20
O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA Iuni 2013 email: [email protected] -Main Office: Ph. 24414, Ext 30 - website: www.cccs.org.ws Matini Luteru ma Salamo a Paulo Aisea ua ta’u ai nisi o Salamo, o Salamo a Paulo? Na amatamata lemu mai lava Malo lava Kolisi o Nuuausala ona ta’uta’ua le taule’ale’a. Lona leoleoina o mamoe a lona tama. Lona fasia o manu fe’ai na lamalama ana mamoe. Oo mai ina pala’a’ai le nuu o Isaraelu i O Pesega a Tafola o le Vasa Loloa O meaola aupito lapopo’a ua ola i le tatou paneta o le lalolagi, e tusa le lapo’a o le “i’a” e tasi ma le tele o le faaauau itulau e 11 Fatu Meleni~Fatu o Faamoemoega silasila itulau e 12 E sefulu ma le tolu tausaga o o’u faigaluega o se sui o le kamupani e faalauiloa a matou oloa i Nofoa’iga Tupu ma le Fanau Pa’ia O lenei suesuega puupuu i le Nofoaiga a Tupu, e faataua ai le faauiga o tusi faitau o le faaauau itulau e 13 O Meaalofa Faa-Makoi Na o le tasi pe lava le $Tala ma sene e valu sefulu ma le fitu. Ona pau lava lea. O sene na maua i le faaulumalo i faatauoloa e faapa’u i lalo le tau o a latou oloa, fai se pa’u, fai se meaalofa. O le ‘ai’oiga lava lea i lea faleoloa ma lea faleoloa. Lenei ua $1.87 le tupe ua maua ai. Ua faitau faafia e Tela lana tupe ua maua, e le suia lava le aofa’i. Na o le $1.87 faaauau itulau e 16 faaauau itulau e sosoo ai Dreams: No dream comes true until you wake up and go to work. Ua mae’a nei ona umusa le falea’oga fou o le Kolisi o Nuuausala, le fale lena o faaalia i le ata oloo i luga. O lenei fale e leai se piliki oloo faaaogaina ai, ae utu le sima, ona o le talitonuga, e sili atu ona malosi lea i lo le fale e fau piliki. E fa potu e faamalulu i masini (airconditioners), o le library, computerlab,staffroom,maleadministration.

Home | CCCS - O LE SULU SAMOA · 2017. 8. 17. · faleoloa ma lea faleoloa. Lenei ua $1.87 le tupe ua maua ai. Ua faitau faafia e Tela lana tupe ua maua, e le suia lava le aofa’i

  • Upload
    others

  • View
    5

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA · 2017. 8. 17. · faleoloa ma lea faleoloa. Lenei ua $1.87 le tupe ua maua ai. Ua faitau faafia e Tela lana tupe ua maua, e le suia lava le aofa’i

O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA

FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA Iuni 2013email: [email protected] -Main Office: Ph. 24414, Ext 30 - website: www.cccs.org.ws

Matini Luteru ma Salamo a Paulo Aisea ua ta’u ai nisi o Salamo,o Salamo a Paulo? Na amatamata lemu mai lava

Malo lava Kolisi o Nuuausala

ona ta’uta’ua le taule’ale’a. Lonaleoleoina o mamoe a lona tama.Lona fasia o manu fe’ai na

lamalama ana mamoe. Oo maiina pala’a’ai le nuu o Isaraelu i

O Pesega a Tafolao le Vasa Loloa O meaola aupito lapopo’aua ola i le tatou paneta o lelalolagi, e tusa le lapo’a o le“i’a” e tasi ma le tele o le faaauau itulau e 11

Fatu Meleni~Fatu oFaamoemoega

silasila itulau e 12

E sefulu ma le tolutausaga o o’u faigaluegao se sui o le kamupani efaalauiloa a matou oloa i

Nofoa’iga Tupuma le Fanau Pa’ia O lenei suesuegapuupuu i le Nofoaiga aTupu, e faataua ai lefaauiga o tusi faitau o le

faaauau itulau e 13

O Meaalofa Faa-Makoi Na o le tasi pe lava le $Tala ma sene e valu sefulu ma le fitu. Ona paulava lea. O sene na maua i le faaulumalo i faatauoloa e faapa’u i lalo letau o a latou oloa, fai se pa’u, fai se meaalofa. O le ‘ai’oiga lava lea i leafaleoloa ma lea faleoloa. Lenei ua $1.87 le tupe ua maua ai. Ua faitaufaafia e Tela lana tupe ua maua, e le suia lava le aofa’i. Na o le $1.87

faaauau itulau e 16

faaauau itulau e sosoo ai

Dreams:No dream comes trueuntil you wake up and

go to work.

Ua mae’a nei ona umusa le falea’oga fou o le Kolisi o Nuuausala, le falelena o faaalia i le ata oloo i luga. O lenei fale e leai se piliki oloo faaaogainaai, ae utu le sima, ona o le talitonuga, e sili atu ona malosi lea i lo le fale efau piliki. E fa potu e faamalulu i masini (airconditioners), o le library,c o m p u t e r l a b , s t a f f r o o m , m a l e a d m i n i s t r a t i o n .

Page 2: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA · 2017. 8. 17. · faleoloa ma lea faleoloa. Lenei ua $1.87 le tupe ua maua ai. Ua faitau faafia e Tela lana tupe ua maua, e le suia lava le aofa’i

2. O LE SULU SAMOA Iuni 2013

Matini Luteru ma Salamo a Paulo‘autau a Filisitia ma lo latou toatino’ese o Koliata. Oloo ‘ofu ‘ofutau o Koliata, e le sao ai se maaa se isi e na’o maa ana auupega.Oloo pulou le pulou tau oKoliata, ae aliali mai lonamuaulu. Si tama’i vaega lavalena o le tino o le toa o Filisitiaoloo aliali mai. A ‘ua lava lena! Ua utu le tuumaa; ua lialia’i lemaata. Ma sasau. Ua le aogaisi maa e fa o maa e lima na filifilie le tama. Aisea? Na tau tonulava i le muaulu o Koliata le maana lialia’i. Lafotu! Ua sosola‘autau a Filisitia ua matata’u i lemea ua tupu. A ua laga atu male fiafia ‘au a Isaraelu ua faamaloia Tavita Iese le tama e le’i tauliai le filifiliga o fitafita o le taua. O le tama lea na filifilia e leAtua e fai ma tupu o Isaraelu esui ia Saulo le ulua’i tupu ua lefaamaoni. Tausaga mulimuli ane, na tuai le tupu o Tavita i lona maotama vaavaai atu, o ta’ele maiPatisepa le ava lalelei a lanata’ita’i’au o Uria, i lona fale e lemamao. Ua mana’o Tavita iaPatisepa, ma o le mea e mana’oiai le tupu, o le mea lava lea efai. Tasi lava o lona, o Tavita nafilifili e le Atua e fai ma tupu olona nuu. E tatau ona savali male faamaoni i ala o lona Atua. A ua le mafai le mana’o oTavita i le fafine lalelei. Ua toPatisepa. Ona fai ai lea e Tavita

o se mea e ufiufi ai le agasalaua fai. Ua oti ai Uria i le taua.Ona ia ave ai lea o Patisepa efai ma ana ava. ‘Ae na faaali e le perofeta oNatano ia Tavita lana agasala.Ona salamo ai lea o Tavita, mata’u lana agasala, ma oo ina iatusia ai le Salamo e 51 ua fai neima faasino ala i le ‘au Kerisianoi ia tausaga e silia i le 2000 uamavae. E foliga mai o le Salamo e 32o se vaega e sosoo atu i leSalamo e 51. Ina ua ta’uta’u eTavita lana agasala, onafaamagaloina ai lea o ia e leAtua. I le Salamo e 51, oloofaaali ai le mana’o o Tavita inaia a’oa’o atu ala o le Atua i tagataagasala, ma ta’ita’iina mai i latouina ia latou salamo. A o leSalamo e 32, oloo a’oa’o atu eTavita i tagata agasala lefaamagaloga a le Atua. Ina ua fesiligia Matini Luterulea na vaeluaina ai le EkalesiaKerisiano, poo le fea o Salamoe sili, a o lana tali, “O Salamo aPaulo”. Na iloa lelei lava e i latouna fesiligia Matini Luteru e le’itusia e Paulo ni Salamo. Onalatou toe fesili ai lea ia Matini efaamalamalama mai lanafaaaliga ua fai. Fai mai lana tali, oloo manatuo ia i Salamo e 32, 51, 130 male 143. “Oloo a’oa’o uma maiSalamo ia, o le faamagaloga o

agasala e maua e aunoa ma letulafono poo ni galuega, e letagata lea e talitonu mafaatuatua. Ma o le mea lea o faimai ai Paulo, ma laugaina ePaulo, ma o le mea lea ou teta’ua ai Salamo ia, o Salamo aPaulo.” O le Kerisiano ta’uta’ua ma lelogologoa i le vai taimi o le uluai400 tausaga o le EkalesiaKerisiano, o ia foi o se faifeauiloga o le mataupu silisili, oSagato Aukusitino, sa matuafiafia foi i Salamo. E alu le tele oona taimi i le su’esu’eina oSalamo. Toetoe lava ta’u i itulauuma o lana tusi lauiloa o le Con-fession, Ta’uta’u o Agasala, iaSalamo. Ae sa aupito sili ona fiafia o iai le Salamo e 32, lea sa faapipii iluga a’e o lona moega, ina iafaamanatu pea ia te ia i le taimie ala mai ai i le taeao. I tausagamulimuli ane o lona soifua, naia faato’a malamalama lelei ai ile uiga o le fuaiupu e 7: “O oelava lo’u lafitaga”. O tausagamulimuli ia o lona ola, na iamolimauina ai le malepe o leMalo Tele o Roma, mafaatafunaina e ‘autau a le fili lonanuu o Hipo i Aferika i Matu. Naia talitonu ai e le aoga lefaalagolago i malo o le lalolagi,ae sili le faalagolago i le Atua, olona lafitaga moni.

E 20 computers ua iai nei motamaiti a’oga. O le fale fou e 8 ona potu maisi potu tuai oloo iai. O le aofai ofaiaoga mo le Kolisi e 22,faaopoopo iai ma isi faiaogafesoasoani e to’a 4. O le pule ole a’oga o le Susuga FuatimuPosese FS. O le faleaoga oloo faasaga atui le itu i sasa’e o le a’oga, o le a

talaina i lalo, ina ia mafai ai onafaatele le malae lakapi o le a’ogama mafai ai ona fai atu i le Kolisitaaloga tuufaatasi a a’oga a leatunuu. O lea fale ua suia nei ifale fou e lua. Toe o ni fale mofaiaoga e nonofo ai i latou etaumamao. O le tala i taaloga a le Kolisi ilenei tausaga ua faafiafiaina ailava le a’oga. O teine matutua,

Senior Girls, e le’i faia’ina lavale latou ‘au lakapi 15 ma leta’ito’afitu ma ua siamupini ai ile tausaga e 2013. O ‘au a tamaua siamupini i le ta’ito’afitu, aetu tolu i le 15. E toatasi le tama a’oga uaa’oga nei i le High PerformanceUnit i Tuana’imato. Ua fuafua ole a faaopoopo atu iai le isi to’afitu ua uma ona filifilia e le HighPerformance Unit a le Pulega oTaaloga a le Atunuu.

Malo lava Kolisi o Nuuausala

Page 3: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA · 2017. 8. 17. · faleoloa ma lea faleoloa. Lenei ua $1.87 le tupe ua maua ai. Ua faitau faafia e Tela lana tupe ua maua, e le suia lava le aofa’i

O LE SULU SAMOA Iuni 2013 3.

O LE LAUGASalamo 128Efeso 5: 5-9MATUA: Efeso 6: 8: “O iloa eoutou o le na te faia se mea lelei,e toe maua lea e ia mai le Alii,pe se nofo pologa o ia poo sesaoloto...”

MANATU AUTU: “O MEA UMAE TE FAI MO LE ALII, E LEAISE MEA E LE ILOA.”

Soo se tautua lelei lava- tautuamatavela, tautua tuavae ma isi- o lona faamoemoe maualugalava, ia silafia e lona matai anagaluega lelei uma ina ia onamaua uma faamanuiaga,aemaise o le faaui mai o le ‘ulama le suafa ia te ia. E faapea foi i le tagatafaigaluega, o lona faanaunaugaia amanaia o ia e le pule, e tusao lana gaoioi ma le faatinoina oana galuega, ina ia ona mauafaamanuiaga, e pei o le siisii ole totogi, maua le alauni,aemaise o le siisii o le tulaga. O le ata lena oloo iloa i lesoifuaga ma le olaga o aso faisoo. O le tusi atu a Paulo i leEkalesia i Efeso, o lona agagaia toe faamanatu i tagata o latoutiute fai. E leai se faamoemoe ole aposetolo e toe faatulagatagata i ni vaega; e leai foi seagaga o le tusi e faapea atu ai esoia le toe faia ni tulaga o tagata. Ia ae o lea foi ua tatou iloa ai,e le o se mea lata mai le fai opologa a tagata maumea, ua fiaafe tausaga talu ona fai. Ae o le faamalosi a leaposetolo, ia faamaoni ma faimea lelei. O pologa, ia usiusitaii o outou matai, ma tautua iai male faamaoni. O “Alii i la le tino” epei ona ta’ua e Paulo, o sefaamanatu lea mo tagata Efeso,o le tulaga maualuga o i latou uata’ua o matai poo alii, ua o semea lea e gata lava i le tino. Ua

na o se mea e gata i totonu ososaiete ma faalapotopotoga i lelalolagi nei. E le faapea e avea lo latoumaualuluga faalelalolagi emaualuga ai foi ma lo latou olafaale-agaga. Ae ui lava i lea, etatau pea ona usita’ia e leauauna lona matai, i lona tulagao iai i aso fai soo. O e ua auauna, aua le faatagaauauna; aua le auaunafaatumutumulima; aua leauauna i le vaaiga o mata, auale galue tau ina ia faafiafia ai lematai, a ia auauna ma le malosiatoa, ma le loto atoa, ma leagaga atoa, e faapei onaauauna ia Iesu. Ioe! ua faapei ona gaua’i iaKeriso. O le uiga o lea manatu,o le tauaveina o o tatou tiutemasani i aso fai soo, i le aiga poole falefaigaluega, i lalo o lepulega a nisi tagata poo lo tatoulava faitalia, o la tatou tautualava lea ia Keriso, ma mulimuli ilona finagalo i o tatou olaga. O le matai faaletino, e mafaiona faaseseina i le tautuataufaasee a lana auauna, a oKeriso, e le mafai ona fai togafitiai se isi, e le mafai foi onafaamalieina vagana ua tatou faiale finagalo o le Atua i le loto male agaga atoa. O le faiga lea oloo maua ai letautua saoloto, ae le o le pologasaisaitia. Oloo maua ai le lotolelei ma le loto alofa. Le lotoalofa lea sa sili ona manuia aipologa o aso la. E pei ona maua i Aikupito semavaega na tusia i le tausagaTA 157 (1856 tausaga talu ai).O lenei mavaega, oloofaamauina ai le faasaolotoina oni pologa se toalima ona o lolatou loto alolofa ma le amio leleii lo latou matai. (E pei lava uasao i le lagi le pologa pe afaasaolotoina). O le ala foi lea o le faamalosiatu o le aposeotlo ia Efeso, auafoi e le maumauina so latoutautiga. E le pa’u fua le afu i leeleele. O galuega lelei uma e

fai ma le loto fuatia ifo, emautinoa e toe tauia e le Alii, oIa na te le faailogaina se tagata. E le’i faaitu’au le lagona o leaposetolo. Ina nei manatu se isie na o ni pologa le Ekalesia iEfeso, e leai, o le Ekalesia etumu i ituaiga tagata eseese. O lea la ua manatu ai letusitala, e ave foi se upu mo ilatou o e maualuluga mamaumea, o e ua fai a latouauauna, “o outou alii foi, ia outoualolofa ia outou pologa”. A tuu lava i tulafono faalemaloi ia ona po, e matua leai lava seaia tatau a le pologa, i lo la vama le matai. Ae i le li’o faa-Kerisiano, e tatau ai i le mataiona ave le alofa, le loto lelei male faaeaea, o mea ia oloo fiamaua mai foi e isi tagata, ave iaima le pologa. O le faavae lea o leTemokarasi faa-Kerisiano. E leeseese le pologa ma le saoloto,le matai foi ma lana auauna, aetutu faatasi ma tumua’i tutusa ilalo ifo o aao faamalumalu o leAtua. E Alii ma Matai faatasi i leKeriso manumalo. Le Ekalesia e a le Atua, o letusi a Paulo i Efeso, o lana tusifoi lea mo tatou. O nei ona po ele o toe iai ni faiga pologa i totonuo lo tatou atunuu, poo iai lavafoi ni faiga pologa faaleiloga, ele o le mea taua lea. Pe tatou temanatu o tatou o matai, pe tatoute manatu o tatou o pologa, petatou te manatu o tatou oauauna, e le o le mea taua lea. Poo le a lava le tulaga olootatou tutu ai, o le mea taua, olona faaaogaina. E le o legaluega le mea taua, a o lefaatinoga o le galuega. O oe letautua, aua le faataga tautua,‘aua le tautua faa’ole’ole, petautua vaavaai laumata, petautua mana’o mea; a ia tautuafaamaoni i le mea e gata ai lemalosi. O oe le matai, ia tautuaana maoe lau ‘au tautua. Aua e tefaapologaina ou tagata. Ave iai faaauau itulau e sosoo ai

Page 4: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA · 2017. 8. 17. · faleoloa ma lea faleoloa. Lenei ua $1.87 le tupe ua maua ai. Ua faitau faafia e Tela lana tupe ua maua, e le suia lava le aofa’i

4. O LE SULU SAMOA Iuni 2013

O LE LAUGAle alofa, ave iai le faaeaea, e peifoi ona e manao ai i na mea.Ma ia manatua, o le mea e tefaia i le isi uso, o le mea lava leaua e faia i le Alii. Ae o mea leleiuma e te faia mo le Alii, e leto’ele’ele; e le alu vale loutautiga, e le sisina fua lou afu,aua oloo silafaga le Alii. O LE NA TE FAI SE MEALELEI, E TOE MAUA MAI E IAMAI LE ALII. O lona uiga, e taua tele le faimea lelei. O le tagata lava ia e masani ile fai mea lelei, e fai mea lelei a,ae o le tagata lava foi ua masanii le fai mea leaga, e faapenalava. A o lea foi ua ta’u mai e leaposetolo, e tauia e le Alii letagata fai mea lelei. E faapena faiga a le Alii. E ao foi ona manatua le auusoe, o le tagata fai mea lelei, e galoia te ia ana mea na fai. O lonauiga, o le tagata fai mea lelei, e

na te le faitauina ana mea na fai,na te le toe feauina ni anagaluega lelei sa fai, na te lematauina foi poo ai o fai segaluega a o ai o nofonofo, aegalue lava ia ma le loto malie,ma tofo i le suamalie o anagaluega. O le fai mea lelei lea e le toepopole ai le tautua pe faaui maiia te ia le ‘ula a le matai pe leai,e le toe manatu ai foi le matai efai ma pologa lana ‘au tautua, ele toe atuatuvale ai foi le loto ole faigaluega ne’i le siitia lonatotogi ma lona tulaga i legaluega: “aua o le na te faia semea lelei, e toe maua lava lea eia mai le Alii”. Le Ekalesia e, ua loa o e i legaluega a le Atua, ua 183tausaga o le Tala Lelei i Samoaona o lau auaunaga, e matua oei le saofaiga a Tama o leEkalesia a Iesu Keriso e matuafoi lau tautua tuavae i le galuegatala’i a le Alii. A o le fesili: Pe tumau pea ‘ealo ta faamaoni ma le fia fai mealelei mo le Alii? Ioe! E tatau. Aua o lou faamaoni lea ma lou

fai mea lelei e le o lilo i fofogaalofa o le Atua, oloo e tautua aipea e ala i lana Ekalesia. Oloo e talotalo ai aua fanau ia’oa’oga, oloo e talosia ai autupulaga i fe’au ma galuega,oloo e faia ai le faiva o tapua’i, ao o atu au tama fanau efaalautele le galuega a le Kerisomanumalo, oloo e soosoo tau’auai ma isi Ekalesia e fesoasoani ile malo ma le atina’eina o Sa-moa ma ona tagata. ‘A ‘e faia o lea, “e faamanuiamai le Alii ia te oe mai Siona, onae iloa atu lea le manuia oIerusalema i aso uma o louolaga; e te iloa atu foi le fanau alau fanau, e ia Isaraelu lemanuia.” O le faamaoni o le Atua i lanatagata, na ia auina mai ai lavalona Alo pele o Iesu Keriso, efaataunuu le faaolataga mo itatou. AMENE. Tupolo Ionatana Tupolo EFKS Vaipu’a, Salega.

FETU’UTU’UNA’IMUNIAO

Fa’aaliga: 3: 20 “Fa’auta ou te tu atui le puipui ma tu’itu’i atu, ai se tasi efa’alogo mai i lo’u leo ma tatala maile puipui, ou te ulufale atu ia te ia,ma te talisua fo’i ma ia, o ia fo’i maa’u”

* Upu ia a le Ali’i ile Ekalesia iLaotikaia, e foliga ose vala’au a setagata o lo’o tu i fafo o lo’o fia ulufalei totonu. E foliga fo’i o se tagata o lo’omaalili i fafo, o lo’o fia maua semafanafana i totonu. O lona uiga o letu’itu’i a le tagata o lo’ o manaomia sefesoasoani. Peita’i e leai, o le tu’itu’io lo’o ta’ua, o le vala’au alofa a le Ali’i,e fia ulufale atu e lavea’i le tagata uamalaia. Le tagata e foliga o lo’o manuiaae leai, le tagata e foliga o lo’omafanafana ma tamaoaiga ae leai, emativa masaesae i le agaga. Le tagataua fa’amaualuga i mea ua ia maua, aegalo ai ua agai atu lana savaliga i le

malaia. O lona uiga o le tu’itu’i aKeriso i le faitoto’a, o le naunau alofaa le faaola mo le tagata o le a pa’u atuile fa’afanoga e fa’avavau…* O le ‘a’ai lea i Laotikaia, tasi lea o‘a’ai e fitu i ai ‘a’ai, na tusi i ai le agelu,e tusa ma le fa’aaliga na iloa e Ioane ile motu o Patamo. Ma o Laotikaia, efa’apea le tala, tasi lea o ‘a’ai na matuata’uta’ua, i le tamaoaiga i ona po o leMalo o Roma. Ma o le tala e fa’apea, etolu lava mea na ta’uta’ua ai le ‘a’ailenei:(a) O le Tamaoaiga: E tamaoaiga iso’o se mea, e leai se mea e mativa ai.O le mananaia o ona fale mata’aga nalolofi i ai le lalolagi, e fia maimoa iai.Ai o le tasi lea ala-tupe a Laotikaia, otagata tafafao maimoa…(e) O Fale Gaosi lavalava: Tasi leatamaoaiga na lauiloa ai Laotikaia, o letulaga ese o ona fale gaosi lavalava efa’aaoga ai le vulu…(i) Atamai tau fa’a-foma’i: Tasi leamea na logologoa ai Laotikaia, oleatamamai o ona foma’i. Aua e fa’apeale tala, sa i Laotikaia se aoga fa’afoma’ita’uta’ua, na gasolo iai lea fa’aitu o le

lalolagi e fia a’oa’oina ai. O leatamamai o ona foma’i na mafai ai onagaosia se vaimata fa’apitoa na foma’iaai fofoga o tagata eseese…* O mea ia na matua o’o atu aiLaotikaia i se tulaga maualuga i leva’ava’ai atu iai a le lalolagi, i ia onapo. Ma o le mea ua tupu, ua to’ilalotagata Laotikaia, i le mailei a le fili, ole manatu fa’amaualuga, ua leai se meao toe popole ai, ua mau’oa matamaoaiga i mea uma. Ua maualavalava, maua tupe, lelei foma’i mole soifua maloloina o tagata, o le a lase isi mea e toe popole ai…? Fai maile alalaga a ona tagata… “O te semau’oa, ua fa’atamaoaigaina a’u, oute le mativa foi ise mea e tasi…”Silasila ile mea na o’o i ai Laotikaia,ua fa’amaualuga i le o’a ma letamaoaiga o le tino, ua fa’aseseina i lefe’ilafi mai o tu’inanau eseese o leolaga. Ae galo ai, ua amata ona savaliil e auala e tau i le malaia.* O le mafua’aga lea o le tu o le Ali’iile puipui ma tu’itu’i atu. O lona uigao loto o tagata ta’ito’atasi, o Laotikaia, faaauau itulau e 10

Page 5: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA · 2017. 8. 17. · faleoloa ma lea faleoloa. Lenei ua $1.87 le tupe ua maua ai. Ua faitau faafia e Tela lana tupe ua maua, e le suia lava le aofa’i

O LE SULU SAMOA Iuni 2013 5.

Ina Soia, ma ia Outouiloa o A’u lava o le Atua

Pepa mo le Fono Tele 2013Saunia e Peletisala Lima FS - Kolisi Faafaifeau Malua

O le a taumafai lenei pepa efaamatala se vaaiga faa-mataupusilisili i le uiga loloto o le manatuautu o lenei Fono Tele e pei onata’ua i luga. O le a faataua i leneitaumafaiga, se vaaiga o le afaapea ona matauina ai le tulagamanino oloo iai le lalolagi o nei onapo - o se lalolagi ua faatumulia i lepopole vale ma le fefe.

Ina Soia, ma ia Outou iloa o A’ulava o le Atua - i taimi o le Popolevale ma le Fefe

O le mea mautinoa, o soo setagata soifua oloo faapolepoleinalava i se mea i nei ona aso. Afai ele o popole i le ‘au terorisi ma ‘aufaapapomu, e mautinoa lava epopole i le tamaoaiga poo tulagafaapolokiki. Ae afai foi ua le popolei tulaga faa-polokiki, e mautinoalava e faapopoleina i le matuia oaafiaga o le siosiomaga, poo lefaafitauli foi o le ‘uti’uti o mea’ai i lelalolagi, ia poo amioga matavale atupulaga i nei aso, ia poo le lemalamalama foi o tagata matutuai suiga fou, poo ni faafitauli i legaluega, poo le saua o le toalua,poo le tele o faalavelave, poo leanoanoa’i o mea faalelotu. Ae a lale malosi o a’oa’oga soona fai alotu laiti o loo faia nei e uiga i leiuga o le lalolagi, lea ua tosina ailoto o nai o tatou tagata ona o lepopolevale ma le fefe.....e au pealenei lisi e aunoa ma sonamutaaga. Ua faapea ona tatougalulue malosi ina ia fo’ia nifaafitauli tatou te manatu e mafaiona fo’ia, ia poo le taumafai malosifoi e faamisi faafitauli e faapea onale mafai ona fo’ia. O isi taimi uatatou taumafai e faagalo o tatoupopolega e ala i ni galuega pootaaloga. A o nisi taimi ua saisaitiatatou i mea ua tatou popole ai, maua faigata ai ona maua se avanoa

mo nisi mea taua o le olaga, mafaapea ai loa ona tutupu faafitauliogaoga o le olaga, e aafia ai tatoue le gata i le tino ma le mafaufau,ae faapea foi le agaga. I se tusitusiga a le alii o MarkieRobson-Scott ua faaulutalaina - Ole Taimi ea lenei o popolega? (Isthis the Age of Anxiety?) oloo iafaamautuina atili ai lenei faafitauliua faatuputupula’ia - o le popolefaasoloatoa. Ua ia faamatalainafoi e faapea, o se tasi o tulaga ilogao le senituri e luasefulutasi olootatou ola ai, o le popole; o se lisi ele muta, ona o le anoanoa’i o meaua tatou popole ma fefefe ai.(Robson-Scott 2013). O se tasi oKerisiano su’esu’e i tulaga tau i leamio e suafa ia Scott Bader Sayeua finau mai i lana tusi, O leMulimuli ia Iesu i totonu o leAganuu o le Fefe (Following Jesusin a Culture of Fear), e faapea, o otatou uiga popole ma le fefe, uafaateteleina ona o le aganuu o asonei - ua aoaoina ai i tatou ina iatatou popole ma fefefe, a o ala umalava e fa’atamao’aigaina ai isitagata. Ua faatulagaina e Bader-Saye leeseesega o le fefe talafeagai male fefe e le talafeagai. O lanafaamatalaga e faatatau i le uiga ole fefe, oloo ia faamamafaina lesosaiete o fefaatauaiga ua fulisiaai mafaufau o tagata i fuafuagafaale-maketi e pei o faalauiloa,inisiua ma faasalalauga. Ua iafaailoa manino nisi o faigataufaasese a pisinisi oloofaatinoina ai faiga matuia oloomafua ai ni aafiaga leaga i tagatafaatau e ala i le faatupuina o lagonafefe ma le masalosalo. O leneilagona fefe oloo faavasegaina o sefefe leaga, e le talafeagai ma letusa ai ma le gasologa masani o leolaga. Mo se faata’ita’iga, o lemana’o ina ia faatauina se masini

faailoilo mo le saogalemu ma lemalu puipuia ona o faasalalaugasoona fai e faailoa ai i tagata lemalosi o soliga tulafono mata’utia.O se talitonuga oloo faavae ai efaapea, o se vaega o lefaamoemoe o fefaataua’iga mafaasalalauga, o le faaosofia lea olagona ma faatupuina le fefe itagata faatau ma e o maimoa ifaasalalauga; aua foi o le fefe o setasi o lagona masani o le tagata, ole lagona lea o le tagata e muamualava ona puna a’e pe a tupu sevevesi. O le fefe na te u’una’ia letagata e tali vave atu pe iai se meae tupu. O le fefe o se auupegamalosi tele i fefaataua’iga, ma emafai ona avea ma togafiti efaateleina ai le porofiti a le ‘aufaipisinisi e ala i le faapogisaina ole mea moni ina ia maileiina ailagona o tagata mo le faateleina ole tamao’aiga. E faapea tonu lavale togafiti oloo faia foi e lotu laiti emaileiina ai o tatou tagata - o lefaamamafaina o aoaoga taufaafefe e uiga i le iuga o le lalolagi. O le fefe o se faalogona e lavea ilalo o le faamalu o lagona loloto mamalolosi o le tagata. E fanau mailava le tagata ma le faalogona leao le fefe, peitai o aafiaga uma o lefefe, e pei ona faapefea ona tupule fefe, o le a se mea ua mafua ai,a o le a foi le taimi e fefe ai, o tulagalava ia e aoaoina ai le tagata i legasologa o lona olaga. O le fefelava ia o se mataupu tau i le amioaua e faapea ona fausiaina ai otatou ituaiga tagata ma le ala tatoute vaaia ai le lalolagi oloo siomiaai tatou. O lea faagasologa o meae tutupu e aga’i lava ina aafia aimea tatou te faatinoina. I le aganuuo le fefe ua tatou le iloa ai le Atuaoloo auai i o tatou olaga atoa mamea oloo tutupu i le lalolagi. O letulaga lea oloo ta’ua e H. RichardNiebuhr i lana faamatalaga efaapea: “ua tatou manatu oloosiomia i tatou e le fili ma ana ‘auoloo tetee mai.....O lea o le lanu olo tatou ola o le popolevale ma o leola taofiofi ma faaeteete ua aveama a tatou ulua’i tulafono.” A oo ina taotaomia o tatou ola ele fefe, o le a faapea onapumoomoo ai la tatou vaai i leolaga. O le tulaga lea e faigata aiona tatou tali atu i se ala talafeagai

faaauau itulau e sosoo ai

Page 6: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA · 2017. 8. 17. · faleoloa ma lea faleoloa. Lenei ua $1.87 le tupe ua maua ai. Ua faitau faafia e Tela lana tupe ua maua, e le suia lava le aofa’i

6. O LE SULU SAMOA Iuni 2013

i ni faafitauli e tula’i mai. O leavaaiga le mautinoa e avea mafaafitauli i le olaga faa-soo o leKerisiano. Ua faigata ona aga’i atue talia le tuaoi atoa ma isi i le alofama le agalelei, peitai ua ia tali atu ile ita ma le inoino. E talitonu Tho-mas Aquinas a faafesaga’i letagata ma le fefe, e lua ni itu emasani ona tula’i mai ai. O le tasiitu o le alu ese (flight), o le faaitiitialea o o tatou tagata i se tulaga efaavaivaia ai, peitai o le isi itu, o letali atu ma le malosi (fight) a otaumafai e faato’ilalo le faafitauli otula’i mai. I le taumafai atu efaato’ilalo uiga o le masalosalo,puipuiga ma le puleaina e afua maii le fefe, ua taumafai ai Bader Sayee faatauaina le faatinoina o tu faa-Kerisiano e pei o le alofa, agalelei,ma le faatupuina o le filemu, o niuiga taua e tali atu ai i le popolevalema le fefe. O le fefe e tatau lava ona taliainao se vaega lava o o tatou lagonamasani faa-tagata. Peitai ane, e letatau ona puleaina i tatou e le fefe.A o le itu lona tolu o le tali atu i lefefe oloo faatauaina ai le loto tele -o le malosi na te tuuina le fefe i lonatulaga tonu e tatau onamalamalamaina ai, i le mautinoa ole loto tele - o le mafai ona faatinoo le mea sa’o ma lelei i foliga poomata o le fefe. O le lu’itau lea moKerisiano oloo ola ma feagai peama le olaga o iai le popolevale male fefe - o le manaomia ona faaaliatu o le loto tele atoa ma le alofa, ole agalelei ma le filemu. O lemulimuli atu ia Iesu Keriso, i lemaua’a o le ola talitonu o le tausigaalofa a le Atua, o le iloa lelei o leAtua oloo pulea mea uma i lo tatouola, ae tatou auauna ma le lotomaulalo ma le faatuatua moni ia teia, ae aua le fia atua ma taufaafefei tagata e faapea ma faapea leolaga, atoa foi ma le iuga o lelalolagi. E fesootai lelei lava le suesuegaa Bader-Saye ma le mau mai leSalamo 46 ua fai ma autu o lenei

Ina Soia, ma iaOutou iloa o A’ulava o le Atua

Fono Tele 2013 - “Ina soia, ma iaoutou iloa o au lava o le Atua”. Afaio i tatou o Kerisiano, ae tatoufeagai ma le popolevale, le lemautonu, ma faafitauli ogaoga o leolaga, e tatau lava ona ia i tatou leloto tele ma le malosi e feagai aima tulaga o le popolevale ma lefefe e faapea ona aliali mai i totonuo aiga, nuu faapea le Ekalesia male Malo. Ua faailoa mai e leSalamo e 46 le mautinoa o letausiga alofa ma le pule faa-Tupua le Atua i le ola o le Ekalesia. A otatou tumau i le loto tele ma lefaamalosi, ia tatou maua lemafanafana ma le faasinoga tonumai le Upu a le Atua, “Ina soia, maia outou iloa o a’u lava o le Atua”. Oloo faatulagaina le Salamo e 46o se pese, oloo fai ai le malu ma lepuipuiga mai le Atua ma manatuogatotonu o le viiga. O letalitonuga faavae, o le Salamo 46ua taliaina lautele o le “pese aIsaraelu”, e pei foi o Salamo 48, 76,84, 87 ma le 122. O le mau efaatatau ia Isaraelu oloo maua ifuaiupu 4-6, oloo faatatauina ai i le“taulaga/aai a le Atua” ma le“nofoaga paia”. Peitai ane, etalitonu le toatele o tagata su’esu’eo le Feagaiga Tuai, e lautele atulona uiga nai lo le faamamafa iaIsaraelu. Ae, o le faamuamua lavao le faamautuina o le faatuatua - ele o le faatuatua ia Isaraelu, a o leAtua. O lona uiga, o le faatulagagatalafeagai o le Salamo 46 - o lepese o le mautinoa ma le olatalitonu i le Atua. Oloo vaevaeina le Salamo ivaega e tolu. I le vaega muamua,(ff. 1-3) oloo faamatalaina ai lealofa lavea’i o le Atua i taimi o afama mafui’e atoa ma lologa. O levaega e lua, (ff4-7) oloofaamatalaina ai le galuega laveaia le Atua i lona nuu i taimi o tauama vesiga ma nuu ese. I totonu oia vesiga faa-va-o-malo, oloo taotoai pea le nofoaga o le to’afilemu,‘o le aai a le Atua,’ Ierusalema - ole nofoaga faapitoa o le Atua. I lepese lenei atoa ai ma isi pese oIsaraelu, ‘o le aai a le Atua’ o le atafaatusa e faatatau i le auai o leAtua, o le sulufaiga i le Atua, o leAtua o le tatou malu ma lo tatouolo maualuga, o ia tatou tefaatuatua iai, i taimi o le popole,fefe atoa ma faafitauli. I le vaegatolu, (ff 8-11) oloo ta’ua ai le

sulufaiga i le Atua i taimi omalosiaga o le natura atoa mafaiga malo. Oloo tatalaina leneivaega i se valaau. (f.8) “Ina o maiia, ina vaavaai....” o se molimaumanino i le pule faatupu a le Atua.I le vaega lava lenei, oloo aumai aile faatonuga (f.10) “Ina soia, maia outou iloa o a’u lava o le Atua”. E tusa ai ma suesuega a le alii J.Clinton McCann i lana tusi e uiga iSalamo, o le upu “Ina soia” e saumai le upu Eperu o le raphali - o sefaatonuga manino. E le o se upumo se mafaufauga loloto poo sefaanofo filemu ai o se tagata e peiona masani ona faauigaina ai.Peitai o le uiga tonu o le upu o le“taofai” poo le “tuu i lalo au meata!”.Fai mai McCann e leai se mea esese ai le mafaufau loloto aua omafaufauga e taunuu ai i mea lelei.O le faafitauli pe a oo ina tatoumafaufau ona vave lea ona pulea itatou e le vaega o le mafaufau efeagai ma le ‘tautala-tala’. O lemea oloo moomia o le faafilemuinao tatou mafaufau ma talia letaitaiga mana a le Atua i le loto male agaga. Ua aoaoina i tatou oKerisiano ina ia talanoa i le Atua eala i le tatalo, ae faigata onaa’oa’oina i tatou ina ia tatou fifilemuma faalogo i le siufofoga o le Atuai totonu i o tatou loto. I nisifaaupuga, ua tatau ona tatou oo ise laasaga tatou te ofoina atu ai otatou tagata i le Atua ma tautinolana pule faatupu i mea uma i otatou olaga atoa ai ma le lalolagilautele. O upu “ia outou iloa foi”, o lefaaliliuga o le fuaitau faa-Eperuyada (iloa). Ua ta’ua e W. Zimjmerlilea faaupuga o le “upu ua taliainalautele e iloa ai” (recgnition for-mula) - “tou te iloa foi o a’u lava ole Atua”, e masani lava ona sosooma se faamatalaina o se galuegatele na faia e le Atua i le lalolagi. O le alii o John Selby i lana tusi,Iesu Keriso ma i Tatou uma oloototoe (Jesus for the Rest of Us), uafaia foi sana lafoga taua i le vaegao le manatu autu, ‘iloa le Atua’. Uafesiligia e Selby pe oloo faatonuinai tatou e le Atua ina ia ‘fifilemu’, mafaapea foi ona ia saili faamataupusilisili i le uiga moni o le avea o leAtua ma Atua i o tatou olaga. Uamanatu Selby e tatau ona tatou

faaauau itulau e 8

Page 7: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA · 2017. 8. 17. · faleoloa ma lea faleoloa. Lenei ua $1.87 le tupe ua maua ai. Ua faitau faafia e Tela lana tupe ua maua, e le suia lava le aofa’i

O LE SULU SAMOA Iuni 2013 7.

IOANE HASI - Tama o le ToeFuata’iga - 1372 - 1415

O le toe Fuata’i Faaaposetolo E matua toatele lava tagata namananao latou te faatumuina leavanoa ua iai nei ona ua otiSipeneka. E to’a luasefulu ma lefa i latou na talosaga, ae na filifiliae Vakalava lana lava foma’i ma ose porofesa i le Iunivesite, o DrAlapiki o Iunikove. O ia lea eaupito sili ona agavaa ia i latou umana tusi talosaga i le avanoa o leakiepikopo. I le amataga o lananofoaiga, na faia ai e Alapiki e peifoi ona fai e Sipeneka, o le aua leaona faatupu se vevesi, aua e le’ifiafia o ia e fai Hasi ma ona fili. Peitai sa iai le toatele o latou namananao e faaauau pea lo latoutetee ia Hasi. O le toalua o i latouia o Sitanisilava ma Paleka lea uatatala mai i le falepuipui ma ua iainei i Paraka (Prague). Na oo atuPaleka ia Alapiki ma faamalosia oia e valaauina Hasi e oo atu e tali iona moliaga e tusa o ana a’oa’ogasese. Ona faatonuina ai lea eAlapiki ia Hasi e oo atu i le maotao le akiepikopo. Ae sa tele nifetusia’iga i le va o Hasi ma le fono,peitai na i’u lava ina alu iai Hasi. Na savali atu o ia i le fono, ma iavaaia ai uiga ua leva ona lauga teteeiai, o faifeau oloo oofu i o latou ofumautofi talaloa mananaia, ma alatou maataua, ma penina. Na fesilimai le fono ia Hasi pe ua malie eusitai i le faatonuga faaaposetolo. Na matua vave lava ona tali atuHasi o ia e matua usitai lava italitonuga faaaposetolo. Ua feva’aia’i nei sui o le fono,vaai atu le isi i le isi, ma o latoufoliga ua matua fiafia lava, ma lolatou manatu ua malo i latou. O le taimi lea na faaali atu ai loae Hasi le mea moni e talitonu iai. Imafaufauga o sui o le fono, otalitonuga faaaposetolo o lona uigao faiga poo pulega faale-pope. Onafai atu ai lea o Hasi, “Alii e,

malamalama mai i le mea ou te faiatu ai. Ou te fai atu ou te matuausitai lava i talitonuga faaaposetolo.Peitai o talitonuga faaaposetolo iaou te ta’ua, o a’oa’oga ia aaposetolo a Keriso. Ou te matuausitai lava iai pe afai e tutusa mea efaia e le puleaga faale-pope maaoaoga a aposetolo a Keriso. Aeafai e ese mea e fai e le puleagafaale-pope, ona ou matua tetee lavalea iai, tusa lava pe tafu mai i lumao o’u mata se afi e susunuina aia’u.” Ua le magagana sui o le fono. Aua nofonofo lava Hasi ua le tautala.Ua faavave lava ona tuli ese Hasima o latou luma ona ua latou le iloase mea a fai iai. Ona latou tusi leai le tupu ma faaali iai e faapea oHasi o se tagata faatupu faalavelavei le tupu, le Ekalesia, ma le atunuuatoa o Bohemia.

O Utufiti, Lago, ma le ‘AuMagamagagu.

A o le vai taimi lea oloo taumafaiai foi le tupu o Vakalava efaataunuuina mea e manao o ia iai.O le tausaga e 1412 na sii ai le tauae Pope Ioane XXIII faasaga i le tupuo Napole (Naples), lea ua ia faoaRoma. O le sailiga o ni tupe efaatupe ai lea taua, na faia ai e lepope le faiga o le togitupe o agasalaa le tagata (indulgences). Uafolafolaina atu nei e le pope sevaega o tupe e maua mai i lea faigaa le lotu Bohemia, e ave ma le tupuo Vakalava. Na iloa lelei lava eVakalava le ono tele o ni tupe emaua mai i lea faiga, o lea na iafaasalalauina ai lona lagolagoina olea faiga fou ina ia faamalosia. Uaavea nei malumalu autu e tolu itotonu o Paraka ma ogatotonu o lefaatauina o togiga agasala i tupe. Na matua oso i luga le ita o Hasii le tupu, le taua, faapea ma le togitupeina o agasala, ma ia faaalia o

ni faiga faa-simona - (simony). Na matua tetee Hasi i patele male tupu i lo latou faia o lea mea o letogitupe o agasala. Fai mai a ia,“Ua matua uiga ese lenei mea! Uale mafai ona faasa’oloto i latou maiutufiti ma lago, a o lea ua taumafaie faasa’oloto isi tagata mai lemalaia.:” Na matua le talia e le tupu leneitetee a Hasi i le togitupe o agasala.Aua e ono faaitiitia ai ana tupemaua. O le taimi lava na amata aiona togitupe agasala, na gata ai foima le lagolagoina o Hasi eVakalava. Ua ‘au’au faatasi neiVakalava ma i latou ua tu’inanau itupe. O le vai taimi lea na taliu mai ai iParaka ia Ierome le uo ua leva aHasi mai ana malaga. Ina uafaalogo o ia i puapuaga ua oo iaiHasi, faapea ma le faalataina o ia eSitanisilava ma Paleka, ma uafaaopoopo atu iai ma le togitupe oagasala, na le toe taofiofia leneifailauga malosi i lona faasaga tauatu i fili o Hasi. Ua tula’i mai i vaega e tele o leaai o Paraka ia solo tetee a tagata ile togitupe o agasala. A o Ieromele ta’ita’i o nei solo tetee uma. Onisi o taimi e oo atu lava le tetee otagata i totonu o malumalu a o faisauniga lotu, ma alalaga atu ia ilatou o auai e o ese mai ia meapi’opi’o o faia. O pusa sa iai e oatu tagata ma tuu iai a latou tupe nafaaleaga e tagata tetee. I nei solo tetee sa auai lavaIerome, ma ia laugaina ma le leotele, ma ia faaali o le togitupe oagasala o se mea e matua le aoga.

mai le tusi: God’s Generals tusia e Roberts Liardon faamatalaina e Afemata T. Apelu Aiavao

Forgiveness A Turkish soldier had beaten aChristian prisoner until he was onlyhalf-conscious, and while hekicked him he demanded, “Whatcan your Christ do for you now?”The Christian quietly replied, “Hecan give me strength to forgiveyou.” R. Earl Allen

Page 8: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA · 2017. 8. 17. · faleoloa ma lea faleoloa. Lenei ua $1.87 le tupe ua maua ai. Ua faitau faafia e Tela lana tupe ua maua, e le suia lava le aofa’i

8. O LE SULU SAMOA Iuni 2013

O Paulo le Aposetolo o Nuu Ese- o le Uo a FafineFaatomuaga: Na ta’ua e se faifeau i se a’ogafaale-Tusi Paia a se tasi autalavoue faapea: “O Paulo o le siamupinio aposetolo i le Feagaiga Fou.” Na faavae le manatu o le faifeaui le tele o le sao o le aposetolo i lefaasalalauina o le Tala Lelei i aaitetele o le puleaga a le malo Romafaapea ma ana tusitusiga i leFeagaiga Fou. Peitai, na faitioina e se tasi tinalea lafoga ona o lona talitonuga oPaulo e faailoga tagata mafa’a’au’au i tamaloloa. O le mau alea tina e faavae i le tusi o Efeso5:21-33, oloo pei e faatonuina ai ePaulo fafine ina ia usitai ma faalogoia latou tane. O le mafuaaga tonu la lea o leneisuesuega, ma ua avea ai ma siniautu o lenei pepa, ina ia tatou toesailiili atili ma faitau toto’a i uiga ofaaupuga a le aposetolo oloofaamauina i nei tusi, ma se’i vaaipe moni le mau a lea tina.

Aiga ma Sosaiete i Sasa’eTutotonu (Ancient Near East) O le aiga (family) o leogatotonugalemu lea o aganuu iapoo tu ma aga a sosaiete i atunuuo Sasae Tutotonu i le vai taimi opulega a Roma. O nei tu maaganuu na laugatasia uma aiatunuu iloga nei e pei o Roma(Rome), Eleni (Greeks), Aikupito(Egypt) faapea ma Iutaia (Jews) E tusa ai foi ma faamaumauga ale aupopoto ma le au tusitala ilogai lea vaitau (Josephus ma Aristo-tle), o le aiga e iai tulafono e faafoeai (household codes) ma emavaevae ma faatulaga lelei onatagata ma ana mea totino e fuafuai o latou aoga. I soo se aiga lava, o le tama (pa-terfamilias) o le ulu; o ia o le pulema le taitai. O tonu uma mafuafuaga a le aiga, e fai uma e letama poo le ulu o le aiga. I totonuo nei aiga, e tolu ni faia maioio (dis-tinct relationships) oloo faavae ai;

o le tama ma le ava (father andwife), tama ma tamaiti (father andchildren) ia ma le tama ma lepologa (father or master andslaves). I nei faia uma, o le tamapoo le ulu o le aiga e na te puleama faagaoioia, ma o ia foi e faalogouma iai tagata uma. I faamaumauga uma lava matusitusiga a tusitala nei (Aristotlema Josephus) oloo faamatalatalaai tu ma tulafono e faafoe ai aiga(household codes), oloo iloa ai eleai lava ni upu ma ni faatonuga ofaia i tina ma tamaiti (aua e le tauai totonu o Sosaiete), e leai foi ni upue fai i pologa (aua o pologa e laveai mea totino a aiga), ae na ofaatonuga ma apoapoaiga i tamae faamatala ai pe faapefea onafaafoe aiga, pe faapefea foi onafaatonu tina ma tamaiti ma pologaaua le sologa lelei o mea uma.

A’afiaga o ia Tu ma Aga (codes) iTusitusiga a Paulo I le vai taimi o tala’iga a Pauloma ana tusitusiga (taimi o leFeagaiga Fou), na manatu le teleo tagata Roma o le a tele le aafiagao tu ma aga a Roma i le ofi mai otalitonuga fou (lotu Iutaia ma le faa-Kerisiano). (faaauau itulau e 9 )

Ina Soia, ma iaOutou iloa o A’ulava o le Atua“fifilemu” moni lava, “ia taofi” ma “iailoa” tonu i tua atu o upu uma matalitonuga uma, le moni o le Atuaauai i vaipanoa uma o le ola o letagata. Ua faailoa foi e Selby efaapea o le upu Eperu lava o leYada (ia iloa) e pei ona faaaogainai le Salamo 46 oloo faaaogaina foii le tusi o Kenese 4. “Na iloa eAtamu lana ava o Eva; ona to aiea o ia, ona fanau mai lea e ia oKaino”’; (Kenese 4:1) “Ua toe iloae Atamu lana ava, ua fanau mai eia lana tama tane: (Kenese 4: 25).I le manatu o Selby oloo valaauinai tatou e le Atua ina ia iloa o ia i letulaga tonu lava oloo iloa loloto aie le tane lana ava - fatu i le fatu(loto i le loto). Ua valaauina i tatouina ia tatou mafuta ma le Atua i le

fesootaiga loloto ma o’oo’o, e mafaiai i se laasaga faaleagaga onaaofia ai le foafoaina o le tagata fou- o le fesootaiga/mafutaga a letagata ma le Atua, atoa ai ma meamatagofie uma e tutupu mai leafesootaiga/mafutaga.

UPU FAAIU O se tasi o taitai iloga o le toefuataiina o le Ekalesia i taimi o levevesi - Matini Luteru, nafaatonuina ina ia faaleaogaina lanatusitusiga na ta’ua o le “Mataupu e95” (95 Theses). Oloo faamauinana ia tuumuli mo se avanoa emafaufau loloto ai i upu tonu ua fainei ma autu o le Fono Tele, “Inasoia, ma ia outou iloa o a’u lava ole Atua”. Ina ua ia faalogoina lesiufofoga o le Atua e ala mai i neiupu, na faapea ona faafouina lonamalosi ma lona loto tele e tautinoai ma le le fefe, le alofa tunoa o leAtua ia Keriso Iesu, o le meaalofafoa’i fua mo tagata uma. E mauafoi e tagata uma e ala i le faatuatua.A o faagasolo ai le amataga o lenei

vaiaso o le Fono Tele a le Ekalesia,ma oo ina siisii le tai o manatu malagona, ona o mataupu talanoaina,ua faamanatu mai le autu o le FonoTele o lenei tausaga ina ia taofi, iafifilemu, faato’a filemu o tatoumafaufau, ma fesootai ma leAgaga o le Atua i le fesoota’iga -fatu i le fatu / loto i le loto ma iamanatua pea ma “iloa o a’u (leAtua) lava o le Atua” - oloo puleainaananafi, o le taimi nei ma lelumanai o le Ekalesia atoa ma meauma i le lalolagi.

The Singing MountainsIf you have never heard themountains singing, or seen thetrees of the field clapping theirhands, do not think because ofthat they don’t. Ask God toopen your ears so you mayhear it, and your eyes so youmay see it, because, thoughfew men ever know it, they do,my friend, they do. McCandlish Phillips

Page 9: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA · 2017. 8. 17. · faleoloa ma lea faleoloa. Lenei ua $1.87 le tupe ua maua ai. Ua faitau faafia e Tela lana tupe ua maua, e le suia lava le aofa’i

O LE SULU SAMOA Iuni 2013 9.

Ua iloa lelei lava la e le aposetolole popolega lea o tagata Roma, maua musu foi le aposetolo e fai semea e teena ai ana aoaoga i totonuo nei sosaiete; o lea ua iafaaaogaina ai pea manatu, o tu maaga a aiga faa-Roma e avatu ai anaapoapoaiga e pei e faailoa atu ailona lagolagoina o nei tu ma aga,ma pei e foliga mai ai e leai seafaina tele o lana talaiga i totonu oaiga faa-Roma. Peitai o le meamoni e tele se aafiaga o tala’iga aPaulo i ia tu ma aga pe a tatousuesue atili ma vaavaai totoa ifaaupuga a le aposetolo ma lefaasologa o nei apoapoa’iga.

Suesuega i Tusi a Paulo i leFeagaiga Fou O faia uma e tolu oloo taua i luga(tama - ava, tama - tamaiti, ma letama - pologa), oloo atagia uma itusitusiga a le aposetolo o Paulo ile tusi i Efeso(Efeso 5: 21-6:9)faapea ma le tusi i le Ekalesia iKolose (Kolose 3: 18-25).

Efeso 5: 21-33: (tama-ava);Efeso 6: 1-4: (tama-fanau);Efeso 6:5-9 (tama-pologa)

Kolose 3: 18-19 (tama-ava);Kolose 3: 20-21: (tama-fanau);Kolose 3: 22-23: (tama-pologa).

A faitau manino ma suesue atilila i ia tusi, ona iloa ai lea le tele osuiga o nei tulafono i tusitusiga ale aposetolo. Mo se faataitaiga, ,ua mafai ona avea tina, o tamaitima pologa ma faamamafa oapoapoaiga (subjects of instruc-tions), o se mea e le o lavea itulafono ma aganuu a ia atunuu(unusual in Greco-Roman culture).Ia ma le isi, ua pei ua faaitiitia lepule tumaoti a tama i totonu o aigai faaupuga o apoapoaiga. O lonauiga, oloo iai le manatu mamafa ole aposetolo ina ia tutusa tagatauma i totonu o sosaiete ma aiga.E mafai foi ona tatou faapea, olooaumai e Paulo se feau ina ia taofiale pulea faamalosia o fafine ma

O Paulo le Aposetoloo Nuu Ese - o le Uo aFafine

tamaiti ma pologa, ae ia atagia uigafaa-Iesu i totonu o nei faia ma aigauma.(Sei taga’i la i le vaega o le tusi iEfeso oloo faatatau tonu i tama-ava) O le faatomuaga o le mataupulenei e apoapoa’i ai i tina (fuaiupue 21) oloo faapea: “Ia usiusita’i letasi i le tasi ma le mata’u ia Keriso.” O lona uiga, o lenei faatomuagae aafia ai tama ma tina. A tuu la ise isi faaupuga e mafai onafaapea; “Ia usiusitai tama i tina, maia usiusitai foi tina ia tama, ma iamatata’u ia Keriso.” A faatusatusa lenei apoapoaigai faatonuga masani o tusitusiga ale alii o Aristotle e faatatau itulafono i totonu o aiga, ona tatoumafai lea ona iloa le suiga e leaposetolo o Paulo o le faiga o neifaatonuga, aua o le mea moni, e leiai ni faatonuga faapea i nitamaloloa ina ia usiusitai ia latouava. O lenei faatomuaga (fuaiupu e21) oloo toe faamalosia atili ePaulo i le fuaiupou e 25, ma iafaaaogaina ai le upu elenia (e saumai le upu Eleni o le agape) efaatatau i le alofa moni faa-Kerisiano e tatau ona alofa ai letamaloa i lana ava. O le mea moni lava ia, o soo seulugalii lava e tatau ona faavae i lealofa, peitai, i tu ma aga a aiga(household codes) a ia atunuu, ele o taua ai e Aristotle le alofa o setiute o tama. E pau lava le meaoloo faamamafaina i nei tulafono(household codes), o le tina, otamaiti ma pologa e tatau ona usitaii le tama i mea uma. A le lelei le tina, e mafai e le tamaona sasa ma faatonu le tina aua eiai lo latou talitonuga faapea, “e silile tigaina o le tino ina ia faasao leagaga, nai lo le faasao o le tino aeleaga ai le agaga.” O lona uiga, otu ma aga a ia atunuu, e tatau lavale sauaina o tina aua o tina e toeitiitilava a tutusa lo latou faavasegainama mea totino a aiga. (Oloo taua foi e le tusitala oJosephus e faapea, o tamaloloaIutaia uma e fai ma amio le faafetaii le Atua i aso uma aua ua le aveai latou ma tagata o nuu ese (Gen-tile) poo se pologa poo se fafine).O lona uiga, o le faailoga lea o lele taua o tina i nei sosaiete, ma ole mea foi lea e sauaina ai tina i

nei atunuu. Peitai a tatou tagataga’i toto’a mamafaufau i upu o le tusi a Paulo i leEkalesia i Efeso (faapea ma le tusii Kolose), oloo apoapoai Paulo itama uma ina ia aua le puleafaamalosia tina, ae ia alolofa iai epei o le alofa o Keriso i tagata umafaapea foi ma le Ekalesia. O lemea foi lea ua faamamafa ai ePaulo i le fuaiupu e 25 le alofa teleo Iesu Keriso ma le foai mai o ialava e ia ina ia ola le tagata matupu le Ekalesia i Efeso. O lenei apoapoa’iga atoa i le vao tama ma tina, oloo taualuga i lefuaiupu e 33 ma faapea: “a o outoutama, ia taitasi outou ma alolofa ilana lava ava faapei o ia lava ia teia; o le fafine foi ia ava o ia i lanatane.” O lona uiga, ua matuai liliu lavae le aposetolo tulafono faale-aigaa ia atunuu e faatatau i le pulemalosi ma le pule faitoatasi a letama, ae faatonu tama ina iaalolofa i tina ma faapea foi tina iaalolofa i tama.

Aotelega o Manatu (Conclusion) Mai suesuega i tusi nei a leaposetolo, ua atagia ai le liliuinaatoa e Paulo o le aganuu masanioloo faamalosia ai tama e pulea olatou taitoalua, ina ia taofia le puleafaamalosia o fafine, tamaiti mapologa ae ia faavae mea uma i lealofa e pei o Keriso. O lona uiga, ua mafai ona tatoufaapea e sese le mau a le tina lenei(e pei ona taua i le Faatomuaga) euiga i le aposetolo o Paulo. OPaulo e le faaitu’au i tamaloloa mae le faatauagavaa foi i tina, aemafai ona tatou faapea: “O Pauloo le uo a tina.” O ia foi o le uo atagata uma * * *

Persistence Nothng in the world can take the placeof persistence. Talent will not, nothingis more common that unsuccessful menwith talent. Genius will not; unrewardedgeius is almost a proverb. Education willnot; the world is full of educated der-elicts. Persistence and determinationalone are omnipotent. The slogan “PressOn” has solved and always will solve, theproblems of the human race. - Calvin Coolidge

Page 10: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA · 2017. 8. 17. · faleoloa ma lea faleoloa. Lenei ua $1.87 le tupe ua maua ai. Ua faitau faafia e Tela lana tupe ua maua, e le suia lava le aofa’i

10. O LE SULU SAMOA Iuni 2013

A Page for Youth

ITULAU MO TUPULAGA TALAVOU

Ua mae’a galuega o le aso.Tasi lava le mea oloo i lemafaufau o le taule’ale’atalavou, o le fia oo vave i lonafale, ta’oto i le moega, mamalolo, toe sauni ai foi mogaluega o le isi aso o sosoo ai. A o aga’i atu o ia i le mea e iaile lifi o le fale, na ia faalogoinaai le fe’ei o tagata, ma na vaaiase asu o sosolo mai i poletito itotonu o le fale. Ua vevesi neile mafaufau o le taule’ale’a, mafaapea ifo, O lea ou te i lefogafale lona ono. Ua ou le saoi lalo. O lo’u oti le mea ua oomai. O le mea na manatu o ia e onosao ai, o le poletito tele i totonu

Oso loa! o le fale, ua matua mafiafia ai leasu ma le sasao o le afi, ma uafaigata ona ui atu ai. A o vevesilona mafaufau ma tau saili sonaala i lalo mai le fogafale o iai, naia faalogoina le fe’ei mai o sailinio taavale fuimu, na ia manatuao le mea o iai e laina ifaamalama tioata uumi. Na talema taumafai atu i le mea leaatonu e maua ai sona lavea’i.Peitai ina ua tatala le faamalamama vaai ifo i lalo, ua matua leiloaatu lalo ona o le mafiafia o le asu.Ae ui lava i lea sa ia faalogoinale fe’ei mai a le motu o tagata,faapea ma fuimu, ua alalaga atu,“Oso! Oso!” Ae na o le fefe lemea ua oo ifo i le taule’ale’a. Naia faalogo atu i le leo e letaumate o se fuimu, o valaaua’e, ‘Tasi lava le mea e te ola aio lou oso mai i lalo. O lea ua

matou fofolaina atu se upega ete oso mai iai ae matou sapoaoe.. Aua e te popole e matuasaogalemu lava le upega” A o alalaga mai pea tagata iaia ina ia oso loa, ae oso a’e peai le taule’ale’a le manatu, e fefee oso pe ana le iloa atu se meae oso atu iai, aua o lea na o leasu mafiafia lea e tuu mai i laloae le iloa atu le laueleele, poo leupega lavea’i lea e ta’u mai e lefuimu. Pei ua faasima ona vae ile fola o le fale i lona fefe. Aete’i ua ia faalogoina le leo o lonatama, “Oso mai, o lea ou te iaiiinei i le upega e tali oe.” Nafaalogo atu loa le taule’ale’a i leleo o lona tama, pei e fofo’e eseatu lona fefe, ona o lona tamalea ua valaau mai, e talitonu iai.Na avea lea ma mea e lototeleai ma oso ifo loa i lalo i le mafiafiao le asu o le mu, ma taunuu iluga o le upega lavea’i o taofiofiatu e tagata e toatele, o iai malona tama.

FETUUTUUNA’IMUNIAO

po’o ai lava e fa’alogo ma lagona matatala atu le puipui ia te Ia, ae seiulufale mai e lavea’i le tagata ua numiai le agasala. O le mea malie o lo’o tupu,e mita’i mai e Laotikaia lonatamaoaiga, ae fai mai le agelu… “…uae le iloa o oe o le malaia, ma lepagatia, ma le mativa, ma le tauaso,ma le le lavalava.” Ia sei silasila laiai, o mea lava ia na ta’ua olo’otamaoaiga ai Laotikaia i le tino, o meafoi na o lo’o matua mativa ai lona olafa’aleagaga. Fai mai ua mau’oa, leaise mea e toe popole ai, ae na te le oiloa, lona pagatia ma le mativamasaesae… E ta’uta’ua i ona falegaosi lavalava, ae na te le o iloa lona lelavalava fa’aleagaga… E gaosi ai le vaimata, ua pupula ai fofoga o tagata, aetauaso pea lona agaga… Talofa iaLaotikaia, ua palasi sese lanafa’amamafa, ua fa’amuamua meafa’afoliga…. ae ama i lona olafa’aleagaga. Ua moni ai le upu… ‘Uasalu vale le lauta’amu a le nu’u…’

* O le valaa’u a le Alofa moLaotikaia… “…sau ia te a’u e fa’atauatu le auro ua fa’amamaina i le afi,ina ia e tamaoaiga ai… (aurofa’aleagaga o le ola fa’apaiaina mo leAli’i) …fa’atau atu ma ofu sisina,ina ia e ofu ai, ina nei iloa le ma olou le lavalava…(ofu sisina ole AlofaTunoa ole Atua e malu ma mafanafanaai i taimi uma o le olaga.) …avatuma le vaimata (o le Toto o Keriso) enini a’i ou mata, ina ia e pupula ai”Toe va’ai toto’a lava iai, o mea lava iana mita’i mai e Laotikaia, ua tamaoaigaai, o mea foi na, ua lepetia mafa’aleagaina lona ola tapua’i ile Atua Ua uma ona vala’au, ona tu lea i le

puipui ma tu’itu’i… O lona uiga, uauma lana galuega, aua ua uma onaIa togiola le tagata, e ala i lona maliuma lona Toe Tu, ua uma foi ona Iafa’asino le tagata i le auala e tau i lemanuia… (e.g. O a’u nei o le ala, male upu moni, ma le ola…) O lonauiga, toe tasi le mea olo’o totoe i lepitola’au a le tagata, toe a o le taliaile Salamo ma le Fa’atuatuafa’amaoni. Toe silasila lava i afiogaa le Ali’i… “…ai se fa’alogo mai ilo’u leo ma tatala mai le puipui,

ou te ulufale atu ia te ia… Ele o totonu ose fale, po’o totonu oseta’avale, po’o lea lava, Leai! ‘…oute ulufale atu ia te ia…’ O lona uiga,o totonu o lou finagalo ma lou loto.Le loto ua salamo fa’amaoni… ‘Auanei galo le au-uso e, o lo’o tu pea leAli’i i le puipui ma tu’itu’i, i le aoma le po, ma olo’o fa’atali pea po’oafea e te finagalo malie ai, efa’aulufale o Ia i totonu o lou loto.Manatua, ana toe upu, “…ou teulufale atu ia te ia, ma te talisuafoi ma ia, o ia foi ma a’u” E le gatai lena ae fai mai… “O le manumaloou te avatua ia te ia ma te nonofofa’atasi ma a’u i lo’u nofoali’i…”Silasila ile uiga ole naunau alofa ale Ali’i mo Laotikaia, e le gata inatalisua fa’atasi ma le Ali’i, ae toemaua fua le pepa (ticket) e saofa’i aii lona nofoali’i. Le mea na naunau iai Salome ina ia maua e lana fanautama e to’alua o Iakopo ma Ioane.A’o lea e fai mai le Ali’i, e ave fua ile tagata e manumalo. Le tagata eSalamo fa’amaoni…

Manaia foi sia fa’amanatu mo i taua,

faaauau itulau e sosoo ai

Page 11: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA · 2017. 8. 17. · faleoloa ma lea faleoloa. Lenei ua $1.87 le tupe ua maua ai. Ua faitau faafia e Tela lana tupe ua maua, e le suia lava le aofa’i

O LE SULU SAMOA Iuni 2013 11.

A Page for Youth

ITULAU MO TUPULAGA TALAVOU

O Pesega a Tafolao le Vasa Loloa

o le whale, poo Giant Blue Whales. E fia ‘a’ai pea lava pea ia i’a. Etusa o le lima tone o i’a e ‘ai e letafola i le aso e tasi, ma o meaai efiafia tele iai o tama’i ulasami(shrimps). E faaseesee lo latou o ile sami, a o faamaga o latou gutu.O le folo e tasi o le sami e le tafolae tusa lea o lona inuina lea o le 50tone o le suasami i lana folo e tasi. O tafola e fanau mai a latou tamae pei o tama a tagata, ma faasusu.O le tele o le suasusu o le tafola esusuina e lana tama i le aso e tasie tusa lea ma le 50 kalone susu.O ulua’i vaiaso lava talu ona fanaumai le “pepe” a le tafola, e tusa ole lima pauna e faaopoopo i lonamamafa i itula ta’itasi uma o lonatuputupu a’e. O le mea e aupito ofoofogia i neimeaola tetele o le sami ma le

lalolagi, ona e pepese foi e pei onapepese ma fetagisi manulele. A oa latou pesega e fai i le loloto o lesami, e pei ona pu’eina mafaamaumauina e saienitisi o levasaloloa. E maulalo le latou malu,ae matua maualuga lava o latouleo e sili atu i lo le uu o afi o sevaalele ‘jet’ pe a lele a’e i luga maile malae vaalele. Ma o galugalu,poo o latou leo e oo mamao,mamao atu lava, e tusa o le 500maila le mamao le mea e oo atuiai, ma faalogo mai iai isi tafola. E moni ai lava le Salamo e 148f.7-12: “Ia vivii atu i le Alii ai lelalolagi o tanimo ma mea lolotouma; o le afi ma le uato’a, o le kionama le ausa; o le matagi e afa ai,oloo faia lana afioga. O maugatetele, ma mauga iti uma lava; olaau e fua mai, ma arasi uma lava.O manu feai, ma manu vaefa uma,o mea fetolofi, ma manu felelei. Otupu o le lalolagi, ma nuu atoa umalava, o alii, ma faamasino uma o lelalolagi. O taulele’a atoa ma teine,o toeaiina atoa ma tama.” O le Salamo lenei na faaosofiaai Sagato Faranisisi e tusia lanasolo ta’uta’ua ua ta’ua, “Canticle toBrother Son”, lea ua faaaogaina ile viiga i le gagana Peretania uata’ua o le, “All Creatures of OurGod and King.” mai le tusi: Then Sings My Soul

FETUUTUUNA’IMUNIAO

aua nei pei tatou o Laotikaia, ua aveale ‘oa ma le tamaoaiga, le fe’ilafi omea fa’afoliga, aemaise le tu’inanau,ae fa’apea foi le maualuga o lonatulaga, ma auala a le fili uafa’atauaso ai lana va’ai fa’aleagaga..Ia tatou mata’ala leaga o le fili e lemoe, ‘aua nei avea lou atamai, mafa’ailoga ua e maua, ‘aua foi nei aveale si’isi’i o lou tulaga i lau galuega,e fai ma mailei a le fili, e galo ai ia teoe le alofa o le Atua i lou aiga. O leupu moni, o nisi ua avea le mamaluma le tamaoaiga ma mea ua maua,ma auala ua nenefu ai lana va’ai i lealofa ma le faimeatonu. O nisi uafa’ateleina mea e maua, a ‘ua matuamativa lava i le ola foa’i. Aua neigalo o mea lava na ta’uta’ua aiLaotikaia i le tino, o mea foi na,namatua mativa ai lona ola fa’aleagaga.Mata e le o fa’apena si o tatou

Atunu’u? Ae a le Ekalesia a Keriso?(Fai mai ua saoasaoa lona tamaoaigama ana atina’e, ae mata e le o pa’umaualalo le ola fa’aleagaga o onatagata ?) A’o a mai le ola fa’aleagagao si ou aiga, lou to’alua ma si aufanau, ‘aua le avea le maualuluga olea’oa’oina ole fanau, po’o ni tupe ualatou maua, e fai ma auala, e tauasoai le fa’atinoga o lou tiute, e fa’atonu,ia iloa ona ola matata’u ma ava i leAtua. Aua o le puna’oa lea o mealelei, ma le atamai mo i latou. E legata i lena, a’o oe o le kerisiano, ‘auanei fa’ai’a o le tainefu lau va’ai

fa’ale-fa’atuatua, ona o ni manuia,po’o se tamaoaiga tatou te maua,va’ai foi ne’i avea se mamalu ua emaua, ma auala e galo ai ia te oe louuso vaivai… Mantua toe upu a leAli’i… “O le ua iai taliga, inafa’alogo mai ia o ia i le mea uafetalai mai ai le agaga i Ekalesia”.Mata o e lagona atu lenei fetalai mai?A’o afea na e te mafaufau e tatala aile faitoto’a o lou loto i lana tu’itu’iatu? E pule lava oe…

Keneti Leaupepetele. (F.S)EFKS Savaia & Tafagamanu-Uta.

vaalele lea e ta’ua o le Boeing, a olona fatu e tusa lea o le tele o setaavale la’upasese poo se taxi. Elapopo’a atu i lo tainasoa (dino-saurs) ia sa ola i le lalolagi anamuaanamua lava. O le mamafa o le i’ae tasi e silia i le 150 tone, poo letusa lea ma le tuufaatasiga o lemamafa o elefane lapopo’a e 23.O le mamafa o le laulaufaiva o lei’a e tasi e tusa lea ma le mamafao le elefane lapo’a e tasi. Afaataatia i lalo le laulaufaiva, emafai ona tutu ai ni tagata se to’a50 ma ofi ai. E ui lava ua lamatia lo latou olapea lava pea i le paneta o lelalolagi, ae oloo totoe pea le tusao le 10,000 o ia i’a tetele. O lo latou igoa i le gagana Sa-moa o le tafola, poo i’a manu. A olo latou igoa i le gagana Peretania

Walking: Walking, because it’s so unstructured, impromptu, and

natural, is the most modern family exercise, though as longago as 1786 Jefferson pointed out, “Of all exercises, walkingis the best.” The Hindus say, “Walk much for long life.” One

wise old American, asked his recipe for continuing health,answered, “I have two doctors, my left leg and my right.”

Rebecca Warfield

Page 12: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA · 2017. 8. 17. · faleoloa ma lea faleoloa. Lenei ua $1.87 le tupe ua maua ai. Ua faitau faafia e Tela lana tupe ua maua, e le suia lava le aofa’i

12. O LE SULU SAMOA Iuni 2013

A Page for Youth

ITULAU MO TUPULAGA TALAVOU

Fatu Meleni~Fatu oFaamoemoega

taulima ia o se vaega o tu atagata Amerika. Fai mai letaule’ale’a e mananao lava la tefaataua se itu meleni vanevanefaapea. Fai mai le taule’ale’a na ia avema lana uo ua uma ona lafaamau la te faaipoipo, a uama’i, ona ia tuuina ai lea i lanauo a o nofo i lona moega i lefalema’i, le fasi laau uavanevane ia foliga i se itu meleni.Ona tuu ai lava lea e le teine iluga o le laulau i tafatafa o lonamoega le “fasi meleni”, efaamanatu ai le alofa o lana uoia te ia. E faamatala lava letama, a ua maligi ifo ona loimatai ona alafau, ua tau le mafai foiona fai atu ana tala, ina ua iafaaali mai, ua lua nei aso taluona maliu lana uo. Ua manaola e tuu se “fasi meleni” i le pusao lana uo teine e alu ma ia efaamanatu ai pea lona alofa iaia, ae tuu e ia le isi “fasi meleni”e faamanatu ai pea foi ia te ia,le alofa o lana teine ia ia. O le maligi o loimata o le tama,na avea ma mea e maligi ai foi oma loimata ma Peti. O le taimilea na faaali ai e Peti faapea, ole vaiaso ua te’a na uma ai anamea taulima ia, itu melenivanevane ma valivali i lanu o lemeleni. Na tagi faanoanoa letama ma ua na le iloa se mea afai o lea toe lua itula teu lana uo. Na ou oso atu ma ou fai atu, ole la e iai a’u mea taulima faapeai lo’u fale. “A e mana’o iai, onata o lea i le taavale e aumai seisi ma oe.” Na suia foliga faanoanoa o letama i foliga fiafia e peisea’i ua

ou faamaloloina uma onafaafitauli, ma savali mai ua fusiatu a’u ma faafetai mai. E le mamao le mea ua ou alunei iai i la’u taavale e ‘aumai leitu meleni vanevane. Na oufaafetai foi i le Atua ona oavanoa na te aumai mo tatouKerisiano, tatou te fesoasoani aii tagata faapea. Na ou manatua se tama’i tusina ou tau atu iai i le teuina o a’upusa tusi i aso e lua ua tuana’i.O le tusi na tusia e SalesaSuinitolo (Charles Swindoll) eta’ua o le “Taunuuga”, oloofaamatala ai le Tala Lelei. Anale teuina la’u pusa tusi i lea aso,poo faapenei ou te le tau atu ai ile tusi, semanu ou te fiu foi i taumafaufau poo fea na tuu ai. Naou mafaufau, o le ituaiga tusitonu lava lea e aoga i tagata epei o le tama lea, oloo maua i leloto faanoanoa. E lei umi ae ou toe taunuu i lemea oloo faatali mai ai taulele’aia e toalua. Ou te taunuu atu, onofo le aupito matua o la’ua, malona ulu o opoopo i ona lima mapunou. A o le taule’ale’a laitiitioloo talanoa ma Peti i tua o lefaleoloa. Na ou savali atu mapapa’i atu lo’u lima i lona tau’au,ma ou fai atu, “Le laau ‘afameleni lea e fai ma faamanatuia oe, ma maua mai ai soufaamafanafanaga.” Na tago atuma ave laau ‘afa meleni e lua,ma toe faafetai mai ia te au, masavali loa aga’i i lana uo olootalanoa ma Peti, ma o loa i le lataavale. Mo ni nai minute, na o le matutu lava ma Peti e leai se tala efai, na o le manatu alofa i letaule’ale’a ua maliu lana uo sala faamau ma le faamoemoe efaaipoipo. Ona faamatala ai leae Peti fai mai, na fai atu letaule’ale’a laitiiti, e le’i tele nivaiaso ua te’a na ta’u ane ai e lefoma’i i le teine, ua maua o ia ile kanesa e le mafai onatogafitia. Na matua faanoanoalava le teine, ua leai sona faaauau itulau e sosoo ai

isi pisinisi poo faleoloa. O oloaia e filifili ai meaalofa a tagatamo aso faapitoa e pei o leKerisimasi, Aso Fanau,Faaipoipoga ma isi. Sa avealea galuega ma avanoa ou temolimau ai i tagata e uiga i lo’uFaaola. Ma e sa ou matua fiafiai lo’u vaaia lea o suiga tetele iuiga o tagata sa ou talatalanoaiai i mataupu tau i le Tusi Paia. Peitai, e tele lava ina tatou leiloa ni suiga lelei i nisi tagatatatou te fesoasoani atu iai, matatou fesiligia ai le fesoasoanimai o le Alii pe leai, poo le le leleifoi ona toto o le fatu o la tatoumolimau ia Keriso e mafua ai. O se isi la aso na ou alu ai etali le telefoni mai a se isikamupani e fia faatau ni a latouoloa ia matou te ofoina atu momeaalofa. E latalata mai i lo’ufale le pisinisi lea. Na ou fiafialava i le valaau mai lea ona o lepule o le pisinisi, o Peti, o se tasiua tele tausaga o lelei sa mamasaniga. E masani lava onama feiloai i taimi e tapunia ai lefaleoloa ona maua ai lea leavanoa ma te talatalanoa ai. E lei umi ona ma talanoa i leaso lea, ae tu’itu’i mai ni taulele’ase to’alua ma genogeno mai emanana’o e fia talanoa ia ma’ua.Na tatala e Peti le faitotoa mafai iai e o mai i totonu. Ona faimai ai lea o le taule’ale’a e foligamai e matua ia la’ua ia, fai mai,oloo la saili se meaalofa mo semaliu e toe lua itula ona teu lea.Oloo ‘u’u i lona lima se galuegatau lima e foliga mai i se itumeleni, ua vali foi i lanu o le itumeleni o iai ma ona fatu. O mea

Page 13: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA · 2017. 8. 17. · faleoloa ma lea faleoloa. Lenei ua $1.87 le tupe ua maua ai. Ua faitau faafia e Tela lana tupe ua maua, e le suia lava le aofa’i

O LE SULU SAMOA Iuni 2013 13.

faamoemoe, e le fia feagai foi oia ma togafiti e tele e ono fai aeo le i’uga lava o lona oti. Onanofo ai lea ma pule i lona ola. E

Fatu Meleni~Fatuo Faamoemoega

maua atu e lana uo ua nofo masisi ia. Sa ma talanoa ma Peti i le teleo avanoa e tuu mai e le Atua, efai ai le galuega fesoasoani i isitagata, pei o lenei avanoa, uaavatu ai le laupapa fatu meleni.O le finagalo o le Atua, ia tatou

lulu le fatu, ae na te faasusuina..I lenei aso, ua ma avatu i letaule’ale’a le laupapa o se ata ole itu meleni o iai ona fatu, ma lefaamoeme, ia ola fatu ofaamafanafanaga i le loto o letaule’ale’a mafatia ona o lana uoteine ua maliu.

O lenei suesuega puupuu i leNofoaiga a Tupu, e faataua ai lefaauiga o tusi faitau o le TusiPaia (text) i lotoifale (context) natusia ai. Talu ai ona o Nofoaigaa Tupu e tala tutusa maSamuelu-Tupu, e fia talanoainale mafuaaga na toe tusia ai neitusi, aemaise le fesootaiga male taumafai ai o Esera e vavaefaamalosi le nuu. E manatu lepepa, o Nofoaiga a Tupu natusia e ositaulaga e tetee ai iaEsera.

1. I le Tusi Paia Eperu, o leigoa o nei tusi, “o talaaga o aso”,aua e faamatala atoa ai aso o lenuu o le Atua, amata ia Atamu(1 N. Tupu 1.1) e oo mai i le toefoi o le tafeaga (2 N. Tupu 36.22-23). O ni tusi e taualuga iaile Tusi Paia Eperu, ma e tauafaa-mataupu silisili. Ia toefaatepa le nuu i ona talaaga,amata mai le foafoaga seia toefoi i lona saolotoga faa-foafoaga.Peitai, i le Tusi Paia Eperu i legagana Eleni (LXX), uafaaigoaina nei tusi “o talafaaopoopo”, poo “tala faapipii”.E mafua ona e tala tutusa maSamuelu-Tupu, ma e faapea foiona faatulaga ai: o ni tala faapipiii tala a Samuelu-Tupu. E lefaigofie la ona iloa le aoga o neitusi aua e peiseai o ni talafaaopoopo, e le taua tele. E le o ta’ua i nei tusi poo ai letusitala, ae ona o le gagana faa-ositaulaga ua mafuli ai manatuo le au suesue o ni ositaulagapoo Sa Levi. E tala tutusa maSamuelu-Tupu, ae ese lotoifalema le mafuaaga na tusia ai. O

Nofoa’iga Tupu ma le Fanau Pa’iale tusi o Samuelu-Tupu, e faaiui le faapagota ai o le tupu iPapelonia (2 Tupu 25), ma emanatu ai le au suesue, na tusiai Papelonia. O le feau a nei tusi,sei faailoina o le le faamaoni otupu na mafua ai le tafeaga. Ole Nofoaiga a Tupu e faaiu i lefaasaolotoina e Peresia (2 N.Tupu 36), ma ua manatu ai leau suesue o ni tusi na tusia i Iutaina ua toe atia’e le nuu.

2. O le toe atia’e o Iuta, oloofaamatalaina e Esera maNeemia, ma e tele so la sao i letoe atina’e o le tamaoaiga ma leola faaleagaga o le nuu. Safolafolaina e Esera le tulafono,a o Neemia na toe fausia aupao Ierusalema. O le taumafai aio Esera e aputiputi le paia o lenuu, na faasea ai i le auositaulaga aua ua latou le vavaeesea le fanau pa’ia mai tagata onuu ese. Fai mai ua oo ai ina“fefiloi le fanau pa’ia ma tagatao ia nuu” (Esera 9:2). Na faate’aai loa fafine ese ma latou fanau,ma tapu le toe nonofo ma nitagata o nuu ese (Esera 9-10). E taua le taumafai ai o Eserama Neemia e puipui le olafaapaiaina o le nuu, ma o lemafuaaga lea ua faa-kanona aia la tusi. Ae iai nai lape i le lagaluega. Muamua, o le fanaupa’ia ua na o ituaiga o Iuta maPeniamina (Esera 1.5), a oIsaraelu e sefulu ma le lua lefaitau aofai o ona ituaiga. Lua,ua tagata esea ai foi ma letoatele e lei auai i le tafeaga(Esera 2.1). I le 2 Tupu 24.14,fai mai na ave e Nepukanesa na

o vaega ‘au a le tupu ma e tautauoloa, ae na totoe ai le toatele,o e matitiva. Ina ua toe foi la letafeaga, e peiseai ua taumafaile au malolosi e ‘eu’eu ese le auvaivai. E le iloa pe aisea uafaapea ai, ae talu ai ona o Eserama Neemia o avefeau a le tupu,ua mafuli ai manatu o le ausuesue ua aafia tele i faiga faa-Peresia.

3. E tusa ai ma suesuega ifaiga malo anamua, o le maloPeresia na amata ai ni suiga ifaiga faa-malo, lea na faaauaue le malo Eleni ma le maloRoma. O faiga masani a malo iaso ua mavae, e atagia i faiga aNepukanesa. E faapagotatagata o nuu ese ma la’u seiatia’e lotoifale o le malo. E eseai faiga faa-Peresia aua e la’u eatia’e nuu mamao o le malo, mao le faamoemoe lea na toe faafoiai le au Iutaia. O Iuta na tuaoi aiPeresia ma Aikupito, ma o le isifoi mafuaaga lea na toe faafoiai. Se’i atia’e ma faamautu tuaoio le malo. I le Neemia 2.18, nafauina e Neemia le pa oIerusalema, atoa ai le ‘olo, natuu iai e le tupu laau e fau ai“faalava o faitotoa o le ‘olo o lefale”. Pau le faamoemoe o letupu, na o tuaoi o le malo. Na taumafai foi Peresia e suitalitonuga o tagata. I faigamasani faa-Papelonia, sa matuafaasaina ni tapuaiga i nisi atuavagana ai le atua Papelonia. Ao faiga faa-Peresia, sa tapuaisaoloto tagata uma. Ae ia atagiaai faalagiga o le atua Peresia efaapea, “o le atua o le lagi.” Ifolafolaga a le tupu i le Esera1.2, fai mai “ua tuuina mai ia te

faaauau itulau e sosoo ai

Page 14: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA · 2017. 8. 17. · faleoloa ma lea faleoloa. Lenei ua $1.87 le tupe ua maua ai. Ua faitau faafia e Tela lana tupe ua maua, e le suia lava le aofa’i

14. O LE SULU SAMOA Iuni 2013

Nofoa’iga Tupu ma le Fanau Pa’iaau e le ‘Alii’ ‘ le Atua o le lagi’malo uma o le lalolagi.” O le‘Alii’, o le suafa lea o le AtuaIsaraelu, a o le faalagiga ‘o leAtua o le lagi,’ o le ta’u lea o leatua Peresia. I se vaaigalautele, o taumafaiga Esera epuipui le ola faapa’iaina o le nuu,ua na ona manuia ai o Peresia. A o malomaloa ai Esera, na taliatu loa le au ositaulaga i le tusiao le Nofoaiga a Tupu. E lefaigofie se latou tali aua e sa’oEsera, e ao ona puipui le olafaapaiaina o le nuu. E le faigofiefoi aua o soo se tali e avatu iaEsera, o se fouvale lea i le vaaia le tupu. O lona uiga, emanaomia se tusi o le feau efaaleiloga ae ia ogaoga. E fa nifaitau e fia faaataata ai leogaoga o le tetee faaleiloga a leau ositaulaga.

(1) O le tala ia Solomonama le afafine o Farao (2Nofoaiga a Tupu 8: 1-11). O letala ia Solomona ma le afafineo Farao, o se tala na aumai le 1Tupu 9. E tusa ai ma nei tusi,sa tamaoaiga le nofoaiga aSolomona ona o fesootaigavalatalata o Isaraelu ma tagatao nuu ese. Ua ta’ua ai le foai eFarao o ni aai tetele ia Solomonaina ua nonofo Solomona malona afafine. Sa faaaoga foi eSolomona tagata ese e fau ai lemalo, o le malumalu ma onafale. I le 1 Tupu 9.24, oloo iai sefaaupuga faapea: Na alu ae foi le afafine o faraoai le aai a Tavita i lona fale nafaia mo ia e Solomona. Peitai e ese le faaupuga oi le2 N. Tupu 8:11: Ua avae e Solomona le afafineo Farao mai le aai o Tavita i lefale na ia faia mo ia, aua uafaapea mai o ia. E le nofo la’uava i le fale o Tavita le tupu oIsaraelu, aua e paia le mea uaaumai i ai le atolaau a le Alii. Ua le mulimuli ositaulaga i letala a Tupu. I le tala a Tupu, ua

alu ae le afafine o Farao i lonalava loto malie. A o le tala a N.Tupu, na aveese faamalosi eSolomona aua e paia fale o letupu. E peiseai ua usitaiositaulaga ia Esera aua uafaamauina le tuliesea o le fafineese mai le fale o le tupu. Peitai,e ogaoga le tetee faaleiloga a leau ositaulaga aua e lei tulia eSolomona. Ua na ona ave i lonafale, a o le fale o le masiofo esoo tulutulu ma le fale o le tupu!Pau le mea na faia e Solomona,o le faame’i mai le isi fale i le isifale. Ae le’i foi na tete’a maSolomona. E peiseai na matuasapasapaia e ositaulaga lepolokalame a Esera ma le tupu,ae na matua faaleiloga le tuvaelua ai.

(2) O afafine o Sesani (1Nofoaiga a Tupu 2.31-41) A o pisapisao ai pea lepolokalame a Esera ma le tupu,sa punonou ositaulaga e lisi aigao le nuu (1 N.Tupu 2-4). I nei lisie atagia manino ai le toatele o ilatou sa nonofo ma tagata ese.Sa nonofo atalii o Iuta ma afafineo Sua le Sa Kanana (2.3). OApikaila, le tuafafine o Tavita sanonofo ma Ietero le Sa Isamaeli(2.17). O Tavita foi, sa nonofoma Maaka, le afafine o Talemaile tupu o Kasuri (2.17) o Meretamai le aiga o Tavita, sa nonofoma Pita le afafine o Farao ((4.8);ma atalii o Sila, na nonofo maafafine o tagata Moapi. E tulaga ese Sesani i le lisi(2.31-41), aua e le manino peaisea na foai ai lona afafine enonofo ma Iara lana auaunaAikupito; atonu sa tau le mauani taulelea paia i lea taimi. E lemanino foi pe na iai sona ataliipe leai, aua fai mai le f.31 oAkalai lona atalii, ae toe fai maifoi le f.34 e leai sona atalii.Manatu nisi atonu o se teineAkalai, a o nisi ua manatu atonue lua ni Sesani. Peitai, afaataatia le lisi i le mafuaaga na

tusia ai, ona manino ai lea o gafao Sesani e faasagasaga iaEsera ma le tupu. Afai e leai se atalii poo se sulio Sesani, pau le auala faale-tulafono e mafai onafaatumauina ai tofi o lona aiga,o le nonofo o lona afafine masana auauna a o se Iutaia, emafai ona alu le auauna lea maave tofi o le aiga. Ae a nonofoma sana auauna a o le tagataese pei o Iara, e mafai onatumau pea ona tofi o le aiga. Emafai ona o le tulafono oi leLevitiko 25. 44-46. O le tagataese mai ana auauna, o lana lavameatotino tumau. O lona uiga,o se suli e maua mai lea nonofoai o lona afafine ma Iara, o lonasuli lea faale-tulafono. I lemanatu o le au ositaulaga, a tuui le polokalame a Esera ma letupu, o lona uiga e le toe iai sefaamoemoe o i latou uma e peio Sesani. O le lisi ai o Sesani ele o se tetee matilatila, nei meaua toatamai ai le tupu. Aemautinoa e iloa lelei e i latouuma e pei o Sesani, ma emataala i tulafono.

(3) O le fanau a Kitura ile gafa o Aperaamo (1 Nofoaigaa Tupu 1. 28-33) I le lisi o le fanau a Aperaamo,e fesiligia le aofia ai o Kitura malana fanau, aemaise le faatulagaai i le va o Isamaeli ma Isaako.Ae faaleiloa poo ai Kitura malana fanau. O le lisi o Kitura malana fanau, na aumai e le auositaulaga mai le gafa oAperaamo oi le Kenese 25.1-4.O Kitura o le ava a Aperaamo, ao lana fanau e faaleiloga. Paule fanau lauiloa a Aperaamo, nao Isamaeli ma Isaako. E lemanino le mafuaaga ua lisi ai fuaKitura ma lana fanau. Manatunisi atonu o se lisi o ava uma aAperaamo ma latou fanau. E lematua sa’o lea manatu aua e leo tusia ai se igoa o Sarai maAkara ae na o le igoa o Kitura.O Kitura foi e le se ava aAperaamo. I le f.32, o Kitura o faaauau itulau e sosoo ai

Page 15: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA · 2017. 8. 17. · faleoloa ma lea faleoloa. Lenei ua $1.87 le tupe ua maua ai. Ua faitau faafia e Tela lana tupe ua maua, e le suia lava le aofa’i

O LE SULU SAMOA Iuni 2013 15.

Nofoa’iga Tupu ma le Fanau Pa’ialana palake. E le faigofie onafaavasega Kitura aua i leKenese 25.1, o Kitura o le ava aAperaamo, e le se palake! I lefaatulaga ai o lisi i le 1 N.Tupu1, e muamua lisi i latou etaumamao piitaga ma Isaraelu.O le mea lea ua lisi muamua aiIsamaeli ae mulimuli Isaako, aefesiligia le oso faalava ai o Kiturama lana fanau. A faamauina gafa o Isaraelu,o le faamoemoe ia faatulaga aiaia i fanua ma mea totino a aiga.A muamua aia a suli moni,faasolo ifo ai i fanau a palake,ae mulimuli fanau a fafine ese.O le lisi a le au ositaulaga, efaasagasaga ia Esera ma letupu. Afai e tuu i vaevaega aEsera, e manino le leai o se aiao Isamaeli aua o le tama a lefafine ese. E manino ai foi leluluu a Isaako aua o ia o le sulimoni. Ae nenefu ai pea le tulagao le fanau a Kitura, ae o le teteefaaleiloga lea a le au ositaulaga. E tusa ai ma le tala a leKenese, o le fanau a Kitura o sulimoni e pei o Isaako, a ua ta’upalake e Nofoaiga a Tupu. O lemanatu o ositaulaga, ia faailoaatu le le amanaia o fanau apalake. Afai o le a vavaeina lenuu, tautuana nei mea ua ta’upalake ane ai suli moni oAperaamo. E le o se teteematuia tele aua ua na o se lisima nai igoa. Ae o le tui lea a leau ositaulaga aua e leai se igoao Sarai o tusia ai, poo o se igoao Akara, ae na o le igoa o lepalake lea e tusia i le fanau paia.

(4) O Opete-etoma le SaLevi (1 Nofoaiga a Tupu 13.12-14) E ui ina tele faamatalaga iaOpete-etoma (1 N.Tupu13.13-14, 15.18-25, 16.5,38, 26.4-15,ma le 2 N.Tupu 25.24), ae lemanino poo ai lona tupuaga.Pau se faamatalaga ia Opete-etoma, o le tagata sa gafa ma leleoleoina o le atolaau a le Atua.O lona uiga sa galue o se Sa

Levi. Ae fesiligia se Sa Levi eigoa ia Opete-etoma aua o leuiga o lona igoa o le “auaunaEtoma”, poo le “auauna aEtoma”. O le tala i le ave ai e Tavita ole atollaau a le Alii i le fale oOpete-etoma (1 N.Tup 13.12-14), e aumai e le au ositalulagamai le 2 Samuelu 6.10-12, aeese le faaaogaina. I le tala a Samuelu (ff.10-11)

Ua le mafai Tavita onaaumaia ia te ia o le atolaau a leAlii i le aai o Tavita; a ua avaneai e Tavita i le fale o Opete-etoma o lo Sa Kata. Ona tuu ailea o le atolaau a le Alii i le fale oOpete-etoma o lo Sa Kata imasina e tolu; ona faamanuia ailea e le Alii ia Opete-etoma malona aiga uma. A o le tala a Nofoaiga Tupu(ff12-13):

Ua mata’u Tavita i le Atuai lea aso, ua faapea ane, Pefaapefea ona ou aumaia leatolaau a le Atua ia te au? Onale aumaia ai lea e Tavita o leatolaau ia te ia i le aai o Tavita,a ua avane i le fale o Opete-etoma, o le Sa Kata ia. E taufai tutusa faalagiga oOpete-Etoma, o ia o le Sa Kata.I le faa-Eperu, e tutusakonosane o le upu “Kata” ma le“Kato”, ma e mafai ona faapea,o Opete-etoma e sau mai Sa“Kato”. A o Kato e i Filisitia, o lenuu o Koliata, le fili o Tavita maana au. Fai mai ua le aoga onatoe tuu le atolaau io latou faleaua ua matautia lona paia. O letala a Samuelu e peiseai o setogafiti faavave a Tavita. I lemanatu o Tavita, e sili pe a afeane i se fale o se Filisitia e tuuai. A oti ai e lelei foi aua o leFilisitia le faamamaina. I le tala a Nofoaiga Tupu, naalu sa’o Tavita ma le atolaau i lefale o Opete-etoma aua uamata’u i le Atua. O le tala efaasagasaga foi ia Esera ma le

tupu. I le manatu o le auositaulaga, ana leai lenei tagataese e le oo le atolaau iIerusalema. Faafetai i leneiFilisitia le faamamaina ua mafaiona faataunuu tapuaiga a le nuupaia. Ae onomea foi Opete-etoma aua o ia le Sa Levi. Upu Faaiu: E pei ona ta’ua i se suesuegaua mavae, e tolu ituaiga faitaugao le Tusi Paia. E faitau le lalolagii tua o le Tusi Paia; le gagana ole Tusi Paia lava ia, ma lelotoifale i le taimi nei o le TusiPaia. O lenei pepa, ua na o sefaitauga o le lalolagi i tua o leNofoaiga a Tupu. E lei iai setaumafaiga i se faitauga i lo tatoulotoifale. E le faatulafonoina poofea a amata ai, poo tua pooluma. Ae tusa poo fea e amataai, e ao pea ona faavae faitaugauma i le lotoifale o le Tusi Paialava ia. O le lotoifale o le TusiPaia lava ia e ao ona faavae aisoo se faitauga ma soo semataupu silisili. E ogaoga letetee faaleiloga a le auositaulaga ia Esera ma le tupu,ae le mafai ona iloa pe a le sailitotoa i faiga faa-Peresia na afuaai nei tusi. Nei mea ane ua peio Esera ma le tele o faitauga uaae mai i lenei vaitau. Emalomaloa i le ola faapaiaina ae‘ata oomi iai le tupu. O ni fesili faatupu manatu i sefaitauga i o tatou lotoifale o ai niEsera, Neemia, ma ni tupuPeresia i le taimi nei? Ae a niositaulaga; ni Solomona;Sesani; Kitura; ma Opete-etoma? Manuia le fetufa’iga. Peni Leota FFA Malua Mafutaga Faafouina a Faifeau & Aoao Tausinuu, Aokuso 22-25 - 2005

Living Water:Jesus gave her water that was

not in the well.She went away singing.And came back bringing

Others for the water that was notin the well.

Page 16: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA · 2017. 8. 17. · faleoloa ma lea faleoloa. Lenei ua $1.87 le tupe ua maua ai. Ua faitau faafia e Tela lana tupe ua maua, e le suia lava le aofa’i

16. O LE SULU SAMOA Iuni 2013

O Meaalofa Faa-Makoisuilapalapa. Tavi’o! Tamilo!Ufiufi ai ona mata mamanavanava tetele. Oi Semisie! Oi Semisi e! E lua meataua a le ‘auTiligihama e matua mitimita ailava. O le uati auro a Semisi natuu faasolo mai le tama o lonatama, ma oo mai i lona tamase’ia oo mai ia SemisiTiligihama. O le isi o le lauulu oTela. A na faapea e nofo le TupuTamaitai o Seepa i le fale lea esosoo ma le ‘au Tiligihama, e letaumate lava le nofonofo o TelaTiligihama i lona faamalama, mafaaaliali lona lauulu se’ea mataufaalili ai i le tamaitai maiSeepa, ona o le manaia tele olona lauulu. Sa manatu o ia e letaitai ona tutusa le mananaia oni maataua a le Tupu Tamaitaio Seepa, i le manaia o lonalauulu. E faapena foi ia SemisiTiligihama, a na faapea e nofole Tupu o Solomona i le fale otuaoi ma latou, e le taumata lavalona faaaliali o lana uati auro se’iiloa mai e Solomona, mamana’ona’o mai iai. O le lauulu o Tela, e oo ifo lavai ona tuli le uumi, ma pei ai o seofu talaloa. Ua tago atu nei uatoe teu atu i luga, ma nonoa mafaalipine. Ua mafaufau,mafaufau, ua maligi lemu ni onaloimata, ma faasolo lava onalima i lona lauulu. Ua tatala neilona ofu tele, ‘ae fai lona pulou.Ona laalaa tetele ai lea i lefaasitepu, ma savali atu i lealatele, aga’i i le faleoloa o lefafine faatau lauulu o Sofine. Ua tu nei i luma o le laupapa otusi ai upu: “Soo se ituaigalauulu lava e faatauina”. Ua uluatu nei i le faitotoa ma tamo’e iluga o le faasitepu. Fetaui tutulava ma Sofine! “E te fia faatauina lo’u lauulu?”o le fesili sela lea a Tela i le

fafine. “Ou te faatauina lauulu. Se’iaveese lou pulou se’i ou vaailelei i lou lauulu.” Ua pa’u atu nei le lauulu uumio Tela i ona tau’au, lima,suilapalapa, se’ia oo i ona tuli. “Luasefulu Tala,” o le tala leaa Sofine. “Ia ua lelei!” o le tali vave lea aTela ne’i te’i ua toe musu lefafine faatau lauulu. O le itula na sosoo ai na matuavevesi ai lava Tela i le su’ega ose meaalofa mo lona toalua oSemisi. Ona tau atu ai lea i lefilifili auro i le isi faleoloa. E fetauilelei lava ma le uati a Semisi natuufaasolo mai ona tua’a. E letaumate lava le fia toso a’e sooo le uati auro a Semisi se’i iloamai e tagata, ma iloa mai ai foima le filifili auro, pe a tuufaatasile filifili auro lea ma le uati auro..Matua fetaui lelei lava lemeaalofa. Ua nanati atu nei Tela i lonaaiga, ua tu i luma o le fa’ata ma‘oti’oti teuteu faalelei lona lauuluua pupuu. Feliua’i! “A le fasitotia a’u e Semisi i seita i le mea ua ou faia, e letaumate e ono fai mai e pei a’uo se tama ua ‘oti faapupuu lo’ulauulu.” Ua nofonofo nei Tela i tafatafao le faitotoa e masani lava onaulu mai ai Semisi i lo la fale, oloo‘u’u i lona lima le filifili auro. Uafai le tatalo le leoa a Tela: “LeAtua e, talosia e tumau pea onamanatu Semisi ou te aulelei,tusa lava pe leai so’u lauulu‘u’umi.” Ua ulufale mai nei Semisi, e22 tausaga lona matua, toetapuni le faitotoa. Ua vaai atunei ia Tela, e le foliga ita, pe te’i,pe le fiafia i le mea ua ia vaaiatu iai. Ae ua na o le tu ma sisilalava i lona to’alua ua leai sona

lava. A o taeao le Kerisimasi! Na o le tasi la le mea e fai o lefaapalasi i le nofoa-moega matagi ai, tagi faanoanoa, tagimoomoo alofa. Ua oo mai leKerisimasi! O uiga lava ia o leolaga, na o le fogifogiisu,masusu, a uma lena ua ‘ata’ata,ae tele lava i le fogifogiisu masolo loimata. I le mana’o e faise mea ae paga lea e na o le$1.87 le aofa’i o le tupe o iai. Sa maumea le aiga, i la aso olelei le pisinisi. Sa tele tusi e saule tufa meli ma tuu i le pusa melio tu i tafatafa o le alatele. A onei aso, ua tau le tusi mai nisi.Ua mou atu uo sa tele i aso olelei le pisinisi, nei aso, ua foligatuulafoa’i le fale, ua mafo’e levali; ta’ei nisi o faamalama, vaoatafatafafale, ua le teua foi lefanua aua ua leai se tupe e totogiai se tagata faigaluega e pei onasa iai i aso o tu lelei le aiga oSemisi Tiligihama ma lonatoalua o Tela. Ua tu a’e nei i luga Tela, uatoo ona alafau, too ma lefaaeteete ne’i leaga ana valialafau ma vali laugutu. Ua tu ile faamalama ma vaavaai atu ifafo i le pusi lanu ‘ena’ena osavali ane i tua o le fale. Taeaole Kerisimasi, ae o lenei e na ole $1.87 lana tupe o iai e faatauai se meaalofa mo lona toalua,o Semisi lana pele. Ona paulava lea o le tupe ua mafai onafaapa’u i le fia masina efaasaosao mo se meaalofa molona toalua. I tafatafa o le faamalama o iaise fa’ata umi. Ua tu nei Tela iluma o le fa’ata ma fefulifulia’i ai.O lea lava e manaia lona tino;ona lima ma ona vae.Faasolosolo ona lima i onamata ma ona alafau, ma onataliga. Tau atu loa i lona lauulu.Ua se’i le lipine, ua faapa’u i lalolona lauulu ‘u’umi e tau i ona faaauau itulau e sosoo ai

Page 17: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA · 2017. 8. 17. · faleoloa ma lea faleoloa. Lenei ua $1.87 le tupe ua maua ai. Ua faitau faafia e Tela lana tupe ua maua, e le suia lava le aofa’i

lauulu ‘u’umi. “Semisi, ‘aua e tefaataupupula mai ia a’u faapena.Ua ou alu ‘oti lo’u lauulu mafaatau atu e maua ai se tupe efaatau ai sa’u meaalofa mo oemo le Kerisimasi. Ou te le iloape faapefea ona ou ola i leneiKerisimasi e aunoa ma semeaalofa mo oe! ‘Aua e tepopole, e vave lava ona toetutupu. Semisi, Manuia leKerisimasi! E manaia lemeaalofa ua ou faatauina mooe.” “Ua ‘oti lou lauulu, ma faatauatu?” “Ioe! Ua oti lo’u lauulu mafaatau atu. E le o tumau pea lo’uaulelei? O a’u lava lenei, tusalava pe ua leai so’u lauulu.” “Oti lou lauulu ma faatau atu?” “Semisi, malie, ua uma onafaatau. O le Kerisimasi taeao.Ta fiafia. Ua uma ona faatau atuona o lo’u alofa mo oe. E letaumate e mafai ona faitauinalauulu o lo’u ulu, ae le mafai ese tasi ona fua le tele o lo’u alofamo oe! Sau ia, ta o e falai a tafasipovi.” Ua foliga mai ua ala maiSemisi i sa na miti. Ua savaliatu ua fusi mai lona to’alua oTela ma mafaufau ma fesili: Oa ‘ea fo’i meaalofa a le ‘AuMakoi? E le’i aofia ai i meaalofaa Makoi mea ia. Te iloa? E esele mananaia o meaalofa aMakoi, ae le’i iai meaalofa ia”. Ua peiseai e taavilivili le ulu oSemisi. O le meaalofa a Tela.A o lana foi meaalofa. Ua se’ia’e nei mai le taga o lona ofu leafifi o lana meaalofa ma tuu atui luga o le laulau. “Tela, aua e te fesiligia a’u.Tusa lava poo le a, poo le ‘oti ole ulu, le faamanogi o le tino,tavali o alafau ma laugutu, poole fufulu ese uma, e le faaitiitiaai lava lo’u alofa ia oe; lo’u

to’alua; la’u uo! Ua tatala nei e Tela le afifi.Ona au ‘e’e ai lea ma tulioso iluga ma ‘ata, sosoo ai maloimata. Aua o lea ua tuu mai nei i lugao le laulau ia Selu - Selu UnaLaumei ia sa faaali i lefaamalama o le faleoloa; Selu iasa moomoo iai Tela e teu ai lonalauulu manaia. Selu e togitogi imaa taua. O Selu e taugata. Eleai lava se talitonuga o Tela ena te maua se tupe e faatau aimo ia. A o lea ua i ona luma, oana mea. O meaalofa mai lonato’alua. Ua tago atu ma aumaiua fusi mai i lona fatafata, ma lemaligi o ona loimata. “Semisi, e vave lava ona toetutupu o lo’u lauulu.” Ona toeosooso ai lea i luga mataamilomilo i lona to’alua. Ae le’i vaai Semisi i lanameaalofa mai ia Tela. Nafaamafola le lima o Tela ma tuuatu ia Semisi le meaalofa. “Na ou su’ea se filifili auro i lemau faleoloa, seia oo ina oumaua. Tuu mai lau uati, se’i ouvaai pe tutusa lona auro ma leauro o le filifili.” A ua faapa’u atu Semisi i lugao le moega ma tuu ona lima i tuao lona ulu e aluga ai, ma ‘ata ‘e’e!“Tela, tuu a ta meaalofa ae se’ito muamua a ta manava! Vaaioe, ua ou faataua le uati ina ia

maua ai se tupe e faatau ai SeluUna Laumei nei mo oe. Sela,ua leai se uati mo lau filifili auro.” E pei ona silafia, o makoi, otagata popoto, matua popotolava, na latou aumaia meaalofamatua mananaia mo le Pepe ile Fale o Manu. O latou ia namafua ai ona fai meaalofa tagatai le Kerisimasi. A o lenei tala ua faaalia ai, lealofa na fai ai meaalofa a leneiulugalii talavou, le tama talavouma le teine talavou. O mea pitotaua ia i la’ua sa i lo la fale. O leuati a Semisi ua alu faatau inaia maua ai se tupe e faatau maiai Selu Una Laumei e sausau imaataua, mo lona to’alua o Tela.Ma le lauulu o Tela, ua alu i lefaatau atu, ina ia maua mai aise tupe e faatau ai se filifili auromo le uati a lona to’alua oSemisi. O le alofa lava ina a tele namafua ai ona ‘oti o le lauulumanaia ina ia mafai ona faatauai le filifili auro mo le uati; o lealofa foi na mafua ai ona faatauatu le uati ina ia maua ai se tupee faatau mai ai Selu Una Laumeie sausau i maataua, e teu ai lelauulu uumi ma se’ea manaia. OMeaalofa taua faa-Makoi! tusia e O. Henry faamatalaina e Afemata T. Apelu Aiavao

O Meaalofa Faa-Makoi

OpportunitiesWhen one door closes another opens; but we oftenlook so long and so regretfully upon the closed doorthat we do not see the one which has opened for us.

Alexander Graham Bell

Wonders of God’s WorksQueen Elizabeth, known as Good Queen Bess,had as her motto,

graven on some of her coins, the words in Latin, ‘A Dominofactum est istud et mirabile oculis noris’. The English translation

is: ‘This is the Lord’s doing, and it is marvelous in our eyes’.When she was told that she had become Queen of England,

these were the words she uttered.

O LE SULU SAMOA Iuni 2013 17.

Page 18: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA · 2017. 8. 17. · faleoloa ma lea faleoloa. Lenei ua $1.87 le tupe ua maua ai. Ua faitau faafia e Tela lana tupe ua maua, e le suia lava le aofa’i

O E UA MALILIUSeumanutafa Lanuola

Taivale6 Oketopa 1947 - 30 Mati 2013

O Seumanutafa Lanuola, nasoifua mai i lona nuu o Eva i leAnoamaa. O ona matua oTaivale Lanuola le tama i Eva,ma Silupe Lia’ana le tina maiVailuutai. E maliu nei le tiakonoua 65 tausaga o lona soifua. O le tausaga 1974, nafaaipoipo ai ma Ulata UalesiIsaraelu e le faifeau o LeuateaSio, i le Ekalesia PIC Newton iAukilani, Niu Sila. Na faae’e iate ia le mamalu o aiga, e ala i lesuafa matai o le Seumanutafa ile nuu o Falealupo i le 1986. Etoalua si a la fanau o le teine oSululupe, ma le alii o Lanuola Jr.(maliu). O fanau a fanau etoalua, e tasi foi ua maliu. Na malaga mai Seumanutafama le aiga i Kuiniselani,Ausetalia mo se isi laasaga foumo le aiga i le 1998. Na malagamai lava ma lona tofi tiakono mai

Niu Sila. Na iai i le amataina ole aulotu EFKS Le Lamepa,Kuiniselani, ma o matou osifeagaiga ai i le 1999, mafaaauau ai lo la tofi tiakono malona faletua. O lona soifua galuei le aulotu ma le Ekalesia Aoao: 1999 - Osi Feagaiga ma le faifeau, aulotu. Komiti Taulaga Samoa 2001 - Komiti Faafoe Galuega. 2004 - Failautusi o le Aulotu. 2004-2008 Tiakono Toeaina Matagaluega Kuiniselani. O le tausaga 2008 i le masinao Iuni, na faata’otolia aiSeumanutafa i le falemai i lonagasegase, seia oo mai i le 2013.O le itula e 11am, Aso Toonai30 Mati 2013, na maliu filemu aio ia i lona aiga, a o si’omia o ia elana fanau ma lona aiga. O se auauna e leo tele anagaluega, e ui ina le lagona seleo. E mamao ma loloto lanatofa mo le galuega. O seauauna loto maulalo maagamalu, e sili ma alofa i lanafaifeau atoa ma le galuega a leAtua. Sauniga Faale-Aiga Aso Tofi4 Mati 2013, taitai Susuga i leFaifeau Toeaina o le Pulega

Susuga Tauaaga Mataafa, o ausa ou faaulufaleina le sa o letiakono. Faafetai Setefano safaitauina Tusi Paia, o talosagasa feagai ma Pevise Leo. OIsamaeli Liaina sa saunia lelauga faamafanafana mo leaiga. O lona toe sauniga i le AsoFaraile 5 Mati 2013, taitaiSusuga Faifeau Toeaina, KomitiFaatonu Matagaluega KeritaReupena, talosaga sa saunia eSusuga Tauaaga Mataafa FT,ma saunia le molimau a leMatagaluega. O LauieLupematasila FT sa saunia leupu faamafanafana. O au male faletua ia Ulata Taivale samolimauina le soifua oSeumanutafa. O le Susuga i leFailautusi o le Pulega, PetaiaTuifao FS, sa molimoli mai le sao le tiakono i le malumalu. Uai’u le sauniga, ona molimoli atulea o le tiakono i lona oliolisagatumau i le fanua maliu iBeenleigh, ma faatofa atu ai i lepese “Talofa uso e, tofaina oe.”Amuia e loto maulalo, aua e olatou le malo o le lagi. Perelini Tauilo FS, EFKS Le Lamepa, Kuiniselani.

Sauoalii Liualevaiosina Ta’ialatauaLea’itua Matafeo Nunu Kepaoa

11 Iulai 1934 - 25 Iulai 2012

“Aua ua ou iloa oloo soifua lena te togiolaina a’u, o aso amulifoi e tula’i mai ai o ia i luga o leeleele. E ui lava foi inafaaumatia lenei tino pe a mavaeatu lo’u pa’u, ae ou te iloa atu leAtua i lo’u tino, ou te iloa atu o iamo a’u lava, e vaai atu foi o’umata ia te ia, ae le o se tasi.”Iopu 19: 25-27. O le tiakono tama’ita’i oSauoalii Liualevaiosina NunuKepaoa, na soifua mai o ia i leafioaga o Vailuutai i ona matuao Lea’itua Alesi maAivaleimeaalii FuatagaSolomona. Na aoaoina o ia i le

Aoga Tulagalua i lona nuu oVailuutai. Le Aoga Taupousa iLeulumoega ma agai atu ai i leAoga Nofotumau a Teine iPapauta. E maliu o ia, ua 78tausaga o lona soifua. Natupuga mai o ia i se aiga toatele,e toafa tuagane ma ona uso etoatolu. Na faaipoipo o ia i le A’oa’oMalua o Kepaoa Nunu Asu, o leafioaga o Asaga i Savaii i le 26Ianuari 1957. E toasefulu o laalo, e toafitu teine, o AoatuaMatafeo Kalolo, TalamasineiMeaole, Auafafuataga Sagatu,Foafoaivi Kepaoa,

Paepaeinaomaotaotupu Sanky,TalosagatuufaatasiekalesiakerisianosamoaMcmahon ma Mabel Mati, a otama o le A’oa’o fesoasoaniLea’itua Taufono AlakunaKepaoa, Nuuoalii Kepaoa maLea’itua Falefitu. E to’a fasefuluma le iva fanau a le la fanau, ,ae to’asefulufa fanau a fanau ale la fanau. I le la soifua tautua ile Atua, sa la galulue faaa’oa’otausi aiga i Peva’ia’i AmerikaSamoa, o Satalo Falealili,Pu’apu’a i Savaii faapea leafioaga o Vailuutai. Na malagai laua i Aukilani Niu Sila magalulue ai i le taitaiga a leToeaina ia Setoga ma FuafivaSetoga ma maliu ai le tama i leaso 5 Novema 1994. O le aso 22 Aperila 1995 na faaauau itulau e sosoo ai

1816. O LE SULU SAMOA Iuni 2013. O LE SULU SAMOA Iuni 2013

Page 19: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA · 2017. 8. 17. · faleoloa ma lea faleoloa. Lenei ua $1.87 le tupe ua maua ai. Ua faitau faafia e Tela lana tupe ua maua, e le suia lava le aofa’i

O E UA MALILIU

faapaiaina ai loa le tofi tiakonoo le tina i le Ekalesia lava iWestmere. Na tuua le galuegai Westmere ae malaga mai letina i Canberra i nisi o le fanau,ma faaauau ai lana galue i le tofitiakono i le Susuga Faafeagaigaia Saifoloi Saifoloi ma le faletuaia Manuia. Tuua foi lea e le tinale galuega i Canberra mamalaga mai i se tasi foi o onaalo i Kuiniselani ma matougalulue ai loa i le matou aulotuEFKS Caboolture. Na amata ona matou lolotu male tina ia Sauoalii ma si anafanau i le tausaga e 2009, seiaoo ina faamanavaina anagaluega e lona Matai i le aso 20Iulai 2012 i le maota gasegaseo St. Vincent De Paul, Lismore iNiusauelese a o asiasi atu foi ise tasi o le fanau. O lenei tina e pele ia te ia siana fanau, ma a latou fanau. Efaapena foi ona pele i lona lotolona aiga, nuu, lana MafutagaTeine Papauta Tuai, le MafutagaAoao a Tina aemaise le EkalesiaFaapotopotoga Kerisiano Sa-moa. Ou te iloa lea i taimi ma tetalanoa ai, e talanoa mai lava iao lana Ekalesia, e toeitiiti iloauma e Sauoalii igoa o faifeautalavou e oo lava i Toeaina mao latou faletua, o le mea lea oute iloa ai e ese le malosi o lonamafaufau. O se tina etamaoaiga i meaalofa ma talenimai le Atua, e ta te fiafia efaalogo pe a talatalanoa mafautua mai o ia i mea e atia’e malelei ai le galuega. A soua foima matagia le folauga a si amatou aulotu i faafitauli mafaigata o le soifuaga, efaufautua, e faamalosi mafaalototele le tina, i le faifeaufaapea foi ma le aulotu. Na taunuu mai lona sa i luganei i Kuiniselani ma taoto ai o iai le maota maliu ma le maota o

si ana fanau ae matou asiasi iaii afiafi matou te mafuta ma failotu iai, ona matou malaga ai leae momoli lona tino maliu i si onaaiga ma si ona nuu o Vailuutai etusa o lona manao i si ana fanau. O le afiafi o le Aso Gafua, 5Aokuso 2012 na faataunuuina ailona sauniga lotu Faale-Aiga ilana Ekalesia EFKS Vailuutai. Oa’u, na ou taitai ai i le saunigama saunia le upufaamafanafana mo si fanau lotofaavauvau, aiga, faapea le pa’iai le afioaga ma le Ekalesia, onao le maliu o le tina. O le Susugai le Faafeagaiga KirisimasiAmosa, o le afioaga o Vailuutai,na faaopoopo i upu faamaise masaunoa i le molimau faaleagagao le tina i le latou mafutaga itotonu o le Ekalesia ma leafioaga. O le SusugaFaafeagaiga ia Osana, tausi-matagaluega o le EkalesiaMetotisi na saunia talosaga, a ole faifeau o le EkalesiaFaapotopotoga a Iesu nafaitauina le Tusi Paia. Na molimau foi le toatele o naiona uso ma ona tuagane,aemaise o si ana fanau, leSusuga i le A’oa’o Fesoasoanio Lei’ataua Taufono Alakuna manai ona uso ma tuafafine emolimauina le alofa ma leagalelei le faatua’oia o le tina moi latou, aemaise o ona uso matuagane, o ona aiga faapea foilona nuu ma le Ekalesia. O le Aso Lua, 6 Aokuso 2013o le taeao lea na faataunuuina

ai Toe Sauniga o le Afioga i leTamatai Tiakono, ma le tinapeleina. O le Susuga ia Amosana taitai, o le Susuga foi i leTausi-Matagaluega Metotisi male Faafeagaiga EklesiaFaapotopotoga a Iesu nafaitauina Afioga Paia a le Atuama saunia talosaga. O Lea’itua Falefitu ma MableMati o le fanau fai a le loomatua,na molimau i le toe sauniga e faima sui o le fanau. O ona uso foio Foafoaivi Aigamaua maFiapapalagi Kio Ioane namolimau i le soifuaga o le tinama le latou mafutaga i totonu ole latou aiga. O le faletuapenisione malolo manumalo oSapini Eteuati Pasia na saunoae molimau i le latou foi mafutagama Sauoalii i totonu o le Asosi ale TPT. O a’u foi na saunia le toe upufaamafanafana faapea la’umolimau e tusa o le matoumafutaga ma le tina o SauoaliiLiualevaiosina Nunu a o matougalulue ai i si a matou aulotuEkalesia Faapotopotoga KerisianoSamoa - Caboolture, i leMatagaluega Kuiniselani iAusetalia. Na ou taitaina foi lona toesauniga i lona fanua maliu mamatou faamavae atu ai ia te ia, i lepese aualofa a le auuso Kerisiano. “Talofa uso e, tofaina oe.... Tofaina oe tina.SoifuaOsa Nanai FS.EFKS Caboolture,Kuiniselani, Ausetalia.

Sauoalii Kepaoa

Pilitati Pilitati FTPenisione29 Novema 1923- 22 Ianuari 2013

Matua: Tama: Pilitati. Tina: Sepoima O se tasi lenei tama ua afulana tautua i le Ekalesia Samoa.Sa galulue ma le faletua o Lanui Salua Manono Tai mapenisione ai lava. Sa avea maToeaina o le Pulega Aiga i le Tai,

sa fai foi ma Failautusi o leKomiti a le ‘Au Toeaina sei ooina malolo mai. Na mapu mai i Faleapuna i leaiga o le faletua ma galulue ai.Tele foi sona sao i le Pulega aAnoamaa faapea leMatagaluega a Apia i Sasae. Safesili iai Toeaina i lana tofaaemaise o lona silafia i nisi meao le galuega. O le tausaga e2011 na see mai ai i Saoluafatai lona aiga ma matou galulue ai faaauau itulau e sosoo ai

O LE SULU SAMOA Iuni 2013 19.

Page 20: Home | CCCS - O LE SULU SAMOA · 2017. 8. 17. · faleoloa ma lea faleoloa. Lenei ua $1.87 le tupe ua maua ai. Ua faitau faafia e Tela lana tupe ua maua, e le suia lava le aofa’i

O Ata o e ua Maliliu

Pilitati Pilitati FTsei oo ina valaau le Atua ia Ianuari22, 2013. E tausaafia ona uiga. Etamaoaiga i manatu lelei ma lanafaasoa i mea o le galuega. E lotomama, e iloa i ana mea e fai, o anasaunoaga, o ona uiga faaalia. Emalie ona uiga ma fiafia lava. Tigale laitiiti o si aulotu na galulue ai,ae lei solomuli ai. Ou te vaaimaualuga i lenei tama ma sefaata’ita’iga lelei ua ia faia mo leau galulue o le Tala Lelei. O ona toe sauniga na faia i leEFKS i Saoluafata, Aso Faraile 1/2/2013. Taitai Faatauoloa MaualaF.T., aumai i totonu e Sula MalagaFS; lauga Roma Enosa FS; tataloVaigalo Maua FS; faitau Tusi PaiaFililagi Toleafoa A.M.; molimauTafa’i G. FS ma a’u L.Samuaelu.Sa molimau foi sui o aiga, aemaisele fanau i le latou mafutaga ma le

tama. Amuia lea auauna ua maua maie lona Matai, oloo faapea ona fai. Limu Samuelu Olo FS, EFKS Saoluafata

Telea SeuteniMateifaga Fu’e

15 Aperila 1936-24 Ianuari 2013

O le tali a Mother Teresa Na tuuina atu i le Taupousalauiloa o Mother Teresa le faailogamaualuga a le lalolagi, o le NobelPeace Prize ona o ana galuega moi latou ua lata ina uma lo latou ola iKalakata i Initia. A tau atu o ia itagata nei i autu o alatele, ma fanuae lafoa’i iai lapisi, o nonofo ma sailimea’ai ai, o maalilili ma mama’i ai,ona ia aumai lea ua tausi i ona falee tausi ai i latou. Aisea na ia faiaai lea galuega? Na fesili se tusitala ia MotherTeresa pe aisea na te taumafai aie tausi nei tagata, ua faatalitali oti,e le toe aoga iai se fofo ma selavea’i. Aisea e le faia ai leafesoasoani ia i latou e onofaaolaina ae tuu pea i latou nei uale toe aoga iai se togafiti? Na mafaufau loloto MotherTeresa, mafaufau foi i le ituaigatagata o ia faia le fesili, ona ia taliatu ai lea e faapea: “O nei tagata na faia e isi e pei oni maile i lo latou olaga atoa. O lolatou ma’i, o le le amana’ia e isitagata. E le onomea ‘ea ona tausii latou ma fai faalelei, ina ia feoti aie pei o ni agelu?” “Aua na ou ma’i, na ou lelavalava, na ou fia ‘ai...........”

O se tasi o tiakono matuafaatuatuaina. E faamoemoe iai letele o matou faaiuga i lana tofa. Etautua lelei, fai mea fiafia, e limamalosi. O se tasi o matafale ola ole matou Ekalesia. E ese le faifanau. A o talavou sa saili i le samile lumanai o lana fanau. O lefaatoaga foi e lelei ai tele. Ua fua mai ana galuega, ua leleile fanau. E A’oa’o Fesoasoani leisi ona alo i Aukilani - PanmureEFKS. E A’oa’o Fesoasoani le isi i

le EFKAS i Tacoma, Amerika. Uai’u i Kanana Fou le isi ona alo olooi Amerika Samoa. O le ao sene a le matou aulotu.E uma loa ona ao lana sene mafaapa’ia, alu loa i le fale ma avelana sene ae le’i faia le lauga. Ta te faalogo atu ua gasegase,ae mafua, ina ua tuai mai sanataulaga i lana fanau i fafo. E tausifaifeau. E fiafia i piliati, e fai mo iale RSA O ona toe sauniga na taitai ai leSusuga i le Toeaina ia FaatauoloaMauala; aumai i totonu e F.Onesemo FS; lauga Tafai G. FS;tatalo Sula M. FS, faitau Tusi PaiaVaigalo M FS. Sa faatumulia le malumalu EFKSi Saolafata i lea aso i ona aiga, ouo, aemaise le matou nuu. Samolimau le tele o ona aiga aemaisele fanau faapea la’u molimaufaaleagaga. Faamaise le Atua i le paia o aigama fanau. Manuia lau malaga. Limu Samuelu Olo FS EFKS Saoluafata

Pilitati Pilitati FT

Telea SeuteniMateifaga Fu’e

Seumanutafa LanuolaTaivale

Sauoalii LiualevaiosinaNunu Kepaoa

20. O LE SULU SAMOA Iuni 2013