HISTORIOGRAFSKI PRAKTIKUM

HISTORIOGRAFSKI PRAKTIKUMPOVIJEST prolost, prouavanje prolosti; povijesna zbilja, ljudska prolostHISTORIJA bavljenje prolosti

HISTORIOGRAFIJA znanstveno, profesionalno bavljenje prolou (rezultati istraivanja povijesti) HISTORIJSKA ZNANOST znanstveno prouavanje prolostiPOVJESNICE pripovijedanje prolosti

PERIODIKA podvrsta serijskih publikacija koja izlazi u vie-manje pravilnim vremenskim razmacima, a pojedini svesci sadre radove vie autora

IZVORI djela koja potjeu iz samog vremena koje povjesniari prouavaju, po vrsti mogu biti dokumenti, spomenici, kronike, slike i sl.LITERATURA radovi koji se bave prolou, tj. knjige i lanci povjesniara te kolega iz drugih znanstvenih disciplina, publicista i ostalih koji su sami prouavali izvore i ponudili odreene interpretacije prolostiGRANE HISTORIJSKE ZNANOSTI:

politika historija

drutvena ili socijalna historija

kulturna historija

ekonomska ili gospodarska historija

vojna historija

historija okolia ili ekohistorija

historijska antropologija

rodna historija

oralna historija

psihohistorija

POVIJESNI IZVORI:

narativni (pripovjedni)

diplomatiki

VRSTE POVIJESNIH IZVORA:

pisani izvori

materijalni ili predmetni izvori

slikovni izvori

zvuni ili akustini zapisi

usmena predaja

POMONE POVIJESNE ZNANOSTI:

paleografija prouava znaajke i karakteristike starih pisama na mekim materijalima

epigrafika prouava znaajke i razvoj pisama na tvrdim materijalima

diplomatika prouava isprave ili povelje i njihovu autentinost

kronologija prouava i objanjava naine raunanja vremena u prolosti

sfragistika (sigilografija) prouava peate na poveljama i spisima vladara, plemstva, gradova, opina, korporacija i dr.

heraldika prouava postanak, povijest i pravila za sastavljanje grbova pojedinaca, obitelji, korporacija, gradova i drava

numizmatika prouava stari novac, ordenje i medalje genealogija prouava rodoslovlje, rodbinske veze nekih ljudi

prozopografija prouava biografije pojedinaca da bi se dolo do kolektivnog portreta grupe

onomastika prouava povijest imena i naziva

antroponomastika prouava osobna ljudska imena

toponomastika prouava imena mjesta

historijska metrologija prouava mjere i nain mjerenja u prolosti

papirologija prouava papiruse, tekstove zapisane na papirusima

filigranologija prouava vodene znakove na papiru, porijeklo i starost papira

kodikologija prouava fizike karakteristike kodeksa, tj. rukopisnih knjiga, pisau podlogu, materijal, raspored i veliinu rukopisa, pismo, ukrase, uvez i sl.

veksilologija prouava zastave oruanih jedinica, gradova, opina, cehova, drava i td.

egdotika prouava nain izdavanja povijesnih izvora

historijska geografija istrauje odreene prostore u danom vremenu

kartografija bavi se zasnivanjem, izradom i prouavanjem karata

historijska demografija prouava stanovnitvo u prolosti te promjene koje ono doivljavaARHIV od gr.rijei arkhe to znai vlast ili poredak; izvorno bi arhiv bio kua arhonta u kojoj se uvaju vani slubeni dravni spisi

ARHIVSKA GRAA ine ju svi zapisi ili dokumenti koji su nastali djelovanjem raznih ustanova, udruenja, obitelji i pojedinaca, a za koje se smatra da imaju neko trajno znaenje za povijest, kulturu i znanost

isprave, spisi, poslovne knjige, karte, plakati, nacrti, mikrooblici, filmovi, videozapisi, zvuni zapisiJAVNA ARHIVSKA GRAA ine ju dokumenti nastali u tijelima dravne i lokalne vlasti, javnim ustanovama i poduzeima, djelovanjem javnih biljenika

PRIVATNA ARHIVSKA GRAA ine ju dokumenti koji nisu u dravnom vlasnitvu, niti su nastali u obavljanju javne slube i s javnim ovlastima

arhivska graa organizirana je u fondove i zbirkeFOND nastaje gotovo automatskim djelovanjem jedne pravne ili fizike osobe

ZBIRKA nastaje iz interesa sakupljaa ili se oblikuje prema karakteristikama dokumenata

HRVATSKI DRAVNI ARHIV (HDA) povijest hrvatskog arhiva see jo u srednji vijek kada su ban i banovci uvali vane spise i isprave

1643. godine donosi se odluka Sabora koja nalae izradu posebne krinje u kojoj e se uvati povlastice Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije

krinja se uvala u sakristiji zagrebake katedrale te je prebaena na Markov trg, i na kraju se spisi predaju u Arhiv kraljevine

od sredine 19. stoljea kraljevski se arhiv pretvara u samostalnu ustanovu koja uva arhivsku grau

Ivan Kukuljkevi Sakcinski 1848. imenovan upraviteljem arhiva

1870. godine donosi se zakon o Zemaljskom arhivu i on se otvara strunoj i znanstvenoj javnosti, pa tako i studentima

od 1913. godine Arhiv se nalazi u secesijskoj zgradi arhitekta Rudolfa Lubynskog 1993. godine mijenja ime u Hrvatski dravni arhiv ARHiNET (http://arhinet:arhiv.hr) registar sadri podatke oo 14 000 fondova i zbirki, 11 000 stvaratelja i 1 000 posjedovatelja arhivske grae, te oko 3 000 bibliografskih jedinica

PODRUNI ARHIVI koji sadravaju stariju srednjovjekovnu arhivsku grau

Zadar

Dubrovnik

Rijeka

Pazin

DRAVNI PODRUNI ARHIVI

Bjelovar

Dubrovnik

Gospi

Karlovac

Osijek

Pazin

Rijeka

Sisak

Slavonski brod

Split

ibenik

trigova (Meimurje) Varadin

Vukovar

Zadar

Zagreb

PRIVATNI ARHIVI ima ih mnogo

INOZEMNI ARHIVI vani za hrvatsku povijest

Magyar Orszgos Levltr (Maarski dravni arhiv), Budimpeta, http://www.mol.gov.hu sterreichisches Staatsarchiv (Austrijski dravni arhiv), Be, http://www.oesta.gv.at Kriegsarchiv (Ratni arhiv)

Steiermrkisches Landesarchiv (tajerski zemaljski arhiv), Graz, http://www.verwaltung.steiermark.at/cms/ziel/8581/DE/ Archivio di Stato di Venezia (Dravni arhiv u Veneciji), http://www.archiviodistatovenezia Biblioteca Nazionale Marciana (Nacionalna knjinica Marciana), Venecija, http://marciana.venezia.sbn.it/ Archivio Sergeto Vaticano (Tajni vatikanski arhiv), Rim, http://asv.vatican.va Arhiv Srbije i Crne Gore (bivi arhiv Jugoslavije), Beograd, http://www.arhiv.sv.gov.yuMUZEJ mjesta gdje se uvaju, vrednuju, i prouavaju materijalni povijesni izvori

dijele se na znanstvene i umjetnike

povijesne

arheoloke

etnografske

prirodoslovne

antropoloke

tehnike i dr.

prvi zapis o neemu to podsjea na pojam muzeja jest zapis iz 1176. godine pr. Kr. o umjetnikoj zbirci blaga iz Babilona koja je donesena u Suzu

Ptolomej I. Soter 290. godine pr. Kr. osnovao je kulturni i znanstveni centar s knjinicom u Aleksandriji

u renesansi se prvi put javlja pojam muzeja u dananjem smislu

u 18. stoljeu muzeji se postupno vie otvaraju javnosti

prvim javnim muzejima smatraju se: => Amerbach Kabinett u Baselu (zbirka okupljena 1661., a za javnost otvorena

1671. godine)

=> Ashmolean Museum u Oxfordu (osnovan 1683. godine) => Naturhistorisches Museum u Beu (1748.)

=> British Museum u Londonu (1753. godine,

otvoren za javnost 1762. godine)

prvi pravi moderni muzej u Hrvatskoj jest Arheoloki muzej u Splitu koji je osnovan 1820. godine

zatim slijedi Narodni muzej u Zadru osnovan 1832. godine

1846. godine Narodni muzej u Zagrebu koji se kasnije dijeli na Arheoloki, Povijesni i Prirodoslovni

trenutno je registrirano oko 225 muzeja, preko 120 crkvenih zbirki i mnogo privatnih kolekcija

MEUNARODNO VIJEE MUZEJA The Internacional Council of Museum, ICOM, http://icom.museums osnovano 1946. godine

MUZEJSKO-DOKUMENTACIJSKI CENTAR Ilica 44., http://www.mdc.hr osnovan 1955. godine ZNANSTVENE PUBLIKACIJE monografske i serijskeIZVORNI ZNANSTVENI LANAK onaj koji donosi neke nove, izvorne, dosad neobjavljene rezultate istraivanja

STRUNI LANAK donosi ve poznate rezultate istraivanja, a cilj mu je irenje i/ili primjena tih rezultata

PREGLEDNI LANAK donosi analizu i kritiku ocjenu ve objavljenih radova o nekom podruju, upuujui obino na mogua daljnja istraivanja

PRETHODNO PRIOPENJE obino je krai lanak u kojemu autor iznosi neke nove znanstvene spoznaje ili otkria

PRIKAZ krai opis i izvjetaj o nekom znanstvenom djelu, izlobi ili znanstvenom skupu

RECENZIJA za razliku od prikaza donosi i kritiku ocjenuTRANSKRIPCIJA prepisivanje dokumenata iz nekog starog pisma

REGESTA kratki saeci dokumenata s osnovnim podatcima o dokumentu i kratkim sadrajem iz kojeg istraiva prosuuje trebali provjeriti neki dokument u arhivu

SUPPLEMENTA novi dodatni svesci koji se izdaju uz ve postojee sveske

CIL Corpus inscriptionum Latinarum

izdaje se od 1863. godine

zbirka izdanja rimskih natpisa organizirana po geografskom naelu i tipu natpisa pokreta i prvi urednik Christian Matthias Theodor Mommsen

http://cil.bbaw.de.

MGH - Monumenta Germaniae historica

izdaje se od 1826. godine

Povijesni spomenici Njemake

nastaje na inicijativu pruskog dravnika baruna Heinricha Friedricha Karla vom Steina

najslavnija zbirka izvora

PL i PG Patrologia latina i Patrologia graeca

latinski i grki kranski pisci

edicija Jacquesa-Paula Mignea

PL ukljuuje autore od Tertulijana do Inocenta III., uz kasnije srdnjovjekovne autore koji komentiraju ta djela

http://pld.chadwyck.co.uk/ PG sadri autore do Koncila u Firenci 1438. / 1439. godine koji su pisali na grkom uz latinski prijevod

Bi Teu Bibliotheca scriptorum Graecorum et Romanorum Teubneriana

izlazi od 1849. godine u Leipzigu

latinska djela u plavim, a grka u naranastim karticama

serija antikih izvora

MSHSM Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium

izlazi od 1868. godine

hrvatska zbirka glavna serija za izdavanje veih cjelina grae dosad su izala 54 sveska

MHJSM Monumenta historico-iuridica Slavorum Meridionalium

druga velika serija izvora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

u njoj izlaze gradski statui, urbari i drugi stari zakonodavni spisi

dosada je izalo 13 svezaka

Illyricum sacrum

povijest Crkve na prostorina nekadanjeg rimskog Ilirika od poetka do 18. stoljea

monumentalna edicija posebno bitna za nae krajeveActa sanctorum

izdaje se od 1643. godine u Antwerpenu

ivotopisi svetaca u kalendarskom nizu njihovih blagdana

zadnji 68 svezak izdan je 1940. godine

http://acta.chadwyck.co.uk.

Codice diplomatico istriano

u pet svezaka u Trstu 1869. godine objavio Pietro Kandler

sadrava istarske povelje

Acta comitalia Regni Croatiae, Dalmatiae, Slavoniae

graa Hrvatskog sabora

Zakljuci Hrvatskog sabora

preuzima izdavanje grae Hrvatskog sabora

izdaje Hrvatski dravni arhiv

Fontes: izvori za hrvatsku povijest

asopis Hrvatskog dravnog arhiva koji izlazi od 1995. godine s manjim prekidima

u njemu se objavljuje razliita izvorna graa u rasponu od srednjega vijeka do 20. stoljea

KARTULARI (carta = lat. isprava) su zbirke dokumenata o povlasticama i posjedima neke crkvene ustanove, npr. crkve, samostana ili kaptola

VARIAE LECTIONES razliita itanjaSTARINE

asopis koji povremeno od 1869. godine izdaje HAZU