Granice Rasta

5/28/2018 Granice Rasta

1/12

Granice rasta- Stanje

globalne ravnotee

Seminarski rad iz kolegija

Poljoprivreda, gospodarski rast i razvitak

SVEUILITE U ZAGREBUAGRONOMSKI FAKULTET


2/12

Uvod

lanovi kluba dijele zajedniku zabrinutost za budunost ovjeanstva i planeta

Rimski klub

(1968. g.)

Ljudi iz razliitih zemaljasvijeta, razliitih profesija

Dugoronim razmiljanjem eledoprinijeti sustavnom,

interdisciplinarnom i potpunompogledu na probleme za poboljanje

svijeta

Granicerasta1972. (prvo

izvijee kluba)

Izloen svjetskimodel

Istrauju se imbenici kojiodreuju i ograniuju rast:

stanovnitvo, poljoprivrednaproizvodnja, prirodni izvori,industrijska proizvodnja i

zagaivanje


3/12

Dosadanji razvoj

Svjetski model istrauje trendove poput ubrzane industrijalizacije, brzog porastabroja svjetskog stanovnitva, svjetski rairene neuhranjenosti, iscrpljivanje

neobnovljivih prirodnih izvora, te naruavanja ovjekova okolia.

Pomou modela nastoje se shvatiti uzroci trendova, njihova meuzavisnost iimplikacije u sljedeih stotinu godina.

Svih se pet temeljnih elemenata tog istraivanja (stanovnitvo,proizvodnja hrane, industrijalizacija, zagaivanje i potronja

neobnovljivih prirodnih izvora) poveava svake godine po obrascueksponencijalnog rasta .


4/12

Dosadanji razvoj

Porast se dogaa zbog prevladavanja pozitivnog retroaktivnog prstena nadnegativnim retroaktivnim prstenom koji tei ka reguliranju rasta i zadravanju sustavau zateenom stanju.

Primjer pozitivnog i negativnog retroaktivnog prstena kod stanovnitva:

Zbog ogranienja u rastu (poput ograniene koliine obradivog zemljita ilineobnovljivih prirodnih izvora) da bi se postigla globalna ravnotea i sprijeio

krah sustava potrebno je djelovati na izjednaavanje pozitivnih i

negativnih retroaktivnih prstena navedenih elemenata.


5/12

Dosadanji razvoj

Pomou raunala, skupina znanstvenika Rimskog kluba izradila je prikaz nakojem se pomou razliitih mjera stabilizacije postie globalna ravnotea,kao iprikaz na kojem su vidljive posljedice odgaanja uvoenja mjera do 2000. g. :


6/12

Dosadanji razvoj

Izjednauju se stopa raanja i smrtnosti to dovodi do ustaljenja br. stanovnitva.

Industrijski je kapital ustaljen zahvaljujui izjednaenju stope investicija sa stopomdeprecijacije.

Potronja sirovina po jedinici industrijskog proizvoda smanjena je na 1/4 vrijednosti

Ekonomska djelatnost drutva usmjerena je prema proizvodnji usluga vie nego premaproizvodnji potronih materijalnih dobara.

Mjere stabilizacije za postizanje globalne ravnotee:

Zagaivanje po jedinici industrijskog i poljoprivrednog proizvoda takoer je smanjeno na1/4 vrijednosti

Da se izbjegne nejednakost u raspodjeli hrane stavlja se znaenje na proizvodnjudovoljnih koliina hrane za sve ljude, kapital okree prema proizvodnji hrane.

Visoko kapitalizirana poljoprivreda dovodi do erozije zemljita i iscrpljenja plodnostizemlje, pa se upotreba poljoprivrednog kapitala mijenja tako da se on upotrebljava na

nain da se obogati i ouva tlo.

Da se sprijei konani nii stupanj zaliha industrijskog kapitala, prosjenotrajanje industrijskog kapitala se poveava produivanjem prosjenog vijeka

trajanja proizvoda (bolji dizajn olakava popravke proizvoda i smanjuje otpadusporavajui zastarijevanje).


7/12

Dosadanji razvoj

Model ne moe rei kako postii rezultat, on samo pokazuje splet uzajamnopovezanih i ostvarivih ciljeva.

Nakon to se iskljui nerealna mogunost neogranienog rasta, preostaju dvijemogunosti: prirodno nametnuto ogranienje rasta ili samonametnuto ogranienjerasta.

Nepoduzimanje nikakvih akcija jednako poduzimanju otrih akcija jer svaki dannastavka eksponencijalnog rasta primie svjetski sustav blie konanim granicamarasta.

Rimski klub u svojem izvjeu istie kako ne moe sa sigurnou odrediti koliko jo

dugo ovjeanstvo moe odgaati otpoinjanje svjesne kontrole vlastitog rastaprije nego posve izgubi mogunost dotine kontrole.

Meutim na osnovi ondanjih saznanja o fizikim ogranienjima planete smatralisu kako se faza rasta ne moe nastaviti za sljedeih stotinu godina.


8/12

Sadanje stanje i postojei problemi

U posljednjem desetljeu prolog tisuljea znanstvenici sve vie upozoravaju da segranice rasta doseu u odnosu na obradiva tla i pitku vodu i da se u iduih etvrtstoljea mogu oekivati ozbiljne nestaice nafte.

Imajui u vidu rastue stanovnitvo zemalja juga (Kina i Indija) zatim iscrpljenemogunosti Zelene Revolucije i sve manju raspoloivost obradivih tala ipitke vode, objektivno je oekivati ozbiljne i dugorone probleme u opskrbihranom stanovnitva Treega Svijeta.

Tri desetljea nakon izvijea Rimskog kluba,

2000. godine

Svjetska populacija dostigla 6,4

milijarde

Jaz izmeu bogatih i siromanihpoveao se sa 35/65 na 20/70

Drutvena i znanstvena percepcija granica materijalnog rasta ekonomija iniciranaizvjetajem1972. g., pomaknula se od raspoloivosti sirovina prema funkcijamabiosfere (stabilnost strukture staklenikih plinova i ozonskog omotaa).


9/12

Sadanje stanje i postojei problemi


10/12

Procjena za budunost

Jorgen Randers zakljuuje da: iako je proces prilagodbe na ogranienja planetapoeo, odgovor mogao bi biti prespor;

Sadanje dominantne svjetske ekonomije e stagnirati, Brazil, Rusija, Indija, Juna

Afrika i 10 vodeih gospodarstava u razvoju e napredovati; u 2052. g. jo e biti 3milijarde siromanih; Kina e biti pria o uspjehu, zbog svoje sposobnosti da djeluje;populacija e dostii vrhunac u 2042 (pad nataliteta u urbanim podrujima); BDP erasti puno sporije no to se oekivalo, zbog sporijeg rasta produktivnosti u razvijenimekonomijama; koncentracije CO2 u atmosferi e rasti i uzrokovati globalno zatopljenje.

ovjeanstvo je prekorailo Zemljine resurse i u nekim sluajevima dogodit e

se krah prije 2052. godine.

40 godina nakon izvijea iz 1972. nema sumnje da je svijet prelazio, te i dalje

prelazi planetarne granice. Posljedica toga je niz kriza s kojima se suoavaglobalno drutvo (kriza nezaposlenosti, kriza hrane, financijska kriza, gospodarska iekoloka kriza)Svaka od njih je znak upozorenja, da neto ide u krivo

Tijekom sljedeih 40 godina, svjetska populacija e i dalje rasti od sad skoro 7milijardi na 8-10 milijardi ljudi, uz odgovarajui porast potranje za energijom,

zemljitem, vodom i hranom, to e rezultirati moda utrostruavanjem BDP-a.


11/12

Procjena za budunost

1. Drutvene vrijednosti (neophodne za odriva i pravedna drutva) u potpunosti sereflektiraju u sve gospodarske odluke.

2. Gospodarstva odraavaju vrijednost prirodnih i drutvenih kapitala, trita djeluju na

fer i transparentan nain i isporuuju robe i usluge potrebne odrivim drutvima.3. Pravednija raspodjela dohotka unutar i izmeu zemalja.

4. Pristup radu koji osigurava dovoljno prihoda da se vodi pristojan ivot, osigurava ipriznaje se kao osnovno ljudsko pravo. Posao za narataje je prioritet svih ulaganja,a trokovi za nezaposlenost su uzeti u obzir u donoenju odluka.

5. Na ekologiju se gleda kao na vezano ogranienje za sve oblike ljudskog djelovanja,te se stoga njome upravlja na nain koji iskazuje sve njene biofizike i ekonomskevrijednosti. Svijet nikad ne bi trebao biti u prekoraenju granica odrivosti.

6. Osnova za ove ciljeve su odgovarajui sustavi upravljanja na lokalnoj, nacionalnoj i

globalnoj razini, koji mogu upravljati prijelazom na pravedan i odriv svijet.


12/12

Zakljuak

Documents

Granice Rasta