Hamlet i Magbet

8/17/2019 Hamlet i Magbet

1/31

Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazaoduh bivšeg danskog kralja. Vrlo su bili začuđeni i odlučili da sao Haletu !rio!"e tajdogađaj. #ljede"eg !uta Halet je također bio na straži, duh oca otkrio u je da ga je$laudije otrovao. Halet nije ogao vjerovati te se zakleo da "e osvetiti njegovu srt. % to

vrijee kralj i kraljica su slavili svoj novi brak, ali Halet nije ogao !odnijeti bol i očaj !ase nije !ojavio. $ad su došli gluci koji su trebali zabaviti goste neočekivano se !ojavioHalet. &luci su !rikazivali drau u kojoj je kralj bio !revaren i otrovan, a to je Haletiskoristio i riječia na!ao kralja. 'itko u nije vjerovao i svi su govorili da neože !odnijetisrt oca. Halet je bio zaljubljen u ()eliju, *olonijevu k"er i svi su se nadali svadbi. Jednislučaje ajka je !ozvala Haleta na razgovor, a iza zavjese se nalazio *olonije kojeg jeHalet zabuno ubio. +bog sigurnosti kralj ga šalje u nglesku, ali se on nenadano vra"a,no u eđuvreenu se ()elija uto!ila. +bog nje dolazi do sukoba izeđu -aerta i Haleta, akralj !redlaže eđusobnu borbu. (ni za!očnu ačevanje, ali su oštrice bile naazaneotrovo što oni nisu znali. $ada je kralj !redložio da nazdrave oni nisu !ristali, !a je kraljica!o!ila vrč i urla, a Halet je nato !robo $laudija koji i je !riznao da su oštrice otrovane.

(!raštaju se od života i zaajedno uiru, a Horacije i (sric gledaju rtve. ada se začujebuka koja je bila !osve"ena /ortinbrasu jer se vratio kao !obijednik iz *oljske. 'a kraju sviodlaze i iznose rtva tijela te se čuje !ucanje to!ova u čast rtvih.

Mesto radnje 0 1anska, uglavno kraljevski dvorac Helsing2r, njegov enterijer i eksterijer

Tema dijela 0 Haletova osveta

Jezik i stil - *o vrsti ovo delo je draa i to tragedija u !et činova, delo je !isano u stihu

Vreme radnje 0 oko 3455. godine

Ideja

+naš da je !rirodno 0 što živi ora urijet6 kroz taj srtni život !rote"i u vječnost.


2/31

KRATAK SADRŽAJPRVI ČIN

3. !rizor7

lsinor, terasa !red dvorce.Bernardo, Horacije i Marcelo sad su na straži. Brine ih je li se o!et !ojavilo 8ono8, a !od tiisle na duha koji se !ojavio sino" oko jedan sat !oslije !ono"i. %sred njihova se razgovora!ojavljuje taj isti duh nalik na !okojnog danskog kralja Haleta. (ni ga !okušaše u!itatinešto, no duh iščezne.Horacije kaže kako je duh stvarno nalik na rtvog kralja, te da je to sigurno znak da "e1ansku sna"i neka nesre"a. *riča i kako je kralj Hamlet u borbi ubio norveškog kralja/ortinbrasa te tako dobio sve njegove zelje, a sad se /ortinbras lađi želi osvetiti za sveto i dobiti natrag očeve zelje. o je razlog što je 1anska na o!rezu i ia nogo straže.+ato sigurno i dolazi Haletov duh. ako su se i !red sa 9ezarov !ad otvorili grobovi,rtvaci !oizlazili, !ojavio se koet vatrena re!a i !orčina zavlada svijeto. %to se vra"aduh. rojica ga htjedoše zadržati, no !ijetao kukurikne, !ukne zora i duh nestane. Horacije,Marcelo i Bernardo složiše se da "e o sveu toe izvijestiti kraljevi"a Haleta.

:. !rizor7#večana dvorana u dvorcu. %laze kralj, kraljica, Halet, *olonije, -aert, Voltiand,$ornelije, lordovi i !ratnja.$ralj $laudije šalje $ornelija i Voltianda u 'orvešku da sadašnje kralju, /ortinbrasovustricu, jave sve što ladi /ortinbras najerava učiniti u 1anskoj jer $laudije zna da senorveški kralj ne"e složiti s ladi"evo osveto. $ornelije i Voltiand odlaze. ad -aertoli kralja da u do!usti !ovratak u /rancusku, a kralj u kaže neka ide ako želi. 'akontoga kralj se obrati kraljevi"u Haletu riječia7

0 #ada, dragi Halete, 'aš rođače i sine 0na što Halet odgovori u sebi7 0Više no, sinovac,anje nego sin.

$raljica govori Haletu da bi se trebao bolje odnositi !rea kralju. Halet tad iskazujesvoju tugu zbog gubitka oca7

Jer nikad ne ože

*rikazati e vjerno, draga ajko,


3/31

'i rki ovaj !lašt, ni obično

(dijelo crne boje svečane,

'i uzdisanje stegnutoga daha,

'i obilna i rijeka u oku,

'i !okunjeno držanje u licu,

'i drugo ništa, što je sjen i vid

6 slika bola. o je, što se čini,

Jer čovjek ože svu tu na!ravu

6 gluiti. ;l u eni je nešto,

(d na!rave što više znači te,

Jer sao slika tuge to je sve.

Još !rije nego što je ci!ele

6znosila, u kojia je išla

+a rtvi tijelo bijednoga i oca,

% suzaa ko 'ioba> 1a, ona,

Baš ona 0 Bože> +vijer bez razua bi


4/31

?to nije više nalik na nj no ja

'a Herkula> +a jesec dana> *rije

'o sol je suza lažnih !restala

9rvenit oči njene otekle,

Ve" udala se.

1olaze u Horacije, Bernardo i Marcelo re"i o !ojavi kraljeva duha. Horacije u!riča. Hamlet !riznaje da je to vrlo čudno, no želi i on vidjeti očeva duha i razgovarati snjia. #atra da "e sad otkriti tko u je ubio oca.

@. !rizor7*olonijeva ku"a, razgovaraju -aert i ()elija. (!raštaju se !rije -aertova odlaska. Budu"i da-aert ne voli Haleta, u!ozorava ()eliju da ne vjeruje u Haletovu ljubav, a ona u kažeda "e ga !oslušati i biti na o!rezu. 1olazi *olonije. &ovori -aertu da krene na brod jer "ezakasniti, a i sluge ga ve" čekaju. -aert se o!rašta s njia i odlazi. *olonije tad is!ituje()eliju o sastancia s Haleto te ju o!oinje da se !onaša časno. ()elija govori kako joj

je Halet iskazivao naklonost, a *olonije joj govori neka bude alo ne!ristu!ačnija.

Ja ne"u da od ovoga trenutka

#raotiš a i jedan !rosti čas

% razgovoru s Haleto.

+a!ovijeda ti 0 !azi na to> 6di

#ad svoji !oslo.

A. !rizor7erasa. %laze Halet, Horacije i Marcelo. ekaju duha. 6z dvorca se čuju trube i to!. Haletkaže kako to kralj luduje i nazdravlja. Haletu se to gadi jer ih zbog takvih stvari druginarodi nazivaju svinjaa i !ijancia. 1olazi duh. Hamlet je u!lašen, a duh u !okazujeneka ga slijedi. Horacije u govori neka ne ide, no Halet želi razgovarati s očevi duho.


5/31

1uh i Halet odlaze, a Horacije i Marcelo krenu za njia, sunjaju da 8u državi je 1anskojnešto trulo8.

C. !rizor7Halet i duh dolaze na zabačeniji dio terase i duh u !oče !ričati. $aže da je on duhnjegova oca te u dolazi re"i da osveti njegovo ubojstvo. Halet je iznenađen što duhgovori o ubojstvu. 1uh kaže kako je razglašeno da ga je ugrizla zija dok je s!avao u vrtu,no !rava je istina da ga je ubio onaj koji sad nosi njegovu krunu. $laudije ga je ubio takošto u je ulio sok otrovna bilja u uho. aj u je otrov vrlo brzo ušao u krv, !rošao cijelitijelo i usrtio ga. #toga traži od Haleta da ne do!usti da se $laudije izvuče s tizločino. 1uh nestane.Halet je bijesan. 1olaze Horacije i Marcelo, traže od Haleta da i is!riča što u je duhrekao, no on i ne želi re"i, ali traži od njih da se zakunu da niko ne"e re"i za duha. 6 duhi iz dubina govori neka se zakunu. (ni to učine, te svi sku!a odlaze.

DR!I ČIN

3. !rizor7*olonije i Dejnaldo razgovaraju u *olonijevoj ku"i. *olonije šalje Dejnalda za -aerto, da ga!rati i ras!ita se o njegovu !onašanju, a kasnije neka u da novce i !iso. Dejnaldo odlazi,a ulazi ()elija. &ovori da je !re!lašena jer isli da je Halet !oludio od ljubavi, tj. od toga

što ga ()elija odbija. *olonije se slaže da je sigurno zato !oludio i zato idu to re"i kralju ikraljici.

:. !rizor7% eđuvreenu, u dvorani kralj i kraljica dočekuju Dosencrantza i &uildensterna. $ralj ih je!ozvao zbog Haletova !onašanja. Budu"i da su ta dvojica Haletovi !rijatelji, kralj islida "e i Halet odati zašto se tako čudno !onaša. 6 kraljica ih oli neka saznaju to.&uildenstern i Dosencrantz odlaze, a ulazi *olonije. *olonije kaže da je našao razlogHaletova ludila, no kraljica sunja da !ostoji neki drugi razlog osi gubitka oca i njezina

novog braka. $laudije kaže neka u !rvo !oslanici dođu re"i što je bilo u 'orveškoj, !a "eonda !oslušati njega.*oslanik Voltiand izvješ"uje kako je norveški kralj zabranio /ortinbrasu lađe da ikad!okuša za!očeti rat !rotiv 1anske, te da norveški kralj traži do!uštenje da !rođe kroz1ansku u svo !ohodu !rotiv *oljske. $ralj je zadovoljan izvještaje, te Voltiand i$ornelije odlaze.


6/31

ad *olonije dobije riječ. (n i čita Haletovo !iso o)eliji kako bi ih uvjerio da je Haletlud od ljubavi jer ga je ()elija odbila zato što je !oštena i časna žena. *olonije je sisliokako "e najestiti susret Haleta i ()elije, a on i kralj "e biti iza zastora i slušati njihovrazgovor.$ralj i kraljica tad odlaze, a nailazi Halet čitaju"i neku knjigu. *olonije u se obrati !itaju"i

ga kako je i !re!oznaje li ga. Halet kaže da je dobro, a isli da je *olonije ribar. Halet se!ravi lud i najerno daje *oloniju zbunjuju"e odgovore, te zato *olonije ubrzo ode. Haletudolaze Dosencrantz i &uildenstern. 6 njia Halet daje čudne odgovore jer i ne želi ništaotkriti iako su u !rijatelji. Dosencrantz govori kako su na !utu u dvorac naišli na nekegluce koji dolaze !onuditi svoje usluge. Halet ih s radoš"u !ria. 'akon kratkarazgovora s glucia, svi odlaze i Halet ostaje sa. (n sišlja kako "e uz !oo"gluaca i !redstave natjerati kralja da !rizna ubojstvo njegova oca.

Ja ho"u stvarnije

1a ia razloge 0 i zato valja

% glui šče!at savjest grešnog kralja.

TR"#I ČIN

3. !rizor7Dazgovaraju u dvorcu kralj, kraljica, *olonije, ()elija, Dosencrantz i &uildenstern. 1vojica!osljednjih govore kako je razgovor s Haleto dobro !rošao, no i!ak i Halet nije daoodgovore koje su tražili. $ralj i govori neka i dalje !okušavaju, nakon čega Dosencrantz i&uildenstern odlaze.$ralj govori kraljici neka i ona ode jer su oni !ri!reili susret Haleta s ()elijo, a on i*olonije "e skriveni slušati njihov razgovor. $raljica se složi i ode. ()elija "e tobože čitatineku knjigu, a kralj i *olonije "e se skriti iza zastora. 1olazi Hamlet vode"i svoj onolog7

Bit il ne bit E to je !itanje>

Je lF dičnije sve strelice i etke

#ilovite sudbine u srcu

*odnositi il zgrabit oružje,


7/31

(du!rijet se i oru jada kraj

%činitG %rijet 0 usnut, ništa više>

6 usnuvši dokončat srca bol

6 !rirodnih još tisu"F !otresa,

?to baština su tijelu. o je kraj,

1a živo ga !oželiš7 urijeti

6 usnut> %snut, !a i snivat ožda>

'aiđe na ()eliju. 1ugo se nisu vidjeli. 6ako ()elija govori da "e u vratiti !oklone koje joj jedao, Halet tvrdi da joj nikad ništa nije dao. 'adodaje i to da ju je nekad volio, no zatikaže da ju uo!"e nije volio. &ovori joj neka ide u saostan, neka njeu ne vjeruje ništanijedno uškarcu ne treba vjerovati jer su svi nitkovi. &ovori joj7 0 ;ko se budeš udavala,dat "u ti ovu kletvu kao iraz. Bila ti čista kao led i bijela kao snijeg, kleveti ne"eš ute"i. 6diu saostan 0 6di, zbogo. IHoda gore 0 dolje 6li ako ho"eš svakako da se udaš, !ođi zabudalu, jer !aetni ljudi znaju !redobro, kakve vi nakaze od njih !ravite. % saostan 0 idi,i to brzo. +bogo>. Hamlet odlazi, ostavlja za!re!aštenu ()eliju. *rilaze joj kralj i *olonije.$ralj govori da u Haletovo !onašanje ne izgleda kao ludost, no i!ak je Halet vrloo!asan. 'o *olonije i dalje satra da je Halet lud zbog neuzvra"ene ljubavi. *redlaže dakraljica !okuša 8izvu"i8 nešto iz Haleta nakon !redstave, a on "e se skriti i slušati taj

razgovor. $ralj se složi7

1a, tako neka bude

jer ahnitost u velikoga svijeta

Bez !aske saa ne sije da šeta.

:. !rizor7Halet se dogovara s glucia. 'a!isao je jedan dio !redstave i želi da ga gluci izvedukako bi kralja uhvatio u zaku. &luci !oslušaše i odu se !ri!reiti za !redstavu. 1olaziHoracije. Hamlet u govori da je on naj!ravedniji čovjek kojeg zna i stoga u !riča kako jeu !redstavu ubacio scenu koja je vrlo slična okolnostia u kojia je ubijen njegov otac.#toga traži od Horacija da !roatra kralja za vrijee te scene, da vidi ho"e li kralj bilo kakoodati svoj grijeh. Horacije !ristane, a Halet kaže7


8/31


9/31

%orstvo brata> Molit se ne ogu,

Ma da je živa želja i i volja,

Jer najeru i jaku jača krivnja

%ništava...

$ralj klekne !okušavaju"i tražiti o!rost za svoj zločin iako se ne kaje. Hamlet ga ugleda7 0&ledaj, oli se> Ha, 0 sad je zgoda, sad bih ogao> 6 ho"u, Itrgne ač !a nek ode u nebo>.'o i!ak ne"e ništa učiniti, !ričekat "e još na osvetu. #ad odlazi ajci, a $laudije ustaju"ireče7 0 (, riječ se diže, ali iso giže,a riječ bez isli teško k nebu stiže, nakon čega ode.

A. !rizor7$raljičina soba, ulaze kraljica i *olonije. *olonije joj govori da "e Halet sad do"i, te seskrije iza zastora čuvši da je Halet !red vratia. Halet uđe k ajci, a ajka ga odah!očne !rekoravati što je ne!ošten !rea $laudiju, svo !oočiu i stricu. Halet ju ne želislušati, nego ju vrijeđa. (na se boji da "e ju na!asti, stoga !oče glasno za!oagati.+a!oaganje se čuje i iza zastora. Halet izvuče ač i zarije ga u zastor ne znaju"i koga jeubio. Dazveseli se kad !oisli da je ožda ubio kralja $laudija, no otkrije zastor i ugledartvog *olonija.

(, jadna ludo ti, naetljiva

6 nesotrena, zbogo> 1ržah te

+a nekog ve"eg. *rii svoju kob.

6 dalje Halet nastavlja vrijeđati svoju ajku, što je tako brzo zaboravila njegova oca iudala se za se"e. ad ulazi duh, a sao ga Halet vidi i razgovara s nji. $raljica tad

shvati da je Halet stvarno lud, ia !riviđenja7

(, to je sao tvoga ozga stvor,

Jer ludost je u takvo stvaranju


10/31

Bestjelesnoe vrlo vješta.

Halet se !ozdravlja, želi oti"i,

I*okazuje *olonijevo tijelo Ja žali ovoga

&os!odina 0 al htjela su nebesa

1a kazne ene nji, a njega noe,

e ora biti njia bič i sluga.

#ahranit "u ga sad i odgovarat

+a !rijeku srt, što zadadoh je njeu.

+na da "e uskoro orati oti"i u nglesku, kako u je ve" odavno rečeno, a sad želi ajcilaku no" te odlazi vuku"i *olonijevo tijelo.

Č"TVRTI ČIN

3. !rizor7% dvorani su kralj, kraljica, &uildenstern i Dosencrantz. 'jih dvojica nakratko izađu kako bikralj i kraljica razgovarali o Haletovu sino"nje !onašanju. $raljica kaže7

-ud

$o ore i ko vjetar, kad se hrvu

6 nade"u. % divlje ludilu

6 čuvši, gdje se iza zavjese


11/31

*oaklo nešto, trgao je ač

6 viknuv7 *arcov, !arcov> 0 starca je

%orio u ludoj o!sjeni,

6 ne znaju"i, tko je.

Vra"aju se &uildenstern i Dosencrantz te i kralj nalaže da nađu Haleta i *olonijevo tijeloodnesu u ka!elicu da se sahrani, a kralj i kraljica na"i "e rješenje kako kazniti Haleta zazločin.

:. !rizor7&uildenstern i Dosencrantz nađu Haleta. 6s!ituju ga gdje je *olonijevo tijelo, no Halet ine želi ništa re"i. raži da ga odvedu kralju.

@. !rizor7#va trojica dolaze !red kralja. $ralj !ita Haleta gdje je *olonije, a Halet odgovara da jena večeri, no ne večera on, nego njega večeraju. $aže da je na nebu, a ako ga ne nađutao, onda "e ga sigurno na"i za jesec dana, Kkad budete uzlazili uza ste!enice natrije8. $ralj šalje sluge da nađu *olonija, a Haleta šalje na brod za nglesku.

&uildensternu i Dosencrantzu naređuje da idu za nji i da se !obrinu da Halet još no"asode. #vi odlaze, a kralj ostaje sa. 'ada se da "e ngleska is!uniti njegovu olbu.

i ne ožeš s hladni !reziro

1a dočekaš naš nalog vrhovni,

?to sve"ano u !isu zahtijeva

(d tebe brzu Haletovu srt.

%čini to na ,kralju ngleske,

Jer on i kao ljuta groznica

% krvi bjesni, a na tebi je,


12/31

1a izliječiš e.

A. !rizor7

Davnica u 1anskoj. %lazi /ortinbras s tru!aa u aršu. &ovori ka!etanu da !ozdravidanskog kralja i zahvaljuje što i je do!ustio da !rođu kroz 1ansku. /ortinbras s vojskonastavi dalje, a naiđu Halet, Dosencrantz, &uildenstern i ostali. Halet !ita ka!etanakakva je to vojska, a ka!etan kaže da je to norveška, /ortinbrasova vojska. 'akon kratkarazgovora ka!etan odlazi, a ubrzo i Halet i ostali.

C. !rizor7#oba u lsinoru ulaze kraljica, Horacije i jedan !lei". *lei" govori o ()eliji, kako je!oludjela nakon očeve srti. 1ovodi ()eliju !red kraljicu. ()elija !jeva neku svoju tužaljku

koju nitko ne razuije. 1olazi i kralj, žali jadnu ()eliju. 'aređuje Horaciju neka !azi na nju.+ačuje se vika, dolazi -aert bijesan kao ris.


13/31

Haleta. -aert se slaže da on bude oruđe za tu kaznu. 1ogovorit "e dvoboj izeđu -aerta iHaleta, ačevanje, !ri čeu "e -aertova oštrica biti !reazana otrovno aš"u. %toulazi kraljica viču"i da se ()elija uto!ila. #unjaju na saoubojstvo, no i!ak "e srediti daia krš"anski s!rovod.

P"TI ČIN

3. !rizor7&roblje. 1va grobara ko!aju grob u koji "e biti sještena ()elija. Das!ravljaju o toe kako

je ()elija !očinila saoubojstvo jedan od njih kaže da ()elija sigurno ne bi iala krš"anskis!rovod da nije bogata. 1rugi grobar ode, a naiđu Halet i Horacije. $ad je !rvi grobarisko!ao neku lubanju, Halet !oče )ilozo)irati ugledavši ju. $aže kako je ta lubanja nekad

iala jezik i ogla je !jevati, a grobar ju tako nearno baca na zelju. Halet !itagrobara za koga ko!a grob, no on ne želi re"i. &robar !riča kako je !ostao grobar baš nadan rođenja ladog Haleta i dan kad je !okojni kralj Halet !obijedio /ortinbrasa.

%sred razgovora na groblje dolaze sve"enici nose"i ()elijino tijelo, -aert, kralj i kraljica iostali. Halet i Horacije se skriju. #ve"enik objašnjava -aertu da "e ()elija iati krš"anskiobred, no i!ak joj ne"e biti !jevan reuie kao što se !jeva onia koji su !reinuli u iru.ad Halet shvati da je to ()elijin s!rovod. -aert u a)ektu skoči u grob, a tad !rilazi Haleti isto to čini. *otuku se u grobu, no ubrzo ih razdvoje i izvuku otao.

Halet bijesno odlazi, za nji Horacije, a kralj govori -aertu da "e ubrzati svoj !lan, akraljici kaže neka !ri!azi na svog sina, te nadodaje7


14/31

da treba !ogubiti one koji donesu to !iso. 6 tako su &uildenstern i Dosencrantz !oginuli.%lazi i (sric, nosi Haletu kraljevu !oruku o dvoboju i okladi. $ralj se kladi da "e Halet!obijediti -aerta i zato želi da se dvoboj što !rije održi. 1voboj "e trajati dok jedan odsudionika drugo ne zada dvanaest us!ješnih udaraca. 1olazi !lei" kojeg je !oslao kralj!itati Haleta je li s!rean za dvoboj ili "e ga odgoditi. Hamlet kaže da "e do"i sad te

!lei" odlazi re"i to kralju. Horacije satra da "e Halet izgubiti okladu, no Halet ne islitako. 'eka bude što bude. 1olaze kralj, kraljica, -aert, (sric i ostali s ačevia irukavicaa. 1onose i boce s vino.

Halet i -aert bratski si !ruže ruke. %ziaju ačeve i s!reaju se za borbu. $ralj je jednučašu vina naijenio Haletu, no Halet kaže da "e kasnije !o!iti. $ralj je otrovao vino utoj čaši, a kraljica, ne znaju"i to, is!ije vino. % žaru borbe -aert rani Haleta, a zatislučajno zaijene ačeve te Halet rani -aerta. %to kraljica !adne. %iru"i reče da je vinobilo otrovano, te ure. Halet vidi da je izdan. 6 -aert !ada. Viče Haletu da je i on

otrovan, ali ače, i zato Halet uze otrovani ač te !robode kralja $laudija. Halet ganatjera da !o!ije alo onog otrovanog vina, te kral ure. -aert kaže7

*ravda ga je stigla,

Jer on je sa taj otrov siješao.

0 (!rostio sad jedan drugoe.

*a niti oja ni og oca srt

'ek ne !adne na tebe, Halete,

'i tvoja na e>

... te ure. Halet u o!rosti te govori Horaciju da i on uire i neka Horacije is!riča svianjegovu !riču. 6 Horacije htjede !o!iti otrov, no Halet u uze čašu i baci na !od.

+ačuje se dolazak /ortinbrasove vojske. (sric kaže da je /ortinbras !obijedio u *oljskoj.Halet kaže Horaciju neka is!riča sve /ortinbrasu, te nakon tih riječi Halet ure. Horacije

je tužan7


15/31

#ad !uca dično srce> 0 -aku no",

Moj kraljevi"u> Jata anđela

%s!avala te svoji !jesaa.

/ortinbras ulazi, želi vidjeti taj krvavi !rizor koji ljudi s!oinju. Horacije u kaže da "e onsvijetu is!ričati što se ovdje dogodilo. /ortinbras se slaže s ti, te naređuje vojnicia daiznesu tijela.'a kraju se čuje to!ovska !aljba.

$iko%i

$laudije 0 1anski kralj

Halet 0 #in !okojnog i sinovac sadašnjeg kralja

*olonije 0 $raljev koornik i glavni državni tajnik

Horacije 0 Haletov !rijatelj

-aret 0 *olonijev sin

$ornelije 0 1anski !oklisar u 'orveškoj

Dosencrantz i &uildenstern 0 'ekadašnji Haletovi !rijatelji na sveučilištu

(sric 0 #iješni dvoranin

DeNnaldo 0 *olonijev sluga

/ortinbras 0 'orveški kraljevi"

&ertruda 0 1anska kraljica, Haletova ajka

()elija 0 *olonijeva k"i

Analiza liko%a

Hamlet


16/31

$raljevi" Halet ia trideset godina, i u tih trideset godina !ostoje dva razdoblja7 !rvoobuhvata godine njegovog života do de)initivnog !ovratka iz Viteberga, gdje je studiraoIovo razdoblje nije !oetizovano u djelu, ali se da naslutiti na osnovu iskaza drugih o njeudrugo razdoblje !očinje od srti oca !od dosta nejasni okolnostia. *rea toe očevasrt je !relona tačka od dvostukog značaja7 ona dijeli Haletov život na onaj !rije i onaj

!oslije i ona je žižno jesto na koe se gradi cijeli kon)likt u bi"u, !ovod za unutrašnjudileu, za !rojenu išljenja o svijetu i čovjeku i osnovni razlog za tragičen ishod drae.

Halet je, nasu!rot varvarskoj !rirodi kralja $laudija i dvorana, bio otjenog duha. +nanje je sticao u Vitenbergu, na -uterovo univerzitetu. (vaj duh je bogatio !ozorišni!redstavaa, čitanje !oezije, izučavanje )ilozo)ije bio je dobar ačevalac, odjevao se!o odi , a odlikovali su ga i trezvenost, čistota, ladost i lje!ota.


17/31

1a bi došao do novih dokaza o ubistvu oca, Halet, vrlo uan i dobar !oznavalac glue injenog )unkcionisanja, uzia ludilo za asku. %življen u ulogu ludaka, on iz korijenaijenja izgled, !okret, izraz lica, odjevanje i jezik. Diječ i jezik nisu više izraz udrosti i

znanja, ve" sredstvo osišljenog ludila. #a 8ludilo8 Halet ože slobodno da se kre"e, dasluša, da stu!a u dijaloge, da !rovocira. u us!ješnu !rojenu na Haletu najbolje o!isujuriječi kralja $laudija7 ... 'i unutrašnji čovijek, niti s!oljni, ne liči više na ono što beše.

Dazočaran u ljude oko sebe i ustrojstvo društva o koje traje, Halet "e u susretu sa8!rijateljia8 svijet nazvati tanico, jer je zelja nastanjena zločincia, !revaraa isvakojaki !odlostia. 6skustvo u je donijelo razočaranje ne sao u egzistenciju ve" i učovjeka, zbog ljudi kao što su $laudije, *olonije, Dozenkranc... #vi oni su ništitelji ljudskečistote, istine i !leenitosti i, kao takvi, korov ovog svijeta. % onologu koji !ot!unije

oslikava Haletovu dileu i unutrašnji rascije! ličnosti, on izgovara svoje !oznato7 8Biti iline biti, !itanje je sadG8. Biti treba da znači7 !ostojati !a akar i tr!jeti, sao da se bude ili,!ak, 0 druga je ogu"nost 0 !obuniti se !rotiv !onižavaju"eg statusa i svih bijeda. % tokontekstu, !ostavlja se !itanje da li je i !ostojanje !o svako cijenu ono !ravo biti uvrijednosno sislu Ibiti čovjek, svoj ili je, !ak, to odricanje od sebe. 'eo"an za akcijuda ijenja svijet i da nađe rješenje za svoje !sihološke tjeskobe i nesanice, Halet bi da!otone u san, dubok i trajan, što i nije ništa drugo do bjekstvo od surove stvarnosti, od!roblea i vlastitog učenja.

Haletovo razočaranje se sve više širi. *rvo razočaranje u ajku, strica i *olonija, a zati iu ()eliju što je !ristala da bude !redet ani!ulacije oca i kralja, !a onda razočaranje idotad vjerne i tobož iskrane !rijatelje. 'a kraju, došlo je razočaranje u sve ljude koji su, !onjeu, !otencijalni grešnici. 6skren i okrenut istini, Halet nije !oštedeo ni sebe. 6 u sebi jeotkrio !oroke, iako ih čitalac nogo i ne za!aže. (holost je crta njegovog bi"a7 isijava*olonija, grobara naziva lu!ežo i sebe gos!odae 1anske. 'jegova osvetoljubivost,takođe, nalazi jesta u gestovia i !ostu!cia koje čini u odnosu na ()eliju koju voli, uodnosu na njenog oca i !rea svojo ajci. % srt šalje FF!rijateljeFF jer rzi u njia!oslušnost i !odaništvo. % !očetku ga uči i častoljublje, !rosto !ati što ora jesti 8vazduhkljukan obe"anjia8 žali se Horaciju na $laudija što u je uništio nadu da "e do"i na!reszo. Međuti, do kraja drae, sve "e to nestati i on "e biti čovjek vrlina.

Haletova u!ustva glucia izraz su njegove široke renesansne kulture, visokogobrazovanja i izvrsnog !oznavanja !rirode !ozorišta. *očev od saznanja da u jenajenjena srt, Halet !očinje da se ijenja 0 oslobađa se !oznatih kolebanja7 da li daubije kralja ili ne. *ostaje odlučniji, dostojanstveniji, hladniji i isaoniji. Halet je sadas!rean da !ostu!a 8savršeno !o savijesti8. %ništavati korov I*olonije, $laudije !ostaje


18/31

zadatak njegove savijesti, ali bez novih dilea i loova u njeu. 'jegova borba više nijesao izraz ličnih obračuna, ono više nije !itanje sujete i časti, nego !ostaje čin etičkogdjelanja i akcije koja !o!ria huanistički sisao. o više nije borba !rotiv kralja ve" borba!rotiv svih sličnih njeu, tj. *rotiv zla koje ruži lice na tijelu društva, cijele ljudskezajednice. 1a bi akcija dobila univerzalni sisao, Halet je orao u sebi da !obijedi

!oroke, o kojia je sa govorio7 osvetoljubivost Isebičnu i ličnu, oholost, slavoljublje.

Halet tuguje za oce i stalno nosi crninu, rzi svog očuha koji u je ubio oca

(dbaci, dragi Halete, tu no"nu boju% kralju nek ti oko gleda !rijatelja6 neoj ne!restano oborenih vjeđa

% !rahu tražiti svog !leenitog oca.

Haletova srt

Haletova srt, taj zaista ne!obitan !odatak u zbivanju Haleta, nije neizbježan. (n uireu dvoboju od rane koja ga je ogla i zaobi"i, kao što ga je zaobišao i otrov iz !ehara. Mislida srt tragičnog junaka !redstavlja !oslijednju, i vjerojatno najtežu u nizu nevolja koje suse događale da bi se junak na njia okušao i !otvrdio nesavladljivost onoga što ga činiveliki čovjeko. Halet je ogao živjeti da je sao svoju ulogu čovjeka i svoj zadatak

kraljevi"a shvatio anje ozbiljno, s anje ržnje i savjesnosti da se nagodio sa strice i!ristao živjeti u njegovoj ilosti ili da je sebi do!ustio da strica ubije !rvo !riliko, akari iz osobnih razloga, sve je to Halet ogao 0 a sve to, onakav kakav je, nije ni htjeo niogao, jer je tragični junak uvijek i jedna vrsta saoubojice7 sa izeđu dvije ogu"nostibira onu koja ga vodi u srt.

Kla&dije

Haletov srtic, !ohle!an čovjek. %bija svog brata kako bi se doogao ve"e o"i, a kad u

ni to nije bilo dovoljno ženi se za njegovu ženu. o da u ljudske žrtve nialo ne znače!okazuje i to kako je na sve načine bez straha !okušao ubiti svog ne"akaHaleta. Hamlet je znao od !očetka kakav u je stric, no više zbog svega toga !rebacujekrivnju na ajku. $laudije na kraju dobiva sigurno ono što je i zaslužio 0 sigurno jesto u Okrugu !akla.


19/31

!ertr&da

1anska kraljica i Haletova ajka. #a sin ju više krivi zbog očeva ubojstva nego strica.(n ne shva"a kako je ajka tako brzo ogla zaboraviti oca i čak štoviše, udati se zanjegova brata ako ga je za života tako snažno voljela. 6zravno joj !rebacuje krivnju, a ineizravan je krivac za njezinu srt. (na is!ija otrov iako zna što je u čaši, a to činivjerojatno zbog osje"aja krivnje i sinova !rebacivanja koje više nije ogla !odnositi, a icjeloku!na zbrka na dvoru dovodi je do ruba srti.

'(elija

Haletova ljubav. -ije!a i lada djevojka, o!rašta Haletu iako se on !rea njoj !onašasurovo. &rubi riječia je tjera od sebe. &rdi nju a i cijeli ženski rod na dvoru zbog šinkekoju stavljaju na seba. lice. #atra da bi lje!ota i !otenciranje lje!ote ogli dovesti dokrivog !uta. (n je neizravan krivac zbog toga što se ona uto!ila. ()elija s is!letenivijence odlazi na !otok, !a kad se htjela !o!eti na vrbu da na nju objesi svoj vijenac,!reloila se grana na koju se bila naslonila i !ala je u vodu zajedno s cvije"e koje je sasobo !onijela.

Polonije

-aretov i ()elijin otac. ovjek doista niskog orala, sličan $laudiju. &lavni je državni tajnik ikraljev koornik. +natiželjan je i zbog toga biva ubijen što !okazuje da ia neke istine uuzrečici 0 +natiželja je ubila ačku.

*re no što se u!ustio u !odrobnije tuačenje ?eks!irove drae 8Magbet8, odnosnotuačenje njenog istoienog lika, !okuša"eo da sagledao Magbetov !ut od istorijskeličnosti do vrha ?eks!irovog !era.

6storijski, Magbet se !obunio !rotiv škotskog kralja 1ankana i !rognao ga oko 35A5. godine,nakon čega je sebe !roglasio za kralja. ?kotsko je vladao do 35CL. godine, kada je!oginuo u bici kod Malkoa, vođenoj kod -a)anana.


20/31

?eks!ir svoju !riču o Magbetu stvara kobinuju"i dve e!izode iz Holinšedove Hronike. *rvae!izoda govori o Magbetovoj vladavini, dok druga !redstavlja !riču o izvesno 1onvaldu,koji, !o nagovoru svoje žene, ubija kralja 1a)a dok boravi !od njegovi krovo.

$ao što so navikli, ?eks!ir unosi određene izene u svoje !rototekstove7 draski trenucikoji se najviše urezuju u !a"enje, !roističu u!ravo iz tih izena. 'aie, kod Holinšedane"eo !rona"i !rizivanje zlih sila kojia ledi Magbet iz sebe !roteruje sve što je ljudsko,niti njeno hodanje u snu. akođe, njena srt se ni ne !oinje u Hronici, kao ni kucanje naka!iju Magbetovog zaka.

'ajve"a izena u odnosu na Hroniku ogleda se u ?eks!irovo !ostu!ku degradacijeHolinšedovog Magbeta. #tavljaju"i !o strani Banka i ostale škotske lordove, ?eks!ir izdvaja

Magbeta i ledi Magbet kao jedine krivce u zaveri !rotiv 1ankana. (si toga, Magbetovzločin, kod ?eks!ira, !ostaje ve"i sai !redstavljanje 1ankana kao starog i !oštovanogvladara koga krase vrline zahvalnosti i velikodušnosti.

% Hronici, ubijeni kralj !redstavljen je kao ne!ravičan i nes!osoban vladar koji Magbetališava zakonitog !rava na !resto, te ožeo satrati da Holinšedov Magbet ia razuljivotiv za ubistvo.

Po)etak Ma*+eto%o* ,ada

'a sao !očetku drae dobijao izveštaj o Magbetu kao ugledno i časno velikašu,odlučno vojskovođi koji brani svoju zelju i njenog vladara. Deči koje na skiciraju likMagbeta izgovara vojnik, u dijalogu sa škotski kralje 1ankano7

Magbet junačni 0 aj naziv on valjano zaslužuje E

*rkose" sre"i, ače vitlaše,

(d krvna !osla što se !ušio E

Baš kao !ravi ljubiac hrabrosti


21/31

*rokrči sebi !ut..

akvog Magbeta, 8!unog leka ljudske dobrote8, !rvi !ut susre"eo u tre"oj !ojavi !rvog

čina. Magbet, u !ratnji svog !rijatelja Banka, nailazi na tri veštice koje u se obra"aju7

*rva veštica7 +dravo, Magbete, glaski tane, zdravo.

1ruga veštica7 +dravo, Magbete, kodorski tane, zdravo.

re"a veštica7 +dravo, Magbete, !otonji kralju, zdravo.

(ne se obratiše i Banku, rekavši u da "e biti 8anji od Magbeta i ve"i, ne tako sre"an, alFnogo sre"niji, rađa"e kraljeve, alF sa kralj biti ne"e8, nakon čega nestaše.

Veštice, svoji govoro i !ojavo, stvaraju veliku enigu Magbetu i Banku, ali i čitaocia.'aie, veštice nisu ni !riviđenje ni realnost, ni nat!rirodna bi"a ni obične starice, te sudvosislenost njihovog !orekla i zagonetnost njihovih o"i deo !iščeve zaisli. % scenskiu!utstvia, o njia se govori kao o 8vešticia8 IPitches, dok one sebe nazivaju8suđajaa8 Ithe =eird #isters, što bi značilo da su one glasnice sudbine, te se, !ra"ene

svojo vladarko Hekato, ne bave se bacanje čini, ve" !revashodno !redviđanje.

#a druge strane, veštice ožeo shvatiti kao !rojekcije Magbetovih želja, )antazija ilihalucinacija7 one !roriču u!ravo ono što Magbet !riželjkuje da se obistini. 'akon !ojaveveštica, !red Magbeta i Banka stu!aju Dos i ;ngus, škotski tanovi, donose"i vest oMagbetovoj nagradi kojo on !ostaje kordski tan. *otvrda !rethodno izrečenog!roročanstva u Magbetu !robudi ogronu sre"u i zadovoljstvo, navode"i ga da izgovori7

&lais, i kordski tan>

'ajve"e još e čeka.

na šta u Banko odgovara7


22/31

;ko i !overuješ, ože te to

+a!aliti željo za kruno,

#e kodorskog tanstva. ;lF je čudno

6 često na, na našu nesre"u,

(ruđa tae kažu istinu.

$ao i ve"ina tragičnih likova, Magbet !ostaje žrtva onog dela svoje !rirode koji ne razue i!rea koe ose"a ot!or, dela koji ga nagoni na kršenje svojih najsvetlijih !rinci!a onog

dela koji ga navodi da !oisli na ubistvo kralja radi abicije rođene iz !roročanstva, čeusvedoče stihovi koje izgovara nakon nestanka veštica7

?to !odleže kušanju to

ij strašni lik i kosu !odiže

1a čvrsto srce u rebra i lu!a

*rotivno !rirodno reduG Manji je

6stinski strah od grozne zaisli.

Moj duh u ko je ubistvo sao ašta

-judsko i bi"e tako !otresa

1a sva i o" u slutnji !ogibe.

6 ništa nije, doli to što nije.

'eka od ključnih !itanja drae tiču se uticaja !roročanstava na Magbetovu sudbinu7 da li junaka koji se vodi !redskazanjia ožeo donekle razrešiti odgovornosti za učinjenoG 1ali ga ožeo !ravdati !ret!ostavko da je bio žrtva deonskih silaG (no što zasigurnoožeo re"i je da Magbet, u susretu sa vešticaa, budi nečasnu abiciju koja je ve"!ostojala od !re.


23/31

stanju da stvori abiciju tao gde je nea, ali ože da je !robudi i !odstsakne nadelovanje.

+aniljivo je !rietiti da nas je ?eks!ir uskratio !oznanstva sa 8neustrašivi velikaše8, jer onog trenutka kada i, zaista, u!oznajeo Magbeta, on ve" biva uvučen u ehaniza

!roročanstva, te !red nas izlazi osvojen ledeni žaro za kruno. #ve što izgovara, !resaznanja da !ostoji ogu"nost da "e !ostati kralj, koje ga !ot!uno obuzia i trans)oiše, jeste7 8'e videh dan ovako gadan i le!8I6, @.%!ravo ovaj stih, eta)orički govori o sukobu abicije i oralnog zakona, koji "e, unastavku teksta, biti doinanta Magbetovog lika. (n ne"e o"i da se odu!re abiciji da!ostigne više od onoga što u !ri!ada, što ga, !rea rečia Vladislave &ordi" *etkovi",svrstava u gru!u arloovskih tragičkih junaka,8abicioznih ljudi8 Ias!iring en.

% !rethodne tri !ojave, ogli so uvideti ?eks!irovu !ri!reu i realizaciju !ostu!ka koji

ot!očinje Magbetov !ad7 sa sjajne visine, čije na konture ocrtava vojnik na sao!očetku, u oralnu !ustoš, duševni !akao i zločin, koje "eo videti u nastavku. Važno jena!oenuti da Magbetov !ad ne !očinje ubistvo, ve" sao !oisli na njega.

Veliki meanizam ili ko.mar/ stanje ili ,ro0es1

1osadašnji tok tuačenja navodi nas na kratku digresiju, razatranje !itanja 8Velikog

Mehaniza8 iz drae Dičard 666, čiji se zu!čanici ožda kriju i izeđu redova ove drae.Jan $ot, u svo tekstu Magbet ili zaraženi sr"u, razatra ovo !itanje, govore"i na da naMagbeta deluje ogoljeniji 8ehaniza8 nego što je to slučaj sa, ve" !oenuto, istorijskodrao.

%gušenje !obune dovodi Magbeta bliže !restolu, on ože da !ostane kralj, što znači daora da !ostane kralj. %bija zakonitog vladaoca, ora !obiti sve svedoke zločina i one kojisunjaju u njega. *osle toga, ora ubijati sve, jer su svi !rotiv njega, te na kraju sa bivaubijen, !rešavši ceo !ut !o veliki ste!enicaa istorije. %!ravo tu istoriju Jan $ot u drai

Magbet, ne sagledava kao 8Veliki Mehaniza8, ve" kao košar koji iznenađuje i !lašikošar u koji, !re ili kasnije, svi bivaju uvučeni. % Magbetu, istorija je !rikazana kroz ličnoiskustvo, sa zločin je !rikazan kao lično iskustvo, te je sa Magbet odluka i izbor, a taodluka ora biti izvršena njegovi rukaa. #etio se sao da Dičard, u drai Dičard 666,lično ne ubija ni jednu od svojih žrtava.


24/31

#a druge strane, Veselin $osti", u svo tekstu o Magbetu, !ovlači !aralele izeđu saihlikova Magbeta i Dičarda 666. (bojica su glavni junaci i najsnažnije ličnosti u svojoj okolini.'jihov !ut obeležen je okrutnoš"u i ubistvia, a taj !ut se za obojicu završava borbo nabojno !olju. 6!ak, lik Dičarda gledaoci u!oznaju ve" kao zločinca, rešenog da to i dokaže,bez ikakvih nedouica u !ogledu svojih !ostu!aka. +ločini u njeu ne izazivaju nikakvu

grižu savesti, a njegovi onolozi nisu tu da bi osvetlili 8račne dubine njegove savesti8,nego da bi saozadovoljno obavestio gledaoce o svoji naeraa ili ve" izvršenizločinia. Veselin $osti" vidi Dičarda 666 kao oličenje stanja, a Magbeta kao !roces, odnosnoDičarda kao 8draskog junaka koji je zločinac8, a Magbeta kao 8draskog junaka koji!ostaje zločinac8, s čie se ožeo, a!solutno, složiti.

Ma*+et z+o* sna &+ija san

% četvrtoj !ojavi !rvog čina, !risustvujeo !rvo susretu kralja škotske 1ankana iMagbeta. $ralj je Magbetu i Banku izjavio veliko !oštovanje zbog svega što su učinili zanjega i državu, na šta u je Magbet !onizno odgovorio7

1užnosti naše su vaše !restolu i carstvu

$o deca i sluge koje rade sao

(no što treba, vrše" svaku stvar

6sključivo za vašu ljubav i čast.

Ve" u slede"i redovia, kralj izjavljuje želju da svog sina !rvenca, Malkoa, !ostavi za!restolonaslednika, !rinca od $aberlanda. % to trenutku Magbet, u stranu i za sebe,izgovara reči !ot!uno su!rotne onoe što je alo !re izgovorio7

(d $aberlanda !rinc>

o je !re!reka da se o nju ora

1a s!otakne, ilF da je !reskoči.

'a !utu i je> Q +vezde, sakrijte svoj zrak


25/31

1a svetlost ne vidi !onornih želja u rak,

'it oko ruku. 'ek se zbude to

?to oko se zgrozi da vidi svršeno.

%!ravo ovde vidio strašnu borbu izeđu abicije i oralnog zakona. +a razliku od!ređašnjeg slučaja, kada so Magbeta videli u !rvoj !oisli na ubistvo kralja, ovde ve"ožeo !rietiti da želja za kruno odnosi !obedu nad oni delo Magbetove ličnostikoji, sad ve" čini se, vodi uzaludnu bitku ve" od tre"e !ojave ovde drae 0 jedan deo teličnosti nestaje zajedno sa vešticaa, dok drugi !olako iščezava svako novo !ojavo.

% toku dosadašnjeg teksta, niso iali !rilike da vidio Magbeta koji govori sa za sebe.a 8!onorna želja8 je ono što !očinje da ga otuđuje od ostalih, čak i od najboljeg !rijateljaBanka. a želja izaziva strah od otkrivanja, ali i strah od saog sebe. Magbet, osvojen tistraho, vidi sao jedan !ut na koji, i!ak, još uvek nije s!rean da zakorači. aj dodatnii!uls, taj !resudni korak, taj vetar koji "e vatricu !retvoriti u šuski !ožar, !redstavljen jeu vidu lika Magbetove žene, ledi Magbet.

'astavak teksta vodi nas na Magbetov dvor, na koe se nalaze škotski tanovi, na čelu sakralje 1ankano. Vidio i ledi Magbet, koja !ute !isa saznaje za !roročanstvo i, na

sau !oisao o ogu"nosti ostvarenja, ve" !očinje da !lanira način izvršenja, govore"i, udijalogu sa Magbeto, kako kralj 8nikada, nikada to sutra ne"e sunce videti8, savetuju"i gada izgleda kao nevin cvet, a bude guja !od nji. 6!ak, Magbet se nalazi u 8nedouici87

1a ne ideo dalje s ovi !oslo sad.

u skoro e obaso častia.

% sviju vrsta sveta steko sa

Mišljenje zlatno7 !a bi valjalo

*oneti ga u novo sjaju to,

; ne ovako brzo baciti.


26/31

Dazlog zbog koga sa nedouicu stavio !od znake navode, jeste utisak da se !od rečiakoje Magbet u!u"uje svojoj su!ruzi ne krije sunja u is!ravnost !ostu!ka koji naeravajuda učine IMagbet je, u svako trenutku, svestan da ubistvo, iz bilo kojih razloga, nikako neože biti is!ravno, ve" !otreba za !otvrdo, !okušaj da kroz ledi Magbet u sebi !otuče iono alo !re!reka što je u je ostalo na !utu ka zločinu. #toga, lik -edi Magbet ožeo

tuačiti kao izvesnu nadogradnju onoga što za Magbeta !redstavljaju veštice 0 ona !ostajeono što u je !otrebno da izrši ubistvo, ono što oogu"ava abiciji u njeu da !reraste ustvarnost i zločin.

'a kraju !rvog čina, Magbet !ostaje ve" !ot!uno siguran da "e izvršiti ubistvo7

Ja sa odlučen.

'a!regnu"u sve žive sile i

+a ovo strašno delo. HajdFo sad

*rivido le!i da varao svet,

#ad lažno lice ora sakriti

?to "e u lažno srcu biti.

6!ak, taj zločin ora !očiniti sa i, u!ravo u trenucia ne!osredno !re ubistva, on ostaje

!ot!uno sa. 6ako je Magbet, ve" u !rethodnoj sceni, izjavio da je !ot!uno odlučen naubistvo kralja, nastavak teksta na donosi nove, ovoga !uta istinske, nedouice koje seodigravaju unutar Magbetovog lika, u jedno od najboljih i naje)ektnijih onologa ovedrae7

Je lF ovo nož što vidi !red sobo

#a okrenuto drško ruci iG

Ha, stani da te šče!a. 'ea te,

;lF i!ak te jednako vidi. 'isi li,

i, !riviđenje kobno setno

6 !i!anju ko viduG 6li si

ek nož od isli, delo obane


27/31

6z vatro učenog ozga rođenoG

'edouice !rerastaju u halucinacije 0 Magbet vidi krvavi nož koji ga !redvodi, krvavi !osao

!ričinjava se !red njegovi očia, a njegov užas !ostaje strašniji nego ikada. +ločin je, uovoj sceni, !redstavljen kao nešto !ot!uno subjektivno, duboko skriveno unutar svestiindividue. Halucinacije su te koje na osvetljavaju skrivenu dubinu Magbetove svesti,u!oznaju"i i nas, ali i saog Magbeta sa njeni najračniji delovia.

Magbet je ubio da bi se izjednačio sa sveto, u koe ubistvo !ostoji i ubistvo je ogu"e.Magbet nije ubio sao da bi !ostao kralj, ve" i da bi !otvrdio saog sebe. 6zabrao jeizeđu Magbeta koji se !laši da ubije i Magbeta koji je ubio. 'jegovo ubistvo, u izvesnosislu, ožeo tuačiti i kao najhrabrije delo koje je čini 0 !osle njega nestaju učne

nedouice, a !očinju strah i svest o toe da više nikada ne"e biti !oiren sa saisobo. (d saog ubistva, gora je isao o ubistvu koja tišti, koje treba !očiniti, od koganea načina da se !obegne. ?eks!ir nas, ovi sjajni onologo, !odse"a da nije reč odrai 8Velikog Mehaniza8, ve" o drai košara 0 Magbet je taj koji ubija san, Magbet jetaj koji zbog svog sna, srtnosne abicije !robuđene sa dna duševnog ulja, više ne ožeda zas!i7

'e s!avaj više. &alais je zaklao san,

$odoru za to više nea sna,

Magbetu više nigde nea sna>

% celoj ?kotskoj više niko ne ože da zas!i. 'ea više sna, !ostoje sao košari, osi zaone koji ve" 8s!avaju87

?ta je to sa no kad e svaki šu

*restraviG Može li (krean celi velikog 'e!tuna

# ruke i s!rati ovu krvG

1ankana i !robudi kucanje ti7


28/31

o kad bi ogo.

Stra od samo2e3 ko.mar sa%esti

% nastavku drae, Magbet "e srljati u dalja ubistva ili zato što je gonjen straho, ili zatošto ono što je u njeu ljudsko brzo oduire. Mnogo so govorili o sukobu abicije i oralau okviru Magbetovog lika. ini se da je, u svako trenutku ove drae, !red naa i u naaostajalo bare alo od onog dela Magbetovog lika čije so konture dobili na !očetkudrae u izveštaju vojnika. %bistvo, !o!ut guice, briše skicu s !očetnih redova Magbeta, aliuklanja i šra)uru stvorenu od abicije koja je Magbeta vodila do konačnog izvršenja, zasobo ostavljaju"i sao košar 0 hartiju urljanu straho, sa !ar, skorno nevidljivih,obrisa Magbetovog lika iz !rošlosti. #voju slede"u odluku, da ubije svog !rijatelja Banka i

njegovog sina, on donosi sa, bez s!oljašnjih !odstreka i bez unutrašnje borbe, vođenstraho koji je oku!irao njegovo čitavo bi"e7

Moj strah od Banka je

1uboko u eni. % njegovo bi"u

$raljevsko vlada to što uliva strah.

(n nogo se. Jalov i ski!tar dadoše u šake

1a ga uljeska ruka istrgne,

'e sin iz og !otostva. ;ko je to,

+a Bankov !orod ja ogreših dušu,

1ankana dobrog sa za njih ubio>

% čašu svog ira ržnju nasuo

#ve za njih sao.

(vo ubistvo Magbet ne"e !očiniti so!stveni rukaa, ve" unajljuje ubice koje "e touraditi za njega, što nas, nesuljivo, vra"a na !riču o 8Veliko Mehanizu8 i drai Dičard666. Veliko ubistvo koji !očinje istorija jeste ubistvo kralja. ek onda treba ubijati. Magbet!oznaje snagu !roročanstva, !roročanstva koje je, kroz Magbetovo ubistvo, !ustilo ogroni


29/31

valjak istorije u !okret da rvi sve !red sobo. Magbet odlučuje da se reši !oslednje!re!reke u nizu, !redstavljene u vidu nekadašnjeg !rijatelja Banka i njegovog sina.

+aniljivo je, baš na ovo estu, vratiti se odnosu Magbeta i ledi Magbet. 'akon !rvogubistva, koje su !očinili zajedno, Magbet se !ovlači u sebe Q o !lanovia za drugo ubistvone želi ništa da kaže svojoj ženi. 'jihovi snovi, da "e nakon ubistva 1ankana živeti u sre"i izajedništvu, !očinjeni zločino !ostaju košar, koji ih !oste!eno, ali nezaustavljivorazdvaja. 'akon što saznaje da su ubice !olovično izvršile zadati !ostao, ubivši sao Banka,a ne i njegovog sina /linsa, Magbet !onovo !ostaje žrtva so!stvene savesti, koja se ovaj!ut, u vidu halucinacije, !ojavljuje u obliku Bankovog duha7

Magbet7 ?to čovek se, ja se. *ristu!i i

$o ču!avi ruski edved, ilF nosorog

% oklo!u, ilF tigar hirkanski>

%zi a koje drugo obličje

6 snažni oji iši"i ne"e nikad

+adrhtati.

Jedan hrabri ratnik, nakon što je svu svoju hrabrost uložio u ostvarenje zločinačkog naua,ože izdržati svako iskušenje izuzev suočenja sa so!stveno sveš"u. *ojava Bankovogduha !rier je Magbetove nes!osobnosti da se suoči sa !sihološki !osledicaa zločina.#!rean je da hladnokrvno !lanira ubistva svojih !rotivnika, ali ne i da ih !red soboo!ravda. (n ubija nedužne ne bi li !ovratio zauvek izgubljeni duševni ir, ali uklanjaju"iljude ne uklanja o!oinju"i glas savesti koji ga čvrsto drži unutar sveta zločina, iz kojeg onne ože !obe"i.

'akon !ojave Bankovog duha, Magbeta i ledi Magbet više uo!šte ne vidio zajedno, tesvako od njih odvojeno !rodužava svoje dugo !utovanje u nes!okojstvo, očajanje i duhovnusao"u. ;ko je Bankovo ubistvo, donekle, ogu"e o!ravdati straho od o!asnih !olitičkihne!rijatelja, onda na ubistvo Magda)ove !orodice, koje se odigrava !red kraj drae, saodonosi svedočanstvo o čudovišnosti i neljudskosti koja je !ot!uno obuzela Magbetovu svest i!retvorila je u no"nu oru I6V, :. #lično je i sa situacijo u kojoj Magbet saznaje da u ježena urla7


30/31

rebala je docnije ureti.

Bilo bi došlo vree za takFu reč. 0

#ve sutra, i sutra, i sutra> Mili to

6z dana u dan sitni korako

1o zadnjeg slova u knjizi vreena.

6!ak, ove dve scene govore još !o nešto. Magbet dugo, kroz čitava četiri čina, nije hteo da!rii stvarnost i neo!ozivost košara, nije ogao da se !oiri sa so!stveno ulogo,koju je ose"ao kao tuđu. #voji !oslednji !ostu!cia, on dokazuje da sada to zna. +na

da srt ništa ne enja, da ne ože ništa !roeniti, da je jednako a!surdna kao i život.+na da iz košara koji je stvorio nea bekstva, da najzad ože da se !oiri sa sobo, jer je razueo da je svaki izbor a!surdan, te, zaboraviviši ukus straha, govori7

&asi se, gasi, kratko kandilo>


31/31

6!ak, !ored svega !rotuačenog, lik Magbeta na ostavlja veliko !itanje, !itanje na koje "ečovečanstvo dobiti odgovor tek onda kada ogroni valjak istorije bude srvio a!solutno sve!od nji, !itanje koje savreeno društo krije duboko is!od šarenila odernog vreena Q!itanje ljudskih granica7

Ja se učiniti sve što čoveku liči.

$o se još više, nije čovek.

RRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRR

Documents

Hamlet i Magbet