helenizam u naroni

8/6/2019 helenizam u naroni

1/9

SVEUILITE U ZADRU

ODJEL ZA POVIJEST

NARONA U HELENIZMU

KOLEGIJ: Helenizam na Jadranu

Student: Mentor: Lucijana eelj, prof.Ivan Volarevi

jpd arheologija

Zadar, 15. prosinca 2007. godine


2/9

Ope znaajke lokaliteta

Antika Narona, dananje selo Vid pokraj Metkovia, smjestila se na jugoistonoj padini

breuljka nadmorske visine od 58 metar dok u podnoju tee rjeica Norin (Norilj). Sami

breuljak je danas okruen movarnim terenom poplavljenim u kinim razdobljima koji je u

doba rimske vlasti bilo ureen te se grad slobodno mogao iriti u dolinu te tako nastaje Donji

grad kao nastavak Gornjeg koji se razvija iznad foruma i do vrha breuljka. Rimljani iste

korito rijeke te dolina izgleda bitno drugaije nego danas, tada je izgledala kao bogata i

pitoma ravnica. Bitno je i to da je tada uz Naronu tekla rijeka Neretve tj. Naron ili Naro koja

zbog neodravanja u srednjem vijeku mijenja svoj tok te se pomie jugoistono prema

dananjem Metkoviu, a u staro korito dolazi dananji pritok Neretve rjeica Norin koja izvire

ispod sela Prud. Potvrda toga je mrtav rukavac Neretve prema Metkoviu zvan Glibua. Sam

znaaj rijeke Neretve kao glavne komunikacije juno jadranskog podruja tj. obale i otoka sunutranjosti Balkana poznat je od paleolitika pa kroz sva prapovijesna razdoblja. Ona ne

povezuje samo ovo podruje ve i zapadnu sa istonom obalom Jadrana nizom otoka

(Peljeac, Korula, Lastovo, Palagrua, Termiti pa do obale tj. Apulije). Shodno s tim Narona

se razvija kao punkt na dodiru obale i unutranjosti koji slui za trgovinu i razmjenu dobara i

irenja kulture i utjecaja. U poetku, to je i tema ovog seminara, trgovina izmeu grkih

trgovaca i domorodakog stanovnitva uglavnom ilirskog podrijetla. Ta plemena koja su

smjetena uglavnom u zaleu obale te ona koja su rasporeena s desne i lijeve obale Neretve

u unutranjosti primaju grke kulturne utjecaje pa tako neka od njih npr. Daorsi razvijajucentar tonije urbano naselje u Oaniima u istonoj Hercegovini. Darson ili Oanii takoer

vjerojatno postaju uz Naronu jo jedan trgovaki punkt te se grad snano razvija u 2. stoljeu

prije nove ere (kuju svoj novac).


3/9

Pregled izvora

U analizi antikih izvora koje je obradio akademik Cambi imamo prve spomene ovih krajeva

tj. podruja donjeg toka rijeke Neretve i emporija koji se smjeta u dananji Vid ili njegovu

bliu okolicu. Prvi spomeni ovih podruja kod prije svega grkih pisaca vezani su uz

botanika i medicinska kada se govori o perunici koja je u to vrijeme 4. prije nove ere stoljeaimala vrlo iroku primjenu. Ona se koristi u poljoprivredi kao dodatak vinima, u medicini za

proizvodnju parfema te kao protuotrov, a za sve se to koristi njen korijen. Prve vijesti o iako

ne ba precizne imamo kod Teofrasta, grkog izvora iz 4. stoljea, kada spominje da je

najbolja perunika (Iris ilyrica) u podrujima Iliride i Jadranskog mora. Takoer pred kraj 3.

stoljea Nikandro malo preciznije govori o podrujima s najboljom perunikom pa tako govori

o uu rijeke Naron i Drilon. Isto tako ve u 4. stoljeu imamo u Periplusu koji je napisao

Pseudo Skimno u 24. poglavlju daje jo preciznije informacije pa tako kae da je ue rijeke

Naron dosta iroko te da u nju uplovljavaju trijere i trgovake lae te tako plove do emporijakoji je od mora udaljen 80 stadije. Takoer govori da je to podruje nastanjeno ilirskim

plemenom Manijaca. Ako je sve ovo tono da grki trgovci pa tako i korintski uplovljavaju u

ova podruja ta da im je Jadran poznat ve od arhajskog vremena 6. stoljea te da u ova

podruja dolaze po sirovinu za svoje parfeme za iju je proizvodnju glavni centar bio Korint,

bilo bi logino da imamo ostatke korintske keramike na ovom podruju, ali to nije sluaj. Od

ostalih izvora Marko Porcije Katon govori o rijeci Naron te kae da je velika, lijepa i bogata

ribom, Sholije uz Nikandra smjeta Naron u Iliriju te kae da su se tu nastanile Harmonija i

Kadmo pretvorene u zmije. Takoer imamo vijesti iz pisama znamenitog rimskog govornika

Cicerona kada alje pisma svom predragom prijatelju zapovjedniku logora u blizini Narone

Vatiniju jer mu je pobjegao rob. Ciceron doznaje da mu je rob, koji se zove Dionizije, za

kojeg Gabrievi da bi po imenu mogao biti Grk te jer je obrazovani rob, vien u Naroni.

Prema ovim vijestima Gabrievi smatra da je u Naroni postojao odreeni dio populacije koji

je bio grkog podrijetla ta da i sami rob ne bi bjeao u nepoznata podruja gdje ga ne bi imao

tko primiti, makar se ove teze i ne mogu uzeti s velikom sigurnou. Strabon u svome djelu

Geografija iz 1. stoljea prije Krista prepriava tj. komentira Teopompove vijesti o tome kako

se u Naroni nalazi keramiko posue s grkih otoka Hiosa i Tasosa.


4/9


5/9

Historijat istraivanja

Prva istraivanja i rekognosciranja u Naroni provodi Carl Patsch iz Zemaljskog muzeja u

Sarajevu poetkom 20. stoljea te utvruje neke od osnovnih postavki za daljnja istraivanja.

Prije njega o ruevinama starog rimskog grada piu mnogi putopisci kao to su Ivan Lucius u

17. stoljeu te Alberto Fortis u 18. stoljeu. Izmeu dva svjetska rata u Vidu se osnivaStarinarsko drutva Narona pod vodstvom mjesnog upnika i uz velike zasluge don Frane

Bulia. Iza drugog svjetskog rata Ivan Marovi istrauje podruje foruma te prapovijesne

gomile u okolici Vida. Od toga vremena istraivanja u Naroni i blioj okolici izvode se s

veim ili manjim intenzitetom, tako 70-tih godina akademik Cambi vri zatitna iskopavanja

na mjestu foruma te otkriva uvenu glavu cara Vespazijana te ono to je bitno za temu ovog

seminara, pri kopanju temelja za gradnju zvonika upne crkve otkrivaju se ostaci dvije faze

gradnje kule od kojih prva pripada vremenu helenizma. Sedamdesetih se istrauje u bazilika

ispod dananje crkve sv. Vida te juni potez zidina prema Donjem gradu ,1986. godine seotkriva starokranska bazilika koja jo nije u cijelosti istraena, a kampanju vodi Frane

Bukariol te se poetkom zavravaju istraivanja kod Sv. Vida. Emilio Marin istrauje

starokransku baziliku na lokalitetu Ereove te najznaajnija istraivanja ona foruma i

rimskog hrama posveenog carskoj obitelji s pronaenih 16 statua (1996.). U tim

istraivanjima ustanovljena je podnica iz grkog tj. helenistikog razdoblja razvoja Narone.

Kasnije se istrauje nekropola iz vremena seobe naroda. Ovakvo stanje istraenosti ne moe

nam dati ba neku jasnu sliku ivota grada kakav je bila Narona u svim svojim razvojnim

fazama.


6/9

Opis lokaliteta

Ve smo rekli neto o smjetaju dananjeg sela Vid, rimske Narone i grkog emporija

(valjda). Prvo naselje ako se uope moe tako nazvati vjerojatno se smjestilo pri dnu breuljka

kako bi bilo to blie luci te na najsunanijoj padini. Kako smo ve spomenuli Pseudo Skilak

kae da se emporij to bi trebalo predstavljati trgovite, mjesto razmjene dobara a i mjesto dokojeg su vjerojatno mogle dolaziti vee trgovake lae i trijere jer moda je i tada bilo isto

stanje kao i danas da vei brodovi ne mogu ploviti uzvodno od Metkovia. Ako tu prije

dolaska Grka nije bilo nikakvog domorodakog naselja vjerojatno prve faze naseljavanja

trgovaca, ako ih je uope bilo, su bile popraene vrlo loom arhitekturom koja nam nije ostala

sauvana. Poto znamo da je Neretva promijenila svoj tok onda ne moemo ni sa sigurnou

rei da li se helenistika luka nalazila na mjestu dananje ili je bila udaljenija od foruma u

smjeru Donjeg grada. Prema priama mjetana u koritu Norina su pronalaeni ostaci zidova

pa je vjerojatno da je staro korito bilo smjeteno istonije. Prilikom istraivanja forumauoena je helenistika podnica ali to nam i ne moe puno rei.Znai da je trgovite vjerojatno

bilo smjeteno na posljednjoj terasi breuljka ili vie na dananjem movarnom terenu. Ulice

takvog naselja vjerojatno su bile prilagoene terenu pa su kao i one kasnije imale raspored

koji podsjea na spiralu sputajui se terasama niz padinu od vrha breuljka prema dnu.

Znaaj komunikacije je bilo taj da povee kulu koja je pronaena na vrhu breuljka. Kako

smo ve spomenuli tu su pronaeni ostaci dvije faze gradnji kula tj. njihovi temelji. Kule su

inae bile smjetene na najdominantnijoj toki platoa na vrhu uzvisine te su kao takve mogle

komunicirati i nadgledati vrlo veliko podruje doline a i dijela unutranjosti. Inae one su u

odnosu na bedeme bile smjetene na vrhu bedema u obliku lepeze tj. na njenom tupom kutu a

i tu su se vjerojatno nalazila gradska vrata koja su se prikljuivala na cestu Salona-Narona.

Prva faza u kojoj se gradi kruna kula s dva prstena od velikih kamenih blokova nepravilnog

oblika s tim da je vanjski prsten bilo povezan malterom dok je unutarnji raen na suho.

Takoer se na unutarnji prsten nastavlja linija bedema graenih istom tehnikom. Prilikom

ruenja stare seoske crkvice poetkom 20. stoljea pronaeni su ostaci jo jedne krune kule

koja je imala puni krug, a podatke o ovo imamo u fotografijama i skicama iz Dravnog

arhiva. Ova je takoer imala istu tehniku gradnje s velikim kamenim blokovima. Po svemu

sudei ove dvije kule skoro pa jedna uz drugu inile su ulaz u grad te osiguranje na

najugroenijoj toki. Mogue je takoer da se s ove pozicije vrlo lako moglo komunicirati s

gradinama ili utvrdama sa susjednih breuljaka. Po miljenju Cambija, koji je i istraivao kulu

na mjestu zvonika 70-tih ove dvije krune kule doveo u vezu, te moemo ih datirati u 4.-3.

stoljee prije nove ere. On smatra da je to bi i zaetak urbanizacije i vanije uloge Narone u


7/9

budunosti te da je to bila i najbitnija gradnje te faze Narone. One su imale jednu od

najvanijih uloga za sigurnost emporija. Takoer je na mjestu dananje Ereove kule, koju

gradi u 19. stoljeu vidonjski upnik Baria Ere, bila smjetena kula iz ranijeg vremena

vjerovatno iz istog kao i ove s vrha breuljka. Ona se nalazila na istonoj liniji bedema te je i

ona bila krunog oblika. Takoer vjerojatno su i prvi bedemi iz faze kada je Narona bilaemporij bili zaetci kasnijih rimskih koji se prema natpisima datiraju u 1. stoljee pr. nove ere

te koji se kasnije u 5./6. stoljeu zbog prijetnji barbarskih naroda pojaavaju. Isti razmjetaj

bedema nam potvruju zatitna iskopavanja koja je proveo Bukariol 80-tih prilikom gradnje

trase vodovoda na cesti Metkovi-Ljubuki. Jedan dio tog iskopa se nalazio uz ili u blizinu

gradskih vrata i bedema na koje se prikljuivala cesta koja je povezivala Naronu i Bigeste.

Uoeno je da se ovdje imamo slojeve od ranog helenizma tj. 3.-2. stoljee pa sve do u rani

srednji vijek. Na jednom dijelu iskopa uz potez bedema da imamo tragove zidova rimske

insule koja se naslanja na povrinu gradskih bedema koji su graeni kako kae Bukariol odvelikih kamenja koja su neobraena zvanih bunja. Ovakav nain gradnje se moe usporediti s

onim kod kula kod dananje crkve.Takoer je u tom sloju pronaen veliki broj ulomaka

helenistike keramike pa po tome bismo mogli s velikom sigurnoi rei da taj dio bedema

pripada helenistikoj fazi. Pronaenu keramiku moemo definirati kao reljefnu keramiku s

kraja helenizma od oblika tu imamo kantharose i plitice za ispijanje vina te zdjelice te je

vjerojatno sluila kao uporabna kuhinjska keramika za konzumiranje hrane i pia. Postavlja se

pitanje ako su kasniji rimski bedemi se sputali u dananju movaru da li su i ti prvi bili

takvi, a to bi nam pomoglo da rekonstruiramo prostor smjetaja i do koje je toke grad sezao.

Na temelju ovoga moemo zakljuiti da gradnja bedema za vrijeme rimske vlasti sjeda na

helenistiki potez bedema pa toko i sam izgled grada u obliku lepeze. Takav oblik neki

istarivai usporeuju s Kydnom u Maloj Aziji koja ima slian izgled te na naim prostorima

Pula. Po svemu sudei raspored glavnih komunikacija, ako nije mogao bar ni u najmanjoj

mjeri biti prilagoen rimskoj shemi cardo i decumanus, nasljeuje prijanje puteve kao one

koje su najbolje prilagoene terenu. Sada se postavlja pitanje da li to to se vidi velika slinost

u tlocrtu gradskih bedema izmeu Narone i Kydne moe traiti neka veza s postojanjem grke

tradicije i kulture u Naroni.

Iz vremena helenizma imamo vrlo malo ostataka izmeu ostalog to je ve spomenuta

keramika ali i vrlo mali broj kamene arhitektonske plastike. Jedan od najvaniji spomenika

ove vrste koji se vee uz Naronu jest reljef s prikazom plesaica u zanosnom plesu koji je

Cambi datirao u drugu polovicu 2. stoljea. Reljef je pronaen kod obitelji Pavlovi u

Makarskoj te se smatra da je donesen iz Narone. Izraen je od mramora dakle uvoznog


8/9

materijala te se postavlja pitanje da li je lokalne izradbe ili je uvoz. Vrlo velika vjerojatnost je

da je uvoz. Prikazuje osam ena od kojih sedam koraa ili plee prema desnoj strani dok ova

prva ide na lijevo, ali to je zbog nedostatka drugog dijela reljefa. ene u biti izvode povorku

te prinose rtve od toga lijevanice i paljenice. Zanimljivo je da svakoj nedostaje glava i ruke,

te da su nabori haljina vrlo lijepo raeni pa se zbog toga ne moe govoriti o nekom lokalnomproizvodu. to se tie funkcije reljefa, razni istraivai razne teorije, jedni smatraju da je to

moda bila balustrada od nekog teatra koji se spominju u Naroni samo u natpisima, hrama ili

mauzoleje ili dio nekog friza s neke graevine. Ovdje moemo vidjeti bar neke male slinosti

s balustradom oko hrama Atene Nike na atenskoj akropoli koja je takoer imala balustradu s

prikazom ena (Nika) u raznim radnjama. Takoer su i mnogi istraivai davali svoja

miljena to se tie datacije pa tako neki od njih reljef datiraju i u 4. stoljee. Ako je to tono

onda je emporij ve imao neku vanu graevinu koju je mogao ukraavati ovakav reljef te to

znai da je Narona ve tada bila relativno urbanizirana i te da je tu ivio odreena skupinaGrka ili heleniziranog stanovnitva koje si je moglo priutiti i koje je znalo cijeniti takvo

neto. Ako ovo sve ve prije navedeno i nije tono postoji mogunost da je reljef nita drugo

nego kasniji uvoz u Naronu za vrijeme njenog najveeg procvata, pa po tome ne moemo ni

govoriti o nekoj graevini iji su plesaice bile dio. Od ostale kamene plastike imamo i par

primjera nadgrobnih stela s edikulom koje definiramo kao isejske stele. Moemo ih staviti u

vrijeme kasnog helenizma ili u republikansko doba. One su takoer bitan indikator grkog

utjecaja ili prisutnosti grkog ivlja u Naroni. Zanimljivo je da su ove stele pronaene u

Naroni imale natpise na latinskom za razliku od onih na Visu koje su bile na grkom alfabetu.

Stele su vjerojatno bile uvoz moda sa samog Visa ili su raene ovdje po uzoru na isejske. Po

tome bismo mogli pretpostaviti da je tu moda bila odreena grka zajednica moda sa samog

Visa koja je htjela sauvati veze s korijenima pa shodno s tim koriste ovaj tip nadgrobnih

spomenika ili se radilo o heleniziranom stanovnitvu koje je bilo zainteresirano za takvo

neto. Takoer iz ovog vremena imamo i nalaze novca ilirskih kraljeva, grkih kolonija na

Jadranu, grki novac, te rimski republikanski novac. Numizmatike nalaze takoer moemo

uzeti kao vaan pokazatelj znaaja trgovine u Naroni.


9/9

Zakljuak

Na temelju svega iznesenog moemo dati neku openitu sliku Narone u doba grke trgovine

na podruju rijeke Naron i emporije odnosno doba helenizma i procvata grke trgovine po

cijelom Mediteranu te irenja grke kulture. Izvori koji nam daju podatke o Naroni uglavnom

su previe neodreeni a stanje istraenosti je na vrlo maloj razini. Sve se uglavnom svodi nanaklapanja koja naravno mogu biti i tona kao i veina u odreenoj mjeri. Na kraju bih i ja

iznio svoje miljenje. Smatram da ako se u poetku spominje nekakav emporij na rijeci

Naronu ne mora biti da je tu bila neka stalna postaja za boravite ljudi, moda je funkcioniralo

kao neko sajmite (veletrnica) koji se odravao u odreeno vrijeme kada bi za to trebalo biti

potrebe. Takoer smatram da bi se kao osnovno trebalo utvrditi smjetaj luke i tadanjeg trga,

trgovita to bi pomoglo rasvjetljavanju slike o poecima grada. Nakon toga se postavlja

pitanje tko je tu ivio, ako nemamo potvrde o domorodakim korijenima pitamo se da li su tu

onda ivjeli Grci. Smatarm da su u poetku moda dolazili tu grki doseljenici s otoka Hvara,Visa, Korule ili moda iz Grke kao trgovci pa ih moemo nazvati nekim tipom

gastarbajtera.

Eto nadam se da e biti dovoljno, ispriavam se ali stvarno nisam znao to bih jo napisao te

se nadam da ete prihvatiti moju ispriku.

Sretan Boi

Documents

helenizam u naroni