SEDMO POGLA \TUE

ODGOJ I OBRAZOVANJE

Mora li se čovjeka odgajati? Iz antropologijskih ispitivanja dade se' dokazati opća čovje-IVA potreba za odgojem, No. ~IO je zapravo odgoj? U ovom poglavljuprikazuju se pokušajim čenja pojma odgoj. On nije moguć bez ciljeva, normi i vrijednosti. Koje predodžbeUlje o modelu procesa odgajanja? TIi bi pojam odgoj Il društvu koje postaje sve složenijeh.lo zamijeniti pojmom obrazovanje? Odgoj se opisuje kao temeljna kategorija, razvi-ju .e obrisi modernoga koncepta obrazovanja.

) čemu je riječ ...

i'.AS:rO .JE ČOVJEK UPUĆEN NA ODGOJ? - ANTROPOLOGUSKI TEME-JI

Olovo je sigurno da svaki pedagog ima više ili manje svjesnu »sliku čovjeka«.Qija u praksi iteoriji počiva na implicitno] antropologiji, kako je to Heinrich Roth

I) azradio u svomu temeljnom djelu u dva sveska. Onaj tko čovjeka drži biologijskiJkovim bičem«, koje je uz to nagonske i instinktivno nesigurno, koje može pre-ljamo s pomoću kulture, drukčije će odgajati nego netko tko čovjeka drži krunomnJII li kojem sve sposobnosti i dispozicije drijemaju i razvijaju se ...fAStluo pitanje antropologije glasi: »Što je čovjek?« Ali. moderna antropologijaY t'i više o biti čovjeka. Naprotiv. različite se znanosti, od biologije preko psiho-I medicine i kulturne antropologije do filozofije i teologije, s najrazličitijih aspe-VO tim temeljnim pitanjem. Pedagogijska antropologije nastoji njihovo postav-pItanja irezultate učiniti plodnima za znanost o odgoju i pedagogijski dalje pro-Ii (pregled kod Kčnig/Ramsenthaler, 1980; Scheuerl, 1982; Hamann, 1982; Braun,amper, 1989; Wulf, 1993). Treba također pitati, koji opći doprinos može peda-dllti, općoj antropologiji (npr. Loch, 1963; Bollnow, 1965). .

144 PEDAGOGIJA

7.1..1 Biologljski aspekti

a} JJ __'!~i?;!1!!.~aj~ij~_!!..~..!~~~~braj~.J~!:.1!.-.ah~Q$kog.~~~iologakujtur~brJl~~l~aG~h.l~na,_--:..~!C{).se usporedi ~~.ž.iv()tinjC>.1U~.Č()vi~k.je manikavo biće: n~m.!U!'y~!~e_r.I!l!-.nj~.a. j~s~ll~t!~na_ opr~m.lj~IIQSt.živ.gtiI!jil_ go.jlt.~P.f!lY.!i!!p;onašanj~iIJ, njegova je.9.rgan-.ska opremljenost (bez' organa za bijeg ili zaštitu. bez prirodnog oružja) n~~~!~t!l.a.Ye~iE~ž.!votinia raspolaže oštrijim .gsle..~ilgim _()rganilll~' bez. runa i krZI)JLČQyj!!~jenezaštićen ođhladnoće, it9JOn je -Nietzscheovim izrazom- »ne-učvršćena životinja« .

. Usprkos tomu čovjek preživljuje na sjevernom polu kao iuSahari. Zašto? Umjestoda bude vođen instinktom, čovjek usvijetu živi djelujući (konstitutivno značenje dje-lovanja). On sebi tvori - gotovo kao drugu prirodu - »umjetno obrađen iprikladno sači-njen dopunski svijet. .. On živi tako reči u prirodi lišene] otrova, li rukom stvorenojprirodi, koju je izmijenio da služi životu, a kojaje upravo kulturna sfera« (Gehlen, 1961,str. 48). On kompenzacijski raspolaže visokim stupnjemsposobnosti učenja. Čovjek živiod rezultata svoje predviđajuče, planirane izajedničke aktivnosti, on je »biče kulture«.To se osobito pokazuje u značenju jezika.

Institucije !IO ih čovjek stvara (vlasništvo, obitelj, pravo; država). za Gehlena su, s obzirom na visokistupanj oblikovnosti inesigurnosti čovjekova pona~anja, ~stahilizirajučesnage« (Ibid .• str. 71). One čovjekarastercčuju od trajnog pritiska da neprestano mora donositi nove odluke (ŠIO on ne bi izdržao).

Očigledno je veliko značenje toga stanja stvari upravo za pedagogiju: čovjek se.poradi preživljavanja mora odgajati za kulturu. Ali, isto tako je jasno i mnogostrukokritizirano konzervativno temeljno obilježje te antropOlogije.; razbijanje kulturalnih tra-dicija je, tako reći, »opasno po preživljavanje •• za čovjeka ...

b) ~~!1a j~}~_e.za..baze[sk;og~~qloga..Ad9.If.!IJ'.ortmanna (1951) o posebnupoložajuč5?Yjek~.!E~g_~nj~~.!ce.jljj~LQg.i14~j.p~ii:vre111~!1.9gm.đellja_ -"- .-

Usporedeno s drugim sisavcima, .lj~~skolJ.l,j~_djf'~lu p'q~Ie~lIa,n~kou ror:lcnl~.Q!P.Ji!jk~j~!!:\ godinar8.ZvQj!!..Q!!"'!?i..~!~!.l0u životinja~ P.Qit~pDSOhnoS1LCp.y.ktiMi~ u·;iiVan.,ma..!.mJi~(~.ranoi.&.l!W!!'«,~~-iifi~C;>!l.•.«!~~~';!lj.e~iUds~~.!.!~!lE!!!1im_5_':'ii.~I~~..()~~!i!)e,I~k~~y!ja.tipgno Ij~~5_k~}'.bjliežja-(uspra~an.hod, P.<.J~~~~!t!~ll;,..!iQo~!~r!!!~!~ji:~!I!!.()i9.J ljudski mozak pokazujerast odokruglo 400 posto oozreJeaobi.

~ SU to J?ok,igi~filiL'!is.Q~9!L~!!!EI_Y!l_"?'poSQ!?!l.Q~ti..J1~~Qi!j,Luj~dn9.nužnosf una-predujućeg-d)el~yanja od strane odraslih (~oje.s.e.zas~J!.ŠiIok.9.!1ls~!slu,može-ilaiVatil"oago/f ZaPorimanna je ~o.Yi~kea..lij:\mi9.!~9~~ipre!lla iJYQ.tinji Y~~~.n9iz.a::okoliš Tosi-g:~alli)rI~~.tin~tima;»otvoren. ~ sy_\j~.~'<~".'~I?!)(?~a.rJza..odlučivanje«. ---- -- ---"'--

c) Napok~l!, ~v(?tinje~l! p.fe~a_!a~ob.1!.VO,!.UexkiiILIl·(l.956) , opremljene za spe-c.iJl~ml.Điiiei.~.o.lwlin.e. . -' . '.

lJexkiiJl to zorno prikazuje na primjeru krpdja: QUreagira. čekajući na drvetu, na miris sisavaca. Kadga osjeti, on pada kako bi sisao njihovu krv, Njegova opremljenost obuhvata malo osjetila i omogućuje musaDIO život u točno prikladnom »okolo-svijetu«.

~vj.:~,.~ap.!5)'iY,Jlema'llk9Jf\:s~ijet~. Y.l!ć.'!.~j~\<l.,.llo.i!.»~za.~~...!lk~llj?~~J.".~_<;;:'~Zl\syii e.~,..$i ~()-maša.n m~t!!l.~ti~a.~n:.;?č~ćen, č~vJ~ttr.e.~a. h~ds~o.~~!~!,rall)odl~!,v~~j!cza tt.~r~!l~~1!:_~g~l!ga?9vJ~~9"rv.-. stva, za -usvaJanlJ2!~cma ponaŠl\(IJ~.~.IJ()rm,-JOl~!lIU ..!!<t omogucuju život u vlastitoJ.gruPl. .

. dfNad~lje, ·[;~~Z9.p.~i!i~~!1L.1:~.~v..oj99yj,~_K1!__(!!to.g~iležaf.pAj~:y'ažile·dokaze o pove-ćanoj .sp()sobno~ti~lč~njl!: 04['!f>J~._~9'yj~~?· . -.. ".--'-- ..--.~