GrËka - promotor EU uregiji

GGeeoorrggiiooss PPaappaannddrreeuu,, ggrrËËkkii mmiinniissttaarr vvaannjjsskkiihh ppoosslloovvaa,, ppoossjjeettiioo jjee HHrrvvaattsskkuuvveeÊÊ ddvvaa ttjjeeddnnaa nnaakkoonn ππttoo jjee AAtteennaa pprreeuuzzeellaa pprreeddssjjeeddaavvaannjjee EEuurrooppsskkoommuunniijjoomm ππttoo ppookkaazzuujjee zzaaiinntteerreessiirraannoosstt zzaa pprraaÊÊeennjjee pprroocceessaa ssttaabbiilliizzaacciijjee iipprriiddrruuææiivvaannjjaa..

CCiilljj ppoossjjeettaa bbiioo jjee ii ssmmiirriivvaannjjee ssttrraahhaa ddaa jjee ddrrææaavvaammaa jjuuggooiissttooËËnnee EEuurrooppeeppoobbjjeeggaaoo vvllaakk zzaa BBrruuxxeelllleess.. GGrrËËkkaa iimmaa vviittaallnnee iinntteerreessee uu pprrooππiirreennjjuu EEUU pprreemmaajjuuggooiissttookkuu zzbboogg pprroommeettnniihh pprraavvaaccaa ii ggoossppooddaarrsskkiihh iinntteerreessaa.. UU ZZaaggrreebbuu jjeePPaappaannddrreeuu iissttaakknnuuoo ddaa HHrrvvaattsskkaa pprreeddnnjjaaËËii ddaalleekkoo iisspprreedd ddrruuggiihh ddrrææaavvaarreeggiijjee.. UUllaazzaakk HHrrvvaattsskkee uu EEUU zzaajjeeddnnoo ss RRuummuunnjjsskkoomm ii BBuuggaarrsskkoomm iimmaaiizzgglleeddaa uukkoolliikkoo HHrrvvaattsskkaa rriijjeeππii pprroobblleemmee kkoojjii ssuu pprrooiisstteekkllii iizz nnjjeennee rraattnneepprrooππlloossttii..

©©ttoo ssee ttiiËËee GGrrËËkkee,, mmiinniissttaarr PPaappaannddrreeuu jjee nneeddaavvnnoo iizzjjaavviioo:: ””MMii ssmmoo mmooææddaappooËËeellii kkaaoo bbaallkkaannsskkaa zzeemmlljjaa uu EEuurrooppii,, aallii ssaaddaa ssmmoo eeuurrooppsskkaa zzeemmlljjaa nnaaBBaallkkaannuu””.. DDooiissttaa,, GGrrËËkkaa jjee pprreeππllaa ppuutt eeuurrooppsskkee ttrraannssffoorrmmaacciijjee ii ssaaddaa jjeesspprreemmnnaa zzaa uulloogguu pprroommoottoorraa eeuurrooppsskkiihh vvrriijjeeddnnoossttii mmeeuu ssuussjjeeddnniimmbbaallkkaannsskkiimm ddrrææaavvaammaa.. PPrriippaaddnnoosstt GGrrËËkkee nnoovvoojj EEuurrooppii iisskkaazzaalloo ssee uussppjjeeππnniimmuussvvaajjaannjjeemm eeuurraa,, rraassttoomm ggoossppooddaarrssttvvaa ddvvoossttrruukkoo vveeÊÊiimm oodd eeuurrooppsskkooggpprroossjjeekkaa,, bboolljjii ooddnnoossii ss TTuurrsskkoomm ii ddrruuggiimm bbaallkkaannsskkiimm ssuussjjeeddiimmaa.. JJeeddaann ooddcciilljjeevvaa ttee zzeemmlljjee jjee ddoopprriinnooss nnoovvoojj uusseelljjeenniiËËkkoojj ppoolliittiiccii EEUU kkoojjaa nnee pprreeddssttaavvlljjaassaammoo uuËËiinnkkoovviittii nnaaddzzoorr ggrraanniiccaa vveeÊÊ ii kkoonnttrroolliirraannuu mmiiggrraacciijjuu..

©©ttoo ssee ttiiËËee uussttrroojjssttvvaa EEUU NNjjeemmaaËËkkaa iimmaa ffeeddeerraallnnuu vviizziijjuu,, ddookk FFrraannccuusskkaatteeææii jjaaËËaannjjuu uullooggee nnaacciioonnaallnniihh ddrrææaavvaa.. ””MMaallee ddrrææaavvee”” EEUU ppooddrrææaavvaajjuuppoolluuggooddiiππnnjjee rroottiirraajjuuÊÊee pprreeddssjjeeddaavvaannjjee EEUU jjeerr iimm ttoo jjaammËËii rraavvnnoopprraavvaannppoollooææaajj..

EEuurrooppaa ddvvaaddeesseettppeettoorriiccee ttrreebbaallaa bbii iimmaattii ddvvaa vvooddssttvvaa.. JJeeddnnoo --pprreeddssjjeeddnniiππttvvoo KKoommiissiijjee bbiirraaoo bbii PPaarrllaammeenntt uu SSttrraassbboouurrgguu,, aa ddrruuggoo --pprreeddssjjeeddnniiππttvvoo VViijjeeÊÊaa iimmeennoovvaallee bbii ddrrææaavvee.. PPoo mmiiππlljjeennjjuu PPeetteerraa BBaallaasszzaa,,mmaaaarrsskkoogg ddrrææaavvnnoogg ttaajjnniikkaa zzaa iinntteeggrraacciijjsskkaa ppiittaannjjaa,, ttoo ÊÊee pprreeddssttaavvlljjaattii ””ddvvaa,,ooddnnoossnnoo vviiππee ddiirriiggeennaattaa uu jjeeddnnoomm oorrkkeessttrruu””..

ÆÆ..SS..

SADRÆAJ

IHS22. I. 2003.

BROJ353

2UVODNIK UREDNIKA

- Uvodnik urednika

- KonaËni prijedlog Ustavnogzakona o pravimanacionalnih manjina

- Prijedlog i KonaËniprijedlog zakona oizmjenama i dopunamaZakona o prikupljanjupodataka po osiguranicimao obveznim doprinosima,porezu na dohodak i prirezuporeza na dohodak

- Prijedlog zakona ojednokratnom porezu naimovinu

- Prijedlog rezolucije otransferu Zvonka BuπiÊa izSAD u Republiku hrvatsku

- IzvjeπÊe o prijedlogu zadavanje vjerodostojnogtumaËenja Ëlanka 3. stavka1. toËke 11. Zakona okomunalnom gospodarstvu(“Narodne novine”, brojevi36/95, 70/97, 128/99, 57/00,129/00. i 59/01)

2277 -- iizzvvaannrreeddnnaa -- ssjjeeddnniiccaaHHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa

- Prijedlog nacionalnogprograma RepublikeHrvatske za pridruæivanjeEuropskoj uniji

- Prijedlog memoranduma oekonomskoj i financijskojpolitici izmeu VladeRepublike Hrvatske iMeunarodnog monetarnogfonda

2288 -- iizzvvaannrreeddnnaa -- ssjjeeddnniiccaaHHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa

- Naknadno glasovanje

- Odgovori na zastupniËkapitanja

strana

2

3

25

26

31

31

32

56

66

67

IHS22. I. 2003.

PRAVA NACIONALNIH MANJINA

NNaakkoonn ppoojjeeddiinnaaËËnnoogg ggllaassoovvaannjjaaHHrrvvaattsskkii ssaabboorr jjee ddvvoottrreeÊÊiinnsskkoommvveeÊÊiinnoomm ddoonniioo UUssttaavvnnii zzaakkoonn oopprraavviimmaa nnaacciioonnaallnniihh mmaannjjiinnaa zzaajjeeddnnooss pprriihhvvaaÊÊeenniimm aammaannddmmaanniimmaa.. DDoonnee--sseenn jjee ii zzaakklljjuuËËaakk kkoojjiimm ÊÊee OOddbboorr zzaazzaakkoonnooddaavvssttvvoo zzaajjeeddnnoo ss pprreeddssttaavv--nniicciimmaa pprreeddllaaggaatteelljjaa,, ooddnnoossnnoo VVllaaddeeRReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee iizzvvrrππiittii rreeddaakkcciijjuutteekkssttaa oovvoogg UUssttaavvnnoogg zzaakkoonnaa..NNoovviitteettii kkoojjee UUssttaavvnnii zzaakkoonn ddoonnoossii,, aakkoojjiimm ssuu iizzaazzvvaallii ii nnaajjvviiππee rraasspprraavvee,,ssuu zzaassttuupplljjeennoosstt pprriippaaddnniikkaa nnaacciioo--nnaallnniihh mmaannjjiinnaa uu pprreeddssttaavvnniiËËkkiimmttiijjeelliimmaa jjeeddiinniiccaa llookkaallnnee ssaammoouupprraavveettee mmoogguuÊÊnnoosstt oossnniivvaannjjaa mmaannjjiinnsskkeessaammoouupprraavvee..

O PRIJEDLOGU

Razlike u odnosu na prvoËitanje

O Prijedlogu Ustavnog zakona opravima nacionalnih manjina pisalismo u IHS-u, broj 342, na strani 34,pod naslovom: ”Manjinama primje-rena razina zaπtite”.

U nastavku stoga donosimo samorazlike koje nam donosi KonaËniprijedlog ovog ustavnog zakona.

VeÊina razlika izmeu normativnihrjeπenja sadræanih u PrijedloguUstavnog zakona i normativnih rjeπe-nja sadræanih u ovom KonaËnomprijedlogu Ustavnog zakona odnosi sena potpunije ili preciznije, u sa-dræajnom i nomotehniËkom smislu,polazeÊi u pravilu od prijedloga kojesu dali u prvom Ëitanju Odbor zaUstav, Poslovnik i politiËki sustav,

Odbor za zakonodavstvo i Odbor zalokalnu i podruËnu (regionalnu)samoupravu, zatim Odbor za ljudskaprava i prava nacionalnih manjina, au raspravi o Prijedlogu Ustavnogzakona klubovi zastupnika i pojedinizastupnici.

Druge vaænije razlike odnosile su sena propisivanje naËela na kojima setreba temeljiti normativno ureivanjeostvarivanja prava pripadnika nacio-nalnih manjina na odgoj i obrazovanjena svom jeziku i pismu kojim se sluæe,te ravnopravna sluæbena uporabajezika i pisma kojim se sluæe naci-onalne manjine, a na kojima se temeljii postojeÊe normativno ureivanjeovih pitanja.

Zatim se propisuje da pripadnicinacionalnih manjina imaju pravo nazastupljenost u Hrvatskom saboru priËem Êe se naËin ostvarivanja togaprava urediti zakonom kojim seureuje izbor zastupnika u Hrvatskisabor, te ponavlja ustavnopravnamoguÊnost da se pripadnicimanacionalnih manjina, pored opÊegbiraËkog prava, kojeg imaju i ostva-ruju jednako kao i ostali hrvatskidræavljani prizna i posebno pravo dabiraju svoje zastupnike (tzv. pozitivnadiskriminacija).

U odredbi Ëlanka 18. (koja u stavku1. jamËi pripadnicima nacionalnihmanjina zastupljenost u predstav-niËkim tijelima jedinica samouprave)zastupljenost pripadnika nacionalnihmanjina u predstavniËkim tijelimajedinica samouprave (koja se propi-suje ovisno o uËeπÊu pripadnika naci-onalnih manjina u ukupnom stanov-niπtvu Republike Hrvatske) ne osigu-rava se viπe provoenjem dopunskih

izbora (kako je bilo prema Prijedloguustavnog zakona u odgovarajuÊojodredbi, odredbi Ëlanka 19.) nego seodreuje izbor pripadnika nacio-nalnih manjina prema razmjernomuspjehu na odræanim izborima, teotvara moguÊnost da ovo pitanje budei drugaËije ureeno zakonom kojim Êese propisati izbor Ëlanova predstav-niËkih tijela jedinica samouprave.

Propisano je i da Êe se izbor ËlanovapredstavniËkih tijela jedinica samo-uprave u kojima je mandat u tijekuprema odredbi Ëlanka 18. odræati nanaËin i u rokovima sukladno zakonukojim se ureuje izbor Ëlanova pred-stavniËkih tijela jedinica lokalne ipodruËne (regionalne) samouprave.

U raspravi prilikom prvog Ëitanjadane su sljedeÊe vaænije primjedbe iprijedlozi koje prilikom izrade Kona-Ënog prijedloga Ustavnog zakonanisu prihvaÊene.

Primjedbe koje predlagatelj nijeuvaæio

Kao prvo prijedlog da se prava islobode nacionalnih manjina i njihovazaπtita urede ”obiËnim zakonom” jernije u skladu s odredbom Ëlanka 15.stavak 2. Ustava Republike Hrvatske.

Zatim, prijedlog da nije ”potrebnoniti politiËki svrsishodno normativnodefinirati nacionalnu manjinu”. KakoUstav Republike Hrvatske i prijedlogOdbora za Ustav, Poslovnik i politiËkisustav, Odbora za zakonodavstvo iOdbora za lokalnu i podruËnu (regi-onalnu) samoupravu, kojeg je pred-lagatelj prihvatio u odredbi Ëlanka 3.stavak 2. Ustavnog zakona, uz

BROJ353

3

PRIKAZ RADA:- 26. SJEDNICE HRVATSKOG SABORA ODRÆANE 7, 8, 12, 13, 14, 20, 21, 22, 27,28, 29. STUDENOGATE 4, 5, 6, 11, 12. I 13. PROSINCA 2002.- 27 - IZVANREDNE - SJEDNICE HRVATSKOG SABORA ODRÆANE 18. PROSINCA 2002.- 28 - IZVANREDNE - SJEDNICE HRVATSKOG SABORA ODRÆANE 18. PROSINCA 2002.

KONA»NI PRIJEDLOG USTAVNOG ZAKONA O PRAVIMA NACIONALNIH MANJINA

Zaπtita prava i poticanje pozitivnihvrijednosti nacionalnih manjina

IHS22. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

pobrajanje nacionalnih manjina pro-pisuju da i druge skupine hrvatskihdræavljana mogu biti utvrene naci-onalnim manjinama, nuæno je pro-pisati pod kojim Êe to uvjetima nekaskupina hrvatskih dræavljana moÊibiti (dopunom Ustavnog zakona)odreena nacionalnom manjinom.

Tu spada i prijedlog Odbora zaUstav, Poslovnik i politiËki sustav,Odbora za zakonodavstvo i Odbora zalokalnu i podruËnu (regionalnu)samouprave da se (u Ëlanku 3. doda-vanjem stavka 2.) odrede nacionalnemanjine u Republici Hrvatskoj, izrazloga prikazanih u obrazloæenju oveodredbe.

Takoer i prijedlog Odbora za Us-tav, Poslovnik i politiËki sustav,Odbora za zakonodavstvo i Odbora zalokalnu i podruËnu (regionalnu)samoupravu o normativnom izriËajuodredbe Ëlanka 17. kojom se ureujepravo na zastupljenost u Hrvatskomsaboru pripadnika nacionalnih manji-na, veÊ je ovo pitanje ureeno naranije prikazan naËin.

ShvaÊanje da je odredba Ëlanka 19.(u Prijedlogu Ustavnog zakona to jebila odredba Ëlanka 20.) da je ”pov-lastica zastupljenosti u tijelima dræav-ne uprave, pravosudnim tijelima,izvrπnim tijelima i tijelima upravegradova, opÊine i æupanija.......u su-protnosti s Ëlankom 44. UstavaRepublike Hrvatske koji izrijekompropisuje da svaki dræavljanin Repu-blike Hrvatske neovisno o svomnacionalnom podrijetlu ima pravo podjednakim uvjetima sudjelovati u oba-vljanju javnih poslova i biti primljenu javne sluæbe.” nije prihvaÊeno.Naime, Ustav Republike Hrvatskeodredbom Ëlanka 16. omoguÊava da seslobode i prava (dakle i pravo izËlanka 44. Ustava) mogu ograniËitizakonom da bi se zaπtitile slobode iprava drugih ljudi, te pravni poredak,javni moral i zdravlje. Odredba Ëlanka19. omoguÊuje i πtiti pravo pripa-dnika nacionalnih manjina na dostu-pnost odreenim poloæajima iposlovima.

Predlagatelj nije uvaæio ni prijedlogda se sukladno pravu na zastupljenostpripadnika nacionalnih manjina upredstavniËkim tijelima jedinicasamouprave prema odredbi Ëlanka18., odgovarajuÊe propiπe (i) za Hrvateu jedinicama samouprave u kojima uukupnom stanovniπtvu sudjeluju smanje od 50%. Ustavnim zakonom izËlanka 15. stavak 2. Ustava RepublikeHrvatske mogu se ureivati samoprava i slobode pripadnika nacio-

nalnih manjina, njihova zaπtita, aHrvati nigdje u Republici Hrvatskoj,pa ni na podruËjima jedinica lokalnesamouprave u kojima Ëine manjinu uodnosu na ostalo stanovniπtvo, nisunacionalna manjina u smislu UstavaRepublike Hrvatske, ovog Ustavnogzakona ili bilo kojeg drugog posebnogzakona. Ureivanje zastupljenostipripadnika hrvatskog naroda u onimjedinicama lokalne samouprave ukojima Ëine manjinu stanovniπtvamoæe se urediti posebnim zakonom.To je de lege lata Zakon o izboruËlanova predstavniËkih tijela jedinicalokalne i podruËne (regionalne) samo-uprave, pri Ëem predlagatelj Ustavnogzakona ocjenjuje da Êe postojeÊuodredbu Ëlanka 9. stavak 2. togaZakona trebati urediti potpunije ipreciznije nego πto je to sada sluËaj.

Nije uvaæena ni primjedba da seodredbom Ëlanka 19. ne ureujepitanje koje je bilo ureeno odredbomËlanka 19. stavka 7. Prijedloga Ustav-nog zakona, ali je sukladno primjedbiizvrπen popravak ove odredbe.Stipulacija ranije odredbe popravljenaje, kako bi se iskljuËio opravdanprigovor da se u jedinicama samo-uprave u kojima pripadnici naci-onalnih manjina Ëine veÊinustanovniπtva, pa se moæe oËekivati daÊe Ëiniti i veÊinu Ëlanova predstav-niËkog tijela, voljom takovog pred-stavniËkog tijela statutom jedinicepoveÊa broj Ëlanova predstavniËkogtijela u korist pripadnika nacionalnemanjine ili nacionalnih manjina a naπtetu pripadnika hrvatskog naroda.

U tu skupinu spada i prijedlogOdbora za Ustav, Poslovnik i politiËkisustav, Odbora za zakonodavstvo,Odbora za lokalnu i podruËnu (regi-onalnu) samoupravu da se u odredbiËlanka 15. (u Prijedlogu Ustavnogzakona to je bila odredba Ëlanka 16.)briπu rijeËi ”osobito kroz programejavnih ustanova koje obavljajudjelatnost proizvodnje i emitiranjaradijskog i/ili televizijskog programa,osobito djece i mladeæi kroz sadræajodgojnog i obrazovnog rada i obveznei izborne predmete obrazovanja”. Ocje-njuje se da osobito programi javnihustanova koje obavljaju djelatnostproizvodnje i emitiranja radijskog i/ilitelevizijskog programa namijenjenidjeci i mladeæi, i odgojni i obrazovnirad i uvoenje izbornih predmetaobrazovanja najviπe mogu pridonijetitemeljnom opredjeljenju Ustavnogzakona izraæenom u odredbi njegovogËlanka 1.

RADNA TIJELA

Donoπenje predloæenog Ustavnogzakona predloæili su ooddbboorrii zzaa UUssttaavv,,PPoosslloovvnniikk ii ppoolliittiiËËkkii ssuussttaavv,, zzaazzaakkoonnooddaavvssttvvoo te zzaa lljjuuddsskkaa pprraavvaa iipprraavvaa nnaacciioonnaallnniihh mmaannjjiinnaa..

AMANDMANI

Najviπe amandmana bilo jenomotehniËke naravi

OOddbboorr zzaa UUssttaavv,, PPoosslloovvnniikk ii ppoollii--ttiiËËkkii ssuussttaavv podnio jer devetamandmana. Svi su nomotehniËkenaravi s ciljem usklaenja Ustavnogzakona s Ustavom Republike Hrvat-ske.

Ukupno sedam amandmana podnioje OOddbboorr zzaa lljjuuddsskkaa pprraavvaa ii pprraavvaannaacciioonnaallnniihh mmaannjjiinnaa.. Prvi se odnosiona definiranje odredbe koja govori otome da nastavu na jeziku i pismunacionalne manjine provode nastav-nici iz reda nacionalne manjine. Istimamandmanom odredilo bi se omo-guÊavanje uËenja jezika i pismanacionalne manjine uËenicimaustanove na hrvatskom jeziku. Potomje, slijedeÊim amandmanom, predlo-æeno da se pripadnicima nacionalnihmanjina uz osnivanje muzejskihomoguÊi i osnivanje arhivskih usta-nova. TreÊim amandmanom odredilobi se osiguravanje sredstava u prora-Ëunima jedinica lokalne samoupraveza sufinanciranje programa lokalnihi regionalnih radio i televizijskihpostaja namijenjenih nacionalnimmanjinama prema kriterijima Vlade ina prijedlog Savjeta za nacionalnemanjine. »etvrti amandman se odno-sio na zastupljenost manjina u Hrvat-skom saboru. »lanak je preformuliranna naËin da je pojednostavljen ikonkretizira Ustavnu odredbu upogledu steËenih prava zastupljenostimanjina u Saboru. Odbor je potompredloæio i dodavanje novog stavkakoji bi jedinicama lokalne samo-uprave omoguÊio da svojim opÊimaktima urede naËin ostvarivanja pra-va manjinske samouprave. U πestomamandmanu Odbor je predloæio da seobavijesti o odluci Ministarstva nadle-ænog za poslove uprave gledeustavnosti opÊeg akta jedinica lokalnesamouprave dostave i Savjetu zanacionalne manjina i manjinskojsamoupravi. Posljednjim amandma-nom predloæeno je da se predstav-niËko tijelo jedinica lokalne samo-

BROJ353

4

uprave popuni odgovarajuÊim brojemËlanova predstavnika manjina najka-snije u roku od 90 dana od danastupanja na snagu ovog Ustavnogzakona.

©est amandmana podnio je i KKlluubbzzaassttuuppnniikkaa nnaacciioonnaallnniihh mmaannjjiinnaa. Prvise odnosio na dodavanje odredbekojom se definira temelj na kojem sezasnivaju prava nacionalnih manjinau Hrvatskoj buduÊi da se sliËna iliistovjetna odredba nalazi i u Ustav-nom zakonu o ljudskim pravima islobodama i o pravima etniËkih inacionalnih zajednica ili manjina uRepublici Hrvatskoj. Drugim aman-dmanom definira se uloga Savjeta zanacionalne manjine te njegovasuradnja s meunarodnim organi-zacijama i tijelima matiËnih dræavapripadnika nacionalnih manjina uRH. SlijedeÊim amandmanom odreenje sastav Savjeta za nacionalne manji-ne. Potom se predlaæe osiguranjeprava i obveza Hrvatskog sabora danadzire rad Vlade i drugih nositeljajavnih duænosti kada je u pitanjuproblematika koja se ureuje ovimUstavnim zakonom. Amandmanom jepredloæeno i da se u roku od 90 danaod stupanja na snagu ovog ZakonapredstavniËka tijela jedinica lokalnesamouprave popune odgovarajuÊimbrojem pripadnika nacionalnih manji-na. U svezi a tim zadnji amandmanodnosio se na imenovanje ËlanovaSavjeta za nacionalne manjine tepredsjednika i potpredsjednika uroku od 90 dana od dana stupanjaUstavnog zakona na snagu, dok Êe dotada njegove poslove vrπiti Vlada.

Podnositelj Ëetiriju amandmana bilaje Vlada Republike Hrvatske. Kaoprvo, odreeno je da pripadnici svakenacionalne manjine imaju pravoosnivanja manjinske samouprave akoispunjavaju uvjete u pogledu brojapripadnika. Dodana je i odredbaprema kojoj za svoje obveze manjin-ska samouprava dogovara cjelokup-nom imovinom. Precizno su propisanei moguÊnosti osnivanja koordinacijemanjinskih samouprava. Aman-dmanom Vlade omoguÊeno je potomda se u propisanom roku izaberupripadnici nacionalnih manjina upredstavniËka tijela jedinica lokalnesamouprave kojima je mandat utijeku.

Dva amandmana podnio je KKlluubbzzaassttuuppnniikkaa LLiibbeerraallnnee ssttrraannkkee.. Prviamandman regulirao je pitanje akatakoja donese predstavniËko tijelo, amanjinska samouprava smatra danjihova prava nisu u potpunosti zaπti-

Êena. OmoguÊilo bi se vraÊanje takvogakta predstavniËkom tijelu koje gatada ponovno moæe donijeti jedinoveÊinom svih zastupnika. Predloæenoje i brisanje Ëlanka 36. s obra-zloæenjem da nije u skladu s Ustavomi Ustavnim zakonom o Ustavnomsudu. »lanak govori o nadzoru uprovedbi ovog Ustavnog zakona,odnosno podnoπenje tuæbe Ustavnomsudu.

Dvadeset i dva amandmana pod-nijeli su potom kklluubboovvii zzaassttuuppnniikkaaDDCC--aa,, HHDDZZ--aa,, HHSSLLSS--aa,, HHSSSS--aa,, HHNNSS--PPGGSS--SSGGHHSS--aa,, HHBB--aa,, LLSS--aa,, LLiibbrree,,nnaacciioonnaallnniihh mmaannjjiinnaa ii SSDDPP--aa.. Sviamandmani su jeziËne, odnosnomnomotehniËke naravi.KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa HHBB--aa ii HHSSPP--HHKKDDUU--aa

predloæio je brisanje odredbe premakojoj bi pripadnici nacionalnih manji-na imali moguÊnost samostalnoutvrivati svoje praznike. Drugimamandmanom istih podnositeljabrisao bi se Ëlanak 20. kojim se osigu-rava mjesto manjinskom pripadnikuu izvrπnoj vlasti bez obzira narezultate izbora. Predloæeno je ibrisanje Ëlanka 19. »lanak naimepropisuje da jedinice lokalne samo-uprave mogu odrediti da u njihovimpredstavniËkim tijelima bude veÊi brojpripadnika nacionalnih manjine negoπto proizlazi iz njihova udjela uukupnom stanovniπtvu jedinice.

ZajedniËka dva amandmana pod-nijeli su kklluubboovvii zzaassttuuppnniikkaa HHSSSS--aa,,SSDDPP--aa ii HHNNSS,, PPDDSS ii SSBBHHSS--aa.. Predloæilisu mijenjanje naziva te bi se Ustavnizakon zvao: ”Ustavni zakon o ljud-skim pravima i pravima nacionalnihmanjina”. Drugi amandman nado-punio bi Ustavni zakon za dva Ëlankakoji bi postali prvi i drugi. Prvi bisadræavao temeljne odredbe o ljud-skim pravima sadræane u Ustavu, dokbi drugi Ëlanak propisivao da Repu-blika Hrvatska priznaje i πtiti svaostala prava predviena u meu-narodnim dokumentima bez bilokakve diskriminacije. Time bi se,smatraju podnositelji amandmana,Hrvatska s pravom mogla nazvati”pravnom dræavom”.

KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa IIDDSS--aa je svojimamandmanom predloæio jamËenje”pozitivne diskriminacije, tj. pravo nadvostruki glas, opÊe biraËko pravo iizbor manjinskih zastupnika u izbor-nim jedinicama.

Tri amandmana podnijela je iJJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)).. Razlozi su biliusklaenje Ustavnog zakona sUstavom te traæenje radne dozvole i usluËaju gostovanja pjevaËa iz ino-zemstva.

DDaammiirr KKaajjiinn ((IIDDSS)) i dr.sc. FFuurriiooRRaaddiinn ((nneezzaavviissnnii)) podnijeli su aman-dman kojim se predlaæe takvaformulacija odreenih odredbi gledezastupljenosti u Hrvatskom saboru ijedinicama lokalne samouprave kakobi se konkretizirao Ustav i jamËilanacionalnim manjinama veÊ steËenihprava.

AAnnttee BBeelljjoo ((HHDDZZ)) je predloæio da sefiksni broj od pet zastupnika inefiksna kvota od tri zastupnika trebapromijeniti ukoliko se smanji ukupanbroj zastupnika u Hrvatskom saboru.

RASPRAVA

Rasprava o ovom Zakonu zapoËelaje stankom koju je zatraæio, na poticajklubova zastupnika mr.sc. MMaattooAArrlloovviiÊÊ ((SSDDPP)),, kako bi se kluboviusuglasili oko jednog spornogamandmana.

Velik iskorak u buduÊnost

Nakon stanke uvodno je govoriopotpredsjednik Vlade dr.sc. GGoorraannGGrraanniiÊÊ.. Rekao je da taj Ustavni Zakonpredstavlja ugovor o povjerenju izme-u veÊine prema manjini i manjineprema veÊini. Napomenuo je da jepredlagatelj nakon prvog Ëitanjaprihvatio gotovo sve primjedbe isugestije koje, kaæe, donose daljnjapoboljπanja ovog Zakona i novukvalitetu. Predloæio je potom zastu-pnicima da ga prihvate Ëime Êe bitinapravljen veliko iskorak ubuduÊnost.

U ime Odbora za Ustav, Poslovnik ipolitiËki sustav govorio je predsjednikOdbora mr.sc. MMaattoo AArrlloovviiÊÊ.. Istaknuoje stav Odbora kako u Ustavnomzakonu o pravima nacionalnih manji-na nije na razvidan naËin ureenodnos manjinske samouprave i vijeÊamanjinske samouprave, registra ma-njinske samouprave i koordinacijamanjinske samouprave u æupaniji,gradu i opÊini. Takoer, kaæe, nijevidljivo da li svaka nacionalna ma-njina ima pravo ostvariti svojumanjinsku samoupravu ili sve naci-onalne manjine imaju pravo osnovatijednu manjinsku samoupravu na

IHS22. I. 2003.

PRAVA NACIONALNIH MANJINA

BROJ353

5

Ustavni Zakon predstavljaugovor o povjerenju izmeuveÊine prema manjini imanjine prema veÊini.

IHS22. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

razini jedinice lokalne samouprave.BuduÊi da je manjinska samoupravadefinirana kao neprofitna pravnaosoba, Odbor predlaæe da se razmotrimoguÊnost steËaja nad manjinskomsamoupravom zbog eventualne preza-duæenosti, dodao je gospodin ArloviÊ.Potom je zakljuËio kako je Odborjednoglasno odluËio predloæiti dono-πenje ovog Ustavnog zakona. Osvrnuose i na podnesene amandmane rekavπikako su nomotehniËke naravi.

U ime Kluba nacionalnih manjinagovorio je BBoorriissllaavv GGrraalljjuukk ((LLSS)).. Iska-zao je protest zbog toga πto ovu ras-pravu ne prenosi televizija te zatraæiostanku kako bi Klub iznio svojestajaliπte o tome.

Prijedlogu Kluba zastupnika naci-onalnih manjina pridruæili su i ostaliparlamentarni klubovi osim Klubazastupnika LS-a, HB-a i HSP-HKDU-a.

Predsjednik Sabora ZZllaattkkoo TToommËËiiÊÊje napomenuo kako su odgovorniljudi s Hrvatske radiotelevizije Ëuliovu raspravu te da Êe kamere bitiupaljene.

Nakon stanke svi klubovi stranakaiskazali su zadovoljstvo πto je udo-voljeno njihovu zahtjevu te senastavilo s radom.

U ime Odbora za ljudska prava iprava nacionalnih manjina govorio jenjegov predsjednik dr.sc. FFuurriioo RRaaddiinn((nneezzaavviissnnii)).. Uz pojaπnjenje podnese-nih amandmana, napomenuo je kakosu oni podneseni od matiËnog Odborate se nada da Êe stoga imati odreenuteæinu.

Stav Odbora za zakonodavstvo iznioje predsjednik Odbora JJoossiipp LLeekkoo..Naglasio je da Odbor ne podnosiamandmane te da u potpunosti podu-pire donoπenje predloæenog Ustavnogzakona.

U Hrvatskoj je zavladalaantimanjinska panika

Osobno dræim da je ovaj Ustavnizakona mogao biti donesen joπ prijeπest mjeseci da je vladajuÊa koalicijabila spremna u njega prepisatiodredbu iz Ustava o moguÊnostimanjina da imaju dva glasa rekao jeu ime Kluba zastupnika IDS-a DDaammiirrKKaajjiinn ((IIDDSS)).. Zaloæio se i za to damanjinski zastupnici budu biranineposredno, ali i da stranke kojezagovaraju njihovu poziciju ne budukaænjene. Smatra da je Hrvatskaustvari rijeπila svoje manjinsko pita-nje vrlo uËinkovito buduÊi da je brojpripadnika nacionalnih manjina

smanjen sa 900 na 300 tisuÊa. NajveÊiinteres Hrvatske bi, kaæe, trebao bitida se svi njeni graani osjeÊajuslobodno i da mogu nesputano izrazitisvoju nacionalnu pripadnost. Napo-menuo je da je u Istri sedam godinavoena bitka ne samo za talijanskuzajednicu, nego i za priznavanje pravaostalim manjinskim zajednicamazajamËenih Ustavom. Upitao je zaπtose treba plaπiti toga da jedanpodæupan ili potpredsjednik Saborabude pripadnik nacionalne manjine?Istaknuo je kako ne razumije zaπto jeopet u Hrvatskoj zavladala jednaantimanjinska panika koja poprimarazmjere histerije. Za Hrvatsku bi,dodaje, doista bilo tragiËno da pred-stavnici manjina nemaju povjerenje niu jednog zastupnika osim u one svojenacije. Naglasio je potom da manjin-sko pitanje zasluæuje da ga se jednomrijeπi na potpun i korektan naËin usuglasnosti sa samim nacionalnimmanjinama. Probleme bi, smatra,mogao izazvati Ëlanak 18. koji govorio zastupljenosti manjina u pred-stavniËkim tijelima, posebno gledelokalne samouprave. Bit Zakona vidiu izboru manjinskih zastupnika,meutim dræi da bi trebalo govoriti opitanju povjerenja, pitanju povratka,jednakim πansama za sve graane uHrvatskoj i pitanju prevladavanjaosjeÊaja prezira. Navedeni problemirijeπit Êe se tek kada ljudi sami shvateda se moraju izdiÊi iznad pojedinihideologija koje ih dijele, zakljuËio jezastupnik. Dodao je da bi baπ ovimUstavnim zakonom trebalo poslatiporuku Europskoj uniji kako jeHrvatska spremna regulirati nekapitanja bolje nego sama Europskaunija.

Nakon izlaganja predsjednik Sabo-ra ZZllaattkkoo TToommËËiiÊÊ izrekao je zastu-pniku opomenu zbog, kako je rekao,vrijeanja hrvatskog naroda.

U tome πto predsjednik Sabora nijeprekinuo izlaganje gospodina KajinaIIvvoo LLoonnËËaarr ((nneezzaavviissnnii)) vidio je pov-redu Poslovnika.

Za povredu Poslovnika javio sepotom DDaammiirr KKaajjiinn.. Rekao je da jepripadnika nacionalnih manjina sa900 doπlo na 300 tisuÊa, πto je pro-blem o kojem treba svakako neπtoreÊi.

Iz razloga povrede Poslovnika javiose ponovno IIvvoo LLoonnËËaarr,, nakon Ëega jepredsjednik Sabora prihvatio da jepogrijeπio πto ovoga puta nije oduzeorijeË zastupniku.

Optuæba da je Hrvatska na prikri-veni naËin perfidno smanjila broj

pripadnika nacionalnih manjina jeuistinu neprimjerena, rekao jeVVllaaddiimmiirr ©©eekkss ((HHDDZZ))..

Nadovezao se IIvvoo LLoonnËËaarr rekavπikako je izjava da je od 1991. do danasbroj pripadnika nacionalnih manjinasmanjen s 900 na 300 tisuÊa najo-biËnija laæ.

Dr.sc. AAnnttoo KKoovvaaËËeevviiÊÊ ((HHKKDDUU)) jeistaknuo kako Damir Kajin svjesnopodræava kaos u Hrvatskoj te jevelikosrpskom retorikom optuæiohrvatski narod i hrvatsku dræavu.Dodao je da se istovremeno zaboravljakako je Hrvatska uvijek bila toleran-tna prema nacionalnim manjinamakoje su posebice srpska i talijanskavrπile i agresiju na Hrvatsku.

Predsjednik ZZllaattkkoo TToommËËiiÊÊ joπ jejednom pojasnio kako je dao opomenugospodinu Kajinu zbog izlaganja te jezamolio zastupnike da odustanu odispravaka netoËnih navoda i krenudalje s raspravom.

Dr.sc. FFuurriioo RRaaddiinn je ipak napo-menuo kako su Talijani bili saveznicis istomiπljenicima gospodina KovaËe-viÊa.

I IIvvoo LLoonnËËaarr je nastavio ispravcimanavoda rekavπi da nitko nije vrijeaogospodina Kajina nego samo ispra-vljao ono πto je netoËno.

Povredu Poslovnika uvidio je dr.sc.AAnnttoo KKoovvaaËËeevviiÊÊ u tome πto gospodinRadin nije dobio opomenu nakon πtoga je nazvao faπistom.

Ovako vaæna pitanja trebalo birijeπiti referendumom

Bilo bi dobro da se u Hrvatskomsaboru i hrvatskoj javnosti rasprave idonesu rjeπenja za sva pitanja kojaoptereÊuju Hrvatsku na unutarnjem ivanjskopolitiËkom planu, rekao je uime Kluba zastupnika HB-a IIvviiÊÊPPaaππaalliiÊÊ ((HHBB)).. Tu bi, kaæe, trebalo teæitikonsenzusu, a ako ga je nemoguÊepostiÊi koristiti institut referenduma.Smatra da je jedno tako vaæno pitanjei ovaj Ustavni zakon. Dræi dalje kakoono πto se nalazi u njemu nadilaziopÊe prihvaÊene europske standarde,pogotovo, kada je rijeË o zastu-pljenosti manjina u predstavniËkimtijelima. Naglasio je da prema naËelunarodne suverenosti koje je prihva-Êeno u svim demokratskim ustavima,pa i hrvatskom, sva vlast proistjeËe iznaroda i pripada narodu. Narod je,dodaje, u ustavnopravnom smisluukupnost ili zajednica svih slobodnihravnopravnih dræavljana neovisno onacionalnim i ostalim razlikama. Na-

BROJ353

6

rod kao zajednica dræavljana ostva-ruje vlast izborom svojih predstav-nika na temelju opÊeg i jednakogbiraËkog prava, te je posebnopredstavniπtvo nacionalnih manjina uparlamentu suprotno ovim odred-bama, zakljuËio je zastupnik. Dræi da

bi stoga pravo dvostrukog glasabiraËe dijelilo na dva dijela. Sloæio ses time da se manjinama ne dovode upitanja steËena prava, ali da se protiviprijedlogu da se onim manjinama kojebroje viπe od 1,5 posto pripadnika uukupnom stanovniπtvu fiksno osigu-ra tri zastupniËka mjesta. Na krajuizlaganja je iznio stav svog Klubakako Êe glasovati za ovaj Ustavnizakon ukoliko Êe za njega glasovati izastupnici nacionalnih manjina.

Ovim Ustavnim zakonom neÊe semoÊi mijenjati opÊine, nego se dajeuporiπte za nacionalne manjine daodrede svoje praznike, rekao je TTiibboorrSSaannttoo ((LLSS))..

Rasprava pokazuje kako je ovoloπ Ustavni zakon

U ime Kluba zastupnika HSP-a iHKDU-a govorio je tada AAnnttoo ––aappiiÊÊ((HHSSPP)).. Smatra da je danaπnja ras-prava od iznimnog znaËaja za, nesamo manjine u Hrvatskoj, nego i zahrvatski narod i sveukupni poloæajHrvatske prema Meunarodnoj zaje-dnici. Problem manjina je, kaæe,problem koji 12 godina optereÊujehrvatsko druπtvo i hrvatsku politiku.Naglasio je kako je u jednommomentu bio izuzetno zadovoljanprijedlogom o zastupljenosti nacional-nih manjina putem nezavisnih ilistranaËkih lista te da je to smatraoprocesom koji Êe Hrvatsku odvesti ugraansko druπtvo. PraktiËki, dodaoje, kasnije se sve svelo na trgovinu doklijentelizma kako bi se nekimljudima osigurala zastupljenost uHrvatskom saboru. Za dosadaπnjaizlaganja pojedinih zastupnika, jerekao da su pokuπaji umjetnogstvaranja slike o Hrvatskoj koja nepostoji. Istaknuo je potom da sunacionalne manjine u Hrvatskoj bile

taoci elite jedna manjine koja se nemoæe pomiriti s time da viπe nijepolitiËki narod. Upitnim je ocijenio dastranke mogu predlagati svoje listekandidata ako su manjina, jer nisupolitiËka manjina. Ako teæimo gra-anskoj dræavi u kojoj vrijedi jedanËovjek, jedan glas, onda se svimoramo boriti za hrvatske nacionalneinterese i biti zastupnici hrvatskepolitike, konstatirao je gospodin–apiÊ. Dræi da tijek rasprave pokazujekako je ovo loπ Ustavni zakon. Tu seosvrnuo na primjer da jedinice lokal-ne samouprave mogu izabrati veÊibroj pripadnika nacionalnih manjinau svoja predstavniËka tijela nego πtoje njihova zastupljenost. To je, kaæe,nadzastupljenost i nije mu jasno kakose to uopÊe moglo pojaviti u ovommaterijalu. Misli da su neke stvaripretjerane, to viπe πto je dosadaπnjapraksa glede nacionalnih manjinabila vrhunac. Smatra dalje da udræavotvornom smislu nije hrvatskiorijentirano sluæiti se ucjenama ipolitiËkim pritiscima spram Vlade iSabora na naËin izmiπljanja ugro-æenosti i nedostatka prava. Takvo πtone moæemo podræati i kako sada stvaristoje, ukoliko se ne usvoje ni naπiamandmani, naπ Klub neÊe podræatiovaj Ustavni zakon, zakljuËio jezastupnik.

TTiibboorr SSaannttoo je ispravio i objasniokako se Ëlanak 31. ovog Ustavnogzakona odnosi iskljuËivo na praznikenacionalnih manjina na πto neÊeobvezivati veÊinski narod.

Krajnje je vrijeme da svipoËnemo sudjelovati u uËenjugraanskih vrlina

Imam veliko zadovoljstvo kao libe-ral govoriti o temi manjinskih pravakoja je liberalna tema, rekao je u imeKluba zastupnika LS-a dr.sc. ZZllaattkkooKKrraammaarriiÊÊ ((LLSS)).. Naglasio je kako je biomiπljenja da su u Hrvatskoj boljapolitiËka vremena te da to viπe nijetabu tema. Smatra da javnost doistaoËekuje od Sabora da donese Ustavnizakon koji Êe biti na ponos svih nas.Dodao je kako je krajnje vrijeme dasvi poËnemo sudjelovati u uËenjugraanskih vrlina πto je obveza akoæelimo stvarati ozraËje æivljenja uliberalnom druπtvu. Jedan od mogu-Ênosti je upravo i ta nesretnapozitivna diskriminacija, konstatiraoje, dodavπi kako se ta priËa puno boljerjeπava ostavljanjem moguÊnosti da

graanin dobije jedan glasaËki listiÊte da sam odluËuje kojoj Êe stranci iliudruzi nacionalnih manjina dati glas.Kritiku je uputio spram definicijenacionalne manjine rekavπi kako tomoæe postati sporno politiËko pitanjete da dræavna vlast ne bi smjelaodreivati tko se smatra pripadnikommanjinske skupine. ZakljuËio je da bitrebalo malo viπe napora da se tadefinicija dovede svojoj svrsi. Pred-loæio je da se odredi da su nacionalneetniËke manjine svake skupinenaroda Ëiji su Ëlanovi hrvatskidræavljani koji na podruËju RepublikeHrvatske æive autohtono 100 godinate koje su u odnosu na stanovniπtvodræave u brojËanoj manjini a odostalog dijela stanovniπtva razlikujuse vlastitom jeziku, kulturi i tradicijiuz istovremeno izraæavanje svijesti ozajedniËkoj pripadnosti koja jeusmjerena na oËuvanje prethodnonavedenih vrijednosti te na izra-æavanje i zaπtitu interesa povijesnonastalih zajednica. Ukazao je i nauvoenje instituta manjinske samo-uprave na lokalnim razinama, rekavπida u situaciji kada se u Hrvatskojuvodi manjinska samouprava nalokalnim razinama postaje bespred-metnim sustav zajamËenih mjesta zanacionalne manjine u predstavniËkimtijelima jedinica lokalne samouprave.Manjinska samouprava je, kaæe, svo-jevrsno kvazi predstavniËko tijelonacionalnih manjina πto znaËi da Êese u jedinicama lokalne samoupraveodræavati dvije vrste izbora. To znaËi,zakljuËuje da Êe s jedne straneizabrani predstavnici nacionalnihmanjina imati status opÊih vijeÊnikaa s druge strane poseban status imatÊe predstavnici manjina izabrani naizborima za manjine. Dræi da ukolikobi se htjela u cijelosti ostvariti svrhamanjinske samouprave, trebalo biuvesti suspenzivni veto protiv opÊihakata predstavniËkih tijela opÊine,grada i æupanije ako tim aktom nisuzaπtiÊena njihova prava. Time bi se ucijelosti ostvarila svrha manjinskesamouprave na lokalnim razinama tebi se pojaËao neposredni utjecaj naci-onalnih manjina na opÊe aktepredstavniËkih tijela opÊina i gra-dova, smatra gospodin KramariÊ.Pojasnio je potom da ustavnu tuæbumoæe podnijeti samo fiziËka i pravnaosoba nekako se ona ne moæe podnijetiu ime treÊih osoba, a upravo se to,kaæe, potkralo u ovom Ustavnomzakonu. Zamjerio je i odredbi Ëlanka

IHS22. I. 2003.

PRAVA NACIONALNIH MANJINA

BROJ353

7

Ono πto se nalazi u ovomUstavnom zakonu nadilaziopÊe prihvaÊene europskestandarde, pogotovo kada jerijeË o zastupljenosti manjinau predstavniËkim tijelima.

IHS22. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

20. koja, po njegovom miπljenju, omo-guÊuje pripadnicima nacionalnihmanjina zapoπljavanje samo zato πtosu pripadnici manjine, rekavπi kakoto diskriminira veÊinu. Volio bi da seprihvate prijedlozi koje je iznio kojimaÊe smatra ovaj Ustavni zakon bitidotjeran. Tek tada njegov Klubzastupnika dati Êe glas za njegazakljuËio je.

Problem je u provedbi ovogUstavnog zakona

Svjesni smo da je poloæaj i zaπtitamanjina jedno od srediπnjih pitanjapolitiËkog djelovanja Hrvatske ali injenog poloæaja u Meunarodnojzajednici, istaknula je u ime Klubazastupnika DC-a VVeessnnaa ©©kkaarree--OOææbboolltt((DDCC)).. Predloæeni Ustavni zakon dræinajdemokratiËnijim u Europi no,problem vidi u njegovoj provedbi. Za-konski, naglasila je, manjine su i dosada imale zagarantirana mjesta uSaboru ali nije postojala politiËkavolja da se ostvare sva ostala zagaran-tirana prava osobito kulturna i jeziËnaautonomija. Europsku uniju ne zani-maju subjektivna objaπnjenja iopravdanja veÊ zahtijeva od nasnajviπe standarde koje neke dræaveEU-a ni same ne æele uvesti u svojezakone, dodala je zastupnica. »ini jojse da uvoenje manjinske samo-uprave predstavlja jedan od temeljnihpreduvjeta za provoenje pravamanjina. Meutim, kaæe, Klub zastu-pnika DC-a ne podræava pravodvostrukog glasa i dræi da pozitivnadiskriminacija sada nije potrebna jeru Saboru veÊ i danas sjede pred-stavnici nacionalnih manjina koji suujedno i Ëlanovi stranaka. Suglasilase s amandmanom da se u Sabor biranajmanje 5 a najviπe 8 pripadnikanacionalnih manjina dodavπi daukoliko ne bude velikih odstupanja odonoga πto se veÊ usuglasilo DC Êeglasovati za ovaj Ustavni zakon.

Jedna od najveÊih kvalitetaUstavnog zakona jezastupljenost manjina upredstavniËkim tijelima jedinicalokalne samouprave

U ime Kluba zastupnika nacio-nalnih manjina govorio je BBoorriissllaavvGGrraalljjuukk ((LLSS)).. Rekao je kako je uvjerenda svi zastupnici dijele njegovo mi-πljenje da su se zastupnici nacionalnihmanjina u Saboru zalagali u traæenjunajboljih rjeπenja savjesno i odgo-

vorno imajuÊi u vidu implementacijuæivotnog funkcioniranja pretoËenihodredbi za one kojih se taj zakonnajviπe tiËe. Cijeni doprinos zastu-pnika svih parlamentarnih stranakakoji su u procesu traæenja i davanjaprijedloga za najbolja rjeπenja ovogZakona vaænog za one kojima jeprvenstveno namijenjen. Smatra da jeto Zakon koji doprinosi europskomdignitetu demokratske Hrvatske isvih njenih graana. Naglasio je dapotpuna moguÊnost za jednakimuæivanjem ljudskih prava i osoba kojepripadaju manjinama podrazu-mijevaju njihovo uËinkovito sudjelo-vanje u postupku donoπenja odluka,osobito onih koje se na njih odnose.Nada se da dijeli uvjerenje s velikomveÊinom javnosti da ovaj Ustavnizakon nudi ohrabrujuÊi doprinosjavnoj afirmaciji manjinskih vrijed-nosti s ciljem ne samo uvaæavanjalegitimnih i moralnih prava nego izaustavljanja asimilacijskog procesa

kojeg smo svi svjedoci. Dodao je da suzastupnici Kluba nacionalnih manjinauloæili poseban napor da se uzzadræavanje postojeÊih pet zastupnikabroj zastupnika nacionalnih manjinapoveÊa kako u korist najbrojnijesrpske manjine, tako i manjina. Dræito velikim iskorakom u odnosu nadosadaπnje stanje. Jednu od najveÊihkvaliteta ovog Ustavnog zakona vidiu primjeni odredbi o zastupljenostinacionalnih manjina u predstav-niËkim tijelima jedinica lokalneuprave i samouprave. Smatra dalje dase osnivanjem Savjeta za nacionalnemanjine daje puna afirmacija svimnacionalnim manjinama da prekosvojih predstavnika predlaæu, ureujui rjeπavaju pitanja u svezi s ostva-rivanjem i zaπtitom prava i slobodanacionalnih manjina suraujuÊi sdræavnim tijelima, tijelima jedinicalokalne samouprave, vijeÊima i pred-stavnicima nacionalnih manjina. UzprihvaÊanje odreenih amandman-skih korekcija uvjereni smo u visokui kvalitetnu ulogu ovog dræavnogmanjinskog tijela, konstatirao jezastupnik. Uvjeren je da Êe velikaveÊina zastupnika podræati donoπenjeovog ustavnog zakona, a Klubnacionalnih manjina, kaæe, u tom Êepravcu dati svoj doprinos.

Manjine se odræale u selima iruralnom okruæenju

U ime Kluba zastupnika HNS-a,PGS-a i SBHS-a govorio je DDaammiirr JJuurriiÊÊnaglasivπi da pozdravlja donoπenjeUstavnog zakona o pravima nacio-nalnih manjina Ëime Hrvatska dobivaπansu za ispunjenje joπ jednog oduvjeta odreenog Sporazumom ostabilizaciji i pridruæivanju. Ujedno setime rjeπava vrlo vaæno unutarnjepolitiËko pitanje.

Dodao je da su manjine nus proi-zvod nastanka nacionalne dræave.Usporedio je njihov nestanak sazaπtitom okoliπa i prirode pred napre-tkom globalizacije ”jer po cijelojEuropi manjine postupno ali neu-mitno nestaju radi globalizacijskogprocesa.”

Stoga nije ni Ëudno da su semanjine odræale u selima i ruralnomokruæenju koje se sada urbanizira iviπe se ne moæe odræati na takavnaËin. Tim procesima dolazi dourbanizacije, gubljenja jezika i obiËajapa i nestajanja bogatstva jedne dr-æave.

Naime, u 20. stoljeÊu pojavila setendencija nestanka manjina, nestan-ka Æidova tijekom Drugoga svjetskograta, uniπtenja od ustaπkog reæima injemaËkog okupatora. Zatim, protje-

BROJ353

8

UËinak 20. stoljeÊa nije biopovoljan za manjine. Time jeizgubljeno jeziËno bogatstvo,spone s nekim europskimzemljama a i odreeni brojstruËnjaka.

Hrvatska ima intenciju daovim zakonom postaneotvorena i tolerantna zemljaprema manjinama te dapostoji otvorena komunikacijaizmeu veÊine i manjine. Dase zakonom rjeπava i politiËkareprezentacija manjinaobjasnio je bugarskimprimjerom i strankom turskemanjine koja je kljuËna zaopstanak vladajuÊe veÊine uBugarskoj.

Ovo je Zakon koji doprinosieuropskom dignitetudemokratske Hrvatske i svihnjenih graana.

rivanja Nijemaca, Talijana. ”Zapravo,uËinak 20. stoljeÊa nije bio povoljanza manjine”. Time je izgubljenojeziËno bogatstvo, spone s nekimeuropskim zemljama a i odreeni brojstruËnjaka.

Hrvatska ima intenciju da ovimzakonom postane otvorena i tole-rantna zemlja prema manjinama te dapostoji otvorena komunikacija izmeuveÊine i manjine. Da se zakonomrjeπava i politiËka reprezentacijamanjina objasnio je bugarskim pri-mjerom i stranke turske manjine kojaje kljuËna za opstanak vladajuÊeveÊine u Bugarskoj.

Kao bitno istaknuo je oËuvanjekomunikacijskog prostora izmeuveÊine i manjine te oËuvanje kultur-nih specifiËnosti.

TTiibboorr SSaannttoo,, dr.med, javio se zaispravak netoËnog navoda da suteænje za oËuvanjem manjinske pripa-dnosti karakteristiËne samo zaruralna podruËja. Teænja za oËu-vanjem manjinskog identiteta inasljea sve viπe jaËaju u gradovimakako u susjednim dræavama tako i uHrvatskoj. Primjerice u gradovimaduæ jadranske obale kada se govori omaarskoj manjini.

Hrvatska napredna u zaπtitiprava manjina

U ime Kluba zastupnika HSLS-agovorila je JJaaddrraannkkaa KKaattaarriinnËËiiÊÊ--©©kkrrlljjnaglasivπi da HSLS podræava Ustavnizakon podsjetivπi da je HSLS u prvomËitanju podræao Prijedlog, no tada jena zahtjev Kluba zastupnika naci-onalnih manjina usvojeno da se s tadapredvienog hitnog postupka skineprijedlog. HSLS je smatrao da ne bibilo dobro da se Ustavni zakon donesebez suglasnosti predstavnika manji-na.

O znaËaju zakona govori Ëlanak 15.Ustava RH da se radi o postupku zadonoπenje organskih zakona stoga jenuæno da se on donese konsenzusomsvih parlamentarnih stranaka te se nesmije donijeti bez suglasnosti onih nakoje se odnosi.

Usvajanjem zakona ispunjava sejedna od najvaænijih meunarodnihobveza RH. No, HSLS upozorava da bise trebali osloboditi pritiska meu-narodne zajednice jer se ovaj zakondonosi zbog hrvatskih graana iafirmacije i prava nacionalnih manji-na u RH.

Smatra da nije dobro πto je urazdoblju od prvog Ëitanja naovamo

nedostajalo strpljenja u voenju javnepolemike koja se vodila na granicamameusobne iskljuËivosti.

Izrazila je zadovoljstvo zbog razgo-vora voenih u Parlamentu i s pred-stavnicima nacionalnih manjina radipostizanja konsenzusa.

Manjine u Hrvatskoj i hrvatskamanjina u susjednim zemljama naj-ËeπÊe su organska veza s drugimnarodima. Nakon gorkog iskustva 20.stoljeÊa shvaÊeno je da manjine uEuropi posebno u podruËjima Srednjei IstoËne Europe mogu biti izvornestabilnosti, sukoba i krize desta-bilizacije dræava i cijelih regija.

Takvo iskustvo traæi od vlada idræava da otkloni Ëinitelje nesta-bilnosti stoga treba razviti pravnuregulativu koja Êe odnos veÊine imanjine definirati kroz Ëinjenicu dasu manjine bogatstvo kojima trebajamËiti zaπtitu.

U Europi su poznati razni meha-nizmi zaπtite nacionalnih manjina. Odpersonalne autonomije preko kul-turne do teritorijalne. Kao uspjeπnimodeli rjeπavanja manjinskog pitanjasu pravno reguliran poloæaj ©veanau Finskoj ili Juænotirolskih Nijemacau Italiji ili Danci u NjemaËkoj iNijemci u Danskoj πto je rijeπenobilateralnim sporazumom dviju ze-malja koje primjenjuju model kul-turne autonomije.

Objasnila je da centralizirane dr-æave u pravilu imaju problema smanjinskim i regionalistiËkim zahtje-vima pa se prije svega susreÊu s ma-njinskim i regionalistiËkim zahtje-vima za visokim stupnjem autonomijepa do otcjepljenja.

I na te dezintegracijske procese i uEuropi se uvijek odgovaralo pa imamoprimjer Italije, ©panjolske koje susvojim regijama dale Statut o lokalnojsmoupravi preko Statuta o autonomijiili Statuta o visokoj autonomiji kaoπto ima ju ©panjolska i Belgija.

Jedan od kljuËnih dokumenata zarjeπavanje meunacionalnih odnosa uEuropi je Okvirna konvencija o zaπtitiprava nacionalnih manjina. Hrvatskisabor donio ju je 19. rujna 1997.godine. Ustavni zakon preuzimarjeπenja iz te Okvirne konvencije.

Osnivanje Savjeta za nacionalnemanjine i uvoenje manjinskesamouprave

Ustvrdila je da RH ima u odnosu ina druge zemlje duge demokratsketradicije i Ëlanice EU zakonodavnistandard manjinskih prava koji jeiznad tih zemalja. Tu su odredbeizmijenjenog Ustava RH, Zakona ouporabi jezika i pisma nacionalnihmanjina, Zakon o odgoju i obra-zovanju na jeziku i pismu nacionalnihmanjina te Ustavni zakon o pravimanacionalnih manjina.

HSLS podræava osnivanje Savjeta zanacionalne manjine i uvoenje ma-njinske samouprave. Napomenula jeda HSLS smatra da Êe se s obzirom napitanje zastupljenosti predstavnikamanjina u Saboru i neÊe moÊi dru-gaËije rijeπiti nego kompromisom tepodræava Ëlanak 17. Zakona.

IstiËe da se broj zastupnika manjinapoveÊa sa 5 na 8, da se manjinamatreba omoguÊiti da same biraju svogpredstavnika te smatra prihvatljivimsvako rjeπenje prihvatljivo i za pred-stavnike nacionalnih manjina.

HSLS-u Êe biti prihvatljivo svakorjeπenje koje bude prihvatljivo pred-stavnicima nacionalnih manjina.HSLS ne podræava naËela pozitivnediskriminacije ukoliko bi se onorazumjelo iskljuËivo kao pravo dvo-strukog glasa. HSLS smatra da jepozitivna diskriminacija veÊ i osi-gurana ponuenim rjeπenjem s obzi-rom na to da se daje moguÊnostposebnog izbora predstavnika ma-njina s obzirom na to da je zaga-rantirano najmanje 5 zastupnika, asada se predlaæe kao konaËno rjeπenje

IHS22. I. 2003.

PRAVA NACIONALNIH MANJINA

BROJ353

9

Usvajanjem zakona ispunjavase jedna od najvaænijihmeunarodnih obveza RH.No, HSLS upozorava da bismose trebali osloboditi pritiskameunarodne zajednice jer seovaj zakon donosi zboghrvatskih graana i afirmacijeprava nacionalnih manjina uRH.

HSLS ne podræava naËelopozitivne diskriminacijeukoliko bi se ono razumjeloiskljuËivo kao pravodvostrukog glasa. HSLSsmatra da je pozitivnadiskriminacija veÊ osigurana iponuenim rjeπenjem.

IHS22. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

gornja granica od ukupno 8 zastu-pnika.

HSLS se slaæe da ako nema gornjegranice da se nikako ne ide ispodsteËenih prava, toËnije da se onamoraju zadræati i otvoriti vrata da uperspektivi budu i veÊa. Ujedno jegovoreÊi o razini zaπtite prava naci-onalnih manjina navela stanoviteprobleme Slovenaca i Hrvata u Trstu.

Savjetuje da u javnoj debati o ovompitanju treba biti dobronamjeran,realan i bez pretjerivanja. To je ujednopreduvjet pravog suæivota kojeg æeli imanjina i veÊinski narod u svakojzemlji πto mora biti ideja vodilja uHrvatskoj.

Briga o pravima manjina upoËecima samostalnosti RH

U ime Kluba zastupnika HSS-agovorio je LLuukkaa TTrrccoonniiÊÊ.. Zadovoljannedramatiziranom atmosferom ra-sprave ustvrdio je da je RH jedna odrijetkih zemalja Europe koja kon-stantno dræi visoke standarde u zaπtitiprava nacionalnih manjina, a da nitijednog trenutka ne dolaze u pitanjenjihova steËena prava.

Zanima ga kome je onda u interesuda ovaj red stvari na neobiËan naËinpokuπava promijeniti πto je protivinteresa manjina. ”Od tih sitnih dija-bolusa, odvjetnika manjina viπe πtetenego koristi.”

Hrvatska je veÊ na putu premasvojoj samostalnosti vodila brigu ozaπtiti ljudskih prava i prava naci-onalnih manjina na najviπem nivoupoËev od dokumenta u veljaËi 1991. uRezoluciji o prihvaÊanju postupka zarazdruæivanje.

Slijedi dokument iz svibnja istegodine - Ustavna odluka o suverenostii samostalnosti, potom je Sabor ulistopadu iste godine prihvaÊujuÊipreporuke Haaπke konferencije oJugoslaviji donio definitivnu odlukuo suverenosti i samostalnosti. A 1992.godine donijet je Ustavni zakon o

ljudskim pravima i pravima etniËkihzajednica.

Pozvao je zastupnike da slijede putkoji je ucrtan bez iËijeg vanjskogutjecaja. Podsjetio je da je nedavnodonijet Zakon o odgoju i obrazovanjuna jeziku i pismu, Zakon o uporabijezika i pisma manjina te da se tizakoni primjenjuju u praksi. Mnogasu pitanja takoer rijeπena Zakonomo izboru predstavnika u lokalne zaje-dnice.

Smatra da nisu prihvatljive teπkerijeËi i optuæbe Ëime se treba æestokosuprotstaviti.

HSS, SDP, HNS, PGS, SBHS i nekizastupnici zalaæu se da se nazivzakona vrati na stari Ustavni zakon oljudskim pravima i pravima naci-onalnih manjina jer je taj Zakon imaodva bitna dijela - onaj koji pokrivaljudska prava razraen u Ëlanku 3.Ustava πto je bio most prema primjeniu praksi. Ukoliko se naziv preimenujeu zakon o pravima manjina tadaËitavo podruËje ljudskih prava ostajenenormirano.

HSS je rijeπio da predstavnici manji-na imaju 8 predstavnika od toga 3srpske manjine i predstavnika boπ-njaËke manjine, predstavnika tali-janske i predstavnik maarske manji-ne. Jedan predstavnik bio bi zaje-dniËki za »ehe i Slovake i jedan za sveostale manjine. Ostao bi potpuno istisustav kao πto je sadaπnji.

Sporno pitanje manjinske uprave ivijeÊa smatra lako rjeπivim proble-mom i predlaæe da se i u daljnjimraspravama usredotoËi na bitne ele-mente za donoπenje Ustavnog zakona.

U ime Kluba zastupnika LIBREgovorio je JJoozzoo RRaaddooππ.. Istaknuo je dapovijest donoπenja Zakona i nije bilabaπ najpoæeljnija s puno nepotrebnihsukoba, nepovjerenja, obraÊanja vla-dama ili vlastima drugih zemalja.

Podsjetio je da je zakon donesen1991. godine u jeku rata, u snaænojkomunikaciji s meunarodnom zaje-dnicom πto je bio sluËaj i ovoga puta.Zakon se neopravdano prepoznavaoproteklih mjeseci kroz Ëlanak 17. ikroz izbore, a u Zakonu postoje punovaæniji instituti nego πto su samiizbori i pitanje izbora. Smatra da bibilo bolje da su neki drugi dijelovizakona u javnosti doπli viπe doizraæaja, a ne kombinacija interesa istrahova.

Objasnio je da pozitivna diskri-minacija znaËi stvarnu diskriminaciju

onih na koje se ona odnosi, stoga kadapostoji zastupljenost manjina od 8posto ti graani trebaju biti jaËezastupljeni u svojim interesima. ToznaËi da neke tendencije, interesi ilegitimna prava veÊinskog narodadolaze u pitanje zbog nadza-stupljenosti manjina. Stoga je, smatrazastupnik, problematiËna pozitivnadiskriminacija.

Objaπnjava da bi ona imala smislakada ne bi bilo nijedno manjinskopitanje tada bi ta manjina prezentiralagraanski interes. Smatra da jeproblematiËno u takvim okolnostimakada bi ta manjina imala moguÊnostda bitno utjeËe na strukturu vlasti ina smjer razvoja zemlje uvesti pozi-tivnu diskriminaciju.

Ostala je moguÊnost da se manjin-ski predstavnici pojavljuju na stra-naËkim listama protiv Ëega su snaænobili predstavnici manjina kada se radio nacionalnoj razini i jednako takoostalo je kao rjeπenje moguÊnostpozitivne diskriminacije πto je rijetkou svijetu.

To automatski znaËi da nismo naisti naËin tretirali regionalnu odno-sno lokalnu samoupravu kao dræavnuupravu. Predvia da Êe poteπkoÊe uprovedbi zakona biti u pogledu zastu-pljenosti u izvrπnoj vlasti, u jedini-cama lokalne samouprave.

Smatra da se moæe dogoditi da seprimjerice na stranaËkoj listi strankekoja Êe Ëiniti opoziciju u pred-stavniËkom tijelu biti izabrani pred-stavnici manjina ili Êe ista ta manjinabiti obvezno zastupljena u izvrπnojvlasti πto Êe stvarati poteπkoÊe.

Ovim se zakonom na bilateralnojrazini moæe izvrπiti pritisak da se naviπoj razini slijede rjeπenja i da se timeosigura dostojan poloæaj Hrvata uzemljama gdje to nije ostvareno.

NelogiËnost je zakona da se uodredbama Ëlanka 17. koji se odnosina izbore ide ispod razine opÊenitostisamoga zakona, ta pitanja bi u nekimidealnim uvjetima ipak trebalorjeπavati Izbornim zakonom.

ZakljuËuje da Êe zakon zbog nave-denih poteπkoÊa skoro doÊi u fokusjavnosti i medija i pokazati svoje prvenedostatke u primjeni kada Êe sepoËeti razmiπljati o operativnompoboljπanju zakona u onim segmen-tima gdje Êe zbog svoje kompliciraneprimjene oteæavati ostvarenje zaπtiteprava manjina.

BROJ353

10

Hrvatska je veÊ na putu premasvojoj samostalnosti vodilabrigu o zaπtiti ljudskih prava iprava nacionalnih manjina nanajviπem nivou poËev oddokumenta u veljaËi 1991. uRezoluciji o prihvaÊanjupostupka za razdruæivanje.

RH 1991. donijela Ustavnizakon o ljudskim pravima ipravima nacionalnih i etniËkihzajednica ili manjina

U ime Kluba zastupnika HDZ-agovorio je VVllaaddiimmiirr ©©eekkss podsjetivπida su BoæiÊnim Ustavom RH iz 1990.unijeta najviπa naËela zaπtite naci-onalnih manjina koje je tada trebaloimplementirati kroz zakone, odkulturne autonomije do ravno-pravnosti svih manjina do nagla-πavanja i jamËenja sluæbene uporabejezika i pisma, odgoja i obrazovanja.

”Hrvatska je uËinila radikalan ra-skid s dosadaπnjom praksom iteorijom koja je vladala u tadaπnjojsocijalistiËkoj Hrvatskoj gdje sunacionalne manjine pod klimom naro-dnosti bile tretirane kao folklor, a nijebilo niti rijeËi o politiËkim pravimanapose o pravima nacionalnih manji-na kao kolektiviteta” obrazloæio je©eks.

Godine 1991. kada Hrvatska joπnije bila samostalna dræava donosi seUstavni zakon o ljudskim pravima ipravima nacionalnih i etniËkih zaje-dnica ili manjina s elementima priti-saka meunarodne zajednice Ëime seUstavnim zakonom u Hrvatskoj htjelouvesti dva kotara s posebnim statu-tom.

Tada su unijete odredbe da pripa-dnici nacionalnih manjina kojih imaviπe od 8 posto imaju pravo narazmjernu zastupljenost u Hrvatskomsaboru, tijelima srediπnje dræavnevlasti, Vlade i sudbene vlasti, a pripa-dnici nacionalnih manjina kojih jemanje od 8 posto da imaju zajamËenopravo od 5 do 7 zastupnika u Hrvat-skom saboru.

Pri zavrπetku rata, 1995. godine,Sabor je suspendirao odredbe koje seodnose na kotareve i Ëlanak 17. paslijedi pritisak meunarodne zaje-dnice da se razrijeπi pitanje manjina.

Ispunjeni uvjeti VijeÊa Europe

Predsjednik RH dr. Franjo Tumani akademik Vlatko PavletiÊ 15. oæujka1996. potpisuju obvezu u ime Hrvat-ske uoËi prijema u VijeÊe Europe teizmeu ostalog da Êe u roku od godinedana potpisati i ratificirati Europskuokvirnu konvenciju o zaπtiti naci-onalnih manjina, Europsku povelju olokalnoj samoupravi, Povelju oregionalnim i manjinskim jezicima.Obveze su ispunjene.

Hrvatska se takoer obvezala da Êeprovesti preporuke iz miπljenja Vene-cijanske komisije (Komisija za demo-kraciju putem prava VijeÊa Europe) iustrojiti mehanizme zaπtite ljudskihprava.

Nadalje objaπnjava da je nakon togauslijedio pritisak na Hrvatsku unatoËimplementaciji i ratifikaciji doku-menata, a odnosio se na razrjeπavanjepitanja izbornog prava i politiËkogpredstavniπtva nacionalnih manjina.

Krajem 2000. godine obavlja serevizija Ustavnoga zakona gdje seponovno potiËe pitanje Ëlanka 17. tojest pitanja zastupljenosti nacionalnihmanjina te se pitanje ostavlja do uvidau sluæbene rezultate popisa stanov-niπtva.

Podsjetio je da je izborni zakon iz1990. jamËio pripadnicima odreenihnacionalnih manjina 5 zastupnika uHrvatskom saboru πto je ostvareno naizborima 3. sijeËnja 2000. godine. Umeuvremenu je donijet i Zakon oizboru za Ëlanove predstavniËkihtijela jedinica lokalne i podruËnesamouprave.

Dijaspora mora biti zastupljenau Saboru

Osvrnuo se i na visoki standardpoπtivanja prava nacionalnih manjinau RH. ”Oni iz svijeta koji nam Ëestoprigovaraju, a rekao bih da su toËinovnici iz raznih institucija, niti nepomiπljaju a uæasavaju se i od pomislida bi u svojim zemljama primijenili idio ovoga πto Hrvatska veÊ imaimplementirano, usvojeno i prove-deno”.

HDZ podræava usuglaπena rjeπenja,a to znaËi da nacionalne manjineimaju pravo biti zastupljene u Hrvat-

skom saboru najmanje sa 5 a najviπesa 8 zastupnika, a one nacionalnemanjine koje imaju manje od 1,5posto u ukupnom udjelu stanovniπtvaRH zajamËeno im je najmanje 4zastupnika i to su steËena pravanacionalnih manjina koje imaju i posadaπnjem izbornom zakonu.

U pogledu manjinske samoupraveHDZ se zauzima da ona ne egzistira upredloæenom obliku i sadræaju obra-zlaæuÊi da zemlje poput Slovenije,»eπke i Maarske poznaju pravo namanjinsku samoupravu, ali ne izakone koji jamËe pravo na razmjernuzastupljenost u jedinicama lokalnesamouprave nacionalnim manjinama.

ZakljuËno je podsjetio i na kate-goriju hrvatskih graana koji tako-er moraju biti zastupljeni u Saboru aradi se o dræavljanima koji nemajuprebivaliπte u RH te dodao kako Êe seuskoro o njihovoj zastupljenosti ra-spravljati u okviru Izbornog zakona.

Manjinski zastupnici nastranaËkim listama, neuspjelaopcija

U ime Kluba zastupnika SDP-a go-vorio je mr.sc. MMaattoo AArrlloovviiÊÊ izrazivπizadovoljstvo πto je izmeu parla-mentarnih stranaka postignut kon-senzus oko spornih pitanja.

Iako se SDP zalagao za graanskuopciju, koja bi omoguÊila da se krozizbor zastupnika nacionalnih manjinaosigura zastupljenost svih nacio-nalnih manjina u Saboru πto bi seuredilo primjerice skidanjem s lista,uvjeren je bio vrlo brzo da to nijemoguÊe.

Podræava niz novih instituta uUstavnom zakonu jer oni omo-guÊavaju dræavljanima RH da seukljuËe u javni æivot u upravljanjedruπtvenim i lokalnim poslovima.

Smatra da je jako vaæno πto su uUstavnom zakonu postignuta rjeπenjakoja u sebi neÊe sadræavati toËkerazdora i sukoba izmeu matiËnog

IHS22. I. 2003.

PRAVA NACIONALNIH MANJINA

BROJ353

11

U pogledu manjinskesamouprave HDZ se zauzimada ona ne egzistira upredloæenom obliku jer zemljepoput Slovenije, »eπke iMaarske poznaju pravo namanjinsku samoupravu, ali nei zakone koji jamËe pravo narazmjernu zastupljenost ujedinicama lokalnesamouprave nacionalnimmanjinama.

Zastupnik ©eks podsjetio je nakategoriju hrvatskih graanakoji takoer moraju bitizastupljeni u Saboru a radi seo dræavljanima koji nemajuprebivaliπte u RH a o njima Êese raspravljati u okviruIzbornog zakona.

IHS22. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

naroda i nacionalnih manjina iliunutar neke od nacionalnih manjina.

Potpuno su svjesni da je Ustavnizakon πire odreen od samog ustav-nog okvira te je objasnio da Ustav RHza Ustavni zakon namjenjuje prijesvega da regulira ravnopravnost izaπtitu prava nacionalnih manjina jerse to ureuje Ustavnim zakonom, asve ostalo razradit Êe se kroz drugeodgovarajuÊe zakone koji su doneseniili Êe se donositi kroz izmjene idopune.

VijeÊem nacionalnih manjina dokulturne autonomije

Smatra da je dobro ako Êe seomoguÊiti da se pored predstavnikapolitiËkog predstavniπtva u jedini-cama lokalne i regionalne samo-uprave na razini dræave u Hrvatskomsaboru otvori moguÊnost da se krozVijeÊe nacionalnih manjina ili pred-stavnika nacionalnih manjina razvijepoticaj i inicijativnost i u kulturnojautonomiji, ali i prema predstav-niËkim tijelima.

Raduje se rjeπenju koje omoguÊujeda se predstavnici nacionalnih ma-njina na kvalitetan naËin ukljuËuju teda im se omoguÊi zastupljenost udræavnoj upravi, lokalnoj (regi-onalnoj) samoupravi, pravosuu.

SDP ne smatra da bi se mogleprihvatiti teze koje su dosad postojale,a to je da Hrvatska treba donijetiUstavni zakon radi toga πto ga nemaveÊ ga je ona svih ovih godina imala ikao prva od novonastalih zemalja naprostoru bivπe Jugoslavije.

Novi Ustavni zakon otvara nizpitanja koja se mogu kvalitetnijeizraziti dopunama i izmjenama posto-jeÊeg te daje prostor za autonomnodjelovanje jedinica lokalne samo-uprave i predstavnika VijeÊa krozVijeÊa nacionalnih manjina.

Dodao je da pitanje ostvarivanjaprava pripadnika nacionalnih manji-na nije politiËko pitanje, ono je pravnoi joπ uvijek interesno i materijalnofinancijsko pitanje.

ZakljuËio je da Êe SDP podræatiUstavni zakon i sve amandmane ko-jim se postigao konsenzus i dogovorkao parlamentarne stranke kao i one

amandmane kojima se postigaodogovor s klubovima i predstavnicimapredlagatelja.

U Erdutu odbijeno izvoenjehrvatske himne

U pojedinaËnoj raspravi prva se zarijeË javila JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ))istaknuvπi da HDZ nije osjeÊaonervozu oko donoπenja zakona jer sutoËno znali πto æele i vjeruju da Êedogovori vezani uz ustavni zakon bitioæivotvoreni u ovom zakonu.

Ponovila je tvrdnju da RH imavisoke standarde u zaπtiti prava naci-onalnih manjina. Takoer je zatraæilaod zastupnika DDaammiirraa KKaajjiinnaa ((IIDDSS)) dase ispriËa za izjavu da kako jeHrvatska rijeπila svoje manjinskopitanje pri Ëemu je bio priliËnomaliciozan. Ta je izjava prije svega upotpunoj suprotnosti s Deklaracijomo Domovinskom ratu koju su zastu-pnici duæni poπtovati i koja ihobvezuje.

Takve su izjave, dodala je, na traguHaaπkih tuæitelja i optuænica.

Iznijela je da se nauËila poπtivatitue jer je æivjela okruæena manji-nama te nauËila njihove obiËaje a ijezik. Misli da su manjine u RHpoπtovane te im se jamËe sva prava alise oËekuje da one poπtuju Hrvatskukao svoju domovinu.

Osvrnula se na potrebu reakcije zasluËajeve u pojedinim opÊinama igradovima gdje manjina ima veÊinute se nepotrebno mijenjaju nazivi ulicai trgova i ostalo. To nije dobro jer jeHrvatska svima domovina te uistinutreba raditi na snoπljivosti, soli-darnosti, razumijevanju i dijalogu.

U Ëlanku 12. se navodi da se uzpjesmu nacionalne manjine izvodi ihrvatska himna, πto je potrebno, no,nedavno je bio sluËaj da je u Erdutuodbijeno izvoenje hrvatske himne.

Ne slaæe se da se ukinu radne do-zvole za izvoaËe koji bi nastupali na

priredbama za nacionalne manjine.ZakljuËno, HDZ se nada potpori zastu-pnika kada se bude govorilo o pravuhrvatskih dræavljana bez prebivaliπtau okviru izbornog zakona.

Ne postoji strah manjine odveÊine

ZZllaattkkoo CCaannjjuuggaa ((HHNNDD)) rekao je daprava veÊine pa tako i prava naci-onalnih manjina proizlaze iz ljudskihprava. Snaga je hrvatske politiËkepovijesti sudjelovanje manjina ilinjihovih predstavnika u aktivnompolitiËkom æivotu Hrvatske.

Hrvatska kultura moæe se ponositine samo Nikolom Teslom nego iLavoslavom RuæiËkom, Stankom Vra-zom i drugim pripadnicima kultur-nog i politiËkog æivota Hrvatske.

Smatra da ”æalosti Ëinjenica da sukako pojedini predstavnici manjinatako i predstavnici pojedinih stranakau Hrvatskoj koji se smatraju velikimazbog nekih svojih interesa a ne natemelju stvarne potrebe shvaÊanjaduhovnog stanja ili stava potraæilirjeπenje u neËemu πto je narodprepoznao kao cjenkanje ili trgovinuza mjesta u Saboru”.

Samo Ëvrsta politiËka uloga manji-na u Hrvatskoj dræavi znaËi istinskudemokraciju.

Smatra da nacionalne manjinezasluæuju joπ veÊa prava u Saboru odovoga Prijedloga zakona i da seHrvatska mora bez predrasudsaotvoriti prema problemima nacio-nalnih manjina.

Dræi da samo politiËki slobodanËovjek moæe biti aktivni Ëimbenikstvaranja izgradnje dræave ili nacijeπto primjerom znaËi da Vuk KaradæiÊneπto znaËi kako za Srbe u Srbiji takoi za hrvatske Srbe. ”U tom smislunemam niπta protiv imena ulice VukaKaradæiÊa u Lapcu, ali se nije trebalopribjeÊi drugoj vrsti radikalizma”.

Za ispravak netoËnog navoda javiose IIvvoo LLoonnËËaarr ((nneezzaavviissnnii)) rekavπi da jeprotiv toga da Vuk KaradæiÊ imasvoju ulicu jer on s Hrvatskom nemanikakve veze i jer je njegova teza ”Srbisvi i svuda” bila vodilja za zloËineGaraπaninu, MihajloviÊu i MiloπeviÊu.

LLjjuubboo ∆∆eessiiÊÊ--RRoojjss ispravio je zastu-pnika Canjugu i smatra da je netoËnoda postoji strah manjina od veÊine te

BROJ353

12

Hrvatska je svih ovih godinaimala Ustavni zakon prva odnovonastalih zemalja naprostoru bivπe Jugoslavije.

Zastupnica Kosor nauËila se,kako reËe, poπtivati tue æiveÊiokruæena manjinama tenauËila njihove obiËaje a ijezik. Misli da su manjine uRH poπtovane te im se jamËesva prava ali se oËekuje daone poπtuju Hrvatsku kaosvoju domovinu.

Samo Ëvrsta politiËka ulogamanjina u Hrvatskoj dræaviznaËi istinsku demokraciju.

se zalaæe da se donese zakon te da sene ukine ulica IV gardijske brigade u

Lapcu, jer ako smo ”dozvolili VukuKaradæiÊu ulicu u Lapcu onda Êemo idozvoliti da Knin ponovno postanejazbina ËetniËkog antihrvatstva. ToneÊe biti nikada”.

Ustavni zakon je trebao iÊi utreÊe Ëitanje

S obzirom na brojne amandmane isve ono o Ëemu se dogovaralo zadnjihdana ovaj zakon je trebalo uputiti utreÊe Ëitanje, kako bi se donijelarjeπenja koja Êe biti provediva upraksi, konstatirao je AAnnttee BBeelljjoo((HHDDZZ)). Smatra da nije trebalo podleÊipritiscima raznih ”zaπtitnika” ljud-skih prava izvana i inzistirati na tomeda ovako vaæan propis (koji se donosidvotreÊinskom veÊinom zastupniËkihglasova) mora biti donesen do krajagodine, to viπe πto pojedine zemlje joπuvijek nemaju takav zakon. Po rije-Ëima zastupnika ne postoje ustaljenistandardi za cijelu Europu premakojima bismo trebali stvarati zakoneo zaπtiti prava manjina, buduÊi dasvaka dræava rjeπava to pitanje onakokako joj odgovara. U svakom sluËaju,uopÊe ne trebamo imati komplekse dasu manjinska pitanja negdje u svijetubolje rijeπena nego u Hrvatskoj.

U nastavku se osvrnuo i na kon-kretna zakonska rjeπenja. Primijetioje, meu ostalim, da predloæenim uop-Êe nije definirano zastupniπtvo manji-na u Saboru, lokalnoj samoupravi teodreenoj kulturnoj autonomiji.Pitanje je, kaæe, i koliko Êe sve tostajati, s obzirom na Ëinjenicu dalokalne jedinice nemaju novaca ni zaosnovne funkcije. Primjenom fiksnekvote temeljem koje manjine imajupravo na pet zastupnika pripadnicimanjina, zapravo, dobivaju duplopravo glasa, konstatira dalje. Naime,za tih 5 zastupnika moæe glasovatisvega 5 dræavljana a oni Êe ipak bitiizabrani. LogiËno je, stoga, da Êemanjinski biraËi svoje glasove radijedati osobama koje Êe kroz strankeprogurati da budu zastupnici. Beljodræi da bi pravo na fiksnu odnosnonefiksnu kvotu koje je predvieno zamanjine trebalo dati i hrvatskim

dræavljanima koji, privremeno ilistalno, æive izvan granica RepublikeHrvatske. Pitanje broja njihovih za-stupnika u Parlamentu trebalo biregulirati jednom toËkom u Ustavnomzakonu Republike Hrvatske, na istinaËin kao i za manjine, a ne da serjeπavanje tog problema ostavlja zaIzborni zakon o kojem se neÊe gla-sovati dvotreÊinskom, veÊ natpo-loviËnom veÊinom (njime se moæeregulirati jedino naËin na koji Êe tizastupnici biti izabrani).

©turo razraeno pravo nazastupljenost manjina uHrvatskom saboru

MMaarriioo KKoovvaaËË ((HHSSLLSS)) naglasio je napoËetku svog izlaganja da bi ovajzakon trebao biti temeljni instrumentkoji Êe jamËiti ravnopravnost i zaπtituprava nacionalnim manjinama, jer

time dodatno osnaæujemo svoju demo-kratsku legitimaciju. KomentirajuÊiVladin prijedlog primijetio je da se uËlanku 17. samo konstatira, ali nerazrauje jedno od nespornih pravanacionalnih manjina - pravo nazastupljenost u Hrvatskom saboru (tase materija premjeπta u izborno zako-nodavstvo). Time je predlagatelj zao-biπao ustavnu odredbu koja propisuje

da se zakoni kojima se ureuju pravanacionalnih manjina u Hrvatskomsaboru donose dvotreÊinskom veÊi-nom glasova svih zastupnika. Zarazliku od toga, vrlo se detaljno ra-zrauje participiranje nacionalnih

manjina u predstavniËkim tijelimajedinica lokalne samouprave. Kadabismo Vladin prijedlog prihvatili bezamandmanskih korekcija, naπli bismose u situaciji da o participaciji nacio-nalnih manjina u predstavniËkimtijelima lokalnih jedinica moramoglasovati dvotreÊinskom veÊinom, a oparticipaciji u Hrvatskom saboru nat-

poloviËnom veÊinom svih zastupnika,upozorava KovaË. Izgleda da si jeVlada na taj naËin osigurala politiËkinajprofitabilnije rjeπenje glede gla-sova pripadnika manjina na buduÊimizborima. Osim toga, lakπe joj je do-stupna natpoloviËna veÊina zastu-pnika kad se u Saboru glasuje,zakljuËuje zastupnik.

Smatra, nadalje, da je rjeπenje pred-vieno Ëlankom 20. KonaËnogprijedloga Ustavnog zakona teπkoprovedivo i da Êe biti vrlo nezahvalanzadatak voditi raËuna o participacijisvih nacionalnih manjina u tijelimadræavne uprave i pravosua, a pogo-tovo u tijelima lokalne samouprave.To se - kaæe - posebno odnosi na manjelokalne jedinice gdje ima malo radnihmjesta. Osim toga, u tim sredinamanema ni struËnjaka odreenih profila,a kamoli iz redova pripadnika odre-ene nacionalne manjine. S ovakokompliciranim zakonskim odredbamakoje Êemo teπko moÊi oæivotvoritiotvaramo vrata dodatnoj kriticimeunarodnih foruma, jer neÊemomoÊi realizirati ono πto smo sami sebipropisali, upozorava zastupnik.

Spomenuo je i odredbu Ëlanka 40.koja obvezuje Vladu da u roku od 90dana od stupanja na snagu ovogZakona imenuje Ëlanove Savjeta zanacionalne manjine, kao i pred-sjednika tog tijela i njegova zamje-nika. Dræi da je taj rok prekratak, ane slaæe se ni s prijedlogom da Vladaimenuje Savjet i bez kandidatamanjinskih samouprava, ako se onene formiraju u predvienom roku. PorijeËima zastupnika manjinske samo-uprave bi trebali birati predstavnicimanjina na terenu, a iz njihovapostojanja i djelovanja vukao bi legiti-mitet i Savjet za nacionalne manjine.

IHS22. I. 2003.

PRAVA NACIONALNIH MANJINA

BROJ353

13

Ne trebamo imati komplekseda su manjinska pitanjanegdje u svijetu bolje rijeπenanego u Hrvatskoj.

Reguliranje prava nazastupljenost u Hrvatskomsaboru nepotrebno sepremjeπta u izbornozakonodavstvo, dok seistodobno detaljno razraujeparticipiranje nacionalnihmanjina u predstavniËkimtijelima jedinica lokalnesamouprave.

Bit Êe vrlo nezahvalan zadatakvoditi raËuna o participacijisvih nacionalnih manjina utijelima dræavne uprave ipravosua, a pogotovo utijelima lokalne samouprave.

U zakonu ne bi trebaloostavljati prostor za politiËkemanipulacije, pogotovo gledemoguÊnosti participiranjamanjina u Saboru, kao iglasovanja manjinskihpredstavnika.

IHS22. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

Na kraju je izjavio da se osobno neprotivi donoπenju ovog Zakona, alinije za to da se u njemu ostavljaprostor za politiËke manipulacije,pogotovo glede moguÊnosti parti-cipiranja manjina u Saboru, kao iglasovanja manjinskih predstavnika.SreÊom, amandmani klubova parla-mentarnih stranaka mogu u bitnomepopraviti predloæeni zakonski tekst,zakljuËio je na kraju.

Manjinama osigurati dodatnopravo glasa

Po rijeËima dr. FFuurriiaa RRaaddiinnaa priËao ovoj problematici zapoËela je joπ1991. i 1992. godine, kada je,zahvaljujuÊi ”prijateljskom uvjera-vanju” meunarodne zajednice done-sen prvi Ustavni zakon. Nastavlja se1995. godine, nakon ”Oluje”, kada jesuspendiran veliki broj odredbi kojese nisu odnosile samo na teritorijalnuautonomiju, ”toboæe zbog toga πto seviπe nije znalo koliko u Hrvatskoj imaSrba”. Tada je odluËeno da onamanjina koja je bila definirana kao

manjina s viπe od 8 posto udjela uukupnom stanovniπtvu (a sada sedefinira kao manjina s viπe od 1,5posto) umjesto dotadaπnjih 13 ima 3zastupnika u Parlamentu, da bi 2000.njihov broj pao na jednog (sve dojutros vodila se velika rasprava o tomekoliko ih ubuduÊe treba biti). Problemje nastao, kaæe, kada se od 2000.godine pokuπalo legalizirati ono πto je95. bilo suspendirano i to od stranejedne posve druge koalicije, koja nijeimala veze sa strankama koje su bilena vlasti 95. godine. Svi se, inaËe,slaæu s tim da viπe nema teritorijalneautonomije, ali smatraju da umjestotoga treba doÊi tzv. manjinskasamouprava ili funkcionalna auto-nomija. Iako se sada predlaæe nazivVijeÊe nacionalnih manjina, kaonajmanje obvezujuÊi, sadræaj ostajeisti kao i kod manjinske samouprave,konstatira zastupnik. Nije mu jasno,kaæe, zbog Ëega svaki put kad je nadnevnom redu problematika nacio-nalnih manjina nastanu takvi pro-blemi i svae (ni oko PrijedlogaUstavnog zakona nismo se odmah

suglasili) da se mora ukljuËiti Ëak imeunarodna zajednica, kao da misami ne moæemo rjeπavati to pitanje(Hrvatska na tom planu nije ni boljani gora od ostalih zemalja). Po rije-Ëima zastupnika predloæeni Ustavnizakon je maksimum koji se ovdjemoæe postiÊi, sa ili bez meunarodnezajednice. To ga, meutim, ne usre-Êuje, buduÊi da ponuenim rjeπenjimanije predviena moguÊnost za koju sezalaæu njegovi stranaËki kolege,Istrani i mnogi drugi graani. RijeËje o prijedlogu, da se pripadnicimanacionalnih manjina, pored opÊegbiraËkog prava osigura (jamËi) i pravoda biraju svoje zastupnike i uposebnim izbornim jedinicama (zbogtoga je, zajedno s kolegom Kajinom,uloæio amandman na Ëlanak 17.KonaËnog prijedloga Ustavnog za-kona). Ne radi se, kaæe, o pravu nadupli glas, kao πto se obiËno tvrdi,nego o malom dodatnom pravu glaso-vanja za jednog jedinog zastupnika.Kako reËe, nije sretan ni zbog toga πtose toliko govori o nekakvoj nefiksnojkvoti, koja je onda postala nefiksno-fiksna (a da nitko ne zna zaπto) a nakraju je opet nefiksna, ali od 1 do 3).Onima koji tvrde da bi sve bilo u reduda je rijeË samo o Talijanima i da jeproblem u nekim drugim nacionalnimmanjinama, poruËio je: ”Netrpeljivostprema onima koji su drugaËiji nepoznaje samo jednu grupaciju, samoje pitanje vremena kad Êe doÊi na redbilo koja druga grupacija”.

Konstatiravπi da je Radin, zapravo,govorio o Srbima Ëiji je odvjetnik dr.AAnnttoo KKoovvaaËËeevviiÊÊ ((HHKKDDUU)) je napo-menuo da nije toËno da je jednanacionalna manjina, koja je nosilaokvire Hrvatske, sa 8 posto danassvedena na svega 1,5 posto u uku-pnom puËanstvu. Naime, premazadnjim statistiËkim podacima Srba uHrvatskoj ima 4,54 posto (vratilo se97 tisuÊa onih koji su otiπli iz Hrvat-ske misleÊi da Êe se vratiti kaopobjednici, a ne kao gubitnici). Istepodatke iznio je i LLjjuubboo ∆∆eessiiÊÊ--RRoojjss, uznapomenu da nije toËno ni to da je 90.odnosno 91. godine u Hrvatskoj bilo8 posto Srba. Naime, popise stanov-niπtva radili su upravo Srbi, buduÊi daHrvati nisu bili svoji na svome do 90.godine. Æalosno je, kaæe, da su i svarukovodeÊa mjesta obnaπali oni kojisu izvrπili agresiju na Hrvatsku.UnatoË svemu glasovat Êe, kaæe, zadonoπenje ovog zakona jer je demo-krata i æeli da sve nacionalne manjineimaju jednaka prava.

IIvvoo LLoonnËËaarr ((nneezzaavviissnnii)) izrazio jeæaljenje πto zastupnik Radin, kaopredsjednik Odbora za ljudska prava,ne brani jednako sva prava. KakoreËe, u viπe ga je navrata molio da nadnevni red tog radnog tijela uvrstiraspravu ”o faπistiËkom odnosu pre-ma Hrvatima u Donjem Lapcu iGvozdu”. Naime, u pismima koja suËlanovima Odbora, ali i predsjednikudræave, premijeru i predsjednikuSabora pristigla iz Donjeg Lapca,navodi se da saborski zastupnik Milan–ukiÊ provodi faπizam i premaHrvatima i prema Srbima koji mu sesuprotstave. Apsurdno je, kaæe, daveÊinski narod bude marginalizirankao podstanar u vlastitoj dræavi. Nakraju je izjavio da viπe nije Ëlan togOdbora ”jer se on pretvorio u privatnutvrtku” (netko tko govori o ljudskimpravima ne moæe selekcionirati taprava). Zamjerivπi LonËaru na uvre-dama (napose na usporedbi opÊineDonji Lapac s faπistiËkim leglom)MMiillaann ––uukkiiÊÊ je napomenuo da se sadaraspravlja o pravima nacionalnihmanjina, a upravo zastupnik LonËarje, kaæe, reprezentant prava i slobodakoji su Srbima zajamËeni u Hrvatskoj.LonËar je uzvratio da nikoga nijevrijeao, nego da o spomenutompostoji dokumentacija koju je Odbortrebao provjeriti. Zamjerio je, kaæe,predsjedniku Odbora za ljudska pravai prava nacionalnih manjina da selek-cionira ljude. Dr. RRaaddiinn je izjavio daga Ëudi πto je gospodin LonËar, kojegainaËe cijeni kao Ëestitog, odustao odOdbora, s obzirom na Ëinjenicu da jeprije desetak dana dogovoreno da sesporno pitanje stavi na dnevni red.Dakako, dao mu je do znanja da neÊepodræati nikakva pisma koja blateËlana Odbora. Pojasnio je, takoer, daje samo iznio Ëinjenicu da se manjinakoja se ranije zvala manjina s viπe od8 posto, u ovom zakonu zove manjinaod viπe od 1,5 posto udjela u ukupnomstanovniπtvu.

Dr. AAnnttoo KKoovvaaËËeevviiÊÊ mu je spoËitnuoda je govorio o netrpeljivosti premanacionalnim manjinama u Hrvatskoj,iako je Hrvatska zasigurno najto-lerantnija zemlja na svijetu. To je,kaæe, jedina zemlja na svijetu kojadonosi Ustavni zakon o nacionalnimmanjinama (ostale imaju obiËne za-kone) i jedna od rijetkih gdje naci-onalne manjine imaju svoje zastu-pnike u Parlamentu (imali su ih usvim sazivima Sabora). ”Ako postojinetolerancija i netrpeljivost onda jeona postojala, gospodine Radin, sasrpske strane i s talijanske strane za

BROJ353

14

Pored opÊeg biraËkog pravapripadnicima manjinaosigurati i pravo da birajusvoje zastupnike u posebnimizbornim jedinicama.

vrijeme faπistiËkog reæima BenitaMussolinija”. Naime, srpska nacio-nalna manjina je prihvatila Milo-πeviÊevu politiku i tezu da svi Srbitrebaju æivjeti u jednoj dræavi.Kninski zubar BabiÊ je nedavno,svjedoËeÊi u Haagu protiv MiloπeviÊa,govorio o tome koju silnu mrænju jesrpska nacionalna manjina iskazalaprema hrvatskom narodu i dræavi,ruπeÊi Vukovar, ©kabrnju, ∆elije,Dalj, Osijek, Vinkovce, itd.

ReplicirajuÊi zastupniku RadinuZZddeennkkaa BBaabbiiÊÊ--PPeettrriiËËeevviiÊÊ ((HHDDZZ)) jeprimijetila da se i on, u ime demo-kracije i zaπtite ljudskih prava i pravanacionalnih manjina, pozivao nameunarodnu zajednicu i talijanskuVladu, na OESS, HHO, itd. Zanimaloju je hoÊe li isto tako energiËno utalijanskom Parlamentu πtititi pravahrvatske nacionalne manjine i 50tisuÊa Hrvata bez tog statusa nasjeveru Italije. Spomenula je, meuostalim, da su nakon bilateralnogugovora s Italijom o zaπtiti nacio-nalnih manjina moliπki Hrvati prviput u povijesti dobili status nacio-nalne manjine i dræavnu zaπtitu. Ponjenim rijeËima do 2000. godinedræavna financijska potpora iznosilaje 200 tisuÊa lira, a promjenom vlastiona se ukida. Dr.sc. RRaaddiinn je obeÊaoda Êe, pruæi li mu se prilika da jedandan bude u talijanskom Parlamentu,svesrdno braniti prava Hrvata jer je ito dio njegove kulture.

U nekim segmentima ide seispod steËenih prava

Po rijeËima ZZddeennkkee »»uuhhnniill ((HHSSSS))donoπenje kvalitetnog zakona o pra-vima manjina mora biti hrvatskinacionalni interes. Smatra da pred-loæeni zakon, koji je posljednjihtjedana izazivao burne rasprave, ali irezultirao dobrim kompromisima,moæe postati dobar, uvaæi lipredlagatelj neke od amandmana. Unastavku se osvrnula na odredbe kojebi mogle izazvati probleme u prak-tiËnoj primjeni (zbog toga je i Klubzastupnika nacionalnih manjina

podnio amandmane). Upozorila je,ponajprije, na to da se predloæenimrjeπenjem u Ëlanku 9. toËki 6.pokuπava iÊi ispod steËenih prava kojasu regulirana posebnim Zakonom oodgoju i obrazovanju na jeziku ipismu nacionalnih manjina. Naime,navedenom odredbom se propisuje daodgojno-obrazovni rad u πkolama snastavom na jeziku i pismu naci-onalne manjine obavljaju nastavnicikoji potpuno vladaju jezikom ipismom dotiËne manjine, dok sespomenutim Zakonom traæi daprednost imaju oni koji su iz redanacionalnih manjina.

Po miπljenju zastupnice Ëlankom13. Ustavnog zakona je vrlo kvali-tetno definirano osnivanje udruga,zaklada, fundacija, ustanova za oba-vljanje djelatnosti javnog priop-Êavanja, kulturne, izdavaËke muzej-ske i druge djelatnosti, radi oËuvanjanacionalnog i kulturnog identitetanacionalnih manjina. Meutim, nijeregulirano financiranje, odnosnopotpora s razine dræave i lokalnogproraËuna za ostvarivanje tih prava,zbog Ëega treba zadræati odredbuËlanka 11. postojeÊeg zakona. Osimtoga, nije rijeπeno ni financiranjelokalnih radio i TV postaja koje veÊdugi niz godina emitiraju programeiz svakodnevnog æivota nacionalnihmanjina, dok se dræavne i regionalneTV i radio-postaje financiraju iz pret-plate. To se pokuπavalo rijeπiti Zako-nom o HRT-u, ali ni nakon dvijegodine niπta nije napravljeno, nego-duje zastupnica.

Po njenoj ocjeni Ëlanak 37.predloæenog Ustavnog zakona nijepotpuno definiran. Naime, propisujeda Êe se predstavniËka tijela lokalnihi podruËnih jedinica kojima je mandatu tijeku, a u kojima nije ostvarenopravo na zastupljenost predstavnikamanjina sukladno odredbama Ëlanka18. Ustavnog zakona, popuniti odgo-varajuÊim brojem Ëlanova, na naËin iu rokovima ureenim Zakonom oizboru Ëlanova predstavniËkih tijelajedinica lokalne i podruËne samo-uprave. Naæalost, Ëlankom 41. Ustav-nog zakona stavlja se izvan snageodredba spomenutog zakona koja jedefinirala da se u roku 90 dana nakonpopisa stanovniπtva moraju popunitipredstavniËka tijela jedinica lokalnesamouprave. Stoga zastupnici manji-na predlaæu da se ta odredba zadræi ilida se Ëlanak 37. Ustavnog zakonadopuni.

Tzv. pozitivna diskriminacijapredviena Programom Vlade

Na kraju se osvrnula na Ëlanak 17.KonaËnog prijedloga Ustavnog za-kona koji je, kako reËe, zasigurnoizazvao najburnije rasprave i okokojega je na kraju postignut kakavtakav konsenzus. Izrazila je zado-voljstvo πto se poπtuju steËena pravamanjina, πto je omoguÊeno da i naj-brojnija meu njima bude zastupljenas veÊim brojem zastupnika te daeventualno i nove manjine nau svogazastupnika. Meutim, da u javnosti nebi ostao dojam da su manjinski zastu-pnici, zalaæuÊi se za pozitivnu diskri-minaciju traæili nemoguÊe, citirala jeodlomak iz Poglavlja o manjinama uProgramu rada Vlade za razdoblje od2000-2004. godine. U njemu, meuostalim, stoji da Êe Vlada otkloniti svezapreke potpunoj graanskoj inte-graciji pripadnika nacionalnih manji-na u hrvatsko druπtvo te da Êe u tusvrhu predloæiti i odgovarajuÊa rjeπe-nja za osiguranje pozitivne diskri-minacije u izbornom zakonodavstvu.

Na kraju je najavila da Êe glasovatiza ovaj zakon jer smatra da je ipakkvalitetniji od postojeÊeg.

RRoommaannoo MMeeππttrroovviiÊÊ ((SSDDPP)) ne dijelinjeno miπljenje da bi kod zapo-πljavanja u πkolama s nastavom najeziku i pismu nacionalne manjinetrebalo davati prednost pripadnicimanacionalnih manjina. U tom sluËajuhrvatski graani bi pri zapoπljavanjupostali neravnopravni Ëime bismokrπili Ustav RH. OdgovarajuÊi narepliku, zastupnica je pojasnila da sesamo zalaæe za primjenu odredbepostojeÊeg Zakona o obrazovanju iodgoju na jeziku i pismu nacionalnihmanjina, koji je donio sadaπnji sastavSabora 2000. godine.

Za repliku se javila i ZZddeennkkaa BBaabbiiÊÊ--PPeettrriiËËeevviiÊÊ koja dijeli miπljenjezastupnika MeπtroviÊa. Upitala jegospou »uhnil πto je ona osobnouËinila da se poboljπa poloæaj Hrvatau »eπkoj. Naime, oni tamo joπ uvijeknemaju status nacionalne manjine adræavna financijska potpora godiπnjeiznosi svega 11.900,00 kuna. Infor-mirala ju je, takoer, da je na Odboru

IHS22. I. 2003.

PRAVA NACIONALNIH MANJINA

BROJ353

15

Predloæenim rjeπenjimapokuπava se iÊi ispod steËenihprava koja su reguliranaposebnim Zakonom o odgoju iobrazovanju na jeziku i pismunacionalnih manjina.

Nije rijeπeno financiranjelokalnih radio i TV postajakoje veÊ niz godina emitirajuprograme iz svakodnevnogæivota nacionalnih manjina.

IHS22. I. 2003.

HRVATSKI SABOR

za ljudska prava i prava nacionalnihmanjina gospodin VerπiÊ predloæionovi program za nacionalne manjineu Hrvatskoj, odnosno Hrvate izvandomovine, pod nazivom ”Glas Hrvat-ske.

ZZddeennkkaa »»uuhhnniill je izjavila da je dobroupoznata s tim programom, koji jetrebao koπtati oko 15 mln. kuna. A mismo - kaæe - bezuspjeπno traæiliskromnih 60 tisuÊa kuna godiπnje dase rijeπi informiranje na nivouHrvatske. Prema tome, to je razlogzbog Ëega realizacija s ovih 15 mln.kuna nije bila moguÊa (ZZddeennkkaa BBaabbiiÊÊ--PPeettrriiËËeevviiÊÊ ju je ispravila da se nijeradilo o 15, veÊ o 7 milijuna kuna).

©to se, pak, tiËe prava hrvatskemanjine u »eπkoj, zastupnica jenapomenula da se ne æeli uplitati upolitiku Ëeπke dræave, ali da Êenastojati pomoÊi da se poboljπa poloæaj800 Hrvata u toj zemlji, kad se o tomebude raspravljalo (vjerojatno nabilateralnoj osnovi).

Prava manjina bolje rijeπenaUstavom i posebnim zakonima

Po miπljenju MMiillaannaa ––uukkiiÊÊaa ((SSNNSS))kolektivna i individualna prava pripa-dnika nacionalnih manjina, koja sepokuπavaju osigurati Ustavnim zako-nom, daleko su kvalitetnije rijeπena

Ustavom i drugim pojedinaËnimzakonskim aktima. Problem je, meu-tim, u tome πto ne funkcionira pravnadræava, a to usporava sve demo-kratske procese. Dok oficijelna poli-tika, s jedne strane, nastoji da pravnadræava profunkcionira, s druge straneostavlja dovoljno prostora za des-truktivne snage koje su sklone anar-hiji, negoduje zastupnik. Po njegovojocjeni temeljne odredbe Ustavnogzakona su, dijelom, prepisane izUstava, a neki Ëlanci su pauπalni, ikrajnje upitni. Primjerice, Ëlanak. 3.ne nudi poznatu definiciju nacio-nalnih manjina sukladno meuna-rodnim konvencijama, dok su uËlanku 5. pomijeπana prava iz kul-turne autonomije s politiËkimpravima.

Ne mogu se trpati u isti koπlokalna i manjinskasamouprava

Odredbe Ëlanka 29, pak, potvrujuda je manjinska samouprava ujednoparapolitiËka organizacija, kao suro-gat lokalnoj ili regionalnoj samo-upravi. Kada bi se predloæeno iprihvatilo, navedena rjeπenja sezasigurno ne mogu primijeniti napripadnike srpske narodne zajednice,Ëija struktura u udjelu lokalnogstanovniπtva nije ista kao kod drugihetniËkih zajednica, napominje zastu-pnik. Formula po kojoj se u Ëlanku17. Srbima osigurava uËeπÊe u

Parlamentu po tzv. nefiksno-fiksnojkvoti viπe je izraz cinizma negopravednog rjeπenja, negoduje dalje. Unastavku je izjavio da, kao legitimnipredstavnik Srba u Parlamentu nemamandat trgovati njihovim pravima,kao πto je to svojedobno Ëinio jedandrugi njihov zastupnik koji je Ëakglasovao za to da se iz Ustava Srbibriπu kao narodna zajednica i postanunacionalna manjina (a do 91. su bilikonstitutivni narod u RepubliciHrvatskoj). Mi nismo vredniji graaniod pripadnika drugih entiteta, ali smozato brojniji, istiËe –ukiÊ. Po njegovumiπljenju promjena naziva poglavljau Ustavnom zakonu o manjinskojsamoupravi u jedinicama samoupraveu naziv VijeÊe i predstavnik naci-onalnih manjina u jedinicama lokalnesamouprave napravljena je namjerno(radi se o suπtinskoj promjeni). Uprilog toj tvrdnji spomenuo je da,primjerice, Srbi ne sudjeluju upredstavljanju nacionalnih manjina ulokalnim jedinicama kao pripadnicietniËke zajednice, veÊ kao graaniHrvatske. Ne mogu se trpati u isti koπlokalna i manjinska samouprava,tvrdi zastupnik.

Poloæaj Srba i dalje nerijeπen

Po njegovu miπljenju manjinskeudruge mogu se baviti pravima izsfere kulturne autonomije, ali ne izsfere politike i lokalne samouprave i

uprave. Pored ovakvog koπmarnogUstavnog zakona poloæaj i status Srbai dalje ostaje nerijeπen i pod tepihom,zakljuËuje –ukiÊ.

Na kraju je spomenuo i kako je SRJugoslavija regulirala manjinska pra-va. Po njegovim rijeËima njihovim