GRKO SLIKARSTVO

MOZAIK

GrkaAleksandrova bitka, I. st. p.n.e. mozaik, 271x512

- izgled podova u termama

FRESKA

Grko slikarstvoDugi niz stoljea grko nam je slikarstvo bilo posve nepoznato.Najpoznatija legenda bila je posveena izuzetnoj vjetini kojom su grki slikari,mogli prikazati zbilju tako uvjerljivo i gledatelja dovesti u zabludu.Grki su slikari nastojali to tonije prikazati svijet oko sebe i da je grka umjetnost u tome dosegnula visoku razinu uvjerljivosti.

Ribar s ulovom,oko 1500.god. pr. Kr.

Pomorska bitka ,freska,oko 1500.g.pr.Kr.

Freske sa Santorinija zanimljive su i sadrajno i oblikovno,ali nemaju mnogo srodnosti sa slikarstvom vaza.Tematski su posveene zbilji isvakidanjici i pripadaju naivnom realizmu.Prevladavaju njene boje.

Freske sa boksaima i antilopama iz There

SLIKARSTVO NA VAZAMA

Geometrijski piksis iz Atike, 850. pr. Kr., Mnchen, Njemaka.

GrkaAnalatos, Amfora, oko 700-680. p.n.e. 81 cm.

GrkaOjnohoe s glavom grifona, prva polovica VII. st. p.n.e.

GrkaAmfora s oplakivanjem, prva polovica VIII. st. p.n.e.

Krater iz Dipylona

Grko slikarstvoPrevladava geometrijski ornament a ljudski likovi i prizori zauzimaju manji dio povrine.Potankosti su rijeene vrlo plono i stilizirano poput pojednostavnjenih egipatskih prikaza.To se vidi na ovom prizoru vaze koja prikazuje pokjnika i pogrebnu povorku.

Detalj pogrebne vaze iz Dipylona, s detaljem oplakivanja pokojnika ,8.st. Pr.Kr.

Detalj geometrijske amfore s prikazom pogreba iz Dypilona kraj Atene, 8. st. pr. Kr., 155 cm visoka, Atena.

STIL CRNIH I CRVENIH FIGURA

GrkaEgzekias, Dioniz u lai, 530. p.n.e. oslikana kupa

GrkaKrater s volutama, polovica VI. st. p.n.e.

GrkaDioniz, 350.-325 p.n.e. oslikani krater

GrkaEgzekias, Ahilej i Ajant, 540. p.n.e. oslikana amfora

GrkaHidrija s crnim likovima, VI. st. p.n.e.

Grko slikarstvoGrko slikarstvo promatramo kroz oslikavanje GLINENIH VAZA. Najstariji nain oslikavanja lonarskih proizvoda sastojao se od linearnih ukrasa ,to u vodoravnim linijama teku oko tijela posude.Krajem 8.st.pr.Kr.ve se na posudama prikazuju ljudski i ivotinjski likovi,ali samo kao stilizirane figure.

Grko slikarstvoPostepeno dolazi do naturalistikog prikazivanja ljudskih likova u razliitim poloajima i radnjama. Oslikavaju se legende o herojima, pa i prizori iz svakodnevnog ivota.Slobodni prostor izmeu figura oslikava se razliitim ornamentima.To je stil CRNIH FIGURA.

Ahilej i Ajant pri kockanju,oko 530.g.pr.Kr.

U klasinom dobu oblikovanje likova i prizora je ralistinije, ali slikari vaza nisu nikada pokuavali doarati volumen nego se dosljedno pridravaju plonog naina slikanja lika crtake obrade detalja tijela ili odjee.Likovi imaju skladne proporcije ,uvjerljive pokrete i majstorski crtana lica i nabore odjee .Najpoznatija grka vaza je AMFORA.One su sluile kao nadgrobni spomenici.

KUPA-Dioniz u lai

Vaza s priama o Heraklu u Egiptu.Oko 470.g.pr.Kr

Grko slikarstvoNa prijelazu iz 4.u 5.st.pr.Kr. Nastaje novi nain oslikavanja vaza tako da se itava povrina pokriva crnim namazom,a likovi se ne bojaju pa ostaju rumenkaste boje u naravnom tonu peene gline.

Teme slikarstva bile su mitoloke,povijesne ili iz ivota. Ouvani su prikazi svih bia to po grkoj mitologiji borave na zemlji i na nebu.Bile su obuhvaene teme zbiljske prolosti.

Slikar Bosanquet,Lekytosh s djevojkom koja iskazuje poast grobu junaka,oko 440.g.pr.Kr.

Bijeli kylix s prizorom Apolona kako prinosi rtvu ljevanicu.Delfi