Grci u antičkom Iliriku

Naziv studija Jednopredmetni preddiplomski studij arheologije

Naziv kolegija Grci u antičkom Iliriku

Status kolegija B

Godina 2 Semestar III

ECTS bodovi 4

Nastavnik Doc. dr. Igor Borzić

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija Utorak 10-12 sati

Suradnik / asistent e-mail vrijeme konzultacija

Mjesto izvođenja nastave 101

Oblici izvođenja nastave Predavanje / Seminar

Nastavno opterećenje P+S+V

1+1+0

Način provjere znanja i polaganja ispita

Usmeni

Početak nastave Završetak nastave

Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

Ispitni rokovi 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

Ishodi učenja

- Steći znanje o kulturno-povijesnim događanjima na Jadranu tijekom

razdoblja u kojem dolazi do širenja grčkog interesa (okvirno od 8. st.

pr. Kr. do gubitka isejske samostalnosti 47. g. pr. Kr.).

- Steći znanje o kolonizacijskim aktivnostima Grka na istočnojadranskoj

obali te njihovu odnosu spram ovdašnjih domorodačkih zajednica.

- Steći znanje o lokalitetima i arheološkom materijalu vezanima uz

prisutnost Grka u antičkom Iliriku te time steći uvid u sve aspekte

organizacije njihova društva (naselja, nekropole, organizacija teritorija,

društvena struktura, gospodarske aktivnosti /poljoprivreda, trgovina,

obrtništvo i dr./, religija i dr.) kao i mijene koje su se događale tijekom

navedenog razdoblja.

Preduvjeti za upis

Sadržaj kolegija

Kolegij obrađuje kulturno-povijesne događaje na Jadranu, posebice

južnom i srednjem dijelu njegove istočne obale na kojoj se još od 8. st.

pr. Kr. prati širenje raznovrsnih grčkih interesa (trgovačkih,

kolonizacijskih, strateških i dr.). Od tada je navedeni dio Jadrana

pozornica značajnih događaja u kojima su akteri između ostalih bili i

antički Grci, čija će raznovrsna prisutnost (trgovačko-populacijska, tj.

kolonijalna), dokaziva prije svega arheološkim materijalom, biti u

središtu interesa kolegija. Time je obuhvaćen proces inicijalnog

prodora u Jadran, pitanje osnutka najranijih kolonija u 6. st. pr. Kr.

(knidska kolonija na otoku Korčuli), zatim drugi kolonijalni val odigran

početkom 4. st. pr. Kr. (Issa i Pharos), upliv Rima na Jadran te sukobi

isejsko-rimske koalicije s lokalnim dinastima (Ilirski ratovi 3./2. st. pr.

Kr.), širenje isejskog interesa na važne strateške točke (Lumbarda,

Tragurium, Epetium), a sve završava gubitkom isejske samostalnosti

47. g. pr. Kr. u rimskim građanskim ratovima. Uvodno kolegij obrađuje

i temu o antičkim izvorima koji su omogućili rekonstrukciju povijesnih

zbivanja u navedenom periodu kao i detektiranje aktera. Poseban

naglasak se stavlja na obradu tema iz društveno-kulturnih aspekata

života jadranskih Grka i to dokazivih prvenstveno putem raznovrsnog

arheološkog materijala pronađenog na različitim lokalitetima

relevantnima za takve rasprave. Time će, osim obaveznog dijela o

povijesti istraživanja pojedinih lokaliteta, prije svega grčkih naselja Ise i

Farosa, kolegij posebno obrađivati teme iz urbanizma, organizacije

teritorija, društveno-političke strukture (epigrafija), gospodarskih

principa i usmjerenja (poljoprivreda, trgovina, obrtništvo /lončarstvo,

metalurgija, kamenoklesarstvo i dr./.), religije i drugog. Neizostavan

dio kolegija jesu i teme iz odnosa jadranskih Grka i ovdašnjeg

domorodačkog stanovništva kao i njihov položaj u širim

mediteranskim kulturno-povijesnim događajima.

Obvezna literatura

Antički Grci na tlu Hrvatske, Katalog izložbe, Galerija Klovićevi dvori,

Zagreb, 2012.

BEAUMONT, R. L., 1936. – Greek influence in the Adriatic before the

fourth century B.C., The Journal of Hellenistic Studies 56,

London, 159-204.

BRUNŠMID, J., 1998. – Natpisi i novac grčkih gradova u Dalmaciji, Split.

CAMBI, N., 1980. – Trogir u antici, Mogućnosti 10-11, Split, 950-963.

CAMBI, N., 2002. – Antika (Povijest umjetnosti u Hrvatskoj 2), Zagreb.

ČAČE, S., 1994. – Prilozi raspravi o osnivanju grčkih naseobina na

Jadranu u 4. st. pr. Kr., Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru,

Razdio povijesnih znanosti 33(20), Zadar, 33-54.

ČAČE, S., 1997. - Promunturium Diomedis, Radovi Filozofskog fakulteta

u Zadru, Razdio povijesnih znanosti 35(22), Zadar, 21-44.

GABRIČEVIĆ, B., 1966. – Pristupna razmatranja o urbanizmu grčkih

naseobina na istočnoj obali Jadrana, Vjesnik za arheologiju i

historiju dalmatinsku 68, Split, 157-167.

KATIČIĆ, R., 1995. – Illyricum mythologicum, Zagreb.

KIRIGIN, B., 1990. - The Greeks in Central Dalmatia. Some new

evidence, Greek colonists and native population, Canberra-

Oxford, 291-321.

KIRIGIN, B., 1996. – Issa. Grčki grad na Jadranu, Zagreb.

KIRIGIN, B., 2004. - Faros, parska naseobina, Prilog proučavanju grčke

civilizacije u Dalmaciji, Vjesnik za arheologiju i historiju

dalmatinsku 96, Split, 9-301.

KOZLIČIĆ. M., 1990. – Historijska geografija istočnoj Jadrana u starom

vijeku, Split.

LISIČAR, P., 1951. – Crna Korkira i kolonije antičkih Grka na Jadranu,

Skopje.

MARŠIĆ, D., 1997. - Problemi istraživanja antičkog Epetija, Diadora 18-

19, Zadar, 47-76.

MATIJAŠIĆ, R., 2009. – Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara

Dioklecijana, Zagreb.

RENDIĆ-MIOČEVIĆ, D., 1966. - Isejska naseobina u Lumbardi u svjetlu

novih istraživanja, Vjesnik za arheologiju i historiju

dalmatinsku LXVIII, Split, 133-141.

RENDIĆ-MIOČEVIĆ, D., 1980. – O knidskoj kolonizaciji otoka Korčule,

Diadora 9, Zadar, 229-250.

SUIĆ, M., 2003. – Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb.

ŠEŠELJ, L., 2009. – Promunturium Diomedis: svetište na rtu Ploča i

jadranska pomorska trgovina u helenističkom razdoblju,

doktorska disertacija, Zadar.

ZANINOVIĆ, M., 1988. – Pharos od polisa do municipija, Arheološki

radovi i rasprave 11, Zagreb, 35-48.

ZANINOVIĆ, M., 1993. – Heraclea Pharia, Vjesnik arheološkog muzeja u

Zagrebu III.s. 24-25, Zagreb, 35-48.

Dopunska literatura

BONAČIĆ MANDINIĆ, M., 2004. – Grčki novac u stalnom postavu

Arheološkog muzeja u Splitu, Split.

BRUSIĆ

CABANES, P., 2002. – Iliri od Bardileja do Gencija (IV. – II. st. pr. Kr.),

Zagreb.

ČAČE, S., 1997. - Promunturium Diomedis, Radovi Filozofskog fakulteta

u Zadru, Razdio povijesnih znanosti 35(22), Zadar, 21-44.

ČAČE, S. – KIRIGIN, B., 1998. - Archaeological evidence for the cult of

Diomedes in the Adriatic, Hesperìa 9, Roma, 1998., 63-110.

ČARGO, B., 2007. – Grčko-helenistička keramika u Arheološkom

muzeju u Splitu, Split.

ČARGO, B., 2010. – Helenistička nekropola Martvilo, Split.

GABRIČEVIĆ, B., 1968. –Antički spomenici otoka Visa, Prilozi povijesti

umjetnosti u Dalmaciji 17, Split, 5-60.

Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana, Zbornik radova sa znanstvenog

skupa održanog 24. do 26. rujna 1998. g. u Splitu, N. Cambi –

S. Čače – B. kirigin (ur,), Split, 2002.

I GRECI IN ADRIATICO 1, L. Bracessi – M. Luni (ur.), Hesperia 15, Roma,

2002.

I GRECI IN ADRIATICO 2, L. Bracessi – M. Luni (ur.), Hesperia 18, Roma,

2004.

JELIČIĆ-RADONIĆ, J., 2005. – The Foundation of the Greek City of

Pharos on the Island of Hvar, Illyrica Antiqua, Zagreb, 315-328.

KATIĆ, M., 2000. – Uvod u proučavanje keramičkih radionica u Farosu,

Opuscula Archaeologica 23-24, Zagreb, 49-58.

KATIĆ, M., 2009. - Urbanistički i kulturni profil antičke Isse, doktorska

disertacija, Zadar.

KIRIGIN, B. – KATUNARIĆ, T. – ŠEŠELJ, L., 2005. - Amfore i fina

keramika (od 4. do 1. st. pr. Kr.) iz srednje Dalmacije:

preliminarni ekonomski i socijalni pokazatelji, Vjesnik za

arheologiju i povijest dalmatinsku 98, Split, 2005., 7-24.

KIRIGIN, B., Grčko-helenistička zbirka u stalnom postavu Arheološkog

muzeja u Splitu, Split.

KIRIGIN, B., 2012. – Palagruža, Diomedov otok, Split.

LOMBARDO, M., 1992. - Lo psefisma di Lumbarda, Hesperia 3, Roma,

161-188.

MARIJAN, B., 2001. – Željezno doba na južnojadranskom području,

Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 93, Split, 7-221.

NOVAK, G., 1952. – Issa i isejska država, Vjesnik za arheologiju i


NOVAK, G., 1953. – Issa i isejska država II, Vjesnik za arheologiju i


NOVAK, G., 1961. – Stari Grci na Jadranu, Rad JAZU 339, Zagreb, 145-

221.

PHAROS – antički grad, Katalog izložbe, Stari grad, 1995.

SUIĆ, M., 2001. – KΟΡΚΥΡΑ Η ΜΕΛΑΙΝΑ, Arheološka istraživanja na

području otoka Korčule i Lastova, Izdanja HAD-a, sv. 20,

Zagreb, 161-168.

ZANINOVIĆ, M., 1981. – Greek land division at Pharos, Archaeologia

Iugoslavica 20-21, Beograd, 91-95.

ZANINOVIĆ, M., 1997. – Grčka podjela zemljišta na otoku Visu,

Opuscula Archaeologica 21, Zagreb, 77-84.

Tematski radovi raznih autora (N. Cambi, S. Čače, B. Čargo, B.

Gabričević, B. Kirigin, M. Katić, D. Maršić, M. Miše, M. Nikolanci, G.

Novak, D. Rendić-Miočević, M. Suić, L. Šešelj, M. Zaninović i dr.) u

znanstvenim časopisima (Adrias, Arheološki radovi i rasprave, Diadora,

Mogućnosti, Opuscula Archaeologica, Radovi Filozofskog fakulteta u

Zadru Razdio povijesnih znanosti, Radovi JAZU, Vjesnik za arheologiju i

historiju dalmatinsku, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu i dr.

Internetski izvori

Način praćenja kvalitete Studentska anketa

Uvjeti za dobivanje potpisa

70 % pohađanja nastave i izrađena seminarska radnja

Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi/ispita

Ocjena

Način formiranja konačne ocjene

Usmeni ispit i kvaliteta seminara

Napomena

Nastavne teme-predavanja Red. br.

Datum Naslov Literatura

1. 07.10.201

4. Uvodno predavanje – sadržaj kolegija

2. 14.10.201

4.

Povijest istočnog Jadrana od najranijih kontakata s

antičkim Grcima do rimskog ovladavanja prostorom

(8. st. pr. Kr. – 47. g. pr. Kr.):

MATIJAŠIĆ, R., 2009.

3. 21.10.201

4.

Prvi val grčkog interesa za istočni Jadran(7./6. – 5. st.

pr. Kr.) - Oppidum Cnidiorum, Anchiale

BEAUMONT, R. L., 1936. ; KIRIGIN, B., 2004.; LISIČAR, P., 1951. ; RENDIĆ-

MIOČEVIĆ, D., 1980.

4. 28.10.201

4

Drugi val grčkog interesa za istočni Jadran (5./4. st.

pr. Kr.): Issa – Povijesni pregled

ČAČE, S., 1994.; KIRIGIN, B., 1996.

5. 04.11.201

4. Grčki grad Issa – arheološka ostavština

GABRIČEVIĆ, B., 1966.; KIRIGIN, B., 1996.; ČARGO, B., 2010.; GABRIČEVIĆ, B., 1968.; SUIĆ, M., 2003.

6. 11.11.201

4. Grčki grad Pharos – povijesne kontroverze

ČAČE, S., 1994;KIRIGIN, B., 2004. ;ZANINOVIĆ, M., 1988.

7. 18.11.201

4.

Grčki grad Pharos – arheološka ostavština Problem grčke kolonije Herakleje

KIRIGIN, B., 2004.; SUIĆ, M., 2003.; ZANINOVIĆ, M., 1993.

8. 25.11.201

4. Isejska naseobina u Lumbardi (o. Korčula)

BRUNŠMID, J., 1998. ; RENDIĆ-MIOČEVIĆ, D., 1966.; LOMBARDO, M., 1992.

9. 02.12.201

4.

Isejske naseobine (?) u Trogiru (Tragurium) i

Stobreču (Epetium) i Resnik (Siculi) CAMBI, N., 1980.; MARŠIĆ, D., 1997.;

10. 09.12.201

4. Grčka svetišta na istočnom Jadranu: ČAČE, S., 1997. ;ŠEŠELJ, L.,

2009.

11. 16.12.201

4. Helenistička keramika na istočnoj obali Jadrana

ČARGO, B., 2007. ;ŠEŠELJ, L., 2009.; KATIĆ, M., 2000.; BRUSIĆ, Z., 1999.

12. 23.12.201

4. Helenistička keramika na istočnoj obali Jadrana 2

ČARGO, B., 2007. ;ŠEŠELJ, L., 2009.; KATIĆ, M., 2000.; BRUSIĆ, Z., 1999.

13. 13.01.201

5.

Pregled ostalog sitnog arheološkog materijala kojeg se može dovesti u vezu s grčkim naseobinama

KIRIGIN, B.,

14. 20.01.201

5.

Jadranski Grci i domorodačko stanovništvo - društveni i trgovački odnosi

Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana ; MARIJAN, B., 2001.

15. 27.01.201

5. Zaključno predavanje

Seminari Red.

br. Datum Naslov Literatura

1. 07.10.20

14.

Uvodni sat:

- Upoznavanje s načinom izrade

seminarskih radova i njihovim temama.

2. 14.10.20

14.

Pseudo Skilak i Pseudo Skimno – izvori za

poznavanje topografije dalmatinske obale

SUIĆ, M., SUIĆ, M., 2003.; KOZLIČIĆ, M., 1990;

u antičko vrijeme

3. 21.10.20

14.

Nalazi korintske i crnofiguralne keramike

na istočnojadranskoj obali.

LISIČAR, P., 1950;

LISIČAR, P., 1973;

NIKOLANCI, M., 1973;

ŠEŠELJ, L., 2009.

4. 28.10.20

14

Issa i Pharos prije Isse i Pharosa –

arheološka svjedočanstva. KIRIGIN, B., 1996;

KIRIGIN, B., 2004.

5. 04.11.20

14. Bedemi grčkih gradova na Jadranu.

GABRIČEVIĆ, B., 1966;

KIRIGIN, B., 1996;

KIRIGIN, B., 2004;

JELIČIĆ-RADONIĆ, J.,

2005.

6. 11.11.20

14. Povijest istraživanja starogradske hore. ZANINOVIĆ, M., 1981;

KIRIGIN, B., 2004;

7. 18.11.20

14. Problem Ionios emisije novca. RENDIĆ-MIOČEVIĆ,

D., 1970.

8. 25.11.20

14.

Povijest proučavanja Lumbardske

psefizme.

BRUNŠMID, J., 1998;

RENDIĆ-MIOČEVIĆ,

D., 1966; LOMBARDO,

M., 1992.

9. 02.12.20

14.

Ostatci arhitekture helenističkih

naseobina u Trogiru, Resniku, Stobreču i

Saloni.

CAMBI, N., 1980;

MARŠIĆ, D., 1997;

RESNIK

10. 09.12.20

14.

Određena vrsta arheološkog materijala iz

Diomedovih svetišta na Jadranu. ŠEŠELJ, L., 2009.

11. 16.12.20

14.

Proizvodnja keramičkih predmeta u Isi i

Farosu.

KIRIGIN, B., 1996;

KIRIGIN, B., 2004.;

KATIĆ, M., 2000; MIŠE,

M. – ČARGO, B.

12. 23.12.20

14.

Nalazi grčko-italskih amfora u podmorju

istočne obale Jadrana. KIRIGIN, B. et alii, 2005.

13. 13.01.20

15. Pitanje svetišta u Nakovani. FORENBACHER, S. –

KAISER, T.,

14. 20.01.20

15. Ošanići kod Stoca – arheološki problemi.

MARIJAN, B., 2001.

15. Posjet arheološkim institucijama

Vježbe Red.

br. Datum Naslov Literatura

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

Nastavnik:

Documents

Grci u antičkom Iliriku