Granulometrijski Sastav Sljunaka i Pijesaka i Teski Minerali u Pijescima Dravskog Bazena Od Ormoza Do u

5/28/2018 Granulometrijski Sastav Sljunaka i Pijesaka i Teski Minerali u Pijescima Dravsk...

http:///reader/full/granulometrijski-sastav-sljunaka-i-pijesaka-i-teski-minerali-u-pi

GRANULOM ETRIJSKI SASTAV SWUNAKA I PIJESAKA I TESKI MINERAL1U PIJESCIMA DRAVSKOG BAZENA OD ORMOZA DO DURDEVCA

Rudarsko-geoloSko-naftnizbor n ik

Mato GAZAREK, Josip C R N I ~ K I ,Vitornir PREMUR i Damir K R E ~ ,Inslitut z geotehniku Varaidin, HinbviCeva 7, YU 42000 Varaidin.

UDK 552.517:553.62 Iz lagmje sa z nm tve no g skupa

Vol.

I l juiae nje Sljunak i ijesak Rijeke Drava i Mura Petrograf- Key words: Gravel and sand Drava and Mura rivers Petrograp-slu i mineraloski sastav 8ranulometrijski sastav TeSki minerali. hic and mineralogic content Grain size distribution Heavy rnine-rals.Opisana je geologija kvartarnih sedimenata i rezultati petro- The geology of Quaternary sediments and the results of petro-grafskih istr dv an ja Hljunaka i pijesaka dravsko-murskog baze- graphic exploration of gravels and sands in the Drava and Mura

na. Na osnovi prouEavanja uzoraka iz ist rdn ih radova kao i rivers basisns are described. Based on a study of samples fromonih iz proizvodnje odr ede n je granulometrijski sastav iz 10 both exploration and mining production the determination oflokacija od O rm o h do Durdevca. Obradeni su dobiveni rezultati the grain size distributions for ten sites between Ormoi anda dani su i podaci o sadrZini td k ih minerala u klasi 0 2./0 071 m m. Durdevac is carried out. The analysis of the heavy mineral con-tents show the minerals to be in the size ranges from 0.2 to0.071 mm.

str. 67-73

vod

Zagreb, 1990.

U medimursko-varaidinskoj dolini i dravskojnizini obavljeni su brojni istrdni radovi, preteinobuSenjem, s ciljem pronalaienja nafte, plina i uglje-na, zatim zbog dobivanja osnovnih in2injerskogeolo-Skih i hidrogeoloSkih parametara prije gradnje drav-skih hidroelektrana i vodoopskrbnih sistema, tekonalino zbog utvrdivanja zalihe i kvalitete Sljunakai pijesaka za potrebe gradevinarstva. Dakle, poda-taka o nevezanim sedimentima spomenutog pod-rulija ima mnogo, ali objavljenih radova o njima,posebno o nanosu rijeke Drave, kao i SaveC. n k o v i i B u S i C 1970), gotovo i nema. Izvje-Staji o istrdnim radovima za potrebe gradevinarstvai gractevne industrije su praktiEno nedostupni za Sirustruenu javnost. To nas je potaklo da rezultate kojesmo dobili proteklih godina (izrada elaborata o siro-vinskoj bazi pojedinih lokaliteta, vodenje diplomskihradova, radovi na znanstvenoj temi i dr.) sistemati-ziramo u jedan opCi rad koji Ce prikazati osnovnegeoloSke i petrografske karakteristike Sljunaka ipijesaka spomenutih regiona, granulometrijskisastav Sljunaka i pijesaka pojedinih lokaliteta, kaoi promjene granulometrijskog sastava od Ormoiado Durdevca te saddine teSkih minerala u pijeskupojedinih lokaliteta odnosno separacija.

Na teritoriju Hrvatske rijeka Drava ima duiinuod 305 km (ukupna duiina 749 km, od Eega u SFRJugoslaviji 406 krn . Do utoka rijeke Mure to jeizrazito brza alpska rijeka te su na tom podruEjutaloieni krupniji Sljunci. Od utoka Mure pa do Durdevca tok je mirniji i tu su taloieni sitniji Sljunci.Dalje do Osijeka prevladavaju pijesci.

Prema B a b i Cu i dr. (1978) dubinska erozija uholocenu je slabija od boline. Uslijed sezonske pro-mjene vodostaja i jake b ne erozije Eesto nastajupromjene smjera glavog rjeEnog toka i promjenekorita rijeke. NaSim ispitivanjem obuhvakna jeduiina od oko 100 km, od Ormoia prema istoku,Sto odgovara po M i 1e t i u i dr. (1971) zapadnojhidroloikoj jedinici.Mura je takocter alpska rijeka i neSto je kraka odDrave (493) km). Ona svojim nanosom znaliajnoutjeEe na mineraloSko-petrografski sastav Sljunka ipijeska u donjem toku rijeke Drave.Mnogobrojnim istraiivanjima je utvrdeno da udonjem toku rijeke Drave (od Ormoia do Durdev-ca) postoje velike naslage Sljunka i pijeska nastalesedimentacijom vulienog i noSenog materijala izAlpa u doba kvartara, za vrijeme pleistocenskihinterglacijala i interstadijala, te u holocenu im uniC i dr., 1981). Promjenom klime, odnosno otapa-njem leda, velike koliEine klastilinog materijala gla-cijalnog porijekla s Alpa transportirane su vodenimbujicama i taloiene na ovom podruriju. Proces seodvijao u ciklusima koji odgovaraju izmjenama lede-nog i meduledenog doba, klimatskim promjenamaza vrijeme ovih doba, pa i godiSnjim klimatskimciklusima. Zbog toga Eeste su i nepravilne litoloSkeizmjene. PoveCan broj uloiaka pijeska i gline pojav-ljuje se primjerice istoh o od Ludbrega Mi e t ii dr., 1971)Taloieni su Sljunci, pijesci te sporadiEno gline,zavisno o uvjetirna taloienja. Debljina nevezanihSljunkovito-pjeskovith sedimenata raste od zapadaprema istoku i iznosi: kod Ormoia manje od 20 m,kod Varaidina 50 m, kod Hlebina 80 m, kod Pito-ma 120 m (BabiC i dr., 1978). Na formiranjedubljih lokalnih depresija popunjenih sa Sljunkom ipijeskom utjecalo je neotektonsko spuStanje bazena.



Rudarsko-geoloSki-naftni zbornik Vol. 2, Zagreb, 1990

Prema U r u m o v i u (1971) najstarije tonjenje jeduboki dio bazena juino od Preloga s registriranomdubinom od 148 m. Kasnije se bazen intenzivnijespugtao u zapadnom dijelu, a to je bilo pratenotaloienjem krupnijih i ispiranjem sitnijih granulacij-skih frakcija. Isti autor je utvrdio da brzina spdtanjabazena ne prelazi znatnije brzinu taloienja.U kranjem zapadnom dijelu u podini su rhomboi-dea naslage, oko Varaidina podina je izgradena odbelvederskih Sljunaka. Dalje prema Koprivnici javljase ponovno zona s rhomboidea naslagama, a daljeprema istoku u podini kvartarnih Sljunaka i pijesakasu belvederski Sljunci.U kvartarnom Sljunku prevladavaju valutice meta-morfnih i eruptivnih stijena nad valuticama sedime-nata.Prema C r n i k o m (1983) odnos pijeska i Sljunkau sedimentu obiEno h o s i izmedu 30:70 i 55:45. USljuncima i pijescima nanosa rijeke Drave nalaze seslijedeCe koli6ne fragmenata stijena:gnajsi 29 do 53kremen, kvarcit i roZnaci (hornfels) 26 do 42amfibolit i porfirit 4 do 14vapnenci do 13dolomiti 4 do 12pjebknjaci 3 d o 4

Od fragmenata stijena u pijesku prevladavaju:gnajs, kremen, kvarcit oinaci (hornfels) amfiboliti porfirit, a u Sljunku: kremen, kvarcit, roinaci,vapnenac i dolomit.Prema m u n i Cu i dr. (1981) pijesak je uglav-nom jednolik. U lakoj frakciji ima oko 40 kvarca,40 Eestica stijena, 12 feldspata, te karbonatnihzrna i muskovit. KoliBna teSke frakcije je znatna iiznosi 2 do 3 . UEestalost opakih zrna i klorita jeneznatna. Prozirni teSki minerali su granat, epidoti amfibol, a u maloj koliEini se javljaju turmalin,cirkon, rutil, disten, staurolit i titanit.Pojave zlata u pijesku rijeke Drave i Mureponate su odavno. Postoje podaci da je Aato ispi-rano u dolini Drave od 1440. do 1560. godine M ariE, 1974). test0 se spominje dozvola kraljiceMarije Terezije dodjeljena ribarima iz DonjeDubrave da smiju ispirati zlatna zrnca iz dravskogpijeska.

Poslije 1954. godine Geoldki zavod iz Zagrebaa v n i a r, 1955) obavio je prospekcijska istraii-vanja teSkih minerala u nanosima rijeke Drave.Utvrdeni su ovi minerali s gustobm veeom od 2.9:granati, cirkon, disten, rutil, staurolit, turmalin,amfibol (aktinolit), Selit, zlato, magnetit, pirit,hematit i ilmenit. Osim zlata privredno interesantnimogli bi biti cirkon i Selit. Utvrdeno je da su uistoEnom dijelu istrdivanog terena (D. Vidovec,Legrad, M Bukovec) ljuskice zlata sitnije (sa sred-njom duZinom od 0,3 mrn), dok su uzvodno kodTrnovca u Medimurju ljuskice krupnije s du2inorndo 0,5 mm pa i do 0,8 mm. Osim toga utvrdenaje veCa koliEina zlata kod medimurskog Trnovca ipostupni pad koncentracije nizvodno prema Legra-du. Pijesak iz svih bdotina sadriavao je zlato, liu neekonomskim koliEinama (ispod 150 miligramapo toni).

Istraien je sadriaj zlata u pjefhnirn frakcijamaSljunEara Totovec i KurSanec B e n k o, 1979). Ispi-tani uzorci su pokazali da je zlato prisutno u svimuzorcima. Materijal z buSotina izradenih 1979.godine za strojarnicu HE Donja Dubrava analiziranje na sadriaj zlata. Utvrdeno je da zlata ima uSljunku sve do sloja gline koji se nalazi u dubiniod 58 m. Iako tehnika buSenja nije bila prilagodenaza uzorkovanje zlata (pa se mora raEunati sa znat-nim gubitkom zlatnih ljuskica u samoj buSotini)dobiveni su interesantni rezultati, iako neekonom-skog znaEaja.ProuEavaju6i artefakte s arheoloSkog nalaziStaKameni Vrh kod Lepoglave C r n i k i (1985) jeutvrdio da su Sljunci rijeke Drave izvoriSte artefaka-ta. Izgleda da su se veC u kamenom dobu specija-lizirali z traienje, vadenje, obradu i prodaju ilirazmjenu korisnog kamenog materijala u korituDrave. Da li te ljude moiemo smatrati prvirn geo-lozima i rudarima a njihovu djelatnost kao poktakpovijesti rudarstva u varaidinskom kraju?Na kraju treba naglasiti da SljunEani nanosi udolini Drave predstavljaju kolektor podzemnih vodavelikih dimenzija sa specifiEnim hidroloSkim karak-teristikama.Grandometrijski sastav iljunaka i pijesakaIspitivanja granulometrijskog sastava odnose sena Sljunke i pijeske iz 10 lokaliteta: Ormoi, Druibi-nec, SraBnec (HIDROING i VARKOM), MotiE-njak,'Hrastovljan, Porede, Botovo, Gabajeva Gredai Gat. Na svim ovim lokalitetima obavlja se stalnoili povremeno eksploatacija Sljunka i pijeska (sl. 1).GodiSnja proizvodnja Sljunka i pijeska iznosi oko 2mil. t/a. Nazivi Sljunak i pijesak uzeti su premainternacionalnoj AC klasifikaciji. Obzirom da jesaddina praha i gline, tj. zastupljenost frakcija-0,M neznatna, nazivamo vukni nanos (neko-herentne sedimente) kao Sljunak i pijesak.Na slici prikazani su lokaliteti (nalaziSta) kojisu obracteni u ovom radu. Tabela i slika 2 prika-zuju granulometrijske sastave nanosa pojedinih loka-liteta. Osim Sto su dani podaci o zastupljenosti masepojedinih klasa, dani su i podaci za koju moCnostsedimenata se pojedina analiza odnosi kao i izvoripodataka. U granulometrijskim analizama iz studijao rezervama Sljunka i pijeska mase pojedinih klasasu ponderirane vrijednosti iz vise buSotina. Znatanbroj granulometrijskih analiza uEinili smo na uzor-cima koje smo uzeli iz proizvodnje (vlastite analize).Neke analize su uEinjenje na osnovi podataka omasama proizvedenih frakcija kroz duie vremenskorazdoblje (npr. Gabajeva Greda).O b r a d a u z o r a k a i n aE ino d re c t iv a n ja g r a n u l o m e t r i j s k o g s a s t a v a

Vekina uzoraka je podvrgnuta analizi granulome-trijskog sastava u laboratorijima Instituta za geoteh-niku u Varaidinu. Uzorci su pripremani za analizutako da su razmuljeni, te je iza toga obavljenomokro sijanje na situ otvora 0,063 mm. Zatim suprosjev (-0,063 mm) i odsjev (+0,063 mm) osuSenii izvagani. Prikazani rezultati analiza na tabeliodnose se na prosjeEne vrijednosti po Eitavoj dubinibugotine, odnosno po Eitavoj dubini eksploatacije.



M azarek et al: Sliunak. ~i iesak teSki mineral i 69

LEGENDA:KEY:

Le iig ta u eksplwtaciji pretcino sa sepamcijamaDeposits usnaly with separation~ e i i i t a u pwremenoi eksploataciji bez separacijaDeposits with occasional explo itation but without separations

SI. 1 LeZista Sl junka i pijeska uz r i jeku D r a w od O rmo ia doDurdevcaFig 1 Deposi ts of grawels and sands along the Drava r iverbe tween O m 02 a nd Durdevac .

T BEL 1.GRANULOMETRIJSKI SASTAV 10 LOKALITETA SE DIM EN ATA D RA VS KO G B AZE NA O D O R M O ~ O DURDEVCA

GRAIN SIZE DISTRIBUTION OF SEDIMENTS AT 10 SITES ALONG DRAVA RIVER BASIN FROM ORMOZ TO DURDEVACK L A S A+31,5 31,5116 ( C L A S S ) ,mm1618 8/4 -4 UKUPNO DUBINA DOBIVANJATOTAL ILI DUBINA BUSOTINE

DEPTH OF PRODUC-TION OR BOREHOLEDEPTH100,O 6 rn. ekp l, bage romdredging100,O 6 m kpl. bagerorndredging100,O 20 rn, buSotinaborehole100,O 20 rn, bug., 10 m bus.boreholes100,O 40 m, buSotina

LOKALITETSITE

IZVOR PODATAKAREFERENCE

Vlas tita analiza 1988)Author s amlys kVlas tita analiza 1988)Author s analysisCrniEki i dr . 1981)Sratinec, HIDROINGSratinec, VARKOM Crnitki i dr. 1981)Motitnjak Crnitki i dr. 1981)borehols11,4 14,8 14,7 11,7 47,4 100,O 20 m, buSotinaboreholes Vlas tita analiza 1984)Author s analysisHrastovljanPore dje 15 m, buSotinaboreholes20 m, ekspl. plov. bagerbarging16 m, ekspl. plov. bagerbarging4 mj. iz pro*. 1984-19854 averae samples16 m, eksp1.-deponijastockpile20 m ugotineboreholes20 m, ekspl. skreperombucketline dredging60 m , buSotineboreholes

Botovo Vlastita analiza 1985)Author s amlyskVlastita an ali a 1985)Author s analysisProizvod. podaci *Bilokal.*Production dataZobundija 1978)Author s analysisBog6 i Krklec 1988)

Gabajeva Greda

GatVlastita anaiiza 1985)Author s analysisVincek i dr. 1978)



70 Rudarsko-geoloiki-naftni zbornik Vol 2 Zagreb 19900 071 ai 0 2 a~as s I 2 4 8 Y I ~ L S M ~ Otvori sita, mm

LEGENDA:KEY :

I 99 Sieve openings, mm5 9I0 9020 8030 7040 6050 50O 40

rt70 90 $20 .g 0 080 i

N S: t .09 10

Gn ln596 P Q97 38 2

x

99

VeliEirm zrna, mm995am a1 a2 a5 I 2 4 lo 20 5 100 Grain size, mmpdk : -

SI 2 Granulometriski sastav Sljunaka i pijesaka na nalaziStimauz rijeku Dravu od Ormoh do Durdevca.

Fig. 2 Grain size distribution of grawels and sands depositedalong the Drava river between Onno2 and Durkvac.

Orrnoi~ r u i b i n e cHidroingVarkomMotiEnjakHrastov[janPoredjeBotw0Gabajeva GredaGat

Granulometrijski sastav odsjeva iz pripremeuzorka (+0,063 mm) odreden je suhim sijanjemmehaniam potresanjem (tresilica) na sitima pro-mjera 200 mm. Rad tresilice, tj. vrijeme sijanja,imosilo je 3 minute. Vaganjem je utvrdena masaostatka na pojedinirn sitima.Granulometrijski sastav prosjeva iz pripremeuzorka (-0,063 mrn) odreden je metodom areome-triranja po Casagrande-u.A n a l i z a r e z u l t a t ao d r e d i v a n j a g r a n u l o m e t r i j s k og s a s t a v a

PoteSkok odredivanja granulometrijskog sastavasedimenata nekog velikog bazena proizlaze iz dvijevrste faktora: prostorni uvjeti nastanka sedimenatai moguenosti uzimanja reprezentativnih uzoraka. Pritome razmatranju iskljuliujemo sedimentno-petro-grafsku analizu, jer je istra5ivanje obavljeno na pre-malom broju lokaliteta a da bi se mogao utvrditimehanizam sedimentacije i oblici sedimentnih tijela,koja su nastala u odredenim uvjetima trolenja, tran-sports i talo2enja u bazenu. Prostorni uvjetinastanka sedimenata bili bi: promjena protoka voda,ishodiSni reljef kao prostor za sedimentaciju, pro-mjena matiEnog toka Drave kao i visinske razlikepojedinih dijelova bazena (Sto utjek na brzinu pro-toka). Rezultati ovih uvjeta vide se iz profila buSo-tina, odnosno rmolikosti granulometrijskog sastavasedimenata izraienih lokacijom i dubinom buSotina.Pri tome valja napomenuti da se obradivani lokali-

teti nalaze uz danainji tok Drave. Jedino su lokali-teti oko SraEinca (SljunEare VARKOM iHIDROING) udaljene oko km, te Sljunbra Gatoko 8 km od korita Drave.Na slici 3 prikazana je promjena granulometrij-skog sastava sedimenata uz rijeku Dravu od Ormoiado Durdevca. U razmatranje su uzete klase: +31,5,31,5116, 1618, 814 i -4 mm oje su propisane ugradevinarstvu i industriji gradevinskog materijala.Iako smo ve t naglasili da je rez izmedu Sljunka ipijeska 2 mm, ipak smo u naSim analizama za naj-sitniju klasu uzeli -4 mm, jer se ta klasa u praksiuzima kao pijesak.Iz slike 3 jasno proizlazi da od Ormoia do Dur-

devca rapidno opada klasa +31,5 mm. Te klase unalaziStirna od Ormoia do Motihjaka ima izmedu20 i 25 . U uzorcima iz Ormoia i S r a b c a (HI-DROING i VARKOM) ima valutica ve6h od 50mm, odnosno 60 mm, Eak oko 10 . U nalaziStuHrastovljani smanjuje se uEeSCe klase +31,5 mm naotprilike 12 , koliko je ima i u Poredu.Zastupljenost klase 31,5116, 1618 i 814 mm je zaGtav potez gotovo isto etna, izuzevSi Ormoi gdjeje klasa 31,5116 mm (krupna klasa) znatnije zastup-ljena i Gabajeva Greda u kojoj je pak klasa 1618rnrn obilnija (srednja klasa). Za ostale lokaliteteuhSCe klasa 31,5116 mm iznosi oko 15 , klase 1618mm oko 15 , te klase 8 4 mm oko 12 .ZnaEajnija promjena vidi se u zastupljenosti klase4 mm (tzv. pijesak). Na potetku je njegovo uEeSCedo MotiEnjaka 34 do 37 (izuzevSi HIDROING s



M Gazarek f al Sljun ak pijesak i teSki minerali 71Klasa I.Grain size range

LEGENDA :KEY:KLase:Grain size ranges:

14 mm4 mm

5 Udaijenost od 3junEareOrmoi km

3 8 1 1 2 3 41 6 77 88 Distances from grawelpit Ormoi m

S1. 3. Promjena granulometriskog sastava sedim enata uz Dravuo d O m o h d o D urd evc a.Fig. 3. Changes of grain size distribution of the sediments alongthe Drava river betveen Om02 and Durdevac.

32%) da bi kasnije naraslo u Hrastovljanu i Poreduna oko 47 . U Botovu i Gabajevoj Gredi se naj-EeS& te klase smanjuju na raEun poveCanog ukSCasrednjih klasa, a u Gatu iznosi preko 50% (za buSo-tine do 60 m Eak oko 75%).Promatranjem toka krivulja na slici 3 proizlazi dana dionici od Ormoia do Hrastovljana preovladavakrupni Sljunak, da su varijacije klasa znatne, i dasu to sedimenti joS relativno brze planinske rijeke.Izmedu MotiEnjaka i Hrastovljana poeinje Drava

biti nizinska rijeka i sedimenti imaju ravnomjernuzastupljenost klasa. Tu manjkaju podaci za situacijuoko Legrada, gdje se neposredno iza toga u Dravuulijeva Mura. Utjecaj nanosa Sto ga donosi Murana ukupni granulometrijski sastav oEituje se u Boto-vu, a joS znakjnije u Gabajevoj Gredi. Tu su sred-nje klase Sljunka pojaEano zastupljene. U Gatu jesituacija drugaEija: klasa +31,5 mm se znatno sma-njuje, srednje klase imaju uobiEajene vrijednosti,dok se klasa pijeska -4 mm znatno poveCava.Moida je zastupljenost pijeska u Gatu veCa i zbognjegove neSto veCe udaljenosti (8 km) od maticeDrave.Generalno se za Eitavo promatrano podruqe moiezakljuEiti da klase 31,5116, 1618 i 814 mm imajujednakomjerno uEeSCe, kako pojedinaEno, tako iukupno.

dredivanje s driine t ikih mineralaNa Dravi je od davnine bilo poznato ispiranjezlata. Da bi se utvrdila sadriina zlata u nanosurijeke uEinjeni su 1955. godine znaEajni istrainiradovi o Eemu izvjeStava a v n i E a r (1955). Izvje-stan pokuSaj utvrdivanja teSkih minerala u Sljunkui mulju SljunEare Botovo, te Sljunku Gabajeva Gre-da, uEinjen je 1979. godine (>>BilokalnikB



72 Rudarsko-geoloSki-naftni zbornik, Vol. 2 Zagreb, 199020,8% zrna. U elaboratu o sirovinskoj bazi lokali-teta MotiEnjak (Cr n i E k i, 1985) zastupljenost zrnaspomenutih rninerala je znatno manja. ZnaEajni pri-log poznavanju teSke frakcije u dravskim sedimen-tima dala je M u t i (1989). ProuEavajuCi sedimenteu istoEnoj Slavoniji utvrdila je da u naslagama Drav-ske potoline dominiraju minerali iz metarnorfnogkompleksa stijena niskog i visokog stupnja metamor-fizma, zatim su prisutni minerali iz starijih klastiEnihstijena i piroklastita. Vrlo slab priliv je bio karbonat-nih i magmatskih stijena. IzvoriSte minerala bile suCentralne Alpe, zatim metamorfni masivi Pohorjai Kozjaka.U z i m a n j e u z o r a k a i o d r e d i v a n j ez a s t u p l j e n o s t i te S k i h m i n e r a l a

Prema B o i i C u i K r k l e c (1988), kao i iz pre-liminarnih ispitivanja sadriine teSkih minerala nala-&ta Gabajeva Greda ustanovljeno je da se teSkiminerali nalaze pretebo u klasi O,U0,071 mm. Sitnipijesak se moie dobiti u znatnijim koliBnama, atako je i dobiven, bilo kao prosjev sita za odmulji-vanje tek iskopanog Sljunka, ili iz preljeva spiralnihklasifikatora pri odvodnjavanju pijeska klase 4mm. Uzorci su uzimani kroz nekoliko dana u odre-denim vremenskim razmacima presjecanjem preljevaklasifikatora ili prosjeva sita za odmuljivanje. TeSkiminerali odjeljeni su koristenjem bromoformagusto& 2,88 g/cm3R e z u l t a t i a n a l i z a

Tabela 2 prikazuje zastupljenost teSkih mineralaza klasu 0,2/0,071 mm za sve lokalitete osim Gaba-jeve Grede za koju su analizirane zastupljenostiteSkih minerala preljeva klasifikatora klase +0,125mm, -0,125 mm preljeva, te takoder iz *pijeskacrklasifikatora, kao i njegovih Masa +0,25 mm i -0,25mm Za nalaziSte Druibinec je u h j e n a analiza zaklasu 0,5/0,2 mm i dobivena sadriina od 10,01%teSkih minerala.TABELA 2

SADWINE T ~ K I H INERALA U PIJESKUCONTENT OF HEA VY MINERALS IN THE SANDFRACTION

LOKACUA KLASA PUESKA MASA T SW(nalaziSte) mm MLNERALASITE SAND CLASS WEIGHT OFHEAMINERALSOr 0 2/0 071Drll2biiec 0 2/0 0710 5/0 2MotiEnjak O UO WlHrastovljan 0 210 071Botovo O UO 07lGabajeva Greda uku pno preljevtotal overjibw0 1250 125ukupno pijesak

tot l sand0 250 25Gat 0 2/0 071

Iz tabele 2 su vidljive znatne varijacije u sadr25niteSkih minerala za klasu O,2/0,071 mm od OrmoQado Durdevca, iako su svi uzorci za ispitivanje uzetiiz dnevne proizvodnje Sljunka i pijeska. Varijacijesu vezane za stvarno ukSCe teSkih minerala u loka-litetu zahvahnom eksploatacijom, kao i za mjestona kom su uzimani uzorci.Tipicno je da u pijesku Motihjaka, Hrastovljanai Botova ima daleko manje teSkih minerala, jer suuzorci uzeti iz preljeva spiralnog klasifikatora priodvodnjavanju komercijalnog pijeska, tj. klase -4mm a kraju tehnoloSkog procesa oplemenjivanja.TeSki minerali su mogli biti iscjedeni iz posude plov-nog bagera, te su konaEno zbog svoje gustoCe moglisedimentirati u pijesak spiralnog klasifikatora. TOE-nija sadrZina teSkih minerala za te lokalitete bi semogla dobiti uzimanjem uzoraka prosjeva sita zaodmuljivanje na plovnirn bagerima, te joS i analizom>>pijeskacr spiralnih klasifikatora. To potvrduje irezultat iz Motihjaka, gdje manjka analiza >>pije-skacc spiralnog klasifikatora. Jednako to vrijedi i zaGat u.kojem, iako je tehnoloSko mjesto uzimanjauzoraka bilo sliEno kao u MotiEnjaku, ima znatnoviSe teSkih minerala. Pijesci Ormoia, Druibinca iGabajeve Grede pokazuju slihe sadriine teSkihminerala, iako je u Gabajevoj Gredi uzet uzorakza ispitivanje takoder na koncu tehnoloSkog proce-sa. Pri tom se moie pretpostaviti da u lokalitetuGabajeva Greda ima znatno viSe teSkih mineralanego u drugim lokalitetima. c ak u klasi -0,25 rnm,>pijeska>pijeskacc.Svrsishodnobi bilo uzimati joS i uzorke iz prosjeva sita za odmu-ljivanje na plovnim bagerima.

U regiji uz rijeku Dravu na potezu od Ormoiado Durdevca godiSnje se eksploatira oko 2 rnilionatona Sljunka i pijeska. Po svom petrografskom imineraloSkom sastavu Sljunci imaju porijeklo pre-teino u metarnorfoziranim predjelima Alpa, amanjim dijelom potjeCu iz karbonatnih masiva. Odfragmenata stijena u pijescim:~su takoder najEeS6eEestice metamorfnog porijekl:~, e kvarc iz razliCitihmoguCih ishodigta.

Granulometrijski sastav sedimenata bazenaznatno varira iako udaljenost od Ormoia do Dur-devca iznosi oko 100 km.OplemenjivaEka aproksimacija leiigta bila bisliEna klasirnom iljebu smjeStenom pod nekim nagi-bom. Zavisno od udaljenosti od ulaza, nagiba 2ljebai koliEine vode u toku dolazi do klasirnog efekta.Valjanje materijala u sedimentnom putu odOrmoia do Durdevca moie se usporediti s mlinomza autogeno mljevenje. Pri tom su klase 31,5116

mrn 1618 mm i 814 mm na Eitavom putu manje lvise u konstantnom postotku dok do poveCanja koli-Eine pijeska dolazi valjanjem Sljunka (autogeno mlje-venje) pri &mu se smanjuje klasa +31,5 mm. Tok



M. Gazarek et al: Sljunak, pijesak i teSki mineraligranulometrijskih krivulja za sve lokalitete je sliEanI pretstavlja rezultat prirodnog sitnjenja materijala.TeSki minerali su koncentrirani preteho u klasi-0 5 mm. Njihova zastupljenost u klasi O U0 071mm dostiZe gotovo 20 mase od klase (Om02 iGabajeva Greda). Ispitivanja u tom pravcu senastavljaju.Primheno: 19. 1 1990.Prihvateno: 4 . VI. 1990.

LITERATURAB a b i E , A. t a k a r u n , I., S o k a E , A . i M r a z , J. (1978): 0geologiji kvartarnih naslaga porjetja rijeke Drave. Geoloikivjesnik 3011, 43-61, Zagreb.B e n k o , L. (1980): zlatu u Sl'uncima rijeke Drav e. Arhivdokumenata GK Medimurje, kakovec.B o Zi 6, B . (1986): S tudija o sirovin skoj osn ovi le2iSta SljunkaPored e kod Preloga. Arhiv Instituta za gwte hn iku , VaraZdin.BoZiC, B. i K r k l e c , N. (1988): Studija o rezervarna Sljunkau Sljuntari Gat PreloZniEki berek kod Durdevca. ArhivInstituta za geotehniku, Varddin.C r n i k i, (1983): Mi er al n e sirovine varaidinsk e regije i njihovoprivredno m a k nj e . V d i n s k i zbornik 1181-1981, Jugosla-venska akademija ma no sti i umjetnosti, 75-85, Zagre b.C r n i k i, J. (1985): Petrografski opis arte fak ata s nalazkltaKemini Vrh kod Lepoglave. GodiSnjak Gradskog muzejaV-in, Knj. 7, 81-85, Varakiin.C r n E k i, J. (1985): Studija o rezervama Sljunka u SljuntariMotihjak, op6ina VaraZdin. Arhiv Instituta za geotehniku,VaraZdin.C r n i E k i , J., L e v a E i C , E. i K r k l e c , N. (1981): Studija orezervama Sljunka u SljunEari ~H idro ing u od Sratinca . ArhivI ns ti tu ta za geo tehniku, V d d i n .C r n i E k i , J ., L e v a E i C , E. I K r k l e c , N (1982): Studija orezervama Sljunka u Sljuntari ~Va rk om u od SraEinca. ArhivInstituta za geotehniku, Varddin.

C r n i k o v i 6, B. I B u S i 6, M . (1970): MineraloSko-petrografskisastav nanosa rijeke Save. Zbornik radova Rudarsko-geolo-Sko-naftnog faku lteta, 133-140, Zagreb .K r a 1 , V. T u r i n a, G . i B u Z i 6, V. (1976): Stu dija o isp itiva-nju Sljunka na Sljuntari Gat kod Durdevca. Arhiv Skolskogcentra z obrazovanje naftnih, geoloSkih, rudarskih i metal-skih kadrova, VaraEdin.M a r i 6 , L . ( 19 74 ): M in era li, s ti je ne i ~ d n aeZiSta u nasoj zem ljiod prehistorije do danas. Jugoslavenska akademija znanostii umjetnosti, str. 342, Zagreb.M i l e t i C , P., U r u m o v i C , K. i C a p a r , A. (1971): Hidrogeo-logija prvog vodonosnog horizonta porjelja Drave na pod-ruEju Hrvatske. Geoloiki vjesnik 24, 149-154, Zagreb.M u t iC, R. (1989): Korelacija kvartara istdne Slavonije naosnovi podataka mineraloSko-petrografskih analiza, dio I:Dravska potolina. Acta geologica JAZU, Vol. 19 br. 11-60.S E a v n Ea r , B. (1955): IzjeStaj o istrak im radovima na zlatou starim nanosima rijeke Drave. Arhiv dokumenata Geolo-Skog zavoda 2606, Zagreb.S i m u n i C , A n . , P i k i j a , M., H e t i m o v i e , I. i S i m u n i C ,

Al (1981): TumaE osnovne geolokke karte SFRJ za listV d i n . S av ez ni gw lo Sk i za vo d, s tr . 75, Beograd.S t r a j h e r , M. i D e s p o t o v i e , Lj . (1984): IzvjeStaj o ispit iva-nju agregata nalazsta Gabajeva Greda. Arhiv Gradevinskogh ti tu ta A G 184-188184, Zagreb.T r k m i 6, H. (1984): Pogodnost dravskog Sljunka iz nalaziStaGabajeva Greda za izradu donjeg (tamponskog) sloja. ArhivGradevinskog instituta, R 2741-1210142/84, Zagreb.U r u m o v i6, K. (1971): vartarnom vodonosnom kompleksuu podruEju VaraZdina. Geoloiki vjesnik 24, 183-188,Zagreb.V i n c e k , R ., R e h a k - K o r l a e t , N . i S t r a j h e r , M. (1976):Istraiivan je vodonosn ih Sljunhno-pjeSCanih naslaga u Du r-devcu. Arhiv Gradevinskog instituta br. 03-37/76, Zagre b.Z o b u n dija, I. (1978): IskoriStavanje le2iSta G at kraj Du rdevc ate m og uh os t primjene Sljunka i pijeska u industriji i gradevi-narstw. Arhiv poduze ~Pod ravinau ,Durdevac.I (1979): IzvjeStaj o is itivanju Sljunka na s ad rk ij teSkih

m in era la . A rh iv R O ~ ~ f o k a l n i k u ,oprivnica.

Grain Size Distribution of G ravels Sands and Heavy M inerals in the Sandsof the Drava River Basin between rmoi and DurdevacM . Gazarek J. Crnitki V . Premur and D. KreE

In the area stretching along the Drava river between Ormol:and Durdevac some 2 mil. tons of gravel and sand used inbuilding industries are excavated yearly. The petrographic andmineralogic contents of the gravels mainly derive from the meta-morphic rocks in the Alps, and to a lesser extent from thecarbonate rocks. Sands most often have metamorphic particles,but quan originates from various sites.The grain size distributions of the sedimentary basin varysignificantly in spite of the distance between OrmoZ and Dur-devac being around a hundred kilometres. Based on this it maybe said that the Drava at Varaidin is a fast moving mountainriver with predominantly coarse gravels and significant quantitiesof different classes. Behind Varaitdin the river turns into a low-land river with the sediments showing more regular class con-tents.Th e influence of the Mu ra river is best seen in Botovo wherethe content of medium grain gravels is increased.The processing aproximation of the sedimen ts is similar to aclassified groove under certain inclination. Based on the distancefrom the enter, groove inclination and water quantity of theriver flow a class-type effect occurs with coarse grains beingsedimented closer to the enter; their content decreases withdistance from the enter.

The rolling of the material in the sediments between OrmoZand Durdeva c can be compared to the autogenou s grinding mill.The classes 31.5116 mm 1618 mm and 814 mm appear more orless with a constant ra tio along the w hole stretch. Sand quantity .increases due to rolling of gravels (autogenous grinding) withsignificant increase of the classes -4 mm instead of +31.5 mm.The paths of grain size distributions for all sites are similar andis a result of natural fragmentation.People have for long washed out gold in the Drava river.Prospecting for gold and heavy minerals and their quantities inthe river has been carried out not so long ago, but only atcertain sites. Regularities in changes of heavy minerals occurencebetween Om 0 2 and Durdevac have been established by work.During previous works it has been found out that heavyminerals ar e concen trated in class 0.5 mm At sites where sepa-ration works are carried out, products having concentrated finesands were tested and divided into classes 0.510.25 mm and0.25/0.071 mm. Heavy minerals were separated in bromoformwith a density of 2.88 g/cm3.Pyroxens, granats, epidot and circon are among the mostoften separated heavy minerals with a density above 2.88.The exploration still continues because the investigations ofheavy mineral contents have produced preliminary results dueto the sampling being not uniformed.

Documents

Granulometrijski Sastav Sljunaka i Pijesaka i Teski Minerali u Pijescima Dravskog Bazena Od Ormoza Do u