Upload
enveramela
View
594
Download
6
Embed Size (px)
Citation preview
HIGIJENSKO-SANITARNE MJERE U RADIOLOGIJI
PROF DR ZAREMA OBRADOVIĆ
Sati kontakt nastave: 30 = 15 P + 15 V 20 sati samostalnog rada
Osnova i svrha predmeta
• Upoznati studente sa ulogom i značajem sanitarno-higijenskih mjera u radiologiji kao i sa načinom njihovog provođenja u praksi
Cilj predmeta- ishodni rezultati
• Studenti će ovladati sanitarno-higijenskim mjerama koje su predviđene zakonom za sve zdravstvene ustanove, a naročito onim koje su specifične za radiologiju, a čija će primjena smanjiti rizik od intrahospitalnih infekcija
Higijensko-tehnički uslovi u zdravstvenim ustanovama
1. Stvaranje optimalnih uslova za dijagnostiku, liječenje i njegu bolesnika
2.Sprječavanje nastanka i širenja intrahospitalnih infekcija
3.Prevencija oboljenja kod zdravstvenih radnika
4. Zaštita okolnih naselja od negativnih uticaja bolnica
Historijat
• Jatreoni- bolnice u staroj Grčkoj
• Ksenodohiji – ustanove za smještaj siromašnih i starih bolesnih ljudi
• Lazareti- rimske ustanove za liječenje vojnika
• Bolnice u arapskim zemljama - uređene
• U Srednjem vijeku prve ustanove za izolaciju oboljelih od kuge i lepre “leprozorije”
• Hospisi u sklopu samostana
• Sanatorijumi - oboljenja pluća, psihijatrija
• U 17. vijeku bolnice u višespratnim zgradama sa dugim hodnicima
• Tek u 18. i 19 vijeku posvećuje se pažnja higijenskim principima
• Florence Nigthigale - njega bolesnika
• Paviljonski tip bolnica, razvrstavanje po vrsti oboljenja
• Posebna pažnja se posvećuje izolaciji pacijenata sa zaraznim oboljenjima
• Noviji tip gradnje – centralizovani,
• Naglasak na adekvatnoj unutrašnjoj komunikaciji
• Izolacija bolničkih jedinica
• Adekvatna ventilacija
• Racionalna organizacija rada
• 14.10.2010
Vrste bolnica
PO TIPU:
• Opće
• Specijalne
• Kliničke
PO VELIČINI:
- Male: do 50 kreveta
- Srednje: od 50-200 kreveta
- Velike: 200- 500 kreveta
- Veoma velike: preko 500 kreveta
• Posebna kategorija : pokretne bolnice (u vanrednim uslovima)
Osnovni sektori svake bolnice:
1. Glavni medicinski sektor
2. Infektivni sektor
3. Administrativni sektor
Važno je - odvajanje “nečistog”, krevetnog dijela od
dijela za dijagnostiku i terapiju
- Skraćivanje unutrašnjih komunikacija
- Sanitarni čvor, za što je moguće manji broj pacijenata
Važno je adekvatno: :• Osvjetljenje
• Zagrijavanje
• Ventilacija
• Vodosnabdjevanje
• Dispozicija otpadnih materija
• Svaka bolnica ima neki dio radioloških usluga
• Većina bolnica ima samo radiološku dijagnostiku
Specifičnosti radioloških odjela
• Sofisticirana dijagnostika
• Invazivna dijagnostika
• Radioaktivne materije
• X zrake
• Radio terapija - specifična po sredstvima koja se koriste
• Posebno vulnerabilne grupe pacijenata
Zaposleni na radiologiji
1.Rad u specifičnim uslovima
2.Obavezna zaštita i kontrola vlastitog zdravlja
- Često preopterećenost (dostupnost usluga samo u određenim centrima)
Specifičnosti radioloških pacijenata
• Dijagnostika “težih “ oboljenja – često “teški” pacijenti
• Imunokompromitovane osobe
• Više različitih dijagnostičkih postupaka u kratkom vremenskom periodu
• Terapija malignih oboljenja
• Očekivane psiho-somatske reakcije na terapiju (opadanje kose, poremećaj rada crijeva)
• Potrebni posebno visoki higijensko-sanitarni standardi na radiološkim odjelima
• 3.predavanje
26
INTRAHOSPITALNE INFEKCIJE• Intrahospitalne, nozokomijalne, kućne infekcije - infekcije koje
nastaju u kontaktu sa zdravstvenim ustanovama
• Semilwajs (1874)
• Lister( 1875)
Semilwajs umro u umobolnici, ponavljao rečenicu: “Čuvajte se doktora, oni ubijaju”
28
Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti – Sl. novine FBiH 29/05
Član 2, stav 8: “ Bolnička infekcija (intrahospitalna) je infekcija koja se pojavljuje za vrijeme pružanja zdravstvene usluge u zdravstvenoj ustanovi ili kod nosioca privatne prakse”
29
I - Epidemiological
Infections of patient
Professionalinfections
Mass screening Vaccination, sero,
hemoprofilaxis
Direct Indirect
according to localisation and nature of infective process)
according to infective agent
II - Clinical: III-Etiological:
Intrahospital infectionsOutpatient infections
- simple - superinfection - reinfection
-imported from other hospitals
Infection during profilactic activities
Patients or staff (typical infections or
colonised person)
- autoinfection -carried out during discharge
Classification of nosocomial infections
Intrahospitalnih infekcija nema samo tamo gdje se na njih ne misli i gdje je nadzor nad
njima loš !
Recent prevalence studies of Nosocomial Infections in industrialized countries*
NI Prevalence (%) Hospitals (n) Patients (n)
EU MSs (15) 3.5 – 9.5 4271* 812801
Norway 6.8 53 11359
Switzerland 8.1 60 7540
Canada 10.5 25 5750
Mean/total 7.1 4409 837450
* After ECDC, 2008
• INTRAHOSPITALNE INFEKCIJE U BOSNI I HERCEGOVINI ?
• Nekorektno prijavljivanje
33
Posljedice intrahospitalnih infekcija :
-komplikuju liječenje primarnog oboljenja
-produžuju i poskupljuju terapiju
-produžuju broj dana u bolnici
-dovode do smrtnog ishoda (1/1000 hospitaliziranih)
34
Učestalost :
• 5-10% u razvijenim zemljama
• 25% u zemljama u razvoju
• Variraju zavisno od vrste bolnice, bolničkih odjeljenja
35
Inkubacija :
• 48 sati - kod većine bakterijskih infekcija
• 30 dana – nakon operativnog zahvata
• Godina –nakon ugrađivanja proteze ili implantata
36
Povećan broj intrahospitalnih infekcija zbog:
1.povećanog broja dijagnostičkih i terapeutskih procedura, naročito invazivnih
2.produženja životnog vijeka
3.učestale pojave rezistencije bakterija na antibiotike (neracionalna primjena antibiotika)
4.nedovoljne pažnje posvećene nadzoru nad osobljem i radnom sredinom ( zanemarivanje higijene, oslanjanje na dezinficijense i antibiotike)
1.12. SVJETSKI DAN BORBE PROTIV HIV/AIDS-A
38
Acquired Immunodeficiency Syndrome (AIDS)
• human immunodeficiency virus
- Oštećuje imuni sistem, CD4T limfocite
- Obolijevanje od oportunističkih infekcija ( virusna, bakterijska, gljivična,parazitarna oboljenja)
-prvi simptomi kad broj CD4 L spadne na oko 200 u mikrolitru krvi
39
• HIV 1- raširen u cijelom svijetu
• HIV 2 – dominantno u Zapadnoj Africi
40
Načini prenosa :
• Seksualnim odnosom sa HIV + osobom
• Krvlju
• Vertikalnom transmisijom (sa majke na plod)
41
• Prvi identificirani slučaj 1981 godine – kod homoseksualaca i i.v. uživaoca droga
( New York, California)
- Najveći broj oboljelih – heteroseksulaci,
- Subsaharska Afrika
42
• Od početka epidemije 60 miliona inficiranih
• 25 miliona ljudi umrlo
44
Statistički podaci
- Novoinficirani u 2008. godini - 4,3 miliona
- Umrlo - 2,9 miliona
2008.
• 33.4 milion ljudi živi sa HIV-om,
• Oko 2.7 milion novoinficiranih
• 2 miliona umrlo od AIDS –a
• Sub-Saharska Afrika – najzahvaćeniji region
• U tom području 67% svih HIV infekcija
• 68% novih infekcija HIV-om kod odraslih
• 91% novih infekcija HIV-om kod djece
• 72% svih smrtnih ishoda od AIDS u 2008.
Stanje u BiH
• BiH1986. godine zabilježen prvi slučaj zaraze HIV-om u BiH,
- do XI mjeseca 2010. godine, u BiH registrirovano 170 osoba sa HIV infekcijom od kojih je 109 razvilo AIDS.
• Posljednjih 10 godina, u BiH prosječno 14 osoba sa HIV infekcijom godišnje
• Trenutno pod nadzorom 61 HIV +
• Bosna i Hercegovina zemlja sa niskom stopom ucestalosti pojave HIV-a
HIV/AIDS u FEDERACIJI BIH
- Do sada registrirovano 98 osoba sa HIV infekcijom,
- od kojih je 66 razvilo AIDS
Prosječna dob oboljelih je 36,8 godina (raspon od 4-66g)
• Za 52% oboljelih vjerovatni izvor zaraze HIV-om je izvan BiH
• 48 % registrovanih je u momentu prijavljivanja bilo u stadiju AIDS-a
• Raste trend registrovanja u stadiju HIV infekcije
- Trenutno u FBiH 43 HIV + osobe
51
Načini prenosa u BiH• BiH FBiH- 55,6% heteroseksualni 53,0
- 15,4% homoseksualni, biseksualni 19,7
- 18,7% IDU 18,4
- 3% Krv i krvi preparati 1,31
- 0% Vertikalni 1,31
- 12,3% - nepoznato 6,5
1.12. 2010.
• Usmjeriti pažnju na prava osoba koja žive sa HIV/AIDS-om i vulnerabilne grupe
• Mobilizirati podršku i obezbjediti generalni pristup:
- prevenciji, dijagnostici, terapiji
• „Koordinirani državni odgovor na HIV/AIDS i tuberkulozu“- Program podržavan od Globalnog Fonda
• Ciljevi: - održati nisku stopu učestalosti HIV-a u BiH, - povećati pristup visoko kvalitetnim uslugama - smanjiti stigmu i diskriminaciju prema
HIV/AIDS-u
GORDONOV TRIJAS KOD INTRAHOSPITALNIH INFEKCIJA
58
59
1. AGENSNajčešći uzročnici intrahospitalnih infekcija su :
1. Bakterije:- Staphylococcus aureus- Pseudomonas aeruginosa- E.coli
2. Glivice : - Candida albicans - Aspergillus fumigatus
3. Virusi:- Respiratory Viruses- Influenza -hepatitis B,C, delta, herpes virusi,enterovirusi
60
2.DOMAĆIN
-obolijevaju pacijenti, ali i bolničko osoblje, posjetioci
-pacijenti sa neizgrađenih imunološkim sistemom, prematurusi, neonatusi, mala djeca
-pacijenti sa imunitetom oslabljenim osnovnom bolesti,
-oboljeli od malignih oboljenja, hronični bolesnici
61
-pacijenti sa velikim oštećenjima kože: opekotine, politraume
-pacijenti na hiruškim i ginekološkim odjelima
-pacijenti na gerijatrijskim odjelima
62
3.SREDINA
-ostali pacijenti
-bolničko osoblje
-posjetioci
-bolnički prostori i oprema
63
Putevi prenošenja
- Direktni kontakt – prljave ruke
- Aerogeno – Flugeovim kapljicama
- Indirektni kontakt – preko predmeta opće upotrebe
• Manje važni su : voda, hrana, vektori
• 30.12.2010
65
Najčešće intrahospitalne infekcije:
• urinarni trakt • hirurške rane• respiratorni trakt • koža (naročito opekotine)• krv (bakteriemia) • gastrointestinalni trakt
66
Razlozi za porast broja IHI:
• Porast zahtjeva za zdravstvenim intervencijama
• Više pacijenata sa oslabljenim imunitetom ( više starih, razna oboljenja, razne vrste tretmana)
• Novi mikroorganizmi
• Porast bakterijske rezistencije na antibiotike (Ducel 1995)
67
• Porast broja zdravstvenih ustanova svih nivoa
• Mnogo medicinskih procedura – naročito invazivnih kojim se narušava prirodna zaštitna barijera
68
Često propisivanje antibiotika, a negdje i uzimanje
bez recepata i konsulatcija sa ljekarom – porast broja otpornih sojeva
70
• Oko 10% pacijanta hospitaliziranih u američkim bolnicama razvije kliničku sliku neke IHI
• U Francuskoj, prevalenca je bila • 6.87% u 2001, a • 7.5% in 2006
71
• U Italiji - 2000. g, oko 6,7 %
• U Švicarskoj kod 2%- 14% hospitaliziranih pacijenata
• Velike razlike među odjelima, najveća incidenca na jedinicama intenzivne njege, čak do 30%
72
Posljedice
• Produženje hospitalizacije – dodatnih 4-5 dana
• Extra troškovi za medicinski tretman, preko 4,5 milijarde dolara u SAD godišnje
• Uzrokuju smrti - u SAD, IHI odgovorne za oko 20 000 smrti godišnje
73
3 kategorije instrumenata i opreme:
I kategorija mora biti sterilna:- hirurška i ginekološka oprema, parenteralni rastvori,
kateteri, odjeća hirurškog tima
II kategorija ne smije imati vegetativne bakterije M. tuberculosis,niti viruse :
- endoskopi,endotrahealni tubusi, termometri
III kategorija ne smije imati Staphylococcae i bakterije iz roda Pseudomonas:
oprema koja dolazi u kontakt sa nepovrijeđenom kožom:maske za anesteziju, maske za kisik,druga pomoćna oprema
74
MJERE ZA PREVENCIJU I SUZBIJANJE INTRAHOSPITALNIH INFEKCIJA
1. Otkrivanje rezervoara i izvora zaraze
2. Sprječavanje transmisije mikroorganizama
3. Podizanje imuniteta
• Moguće je prevenirati do 20% intrahospitalnih infekcija i spriječiti epidemijsko javljanje
75
• mjere prema oboljelim prilikom prijema u bolnicu
• mjere sanitarno-higijenskog režima i ponašanja zaposlenog osoblja (adekvatna odjeća i obuća, rukavice, maske)
• aseptički postupak sa priborom i instrumentima
• mjere za bezbjedno prikupljanje i uklanjanje izlučevina, uzoraka biološkog materijala uzetog za laboratorijsko ispitivanje
76
• čišćenje, pranje, provjetravanje i dezinfekcija prostora
• kontrola zdravstvene ispravnosti životnih namirnica, te sanitarno- higijenskih uslova pripreme, čuvanja i distribucije hrane
Mikrobiološka kontrola:
• zaposlenih lica (sanitarni pregledi)
• bolesnika
• radne sredine
78
• rano otkrivanje, prijava, izolacija i liječenje intrahospitalnih infekcija
• prikupljanje i analiza relevantnih podataka kako o pojedinačnim slučajevima, tako i o epidemijama
• intenzivan edukativni rad sa svim zaposlenim
79
• Oko 1/3 IHI se mogu prevenirati
Najjednostavnija, a veoma efikasna mjera je pranje ruku !
• 15.1.2011
81
Program higijene ruku • Pranje ruku je najefektivnija kontrolna mjera kojom se
smanjuje više od 40% infekcija
• U praksi se ova mjera potcjenjuje, naročito među doktorima
• Potrebno je stalno isticati značaj važnosti ove mjere i raditi na njenom poštivanju!
before Hand disinfection
After Hand disinfection
• 3. Podizanje imuniteta
• Obavezna vakcinacija protiv VHB ( nakon povrede – aplikacija imunoglobulina)
• Preporučena vakcinacija protiv gripe
PREVENCIJA ZARAZNIH OBOLJENJA
• 1. PRIMARNA PREVENCIJA - postupci koji se poduzimaju da do pojave zaraznog oboljenja nikako ne dođe
• Usmjerena je na zdrave osobe• Podrazumjeva:a)uklanjanje rizika, odnosno uzroka koji dovodi
do nastanka oboljenjab)unaprjeđenje opšteg zdravstvenog stanja
Mjere primarne prevencije
• Opće- higijensko sanitarne
• Specifične
Opće- higijensko sanitarne
Provođenje ovih mjera sprječava nastanak različitih
zaraznih oboljenja ( a ne samo jednog ili jedne grupe)
To su:
1. Vodosnabdijevanje
- Većina zdravstvenih ustanova priključena na centralno vodosnadbjevanje
- Upitan kvalite mreže unutar ustanove, moguća oštećenja, kvarovi
- OBAVEZNA POVREMENA KONTROLA VODE
2. Dispozicija otpadnih materija- Infektivni materijal- Radioaktivni materijal
Posebni načini prikupljanja i odlaganja ( neškodljivog zbrinjavanja)
- Problem otpada iz manjih organizacionih jedinica( ambulante, privatna praksa)
• Održavanje visokih higijenskih standarda u javnim zgradama – zdravstvenim objektima
• Visoki higijenski standardi na javnim površinama oko zdravstvenih objekata
SPECIFIČNE PREVENTIVNE MJERE
• Mjere u odnosu na izvor zaraze
• Mjere u odnosu na vanjsku sredinu
• Mjere u odnosu na zdravo stanovništvo
Mjere u odnosu na izvor zaraze
1.Aktivno otkrivanje bolesnika - problemi kod atipične i asimptomatske
kliničke slike
- pored kliničke, neophodna laboratorijska dijagnostika, otkrivanje kliconoša
2.Prijavljivanje sumnje, oboljenja ili smrti od zarazne bolesti - od oboljenja koja su predviđena Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih oboljenja koja ugrožavaju cijelu zemlju
• U FBiH – 84 oboljenja na listi • Obavezna prijava epidemije zarazne bolesti
PRIJAVLJIVANJE KLICONOŠTVA – NADZOR NAD KLICONOŠAMA:
• Trbušnog tifusa, paratifusa (salmonellae)• Dizenterije (shigellae)
Nosilaštvom:• HBs Ag • HIV- a
• Crijevni paraziti
3. Izolacija, transport i liječenjeZa neke bolesti obavezna hospitalizacija:AIDSMeningokokni meningitisHemoragijske grozniceAntraxDifterijaLepraTetanusPoliomijelitis
• Kod nekih oboljenja ( hepatitis A) moguće liječenje u kućnim uslovima, ako postoje mogućnosti za izolaciju oboljele osobe od ostalih ukućana
• Izolacijom oboljele osobe prekida se prenos širenja oboljenja
• Bezbjedan transport oboljelih osoba – onemogućavanje širenja oboljenja
• Nakon svakog prevoza osobe koja boluje od neke zarazne bolesti: OBAVEZNA DEZINFEKCIJA VOZILA
• 4. MJERE PREMA KLICONOŠAMA a)Mjere prema akutnim kliconošamab)Mjere prema hroničnim kliconošama
a) Kod akutnog kliconoštva liječenje do obeskličenja
b)Kod hroničnog (trajnog) kliconoštva često promjena radnog mjesta
MJERE PREMA VANJSKOJ SREDINI
• Dezinfekcija
• Dezinsekcija
• Deratizacija
• Dezinfekcija – postupci čije provođenje ima za cilj uništavanje, inhibiranje rasta i razmnožavanja patogenih mikroorganizama
• Smanjenje nivoa kontaminacije prostora i površina – smanjenje rizika za nastanak i širenje zaraznih bolesti
• Provodi se:-mehaničkim
-hemijskim
- fizikalnim metodama
• Mehanički: Uklanjanje mikroorganizama sa površina,
predmeta
Metode:- Čišćenje- Krečenje zidova- Filtracija vode, zraka
- Mehanička dezinfekcija – preduslov za hemijsku
• Fizikalna metoda- upotreba:- toplote (suha, vlažna)
- zračenje
- UV zrake
Ovim mjerama se usporava rast i razmnožavanje mikroorganizama, a neki se i uništavaju
• Hemijska dezinfeckija – upotreba hemijskih sredstava ( dezinficijensi)
Preduslovi za provođenje hemijske dezinfekcije:
- očišćene površine- poznavati nivo mikrobiološke kontaminaciji - obezbjediti dostupnost dezinficijensu- DEZINFICIJENS KORISTITI PREMA
PREPORUKAMA PROIZVOĐAČA
1. Profilaktička (preventivna) dezinfekcija
2. Dezinfekcija u toku oboljenja ( tekuća)
3. Završna dezinfekcija
• Profilaktička (preventivna) – smanjuje rizik od nastanka i širenja zaraznih oboljenja
Provodi se kontinuirano u svim institucijama i objektima koji su “visokog rizika”
- OBAVEZNA JE U SVIM ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA I NA SVIM ODJELIMA
Ostale preventivne mjere:
- Dezinfekcija vode za piće- Dezinfekcija vode u bazenima- Dezinfekcija sredstva javnog prevoza- Dezinfekcija objekata za proizvodnju, promet
i distribuciju namirnica- ........
• Dezinfekcija u toku oboljenja - provodi se sve vrijeme dok traje oboljenje
Uključuje dezinfekciju:- izlučevina oboljele osobe- predmeta koje oboljela osoba koristi - svih prostora u kojim boravi ili koje koristi oboljela
osoba (PAŽNJA NA PROSTORE ZA DIJAGNOSTIKU –
RADIOLOŠKA DIJAGNOSTIKA)
• Završna dezinfekcija
Provodi se nakon ozdravljenja, premještaja na drugi odjel ili smrti osobe koja je bolovala od zaraznog oboljenja
- Dezinfekcija svih predmeta sa kojim je pacijent bio u kontaktu
- Dezinfekcija svih prostora u kojim je pacijent boravio
Selektivan izbor dezinficijensa :
- Zavisno od površina koje će se dezinfikovati
- Zavisno od nivoa kontaminacije
- Zavisno od vrste (pretpostavljenog ili poznatog) kontaminanta
• Najčešće se koriste hemijski dezinficijensi
• Najrasprostranjeniji hlor
• Ima široko antimikrobno djelovanje (djeluje i na bakterije i na viruse)
• Mane hlornih dezinficijensa:
- Pripremljene otopine nisu stabilne, moraju se pripremati svježe
- Često oštećuju površine (izbjeljuju tkanine)
- Izazivaju iritaciju kože i sluzokoža
DEZINSEKCIJA
• Metoda uništavanja insekata ( vektora velikog broja oboljenja)
• Često svođenje na “biološki održivi minimun” – broj koji ne predstavlja zdravstveni rizik za ljude
Metode• Mehaničke
• Fizičke
• Hemijske
-Mehaničke:Mreže na prozorima, vratima, oko kreveta
- Fizikalne: Uništavanje insekata toplotom
- Hemijske Upotreba hemijskih sredstava ( insekticida)
• Preventivna dezinsekcija- sprječavanje nastanka i širenja zaraznih oboljenja koja se prenose vektorima
• Protuepidemijska dezinsekcija – kod pojave oboljenja koja se prenose vektorima
• Kontaktni insekticidi – djeluju preko površine tijela insekta
• Fumiganti – unose se preko disajnih organa(isključivo u prostorima koji se mogu dobro
zatvoriti: silosi za žito, brodovi isl.)
• Repelenti – odbijaju insekte mirisom (koriste se u zaštiti od insekata koji uznemiravaju ljude- molestanti)
DERATIZACIJA• Postupci za suzbijanje i uništavanje glodara i
svođenje na biološki minimum koji nije rizik po zdravlje ljudi
- Provodi se u naseljenim mjestima
• Razlozi:- zaštita zdravlja ljudi - zaštita dobara i smanjenje ekonomskih šteta
• Gađevinsko-tehničke mjere: onemogućavanje pristupa glodara hrani, onemogućavanje ulaska u stambene i radne prostore
• U radiologiji – obezbjeđenje kablova
Higijensko-sanitarne mjere: - čišćenje- uklanjanje otpada - ispravno skladištenje životnih namirnica
• Biološke metode: prirodni neprijatelji (mačke, mungosi)
• Hemijske metode - upotreba hemijskih sredstava (rodenticida)
• Za sada najučinkovitiji rodenticidi: antikoagulanti
• Imitiraju prirodnu smrt glodara
• Vrijeme provođenja deratizacije se prilagođava biološkom ciklusu glodara
• U naseljenim mjestima se provodi sistematska deratizacija, dva puta godišnje (proljeće i jesen)
Nekada potrebno provesti tzv:”interventnu deratizaciju”
U zdravstvenim ustanovama je potreban kontinuirani nadzor nad populacijom glodara i insekata, a cilj je osloboditi prostore od njihovog prisustva.
121
Mjere prema zdravom stanovništvu
- Stvaranje uslova za zdrav načina života
- Jačanje imuniteta
- Vakcinacija (hepatitis B, gripa...)