Zagrebadki holding d.o.o.

Zagreb, Ulica grada Vukovara 4l

g6t- t{- ts-AVl{q'b-04- l'c''11

Pravilnik o radu

studeni,20l6.

Na temelju dlanaka 26. Zakonao radu ("Narodne novine" br.93ll4) te dlanka 14.Izjave o osnivanju

trgovadkog dru5tva Zagrebalki holding d.o.o. (potpuni tekst od 28. svibnja 2015.) Uprava

trgovadkog druStva Zagreba(ki holding d.o.o. dana 30. sudenoga 2016. godine donijelaje

Pravilnik o radu

elanak 1.

Ovim Pravilnikom ureduju se uvjeti rada, prava i obveze radnika i poslodavcaZagrebadki holding

d.o.o. (u nastavku teksta: poslodavac), postupak i mjere zaStite dostojanstva radnika, plaie i druga

pitanja u svezi sa radom.

Clanak 2.

Ako je kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca i radnike, pojedini uvjet rada utvrden

povoljnije od uvjeta odredenih ovim Pravilnikom, odnosno zakonom, primjenjivat 6e se neposredno

odredbe kolektivnog ugovora.

U sludaju kada odredbe ugovora o radu upuduju na primjenu pojedinih odredaba ovog Pravilnika,

te odredbe postaju sastavni dio ugovora o radu.

ilanak 3.

Svaki radnik obvezan je ugovorom preuzete poslove obavljati savjesno i strudno, prema

uputama poslodavca, odnosno ovlaStenih osoba poslodavca, u skladu s naravi i vrstom posla.

Poslodavac, uz puno po5tivanje prava i dostojanstva svakog radnika, jamdi moguinost izvrSavanja

svojih ugovornih obvezasve dok ponaSanje radnika ne Steti poslovanju i ugledu poslodavca i dok

njegov uspjeh na radu i gospodarske prilike to dopuStaju.

ZASTITA DOSTOJANSTVA RADNIKA I ZASTITA OD DISKRIMINACIJE

e lanak4.

Zabranjena je izruvna ili neizravna diskriminacija osobe koja traZi zaposlenje i osobe koja se

zaposlina osnovi rase ili etnidke pripadnosti ili boje koZe, spola, jezika, vjere, politidkog ili drugog

uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, dlanstva u sindikatu, obrazovanja,

druStvenog poloZaja, bradnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta,

genetskog naslijeda, rodnog identiteta, izraLavat4aili spolne orijentacije'

Diskriminacijom se smatra i stavljanje neke osobe u nepovoljniji poloZaj na temelju pogre5ne

predodZbe o postojanju osnove za diskriminaciju iz stavka 1. ovoga dlanka'

elanak 5.

Zabr anj eno j e uzmeniravanj e i spo lno uznemiravanj e.

Uznemiravanje je svako neZeljeno ponaSanje uzrokovano nekim od osnova iz dlanka 4. stavka l.ovoga Pravilnika koje ima zacllj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje

strah, neprij atelj sko, poniZavaj u6e ili uvredlj ivo okruZenje.

Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizidko neZeljeno pona5anje spolne naravi

koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobi, koje uzrokuje strah,

neprij atelj sko, poniZavaj u6e ili uvredlj ivo okruZenj e.

Na uznemiravanje i spolno uznemiravanje na odgovarajuii se nadin primjenjuju odredbe Zakona o

suzbijanju diskriminacije, a koje se odnose na diskriminaciju.

ilanak 6.

Poticanje na diskriminaciju, ako je podinjeno s namjerom, te propust da se radnicima - osobama s

invaliditetom, sukladno njihovim specifidnim potrebarna, omogudi pristup radnom mjestu i

odgovarajuii uvjeti rada prilagodbom infrastrukture i prostora, kori5tenjem opreme i na drugi nadin

koji nije nerazmjeran teret za onoga tko je to duZan omogu6iti, smatrat ie se diskriminacijom u

smislu dlanka 4. ovoga Pravilnika.

elanak 7.

Uznemiravanj e ili spolno uznemiravanj e predstavlj a povredu obv eza iz radno g odno sa.

elanak 8.

Radnik koji smatra da je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo poslodavcu podnijeti

prituZbu vezanu za zaltifri dostojanstva radnka.

Osim poslodavca, takve prituZbe ovla5tena je primati i rje5avati osoba koju imenuje poslodavac

posebnom odlukom.

Odluku izst.2 ovog dlanka, poslodavac je dulan donijeti u roku od 8 dana od stupanja na

snaguovog Pravilnika.

elanak 9.

Poslodavac, odnosno osoba koja je za to ovlaStena temeljem odredbe iz dl. 8. st. 2. ovog

Pravilnika, duZanje najkasnije u roku od 8 dana od dostavljene prituZbe, ispitati prituZbu

(saslusati podnositelja prituZbe, svjedoke, osobu za koju se tvrdi da je podnositelja prituZbe

uznemiravala ili spolno uznemiravala, obaviti suodenje, obaviti odevid te prikupiti druge dokaze

kojima se moZe dokazati osnovanost prituZbe) i poduzeti sve potrebne mjere radi sprjedavanja

nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja,ako utvrdi da ono postoji.

O svim poduzetim radnjama u cilju utvrdivanja dinjenidnog stanja ovlaStena osoba 6e sastaviti

zapisnik ili sluZbenu zabilj e5ku.

Zapisnik se sastavlja u svim sludajevima z st. 1. ovog dlanka, osim pri obavljanju odevida, u

kojem sludaju ie se sastavitisluZbena biljeSka.

Zapisnik i sluZbenu zabiljeSku potpisuje

ostale osobe u dijelu u kojem su prisutne

prije potpisivanja zapisnika isti proditati

sadrZaj samog zapisnika.

ovlaStena osoba, zapisnidar te stranke u postupku, a

provodenju postupka, pri demu sve osobe imaju pravo

te iznijeti eventualne primjedbe na nadin vodenja ili

ilanak 10.

Nakon provedenog postupka ovla5tena 6e osoba u pisanom obliku izraditi odluku u kojoj ie:

- Utvrditi utvrditi da postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja prituZbe,

ili- utvrditi da ne postoji uznemiravanje ili spolno umemiravanje podnositelja prituZbe.

Usludaju izstavka l.alineje 1. ovog dlanka, ovlaStena osoba ie usvojoj odluci navesti sve

dinjenice koje dokazuju da je podnositelj prituZbe uznemiravan ili spolno uznemiravan iposlodavcu predloZiti da osobi koja je podnositelja prituZbe uznemiravala ili spolno uznemiravala

izrekne mjeruzbog povrede obveze izradnog odnosa (pisano upozorenje naobveze izradnog

odnosa,redoviti ili izvanredni otkaz ugovora o radu) te predloZiti poduzimanje drugih mjera

koje su primjerenepojedinadnomsludajuradisprjedavanjanastavkauznemiravanja.

U sludaju iz stavka 1. alineje 2. ovog dlanka ovla5tena osoba ie odbiti prituZbu podnositelja

zahtjeva.

etanak t t.

Ako poslodavac u roku iz dl. 9. ovog Pravilnika ne poduzrne mjere zaspqedavanje uznemiravanja

ili spolnog uznemiravanja, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo

prekinuti rad dok mu se ne osigura zaitita, uz uvjet da u daljnjem roku od 8 dana zatraLi zaStitu

prednadleZnim sudom.

Ako postoje okolnosti zbog kojih nrje opravdano odekivati da 6e poslodavac za5tititi

dostojanstvo radnik4 radnik nije duZan dostaviti prituZbu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad,

pod uvjetom daje zatraZio zaStitu pred nadleZnim sudom i o tome obavijestio poslodavcaurokuod

osam dana od dana prekida rada.

Zavijeme prekida radaiz st. 1. ovog dlanka, radnik ima pravo na naknadu pla6e koju bi ostvario

daje radio.

itanak 12.

Svi podaci koji su utvrdeni u postupku za5tite dostojanstva radnikasmatraju se tajnim.

Poweda tajnosti podataka iz stavka 1. ovog dlanka predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa.

Clanak 13.

Protivljenje radnika pona5anju koje se karakterizira kao uzremiravanje ili spolno umemiravanje, ne

smije biti osnov za diskriminaciju radnika.

II SKLAPANJE UGOVORA O RADU

1. Zasnivanje radnog odnosa

elanak 14.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.

Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji, s obzirom na narav i vrstu rada

te ovlasti poslodavca, ima obiljeZja posla zakoji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom

sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaZe suprotno.

ilanak 15.

Kada poslodavac nema potrebe za radom odredenih radnika, moLe svoga radnika privremeno

ustupiti u s njim povezano druStvo u smislu posebnog propisa o trgovadkim druStvima, u trajanju

od neprekidno najduZe Sest mjeseci, na temelju sporazuma sklopljenog izmedu povezanih

poslodavaca i pisane suglasnosti radnika.

Sporazum iz stavka 1. ovoga dlanka mora sadrZavati podatke o:

l) nazivu i sjediStu povezanih poslodavaca

2) imenu, prezimenu i prebivaliStu radnika

3) datumu podetka i zavr5etka privremenog ustupanja

4) mjestu rada i poslovima koje ie radnik obavljati

5) pladi, dodacima na plaiu i razdobljima isplate

6) trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

Pisana suglasnost radnika na sporazum iz stavka 1. ovoga dlanka, smatrat ie se dodatkom

ugovoru o radu, kojim 6e se na odredeno vrijeme ugovoriti obavljanje poslova kod povezanog

poslodavca.

Povezani poslodavac se u odnosu na radnika iz stavka 2. ovoga dlanka smatra poslodavcem u

smislu obvezaprimjene odredbi ovoga i drugih zakonai propisa kojima su uredeni sigumost i zaititazdravlja na radu.

ilanak 16.

(1) Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu izdlanka 18. ovoga Pravilnika, mora sadrZavati podatke o:

l) strankama te njihovu prebivali5tu, odnosno sjediStu

2) mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na

razliditim mjestima

3) nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada na koje se radnik zapo5ljava ili kratak popis ili opis

poslova

4) danu podetka rada

5) odekivanom trajanju ugovora, u sludaju ugovora o radu na odredeno vrijeme

6) trajanju plaienoga godiSnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u sludaju kada se takav

podatak ne moZe dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, nadinu odredivanja

trajanjatoga odmora

7) otkaznim rokovima kojih se mora pridrZavati radnik, odnosno poslodavac, a u sludaju kada se

takav podatak ne moZe dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, nadinu

odredivanj a otkaznih rokova

8) osnovnoj pla6i, dodacima na pladu te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo

9) trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

(2) Umjesto podataka iz stavka l. todaka 6,7,8. i 9. ovoga dlanka, moLe se u ugovoru, odnosno

potvrdi o sklopljenom ugovom o radu, uputiti na odgovarajuii zakon ili drugi pravni izvor koji

ureduje ta pitanja.

ilanak 17.

Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, to ne utjede na postojanje i valjanost ugovora o

radu.

e lanak 1 8.

Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je duZan prije podetkarada radniku

uruditi pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.

Poslodavac je duZan radniku uruditi primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno

osiguranje u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom

propisu.

2. Uvjeti za sklapanje ugovora o radu

itanak tg.

Ugovor o radu moZe sklopiti svaka osoba koja je navr5ila petnaest godina Zivota, osim

m al o lj etn ika koj i p o hada obvezno osnovno obrazovanj e.

elanak 20.

Maloljetnik koji ima petnaest godina ili je stariji od petnaest godina Zivota,poslovno je sposoban

za sklapanje i raskidanje ugovora o radu te zapodtzimanje pravnih radnji u svezi s ispunjenjemprava i obveza iztogugovora ili u svezi s tim ugovorom, samo uz ovlaStenje zakonskog zastupnika,

osim za pravne poslove za poduzimanje kojih zakonskom zastupniku treba odobrenje tijelanadleZnog za poslove socijalne skrbi.

Clanak 21.

Ako su zakonom, drugim propisom ili ovim Pravilnikom odredeni posebni uvjeti za zasnivanjeradnog odnosa, ugovor o radu moZe zasnovati samo radnik koji zadovoljava te uvjete.

Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu odredeni su aktima kojima se ureduju organizacija isistematizacija poslova i plaie radnika.

Posebni uvjeti odnose se na zahtjeve koje mora ispunjavati radnik za rad na pojedinom poslu

(radnom mjestu), a odnose se na uvjete strudne spreme, radno iskustvo, posebna znanja, vjeStine i

sposobnosti.

elanak22.

Prilikom sklapanja ugovora o radu i tijekom trajanja radnog odnosa radnik je duZan obavijestiti

poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogu6uje ili bitno ometa u izvrSenju obveza

iz ugovora o radu ili koja ugroZava Zivot ili zdravlje osoba s kojima u izvr5avanju obveza iz

ugovora o radu radnik dolazi u dodir.

Clanak23.

Radi utvrdivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje odredenih poslova, poslodavac moleuputiti radnika na lijednidki pregled.

TroSkove lijednidkog pregleda snosi poslodavac.

aJ. Probni rad

CtanakZq.

Prilikom sklapanja ugovora radniku se moZe ugovoriti probni rad.

Trajanje probnog rada odreduje se ugovorom o radu, s time da on moletrajatinajduZe Sest mjeseci.

Ako je ugovoren probni rad, otkazni rokje najmanje sedam daria.

elanak 25.

Radnik na probnom radu na poslovima za koje je sklopio ugovor o radu, treba pokazati svojestrudneiradnesposobnosti.

Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlogza otkazugovorao radu.

Na otkaz iz stavka 2. ovogadlanka ne primjenjuju se odredbe o otkazu ugovora o radu, osim dlanka120., dlanka 121. stavka 1. i dlanka 125. Zakona o radu.

ehnakZe .

Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) isklapanja ugovora o radu poslodavac ne smije od radnika trahiti podatke koji nisu u neposrednojvezi s radnim odnosom.

4. Ugovor o radunaneodredeno vrijeme

ehnak 27.

Ugovor o radu sklapa se na neodredeno vrijeme, osim ako zakonom nije drugadije odredeno.

Ugovor o radu na neodredeno vrijeme obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkaZe ili dok ne

prestane na neki drugi nadin odreden Zakonom o radu.

Ako ugovorom o radu nije odredeno vrijeme na koji je sklopljen, smatra se da je sklopljen na

neodredeno vrijeme.

5. Ugovor o raduna odredeno vrijeme

elanak 28.

Ugovor o radu moZe se iznimno sklopiti na odredeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa diji je

prestanak unaprijed utvrden rokom, izvr5enjem odredenog posla ili nastupanjem odredenog

dogadaja.

Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na odredeno vrijeme samo ako

za to postoji objektivan razlogkoji se u tom ugovoru ili u pisanoj poturdi o sklopljenom ugovoru o

raduiz dlanka 18. ovog Pravilnika mora navesti.

[Ikupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na odredeno vrijeme, ukljuduju6i i prvi

ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duZe od tri godine, osim ako je to potrebno zbogzarnjene

privremeno nenazodnog radnika ili je zbog nekih drugrh objektivnih razloga dopu5teno zakonom

ili kolektivnim ugovorom.

Ogranidenja iz stavaka 2.i3. ovoga dlankane odnose se na prvi ugovor o radu sklopljen na odredeno

vrijeme.

Svaka iznjen4 odnosno dopuna ugovora o radu na odredeno vrijeme koja bi utjecala na produljenje

ugovorenog trajanja toga ugovor4 smatra se svakim sljede6im uzastopnim ugovorom o radu na

odredeno vrijeme.

Prekid kra6i od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 3. ovoga dlanka.

CtarraLZg.

Ugovor o radu sklopljen na odredeno vrijeme prestaje istekom roka utvrdenog tim ugovorom,odnosno nastupom uvjeta kojije odreden za prestanak ugovora o radu.

III PRIPRAVNICI

ilanak 30.

Status pripravnika ima osoba koja se prvi put zapoSljava radi osposobljavanja za samostalan rad uzanimanju zakoje se Skolovala.

S pripravnikom se sklapa ugovor o radu na odredeno vrijeme, zarazdoblje trajanja pripravnidkog

staZa utvrdenog ovim Pravilnikom.

Zavrijeme trajanja pripravnidkogstaia, pripravniku pripada pla6a u visini S5Yopla1,e radnog mjesta

za obavljanje kojeg se strudno osposobljava.

e lanak 31 .

Ako zakonom nije drukdije odredeno, pripravnidki staL traje ovisno o stupnju strudne spreme, i

to:

- pripravnft Vll/l stupnja strudne spreme do 12 mjeseci

- pripravnik Vl/l stupnja strudne spreme do 9 mjeseci

- pripravnik IV/l stupnja strudne spreme do 6 mjeseci.

ehnaLzz.

Pripravniku se imenuje mentor koji je duZan osigurati provedbu programa strudnog

ospos oblj avanj a koj eg donos i ovlaStena osoba po slodavca.

IV RADNO VRIJEME

l. Puno radno vrijeme

itanak ::.

Puno radno vrijeme iznosi 40 (detrdeset) sati tjedno.

Tjedno radno vrijeme rasporeduje se na pet radnih dana od ponedjeljka do petka.

Radnik koji radi u punom radnom vremenu moZe sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u

najduZem trajanju do osam sati dedno, odnosno do sto osamdeset sati godi5nje, samo ako jeposlodavac, odnosno ako su poslodavci s kojima radnik vei prethodno ima sklopljen ugovor o radu,

radniku zatakav rad dali pisanu suglasnost.

2. Nepuno radno vrijeme

ilanak 34.

Ugovor o radu s nepunim radnim wemenom sklopit ie se kada priroda i opseg posl4 odnosnoorganizacijaradane zahdeva rad s punim radnim vremenom.

Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom moZe se sklopiti i zaradna poslovima na kojima raderadnici s pravom na kra6e radno vrijeme.

Ukoliko to priroda i organizacija rada omoguiava, na istom radnom mjestu mogu raditi dvaizvr5itelja, svaki s nepunim radnim vremenom.

Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnikje duZan obavijestiti poslodavca

o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno wijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim

poslodavcima.

elanak 35.

Rad u nepunom radnom vremenu moZe biti rasporeden u istom ili razliditom trajanju

tijekom tjedna, odnosno samo neke dane u tjednu, Sto 6e radnik i poslodavac utvrditi ugovorom o

radu.

elanak 36.

Ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa vaino prethodno trajanje radnog odnosa s istim

poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat 6e se radom u punom radnom

vremenu.

Pla6a i druga materijalna prava radnika utvrduju se i isplaiuju ra.znjerno ugovorenom radnom

vremenu.

Poslodavac je duZan razmotriti zahtjev radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za puno

radno wijeme za sklapanje ugovora za nepuno radno vrijeme, kao i radnika koji je stranka ugovora

o radu sklopljenog za nepuno radno vrijeme za sklapanje ugovora za puno radno vrijeme, ako kod

njega postoji mogu6nost za takvu vrstu rada.

3. Prekovremeni rad

elanak 37.

Poslodavac ima pravo uvesti prekowemeni rad u sludaju viSe sile, izvanrednog pove6anja

opsega posla i u drugim slidnim situacijama prijeke potrebe.

U sludajevima iz st. l. ovog dlanka, radnik je na pisani zahtjev poslodavca duZan raditi duZe odpmog, odnosno nepunog radnog wemena (prekovremeni rad).

Iznimno od stavka 2. ovoga dlanka ako priroda prijeke potrebe onemogu6ava poslodavca da prijepodetka prekovremenog rada urudi radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev poslodavac je duZanpisano powrditi u roku od sedam dana od dana kadaje prekovremeni rad naloZen.

Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duZe od pedeset satitjedno.

Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duZe od sto osamdeset sati godi5nje, osim akoje ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem sludaju ne smije trajati duZe od dvjestopedeset satigodi5nje.

ilanak 38.

Prekovremeni rad ne moZe se odrediti:

- radniku koji radi skraceno radno wijeme zbog Stetnih utjecaja uvjeta rada,

maloljetnom radniku,

trudnici,

roditelju s djetetom do tri godine Livota,

samohranom roditelju s djetetom do Sest godina Livota,

radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod viSe poslodavaca, te

radnici iz dlanka 61. stavka 3. i dlanka 62. stavka 3. Zakona o radu, mogu raditi

prekovremeno samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad,

osim u sludaju vi5e sile.

Samo uz pisanu izjavu radnika o dobrovoljnim pristanku na prekovremeni rad, osim u sludaju

vi5e sile, moLe prekovremeno raditi trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti, samohrani

roditelj s djetetom do Sest godina starosti te radnici iz dlanka 61. stavka 3. i dlanka 62. stavka3.

Zakona o radu.

l4ava o prekovremenom radu dostavlja se poslodavcu.

4. Preraspodjela radnog vremena

ilanak 39.

Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme moZe se preraspodijeliti tako da tijekomrazdoblja koje ne moLe biti duZe od dvanaest neprekidnih mjeseci, u jednom razdoblju traje duLe, a

u drugom razdoblju kra6e od punog ili nepunog radnog vremena, na nadin da prosjedno radno

vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duZe od punog ili nepunog radnog vremena.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Ako je radno wijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duZe od punog ilinepunog radnog vremena, ukljudujuii i prekovremeni rad, ne smije biti duZe od detrdeset osam sati

tjedno.

Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga dlanka, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja ukojem traje duZe od punog ili nepunog radnog vremena moZe trajati duZe od detrdeset osam sati

tjedno, ali ne duZe od pedeset Sest sati tjedno, odnosno Sezdeset sati tjedno ako poslodavac poslujesezonski, pod uvjetom da je isto predvideno kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi poslodavcupisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Radnik koji u preraspodijeljenom radnom vremenu ne pristane na rad duZi od detrdeset osam satitjedno, ne smije zbogtogatrpjeti Stetne posljedice.

Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duZe od punog ili nepunog radnogvremena moLe trajati najduZe detiri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukdijeodredeno, u kojem sludaju ne moZe trajati duZe od Sest mjeseci.

ilanak 40.

Maloljetnik ne smije raditi duZe od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset detiri sata.

Radnik koji radi u nepunom radnom vremenu zadvaili viSe poslodavca, trudnica, roditelj s djetetom

do tri godine Livota i samohrani roditelj s djetetom do Sest godina Livota, mogu raditi u nejednakom

rasporedu radnog vremena samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku

na takav rad.

5. Raspored radnog vremena

e lanak 4l .

Radno vrijeme radnika moZe se rasporediti u jednakom, odnosno nejednakom trajanju po danima,

tjednima, odnosno mjesecima.

Ako je radno vrijeme radnika rasporedeno u nejednakom trajanju, ono tijekom jednog razdoblja

moZe trajati duile, a tijekom drugog razdoblja kraie od punog, odnosno nepunog radnog vremena.

O rasporedu radnog vremena odluduje poslodavac pisanom odlukom.

Ako je radno vrijeme radnika nejednako rasporedeno, razdoblje takvog rasporeda ne moZe biti krade

od mjesec dana niti duZe od jedne godine te tijekom tako utvrdenog rasporeda, radno vrijeme mora

odgovarati radnikovom ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu.

Ako je radno vrijeme radnika nejednako rasporedeno, radnik u tjednu moZe raditi najvi5e do pedeset

sati, ukljudujuii prekovremeni rad.

Ako je radno vrijeme radnika nejednako rasporedeno, radnik u svakom razdoblju od detiri

uzastopna mjeseca, ne smije raditi duZe od prosjedno detrdeset osam sati tjedno, ukljuduju6iprekovremeni rad.

Tijekom razdoblja trajanja nejednakog rasporeda radnog vremena, raspored radnika moZe se

promijeniti samo zapreostalo utvrdeno razdoblje nejednakog rasporeda radnog vremena.

Ako i prije isteka utvrdenog razdoblja nejednakog rasporeda radnog vremena, radno vrijemeradnika ve6 odgovara njegovu ugovorenom punom, odnosno nepunom radnom vremenu,poslodavac 6e tom radniku, tijekom preostalog utvrdenog razdoblja, naloZiti prekovremeni rad, akoima potrebu zaradom toga radnika.

Ako je radnik kojem radni odnos prestaje zbog isteka ugovora o radu sklopljenog na odredenovrijeme radio duZe od prosjednog ugovorenog punog, odnosno nepunog radnog vremena, broj sative6i od prosjednog ugovorenog punog, odnosno nepunog radnog vremena smatrat ie se

prekovremenim radom.

Razdoblja godiSnjeg odmora i privremene sprijedenosti za rad ne uradunavaju se u razdoblje oddetiri mjeseca iz stavaka 6. ovoga dlanka.

Poslodavac mora obavijestiti radnika o njegovu rasporedu ili promjeni njegova rasporeda radnogvremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u sludaju prijeke potrebe zaiad,omradnika.

6. Kori5tenje radnog vremena

(tamx+2.

Rad zapodinje i zavr5ava u vrijeme utvrdeno pisanom odlukom poslodavca.

Kontrola podetka i zavr5etka radnog vremena obavlja se pomo6u kontrolnih uredaja iliupisivanjem u evidenciju koriStenja radnog vremena.

Napu5tanje radnog prostora dopu5tenoje uz dozvolu neposrednog rukovoditelja.

Poslodavac mora obavijestiti radnika o njegovu rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena

najmanje tjedan dana unaprijed, osim u sludaju prijeke potrebe za radom radnika.

V ODMORIIDOPUSTI

1. Stanka

ilanak 43.

Radnik koji radi najmanje Sest sati dnevno, ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) u

trajanju od trideset minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukdije odredeno.

Maloljetni radnik koji radi najmanje detiri i pol sata dnevno ima svakog radnog dana pravo na

odmor (stanku) odtrideset minuta neprekidno.

Radnik, odnosno maloljetnik koji u nepunom radnom vremenu radi kod dva ili viSe poslodavaca, a

ukupno dnevno radno vrijeme kod svih poslodavaca traje najmanje Sest, odnosno detiri i pol sata,

pravo na stanku ostvaruje kod svakog poslodavca razmjemo ugovorenom nepunom radnom

wemenu.

Vrijeme odmora iz st. 1., 2. i 3. ovoga dlanka odrectuje poslodavac pisanom odlukom i ubrajase

u radno vrijeme.

Ako posebna narav posla ne omoguiuje prekid rada radi kori5tenja odmora izst. 1. ovogadlanka, ugovorom o radu uredit ie se vrijeme i nadin kori5tenja ovog odmora.

2. Dnevni odmor

tlanak44.

Tijekom svakog lT emenskog razdoblja od dvadeset detiri sat4 radnik ima pravo na dnevni odmorod najmanje dvanaest sati neprekidno.

lznimno, punoljetni radnik koji radi na sezonskim poslovima (npr. odmaraliste) ima pravo na odmorizrneilu dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje l0 sati neprekidno.

3. 'Iledni odmor

ilanak 45.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset detiri sata, kojem

se pribraja dnevni odmor iz dlanka 44.ovoga Pravilnika.

Maloljetnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje detrdeset osamsati.

'Ijedni odmor radnik koristi nedjeljom te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi.

Ako radnik ne moZe koristiti odmor u trajanju iz stavaka 3. ovoga dlanka, mora mu se za svaki radni

tjedan omoguditi kori5tenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okondanju razdoblja koje je

proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili gaje koristio u ka6em trajanju.

Odlukom o rasporedu radnog vremena utvrduju se poslovi na kojima je zbog prirode posla

radnik obvezan raditi subotom i nedjeljom. Toj kategoriji radnika tjedni odmor za svaki radni

tjedan, osigurava se najkasnije u razdoblju od dva tjedna nakon rada subotom i nedjeljom.

4. Godi5nji odmor

dtanak +0.

Radnik ima pravo koristiti pla6eni godiSnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od detiri

tjedna.

Maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na koj ima, uz primjenu mjera zaStite zdravlla i

sigumosti na radu, nije moguie zaitititi radnika od Stetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku

godinu pravo na godi5nji odmor u trajanju od najmanje pet dedana.

Radnici koji rade na poslovima na kojima je priznat slai osiguranja s poveianim trajanjem mogu

koristiti najviSe 36 radnih dana godi5njeg odmora.

Clanak 47.

U trajanje godiSnjeg odmora ne uradunavaju se subota i nedjelja, blagdani i neradni dani odredenim

zakonom, kao i razdoblje privremene nesposobnosti za rad kojeje utvrdio ovla5teni lijednik.

Dodatni broj dana godiSnjeg odmora radnik ostvaruje po osnovi uvjeta rada, sloZenosti posla, duZineradnog staZa, zdravstvenog stanja radnika, statusa roditelja, sukladno daljnjim odredbama ovogPravilnika.

ilanak 48.

Na podetnu osnovicu iz dlanka 46. ovog Pravilnika dodaju se dani godi5njeg odmora premasljedeiim mjerilima:

l. Uvjeti rada

- prema specifidnostima radnih mjesta utvrdenih procjenom opasnosti - od 2 do 4 radna dana,- radniku koji u tekuioj godini ostvari 350 i vi5e sati noinog rada - 3 radna dana,- radniku koji tijekom godine ostvari 500 i vise sati rada u drugoj smjeni - 2 radna dana,

- radnik zaposlen na poslovima na kojima se staZ osiguranja raduna s pove6anim traj anjem - 4radna dana.

2. Doprinos radnika u radu

- Radniku kojije u godini koj je prethodila godini kori5tenja godi5njeg odmora ostvario prosjedne

rezultate rada, dakle nije mu umaanjena osnovica plaie po osnolu kvalilele rada-2 radna dana

- Radniku kojem u godini koj je prethodila godini kori5tenja godi5njeg odmora nije umaanjena

osnovica pla6e po osnovu odnosa prema radu i kvalitete rada - 4 radna dana.

Radnici koji su u godini kojaje prethodila godini kori5tenja godiSnjeg odmora odsustvovali s rada

duZe od 6 mjeseci ne ostvaruju pravo na dodatne dane godiSnjeg odmora po kiterijima iz alineje l.i 2. ove todke.

Mjerila iz alineje 1. i 2. metlusobno se iskljuduju.

3. Sloienost posla

- radna mjesta iz grupe sloZenosti I. do III.- radna mjesta iz grupe sloZenosti IV. i V.

- radna mjesta iz grupe sloZenosti VI., VII., VIII. i IX.- radna mjesta iz grupe sloZenosti X.

4. DuZina radnog staia

- od 3 do 10 godina radnog staZa

- od l0 do 15 godina radnog staZa

- od 15 do 25 godina radnog staZa

- od 25 do 30 godina radnog staZa

- od 30 i viSe godina radnog staZa

5, Zdravstveno stanje radnika

- rje5enjem nadleZnog tijela utvrdena

invalidnost radnika

3 radna dana

4 radna dana

5 radnih dana

6 radnih dana

4 radna dana

5 radna dana

6 radna dana

7 radnih dana

8 radnih dana

3 radna rada

6. roditelju za svako dijete mlade

od 15 godina 2 radna dana.

Ukupan broj dana godiSnjeg odmora po svim osnovama ne moZe iznositi vise od 3l radnog dana.

ilanak 49.

Raspored kori5tenja godi5njih odmora utvrduje poslodavac uz savjetovanje sa radnidkim vije6em,odnosno sindikalnim povjerenikom koji ima prava i obveze radnidkog vijeia, najkasnije do 30.lipnja tekuie godine.

Pri utvrttivanju rasporeda koriStenja godiSnjih odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacijerada te moguinosti za odmor raspoloZive radnicima.

Pojedinadne odluke o kori5tenju godi5njeg odmora donosi poslodavac i iste je u obvezi dostaviti

radniku najmanje 1 5 dana prije podetka koriStenja godi5njeg odmora.

ila.,ak SO.

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmedu dva radna odnosa duZi od osam dana,

stjede pravo na godiSnji odmor nakon Sest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod poslodavca.

Clanat s t .

Radnik ima pravo na jednu dvanaestinu godi5njeg odmora odredenog na nadin i pod uvjetima

utvrdenim dlankom 78. Zakona o radu.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog dlanka, radnik koji odlazi u mirovinu ima pravo na puni godi5nji

odmor.

ilanak 52.

Radnik ima pravo koristiti godiSnji odmor u dijelovima.

Ako radnik koristi godiSnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje

pravo na godi5nji odmor iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanj u, osim ako se radnik

i poslodavac drugadije ne dogovore.

Radnik ima pravo koristiti dva puta pojedan dan godi5njeg odmora prema svom zahtjelu i u vrijeme

koje sam odredi, alije o tome duZan obavijestiti poslodavca najmanje tri dana prije.

5. Pla6eni dopust

ilanak 53.

Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plaie (pla6eni dopust) do ukupno najviSe deset radnih dana

tijekom kalendarske godini u sljedeiim sludajevima :

- zakljudivanje braka - 5 radnih dana

- rodenje djeteta - 5 radnih dana

- smrt supruZnika, djeteta, roditelja i unuka - 5 radnih dana

- smrt brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja supruZnika - 2 radna dana- selidba na udaljenost ve6u od 50 km - 3 radna dana

- selidba u istom mjestu - 2 radna d,ana

- te5ka bolest roditelja, supruZnika ili djeteta - 3 radna dana- nastup na kultumim i Sportskim priredbama - I radni dan- sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i

dr.-2radnadana- elementame nepogode - 5 radnih dana- rje5avanja imovinsko-pravnih stvari u mjestu stanovanja - 1 radni dan- rje5avanje imovinsko-pravnih stvari izvan mjesta stanovanja _ 2 radna dana.

Radnik ima pravo na pla6eni dopust za svaki smrtni sludaj naveden u stavku l. ovog dlanka,

neovisno o broju dana kojeje tijekom iste godine iskoristio prema drugim osnovama.

ilanak 54.

Dobrovoljni darivatelji krvi imaju pravo na dva uzastopna slobodna radna dana za svako darivanje

krvi. Slobodni dani radunaju se kao da su na radu glede obraduna plaie i opravdanja odsutnosti s

rada.

Darivanje krvi dokazuje se knjiZicom dobrovoljnog darivatelja krvi i podacima sadrZanim u njoj.

Vrijeme koriStenja slobodnih dana iz stavka l. ovoga dlanka odre<luje poslodavac u skladu sa

zahtjevom radnika te potrebama organizacije rada, u roku od 60 dana od dana dobrovoljnog

darivanja krvi.

ilanak 55.

Plaieni dopust odobrit 6e se radniku i za sljede6e sludajeve:

- strudno Skolovanje, osposobljavanje ili usavriavanje - do 7 radnih dana

- obrazovanje za potrebe radnidkog vije6a - do 7 radnih dana.

Radnik koji je upu6en na Skolovanje, strudno osposobljavanje ili usawSavanje za pripremanje i

polaganje ispita ima pravo na plaieni dopust do 15 radnih dana godi5nje.

Za pripremanje i polaganje zavrinog ispita radnik osim plaienog dopusta iz stayka I . ovog dlanka,

ima pravo na dodatnih 5 radnih dana pladenog dopusta.

Ako to okolnosti zahtijevaju, radniku se moZe odobriti plaieni dopust za Skolovanje, strudno

osposobljavanje ili usaw5avanje i u duZem trajanju, ali ne duZe od 60 radnih dana u jednoj

kalendarskoj godini.

itanak 50.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja pla6enog

dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

itarat 52.

Odluku o kori5tenju pladenog dopusta donosi poslodavac na temelju pisanog zahtjeva radnika.

ilanak 58.

Plaieni dopust moZe se koristiti samo u dane kada su nastupile okolnosti koje predstavljaju osnovza koriStenje plaienog dopusta.

Ako je radnik odsutan s rada temeljem drugog pravnog osnova (godisnji odmor, bolovanje,neplaieni dopust i sl.), a nastupi jedna od okolnosti iz dlanka 53. ovogi pravilnika, nema pravo nakori5tenje plaienog dopusta, osim u sludaju smrti dlana uZe obitelji u kojem studaju plaieni dopustmoZe iskoristiti odmah po prestanku okolnosti zbog kojih iz opravdanih-razloga nije'radio.

ilanak 59.

U pla6eni dopust radunaju se samo radni dani utvrdeni rasporedom rada, odnosno kalendarom

radnih dana.

6. Nepladeni dopust

Clanak60.

Radniku se moZe odobriti dopust bez naknade pla6e (neplaieni dopust) do 30 dana u tijeku

kalendarske godine, pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neie izazvati te5koie u

organizacij i rada poslodavca.

Ako to okolnosti zahtijevaju, radniku se nepla6ani dopust iz stavka 1. ovog dlanka moZe odobriti u

trajanju duZem od 30 dana.

Odluku o koriStenju i trajanju nepla6enog dopusta donosi poslodavac.

ilarak 6t.

Za vrijeme nepladenog dopusta radniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa.

vI ZASTITA ZIVoT,l, ZDRAVLJA IpRrvATNosT I RADNIKA

Clarak AZ.

Poslodavac se obvezuje osigurati zaititu zdravlja i sigumosti radnika u svakom obliku povezanom

s radom, a osobito odrZavati postrojenja, uredaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada

te prilagodavati promjenama okolnosli, primijeniti mjere zaStite zdravlja i sigumosti radnika,

sprjedavati i opasnost na radu, obavje5tavati i radnike o opasnosti na radu i osposobljavati ihzaradna siguran nadin te provoditi i ostale propisane mjere zaitite na radu u skladu s posebnim zakonimai drugim propisima i naravi posla koja se obavlja.

Poslodavac je duian upoznati radnika s opasnostima posla kojeg radnik obavlja, a duZan gajeosposobiti za rad na nadin koji osigurava za3titu zdravlja i Zivota radnika te sprjedava nastanaknesre6e.

ilanak63.

Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obradivati, koristiti i dostavljati treiim osobama samoako je to odredeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja frava i obveza iz radnogodnosa, odnosno usvezi s radnim odnosom.

Osobne podatke radnika smije prikuptjati, obradivati, koristiti i dostavljati samo poslodavac iliosoba kojuposlodavac posebno opunomoii.

ilanak 64.

Poslodavac 6e imenovati osobu koja je osim njega ovla5tena nadzirati da li se osobni podaci

radnika prikupljaju, obratluju, koriste i dostavljaju tredim osobama u skladu sa zakonom.

VII ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S POSLODAVCEM

Clanak 65.

Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca za svoj ili tudi radun sklapati poslove iz djelatnosti

koju obavlja poslodavac.

Ako radnik postupi protivno zabrani iz stavka 1. ovoga dlanka, poslodavac moZe od radnika

traZiti naknadu pretrpljene Stete ili moZe traliti da se sklopljeni posao smatra sklopljen za njegov

radun, odnosno da mu radnik preda zaradu ostvarenu iz takvog posla ili da na njega prenese

potraZivanje zarade 'z takvog posla.

Pravo poslodavca iz stavka 2. ovog dlanka prestaje u roku tri mjeseca od dana kadaje poslodavac

saznao za sklapanje posla, odnosno pet godina od dana sklapanja posla.

Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa poslodavac znao da se radnik bavi obavljanjem

odredenih poslova, a nije od njega traZio da se prestane time baviti, smatra se da je radniku dao

odobrenje za bavljenje takvim poslovima.

Poslodavac moZe odobrenje iz stavka 1. odnosno stavka 4. ovog dlanka opozvati, poStujudi pri

tome propisani ili ugovoreni otkazni rok kod otkaza ugovora o radu, Sto znadi da te zabrana

nastupiti protekom tog roka.

ilanak 66.

Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se odredeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu

radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u trZi5nom natjecanj u s poslodavcem te ne

smije za svoj radun ili za radun tre6e osobe, sklapati poslove kojima se takmidi sa poslodavcem.

Ugovor iz stavka 1. ovog dlanka ne smije se zakljuditi za razdoblje duZe od dvije godine od dana

prestanka radnog odnosa. Ugovor se mora sklopiti u pisanom obliku, a moZe biti sastavni diougovora o radu.

VIII PRESTANAKUGOVORAO RADU

1. Nadini prestanka ugovora o radu

ilanak 67.

Ugovor o radu prestaje:

- smr6u radnika- istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odredeno vrijeme

- kada radnik navr5i Sezdeset pet godina Zivota i petnaest godina mirovinskog staZa, osim

ako se poslodavac i radnik drukdije ne dogovore

- sporurzumom radnika i poslodavca

- dostavom pravomoinog rje5enja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog

potpunog gubitka radne sposobnosti za rad

- otkazom

- odlukom nadleZnog suda.

2. Sporazum o prestanku ugovora o radu

dlanak 68.

Ponudu za sklapanje spor.vuma o prestanku ugovora o radu moZe dati radnik i poslodavac.

Sporazum o prestanku ugovora o radu zakljuduje se u pisanom obliku i sadrZi narodito:

- podatke o strankama i nj ihovom prebivali5tu, odnosno sjedi5tu,

- datumu prestanka ugovora o radu.

Sporazum o prestanku ugovora o radu potpisuju radnik i poslodavac, odnosno osoba koju on ovlasti.

3. Otkaz ugovora o radu

ilanak 69.

Ugovor o radu mogu otkazati poslodavac i radnik, po postupku i pod uvjetima predvidenim

zakonom.

4. Redoviti otkaz poslodavca

Ctanat 70.

Poslodavac moLe otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz)

ako za to ima opravdani razlog, u sludaju:

- ako prestane potreba za obavljanje odredenog posla zbog gospodarskih, tehnidkih ili organizacijskihrazloga (poslovno uvjetovani otkaz),

- ako radnik nije u mogu6nosti uredno izvr5avati svoje obveze iz radnog odnosa zbog odredenihtrajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovan otkaz),

- ako radnik kr5i obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skivljenim ponaianjemradnika) te

- ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).

Clanak 7t.

Pri odludivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi raduna o trajanju radnogodnosa, starosti i obyezama uzdriavanj a koje terete radnika.

elanak'12.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog pona5anjem radnika, poslodavac je duZan radnika u

pisanom obliku upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogu6nost otkaza za

sltiaj nastavka krSenja tih obveza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano odekivati

od poslodavca da to udini.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog pona5anjem, poslodavac je duZan omoguiiti radniku da

iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano odekivati od

Poslodavca da to udini.

5. Redovitiotkaz radnika

itanak 73.

Radnik moZe otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navode6i razlog

za to.

6. lzvanredni otkaz ugovora o radu

ennav.lq.

Poslodavac i radnik imaju mogudnost otkazati ugovor o radu sklopljen na odredeno ili neodredeno

vrijeme, bez obveze po5tivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako

zbog osobito te5ke powede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito vaZne dinjenice,

uz uvaZavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovomih strana, nastavak radnog odnosa nije mogu6.

ilanak 75.

Ugovor o radu moZe se izvanredno otkazati smo u roku od petnaest dana od dana saznanja za

dinjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

ilanak 76.

Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponasanjem radnika, poslodavac je duzan omogu6itiradniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano odekivatiod poslodavca da to udini.

7 . Otkaz ugovora o radu sklopljenog na odredeno vrijeme

ebnak77.

ugovor o radu sklopljen na odredeno vrijeme moze se redovito otkazati samo ako je takvamoguinost otkazivanja predvidena tim ugovorom o radu.

8. Oblik, obrazlolenjei dostava otkaza

ilanak 78.

Otkaz mora biti u pisanom obliku. Poslodavac mora u pisanom obliku obrazloLitr otkaz. Otkaz se

mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

9. Otkazni rok

Clanak 79.

Otkazni rok podinje te6i od dana dostave otkaza ugovora o radu.

Otkazni rok ne tede zavrijeme trudnode, kori5tenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta,

rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skra6enom radnom vremenu zbog pojadane njege

djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete te dopusta ili rada u skra6enom radnom vremenu

radi skrbi i njege djeteta s teZim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu te za vrijeme

privremene nesposobnosti za rad tijekom lijedenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne

bolesti te vr5enja duZnosti i prava drlavljanau obrani.

Otkazni rok ne tele za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

Ako je doSlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika, radni

odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom Sest mjeseci od dana urudenja odluke o otkazu

ugovora o radu.

Otkazni rok tede za vrijeme godi5njeg odmora, plaienog dopusta te razdoblja privremene

nesposobnostzarad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada.

10. Najmanje trajanje otkaznog roka

itanat gO.

U sludaju redovitog otkaza otkazni rok odreduje se u trajanju, kako slijedi:

- dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno manje odgodinu dana,

- mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno godinudana,

- dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno dvijegodine,

- tri mjeseca, akoje radnik u radnom odnosu kod poslodavcaproveo neprekidno pet godina,- detiri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno deset

godina,

- pet mjeseci, ako je radnikgodina,

- Sest mjeseci, ako je radnikviSe godina.

u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno petnaest

u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno dvadeset i

Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne moZe biti duZi od mjesec dana, ako on za to ima

osobito vazan razlog.

Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan

skrivljenim ponaSanjem radnika) utvrduje se otkazni rok u duZini polovice otkaznih rokova

sukladno stavku 1. ovoga dlanka.

Za vrijeme trajanja otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaie odsustvovati s rada detiri sata

tjedno radi traZenja novog zaposlenja.

Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog

roka, poslodavac muje duZan isplatiti naknadu pla6e i priznati sva ostala prava kao daje radio do

isteka otkaznog roka.

I l. Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora

itanak s t.

Odredbe koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na sludaj kada poslodavac otkaZe ugovor i

istodobno predloZi radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom

izmijenjenog ugovora).

Ako radnik prihvati ponudu poslodavca, pridrLava pravo pred nadleZnim sudom osporavati

dopuitenost takvog otkaza ugovora.

O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku

koji odredi poslodavac, a koji ne smije biti ka6i od osam dana.

U sludaju otkaza iz stavka l. ovoga dlanka, rok od petnaest te6e od dana kada se radnik izjasnio oodbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima ili od dana isteka rokakoji je za izja5njenje o dostavljenoj ponudi odredio poslodavac, ako se radnik nije izjasnio oprimljenoj ponudi iti se izjasnio nakon isteka ostavljenog roka.

12. Savjetovanje o otkazu

ehnak sz.

Namjeru otkazivanja ugovora o radu poslodavac je duZan priopditi radnidkom vijedu, odnosnosindikalnim povjereniku te je duzan o toj odluci savjetovati se s radnidkim vije6em, odnosnosindikalnim povjerenikom, na nadin i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu.

13. Otpremnina

ilanak 8 3 .

Radnik kojem se otkazuje ugovor o radu sklopljen na neodredeno vrijeme nakon najmanje dvijegodine neprekidnog rada kod poslodavca, ima pravo na otpremninu, osim ako se otkazuje iz razlogauvj etovanih pona5anj em radnika

IX

l.

itanat a+.

U sludaju kad radnik ostvaruje pravo na otpremninu zbog poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza,

otpremnina se odretluje u iznosu od 5.000,00 kuna neto za svaku navr5enu godinu neprekinutog

efektivnog rada kod poslodavca.

Ukupan iznos otpremnine iz stavka l. ovog dlanka ne moZe biti veii od 150.000,00 kuna neto.

Otpremnina iz stavka 1. ovog dlanka isplatit 6e se radniku najkasnije posljednjeg dana rada.

OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Odludivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa

ilanak 85.

Odluke o ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom donosi osoba

ovla5tena za zastupanje poslodavca.

2. Sudska za5tita prava iz radnog odnosa

elanak 86.

Radnik koji smatra da muje poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa moZe u roku od

petnaest dana od dostave odluke kojomje powijeCleno njegovo pravo, odnosno od dan a sazranja za

powedu prava, zahtijevati od pos l odavca ostvarenje tog prava.

Ako pos l odavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka l. ovog dlanka ne

udovolji tom zahderu, radnik moZe u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaStitu

powijedenog prava pred nadleZnim sudom.

Clanak 87.

Zahtjev za zaititu prava ne zadizava izvr5enje odluke.

3. Dostava odluka o pravima i obvezuna iz radnog odnosa

e tanat< gg.

Dostavljanje odluka, obavijesti i drugih pisanih akata u svezi s ostvarivanjem prava i obvezaradnikaobavlja se uposlovnim prostorijama Poslodavca, u vrijeme radnog vremena.

Ako se radnik ne nalazi na radu, odluka, obavijest ili drugi pisani akt, dostavljaju se preporudenompoSiljkom s povratnicom na adresu stanovanja radnika, kojuje radnik prijavio ioslodavcu. Odlukase smatra dostavljenom ako je istu zaprimio odrasli dtan radnikovog kuianstva, osim u sludajukada se radnik ne nalazi kuii zbog bolnidkog lijedenja ili mobilizicije. U tom sludaju ova

mogu6nost 6e vrijediti kada se radnik vrati ku6i.

Ako dostava ne uspije na nadin iz stavka 2. ovog dlanka, odnosno ukoliko je radnik odbio

primiti akt, isti se istide na oglasnoj plodi poslodavca ili u poslovnom prostoru poslodavca u kojem

se keiu radnici poslodavca. Protekom roka od osam dana smatra se da je odluka dostavljena

radniku, Sto na odluci potvrduje ovla5tena osoba poslodavca.

Ako radnik lma

ila.,ak 89.

punomoinika, dostavljanje se vr3i osobi koja je odredena za punomoinika.

X NAKNADASTETE

l. Odgovornost radnika

ilanak90.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjemo ili iz krajnje nepaZnje uzrokuje Stetu poslodavcu,

duZan je Stetu naknaditi.

Ako Stetu uzrokuje vi5e radnik4 svaki radnik odgovara za dio Stete koji je uzrokovao. Ako se za

svakog radnika ne moZe uwrditi dio Stete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici

odgovomi i Stetu naknaduju ujednakim dijelovima.

Akoje vi5e radnika uzrokovalo Stetu kaznenim djelom s namjerom, za Stetu odgovaraju solidamo.

itanat gt.

Visina Stete utvrduje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene wijednosti stvari, a ako ovih nema,

procjenom vrij ednosti oStedenih stvari.

Procjena wilednosti Stete moZe se povjeriti ovlaStenom sudskom vjeStaku.

etanak 92.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjemo ili iz krajnje nepaZnje uzrokuje Stetu tre6oj osobi,a Stetu je nadoknadio poslodavac, duZan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaiene tre6ojosobi.

Odgovomost poslodavca

ilanak 93.

Ako radnik pretrpi Stetu na radu ili u svezi s radom, poslodavacje duZan radniku naknaditi Stetu poop6im propisima obveznog prava.

Pravo na naknadu Stete iz stavka 1. ovog dlanka odnosi se i na Stetu kojuje poslodavac uzrokovaoradniku povredom nj egovih prava iz radnog odnosa.

3. Zastara potraZivanja na naknadu Stete

itarrrt s+.

PotraZivanje naknade uzrokovane Stete zastarijeva u roku propisanom posebnim propisom i tede

od dana saznanja za Stetu i Stetnika.

itanatSS.

Kada je Steta uzrokovana kaznenim djelom, a za kazneni progon je predviden dulji rok zastare,

zahtjev za naknadu Stete prema odgovomoj osobi zastarijeva kada istekne wijeme odredeno za

zastaru kaznenog progona.

XI PLAEE RADIIIKAIDRUGI NOV'ANI I NENOVEANI PRIMICI RADNIKA

l, Plaia

itanat 96.

Plaiu za izvr5eni rad dini osnovna plala i dodaci na pla6u.

Osnornu pla6u radnika za puno radno wijeme i normalni udinak dini zbroj umnoSka osnovice ikoeficijenta karakteristidne skupine poslova i zadada u koje je razwstano radno mjesto za koje je

radnik sklopio ugovor o radu, stalnog dodatka i dodatka na radni staZ.

Koeficijenti sloZenosti poslova za svako radno mjesto utvrdeni aktima kojima je regulirana

organizacija i sistematizacija radnih mjesta predstavljaju relativnu wijednost odredenog radnog

mjesta u odnosu na radno mjesto na kojem su poslovi najednostavniji.

Osnovic4 stalni dodatak, dodatak na radni staZ i dodaci na pla6u utvraleni su ovim Pravilnikom.

Plaia za prethodni mjesec ispla6uje se najkasnije do desetog dana u mjesecu.

Radnik ima pravo odabrati banku na tekuii radun koje ie mu se ispla6ivati plaia.

itanat gZ.

Osnovica za obradun pla6e utwduje se u bruto imosu od 2.884,87 kuna za koeficijent sloZenostiposlova 1,00.

Cijena sata rada temeljem osnovice za obradun pla6e iz stavka 1. ovog dlanka za 174 sata rada izrosi16,58 kuna bruto.

Stalni dodatak utwduje se u bruto iznosu od 608,00 kuna.

ilanat 9S.

Sva radna mjesta ranrstavaju se u deset grupa sloZenosti poslov4 kako slijedi:

Grupasloienosti Obili eLie

Koeficijentsloienosti

I.

NK

Grupa poslova podrazumijeva jednostavan rutinski rad koji

ne zahtijeva posebno obrazovanje. 1,00 - 1,35

II.

NSS

PK

Grupa poslova podrazumijeva manje sloZene poslove i

zadatke, odnosno rad pomoiu jednostavnih sredstava za

rad za koji su dovoljna pismena uputstva. 1,36 - 1,60

III.

KV

Grupa poslova podrazumijeva srednje sloZene poslove i

zadatke na kojima se rad ponavlja uz povremenu pojavu

novih poslova. 1,61 - 1,80

IV.

KVSSS

Glavni su poslovi upisivanje brojdanih podataka u radunalo

ili obrada teksta,knjiZenje financijskih i drugih brojdanih

podataka,vodenje operativnih poslova u

prometu,obavlj anj e sluZbenidkih duZnosti, prodaj a

karata,za5tita od poLara i pruZanje usluga.

1,gl - 2,10

V.

VKSSS

Potrebna su znanja i vje5tina u rukovanju

strojevima,opremom i raznim alatima.Tu je veiinazanimanj a maj stora i specij al iziranih mehanidara,

montera, str ojar a,v o za(a,rukovate lj a te manj i m dij elo m

usluZna i sluZbenidka zanimanja.

2,ll -2,40

vI.

VSS

To su zanimanja inZenjera i tehnidara te srodnih strudnjaka,

koja zahtijevaju znanja na podrudju tehnidkih, prirodnih idruStvenih znanosti.Glavni su poslovi obavlj anje

tehnidkih,financil skih i administrativnih poslova. 2.41-2,60

VII.

vSsVSS

Ovi poslovi podrazumijevaju dodatno poznavanje uZeg

podrudja djelovanja uz samostalnost i kreativnost uizvr5avanju. 216l -2,95

vIII.

VSS

Grupa poslova podrazumijeva vrlo sloZene poslovekoji zahtijevaju inicijatiw i kreativnost djelatnika,projektiranje poslova i zadataka. 2,96 -3,20

Ix.

VSS

Grupa poslova podrazumijeva vrlo sloZene poslove kojizahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika te dodatna

speciialistidka znania potrebna za obavlianie tih poslova.3,21-3,65

x.

VSS

Grupa poslova podrazumijeva najsloZenije poslove i zadatke

s najve6im znadenjem za vodenje procesa proizvodnje iposlovanj a,kreativne poslove i zadatke, istraZivadki rad.

3,66 - 4,00

Poslodavac 6e utvrditi radna mjesta, broj izvrSitelja i koeficijente sloZenosti poslova zaradnamjesta

izvan deset grupa sloZenosti poslova.

etanat gg.

Ugovorom o radu utvrduje se koeficijent sloZenosti poslova radnog mjesta za obavljanje kojeg je

sklopljen ugovor o radu, sukladno aktima poslodavca kojima je regulirana sistematizaclja radnih

mjesta.

2. Dodaci na osnovicu

etanak tOO.

Radniku pripada dodatak za radni stai za svaku navr5enu godinu radnog staZa u visini od 0,5 Yo.

Dodatak na radni staL izra(unava se tako da se umnoZak osnovice i koeficijenta pomnoZi sa 0,5 Yo

za svaku naw5enu godinu radnog staia.

ilanak l0l.

Osnovna pla(,a, bez stalnog dodatka i dodatka na radni staZ uvedat (e se za:

- teLe uvjete rada,

- prekovremeni rad,

- rad nodu,

- rad subotom,

- rad nedjeljom,

- rad na blagdane, Uskrs i neradne dane,

- rad u smjenskom radu u drugoj smjeni,

- dvokratni rad s prekidom duZim od I sat.

Dodaci se medusobno ne iskljuduju.

elanak 102.

osnovna plaia radnika poveiava se s osnova teZih uvjeta rada uslijed:

l. utjecaja okoline:- kemijske i biolo5ke Stetnosti: rad u okolini zasiienoj Stetnim parama, plinovima, a gdje su

propisana osobna zaititna sredstva, rad na deponiju otpada, poslovi diSdenja javnihlovrSina,ekshumacije,

- mikroklima: rad u uvjetima nagle i udestale promjene okolne temperature, rad na otvorenom,

propuh, rad na temperaturi ispod -5oC i iznad 35oC,

- buka i vibracija: raduz buku ve6u od dozvoljene i kada su propisanazaltitna sredstva.

2. fizidka i psihidka opteredenja:

- rad vozalamotornih vozila u javnom prometu,

- rad na dubini u uskim kanalima i rovovima dubljim od 3 m,

- rad na rukovanju i upravljanju strojevima i uredajima na mehanizirani pogon na kojima se ne

moLe primjeniti zaitita od mehanidkih opasnosti,

- upravljanje dizalicama na motomi pogon,

- upravljanje i rukovanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon,

- poslovi ukopa i kremiranja.

Visina sredstava zateLe uvjete rada s osnova utjecaja okoline te fizidkih i psihidkih optereienja

moile se kretati od 0 - 6%o od mase osnovne plade druStva utvrdenih u dlanku 96. ovoga

Pravilnika i utvrdit 6e se posebnim prilogom ovom Pravilniku.

itanat< tO:.

Radnik koji radi prekovremeno, ostvaruje za svaki prekovremeni sat rada pravo na dodatak u visini

od 50 posto osnovne cijene sata svog radnog mjesta.

Poslodavac je duZan isplatiti prekovremeni rad na prvom sljedeiem mjesednom obradanu plade.

itanak tO+.

Radnik koji radi noiu od 22 do 6 sati, ostvaruje za svaki sat rada u tom vremenu pravo na dodatak

u visini od 40 posto osnovne cijene sata svog radnog mjesta.

elanak 105.

Radnik koji radi na dane tjednog odmora, a to su subota i nedjelja, ostuaruje za svaki sat rada s togosnova pravo na dodatak u visini :

- od 20 posto osnovne cijene sata svog radnog mjesta zarad subotom,- od 35 posto osnovne cijene sata svog radnog mjesta zaradnedjeljom.

itanat tOO.

Za rad na dane blagdana i neradnih dana, odnosno na dan Uskrsa, utvrdene Zakonom, radnikostvaruje pravo na naknadu plaie i pladu za odradene sate po osnovnoj cijeni sata svog radnogmjesta uve6anoj za 50 posto.

etanat< tOZ.

Radnik koji radi u drugoj smjeni, za sate rada ostvaruje s tog osnova pravo na dodatak u visini 10posto osnovne cijene sata svog radnog mjesta.

Pod radom u drugoj smjeni podrazumijeva se rad od 14,00 do 22,00 sata.

etanat tOS.

Radnik koji radi dvokratno (rad s prekidom duZim od I sat) ostvaruje za svaki sat rada u dvokratnom

radu pravo na dodatak u visini l0 posto osnovne cijene sata svog radnog mjesta.

elanak 109.

Zavrljeme obvezatne pripravnosti kod kuie, radniku pripada l0 posto osnovne cijene sata njegovog

radnog mjesta.

Odluku o uvodenju obvezatne pripravnosti kod ku6e donosi poslodavac.

3. Naknada pla6e

ilanak 110.

Za razdoblje kada radnik iz opravdanih razloga odredenih Zakonom, drugim propisom ili ovim

Pravilnikom ne radi, ima pravo na naknadu plade.

etanat ttt.

Radnik ima pravo na naknadu pla6e kada ne radi zbog:

- godiSnjeg odmora,

- pladenog dopusta,

- drZavnih blagdana i neradnih dana utvrdenih Zakonom,

- zavrijeme tralenja novog zaposlenja u otkaznom roku.

Naknada pla6e obradunava se u visini plaie radnika ispla6ene u prethodna tri mjeseca.

elanak 112.

Naknada pla6e koju radniku isplaiuje poslodavac, ispladuje se zajedno s plaiom.

Naknada plate za kori5tenje godi5njeg odmora ne isplaiuje se unaprijed.

ilanak 113.

U sludaju odsutnosti radnika s posla zbog bolovanja do 42 dana, radniku pripada naknada pla6e u

visini od 80% za bolovanje od 1 do 8 dana, a za bolovanje od 9 do 42 dana 95 posto od njegoveplade ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je podeo s bolovanjem.

U sludaju bolovanja zbog profesionalne bolesti za prvih 42 dana bolovanja, radniku pripadanaknada u visini 100 posto njegove plaie ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je podeo s

bolovanjem.

Radniku kojije doZivio povredu na radu bez svoje krivnje, pripada pravo na naknadu u visini 100posto njegove plaie ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je podeo koristiti bolovanje zbogpovrede na radu.

ilanak t t+.

Poslodavacje duZan kod isplate plaie uruditi radniku pisani obradun pla6e.

4. Drugi noviani i nenoviani primici radnika

4.1. Naknada trolkova prijevoza

Clanak t ts.

Radnik ima pravo na naknadu troikova prijevoza na posao i s poslajavnim mjesnim i medumjesnim

prijevozom, koja je najpovoljnija za poslodavca.

Radniku se osigurava naknada troSkova prijevoza javnim mjesnim prijevozom, i to kupnjom

mjesedne ili godiSne kane javnog prijevoza.

Radniku koji koristi medumjesnijavni prijevoz priznaje se naknada tro5kova prijevoza u visini 80%

iznosa stvamih izdataka, prema cijeni karte medumjesnog javnog prijevoza. Visina troSka prijevoza

dokazuje se potvrdom o cijeni ko5tanja medumjesne karte prijevoza.

Radnikje duZan na zahtjev poslodavca, radi utvrdivanja tro5ka prijevoza, dokazati mjesto stvamog

prebivanja na adresi koju je prijavio poslodavcu.

4.2. Dnevnica za sluZbeni put

itanat t t 6.

Radnik koji je po nalogu poslodavca upuden na sluZbeni put u zemlji ili u inozemsfvo, ima pravo

na dnevnicu, naknadu tro5kova prijevoza na sluZbenom putu i naknadu troskova no6enja u skladu

s Pravilnikom o porezu na dohodak, odnosno Uredbom o izdacima za sluZbena putovanja u

inozemstvo, koji se korisnicima drZavnog proraduna priznaju u materijalne tro5kove.

4.3. Terenski dodatak

itanak I 17.

Ako radnik obavlja poslove i zadale za poslodavca izvan mjesta svog stalnogizvan sjedi5ta poslodavca, poslodavac ie mu isplatiti terenski dodatak uPravilnikom o porezu na dohodak koji se priznaje u porezno dopu5tene rashodeporezom na dohodak.

Za boravak na terenu u inozemstw, poslodavac ie isplatiti radniku terenskipropisanom od nadleZnog ministarstva dnevno, odnosno u valuti zemlje u kojojterenu.

prebivali5ta, ali ivisini uwrdenoj

i ne oporezuju se

dodatak u iznosu

se obavlja rad na

ilanak 1 18.

Ako poslodavac na svoj tro5ak osigura radniku smjestaj i/ili prehranu na terenu, terenski dodatak izprethodnog dlanka umanj it ie se za iznos tro5kova smjeitaja i/ili prehrane.

itanat t tg.

Dnevnice i terenski dodatak medusobno se iskljuduju.

4,4. Jubilarne nagrade

Clanak 120.

Radniku se isplaiuje jubilama nagrada za neprekidni rad u trgovadkom druStru u iznosima

primatim u neoporezive primitke u skladu s vaZe6im poreznim propisima, kako slijedi:

- 10 godina radnog sraia 1.500,00 kuna,

- 15 godina radnog staZa 2.000,00 kuna,

- 20 godina radnog staZa 2.500,00 kuna,

- 25 godina radnog staZa 3.000,00 kuna,

-30 godina radnog staia 3.500,00 kuna,

-35 godina radnog staZa 4.000,00 kuna,

-40 godina radnog sta:Za 5.000,00 kuna.

Radniku ie se isplatiti jubilama nagrada iz stavka l. ovoga dlanka s pla(om za mjesec u kojem je

stekao pravo na isplatu.

U sludaju promjene poreznih propisa pravo na isplatu jubilamih nagrada ostvaruj e se u

neoporezivim iznosima u skladu s tim propisima.

4.5. Solidarna potpora

ilanak 121.

Radnik ili njegova obitelj, odnosno osoba koja dokaZe da je nositelj tro5ka, oswaruje pravo na

solidamu potporu u neto iznosu, u sljedeiim sludajevima:

- smrti radnika - u visini tri prosjedne plade i tro5kove pogreba

- smrti dlana uZe obitelji radnika - u visini maksimalno dopu5tene svote priznate u porezno

dopu5tene rashode

- nastanka invalidnosti radnika - u visini dvije prosjedne mjesedne plaie

- bolovanja radnika duZeg od 90 dana - u visini maksimalno dopu3tene svote priznate uporezno dopu5tene rashode, jednom godiSnje

- nastanka te5ke invalidnosti djece ili supruZnika - u visini jedne prosjedne mjesedne plaie

- potpore djeci radnika poginulog u Domovinskom ratu - u visini dvije prosjedne mjesedneplaie. jedanput godiSnje

- zlbog pokiia participacije pri kupnj i prijeko potrebnih lijekova po misljenju nadleznoglijednika - u visini jedne prosjedne mjesedne pla6e jednom godi5nje

- otklanjanja posljedica elementame nepogode - u visini jedne prosjedne mjesedne pla6e

- za rodenje djeteta - u visini jedne prosjedne mjesedne plaie

- radniku koji je doZivio teZu povredu na radu i gdje je potrebno izvijesiti inspekciju rada -

u visini jedne prosjedne mjesedne pla6e.

Pod pojmom prosjedna mjesedna pla6e podrazumjeva se prosjedna mjesedna plaia isplaiena ugospodarstvu Grada Zagreba u, prethodna tri mjeseca.

ilanovi uZe obitelji radnika su: bradni drug, djeca, roditelji, pastordad, oduh, maieha, usvojenik i

usvojitelj.

Izdaci iz stavka 1. ovog dlanka priznaju se na temelju pravovaljane dokumentacije.

Pod troSkovima pogreba iz stavka 1. alinej a 1. ovog dlanka podrazumjevaju se stvami tro5kovi

pogreba, ali najvi5e do iznosa dvije prosjedne plaie ispla6ene po radniku u gospodarstlu Grada

Zagreba u prethodna tri mjeseca.

U sludaju bolovanja radnika u trajanj u duZem od 90 dana poslodavac isplaiuje zaposleniku potporu

iz stavka 1. alineja 4. ovog dlanka bez posebnog zahtjeva radnika, temeljem naloga za isplatu

potpore ispostavljenog od nadleZne sluZbe poslodavca.

4.6. Ostale potpore

(larrak tZZ.

U povodu dana Svetog Nikole radniku ie se isplatiti sredstva za poklon svakom djetetu do I 5 godina

starosti, u iznosu priznatom u porezno dopustene rashode.

Ovo pravo se ostvaruje po zaposleniku.

itanat tZ:.

Radniku pripada pravo na prigodnu nagradu - regres za koristenje godisnjeg odmora u visiniosnovice utwdene za obradun osnovne mjesedne plaie za koeficijent sloZenosti poslova 1,00 u netoiznosu.

Regres se mora isplatiti prije koriStenja godi5njeg odmora.

tlanak 124.

Radniku pripada j ednokratni dodatak - boZi6nica u visini kojaje utvrdena za regres iz dl. 123. ovogPravilnika, a mora biti isplaiena najkasnije do 20. prosinca iekuie godine.

ilanak 125.

Radniku 6e se za Usks dati dar u naravi, dija vrijednost ne prelazi iznos na koji se prema propisima,ne plaia porez.

etanat tZO.

Radniku koji odlazi u mirovinu, poslodavac 6e isplatiti otpremninu u iznosu od 3 prosjedne

mjesedne pla6e ispla6ene u gospodarstvu Grada Zagrebau prethodna tri mjeseca, najkasnije zadnjeg

dana rada.

ClanaY tZl.

Poslodavac je duZan kolektivno osigurati radnike od posljedica nesretnog sludaja uz osigurano

pokride 0 - 24 sata. Poslodavac je duZan voditi raduna o kvaliteti osiguratelja i u roku od 3 dana po

sklopljenom ugovoru o istom upoznati sindikalne povjerenike.

XII ZASTITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNONESPOSOBNI ZA RAD

l. Pravo naztdrLranje pla6e

ilanak 128.

Kada se tijekom radnog vijeka radnika smanjuje njegova radna sposobnost utvrdene po nadleZnoj

ustanovi, zbog godina starosti, povrede na radu, invaliditeta, profesionalnih i ostalih bolesti i 5

godina prije stjecanja prava radnika na starosnu mirovinu, poslodavac je duZan osigurati povoljnijeuvjete rada za tog radnika, bez umanjenja njegove plaie koju je ostvario u vremenu prije nego su

nastupile spomenute okolnosti.

XIII PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

e lanak 129.

Ovaj Pravilnik odnosise na sve organizacijske jedinice poslodavca.

itanat t:0.

Pravilnik o radu mijenja se i dopunjuje na nadin prop isanzanjegovo donosenje.

ilanak 131.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu istekom roka od osam dana od dana objave na oglasnoj plodiposlodavca.

Zagr ebadki holding d. o. o.

PREDSJEDNICA UPRAVE

ZAGRflB

3AGBEB, UI