Herman Hese (Hermann Hesse)

• Banjski gost • Demijan • Gertruda • Igra staklenih perli • Knulp • Moja vera • Pod tockom • Sidarta • Srecan je ko ume da voli • Stepski vuk • Umetnost dokolice

Herman Hese (1877-1962), nemacki knjizevnik, od 1923. svajcarski drzavljanin, 1946. godine dobio je Nobelovu nagradu za knjizevnost...

Hese je gradjanin sveta i vizionar buducnosti, neophodan svakom pojedincu koji oseca potrebu za radikalnim menjanjem svojih nazora, svoje licnosti i nacina zivota. Pise jednostavno i nadahnuto, iskreno i poeticno. Hese lako i brzo osvaja citaoce svojom neposrednoscu, istinitoscu, magicnim prizvukom svojih recenica i mudrim porukama svog ogromnog zivotnog iskustva.

demjan

Tanana povest o sazrevanju i ulasku u zivot, o "dobru" i "zlu", o relativnosti svih stvari na svetu, o podvojenosti licnosti, o prolazenju kroz mucna saznanja da bi se doslo do sopstvenog identiteta - ispricana je sa Heseu svojstvenim stilskim majstorstvom.

Igra staklenih perli

Utopijski roman o buducnosti u kojoj nema ratova ni bede, vizija razumnog drustva koje ljudima omogucava predano bavljenje "nekorisnim" stvarima, poput matematike i muzicke kontemplacije...

Stepski vuk

"Ovo je knjiga zabelezaka coveka koga smo zvali "Stepski Vuk", kako se i on sam cesto nazivao. U svakom slucaju osecam potrebu da stranicama Stepskog Vuka dodam poneki list na kome cu pokusati da zabelezim svoje uspomene na njega. Ne znam mnogo o njemu, ali sam o njegovoj licnosti zadrzao snazan i simpatican utisak."

Herman Hese (1877-1962)

Njemačko-švicarski pisac, Herman Hesse, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1946. godine, rodjen je 2. jula 1877 godine. Odlučivši u dobi od 13 godina da bude "pjesnik ili ništa", Hesse je u početku pisao romantične pjesme i priče. U svojim ranim novelama Peter Camenzid (1904) i Ispod točka (1906) izašao je iz kolotečine i osvojio uspjeh.

Prva faza njegovog pisanja, koja je započela neoromantičnim pristupom socijalnog izgnanstva, završila je sa realističnim Rosshalde (1914). Na

početku I svjetskog rata, pod uticajem pacifističkih uvjerenja i domaće krize, uplovio je u vode psihoanalize. Jungova psihologija dala je njegovom radu novu dimenziju, što se može vidjeti u Demianu (1919), Sidarti (1922) i Stepskom vuku (1927). Ujedno se u tim djelima vidi i uticaj Ničea, Dostojevskog, Spenglera i budističkog misticizma. Ove novele se baziraju na misli da je zapadna civilizacija "prokleta" i da čovijek mora da se izrazi da bi pronašao svoju sopstvenu prirodu.

Hesse nije napisao nijednu novelu poslije 1943. godine, ali je nastavio da izdaje eseje, pisma, poeme, kritike i priče. Od 1912. godine živi u Švicarskoj, gdje dobija i državljanstvo 1923 godine. Heseovi romani postaju izuzetno popularni tokom 50-tih na engleskom govornom području.

Zivot u roditeljskoj kuci u Kalvu bio je prozet pijetistickom poboznoscu.Tu se od svakog pojedinca trazilo da kroz ljubav prema bliznjem usavrsava hriscanske vrline.S druge strane,u toj kuci su mnogi svjetovi ukrstali svoje zrake.Kako je Hesse opisao zivot u njoj "tu se studiralo i bavilo indijskom filozofijom,tu se znalo za Budu i Lao Cea,dolazili su gosti iz mnogih zemalja,donoseci sobom dah tudjine i zvuke stranih jezika".U

njihovom sarenilu i suprotnostima djecak je uzalud pokusavao da uspostavi nekakvu harmoniju i putokaz koji bi ga uputio "kako se zivi".

Hermannu Hesseu je bilo 14 godina kada je u njemu sazrela odluka da ce "biti ili pjesnik ili nista".Prema odluci roditelja trebalo je da bude svestenik,ali vec pocetkom marta 1892.godine,nepunih sest mjeseci posto ga je otac doveo,Hermann Hesse bjezi iz sjemenista u Maulbronu.

Godina 1892. bila je za mladog Hessea teska i puna potresa.Zabrinuti roditelji odveli su sina u Bad Bol kod cuvenog "iscjelitelja duse i istjerivaca demona".Poslije dva neuspjela pokusaja samoubistva,roditelji smjestaju djecaka u dusevnu bolnicu u Stetenu.Pisma koja je Hermann Hesse te godine pisao,potresni su dokumenti ocaja,protesta i nemoci.Petnaestogodisnjak se bori da bude otpusten iz "lijecilista za slaboumne i za epilepticare" u Stetenu.Po izlasku iz lijecilista u Stetenu,Hesse se upisao u gimnaziju u Kanstatu,ali i tu ne moze da izdrzi duze od godinu dana.Zatim radi kao segrt-mehanicar,da bi 1895. godine napustio ovaj posao i zaposlio se u knjizari u Tibingenu.

1904.godine Hermann Hesse se ozenio Marijom Bernuli.U to vrijeme je vec mnogocitani i mnogohvaljeni pisac,saradnik brojnih listova i casopisa.1905. rodio mu se prvi sin-Bruno,a 1909. drugi-Hajner.

Oceva smrt 1915. godine i sve izrazenija bolest njegove zene i najmladjeg sina Martina dovode Hessea do ivice nervnog sloma.Tada prvi put odlazi na Jungovu kliniku i psihoanaliticku terapiju.Tu se Hesseu otvaraju neki novi nesluceni svijetovi.Njihov odraz ce od tada da se provlaci kroz sva njegova djela.

Otudjen od svojih citalaca ,pod pseudonimom Emil Sinkler objavljuje roman "Demijan"(1919.).Knjiga nailazi na veliki odjek kod razocaranih ratnika po povratku iz izgubljenog rata.U svakom slucaju Hesse je opet popularan pisac. Ubrzo je otkriveno da je on autor "Demijana",i Hesse vraca Fontaneovu literarnu nagradu,koja je bila dodjeljena Emilu Sinkleru.Pa ipak,1919.godina je za Hessea ispunjena mnogim nevoljama i licnim krizama.Njegov brak se raspao,a Hesse ponpvo odlazi na psihoanaliticke seanse kod Junga.Iste godine seli se iz Berna u

Montanjolu.Njegovu samocu u Montanjoli zapljuskuje nepresusiva bujica prekora kojom ga obasipaju zbog antimilitaristickog stava.1922. objavljuje djelo "Sidarta".1924. zeni se Rutom Vagner i razvodi vec 1927.

1926. pruska akademija umjetnosti izabrala ga je za clana Odjeljenja za knjizevnost.1927. objavljuje roman "Stepski vuk".1931. zeni se po treci put Ninom Dolbin.Od 1933. do 1943 radi na djelu "Igra staklenih perli".Za to djelo dobija Nobelovu nagradu 1946.godine.

Umro je 8. avgusta 1962. godine u Montanjoli u 85. godini zivota.Ostavio je za sobom zivotno djelo od bezmalo 40 knjiga:romana,pripovijedaka,zbirki pjesama,eseja,studija i rasprava,koje su u ukupnom tirazu od trideset miliona primjeraka rasirene po cijelom svijetu.

Herman Hesse - djela

(neki od najpoznatijih Hesseovih romana)

1919.

Prevod djela:

Demian

Tanana povest o sazrevanju i ulasku u zivot, o "dobru" i "zlu", o relativnosti svih stvari na svetu, o podvojenosti licnosti, o prolazenju kroz mucna saznanja da bi se doslo do sopstvenog identiteta - ispricana je sa Heseu svojstvenim stilskim majstorstvom.

1922.

Prevod djela:

Siddartha

Sidarta, prelepi sin bramana, nezadovoljan duhovnom ispunjenoscu koju mu pruza tradicionalna vera krece na put traganja za krajnjom istinom i konacnim prosvetljenjem, ne odustajuci od svog zivotnog cilja i autenticnosti ni po koju cenu.

1927.

Prevod djela:

Steppenwolf

"Ovo je knjiga zabelezaka coveka koga smo zvali "Stepski Vuk", kako se i on sam cesto nazivao. U svakom slucaju osecam potrebu da stranicama Stepskog Vuka dodam poneki list na kome cu pokusati da zabelezim svoje uspomene na njega. Ne znam mnogo o njemu, ali sam o njegovoj licnosti zadrzao snazan i simpatican utisak."

1943.

Prevod djela:

The Glass Bead Game

Utopijski roman o buducnosti u kojoj nema ratova ni bede, vizija razumnog drustva koje ljudima omogucava predano bavljenje "nekorisnim" stvarima, poput matematike i muzicke kontemplacije...

Stepski vuk

Individua, stepski vuk, jedan osrednji, vrlo depresivnan, osjetljiv čovjek po imenu Hari Haler koji je stavljen u haos prolaznog vremena, jedanput se muči da ubije onaj dio u sebi o kome je naučio da govori kao životinji, drugi put on joj popušta.

Čovjek i vuk - tek to intelektualno razlikovanje čini raskid stvarnim-u stalnom ratu vrebaju jedan drugog, mrze se i preziru se, pokušavaju da se sakriju pred sobom, teže da jedan drugog savladaju - neprekidno pritisnut čovjek hoće da kaže:duh još jasnije: duh Evrope kuka od stida u porazu, a pobjednički vuk, pod pogledom stida koji kontroliše, još dublje se survava u svoj ponor. U pravom smislu riječi slomljen, raspolovljen pri penjanju uza stepenice u svoju sobu, svoju "prividnu domovinu", ostaje da sjedi na stepeništu, utonuo u posmatranje jedne azaleje, jedne araukarije, cvijeca koje, kao pojava više vrste iz tudjeg stana, na njega djeluje kao poziv: da se smiri, da se pribere, da se sredi, kratko da bude jednostavan kao ono.

Hesse prikazuje jedno duhovno-duševno prelamanje čovjeka, čovjeka vučjaka, gospodara našeg dvadesetog vijeka. On se može okarakterisati kao onaj što nece rat ali ga vodi, koji voli budućnost ali se kljuka slikama razvalina.

Stepski vuk je napisan 1927.godine. U toj "biografiji duše" svaka ličnost je odraz jednog od sukoba autora sa sobom samim. Ime glavnog junaka - Hari Haler(H.H.) jasno je obilježje dovoljno za identifikaciju. Sam Hesse je rekao:

"Ove zabilješke, bez obzira do koje mjere počivaju na stvarnim doživljajima, predstavljaju saznanje da se velike bolesti našeg vremena ne mogu savladati na taj način što cemo ih zaobići i uljepšati, to je pokušaj da sama bolest bude predmet izlaganja".

Herman Hesse - Misli

Zivot svakog covjeka je put ka samome sebi, pokusaj puta, nagovjestaj staze. Nijedan covjek nikad nije bio potpuno i do kraja on sam; ali svaki ipak tezi da to postane, jedan mutno, drugi svjetlije, svaki onako kako umije.

***

Sta je stvarno ziv covjek - o tome se danas zna manje no ikada, pa se tako i na gomile streljaju ljudi, od kojih je svaki dragocjen, neponovljiv pokusaj prirode.

***

Patnja zadaje bol samo zato što je se bojiš. Ona te proganja zato što bježiš od nje. Ne moraš bježati, ne moraš je se bojati. Moraš voljeti... Dakle, voli patnju. Nemoj joj se odupirati, nemoj bježati od nje. Okusi kako je ona u dubini slatka, predaj joj se i nemoj je primati s mržnjom. Tvoja mržnja je to što ti nanosi bol i ništa drugo. Patnja nije patnja, smrt nije smrt, ako ih ti ne učiniš time...

"Nije naš zadatak u tome da se približimo jedno drugom, kao što se ne sastaju ni sunce i mesec, ni more i kopno. Nas dvoje smo, prijatelju dragi, sunce i mesec, mi smo more i kopno. Naš cilj nije da se slijemo jedno s drugim, već da saznamo jedno od drugoga i da jedan u drugom naučimo da vidimo i poštujemo ono što taj drugi jeste: naša suprotnost i dopuna." - Herman Hese

Patnja zadaje bol samo zato sto je se bojis. Ona te proganja zato sto bjezis od nje. Ne moras bjezati, ne moras je se bojati. Moras voljeti... Dakle, voli patnju. Nemoj joj se odupirati, nemoj bjezati od nje. Okusi kako je ona u dubini slatka, predaj joj se i nemoj je primati s mrznjom. Tvoja mrznja je to sto ti nanosi bol i nista drugo. Patnja nije patnja, smrt nije smrt, ako ih ti ne ucinis time...

Herman Hese

Jedno kao i drugo, misli kao i cula, iza njih se krio poslednji smisao, trebalo ih je slusati i poigravati se njima, ni jedno ni drugo nije bilo za podcjenjivanje, trebalo je oslusnuti i cuti tajne glasove onoga najunutarnjijeg koji prevejavaju iz misli u cula.

(Herman Hesse)

Sto da kazem za pecine moje duse? Kad bi netko koga volim smogao hrabrosti da udje u te pecine, nasao bi samo covjeka koji je kleknuo da se moli."

Halil Dzubran

... Sta je stvarno ziv covjek - o tome se danas zna manje no ikada, pa se tako i na gomile streljaju ljudi, od kojih je svaki dragocjen, neponovljiv pokusaj prirode. (Herman Hese)

Zivot svakog covjeka je put ka samome sebi, pokusaj puta, nagovjestaj staze. Nijedan covjek nikad nije bio potpuno i do kraja on sam; ali svaki ipak tezi da to postane, jedan mutno, drugi svjetlije, svaki onako kako umije. (Herman Hese)

Ljubav nije zato da bi nas usrecila,vec da bi nam pokazala kako mozemo biti jaki u patnji i podnosenju...Ljubav se boluje i sto nas vise boli to nam vecu snagu daje...Herman Hese

SRECA

Covek je, kakvim ga je zamislio Bog i kako su ga pesme i mudrost naroda shvatili nekoliko hiljada godina, stvoren sa sposobnoscu da se raduje stvarima i kad mu one ne koriste, sa jednim organom za lepo. U covekovoj radosti u lepoti u istoj meri ucestvuju i duh i razum sve dok je on sposoban da se, u sredistu patnje i ugrozenosti zivota, raduje ovakvim stvarima: igri boja u prirodi ili nenaslikanoj slici, pozivu u glasu oluje i mora, ili muzici koju je stvorio, sve dok ispod povrsine interesa i potreba svet moze biti vidljiv i osetljiv kao celina, dok god u pokretu glave mlade macke do varijacija jedne sonate, od dirljivgo pogleda psa do tragedije pesnika, postoji povezanost, hiljadosstruko carstvo u odnosima, odgovorima, analogijama i odrazima, u kojima ce ucestvovati vecni tok govora slusalaca i radost i mudrost, razonoda i ganutost - toliko dugo ce covek biti, uvek iznova, gospodar svoje podozrivosti i moci ce da pripise smisao svom postojanju, jer "smisao" je deo mnogostrukog, ili, pak, ona sposobnost duha koja naslucuje zbrku sveta kao jedinstvo i harmoniju.

Odlomak

Herman Hese – 1949

Herman Hese zaključuje: „Čist čovek, spreman da pati za svoj ideal i stremi ka njemu, to je uvek i svuda retka dragocenost.”

"Bog nam ne salje ocaj da bi nas ubio, vec da bi nov zivot u nama probudio."

Herman Hesse

"I najnesrećniji život ima svojih sunčanih časova i, pod peskom i kamenjem, svoje sitne cvetiće sreće."

HERMAN HESE - Stepski vuk

"Silnik propada zbog sile, gramzivac zbog novca, pokorni propada služeći, a onaj koji traži nasladu propada zbog slasti."

HERMAN HESE - Stepski vuk

... ako je u stanovitu smislu i za lakoumne ljude lakse i manje odgovorno prikazati nepostojece od postojecih stvari, za ozbiljna je i savjesna ljetopisca upravo obratno: nista tako lako ne umakne prikazivanju rijecima i nista nije toliko potrebno ljudima predociti kao odredjene stvari cije postojanje nije dokazivo ni vjerojatno, a koje se, medjutim, upravo po tomu sto ih ozbiljni i savjesni ljudi uzimaju kao postojece, za korak priblizuju postojanju i mogucnosti rodjenja.

Herman Hesse- Igra Staklenim Perlama

"Bio jednom neko po imenu Hari, nazvan Stepski Vuk. Isao je na dvije noge, nosio odijelo i bio covjek, ali je u stvari ipak, eto, bio stepski vuk. Naucio je mnogo od onoga sto bistri ljudi mogu da nauce i bio je prilicno razuman covjek. Ali evo sta nije naucio: da bude zadovoljan sobom i svojim zivotom!"

Hermann Hesse- Stepski vuk

...A ovo sto se meni dogadja u casovima radosti, sto je za mene slast, dozivljaj, ekstaza, uzvisenost....to svet voli i trazi jedino u pesnickim delima...u zivotu se smatra LUDOSCU"....

H.HESE ("Stepski vuk")

Ali ako ti je za svako zadovojlstvo potrebna dozvola sveta ,onda si odista za zzaljenje. Stepski vuk-Hermann Hesse