1

1. Uvod

Elektrine instalacije se izvode u stambenim objektima, poslovnim prostorima, industriji,poljoprivrednim dobrima, gradilitima itd. Postoje sljedee vrste instalacija: elektroenergetske,gromobranske, telekomunikacione i signalne. Elektroenegetske instalacije

se izvode kako bi se osiguralo napajanje potroaa elektrinom energijom. Gromobranska instalacija se postavlja u cilju zatite ljudi i objekata od tetnog djelovanja atmosferskog elektrinog pranjenja.

Elektroenergetske i gromobranske instalacije spadaju u grupu instalacija jake struje

dok se telekomunikacione i signalne instalacije ubrajaju u instalacije slabe struje.

Elektrina energija je jedna od najvanijih transformisanih oblika energije. Ona se relativno jednostavnim aparatima i ureajima moe pretvoriti u sve korisne oblike energije, a veina nekonvencionalnih primarnih oblika energije moe se iskoristiti tek nakon pretvaranja u elektrinu energiju. Elektrina energija se proizvodi u elektranama, a u njima su postrojenja za transformaciju mehanike energije, koja se transformie u el.energiju pomou sinhronih generatora.

Sredstva za prenos elektrine energije ili informacija kroz objekat se predstavljaju elektrinim instalacijama. Elektrine instalacije se sastoje od skupa provodnika i drugih elektrinih komponenti koje omoguuju siguran i kvalitetan prenos elektrine energije ili informacija do prijemnika. Elektroenergetske instalacije ine svi dijelovi, koji predstavljaju funkcionalnu cjelinu, poevi od mjesta napajanja objekta elektrinom energijom.

2

2. Gromobranske instalacije

Gromobranska instalacija se izrauje od sljedeih elemenata: eline pocinane trake ili trake od nehrajueg elika pravougaonog prijesjeka 20x3 mm i 25x4 mm, potpora, spojnica, mjernih kutija i hvataljki. Osim trake esto se koristi i ica odgovarajueg prijesjeka. Potpore se koriste za uvrenje trake na zidove i krov. Izrauju se potpore za beton, za drvo, za metal i za krovne koruge.

Slika 1. Beton, drvo, metal

Spojnice slue za spajanje trake. Mjerne kutije se postavljaju u fasadu kako bi se pri mjerenju otpora uzemljenja u njima otpojila traka uzemljenja od trake prema hvataljkama.

Hvataljke su element gromobranske instalacije koji prihvata elektrino polje oblaka. Izrauju se od eline pocinane trake koja se na kraju odsijee pod otrim uglom.

3

2.1 Montaa gromobranske instalacije

Montaa gromobranske instalacije se vri prema odobrenom projektu. esto se pri izvoenju graevinskih radova odstupa od projekta, tako da je ponekad potrebno prije montae gromobranske instalacije izvriti doradu projekta. Najvanije je da se provjeri ima li na krovu i zidovima objekta metalnih povrina koje nisu u projektu, te da li se odvodi i mjerne kutije mogu postaviti kako je predvieno. Prvi korak pri izradi instalacije je postavljanje nosaa trake (potpora) i mjernih kutija. Mjerne kutije se postavljaju na visini 2 m od tla. Nakon to se montiraju potpore i mjerne kutije pristupa se postavljanju trake. Traka se mora postaviti po suhom vremenu i to to bre.

Slika 2. Primjer vanjskog gromobrana na krovu

U sluaju nevremena sa grmljavinom djelomino postavljena traka moe ugroziti objekat vie nego da je objekat bez gromobrana. Traka se postavlja 10 cm iznad nivoa krova i to okomito na krov na no". Na zidove se traka montira podbukno (ispod fasade) ili nadbukno na potporama. Ukoliko se traka postavlja nadbukno izlaz trake iz tla mora biti premazan katranom i zatien metalnim titnikom izraenim od L-profila duine 160 cm.

Metalni titnik se montira na zid pomou tiplova. Sva spajanja trake se vre pocinanim vijcima M8x18 mm uz prijeklop duine minimalno 10 cm. Bitno je napomenuti da se na gromobransku instalaciju moraju spojiti sve metalne povrine vee od 2 m2(oluci,

4

cijevi, ventilacioni kanali itd.). Ukoliko se gromobran izrauje od trake ili pune ice razmak izmeu potpora na sljemenu je 1 m, po ostatku krova 1,5 m, a po zidovima 2 m.

Meutim ukoliko se koristi ue razmak izmeu utora se smanjuje na 0,5 m du cijele trase. Pri odabiru vrste materijala za izradu gromobrana treba voditi rauna o materijalima iskoritenim za izradu objekta, jer nije dobro kombinirati raznorodne materijale. Npr.ukoliko su oluci na objektu od bakra najbolje je koristiti bakar za izradu hvataljki i odvoda,dok se u

zemlju polae traka od nehrajueg elika. Spoj FeZn eline trake i bakarne ice se ostvaruje pomou olovnog uloka. U sluaju da direktno spojimo raznorodne materijale koji su inkompatibilni dolazi do ubrzane korozije. Pri udaru groma u objekat olovna ploica se istopi pa je treba zamijeniti. Zbog toga je bolje rjeenje upotreba trake od nehrajueg elika, jer tada ne moramo postavljati olovni uloak.

5

2.1.1 Podzemno polaganje kablova

Za potrebe podzemnog polaganja kablova se kopa rov dubine minimalno 60 cm, a

najbolje 80 cm. irina rova nije bitna, ali se zbog samog kopanja izrauje rov irine oko 35 cm. Ako je tlo kamenito kopa se rov manje dubine, ali se mora osigurati kvalitetna zatita kabla od oteenja. Nakon to se iskopa rov prije polaganja kabla se postavlja sloj sitnog pijeska ili rastresite zemlje. Po polaganju kabla postavljaju se na kabl zatitne plastine koruge (GAL titnici) koje su za energetske kablove crvene, a za komunikacione kablove ute boje. Iznad kabla se postavlja sloj sitnog pijeska ili rastesite zemlje bezkamenja debljine 10

cm. Zemlju treba nabiti radi odvoenja toplote. 40 cm ispod nivoa tla se postavlja traka upozorenja (crvena za energetske i uta za komunikacione kablove).

Slika 3. Podzemno polaganje kablova

U cilju zatite kabla preporuljivo je da se isti provue kroz savitljivu cijev. esto se podzemni kablovi polau u betonske cijevi ili u betonske kanale to je skupo, ali kvalitetno rjeenje. Posebno su dobri betonski kanali sa poklopcima gdje se u svakom momentu lako moe pristupiti kablu.

6

2.1.2 Postavljanje golih vodia

Goli vodii od bakra ili aluela se postavljaju na porculanske izolatore. Isto vidimo na slijedeoj slici.

Slika 4. Fazni i neutralni vodi

Za uvrivanje vodia na izolatore se koristi krini vez. Krini vez se izvodi po sljedeem redoslijedu radnji:

a) Vezna ica se postavi simetrino oko vrata izolatora, b) jedan kraj vezne ice se obavije oko vodia i izolatora sa donje strane prema gore,

a drugi sa gornje prema dolje,

c) oba kraja vezne ice se obavijujo jednom oko vodia i izolatora, pri emu se kriaju sa prvim povezom,

d) preostali krajevi se obaviju oko vodia sa obje strane sa 6-8zavoja.

Slika 5. Tipovi vezova

Poseban oblik golih vodia koji se koriste u elektrinim postrojenjima kao to su npr. trafo stanice su sabirnice. To su bakarne ine pravougaonog prijesjeka koje se postavljaju na porculanske izolatore. Na sabirnice se spajaju kablovi, transformatori itd.

7

2.2 Temeljni uzemljiva

Uzemljiva u temeljima je vod u ulozi uzemljivaa, koji je ugraen u betonske temelje. To su temelji objekta i locirani su pod povrinom zemlje. Standardi iz podruja zatite od groma navode taj uzemljiva kao osnovni uzemljiva. Izvodi se po vanjskom rubu objekta u samim temeljima objekta kao zakljuena petlja. Kada gradimo objekt veih gabarita tada ugradimo u temelje jo poprene veze i tako tvorimo mreu uzemljivaa ugraenih u temelje. Standard predlae, da bi trebali takve prene veze, koje su povezane sa petljom, ograditi svakih 10m.

Raspored uzemljivaa u temeljima za objekte vee povrine prikazan je na slici 6. Prikazuje osnovni raspored uzemljivaa kao i lokaciju izvoda iz betona. Izvoda je toliko koliko je odvoda i sabirnica za izjednaavanje potenciala. Kod toga je uzemljiva u temeljima ujedno i glavna sabirnica za izjednaavanje potenciala.

Slika 6. Primjer uzemljivaa u temeljima

Najei oblik uzemljivaa u temeljima je pocinana elina traka dimenzija 25x4mm a opcija je i u obliku elinih palica >10mm.

8

Izvodi, koji su namjenjeni za povezivanje odvoda i sabirnice za izjednaenje potenciala najee su izvedeni iz pocinane eline trake jednakih dimenzija kao uzemljiva. Ako izvod izvodimo kroz zemlju, tada je material kojega najee upotrebljavamo ili bi ga barem trebali upotrebljavati, nehrajui elik dimenzija 30x3,5mm.

Uzemljiva je u tom sluaju trakasti. Uzemljiva je vezan sa armaturom u temeljima i osnovnoj ploi. U tom sluaji izvodi od uzemljivaa u temeljima prolaze kroz hidroizolaciju. Ako gradbena struka ne dozvoljava takav nain izvoenja, tada je potrebno izvode voditi iz temelja u zemlju i dalje do mjernog spoja, odnosno do sabirnice za izjednaenje potenciala.

Slika 7. Primjer gromobranske instalacije na stambenom objektu

UZEMLJIVA

GROMOBRANSKI

ODVOD

STAMBENI OBJEKAT

KROVNA HVATALJKA

9

2.2.1 Galvanska korozija

Preporuka u standardima je meusobno povezivanje eline armature i uzemljivaa, potrebno je sa vidika kontaktne galvanske korozije tom problemu posvetiti nunu panju. Dozvoljavanje povezivanja razliitih materijala u razliitim medijima prikazano je u preglednici 1 iz DIN standarda. Razvidno je, da je mogue povezivanje eline armature sa pocinanom trakom kao najee upotrebljavanim materijalom za uzemljiva. Teoretska istraivanja to ne potvruju u cijelosti. U vremenu od poetka salijevanja betona pa do tada, kada e se isti stvrdnuti, elektrokemijski potencijal pocinane trake i elika u betonu se mijenja.

Slika 8. Primjer galvanske korozije

10

2.2.2 Sistem uzemljenja sa gledita uinkovitog oblikovanja potencijalnog

lijevka

Kada se u okolini objekta, koji ima gromobransku instalaciju, nalazi vei broj ljudi, tada treba znati da se kod udara groma u gromobransku instalaciju u okolini objekta stvara

potencijalni ljevak.

Ako je uzemljiva takvog objekta izveden u temeljima tada se mogu u okolini objekta stvoriti veliki naponi dodira, kao i naponi koraka. To se moe sprijeiti sa ugradnjom dodatne petlje na udaljenosti 1m oko objekta.

Na taj nain oblikujemo potencijalni ljevak i smanjimo napon dodira i napon koraka. Kod toga trebamo izvesti dovoljno veza izmeu uzemljivaa u temeljima i dodatne uzemljivake petlje (najbolje sa nehrajuim elikom).

11

2.2.3 Povezivanje uzemljivaa sa armaturom

U vezi povezivanja uzemljivaa sa elinom aramturom temelja standard trai takve veze na to vie mjesta. Temeljni uzemljiva je u tom primjeru glavni uzemljiva, a elina armatura pomoni. Glavna prednost takvog naina izvoenja temeljnog uzemljivaa je ta, da ima tako povezani uzemljiva puno manji otpor uzemljenja. Struja groma u tom sluaju prolazi kroz beton temelja na vie mjesta. Struja groma je u tom sluaju mala i nema opasnosti za pucanje betona.

Takav uzemljiva ima, pod uvjetom da beton sadri stalnu vlagu i da ima dosta mali specifini otpor, dobre sposobnosti odvoenja struje groma. Pod predpostavkom, da je uzemljiva u temeljima jedini uzemljiva, tada e uinci struje groma na uzemljiva i okolni beton biti mnogo manji kada izvodimo veze sa armaturom.

12

2.3 Uzemljenje goromobranske instalacije

Uzemljivai su elementi elektrine instalacije koji slue za povezivanje instalacije na Zemlju koja je provodnik elektrine energije. Uzemljenje je potrebno iz vie razloga: zatita od udara groma, zatita od dodirnih napona itd. Postoje dvije vrste uzemljivaa: tapni itrakasti. Posebna vrsta trakastih uzemljivaa su temeljni uzemljivai koji se postavljaju u temelj objekta.

Slika 9. Temelj i izlaz trake

Dobro izvedeno uzemljenje je od presudne vanosti za kompletan sistem zatite bilo da se radi o pogonskom uzemljenju, zatitnom uzemljenju, uzemljenju gromobranske instalacije ili zdruenom uzemljenju. Pogonsko (radno) uzemljenje je uzemljenje dijelova koji pripadaju strujnom kolu, a zatitno uzemljenje je uzemljenje dijelova koji ne pripadaju strujnom kolu. Zdrueno uzemljenje je uzemljenje koje se postie spajanjem dva ili vie raznih uzemljenja.

Uzemljenjem uspostavljamo vezu izmeu nadzemnih metalnih masa i uzemljivaa poloenih u tlo da struje zemljospoja, odnosno atmosferskog elektriciteta, odvedemo u Zemlju radi izjednaavanja potencijala. S obzirom na tu vanu ulogu potrebna je posebna panja pri izvedbi uzemljenja.

13

Za izradu uzemljivaa se upotrebljava toplopocinano eljezo. U posebno agresivnom zemljitu gdje postoji opasnost od bre korozije, iznimno se moe koristiti bakar. Jo bolje rjeenje je upotreba nehrajueg elika. Otpor uzemljenja ovisi od dobre izvedbe, veliine, rasporeda i broja uzemljivaa, a prvenstveno od zemljita, tj. od njegovog specifinog otpora.

Slika 10. Izvedbe spajanja tampnih uzemljivaa

Spajanje trake ili ice vodia za uzemljenje (zemljovoda) se vri vijcima M8x18 mm. tapovi se mogu izraivati od punog materijala 10 mm ili vie, cijevi 25 mm ili vie te od profila (L-profil, krstasti profil itd.). Duina tapova je minimalno 1m, a meusobna udaljenost tapova minimalno jednaka duini tapova. Ako se primjene tapovi krai od 1 m dolazi do izraaja tetni uticaji zamrzavanja i suenja tla.

Duina tapova gromobranskog uzemljenja mora biti minimalno 3 m to esto izaziva probleme pri zabijanju tapova, jer tap udari u kamen. Da bi se olakalo zabijanje, tap treba biti dobro zaotren, a na vrhu tapa se zavari ploica po kojoj se udara ekiem.

Uzemljenja treba po mogunosti postaviti u blizini trajno vlanog zemljita, odnosno gdje se zemlja prirodnim putem kvasi. Poeljno je uzemjiva ukopati u vlanu zemlju, koja ima mali specifini otpor. Specifini otpor zemlje zavisi od njezinog sastava i vlage.

U kamenitom i ljunanom terenu se zbog poveanja vodljivosti tla oko uzemljivaa ukopava treset ili se vri zalijevanje uzemljivaa i njegove neposredne okoline rastvorom vode i gline. Najpovoljniji je rastvor 100 grama gline na 1 litar vode. Ukoliko se uzemljiva postavlja u golu stijenu oko uzemljivaa se obavezno postavi sloj zemlje (glina ili treset) minimalne debljine 10 cm. Nije dozvoljeno ukopavati so oko uzemljivaa, jer ona ubrzava koroziju metala.

14

Trakasti uzemljivai se izvode od eline pocinane trake pravougaonog prijesjeka 25x4 mm ili od nehrajueg elika istog presjeka. Traka se ukopava na dubinu 80 cm. Minimalna dubina ukopavanja je 50 cm, jer u suprotnom dolaze do izraaja tetni uticaji zamrzavanja i suenja tla. Pri ukopavanju traku polaemo na no da bi se izbjeglo slijeganje zemlje ispod trake. Zemlja se mora nabijati pri zatrpavanju. Udaljenost trake od zida objekta

je minimalno 1 m, a od podzemnih kablova minimalno 3 m. U sluaju da se ukrta sa kablom potrebno ju je na mjestu ukrtanja ukopati 1 m ispod kabla i provui kroz keramiku ili plastinu cijev duine 3 m.

Slika 11. Jedna od izvedbi tampanih uzemljivaa

15

2.4 Vanjska i unutarnja gromobranska instalacija

Vanjska gromobranska instalacija ugrauje se s vanjske strane objekta. Moemo je

podijeliti na tri elementa: krovne hvataljke, gromobranski odvodi i uzemljenje. Krovne

hvataljke postavljaju se u obliku mree po sljemenu i ivicama krova i slue za direktno preuzimanje elektrinog pranjenja. Obino se izvode pomou pocinanih elinih traka. Vano je napomenuti da sve metalne konstrukcije na objektu (antenski stubovi, oluci, limeni uglovi, metalne krovne konstrukcije, ograde balkona, snjegobrani i slino) moraju biti spojene na gromobransku instalaciju!

Gromobranski odvodi (vertikalni odvodi) slue za odvoenje elektrinog naboja iz hvataljki u uzemljenje. Kao gromobranski odvodi slue pocinane eline trake ili uad, a mogue je i spajanje eline armature betonskih zidova na odvode. Uzemljenje se izvodi u obliku prstena od pocinane trake ukopane u zemljite oko objekta ili smjetene u temelju objekta (temeljni uzemljiva), ili u obliku metalnih ipki zabijenih u tlo, ili od ukopanih metalnih ploa. Uzemljenje mora biti kvalitetno povezano sa gromobranskim odvodima, kao i sa metalnim konstrukcijama oko objekta (ograde, metalne sjenice, metalni slivnici i slino). Gromobranska instalacija mora biti kvalitetno izvedena, stoga sve poslove oko projektiranja i

montae gromobranske instalacije prepustite strunjacima.

Zbog indukcije nastale prilikom udara munje javljaju se opasni naboji u metalnim

konstrukcijama i instalacijama u objektu koji mogu unititi elektrine i elektronske ureaje i nanijeti opasne ozljede u sluaju dodira. To su takozvane sekundarne posljedice, ali ponavljam da one mogu nanijeti mnogo veu tetu od samog udara munje! Za sprjeavanje sekundarnih posljedica udara munje koristimo dvije vrste zatite: izjednaavanje potencijala i prenaponsku zatitu instalacije. Obje vrste zatite spadaju u unutarnju gromobransku instalaciju.

Katodni odvodnici prenapona su ureaji koji inducirane naboje iz instalacije odvode u uzemljenje. Spajaju se izmeu faznih vodia i uzemljenja, i u sluaju povienog napona (prenapona) istog trena postaju vodljivi i odvode viak napona kratko spajajui fazni vodi i uzemljenje. Postavljaju se kaskadno na ulaz energetskog voda (kuni prikljuni ormari), zatim u razvodni ormari, a mogu se postaviti i na dio instalacije koji napaja osjetljive ureaje. Katodni odvodnici prenapona ugrauju se i na telekomunikacijske i antenske vodove. Zatita optikih prikljuaka nije potrebna.

16

3. Gromobranska instalacija po projektu

Projekti gromobranske instalacije rade se u skladu sa Pravilnikom o tehnikim normativima za zatitu objekata od atmosferskog pranjenja i BiH standarda za gromobranske instalacije.

Slika 12. Primjer gromobranske instalacije na kui

Zatita od atmosferskih pranjenja se projektuje kao spoljanja i unutranja gromobranska instalacija. Spoljanja gromobranska instalacija se dimenzionie prema proraunatom nivou zatite i njene efikasnosti. Spoljna instalacija je sainjena od prihvatnog sistema, spusnih provodnika, i sistema uzemljenja. Unutranju gromobransku instalaciju ini ekvipotencijalizacija metalnih masa u objektu. U objektu su to cjevi grijanja, vode, eventualno

kanalizacije, ormari telefona i slino. Galvansko jedinstvo prihvatnog sistema, spusnih vodova i temeljnog uzemljivaa se postie meusobnim spajanjem uz pomo ukrsnih komada, stezaljki i obujmica za oluke, zakivanjem, omotavanjem i zavarivanjem.

17

4. Odravanje i kontrola gromobranske instalacije

Odravanje gromobranske instalacije mora da vri elektromontana sluba ili preduzee koje raspolae odgovarajuom strunom slubom, a u skladu sa programom odravanja koji je definisan projektom gromobranske instalacije.

Odravanje gromobranskih instalacija je vano da bi se odrao odgovarajui nivo zatite i efikasnost gromobranskih instalacija, jer su njihove komponente podlone gubljenju (djeliminom i potpunom) svojih svojstava tokom godina eksploatacije zbog korozije, atmosferskih uticaja, oteenja uzrokovanog dejstvom vremena, mehanikog oteenja i oteenja usljed udara groma.

Program za odravanje gromobranske instalacije mora biti definisan za cjelokupnu gromobransku instalaciju, i mora sadrati spisak uobiajenih stavki koje slue kao lista ta treba proveravati kako bi se omoguio uporedni pregled rezultata provere sa prethodnim rezultatima.

Program za odravanje gromobranske instalacije sadri:

provjeru svih provodnika u gromobranskoj instalaciji i komponenti sistema;

provjeru pritegnutosti svih stezaljki i spojnica;

provjeru elektrinog kontinuiteta u instalaciji;

mjerenje otpora prema zemlji u sistemu uzemljenja;

provjeru ureaja za zatitu od prenapona;

provjeru da li se dejstvo gromobranske instalacije promenilo poslije rekonstrukcije objekta ili njegovih instalacija.

Izvjetaji o svim postupcima odravanja, preduzetim mjerama koje treba da se preduzmu, predstavljaju osnovu za procjenu kvaliteta gromobranske instalacije i njenih konponenti i

moraju se uvati zajedno sa projektom gromobranske instalacije.

18

Kontrolu gromobranske instalacije po zavretku radova vri ovlateno lice organizacije registrovane za tehniki prijem gromobranskih instalacija i ovlaeno lice iz nadlenosti Sekretarijata unutranjih poslova, Uprave za protivpoarnu i preventivno tehniku zatitu, a na osnovu projekta gromobranske instalacije i izvjetaja o kontroli.

Tada se ustanovljava:

da gromobranska instalacija odgovara projektu;

da su sve komponente gromobranske instalacije u tehniki ispravnom stanju i da obezbjeuju primjenjene i odreene funkcije;

da nema dejstva korozije na elemente gromobranske instalacije;

da su svi naknadno dodati djelovi objekta ugraenih u tieni prostor zatieni izjednaenjem potencijala ili produenjem gromobranske instalacije.

Redovna kontrola gromobranske instalacije mora se vriti na osnovu programa kontrole koji je sastavni dio projekta gromobranske instalacije.

Sve gromobranske instalacije se moraju kontrolisati u slijedeim sluajevima:

tokom instalacije gromobranske zatite za djelove koji su nepristupani po zavretku objekta; nakon zavretka kompletne instalacije.

Interval izmeu kontrole gromobranskih instalacija odreuje se na osnovu slijedeih faktora:

vrste objekta ili zatitne zone, pogotovo u pogledu posljedica do kojih dovodi neko oteenje;

nivoa zatite; lokalnog okruenja (problemi korozije); primjenjenih materijala za pojedine komponente instalacije;

vrste tla ...

Gromobranska instalacija se kontrolie pri svakoj izmjeni i popravci zatienog objekta i poslije svakog atmosferskog pranjenja u objekat.

19

5. Zakljuak

Vaan podatak za odreivanje ugroenosti objekta tj. potrebe za gromobranom je broj udara groma na podruju na kojem se nalazi objekt. Potrebno je takoer uzeti u obzir i lokaciju objekta tj. ostale objekte meu kojima se na objekt nalazi. Logino je zakljuiti da je objekt koji se nalazi na vrhu brda, ili u blizini nema drugih objekata ili stabala, ugroeniji od objekta koji se nalazi meu visokim zgradama u sreditu naselja.

Takoer, ugroenost objekta, odnosno potreba za gromobranom, je ovisna i o vrsti materijala od kojeg je objekt izgraen. Objekt s metalnim krovom je, u odnosu na objekt s obinim ciglenim krovom, vie ugroen

Vana je i oprema kao i namjena objekta. Objekti veeg znaaja, moraju biti bolje zatieni, to znai da moraju imati gromobran, odnosno bolji gromobran od drugih objekata. Iz svih opisanih faktora, koji su obino predstavljeni numeriki, projektant moe odrediti vrstu gromobrana na naem objektu.

Pored svega nabrojanog, na odgovor na pitanje iz naslova utjee i cijena i izgled gromobrana. Prije ta dva faktora nisu bila odluujua, no danas vie nije tako.

Cijena odgovarajueg gromobrana danas je bitno nia, prije svega radi nosaa koji su prilagoeni pojedinim vrstama pokrova a takoer i vodie vie nije potrebno arafiti (klik sistem) to ini montau lakom, jednostavnijom i brom. Takoer i suvremeni materijali koji se koriste za gromobranske instalacije kao to su bakar, aluminij i nehrajui elik bitno su kvalitetniji.

Radi kvalitetnijih materijala, okruglih vodia, pojedinim pokrovima i fasadama prilagoenih nosaa, izgled gromobrana vie nije tako istaknut i ne kvari opi izgled objekta, to takoer govori u prilog gromobranskoj instalaciji.

20

6. Literatura

1) Keler, Marievi, Srb ELEKTRO MONTERSKI PRIRUNIK Tehnika knjiga

Zagreb 1987.

2) Raajski, Dotli MALI ELEKTROENERGETSKI PRIRUNIK SMEITS-DOS

Beograd 1997.

3) Kaiser ELEKTROTEHNIKI PRIRUNIK Tehnika knjiga Zagreb 1953.

4) Dotli, Sokolov, Spai TEHNIKI PROPISI IZ ELEKTROENERGETIKE SMEITS-

SZS Beograd 1995.

5) Kiefer VDE UND DIE PRAXIS VDE Verlag Berlin 1997.

6) Niejodek MODERNE ELEKTROINSTALLATIONEN Compact Verlag Muenche n

1997.

7) Reeves NEWNES ELECTRICAL POCKET BOOK Newnes Oxford 1995.

8) Capel SECURITY SYSTEMS AND INTRUDER ALARMS Newnes Oxford 199

9) Seip ELECTRICAL INSTALLATIONS HANDBOOK MCD Verlag Munich 200

10) Novinc ISPITIVANJE SIGURNOSTI ELEKTRINIH INSTALACIJA Kigen Zagreb

2005

21

Datum predaje: ___. ___. _______.

Komisija:

Predsjednik ________________________

Ispitiva ________________________

lan ________________________

Komentar

Datum odbrane: ___. ___. _______. Ocjena __________________(__).