ga se treba bojati i umirite samo kaomuslimani! (Alu Imran, 102.)

O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog ovjeka stvara, a od njega je idrugu njegovu stvorio, i od njih dvoje - mnoge mukarce i ene rasijao. Allaha se bojte s ijim imenom jedni druge molite i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista,stalno nad vam bdije. (el-Nisa, 1.)

O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu! & On e vas za vaa dobra djelanagraditi i grijehe vam vae oprostiti. A onaj ko se Allahu i Poslaniku Njegovu budepokoravao postii e ono to bude elio. (el-Ahzab, 70-71.)

Najistinitij govor je Allahova d.., knjiga, a najbolja uputa je uputa Muhammeds.a.w.s.. Najgore stvari su izmiljotine. Svaka izmiljotina je novotarija, a svaka

novotarija je zabluda, a svaka zabluda e zavriti u vatri.1

Zemlja je procvjetala i sa svih strana se ukrasila a ljudi pomislie da ja takvom postalazbog njih. Ljude je obmanula zemaljska vanjtina i ukrasi njeni, pa se zbog dunjalukapoee meusobno nadmetati i takmiiti, ali zbog dunjaluka poee i jedan drugomzavidjeti. Zbog dunjaluka ljudi meusobno prijateljuju i ratuju, tako da se naoe naputu mranijem od same mrkle noi, povodei se za praksom i modom nevjernika, iduinjihovim stopama, dahui, isplaena jezika, za niskim strastima i dunjalukimuivanjima i lezzetima.

Ovakvom nenormalnom ponaanju ljudi je najvie doprinjelo nepoznavanje asti imana ivjere, kao i lina udaljenost od okusa njegove slatkoe, jer, da su ljudi spoznali ukusimana i vjere, i njegovu slatkou, to bi im nadomjestilo potrebu za odavanjem porivima,strastima i nemoralu, to im je zajednika osobina sa svim ostalim hajvanima!

Ko proba neto spozna ga, a ko neto spozna prigrabi ga sebi! Sve dok su neijiciljevi visoki, a ambicije uzviene oni ne pristaju na niskosti, i ne prodaju skupo zajeftino to je specifino za propalog i prevarenog trgovca!

1 Sahih. Pogledaj: Muslim, br.867.; Sunen Ibnu Maddeh, br.45.; Musned Ahmed b. Hanbel, br.15026..

2


3/99

Kada su arapi iz plemena Benu Esed prizvali sebi iman i vjerovanje Allah d.., im jezanegirao tvrdnju da su na tako visokom i uzvienom stepenu vjere, potvrujui im to dasu oni, za sad, samo muslimani, i to rijeima: Neki beduini govore: Mi vjerujemo!Reci: Vi jo ne vjerujete, ali recite: Mi se pokoravamo! - jer u srca vaa prava vjera

jo nije ula... (el-Hudurat, 14.)ovjek nee okusiti slast imana i vjere suhoparnim izgovaranjem rijeiLa ilahe illallah Muhammedun Resulullah, i ako e tim rijeima postati musliman i sauvati svoj ivot,imetak i ast! Slast imana e okusiti samo ona osoba iz ijeg srca iznikne stabljika imana!

Allah d.., rije imana uporeuje s lijepom i vrstom stabljikom drveta, pa kae: Zar nevidi kako Allah navodi primjer lijepa rije kao lijepo drvo, korijen mu je vrsto uzemlji, a grane visoko prema nebu; 25. ono plod svoj daje u svako doba koje Gospodarnjegov odredi, a Allah ljudima navodi primjere kako bi pouku primili. (Ibrahim, 24-25.)

Sve dok ovjek hrani i navodnjava stabljiku imana i vjere u srcu svome, ona puta svojevrste korijene duboko kroz zemlju srca, a svoje grane prua visoko prema njegovimnebesima, pruajui ih na sve strane, i kada to drvo imana svoj ukusan i lijep plod dadne tek tada e ovjek okusiti i slast imana i vjere!

Poslanik s.a.w.s., je spomenuo neke od znakova koji nam direktno ukazuju nasavrenstvo vjere, stabilnost stabljike imana i ljepotu plodova njegovih, pa kae: Kodkoga se nau ove tri osobine osjetie slast imana: da mu Allah i Njegov Poslaniks.a.w.s., budu drai od svega; da nekog ovjeka voli samo radi Allaha d.., i da mrzivratiti se u nevjerstvo isto kao to mrzi da bude baen u vatru!2

Poslanik s.a.w.s., kae:Osjetie slast imana onaj ko bude zadovoljan sa Allahom kaoGospodarem, sa islamom kao vjerom i sa Muhammedom kao vjerovjesnikom iposlanikom.3

Korijeni ove lijepe i jake stabljike su est imanskih principa i osnova. Stablo drvetaimana i ispravne vjere je el-ihlas - iskrenost u vjeri, i el-mutabe'ah ispravnost upraktikovanju vjere. Grane stabljike imana i vjere su djela srca kao i djela tijela, aplodovi to stabljike imana su bezbjednost, smirenost, lijep ivot, prijateljstvo s Allahomd.., i radosna vijest kako ovog tako i budueg svijeta!4

2 Sahih. Pogledaj: Sahihul-Buhari, br.16-5694-6542.; Sahihu Muslim, br. 43..

3 Sahih. Pogledaj: Sahihu Muslim, br.34..

4 Plodove stabljike imana smo podrobnije objasnili na kraju ovog djela.

3


4/99

Prije etiri godine sam objavio djelo pod naslovom Bogobojaznost traeni cilj iizgubljeni biser5, u kojoj sam pojasnio znaenja takvaluka i bogobojaznost, njen stepani vrijednost, put koji vodi ka svemu tome, kao i plodove koje ona daje. Knjiga je naila nadobar prijem kod nae uene brae i ejhova, na emu sam zahvalan Allahu d...

Knjiga koja ja sada pred vama, je sestra ovoj prethodnoj knjizi ili ljepe reeno sestrabliznakinja, kada su u pitanju poglavlja i tema. Tema ove knjige je stabljika imana, apoglavlja su joj znaenje i definicija pojma iman, vrijednost i znaaj imana, faktori isebebi koji utiu na rast i jaanje imana, uz opise i osobine pravih mu'mina i vjernika,to sam kompletirao s navoenjem i nabrajanjem plodova imana i vjere islama na krajudjela.

Molim Allaha d.., da nas sve ovom knjigom okoristi, na najljepi nain, od trenutkanjenog pisanja i distribucije pa nadalje. Molim Ga d.., za uputu i pomo svakom onomko je proita, a samo je On d.., taj koji najljepem i najispravnijem putu upuuje.Molim Ga d.., da nam ne uskrati dobro od ove knjige, kao i nagradu za nju. Njemupripada sva hvala za svaku blagodat u kojoj uivamo!

ejh Ahmed Ferid, Aleksandrija, Egipat,

1999.g. 1420.h.g.

5 " "

4


5/99

Definicija pojma el-iman

U arapskom jeziku, rije el-iman, znai: el-tasdik tj. potvrda, vjera i ovjera, dok ueri'atskoj terminologiji, rije el-iman, znai: potvrditi i povjerovati Muhammedu s.a.w.s., u svemu onom s ime je doao izravno od Allaha d.., to mora u sebisadravati: kabul potpuno prihvatanje objave,mehabbet potpunu ljubav premaobjavi, i'amel rad i postupanje u skladu s objavom.

Imam Ibnu Menzur el-'Ifriki el-Masri rhm., kae: Povjerovati u neto znai netoovjeriti ga i potvrditi. Imam el-Zuddad rhm., je definisao pojam el-iman, rijeima:Iman je ispoljavanje poniznosti (el-hudu'), i prihvatanja (el-kabul), spram eri'ata isvega onog s ime je doao Poslanik Muhammed s.a.w.s., uz potpuno ubjeenje i potvrdusrca. Ko bude na ovome - on je musliman-mu'min, koji nikako ne sumnja i nije podozriv.Takva osoba smatra da je izvravanje farzova njegova lina obaveza, u ta nema

nikakve sumnje. U Kur'an-i-Kerimu stoji: A ti nam nee vjerovati, iako istinugovorimo (Jusuf, 17.) tj. povjerovati i potvrditi. Iman je el-tasdik tj. potvrda, vjera iovjera! Jeziari kao i ostali uenjaci su sloni na tome da rije el-iman znai: el-tasdik potvrda, vjera i ovjera.6

Hafiz Ibnul-Hader el-'Askelani rhm., kae: Pojam el-iman, u ar. jeziku, znai: el-tasdik - potvrda, vjera i ovjera, dok, u eri'atskoj terminologiji, pojam el-iman, znai:potvrditi i povjerovati Poslaniku Muhammedu s.a.w.s., u sve ono s ime je doao odAllaha d.., i na ovome su sloni svi. Do razilaenja je dolo u tome da li se uslovljavaispoljavanje el-tasdika jezikom zbog toga to jezik ukazuje na ono to je u srcu, jer je el-tasdik potvrda, vjera i ovjera jedno od djela srca, i da li se uslovljava i

tjelesno potvrivanje onoga u to se (srcem), povjerovalo, u stilu izvravanja obaveza inareenih djela uz klonjenje od harama i zabranjenih djela.7

Na drugom mjestu, hafiz Ibnul-Hader el-'Askelani rhm., kae: Pria o imanu se dijelina dvoje: o tome da je iman rije i djelo, kao i o tome da iman raste i opada.

Kada je u pitanjurije- misli se na izgovar ehadeta, a kada je u pitanju djelo -misli se na irok dijapazondjela srca i tijela, u to spadaju ubjeenja i 'ibadeti.

Cilj onih koji su djelo svrstali u definiciju imana, kao i onih koji su ga negirali, seodnosio na ono ta ovjeka sjutra eka pred Allahom d..!

6 Pogledaj: Lisanul-Areb od imama Ibnu Menzura, 1/139-140..

7 Pogledaj: Fethul-Bari, 1/60..

5


6/99

Selefus-salihkae:Iman je ubjeenje srca, izgovor jezika i djelo tijela s ime su eljeli ukazati na to da je djelo - art/uslov, perfekcije, savrenstva i potpunostivjere/imana, to je bilo razlogom kasnijeg javljanja stava i dodatka na definiciju imanaraste i opada.

Murdije8kau: Iman je ubjeenje srca i izgovor jezika.

Kerramijjekau:Iman je samo izgovor jezika.

Mu'utezilekau:Iman je djelo tijela, izgovor jezika i ubjeenje srca s time da jerazlika u definiciji imana izmeu mu'utezila i selefija ta to mu'utezile smatraju da sudjela (tijela) - art/uslov, ispravnosti imana, dok selefus-salih openito smatra da sudjela (tijela) - art/uslov, potpunosti i savrenstva imana.

Sve navedeno se, kao to smo rekli, odnosi na ono ta, nekog ovjeka, sjutra, eka predAllahom d.., a to se tie toga ta, nekog ovjeka, eka, danas, pred nama el-imanjeel-ikrar potvrda i priznanje - samo!

8Pr.dr. ejh Nasir b. Abdul-Kerim el-'Akl hfz., kae: Rije murdija je izvedenica od arapske rijei el-Irda' to znai odgaanje ili odlaganje. (Pogledaj: El-Kamus el-muhit, str. 1660., i Muhtarus-sihah, str.236.) Allah d.., kae: "Ostavi njega i brata njegova!" rekoe!" (el-u'ara: 36.)

Rije el-Reda' je i suprotnog znaenja od rijei pesimizam tj. znai optimizam i nada. (Pogledaj: El-Kamus el-muhit, str. 1660., i Muhtarus-sihah, str. 236.). Allah d.., kae: "...oni se Allahovoj milostinadaju!" (el-Bekara: 218.)

U terminolokom znaenju, pojmom murdije su se opisivale dvije skupine ljudi, kako nam to potvrujeIbnu 'Ujejne, Allah mu se smilovao, kada kae:

1. Murdije su skupina ljudi koji su pitanje Alije i Osmana r.a., odloili, i ta skupina je kasnijenestala.

2. Murdije su skupina ljudi koji i danas postoje, a to su oni koji smatraju da se iman ogleda samo urijeima, bez injenja djela. (Pogledaj: erhu Kasideti Ibni Kajjim, 2/139., autor: Ahmed b. Ibrahim b.'Isa.)

Termin koji se ustalio kod selefa, kada su murdije u pitanju, jeste termin u kojeg spada drugo-spomenutaskupina ljudi tj. Irda'ul-fukaha, koji smatraju da je iman suta potvrda srcem (tasdik), ili potvrda srcem uz

izgovor jezikom (tasdik ve kavl), ili: "iman je rije - bez djela", jer djela, po njima, ne spadaju u pojamimana, i kod njih iman ne raste, niti opada, i po njima nije dozvoljeno initi istisna' u imanu (rei vjerniksam - ina'allah). Osoba koja zagovara navedene stavove ili neke od njih, ta osoba je murdija! (Pogledaj:Hiljetul-Evlija', 7/29.; erhul-Sunneh od imama el-Begavija rhm., 1/41.; Medmu'ul-Fetava, 7/666.)

Kasnije se termin murdija upotrijebljavao i za razliite skupine ljudi poput dehmijja - koji su stavada se iman ogleda samo u sutoj sranoj spoznaji Allaha d.., (el-ma'arifa), ili kerramijja - kojismatraju da se iman manifestuje samo putem jezika, itd.. (Pogledaj: Dirasat fil-ehva'i vel-fireki vel-bide'i,2/179., autor: pr.dr. Nasir b. Abdul-Kerim el-'Akl hfz..) (op.prev.)

6


7/99

Ko prizna, prihvati i potvrdi (ehadet) sljeduju ga dunjaluki propisi islama, i nee sesmatrati nevjernikom - izuzev u sluaju da (neko od muslimana), poini djelo koje enam direktno ukazati na nevjerstvo njegova srca poput klanjanja kipu.9

Ako je u pitanju djelo koje nam ne ukazuje na nevjerstvo neijeg srca poput

fiska/grijeha oni koji takvog nazivaju mu'minom uzimaju u obzir njegovu potvrdu ehadeta, a oni koji takvom negiraju iman uzimaju u obzir potpunost i savrenstvoimana. Oni koji ga smatraju kafirom tako ga zovu zbog toga to je ta osoba poiniladjelo kufra,10 a oni koji toj osobi negiraju kufr - u obzir uzimaju samu sutinu imana kodtog ovjeka. Mu'utezile su jedine koje su dole sa stavom: Takva osoba je fasik nijemu'min, ali nije ni kafir!?

to se drugog dijela definicije tie raste i opada selefus-salih smatra da iman/vjera,raste i opada, to veina mutekellima i apologetiara negiraju, i kau: Ako ovjekpristane na takvu definiciju na to e se gledati kao na ekk - sumnjanje u svoju vjeru. 11

Imam el-Nevevi rhm., kae: Muhakkiki/uenjaci, iz redova naih mutekellima -apologetiara, kau: Tasdik sam po sebi niti raste niti opada, ali, eri'atski iman je tajkoji raste i opada; raste zbog uveanja plodova imana a to su djela zbog kojih i opada(tj. ako ih nema, op.prev.).

Kau: Ovakav stav je spoj izmeu vanjskih znaenja tekstova koji spominju rast ijaanje imana i stavova selefa po ovom pitanju, i izmeu osnovne postavke ove rijei uarapskom jeziku kao i stava apologetiara/mutekellima.

Ovo to su oni rekli je solidno, ali je jae, a Allah najbolje zna, da i tasdik, sam po sebi,raste i jaa, shodno jaini i mnogobrojnosti sagledavanja izvjesnih dokaza poodreenom pitanju, pa je zbog toga imansiddikajai od imana ostalih zbog toga tosiddikuni nisu imali nejasnoa i ubhi, i njihov iman nita nije moglo poljuljati;njihova srca su bila otvorena i osvjetljena i ako su u razliitim halovima i stanjimabivali. to se drugih tie oni nisu bili na njihovom stepenu.

Ovakvo to nije mogue nikako negirati! Pametna osoba ne sumnja u to da tasdiku/vjeri ipotvrdi, Ebu Bekra el-Siddika r.a., ne moe parirati niiji tasdik/vjera!

9 Sama sedda (poklon), nije dovoljna da bi se neka osoba - musliman, proglasila nevjernikom, sve dok se

od tog ovjeka ne otklone nejasnoe i ubhe neznanja, prisile ili te'vila. Imam el-evkani rhm., kae:Koiz neznanja uini seddu nekom drugom mimo Allaha d.. nije postao nevjernikom! (Pogledaj:Nejlul-Evtar, 6/210..) Pogledaj i moje djelo na ovu temu: ""

10 Nekonzumiranje alkohola i opojnih pia je jedna od grana vjere i imana, dok je konzumiranje alkohola iopojnih pia jedna od grana kufra i nevjerstva, ali ona koja ne izvodi ovjeka iz vjere. (op.prev.)


7


8/99

Zbog svega ovoga, imam Buhari rhm., u svom Sahihu, navodi rijei tabi'ina, Ibnu EbiMulejke rhm., koji kae: Susreo sam se s tridesetoricom ashaba Allahovog Poslanikas.a.w.s.; svi su se pribojavali nifaka/licemjerstva, po sebe. Niko od njih nije tvrdio zasebe da je na imanu Dibrila i Mika'ila!12, a Allah d.., najbolje zna.

Davanje imena el-iman djelima (srca i tjela), na tome su sloni svi sljedbenici istine!Dokaza ovome, iz Kur'ana i Sunneta, je toliko da se na jednom mjestu ne mogu pobrojati,i uveniji su od toga da ih mi sada spominjemo!

Allah d.., kae:Allah nee dopustiti da propadne iman va (tj. namazi vai). (el-Bekara, 143.)

Islamski uenjaci su sloni na tome da se pod rijeju iman, spomenutom u ovom ajetu,misli na prthodno obavljene namaze u pravcu Kudsa, a to se hadisa tie, u ovoj knjizi

(sahihu-muslim, op.prev.), e naii na velik broj njih, a Allah najbolje zna!

Ehlu-sunnetski muhaddisi, fakihi i mutekellimi su sloni na tome da je pravimu'min/vjernik - koji je pripadnik kible i koji nee ostati vjeno u dehennemu onaj kojipunim srcem povjeruje u dini-islam, vjerovanjem koje je poteeno svake vrste sumnje iizgovori ehadet. Ako se zadri samo na jednom od ovo dvoje nee se smatratipripadnikom kible, izuzev ako nije bio u stanju izgovoriti ehadet zbog izvjesne mahanena jeziku ili zbog nijemosti ili zbog neeg slinog; takav je vjernik!13

Imam el-Begavi rhm., kae: Ebu Sulejman el-Hitabi rhm., kae: Musliman e nekada

biti mu'min/vjernik, a nekada nee biti mu'min/vjernik, dok je mu'min/vjernik, uvjek i usvakoj situaciji musliman! Osnova islama je potpuna predanost i podlonost (istislam iinkijad), dok je osnova imana - el-tasdik potvrda, vjera i ovjera. Nekada e ovjeksvojom vanjtinom biti predan, ali svojom nutrinom nee biti podloan, dok neemo naiina osobu koja je iskreni vjernik svojom nutrinom, a da nije podlona vjeri svojomvanjtinom. Dakle, svaki mu'min je musliman, ali nije svaki musliman mu'min!14

12 Imam el-Buhari rhm., ovu predaju spominje u svom Sahihu, 1/135., u poglavlju: - u ta'alik verziji, a u obliku dezma. Pogledaj: Sunen Tirmizi,br.1150..

13 Pogledaj: erhul-Nevevi 'ala Sahihi Muslim, 1/148-149..

14

Pogledaj: erhul-Sunneh od Begavija rhm., 1/11.. Tahkik od ejh u'ajb Arna'uta.

Hafiz Ibnul-Kajjim rhm., kae: "Iman ima svoju vanjtinu, ali i svoju nutrinu. Njegova vanjtina se ogledau izgovoru jezika, i postupcima vanjskih dijelova tijela, dok se njegova nutrina ogleda u vjerovanju srca(tasdikul-kalb), njegovom povoenju (inkijad), kao i ljubavi. Nee biti od koristi neija vanjtina, beznutarnjeg dijela imana pa makar i sauvao, takav iman, ivot, imetak i potomstvo dotine osobe, ali iobratno nee biti od koristi neiji nutarnji iman, ako ga ne proprati vanjski dio imana, izuzev u eri'atomopravdanim situacijama, poput: nemogunosti (el-'adz), prisile (el-ikrah), i straha od smrti (havful-helak).

8


9/99

U komentaru rijei Allahovog Poslanika s.a.w.s.: Nareeno mi je da se protivu ljudimborim sve dok ne izgovore: La ilahe illallah, a kada ga izgovore, i proklanjaju nanamaz, i okrenu se prema naoj kibli, i budu klali kao to mi koljemo njihovi ivotisu za nas sveti kao i njihov imetak, a zadnji raun im je kod Allaha d..!15- imam el-

Begavi rhm., kae:

Ovaj hadis nam ukazuje na to da e se ljudi u meusobnom poslovanju oslanjati nanjihovu vanjtinu, a ne na njihovu nutrinu. Ko ispolji javna odlija islamske vjere imastatus muslimana, i nee se istraivati njegova nutrina. Ako se pronae osuneena osobameu mrtvim-neosuneenim osobama nee se sa njima ukopati; ako se pronae dijete uislamskom mjestu smatrae se muslimanom!16

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: Kur'anski dokazi koji nam ukazuju na to daopenitost pojma el-iman u sebi sadri i djela, su sljedei: U Nae rijei vjerujusamo oni koji, kada se njima opomenu, licem na tle padaju, i koji Gospodara svogaveliaju i hvale i koji se ne ohole! (el-Sedda, 15.) Ovaj ajet, svojom openitou,negira iman svim onima koji nisu ovakvi, to bi znailo da onaj koji ne postupi onakokako je Allah propisao onda kada se ui Kur'an tj. ako odmah ne padne na seddu nee se smatrati mu'minom! Obavljanje pet dnevnih namaza je farz/obaveza, uz optusaglasnost svih muslimana, a to se tie sedde-i-tilaveta u vezi nje islamski uenjacinemaju jedinstven stav. Navedenim ajetom dokazuju obaveznost sedde-i-tilaveta oni kojismatraju da je ta sedda obavezna za izvriti, ali nije ovo mjesto detaljnijeg obraivanjaovog pitanja! Allah d.., kae:

Pravi vjernici su samo oni ija se srca strahom ispune onda kada se Allah

spomene... (el-Enfal, 2.)

Pravi vjernici su samo oni koji u Allaha i Njegova Poslanika vjeruju, i koji se, ondakada su s njim na kakvom odgovornom sastanku, ne udaljuju sve dok od njegadoputenje ne dobiju... (el-Nur, 62.)

Oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet, nee od tebe traiti dozvolu da se ne bore,zalaui imetke svoje i ivote svoje. Allah dobro zna one koji su poboni.& Od tebe etraiti dozvolu da se ne bore samo oni koji ne vjeruju u Allaha i u onaj svijet i ija sesrca kolebaju, pa sumnjaju i neodluni su. (el-Tevba, 44-45.)

Nestanak vanjskih djela bez ikakva razloga je znak koji nam ukazuje na tetnost i pokvarenost neijenutrine, i praznou njegova tijela od imana. Krnjavost vanjskih djela nam ukazuje na krnjavost imana, doknam jaina vanjskih djela ukazuje na jainu neijeg imana. Iman je srce i sr islama, dok je jekin(ubjeenje), srce i sr imana. Svako znanje i djelo koji na jaaju iman i jekin nije ispravno; svaki iman kojine uraa plodom nije ispravan! Pogledaj: "Kitabul-Feva'id", 85.str.. (op.prev.)

15 Sahih. Pogledaj: Sahihul-Buhari, br.385.; erhul-Sunneh od el-Begavija, 1/69..

16 Pogledaj: erhul-Sunneh od imama el-Begavija rhm., 1/70..

9


10/99

Ne treba da ljudi koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju budu u ljubavi sa onima koji seAllahu i Poslaniku Njegovu suprostavljaju, makar im oni bili oevi njihovi, ili braanjihova, ili roaci njihovi. Njima je On u srca njihova vjerovanje usadio i svjetlomSvojim ih osnaio, i On e ih uvesti u dennetske bae kroz koje e rijeke tei, da unjima vjeno ostanu. Allah je njima zadovoljan, a i oni e biti zadovoljni Njime. Oni su

na Allahovoj strani, a oni na Allahovoj strani e sigurno uspjeti! (el-Mudadela, 22.)

A da oni vjeruju u Allaha i Vjerovjesnika i u ono to se njemu objavljuje, oni s njimane bi prijateljevali, ali, mnogi od njih su nevjernici! (el-Ma'ida, 81.)

Svim navedenim ajetima, Allah d.., nam pojanjava da iman ima svoje nunespecifinosti i karakteristike, kao i svoje oprenosti i suprotnosti. Te specifike nunomoraju postojati, a oprenosti i suprotnosti nestati!

Od oprenosti imana je ljubav prema onima koji su neprijatelji Allaha i Njegova

Poslanika s.a.w.s.. Od oprenosti imana je traiti dozvolu od Poslanika s.a.w.s., zaneuestvovanje u dihadu. Ajet nam eksplicite ukazuje na to da e dozvolu takvog tipatraiti oni koji ne vjeruju u Allaha i u Sudnji dan.

Allahove d.., rijei:Allah dobro zna one koji su poboni. (el-Tevba, 44.) namukazuju na to da su mu'mini/vjernici, samo oni koji su muttekije/bogobojazni!

U sklop navedenog e spadati i sljedei hadisi:

Nee bludnik u toku injenja bluda biti mu'min/vjernik!17

Nee vjerovati onaj od ijih smetnji nije siguran njegov komija!18

Neete vjerovati sve dok se ne budete voljeli!19

Niko od vas nee biti vjernik sve dok ne bude elio svome bratu dobro kojeg elisamome sebi!20

17 Sahih. Pogledaj: Sahihul-Buhari, br.2343-5256-6390.; Sahihu Muslim, br.57..

18 Sahih. Pogledaj: Sahihul-Buhari, br.5670.; Sahihu Muslim, br.46..

19 Sahih. Pogledaj: Sahihu Muslim, br.54-1763.; Sunen Ebi Davud, br.5193.; Sunen Tirmizi, br.2510.;Sunen Ibnu Maddeh, br.68.; Musned Ahmedov, br.9073..


10


11/99

Ko nas vara nije od nas, i ko podigne oruje na nas nije od nas!21/22

Hafiz Ibnul-Kajjim rhm., kae: S obzirom na to da je iman drvo koje ima bezbrojnegrane, gdje se svaka od tih grana naziva imanom onda je i namaz dio imana, a isto tako izekat i hadd i post i nutarnja djela srca i due poput stida i oslanjanja na Allaha d.., i

straha od Allaha d.., i kajanja prema Allahu d.., sve dok se ne doe do najnie graneimana oliene u "otklanjanju prepreka i smetnji sa puta" to je takoer jedna od granaimana. to se grana imana tie ima ih onakvih koje ako otpadnu otpae u potpunosti iiman nekog ovjeka poput "grane ehadeta", ali ima i grana imana koje ako otpadnu neotpada i iman od ovjeka poput neotklanjanja neke prepreke s puta. Izmeu ove dvijegrane postoje brojne druge grane imana koje se meusobno drastino razlikuju; one kojesu blie grani ehadeta one su tee i vee, a one koje su blie grani "otklanjanja preprekei smetnje s puta" one su lake i krae.

Moramo spomenuti i to da se sutina imana sastoji iz dva dijela: rije i djelo.

Rijese zatim dijeli na dva dijela i to na:

1. rije srca tj. srana vjera i ubjeenje, i na

2. rije jezika tj. izgovor rijei islama (ehadeta).

Djelose takoer dijeli na dva dijela i to na:

1. djelo srca poput nijjeta/namjere, ihlasa/iskrenosti..., i na

2. djelo tijela poput namaza, zekata, posta....23

Ako navedene etri stavke nestanu kod nekog ovjeka njegov iman je nestao u potpunosti. Ako kod nekog ovjeka nestane srane vjere i potvrde (tasdikul-kalb),postojanje svega ostalog mu nikako nee biti od koristi, zbog toga to je srana vjera ipotvrda (tasdikul-kalb), uslov svih uslova. Ako mu nestane djelo srca, uz postojanjesrane vjere i potvrde ovo je poprite rata izmeu murdija i ehlu-sunneta.

Ehlu-sunnet je sloan na tome da u sluaju nestanka djela srca nestaje i iman kodtog ovjeka, i nee mu biti od koristi samo srano ubjeenje (tasdikul-kalb), koje nijepopraeno djelima srca poput ljubavi prema Allahu d.., i podlonosti Njemu...

21 Sahih. Pogledaj: Sahihu Muslim, br.101..

22 Pogledaj: "Kitabul-Iman", od ejhul-islama Ibnu Tejmijje rhm., str.137-138..

23ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Konsenzus prvih generacija ummeta (idma'us-selef), je natome da je iman rije i djelo, i da raste i opada tj. rije srca i djelo srca, rije jezika i djela ostalihdijelova tijela. (Medmu'ul-Fetava, 7/672.)

11


12/99

Nee biti od koristi ubjeenje i spoznaja od strane Iblisa, Faraona i njegovog naroda, imurika koji su bili ubjeeni u istinitost Poslanika s.a.w.s., to su i sami potvrivali itajno i javno, govorei: Istinu zbori ali ga neemo slijediti i neemo povjerovati unjega niti u ono to zbori. Ako iman nestaje zbog nestanka djela srca, onda jerelativno da moe nestati i nestankom najveeg i najvrijednijeg djela tijela tj.

namaza.24

Sve dok nije rekao: Iman nije sama srana potvrda (el-tasdik), kako smo to prije pojasnili, ve je iman tasdik/vjera i potvrda, obavezno propraena pokornou ipodlonou. Isti je sluaj i sa uputom; uputa nije suta spoznaja istine ve je pravauputa spoznaja, koja nuno iziskuje i slijeenje te istine kao i postupanje u skladu snjom, pa makar se i ono prvo nazivalo uputom nee to biti potpuna uputa na osnovukoje bi se mogla zakljuiti upuenost neija. Isti je sluaj i sa ubjeenjem srane potvrde(i'itikadul-tasdik) i ako e se nazivati sranom potvrdom nije to potvrda koja nunoiziskuje i iman/vjeru kod nekog ovjeka!25

Ovo su bili stavovi poznatijih islamskih uenjaka po pitanju definicije pojma imana ipojma islama, iz ega emo sada derivirati nekoliko imanskih pravila, na kojima jeehlu-sunnet sloan i saglasan, Allah im podario svoju milost i rahmet!26

24ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: "Muslimani su sloni na tome da je osoba, koja svojim jezikomne izgovori ehadet, nevjernik, a to se tie ostala etiri rukna islama ulema se razilazi po pitanju tekfiraosobe koja ih ne obavlja.

Kada kaemo:Ehlu-Sunnet je sloan na tome da se ovjek nee proglaavati nevjernikom zbog grijehakojeg ini time mislimo na velike grijehe poput bluda, pijenja alkohola, itd., ali, to se tie ovihpropisa/farzova poznato je da se ulema razilazi po pitanju statusa onih koji ih ne obavljaju.

Sam imam Ahmed rhm., ima nekoliko stavova po ovom pitanju. Jedan od tih stavova je da on tekfiri osobukoja namjerno ostavi makar jedan od ostala etiri rukna islama. Ovo miljenje je prihvatio imam Ebu Bekrrhm., kao i jedan dio sljedbenika imama Malika rhm., poput imama Ibnu Habiba rhm.. Drugirivajet odimama Ahmeda rhm., je da tekfiri samo onu osobu koja ostavi namaz i zekat. Trei rivajet od imamaAhmeda rhm., je da nevjernikom smatra samo onoga ko ostavi namaz, kao i onoga koji ne dadne zekatonda kada imam silom ustane da od njega uzme zekat. etvrtirivajet od imama Ahmeda rhm., je taj danevjernikom smatra samo onu osobu koja ostavi namaz. Petirivajet od imama Ahmeda rhm., je taj da nesmatra nevjernikom osobu koja neizvrava bilo koji od etiri rukna islama. Sva ova miljenja se biljee i odostalih predstavnika selefa." Pogledaj: Medmu'ul-fetava, 7/302.. (op.prev.)

25 Pogledaj: el-Salatu ve hukmu tarikiha, od imama Ibnul-Kajjima rhm., str.24-25..

26

ejh Abdurrahman b. Nasir el-Berrak rhm., kae: Nije ispravno uopteno izjavljivati to da su "djela"uslov ispravnosti imana (artus-sihha), ili da su ona uslov savrenosti i perfekcije imana (artul-kemal), jersve to zahtijeva dublje pojanjenje: "U djela spadajudjela srcakao idjela ostalih djelova tijela, a istotako djela obuhvataju "izvravanje" kao i "neizvravanje" odreenih postupaka; djela obuhvataju petvadiba/farzova, koji su ruknovi islama, ali i sve ostalo mimo njih, i ista ta djela obuhvataju i neinjenjeirka i kufra, kao i neinjenje ostalih grijeha! to se tie ostavljanja irka, i raznoraznih vrsta kufra, kao iodricanje od svega toga sve je to uslov ispravnosti vjere i imana (art li-sihhati iman), i iman nee postojati izuzev uz ostvarenje svega navedenog. to se tie neinjenja ostalih grijeha ono je uslovsavrenosti i perfekcije imana koji je vadib (art li-kemalil-iman el-vadib).

12


13/99

Imanska pravila i principi

Prvo pravilo:

to se tie povoenja srca tj. odeklarisanog slijeenja Poslanika s.a.w.s., i svega to ide uz to od djela srca('amelul-kalb), poput ljubavi prema Allahu d.., i Njegovom Poslaniku a.s., te straha od Njegove kazne,kao i nade u Njegov oprost, uz potvrdu jezika (ikrarul-lisan), koji se oituje u svjedoenju toga da nemaniko pravo da bude oboavan mimo Allaha d.., (ehadetu en la ilahe illallah), i da je Muhammed -Allahov rob i Poslanik (ve enne Muhammeden 'abduhu ve resuluh) i ono je takoer uslov ispravnostiimana (artu li-sihhatil-iman), bez ega nema imana!

Kada su ostali ruknovi islama - mimo ehadeta u pitanju, predstavnici "Ehli Sunneta vel-Dema'ata"se nisu sloilina tome da je i jedan od tih ruknova uslov ispravnosti imana (artus-sihha) tj. da je njihovoneizvravanje djelo nevjerstva.

Ulema Ehli-Sunneta vel-Dema'ata se razilazi po pitanju nevjerstva osobe koja ne izvrava neki od tihruknova, i ako je najpoznatije i najtee pitanje oko kojeg su se razili pitanje pet dnevnih namaza, zbogtoga to je namaz najznaajniji rukn islama nakon ehadeta, kao i zbog toga to se u povodu njegovaneizvravanja biljee predaje koje govore o nevjerstvu osobe koja ovu obavezu neizvrava.

Od Dabira b. Abdullaha r.a., se biljei: "uo sam Allahova Poslanika s.a.w.s., kako kae: "Izmeuovjeka - na jednoj strani, i irka na drugoj strani, je ostavljanje namaza!" (Sahihu Muslim)

Od Burejde r.a., se prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s., rekao: "Ugovor koji je izmeu nas i njih je

namaz; ko ga ostavi - uznevjerovao je!" (Suneni)

to se tie ostalih obaveza i vadiba, mimo ruknova islama, uenjaci ehli-sunneta vel-dema'ata se nikakone razilaze u tome da je izvravanje tih obaveza uslov savrenosti imana jednog ovjeka (artu li-kemalil-iman), dok je neizvravanje tih obaveza grijeh koji ne izvodi ovjeka iz vjere tj. ne ini ga nevjernikom!

Treba se takoer ukazati i na to da se pod pojmom "uslov" (art), aludira na njegovo ire znaenje, a to jeda neto ne moe postojati bez njega, bez obzira da li se radilo o neemu to je sastavni dio neega (rukn),ili je u pitanju neto to nije sastavni dio neega (art), tako da kada kaemo da je neto uslov imana i tajsami postupak je od imana!

Navedeno pojanjenje je u skladu s osnovama, principima i pravilima Ehli-Sunneta vel-Dema'ata, pase nee nazivati murdijom - onaj ko ne smatra osobu koja neobavlja namaz iz lijenosti nevjernikom, ali

se isto tako nee nazivati ni harurijjom (haridijom) - onaj koji smatra osobu koja neobavlja namaz izlijenosti nevjernikom!

Murdija je osoba koja djela srca i djela ostalih djelova tjela, izbacuje iz definicije imana, a oni koji,i pored takvog ubjeenja, smatraju obaveznim - vadibe i zabranjenim harame, i za krenje navedenihpostupaka predviaju sankcije i kazne oni su murdi'etul-fukaha (murdije-fakihi), i to je ono to jeprijanja ulema negirala, pojanjavajui suprostavljanje istog Kur'anu i Sunnetu.

Ako neka osoba bude rekla: "Grijeh ne utie na iman, jer je iman suta spoznaja Boga samim srcem" to je stav murdijskih fanatika (gulatul-murdi'eh), dehmijja, koje je selef smatrao nevjernicima.

13


14/99

Osoba koja ispolji iman tj. prihvati i potvrdi ehadet ili je potomak roditelja muslimanaili je me' muslimanima odrastao od malena a ne poini neka od jasnih djelanevjerstva - koja ovjeka izvode iz islama, takva osoba e se smatrati muslimanom.

Smatra se muslimanom zbog toga to je njegova vanjtina predata islamu, i sama ta

osoba moe biti od onih koji u svom srcu batine iman/vjeru, ali moe biti i od onih danas Allah sauva koja u svom srcu batini kufr/nevjerstvo.

Prva osoba je mu'min dok je druga osoba munafik/licemjer ali ono to nas interesujejeste da se dunjaluka pitanja temelje na ljudskim vanjtinama, dok se ljudske tajne inutrine preputaju Allahu d..!

Neki od uenjaka prigovaraju tome da se:

1. El-ihlas/iskrenost,

2. El-'ilm/znanje,

3. El-inkijad/podlonost,

4. El-mehabbet/ljubav,

5. El-sidk/istinitost,

6. El-jekin/ubjeenje i

7. El-kabul/prihvatanje.

...smiju nazivati artovima/uslovima, ispravnosti neijeg ehadeta, zbog toga to suveina ovih djela djela srca, a sami izgovor ehadeta je ono za ta se veu dunjaluki

propisi. Ko izgovori ehadet smatrae se muslimanom, i moi e da naslijedi imetakmuslimana, i moi e da ga naslijedi musliman, enie se od muslimana, a kada umre -gasulie se, zamotati u efine i bie ukopan u muslimansko groblje. Dakle, svi spomenutidunjaluki propisi se veu za izgovor ehadeta pa makar i ne dolo do ispunjenja sedamprethodno spomenutih artova/uslova!

Najblie istini je da se kae da su sedam prethodno spomenutih artova - usloviispravnosti ehadeta sjutra pred Allahom d.., na Sudnjemu Danu tj. ovjeku e naahiretu od koristi biti samo ono ehade koje bude ispunjavalo prethodnih sedam artova,dok "dunjaluko ehade" povlai za sobom sve dunjaluke propise - pa makar i neispunjavalo svih sedam prethodno spomenutih artova!

Nakon svega navedenog emo bolje shvatiti poziciju i mjesto "djela" u poimanju imana i vjere, kao i to dali su "djela" uslov ispravnosti ili savrenosti i perfekcije imana (artus-sihha evil-kemal); upoznali smo se isa stavom murdija po tom pitanju.

(Pogledaj djelo:El-Imanu ve ma judadduha, od ejha Abdurrahman b. Nasir el-Berraka hfz.; op.prev.)

14


15/99

Drugo pravilo:

Iman u jezikoj terminologiji znai tasdik potvrda, vjera i ovjera, a u eri'atskojterminologiji znai vjerovati i potvrditi sve ono s ime je doao Poslanik s.a.w.s., odAlaha d.., uz potpuni kabul/prihvatanje i inkijad/podlonost, prema svemu s ime je

On s.a.w.s., doao.

Samo ubjeenje u istinitost Muhammedovog s.a.w.s., poslanstva, nije dovoljno da bi seneka osoba smatrala mu'minom/vjernikom. Jevreji su bili ubjeeni u istinitostposlanikovu s.a.w.s., i bili su svjedoci njegovim mu'udizama, i pronali su njegove opisekod sebe u Tevratu ali, i pored svega toga oni nisu mu'mini/vjernici! Allah d.., kae:

Mi smo Musau devet oevidnih znamenja dali, pa upitaj sinove Israilove kad jeprecima njihovim doao i kada mu je faraon rekao: Ja mislim, o Musa, da si ti,doista, opinjen, & pa je odgovorio: Ti zna da ovo nije dao niko drugi nego

Gospodar nebesa i Zemlje, kao oigledna znamenja, i ja mislim da e ti, o faraone,sigurno nastradati. (el-Isra', 101-102.)

I kad im oito dooe znamenja Naa, oni rekoe: Ovo je prava arolija! & I oni ih,nepravedni i oholi, porekoe, ali su u sebi vjerovali da su istinita, pa pogledaj kako suskonali smutljivci. (el-Neml, 14.)

Allah d.., nas obavijetava ovim ajetom da je Faraon bio ubjeen u istinitostposlanstva Musa'a a.s., i u to da je on bio poslan od strane Allaha d.., ali mu se i poredtoga nije pokorio, i nije prihvatio ono s ime je On a.s., doao zbog ega je postaojednim od nevjernika!

Dakle, samo ubjeenje u istinitost poslanstva Muhammeda s.a.w.s., nije dovoljno zaiman/vjeru nekog ovjeka, sve dok (svojim srcem) ne kabuli i ne prihvati ono s ime jeMuhammed s.a.w.s., doao, i dok svome ubjeenju u istinitost poslanstva ne pridadneprihvatanje i kabul poslanice islama, uz rad i postupanje po njoj.

Tree pravilo:

Stav uenjaka sunneta jeste da se iman sastoji od rijei i djela tj. rijei jezikaoliene u svjedoenju da niko nema pravo da bude oboavan mimo Allaha d.., (la

ilahe illalah), i da je Muhammed Allahov Poslanik (Muhammedun-Resulullah), uzsrano ubjeenje - u sve navedeno, i uz postupanje i rad - u skladu s navedenim,kako svojim srcem, tako i jezikom i ostalim tijelom.

Djelo srca je: el-ihlas - iskrenost, el-mehabbet - ljubav, el-rida - zadovoljstvo, el-tevekkul - oslanjanje, el-havf - strah, el-reda' - nada...

15


16/99

Djelo jezikaje: zikrullah - spominjanje Allaha d.., nareivanje dobra, odvraanje odzla, mirenje ljudi...

Djelo tijelaje: namaz, dihad, hadd, 'umra, sadaka, dobroinstvo prema roditeljima,spajanje rodbinskih veza, dobroinstvo prema komijama... Dokaza ovom pravilu, iz

Kur'ana i Sunneta, je mnogo.

Allah d.., kae:Allah nee dopustiti da propadne iman va. (el-Bekara, 143.) tj.namazi vai koje ste obavljali u pravcu Kudsa u Jerusalimu kako je to pojasnioAbdullah b. Abbas r.a., i ostali.

Allah d.., kae: Nije estitost u tome da okreete lica svoja prema istoku i zapadu;estiti su oni koji vjeruju u Allaha, i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i uvjerovjesnike, i koji od imetka, iako im je drag, daju roacima, i siroadi, i siromasima,i putnicima-namjernicima, i prosjacima, i za otkup iz ropstva, i koji molitvu obavljaju i

zekat daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, naroito oni koji suizdrljivi u neimatini, i u bolesti, i u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici, i oni seAllaha boje i runih postupaka klone. (el-Bekara, 177.) Ebu Bekr el-Siddik r.a., je,estitost koja je spomenuta u ovom ajetu, protumaio sa rijeju el-iman.

Najvei dokaz tome da djela tijela spadaju u pojam imana jeste hadis Poslanikas.a.w.s., koji glasi: Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko grana (ili esdeset inekoliko grana); najvea od tih grana su rijei la ilahe illallah, dok je najnia od tihgrana ukloniti prepreku s puta, a i stid je dio imana!27

Na osnovu ovog hadisa, u pojam imana spadaju kako djela srca tako i djela tijela,a malo kasnije emo, ina'allah, pokuati da pobrojimo sve te grane imana.

Imam el-Buhari rhm., je veliki broj poglavlja u svom Sahihu naslovio time da djelatijela spadaju u pojam imana, pa kae:

- poglavlje: Namaz je dio imana;- poglavlje: Davanje petine od ratnog plijena je dio imana;- poglavlje: Dihad je dio imana;

- poglavlje: Stid je dio imana;

- poglavlje: Provesti no Lejletul-kadra u namazu je dio imana

...a sahih hadisima je potkrijepio svako od navedenih poglavlja kao i to da djelaspadaju u pojam imana.


16


17/99

etvrto pravilo:

Iman raste/jaa, i opada/slabi!

Imam Ibnu Abdul-Berr rhm., kae: Da iman raste/jaa, i opada/slabi na tome jedema'at muhaddisa i fakiha i muftija svih islamskih zemalja. Allah d.., kae:

On uliva smirenost u srca vjernika da bi oni jo vie ojaali vjerovanje koje imaju...(el-Feth, 4.)

Mi smo uvarima vatre meleke postavili i odredili broj njihov kao iskuenje onima koji ne vjeruju- da se oni kojima je Knjiga data uvjere, i da se onima koji vjeruju vjerovanje njihovo jo vieuvrsti... (el-Muddessir, 31.)

A kada su vjernici saveznike ugledali, rekli su: Ovo je ono to su nam Allah iPoslanik Njegov obeali; Allah i Poslanik Njegov su istinu govorili! i to im je samouvrstilo/ojaalo, vjerovanje i predanost. (el-Ahzab, 22.)

Allahov Poslanik s.a.w.s., kae:Vjernik najpotpunije vjere je onaj koji je najljepegahlaka/ponaanja, kao i onaj koji je najljubazniji prema svojoj familiji!28

Mu'az r.a., je rekao:Sjedi s nama da vjerujemo jedan asak!29

Dakle, ako se iman sastoji od rijei i djela, onda e se ljudi drastino razlikovati u

djelima srca i tijela. Ljudi e se razlikovati i u jednom te istom djelu kojeg budu inili.Dva ovjeka e stajati u jednom saffu, iza jednog imama, i s njime e otpoeti i zavritidotini namaz, samo to e razlika izmeu njihovih namaza biti poput razdaljine izmeunebesa i Zemlje! Djela ljudi e se meusobno razlikovati shodno procentu takvaluka ibogobojaznosti u ljudskim srcima!

Imam el-Nevevi rhm., kae: Ljudi e se razlikovati u samom tasdiku/vjerovanju; imanraste zbog brojnosti spoznatih dokaza, i zbog njihove jaine i jasnoe.

ovjek e ovo pravilo prepoznati i kod samoga sebe. Ako mu Allah d.., otvori polje

zikra i ibadeta i pokornosti osjetie rast i jaanje svog imana, prionue Allahu d.., uzudaljavanje od grijeenja i harama. Ako se ovjek ulijeni po pitanju zikrullaha, ibadeta ipokornosti osjetie grubost i osorost u srcu, kao i slabost u vjeri.

28 Sahih li-gajrihi. Pogledaj: Sunenul-Tirmizi, br.2612.; Musned Ahmed, br.24721..

29 Pogledaj: Sahihul-Buhari, poglavlje: Islam se temelji na pet stvari, 1/60.; predaja je el-muallek.

17


18/99

Molimo Allaha d.., da nas ni jednog trena ne prepusti nama samima, niti da nasprepusti ikom od Njegovih stvorenja, nikada!

Peto pravilo:

Mu'mini/vjernici, se meusobno razlikuju u imanu i vjeri. Iman Allahovih poslanikanije kao i iman ostalih mu'mina-vjernika, mada i sami iman kod mu'mina semeusobno drastino razlikuje.

Allah d.., kae:Mi emo uiniti da Knjigu poslije naslijede oni Nai robovi koje Miizaberemo; bie onih koji e se prema sebi ogrijeiti, bie i onih ija e dobra i loadjela podjednako teka biti, a bie i onih koji e, Allahovom voljom, svojim dobrimdjelima druge nadmaiti... (el-Fatir, 32.)

Poslanik s.a.w.s., kae: Ko od vas vidi loe djelo neka ga promijeni rukom svojom, aako ne bude u stanju - onda jezikom, a ako ne bude u stanju - onda srcem svojim; to jenajslabiji vid imana!30

Od Ebu Se'id el-Hudrija r.a., se biljei: uo sam Allahova Poslanika s.a.w.s., kako kae:Dok sam spavao prikazani su mi ljudi u kouljama; nekome je koulja bila u visiniprsiju, a nekome nie. Vidio sam Omera r.a., u snu, a na njemu bijae koulja koja muse vukla po zemlji. Rekoe: Kako to tumai, o, Allahov Poslanie? Ree: Din/vjera!31

esto pravilo:

ovjek izlazi iz imana poriui ono to ga je u iman i uvelo.

Allah d.., je dao da iman/vjera ima i svoja vrata tj. ehadet - svjedoenje da nemaniko pravo da bude oboavan mimo Allaha d.., i da je Muhammed Allahov rob iPoslanik, pa ko ue na ta vrata ne moe izai osim kroz ta vrata!

Svaka rije ili djelo koje izravno ne ukazuje na ruenje ovog priznanja nee samo po sebi biti djelo nevjerstva. Zinaluk, kraa, uivanje opojnih pia itd., su grijesi kojiproizilaze iz slijeenja svojih strasti i have, i ako ih ovjek ne bude smatrao halalom, tipostupci mu nee oboriti njegov iman.

Kada je u pitanju ismijavanje sa eri'atom ili psovanje i vrijeanje vjere ili negiranjeneega to je opte-poznato da je od vjere islama ili je u pitanju ohalaljivanje velikihgrijeha ili pak poricanje i osporavanje onoga to je Allah d.., propisao svaki od ovih30 Sahih. Pogledaj: Sahihu Muslim, br.49..

31 Sahih. Pogledaj: Sahihul-Buhari, br.23-6606.; Sahihu Muslim, br.2390..

18


19/99

prijestupa nam ukazuje na direktno ruenje prethodno spomenutog iskaza (ehadeta), pae se na spomenute postupke gledati kao na djela nevjerstva koja udaraju direktno ukorijen same stabljike imana/vjere!32

Sedmo pravilo:

Zakonodavac e nekada upotrijebljavati rije kufr/nevjerstvo, ali njome se ne mislina djelo nevjerstva koje ovjeka izvodi iz milleta islama, inei ga jednim od onih kojie vjeno ostati u dehennemu.

32ejh Abdurrahman b. Nasir el-Berrak hfz., kae:

Kako nevjernik postaje muslimanom?

Nevjernik e ui u islam, i dobie status muslimana samom potvrdom i izgovorom ehadeta (el-ikrar bi-ehadetejn: en la ilahe illallah ve enne muhammeden resulullah); osoba koja samo jezikom izgovori ove

rijei, i ne proprati ih svojim srcem takva osoba (i pored toga), ima status muslimana, dok e osoba, kojaehadet izgovori svojim jezikom, i prihvati ga svojim srcem biti pravi musliman, koja je stekla osnovicuimana, jer je poznato da nema islama bez imana, a niti imana bez islama!

Ikrarodnosno potvrda kojom se postie sutina islama, obuhvata tri stvari:

1. srano vjerovanje (tasdikul-kalbi), i2. podlonost srca (ve-nkijaduhu), i3. izgovor jezikom.

Uz podlonost srca i izgovor jezika dolazi se do ostvarenja potvrde (jetehakkakul-ikrar), kako nanutarnjem planu tako i na vanjskom, i ono obuhvata ono to je kod uenjaka poznatije kao "pridravanjejavnih obiljeja vjere" (iltizamu era'i'il-islam); to je vjerovanje u Poslanika s.a.w.s., i u ono s ime je on

doao, te donoenje srane odluke na slijeenje i pokornost od strane tog ovjeka.

Osoba kod koje nestane ovakav nain iskazivanja i pridravanja vjere (iltizam), u sutini nije jedna od onihkoja je potvrdu (el-ikrar), iskazala na pravi nain! to se tie pojma "el-tasdik" (potvrda, vjerovanje...) znaenja, koja su njemu suprotna, bi bila slijedea:

1. "el-tekzib" (poricanje),2. "el-ekk" (sumnjanje),3. "el-i'irad" (odbijanje).

to se tie "el-inkijada" (podlonosti), ono obuhvata slijedea znaenja:

1. "el-istidabeh" - odazov,

2. "el-mehabbeh" - ljubav,3. "el-rida" - zadovoljstvo,4. "el-kabul" prihvatanje,

...a znaenja suprotna njemu bi bila:

1. "el-iba'" - odbojnost,2. "el-istikbar" - oholost,3. "el-kerahet" - mrnja onoga s ime je doao Poslanik s.a.w.s..

19


20/99

Imam el-Kasimi rhm., kae: U hadisu se spominje ko uradi to i to poinio je irk ilikufr; tim predajama se ne misli na veliki irk ili na djelo nevjerstva koje ovjeka izvodiiz milleta islama, kako bi se nad njim, kasnije, sproveli propisi odreeni za murtedde iotpadnike da nas Allah d.., sauva svega toga.

Imam el-Buhari rhm., je naslovio cijelo jedno poglavlje, u svome Sahihu, naslovom:Nevjerstvo branog ivota i nevjerstvo nie nevjerstva (kufr dune kufr).33

Osmo pravilo:

to se tie izgovora jezikom njemu bi kontriralo poricanje (el-tekzib), i odbijanje (el-i'irad), tako da osobakoja povjeruje svojim srcem, a porekne to svojim jezikom njegovo nevjerstvo je nevjerstvo poricanja(kufrul-duhud), dok osoba koja potvrdi vjerovanje svojim jezikom, a sve to ne proprati svojim srcem njegovo nevjerstvo je nevjerstvo licemjerstva (kufrun-nifak).

Na osnovu svega spomenutog, dolazimo do est vrsta nevjerstva, koje su sve kontra samoj osnovici islama,i te vrste nevjerstva bi bile slijedee:

1. "Kufrut-Tekzib" tj. nevjerstvo olieno u poricanju istine.2. "Kufru-ekk" tj. nevjerstvo sumnje i neubjeenosti.3. "Kufrul-I'irad" tj. nevjerstvo okretanja glave od istine i klonjenja iste.4. "Kufrul-Iba'i" tj. nevjerstvo odbijanja i oholosti.5. "Kufrul-duhud" tj. nevjerstvo olieno u pobijanju istine.6. "Kufrun-nifak" tj. nevjerstvo olieno u licemjernom odnosu prema istini.

Od nevjerstva odbijanja i oholosti je i sustezanje od slijeenja i povoenja za poslanikom Muhammedoms.a.w.s., kao i neodazivanje onome emu je on pozivao, pa makar i postojala potvrda istinitosti njegovaposlanstva u srcu ili na jeziku, kao to je bio sluaj nevjerstva Ebu Taliba ili jevreja koji su priznavaliposlanstvo Muhammeda a.s. ali se nisu poveli za njim.

Kako musliman postaje nevjernikom?

to se tie toga kako musliman moe postati nevjernikom tj. kako postaje murteddom i otpadnikom odvjere, ono e se kreati oko tri stvari:

1. Sve to je u suprotnosti sa samim ehadetom, a to su est, prije spomenutih, vrsta kufra. Kadamusliman poini neku od njih obara svoju potvrdu vjere (ikrar), i postaje murteddom.

2. Sve to je u suprotnosti sa sutinom oba ehadeta:

a.) Sutina ehadeta "La Ilahe Illallah" je oliena u nevjerstvu u taguta/raznorazna boanstva,i vjerovanju u Allaha d...

Navedeno obuhvata tri vrste tevhida:

1. "Tevhidur-rububijjeh" jednou Allahovog gospodarstva.2. "Tevhidul-uluhijjeh" jednou Allahovog oboavanja.3. "Tevhidul-esma'i ves-sifat" jednou Allahovih imena i svojstava.

Sve navedeno podrazumjeva vjerovanje u to da je Allah d.., Gospodar svega, i njegov pravivlasnik, i da biva samo ono to On hoe, i da ne biva ono to On nee, te da je On istinski Bog koji jejedino zasluan da se oboava. On je taj koji se opisuje svakim vidom savrenstva, i On je taj kome se

20


21/99

Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko grana ili esdeset i nekoliko grana. Najveaod tih grana su rijei la ilahe ilalah, a najnia od tih grana je uklanjanje prepreke saputa.

Nije pravilo da e se nazivati vjernikom osoba kod koje se nae neka od grana imana, aisto tako nije pravilo da e se nevjernikom nazivati osoba kod koje se nae neka od

svaka mahana negira. Onakav je kakvim je samog Sebe opisao, i kakvim Ga je opisao Njegov Poslanik s.a.w.s., bez ikakva negiranja Njegovih svojstava (el-ta'atil), niti poistovjeivanja istih sa svojstvimastvorenja (el-temsil), kao to se biljei u ajetu:

"Nema nita nalik Njemu; On sve uje i sve vidi!" (el-ura: 11.)

Pored svega navedenog Allahu d.., se iskazuje jednoa i putem praktinog robovanja Njemu, kao iputem odricanja od svega onoga to nevjernici oboavaju mimo Njega!

Postupci koji negiraju Tevhid La Ilahe Illallah:

1. Negiranje Boijeg postojanja. Ovo je najgora vrsta nevjerstva i bezbonitva, i ona u potpunostinegira tevhid; u navedeno e spadati i vjerovanje u panteizam (vahdetul-vudud).

2. Vjerovanje u to da pored Allaha d.., postoji jo neki stvoritelj, koji tok stvarima odreuje, i kojimoe utjecati na njih mimo Allaha d... Ovo je irk i idolopoklonstvo u oblasti Allahovog d..,rububijjeta!

3. Imanje ubjeenja da postoji neto to je nalik Allahu d.., u nekom od njegovih svojstavasavrenstva poput znanja ili moi.

4. Uporeivanje Allaha d.., sa nekim od Njegovih stvorenja bilo da je u pitanju Njegovo bie ilisvojstva ili djela, kao to je sluaj sa stavom muebbiha: Allah d.., ima sluh poput mog sluha ili vid poputmog vida!? U ovo e spadati i opisivanje Allaha d.., nekim mahanama poput siromatva, krtosti,nemogunosti, ili imanja ene i djece!?

5. Vjerovanje u to da neko od Njegovih stvorenja zasluuje da bude oboavan mimo Allaha d..,e predstavljati irk i idolopoklonstvo u "uluhijjetu", pa makar to vjerovanje i ne bilo propraeno ibadetomnekom drugom mimo Allaha d..!

Ovih pet stavki spadaju u kufr i irk ubjeenja (irku-i'itikad).

6. Oboavati nekog pored Allaha d.., na bilo koji nain.

Ovo se zove irkom u ibadetu, i ne bitno je jeli u pitanju ubjeenje da neto moe koristiti ili tetunanijeti, ili se bude smatralo da je u pitanju neka veza koja e ga vie pribliiti Allahu d..!? U ovu takuspada i injenje sedde kipu. Razlika izmeu ove take, i prethodno spomenute jeste u tome to je ovdje upitanju praktini irk (irk-'ameli), koji obara praktini tevhid (tevhidu 'ameli), koji se oituje u potvrdiAllahove d.., jednoe putem praktinog 'ibadeta, dok je prethodno spomenuta taka - irk u ubjeenju -koji negira Allahovu d.., jednou, i zaslugu toga da Mu se, Njemu jedino, robuje.

S obzirom na to da su ubjeenje i djelo u uskoj sprezi i vezi ova vrsta tevhida se naziva "Tevhidul-Ilahijje" ili "Tevhidul-'Ibadeh", a njegova suprotnost se naziva irkom u ilahijjetu, ili irkom u ibadetu.

21


22/99

grana kufra. Nije pravilo da se 'alimom/uenjakom, naziva osoba koja dobro naui nekumes'elu/pitanje, niti e se doktorom smatrati osoba koja zna lijek protivu neke bolesti.34

Deveto pravilo:

Kod ovjeka se esto puta znaju, u istom vremenu, sastati i spojiti kufr/nevjera, iiman/vjera, irk/politeizam, i tevhid/monoteizam, takvaluk/bogobojaznost ifudur/grijeh.

7. Pobijanje Allahovih d.., imena i svojstava (dahd), ili nekih od njih.

8. Sihr, koji je olien u slijedeim takama:

a.) Ono ime se izaziva razlaz izmeu mua i ene - kao to je bio sluaj sa sihrom stanovnikaVavilona.

b.) Ono ime se obmanjuju oi gledaoca na taj nain da odreene stvari vide drugaijim nego to su- kao to je bio sluaj sa sihrom Faraona za vrijeme Musa'a.

c.) Ono to se puha u uzlove i vorove - kao to je bio sluaj sa sihrom Lebida b. el-E'asama injegovih kerki.

Ove vrste sihra su zasnovane na irku prema Allahu d.., zbog toga to, radi njihove sprovedbe,dolazi do injenja 'ibadeta i iskazivanja robovanja dinnu ili nekom drugom od Allahovih d.., stvorenja,kao to su npr. svemirska tijela. to se tie "maioniarstva" (el-sihr el-rijadi), zasnovanog na spretnostiruke, i brzini pokreta, kao i mjeanja odreenih tvari i materija koje dovode do odreenih reakcija (el-sihrel-temvihi) ova dva postupka e spadati u grijeh varanja i prevare (el-gi vel-hida'), a ne u grijeh kufra.

b.) Sutina ehadeta "Muhammedun-Resulullah",se ogleda u slijedeem:

1. Allah d.., ga je poslao cijelom svijetu, s pravom uputom i istinitom vjerom;

2. On je peat svih vjerovjesnika;

3. On je onaj koji potvreno istinu iznosi (el-sadik el-masduk), u svemu to govori i izjavljuje.

4. Njegova je uputa najbolja uputa.

5. Vjerovanje u njega, pokornost i ljubav prema njemu i njegovim sljedbenicima je obaveza svih.

Postupci koji negiraju ovaj dio ehadeta:

1. Negiranje njegova poslanstva (dahdu risaletihi), ili njegovo poricanje (tekzibuhu), ili sumnja unjegovu istinitost (ekkun fi sidkihi).

2. Negiranje kraja i peata njegova poslanstva, ili prizivanje sebi poslanstva nakon njegove smrti,ili pak povjerovati onome koji to ini, ili sumnjati u njegovu la!

3. Opte negiranje njegove poslanice u to spada ubjeenje da je on poslanik koji je namijenjensamo za arape, ili pak pozivanje ovom stavu, ili da jevrejima i kranima nije obaveza slijediti ga, ili da jenekome dozvoljeno izai van granica njegova eri'ata kao to je sluaj sa filozofima, ili sufijskim 'arifima, i

22


23/99

Hafiz Ibnul-Kajjim rhm., kae: Ovo je jedno od najveih pravila i principa "ehlu-sunneta vel-demata", i ovo pravilo iziskuje to da se jedan vjernik moe voljeti zbogneega a i mrziti zbog neega; voljee se zbog njegove pokornosti, imana ili slijeenjasunneta, a mrzie se zbog eventualne nepokornosti, kufra ili novotarija.

Dokazi ovom pravilu su sljedei:

Veina njih ne vjeruje u Allaha, a da druge Njemu ravnim ne smatraju. (Jusuf,106.)

njima slinim.

4. Umanjivanje znaaja Poslanika s.a.w.s., ili gledati s podozrenjem na njegovu linost, uputu ilibiografiju.

5. Potcjenjivanje Poslanika s.a.w.s., ili ismijavanje s njime (el-istihza'), ili s nekim od ubjeenja ilipropisa s kojima je on doao.

6. Poricanje bilo koje izjave Poslanika s.a.w.s., vezane za gajb i nevjerovanje u nevidljivo tj. zavjerovanje u Allaha, meleke, knjige, poslanike, stvaranje, oivljavanje, dennet, dehennem...

Pogledaj djelo: "El-imanu ve ma judadduha", ejh Abdurrahman b. Nasir el-Berrak.

33 Pogledaj: Mehasinut-Te'vil, 5/1307..

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: Sa nekim ovjekom e se nai neka od grana imana ali i neka odgrana nifaka. Nekada e musliman imati sa sobom djela nevjerstva ali one vrste nevjerstva koji ne izvode izislama, to je bio stav ashaba poput Ibnu Abbasa r.a., i ostalih, koji su rekli: nevjerstvo nie nevjerstva kufr dune kufr. Ovo je bio stav gotovo svih predstavnika selefa, i isto ovo je naglasio imam Ahmed rhm.,kao i ostali imami koji su govorili o lopovu, alkoholiaru i njima slinim ljudima, kao i oni za koje je

Poslanik s.a.w.s., rekao da nisu vjernici/mu'mini takvi e se zvati muslimanima, a nee se zvatimu'minima.

Svoj stav su potkrijepili dokazima iz Kur'ana i Sunneta koji govore o tome da e se negirati ime imananekom ovjeku ali uz potvrdu mu imena islama, i da ovjek moe biti musliman a da se pri njemu nauneka od djela nevjerstva koji ne izvode iz islama kufr dune kufr, kao to je rekao Ibnu Abbas r.a., ukomentaru Allahovih d.., rijei: A ko (se) ne vlada po onome to je Allah objavio takvi sunevjernici! u pitanju je djelo nevjerstva koje ne izvodi iz vjere nevjerstvo nie nevjerstva, grijeh niegrijeha i nasilje nie nasilja. Pogledaj: Medmu'ul-Fetava, 7/351.. (op.prev.)

34ejh Abdullatif Alu ejh hfz., kae: Nee se vjernikom nazvati osoba kod koje se nae neka od granaimana (npr. nee se vjernikom nazvati svaka osoba koja ukloni odreenu prepreku sa puta), ali se isto takonee nevjernikom nazvati i svaka ona osoba kod koje se nae neka od grana kufra! Poslanik, s.a.w.s., kae:

"Dva kufr-postupka, e se zadrati u mom ummetu nakon mene: diranje u tue porijeklo i lozu, kao inaricanje za umrlim." (Sahihu Muslim, br.67.) Ova dva postupka su opisana rijeju kufr, ali je, u ovomsluaju, u pitanju "kufr dune kufr" tj. djelo koje ne izvodi ovjeka iz Islama (sve dok ga ne ohalali).

Ko ovu podjelu bude dobro razumio, shvatie vrijednost fikha selefa, dubinu njihova rezonovanja, ineoptereivanje pojedinim stvarima. Zbog toga, Ibnu Mes'ud, r.a., izjavljuje: "Ko se eli za nekim povesti,neka se povede za ashabima Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem. Oni su ljudi najistijih srca od ovogummeta, najdubljeg znanja, i najmanje su bili optereeni nekim stvarima. To su ljudi koje je Allah d..,odabrao za drutvo Njegovom Poslaniku s.a.w.s., zato im znajte cijenu; oni su hodili pravim putem!"Pogledaj: Usul fil-tekfir, str.46.. (op.prev.)

23


24/99

Toga dana bili su blie nevjerstvu nego li imanu/vjerovanju, jer su ustima svojimgovorili ono to nije bilo u srcima njihovim. (Alu Imran, 167.)

Deseto pravilo:

Islam je predavanje ljudske spoljanjosti i fizika uspostava javnih odlija vjere, dok jeiman predavanje ljudske nutranjosti i nutarnja uspostava odlija vjere.

Ovo je bio odgovor Poslanika s.a.w.s., Dibrilu a.s., onda kada ga je upitao o islamu iimanu. Islam i iman se meusobno proimaju i jedan drugog obuhvataju kada se zasebnospominju.

Allah d.., kae:I zadovoljan sam da vam islam bude vjera! (el-Ma'ida, 3.) - islam

koji je spomenut u ovom ajetu obuhvata kako djela srca tako i djela tijela.

Allah d.., kae:Pravi vjernici su oni ija se srca strahom ispune onda kada se Allahspomene, a kada im se rijei Njegove kazuju, vjerovanje im uvruju i samo se naGospodara svoga oslanjaju, & oni koji molitvu obavljaju i dio, od onoga to im Midajemo, udjeljuju. & Oni su, zbilja, pravi vjernici - njih poasti i oprost i obiljeplemenito, kod Gospodara njihova, ekaju. (el-Enfal, 2-4.)

Iman i islam kada se na jednom mjestu zajedno spomenu - imaju zasebna znaenja, dokkada se zasebno spomenu - jedan drugog obuhvataju (jer tada ukazuju na kompletnuvjeru, op.prev.).

Poglavlje: Dublji komentar rijei Allahova Poslanika s.a.w.s.:

24


25/99

Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko grana (ili esdeset i nekolikograna); najvea od tih grana su rijei la ilahe illallah, dok je najnia

od tih grana ukloniti prepreku s puta, a i stid35 je dio imana!36

Kadi 'Ijad rhm., kae: Dobar dio uenjaka je pokuavao, putem svog idtihada,ulaganja truda i napora, na jednom mjestu, saeti svih sedamdeset i nekoliko granaimana, ali je teko kategoriki ustvrditi da su sva ta nabrajanja ono to se samimhadisom htjelo rei! Nije pogubno po vjeru ovjeka to ako ne poznaje sve te grane imanaodjednom i na jednom mjestu.37

Hafiz Ibnu Hader rhm., kae: Oni koji su nabrajali grane imana nisu se meusobnosloili u stavkama i redoslijedu. Najblie ispravnosti je metoda imama Ibnu Hibbana

rhm., ije detalje ne nalazimo direktno od njega. Ukratko u navesti ono to su drugiuenjaci spominjali, s naznakom da sve grane imana proizilaze iz srca, jezika i tijela.

Djela srca: su ubjeenja/vjerovanja, kao i nijjeti/namjere, i ona se djele na dvadeset ietiri vrste:

vjerovanje u Allaha d.., u to spada

vjerovanje u Njegovo bie Zat,

Njegova svojstva sifat,

Njegov tevhid tj. smatranje Allaha d.., Jednim i Jedinim u svemu, usmislu da Mu nema ravna i slina;

vjerovanje da je sve - mimo Njega stvoreno;

35Hafiz Ibnu Hader el-Askelani rhm., kae: Stid je svojstvo koje ovjeka tjera na to da se kloniogavtina i runih stvari, i koje ga goni k tome da u potpunosti ispunjava svoje obaveze i hakkove premadrugima. Zbog toga se u drugom hadisu kae: Stid je svaka vrsta dobra! (Sahihu Muslim) Ako budereeno: Stid je uroena osobina ovjeka pa kako se moe smatrati djelom imana/vjere? Rei e se: Stid jenekada uroeno svojstvo, ali je nekada i steeno svojstvo. Upotreba stida u skladu sa eri'atom zahtjevatrud na polju njegova stjecanja i znanja pa i nijjeta; kada sve to neiji stid ispuni onda je on dio imana, aod imana je i zbog toga to stid nuka ovjeka na injenje dobrih djela, i prepreka mu je na putu injenjaloih djela. Pogledaj: Fethul-Bari, 1/52..

Imam Muhammed emsul-hakkil-'Azim Abadi Ebul-Tajjib rhm.,kae: Poslanik s.a.w.s., je, ovimhadisom, stavio akcenat na svojstvo stida, zbog toga to je stid ono to ovjeka vodi ostalim dijelovima igranama imana. Stidljiva i sramea osoba je ona koja se boji bruke ovoga i onoga svijeta! ('Avnul-Ma'abud, 12/283.)



25


26/99


27/99

Djela jezika: se dijele na sedam vrsta i to:

izgovarati rijei tevhida (ehadet),

uenje Kur'ana, stjecanje znanja i

poduavanje neukih,

dova i

zikr u to spada:

istigfar/traenje oprosta, i

klonjenje i uvanje od prazne prie.

Djela tijela: se dijele na trideset i osam vrsta:

ienje due i tijela, u to spada:

uvanje od svake vrste neisti;

prekrivanje stidnog djela tijela,

obavljanje namaza kako farzova tako i nafila,

hadd,

'umra,

tavaf/obilazak Ka'abe,

i'itikaf/osama zadnjih deset dana Ramazana u damiji,

iekivanje noi Lejletul-Kadra,

ouvanje dina/vjere, u ta spada

injenje hidre naputanje neislamske zemlje (darul-irk);

ispunjavanje zavjeta,

preciznost u vjerovanju,

izvravanje kefareta/otkupa,

ednost tako to e se stupati u brak,

ispunjavanje obaveza prema svojoj familiji,

dobroinstvo prema roditeljima uz maksimalno klonjenje neposlunostiprema njima,

odgajanje djece,

spajanje rodbinskih veza,

pokornost voama,

blagost prema potinjenim.

27


28/99

vladati pravedno,

drati se dema'ata,

pokoravati se pretpostavljenima,

mirenje ljudi u ta e spadati i borba protivu haridija i razbojnika.

meusobno potpomaganje u dobru u ta e spadati nareivanje dobra i

odvraanje od zla.

uspostava eri'atskih sudova i kazni, kao i

dihada/borbe, na Allahovom d.., putu, u ta spada

bdijenje i straarenje na Allahovom d.., putu.

ispunjavanje povjerenog emaneta,

izdvajanje petine iz ratnog plijena,

vraanje duga,

dobroinstvo prema komiji,

lijepo ophoenje s ljudima.

stjecanje halal imetka kao i

njegovo ekonomino troenje bez rasipanja.

neluksuzirati se i ne rasipati se.

odgovarati na selam,

nazdraviti onom ko kihne,

neuznemiravati ljude,

nepriati prazne prie i uklanjanje prepreke sa puta.

Ovo su esdeset i devet svojstava/grana, imana, koje se mogu nabrojati i do sedamdeset idevet svojstava, s obzirom na to ta pojedina svojstva obuhvataju ili u sebi sadre, aAllah najbolje zna!38


28


29/99

ast i vrijednosti imana

1. Iman i vjerovanje u Allaha d.., je najbolje djelo!

Poslanik s.a.w.s., kae:Najvrijednije djelo kod Allaha d.., je iman/vjera, koja se nekoleba, i borba poteena utaje ratnog plijena, i had koji je ispravno obavljen(mebrur)!39

Allahov Poslanik s.a.w.s., je bio upitan:Koje djelo je najvrijednije? Ree: Vjerovanjeu Allaha i Njegova Poslanika. Bi reeno: A zatim koje? Ree: Dihad na Allahovomputu. Bi reeno: A zatim koje? Ree: Ispravno obavljen hadd!40

Ovim hadisom, imam Buharija rhm., dokazuje da djelo spada u pojam imana, zbogtoga to je Poslanik s.a.w.s., bio upitan o tome koje je djelo najvrijednije, na ta je onodgovorio: Vjerovanje u Allaha i Njegova Poslanika!, da bi na drugom mjestuspomenuo dihad i borbu na Allahovom d.., putu, a na treem ispravno obavljenhadd. Dakle, iman/vjerovanje, je spomenut zajedno s dihadom i hadom to je bilorazlogom tome da imam Buharija rhm., naslovi jedno poglavlje svoga Sahiha, slijedeimnaslovom:Iman/vjerovanje je djelo!

Vjerovanje u Allaha d.., je najvrijednije djelo srca isto kao to je namaznajvrijednije djelo tijela!

2. Allah d.., je iman/vjeru, dao kao blagodat ljudstvu, i samo

Njemu Jedinom pripada hvala zbog svake blagodati koju je dao.

Allah d.., kae:Oni ti prebacuju to to su primili islam. Reci: Ne prebacujte mi toste islam primili; naprotiv, Allah je vama milost podario time to vas je u pravu vjeruuputio, ako ste iskreni. (el-Hudurat, 17.)

Imam hafiz Ibnu Kesir rhm., kae:Oni ti prebacuju to to su primili islam tj. arapi-beduini su napominjali i prebacivali to to su islam primili, i to su slijedili i pomagali

Poslanika s.a.w.s., ali im Allah d.., odgovara: Reci: Ne prebacujte mi to ste islamprimili zbog toga to se korist toga, prvashodno, vraa vama, i Allahu d.., pripada

39 Sahih. Pogledaj: Musned Ahmed b. Hanbel, br.7502.; Sahih Ibnu hibban, br.4597.. ejh uajb Arnautkae: Sened ovog hadisa je sahih, i u skladu je sa artovima Buharije i Muslima.

40 Sahih. Pogledaj: Sahihul-Buhari, br.26-2382.; Musned Ahmed b. Hanbel, br.21369-21539.; Sahih IbnuHibban, br.152-153-361-4310-4596.;

29


30/99

hvala zbog te blagodati prema vama: naprotiv, Allah je vama milost podario time tovas je u pravu vjeru uputio, ako ste iskreno. u tome to zborite.

Poslanik s.a.w.s., je rekao Ensarijama na dan Hunejna: O skupino Ensarija zar vasnisam naao zalutalim pa vas je Allah d.., uputio preko mene? Zar niste bili razbijeni

pa vas je Allah d.., putem mene ujedinio? Zar niste bili siromani pa vas je Allahd.., putem mene bogatim uinio? Kad god bi spomenuo neku od blagodati, rekli bi:Allah i Njegov Poslanik su blagodarniji!41

Allah d.., je Svoju blagodat podario iskrenim vjernicima, tako to im je omilio i dragimuinio iman/vjerovanje, uljepavajui im ga u njihovim srcima, a mrskim i odvratnim imje uinio kufr/nevjeru, grijeenje i neposlunost.

Allah d.., kae:Ali, Allah je nekima od vas pravo vjerovanje omilio, i srcima vaimga lijepim prikazao, a nezahvalnost i neposlunost vam omrazio. Takvi su na pravomputu! (el-Hudurat, 7.)

ejh Abdurrahman b. Nasir el-Sa'adi rhm., kae:Iman/vjera, koja je u srcu, je netonajdrae i najljepe. Na taj nain e ovjek okusiti slast imana i vjere, to e osjetitisvojim srcem. Nutrina ljudska e se okititi osnovama i sutinom imana, dok e se ljudskavanjtina okititi ljepotom imanskih djela!42

3. Allah d.., je iman stavio u obavezu svim ljudima, iznosei hvalu na vjernike,

s pohvalom prema onima koji se Allahu d.., pribliavaju putem njega.

Allah d.., kae:Recite: Mi vjerujemo u Allaha i u ono to se objavljuje nama, i uono to je objavljeno Ibrahimu, i Ismailu, i Ishaku, i Jakubu, i unucima, i u ono to jedato Musau i Isau, i u ono to je dato vjerovjesnicima od Gospodara njihova; mi nepravimo nikakve razlike meu njima, i mi se samo Njemu pokoravamo. (2:136.)

Allah d.., od vjernika trai da pojaaju vjerovanje svoje, pa kae:O vjernici, vjerujteu Allaha, i Poslanika Njegova, i u Knjigu koju On Svom Poslaniku objavljuje, i uKnjigu koju je jo odprije objavio. (el-Nisa', 136.)

Allah d.., iznosi hvalu na ashabe Alahova Poslanika s.a.w.s., zbog njihovog vjerovanjau Allaha d.., i vjerovanja u Njegove meleke, Knjige i poslanike, pa kae:

Poslanik vjeruje u ono to mu se objavljuje od Gospodara njegova, a i vjernici svakivjeruje u Allaha, i u meleke Njegove, i u knjige Njegove, i u poslanike Njegove: Mi ne

41 Pogledaj: Tefsirul-Kur'anil-'Azim, 4/219.. Hadis biljei imam Buharija u Sahihu, br.4075., i imamMuslim u Sahihu, br.1061..

42 Pogledaj: el-Medmu'ul-Kamileh li-Mu'ellefat Abdurrahman b. Nasir el-Sa'adi rhm..

30


31/99

pravimo razliku izmeu i jednog od poslanika Njegovih. - i govore: ujemo ipokoravamo se; oprosti nam, Gospodaru na; tebi emo se vratiti. (el-Bekara, 285.)

Allah d.., hvali vjernike koji Mu se pribliavaju i mole putem imana svoga, zbog togato je iman/vjera, neto veliko i krupno, ukazujui nam na ast i veliinu njegovu, pa

kae, opisujui pametne ljude:

U stvaranju nebesa i Zemlje, i u izmjeni noi i dana, su, zaista, znamenja za razumomobdarene, & za one koji i stojei i sjedei i leei - Allaha spominju, i o stvaranjunebesa i Zemlje razmiljaju. Gospodaru na, Ti nisi ovo uzalud stvorio; hvaljen Tibudi i sauvaj nas patnje u vatri! & Gospodaru na, onoga koga Ti bude u vatruubacio Ti si ga ve osramotio, a nevjernicima nee niko u pomo pritei. & Gospodaruna, mi smo uli glasnika koji poziva u vjeru; Vjerujte u Gospodara vaeg! i mi smomu se odazvali. Gospodaru na, oprosti nam grijehe nae i prei preko hravihpostupaka naih, i uini da poslije smrti budemo s dobrima. & Gospodaru na, podajnam ono to si nam obeao po poslanicima Svojim i na Sudnjem danu nas ne

osramoti! Ti e, doista, Svoje obeanje ispuniti! & I Gospodar njihov im se odazva:Nijednom trudbeniku izmeu vas trud njegov neu ponititi, ni mukarcu ni eni viste jedni od drugih... (Alu Imran, 190-195.)

Allah d.., ih hvali, obavijestivi nas da im se na molbu odazvao.

Ovi plemeniti ajeti nas ue tome da je propisano doviti i Allahu d.., se obraatispominjanjem imana u kojem smo, i dobrih djela koja inimo, na to nas upuuje ihadis koji spominje trojicu ljudi koji su se jednog dana nali u peini, onda kada im jevelika stijena pala i zatvorila izlaz Allahu d.., su se, u dovi, obraali dobrim djelima

koja su inili, zbog ega im je Allah d.., izlaza iz peine dao.43

4. Allah d.., je iman/vjerovanje, uinio generalnim artom/uslovom, primanju

dobrih djela kojima se ovjek namjerava okoristiti na dunjaluku i ahiretu.

Allah d.., kae:Ko bude dobra djela inio, a vjernik je, trud mu nee lien nagradeostati... (el-Enbija', 94.)

Dakle, Allah d.., uslovljava iman za to da bi dobra djela bila primljena!

Allah d.., kae: Ko bude elio onaj svijet i trudi se da ga zaslui, a vjernik je, trud etakvima hvale vrijedan biti! (el-Isra', 19.)

5. Ako ovjek izgubi iman/vjeru da nas Allah d.., sauvatoga propae mu sva dobra djela, i bie jedan od propalih!

43 Hadis je sahih, a biljei ga Buhari u Sahihu, br.2102., i Muslim u Sahihu, br.2743..

31


32/99


33/99

perfekciju tog drveta s obzirom na uzvienost i jainu njegovih grana, jer nam oneindirektno ukazuju na jainu korijena i vrstinu ila njegovih. Te grane su visoko odtrulei i neisti, pa joj je zbog toga plod ist i lijep, sauvan od svake mahane.

Plodovi tog drveta se neprestano ubiraju tj. njihov bereket i hajr je stalan i neprekidan.

Nema nikakve sumnje u to da postojanje ovakvih opisa i lijepih osobina direktno ukazujena veliinu, vrijednost i neprikosnovenost opisanog predmeta, i nema nikakve sumnje uto da je opisna veza odgovarajua sa svih strana!45

Nema sumnje da je sve navedeno pravi primjer savrenstva imana i vjere u srcu jednogvjernika; sve dok je zemlja dobra i plodna, i ovjek se bude starao i trudio oko tog drvetanavodnjavajui ga korijeni njegovi e sve dubljie i dublje ii prema zemlji, a granenjegove se pruati visoko prema nebu; plodove ukusne e davati svakog asa uz dozvoluGospodara njegova gdje je isti sluaj i sa imanom!

Kad god ojaa iman i vjera kod jednog ovjeka, i njegovo ubjeenje u Allaha d.., i Njegove meleke, i Njegove knjige, i Njegove poslanike, i u Sudnji dan, i ukader/odreenje, da sve to se zbiva od dobra ili zla biva njegovom voljom iodreenjem s time e biti jai u dobrim i istim djelima, i vjersko-imanskim halovima istanjima. Osjetie slast vjere i imana osoba ije drvo vjere dobro uznapreduje, a ljubavjoj se, prema Allahu, Njegovom Poslaniku i prema vjernicima, jo vie pojaa; ne moesvako probati i okusiti slast imana!

Poslanik s.a.w.s., kae:Kod koga se nau sljedee tri osobine okusie slast imana: damu Allah i Njegov Poslanik s.a.w.s., budu drai od svega ostalog, da nekog ovjeka volisamo radi Allaha d.., i da prezire povraaj u nevjerstvo isto kao to mrzi da bude

baen u vatru!46

Poslanik s.a.w.s., kae: Okusie slast imana onaj ko bude zadovoljan s Allahom kaoGospodarom, Islamom kao vjerom, i Muhammedom s.a.w.s., kao Poslanikom!47

45 Pogledaj: Mehasinul-Te'vil, 10/27..

46 Sahih. Pogledaj: Sahihul-Buhari, br.16-5694-6542., Sahihu Muslim, br.43..

47 Sahih. Pogledaj: Sahihu Muslim, br.34., Sunen Tirmizi, br.2623..

Imam el-Nevevi rhm., kae: Autor djela el-Tahrir rhm., kae: Biti zadovoljan s neim znai da se u to

uzda, i da ti je ono dovoljno, i da ti pored njega vie nita ne treba. U skladu s time hadis bi znaioslijedee: "Ne trai nikog mimo Allaha d.., niti hodi putem mimo puta islama, niti slijedi ono to nije uskladu sa eri'atom Muhammeda s.a.w.s.." Nema sumnje, da je osoba koja se okiti ovim svojstvima, ona doijeg je srca doprijela slast imana i koja je okusila njegov ukus.

Kadi Ijad rhm., kae: Znaenje hadisa je slijedee: Iman mu je ispravan, i dua mu je uz njega smirena inutrinu mu je proela jer je zadovoljstvo spomenutim stvarima znak postojanja iskrene spoznaje i otrineula i proetosti srca. Ko bude zadovoljan s neim lake mu je. Isti je sluaj i s vjernikom; kada mu usrce ue iman lahkom mu postane pokornost Allahu d.., i u tome uiva i osjea slast, a Allah najboljezna. (Pogledaj: erhul-Nevevi 'ala Sahihi Muslim, 2/2.)

33


34/99

7. Ako iman nekog ovjeka doivi svoje savrenstvo i perfekciju on e odmah ui

u dennet! Isti je sluaj i onda ako mu dobra djela nadjaaju loa. Iman, pa makar

bio mali i sitan, ne dozvoljava svome vlasniku da vjeno ostane u dehennemu!

Iz dehennema e izai svaka osoba koja u svome srcu bude imala koliko i trunku imana.Poslanik s.a.w.s., je rekao:Allah d.., je zabranio dehennemskoj vatri osobu koja jeizgovorila La Ilahe Illallah eljei tim rijeima Allahovo d.., lice!48

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: Veina ljudi ove rijei izgovara tradicionalno iiz obiaja dok slast imana jo nije proela njihovo srce. Veina onih koji e bitiiskuavani prilikom umiranja i u svojim kaburima e biti grijenici, a veina njihovihdjela su samo plod tradicije i slijepog oponaanja drugih. Takvi su najblii rijeimaAllaha d.., koji kae: I eto tako, prije tebe, Mi ni u jedan grad nismo poslanikaposlali, a da oni, koji su raskonim ivotom ivjeli, nisu govorili: Zatekli smo pretke

nae kako ispovijedaju vjeru i mi ih slijedimo u stopu. (el-Zuhruf, 23.)

U ovom sluaju, nema kontradiktornosti izmeu samih hadisa. Ko izgovori rijeiehadeta iskreno i s potpunim ubjeenjem takav nee istrajavati na grijehu, jer musavrenstvo iskrenosti i ubjeenja ne dozvoljavaju da mu je ita drae od Allaha d.., itada u njegovom srcu nee postojati elja za onim to je Allah d.., zabranio, a nitiprezir prema onome to je Allah d.., naredio. Ovakva osoba e biti zabranjena vatri, pa

48 Sahih. Pogledaj: Sahihul-Buhari, br.415-1130-5086.; Sahihu Muslim, br.33..

Hafiz Ibnul-Kajjim el-Devzijje rhm., kae: Tevhid sadri u sebi ljubav prema Allahu d.., kao i pokornost i poniznost prema Njemu, uz maksimalnu podlonost Njegovoj poslunosti, uz iskrenostrobovanja Njemu, i eljenje Njegova uzviena lica, uz svakolike rijei i djela, uz davanje i uskraivanje (uime Njega), i ljubav ali i mrnju (u ime Njega), koja e se isprijeiti izmeu ovjeka i svega onoga to gagrijesima poziva ili ga poziva istrajavanju na njima. Ko ovo spozna spoznao je pravo znaenje rijei Poslanika s.a.w.s.:Allah d.., je zabranio dehennemskoj vatri osobu koja je izgovorila La IlaheIllallah eljei njima Allahovo d.., lice! (Muttefekun 'alejh), ili rijei:U vatru nee ui osoba kojeje izgovorila La Ilahe Illallah., kao i sve ostale predaje ovakvog znaenja koje su ponekada i zbunjavaleveliki broj ljudi tako da su neki pomislili da su ove predaje derogirane, dok su drugi mislili da je Poslaniks.a.w.s., to rekao prije objavljivanja naredbi i zabrana, i prije upotpunjenja eri'ata.

Neki su hadise protumaili time da se pod vatrom misli na vatru murika i kafira, dok su drugiprokomentarisali ulazak u vatru time da se nee ostati vjeno u vatri itd.. Zakonodavac s.a.w.s., nije

spas od vatre uslovio suhoparnim izgovaranjem La ilahe Illallah samo od strane jezika. To jesuprotno onome to se zna i to je opte poznato da je od vjere islama! Munafici/licemjeri su izgovaraliehadet samo svojim jezikom ali e i pored toga biti na dnu dehennema i to ispod onih koji su odbili ikakoizgovoriti La ilahe illallah. Uz izgovor jezika nuno je postojanje i izgovora srca. Izgovor srca sadri u sebispoznaju ehadeta kao i vjeru u njega, i spoznaju njegove sutine koja se sastoji iz negacije i potvrde, uzspoznaju Boije sutine koju nema niko osim Njega i koja je specifina samo za Njega, i koja se nikomdrugom ne moe pripisati. Kada se ova znaenja ustale u srcu ovjeka intelektualno, spoznajno, s punimubjeenjem i doivljajem, tek tada iziskuju i obavezuju da taj ovjek bude zabranjen vatri. (Pogledaj:Medaridul-Salikin, 1/331.)

34


35/99

makar i inila grijehe prije toga. Takav iman, i takva iskrenost i takvo pokajanje i takvaljubav i takvo ubjeenje ne nailazi na grijeh a da ga ne obrie, kao to dan brie no!

Ako ovjek, rijei ehadeta, izgovori na njihov najpotpuniji nain - koji e ga zatiti odvelikog i malog irka takav nee istrajavati na grijehu, a niti e nakon toga uiniti

neto to protuslovi ehadetu. Takvo dobro djelo ne moe oboriti nikakvo loe djelo, nitiga moe prevagnuti na Sudnjem Danu, kao to to stoji u hadisu o kartici (hadisul-bitaka),i ta osoba e biti sauvana vatre, samo to e mu biti umanjen stepen i nagrada udennetu zbog grijeha koje je imao. Osoba, ija su loa djela nadjaala dobra djela, iumre do smrti istrajavajui na njima, takva osoba e ui u vatru.49

Kome loa djela nadjaaju dobra djela a pripadnik je ehadeta i imana bie podvoljom el-Melika/Vladara, el-Dejjana/koji dugove podmiruje. Ako bude htio oprostiemu, a ako bude htio kaznie ga. Ako ue u vatru bie to stanite kazne i ukubeta, iz kojee kasnije izai zbog milosti onog koji je od milostivih Najmilostiviji, ili zbog efa'ata izauzimanja efa'adija; niko od sljedbenika imana nee ostati vjeno u dehennemskojvatri.

Allah d.., kae:Allah nee nikome ni trunku nepravde uiniti. Dobra djela On eumnogostruiti i jo e, od Sebe, nagradu veliku dati. (el-Nisa', 40.)

Od Ebu Se'id el-Hudrija r.a., se biljei da je Allahov Poslanik s.a.w.s., rekao: Kadadennetlije uu u dennet, a dehennemlije u dehennem, Allah d.., e rei: 'U ijemsrcu se nae i koliko trunka imana izvadite ga iz vatre'!50

49 Pogledaj: Medmuul-Fetava, 7/247., 10/648.; el-Devab el-Sahih, 6/515.; el-Zuhdu vel-Vereuvel-Ibadeh, 1/80..

50 Sahih. Pogledaj: Sahihul-Buhari, br.22-6192.; Sahihu Muslim, br.184-193.; Sunen Ibnu Maddeh,br.59-60.; Musned Ahmed b. Hanbel, br.3913-12491-14531.; Sunen el-Darimi, br.52.; Sahih Ibnu Hibban,br.222-5680..

Imam Buhari rhm., biljei slijedei hadis u svom Sahihu: Priao nam je Sulejman b. Harb: Priao nam jeHammad b. Zejd: Priao nam je Ma'abed b. Hilal el-'Anzi: Nekoliko ljudi iz Basre se skupilo s namjeromda odu do Enes b. Malika r.a., kojem i odoe sa Sabit el-Bennanijem rhm., koji e ga u njihovo ime upitatio hadisu koji govori o efa'atu (na Sudnjem Danu).

Naosmo ga u njegovoj kui, kako klanjae duha-namaz. Zatraismo dozvolu da nas pusti da uemo kodnjega. Pustio nas je da uemo, i zatekosmo ga kako sjedi. Rekosmo Sabitu: Prvo to e ga pitati nekabude hadis o efa'atu pa ree: O Ebu Hamza, ovo su tvoja braa iz Basre, koji su doli da te pitaju o

hadisu efa'ata. Enes b. Malik r.a., ree: Muhammed s.a.w.s., je rekao: Kada nastupi Sudnji Dan ljudi ese pomijeati, i doi e Ademu a.s., govorei: Zauzmi se za nas kod svoga Gospodara, pa e rei: Nisamvam ja za to, idite Ibrahimu, on je Halilur-Rahman, Allahov miljenik. Ljudi e doi Ibrahimu a.s., ali e imi on rei: Nisam vam ja za to. Idite do Musa'a a.s., on je Kelimullah, onaj koji je s Allahom razgovarao.Ljudi e doi do Musa'a a.s., ali e i on rei: Nisam vam ja za to. Idite Isa'u a.s., on je Ruhullah iKelimetuh, Allahova rije i duh. Doi e do Isa'a a.s., ali e im rei: Nisam vam ja za to. Idite Muhammedus.a.w.s. pa e mi doi. Tada u im rei: Ja sam odreen za to, pa u zatraiti dozvolu od mog Gospodara,koju e mi i dati. Nadahnue me hvalama kojim u Ga hvaliti, a koje ne znam sada. Hvaliu ga timrijeima, i pau mu na seddu, pa e se rei: O Muhammede, podigni glavu; reci usliae ti se, trai dae ti se, zauzimaj se bie ti omogueno. (1)

35


36/99

8. ovjek nee imati potpunog uspjeha, niti potpune upute, bez imana/vjere.

Allah d.., kae: Elif-Lam-Mim. & Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje,uputstvo je muttekijama - onima koji se budu Allaha bojali; & onima koji u nevidljivisvijet budu vjerovali i molitvu obavljali i udjeljivali dio od onoga to im mi budemodavali; & i onima koji budu vjerovali u ono to se objavljuje tebi i u ono to jeobjavljeno prije tebe, i onima koji u onaj svijet budu vrsto vjerovali. & Njima eGospodar njihov na pravi put ukazati i oni e ono to ele ostvariti. (el-Bekara, 1-5.)

ejh Sa'adi rhm., kae: Ovo je potpuna uputa i potpuni uspjeh. Nema pravog puta kauputi i uspjehu, bez kojih inae nema ni napretka ni sree, osim putem potpunog imana ivjerovanja u svaku knjigu koju je Allah d.., objavio, i potpunog imana i vjerovanja usvakog poslanika kojeg je Allah d.., poslao. Uputa je najljepe sredstvo dok je spasnajsavreniji cilj!51

Rei u: Gospodaru moj, moj ummet, moj ummet. Bie reeno: Idi, i izvadi iz vatre onoga u ijem srcubude imalo koliko jemeno zrno imana. Otii u i uraditi kako mi je reeno, nakon ega u se povratiti, inanovo Allaha d.., hvaliti hvalama kojima me je nadahnuo, nakon ega u mu pasti na seddu, pa e serei: O Muhammede, podigni glavu; reci usliae ti se, trai dae ti se, zauzimaj se bie tiudovoljeno. (2)

Rei u: Gospodaru moj, moj ummet, moj ummet. Rei e se: Idi, i izvedi iz vatre onoga u ijem srcu budeimana koliko jedna praka. Otii u i uraditi kako mi je reeno. Nakon toga u se povratiti, i hvaliti gaistim onim hvalama, nakon ega u mu na seddu pasti, pa e se rei: O Muhammede, podigni glavu; reci usliae ti se, trai dae ti se, zauzimaj se bie ti udovoljeno. (3)

Rei u: Gospodaru moj, moj ummet, moj ummet! Rei e se: Idi i izvedi iz vatre onoga u ijem srcu se

nae i najmanji atom imana kojeg u kasnije izvesti iz vatre.

Kada smo izali od Enesa r.a., rekoh svojim drugovima: Dobro bi bilo da poemo i do Hasana el-Basrijerhm., koji se skrivao u kui Ebu Halife (od Haddada), pa da mu ispriamo ono to nam je ispriao Enesb. Malik r.a.. Doli smo mu, i poselamili ga, i dozvoli nam da uemo kod njega. Rekosmo mu: O EbuSe'ide, doli smo ti pravo od tvog brata Enes b. Malika r.a.. Nismo do sada od nikoga uli ono to nam jeispriao u vezi efa'ata na Sudnjemu Danu! Ree: Ispriajte mi to to ste uli. Ispriasmo mu hadis doondje gdje nam ga je i Enes r.a., ispriao. Hasan el-Basri rhm., ree: Nastavite. Rekosmo: Nije nam nitavie rekao!? Hasan el-Basri rhm., ree: Priao mi je, dok je bio itav i zdrav, jo od prije 20 godina, ali neznam jel' sada zaboravio ili mu je bilo mrsko da vam govori kako se ne bi opustili u djelima i ulijenili?Rekosmo: O Ebu Se'ide, priaj nam! Hasan el-Basri rhm., se nasmija, pa ree: ovjek je stvoren dabrza! Nisam vam spomenuo ovo osim iz elje da vam ga ispriam!

Priao mi je kao to vam je priao, uz jo ovaj dodatak: Potom u se po etvrti put povratiti, pa u gaopet hvaliti onim hvalama, nakon ega u mu na seddu pasti, pa e se rei: O Muhammede, podigniglavu, i reci usliae ti se, i trai dae ti se, i zauzimaj se bie ti udovoljeno, (4) pa u rei:"Gospodaru moj, dozvoli mi da se zauzmem za one koji su izgovorili La Ilahe Illalah pa e Allah d..,rei:

Tako mi Moje moi i velianstva i gordosti i visosti izvadiu iz vatre svakog onog ko je izgovorio - LaIlahe Illallah! (Pogledaj: Sahihul-Buhari, br.7072..)

51 Pogledaj: el-Medmu'a el-Kamila li-Mu'ellefati ejh Abdurrahman el-Sa'adi, 3/131..

36


37/99


38/99

Kako iman jaa i kako napreduje njegova stabljika?

ovjek koji je posvjedoio tome da niko nema pravo da bude oboavan mimo Allahad.. (ehadetu en la ilahe illallah), i da je Muhammed s.a.w.s., Allahov rob i NjegovPoslanik (ve enne Muhammeden 'abduhu ve resuluhu) takav je ve posijao sjemenkuimana i vjere u svojem srcu!

Ima ljudi koji rade na toj mubarek-sjemenci, koji je hrane i zalivaju onako kako to trebainiti to biva razlogom tome da ta sjemenka pusti korijene svoje duboko u nutrine srca,dok se njeno stablo prua visoko prema nebu; to se ovjek vie trudi po pitanjupokornosti i dobrih djela njegova stabljika imana srca jaa i raste sve dok ne ponedavati svoje ukusne plodove. To je biljka koja ne daje ploda svoga samo jedanput ugodini to je obiaj kod drugih biljaka! Stabljika imana je drvo koje svoje lijepe plodoveneprestano daje! Ne proe malo vremena da ne urodi svojim ukusnim plodom! Vjerniku

ne proe malo vakta a da ne ubere neto sa te grane imana! Jedan plod sa stabljikeimana bolji je i ukusniji od svega onoga to sve dunjaluke biljke mogu roditi!

Ko se neodgovorno ponese prema stabljici imana koju nosi u srcu svome pustie muslabe korijene, grane e joj biti malobrojne i niske, koje e teko dati ploda zbog slabostisvoje. Kada vjetrovi i oluje strasti i sumnji udare na to drvo gotovo da ga i iupaju izkorijena njihova! Zbog svega navedenog briga za onim to jaa i hrani stabljiku vjere,ehadeta i imana je bila stalna i vjeita briga iskrenih vjernika mutenessika; svojedragocjeno vrijeme su troili samo na tom putu!

1. Spoznaja Allaha d.., Njegovih imena i svojstava, Njegovog rububijjetai gospodarstva, i Njegovog ilahijjeta i prava na oboavanje!

Sve dok ovjek poveava svoje znanje o Allahu d.., Njegovim imenima i svojstvima, oNjegovom rububijjetu i gospodarstvu, i o Njegovoj zasluzi da Mu se robuje svim tipovimai vidovima ibadeta takva osoba e jo vie razviti svoju ljubav prema Allahu d.., kao isvoj strah od Njegove kazne; takva osoba e dobiti neopisivu elju za Njegovim sevabimai nagradama, i za Njegovim dennetom, ali i neopisivi bijeg od kanjavanja Njegova.

Dr. Dija'uddin el-Demmas kae: "Neprestano razmiljanje o Allahovim d.., imenima,

uz pomno razumjevanje njihovih znaenja tjera ljudsko srce na to da zavoli to Bie s takosavrenim svojstvima i lijepim osobinama! Svakom srcu je dato da voli savrenstvo iljepotu Boiju! Onaj koji bude razmiljao o ovome osjetie neto iju slast nee nai nadrugome mjestu. Tome e se neprestano vraati i vraati sve dok Allaha d.., ne ponena pravi nain 'tovati i veliati. Ko Allaha d.., iskreno bude veliao i cijenio On emu grijehe oprostiti a srce oistiti! Takav e osjeati blizinu i prisutnost Boiju nefiziku prisutnost ve blizinu respekta, spoznaje i ljubavi!

38


39/99

U plemenitom hadisu se kae: "Ko se Allahu primakne za jedan pedalj - Allah e senjemu primai za jedan lakat; ko se Allahu primakne za jedan lakat Allah e senjemu primai za jedan hvat! Ko Allahu krene pjeke Allah e njemu u susretkrenuti trei!"53 a Allah je najuzvieniji i

Documents

Grana Imana_Ahmed Ferid_Sead Ef. Jasavic