Horizon Report Europe > izdanje o školama za 2014.

Johnson, L., Adams Becker, S., Estrada, V., Freeman, A., Kampylis, P., Vuorikari, R., and Punie, Y. (2014).

Horizon Report Europe: 2014 Schools Edition. Luxembourg: Publications Office of the European Union, &

Austin, Texas: The New Media Consortium. Available at https://ec.europa.eu/jrc/en/publication/eur-

scientific-and-technical-research-reports/horizon-report-europe-2014-schools-edition

U izvješću Horizon Report

Europe: izdanje o školama za

2014. ispituje se mogući učinak

trendova, izazova i tehnologija

na podučavanje, učenje i

kreativno razmišljanje te

njihova primjena.

Sažetak i uvod

1

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

Sažetak

to očekuje europske škole u sljedećih pet

godina? Koji će trendovi i tehnologije pokrenuti

promjene u obrazovanju? Koje izazove smatramo

rješivima, a koje je teško prevladati i kako

možemo izraditi strategiju na temelju učinkovitih

rješenja? Na tim su se pitanjima i sličnim upitima o

uvođenju tehnologije i promjenama u obrazovanju

temeljila istraživanja i rasprave skupine sastavljene od 53

europska stručnjaka koji su sudjelovali u izradi prvog

izvješća Horizon Report Europe: izdanje o školama za

2014., čiji su koautori bili Europska komisija i New Media

Consortium (NMC). U nizu izvješća NMC-a Horizon Report

prikazan je očekivani učinak tehnologija u nastajanju u

školskim zajednicama u cijelome svijetu u sljedećih pet

godina. Budući da se temelji na više od 12 godina

istraživanja i publikacija, može se smatrati najduljim

istraživanjem razvoja tehnologija u nastajanju i njihovog

uvođenja u obrazovanje.

Stručnjaci su se složili oko dva glavna neizbježna trenda:

promjene uloge nastavnika kao posljedice utjecaja IKT-a i

učinak platformi društvenih medija, kao što su Facebook i

Twitter, koje već nalaze put do učionice. To su samo

dvije od 18 tema koje su analizirane u izvješću Horizon

Report Europe: izdanje o školama za 2014. u kojem su

opisani ključni trendovi, značajni izazovi i važne

tehnološke novosti koje će vjerojatno donijeti promjene u

osnovnim i srednjim školama u 28 država članica u

sljedećih pet godina.

Očekuje se da će u srednjoročnom razdoblju od dvije do

tri godine sve veći naglasak na otvorenim obrazovnim

sadržajima (OER) i na istodobnoj primjeni tradicionalnih i

virtualnih metoda učenja imati snažan učinak u Europi.

Na globalnoj je razini također utvrđeno da bi se tim

trendovima mogli potaknuti novi modeli učenja i

podučavanja iskorištavanjem bogatih sadržaja koji su

dostupni putem interneta.

Među izazovima s kojima se suočavaju europske škole,

slabe digitalne kompetencije učenika smatraju se jednim

od rješivih izazova. On se već rješava djelovanjem

dionika i tvoraca politika na cijelom kontinentu, što je

vidljivo iz Okvira digitalnih kompetencija koji su nedavno

prihvatili predstavnici država članica EU-a u Tematskoj

radnoj skupini o IKT-u i obrazovanju u okviru Programa

za obrazovanje i osposobljavanje. S druge strane, aktivno

sudjelovanje učenika u oblikovanju nastavnih aktivnosti

smatra se većim izazovom i ne postoji jasna strategija za

njegovo rješavanje.

S obzirom na uočene trendove i izazove, skupina

stručnjaka je također ukazala na tehnološke promjene

kojima bi se mogli podržati ti pokretači inovacija i

promjena. Očekuje se da će sve više škola u roku od

godine dana ili manje uvesti računalstvo u oblaku i tablet

računala i upotrebljavati usluge kao što su Google Apps

za obrazovanje, Skype i Dropbox. Predviđa se da će

obrazovne igre biti uvedene u roku od dvije do tri godine

te se očekuje da će se personalizirano učenje i virtualni i

udaljeni laboratoriji u roku od četiri do pet godina

upotrebljavati u velikom broju škola.

U cilju lakšeg razumijevanja vjerojatnog učinka tih 18

tema na ključne misije europskih škola provedena je

daljnja analiza primjenom okvira koji je razvio Institut za

istraživanje budućih tehnologija Zajedničkog istraživačkog

centra (JRC-IPTS) za uvođenje inovacija za učenje

utemeljenih na IKT-u u velik broj škola. Time je

omogućeno povezivanje analize s ključnim pitanjima

relevantnosti, politike, vodstva i prakse koja su važna za

povećanje udjela inovativne pedagoške prakse u

okruženjima za učenje u kojima se upotrebljava IKT

(dijagram na stranici 2). Iako se sve teme mogu opisati

tako da ih se na neki način poveže sa svakim od osam

elemenata okvira, na dijagramu br. 1 prikazano je na koji

element najviše utječu. U okviru, koji je pripremljen u

ime GU EAC Europske komisije u okviru projekta

„Unapređenje kreativnih učionica u Europi”

(go.nmc.org/scaleccr1), okruženja za učenje, bez obzira

gdje se nalaze, smatraju se „živim ekosustavima” koji se

razvijaju s vremenom i mijenjaju u skladu s kontekstom i

kulturom u kojima se nalaze.

Š

2

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

Elementi okvira za kreativne učionice

Prikaz tema iz izvješća Horizon Report Europe u odnosu na okvir Koncepta kreativnih učionica (CCR)

Legenda veza s temama izvješća Horizon Report Europe

TRENDOVI

TR1: Sve veća rasprostranjenost

društvenih medija

TR2: Preispitivanje uloge učitelja

TR3: Sve veće usmjeravanje na

otvorene obrazovne sadržaje

TR4: Sve češća primjena koncepata

hibridnog učenja

TR5: Razvoj učenja putem interneta

TR6: Porast učenja i ocjenjivanja

temeljenih na podacima

IZAZOVI

IZ1: Integracija IKT-a u obrazovanje

učitelja

IZ2: Slabe digitalne kompetencije

učenika

IZ3: Autentično učenje

IZ4: Spajanje formalnog i

neformalnog učenja

IZ5: Složeno razmišljanje i

komunikacija

IZ6: Sudjelovanje učenika u

oblikovanju učenja

TEHNOLOGIJE

TE1: Računalstvo u oblaku

TE2: Tablet računala

TE3: Igre i gemifikacija

TE4: Mobilno učenje

TE5: Personalizirano učenje

TE6: Virtualni laboratoriji i udaljeni

laboratoriji

3

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

Uvod

a stranicama u nastavku ispituju se 18 tema

koje je pažljivo odabrala skupina stručnjaka

projekta Horizon Europe, a odnose se na

primjenu tehnologije u obrazovanju. Sve su

to područja koja će vjerojatno utjecati na

planiranje tehnologija i odlučivanje u sljedećih pet godina

(2014. – 2018.). Šest ključnih trendova, šest značajnih

izazova i šest važnih promjena u obrazovnoj tehnologiji

smještaju se izravno u kontekst njihovog vjerojatnog

učinka na ključne misije europskih škola i detaljno su i

jednostavnim rječnikom opisani u sažetim i nepristranim

izlaganjima. Svaki od njih povezan je s okvirom koji

stvara veze s ključnim pitanjima relevantnosti, politike,

vodstva i prakse.

Izvješće Horizon Report Europe: izdanje o školama za

2014. izradila je tvrtka New Media Consortium (NMC) u

suradnji s Glavnom upravom Europske komisije za

obrazovanje i kulturu (GU EK-a EAC), Zajedničkim

istraživačkim centrom – Institutom za buduće tehnološke

studije (JRC-IPTS), Sveučilištem Inholland, QIN AS-om i

poduzećem CellCove Ltd. Međunarodno priznata serija

izvješća NMC Horizon Report i regionalni NMC Tehnology

Outlooks dio su projekta NMC Horizon Project,

sveobuhvatnog pothvata NMC-a iz 2002. u okviru kojega

se utvrđuju i opisuju tehnologije u nastajanju koje će u

sljedećih pet godina vjerojatno imati veliki učinak na

obrazovanje u cijelom svijetu.

Cilj je ovog partnerstva za suradnju tako velikih razmjera

u kojemu sudjeluje više organizacija upoznati osobe iz

politike, vodstva i prakse na svim razinama čiji rad utječe

na europske škole, s ključnim trendovima, izazovima i

tehnološkim razvojem koji su ovdje opisani. Cilj je ovog

izvješća pomoći ministrima, upravnim odborima i

ravnateljima škola da na strateški način pristupe daljnjem

razvoju podučavanja, učenja i kreativnog razmišljanja.

Svaka je tema pažljivo analizirana i smještena u kontekst

mogućeg učinka na osnovne i srednje škole 28 država

članica Europske unije. Osim toga, u izvješću se nalaze

upućivanja i poveznice na više od 150 europskih

publikacija (izvješća, članaka, dokumenata politike,

blogova itd.), projekata (koje financira EU i nacionalnih

inicijativa) i raznih inicijativa politike iz cijele Europe.

Naglasak je u prva dva odjeljka izvješća na analizi

trendova koji utječu na odlučivanje o tehnologiji i

planiranje tehnologije odnosno na izazovima koji će

vjerojatno sprječavati uvođenje novih tehnologija. Svaki

odjeljak sadržava izričitu raspravu o utjecaju trenda ili

izazova na politiku, vodstvo i praksu u europskim

školama, te primjere i odgovarajuću literaturu.

Treći odjeljak, u kojem je opisano šest važnih novosti u

obrazovnoj tehnologiji, na kraju je uokviren tim

trendovima i izazovima. Na uvođenje ili odustajanje od tih

tehnologija u europskim školama u velikoj će mjeri

utjecati odgovori na te pokretače inovacija i promjena ili

prepreke inovacijama i promjenama na cijelom

kontinentu.

Cilj je ovog izvješća pomoći

ministrima, upravnim odborima i

ravnateljima škola da na strateški

način pristupe daljnjem razvoju

podučavanja, učenja i kreativnog

razmišljanja.

Rezultati u globalnom kontekstu

Izbor europskih stručnjaka na zanimljive se načine

preklapa s onima koji su pridonijeli globalnom izvješću

NMC Horizon Report: izdanje K-12 za 2014., koje

predstavlja analizu sektora u kojoj se istražuje uvođenje

tehnologije u osnovnom i srednjem obrazovanju u cijelom

svijetu (tablica 1.). Izbor je također sličan onome iz

izvješća NMC Horizon Report: izdanje o visokom

obrazovanju za 2014. u kojem je prikazan pregled

prihvaćanja tehnologija u ustanovama visokog

obrazovanja također iz međunarodne perspektive. Tim se

usporedbama objašnjavaju ključne teme ne samo u

europskim školama već i one čiji se učinak osjeća na

globalnoj razini.

Stručnjaci u okviru globalnog projekta Horizon K-12 i

Horizon Project Europe dijele zajedničku viziju da će se

uloga nastavnika bitno promijeniti u sljedećih nekoliko

godina, što je u velikoj mjeri rezultat razvoja IKT-a i

njegovog učinka na pedagoške promjene. Mnoge škole u

Europi već rade na preoblikovanju pristupa podučavanju

kako bi podržale kreativniju integraciju tehnologije te

veću suradnju i praktično učenje među učenicima. Obje

skupine također uočavaju mogući utjecaj koji bi otvoreni

obrazovni sadržaji (OER) i hibridni koncepti učenja mogli

imati na poticanje stvaranja novih modela učenja kojima

se iskorištava bogatstvo sadržaja dostupnih putem

interneta.

N

4

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

Postoji i preklapanje stajališta stručnjaka projekta Horizon

Project Europe, koja su uglavnom usmjerena na pitanja

povezana sa školama, i stajališta skupine stručnjaka

globalnog projekta Horizon za visoko obrazovanje koji je

usmjeren, što se može zaključiti i iz samog imena, na

sveučilišta i ostale ustanove tercijarnog obrazovanja.

Obje su skupine uočile širenje društvenih medija i njihov

utjecaj na podučavanje i učenje. Platforme društvenih

medija, kao što su Facebook i Twitter, polako nalaze put

u učionice na svakoj obrazovnoj razini.

Tablica 1. Najvažniji trendovi u tri istraživačka projekta NMC Horizon

NMC Horizon Report globalno izdanje K-12 za 2014.

Horizon Report Europe: izdanje o školama za 2014.

NMC Horizon Report globalno izdanje o visokom

obrazovanju za 2014.

Kratkoročni trendovi

Preispitivanje uloge učitelja Sve veća rasprostranjenost društvenih medija

Sve veća rasprostranjenost društvenih medija

Prelazak na dubinsko učenje Preispitivanje uloge učitelja Integracija hibridnog učenja

Srednjoročni trendovi

Sve veći naglasak na OER Veći naglasak na OER Porast učenja temeljenog na podacima

Integracija hibridnog učenja Integracija hibridnog učenja Prelazak na učenike kao stvaratelje

Dugoročni trendovi

Ubrzavanje intuitivne tehnologije Razvoj učenja putem interneta Brzi odgovor na promjene

Preispitivanje funkcioniranja škola Porast učenja temeljenog na podacima

Razvoj učenja putem interneta

Kao rezultat širenja opsega i kvalitete učenja putem

interneta, škole i ustanove visokog obrazovanja u svoje

predmete brzo dodaju hibridne i druge elemente

temeljene na internetu. Te su skupine također uočile

ograničenja i, iako u ova dva sektora postoje različiti

izazovi, obje skupine stručnjaka prepoznaju da je

potrebno izmijeniti politiku i praksu kako bi se ostvarila

najveća moguća učinkovitost učenja putem interneta.

Osim toga, skupina stručnjaka projekta Horizon za visoko

obrazovanje i skupina stručnjaka za europske škole slažu

se da je učenje i ocjenjivanje temeljeno na podacima u

porastu i područja u nastajanju kao što su analitika

učenja i prilagodljivo učenje pokazuju potencijal za

praćenje ponašanja učenika u cilju bolje prilagodbe

obrazovanja njihovim potrebama.

.

Tablica 2. Najvažniji izazovi utvrđeni u tri istraživačka projekta NMC Horizon

NMC Horizon Report globalno izdanje K-12 za

2014.

Horizon Report Europe: izdanje o školama za 2014.

NMC Horizon Report globalno izdanje o visokom

obrazovanju za 2014.

Očekivano razdoblje uvođenja: godinu dana ili manje

Donesi vlastiti uređaj (BYOD) Računalstvo u oblaku Zamjena uloga s nastavnicima Računalstvo u oblaku Tablet računala Analitika učenja

Očekivano razdoblje uvođenja: dvije do tri godine

Igre i uvođenje igara u obrazovanje

Igre i gemifikacija 3D ispis

Analitika učenja Mobilno učenje Igre i gemifikacija

Očekivano razdoblje uvođenja: četiri do pet godina

Internet stvari Personalizirano učenje Kvantificiranje svakodnevice Nosiva tehnologija Virtualni laboratoriji i udaljeni

laboratoriji Virtualni pomoćnici

Nekoliko najviše rangiranih izazova koje je utvrdila

stručna skupina projekta Horizon Project Europe bilo je

jedinstveno za Europu i svojstveno lokalnim sredinama

(tablica 2.). Zabrinutost zbog digitalnih kompetencija

učenika pokazala se rješivim izazovom u Europi uglavnom

zbog stalnih napora dionika i tvoraca politika na cijelom

kontinentu. Okvir za digitalne kompetencije dobar je

primjer. Razvio ga je JRC-IPTS u ime GU EAC Europske

5

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

komisije i nedavno su ga prihvatili predstavnici država

članica EU-a u tematskoj radnoj skupini o IKT-u i

obrazovanju u okviru Programa za obrazovanje i

osposobljavanje (ET 2020.). Nekoliko država članica već

iskušava okvir kao sveobuhvatan pristup utvrđivanju,

opisu i ocjenjivanju digitalnih kompetencija. U izvješću

DIGCOMP2 pojašnjavaju se pitanja i utvrđuju moguća

rješenja od kojih se neka već provode. Još jedan je

specifičan europski izazov spajanje formalnog i

neformalnog učenja u kojem se odražava konsenzus

stručne skupine da bi vrste učenja koje se odvijaju kod

kuće i na drugim mjestima trebale biti bolje integrirane u

učionice.

Osim toga, skupina stručnjaka projekta Horizon Project

Europe smatra da je u razvoj autentičnog učenja i

složenog razmišljanja i komunikacije potrebno uložiti više

vremena i zajedničkih napora nego što je istaknula

skupina globalnog projekta Horizon Project K12. Obje

teme imaju jedinstvene definicije i kontekste u Europi u

usporedbi s ostalim dijelovima svijeta zbog čega su

opravdane različite analize i različite vrste primjera

projekata. U Sjedinjenim Državama, na primjer, neki

članovi skupine stručnjaka projekta Horizon za visoko

obrazovanje smatraju da su digitalni radni prostori

(makerspaces) utjelovljenje autentičnog učenja, dok su u

Europi, iako takvi radni prostori postoje, u središtu

rasprava europskih stručnjaka druge aktivnosti,

uključujući programe strukovnog obrazovanja i

osposobljavanja i znanstvene inicijative građana.

Skupine stručnjaka iz svih triju projekata dijele neke vizije

u vezi s uporabom obrazovne tehnologije u školama, što

se vidi iz nekoliko tema koje se preklapaju (tablica 3.).

Igre i gemifikacija, na primjer, smatraju se važnim

novostima koje će za dvije do tri godine biti vrlo raširene.

Tri skupine stručnjaka također prepoznaju mogući učinak

analitike učenja i personaliziranog učenja, iako skupina

globalnog projekta Horizon za visoko obrazovanje smatra

da će se ovaj skup tehnologija početi primjenjivati u

kraćem roku nego što se to uglavnom smatra u školama.

Skupine projekta Horizon Project Europe i globalnog

projekta Horizon Project K-12 vjeruju da je računalstvo u

oblaku već sastavni dio školskih programa i da će se

tijekom sljedeće godine još više proširiti. Mnogi primjeri

konkretnih projekata u školama u kojima se upotrebljava

računalstvo u oblaku, kao što su aplikacije Google Apps

za obrazovanje, Skype, Dropbox i druge pokazuju pomak

prema iskorištavanju takve tehnologije za poticanje

suradnje, digitalnih kompetencija i produktivnosti.

Tablica 3. Usporedba tehnologija u tri istraživačka projekta NMC Horizon

NMC Horizon Report globalno izdanje K-12 za

2014.

Horizon Report Europe: izdanje o školama za 2014.

NMC Horizon Report globalno izdanje o visokom

obrazovanju za 2014.

Očekivano razdoblje uvođenja: godinu dana ili manje

Donesi vlastiti uređaj (BYOD) Računalstvo u oblaku Zamjena uloga s nastavnicima Računalstvo u oblaku Tablet računala Analitika učenja

Očekivano razdoblje uvođenja: dvije do tri godine

Igre i uvođenje igara u obrazovanje

Igre i gemifikacija 3D ispis

Analitika učenja Mobilno učenje Igre i gemifikacija

Očekivano razdoblje uvođenja: četiri do pet godina

Internet stvari Personalizirano učenje Kvantificiranje svakodnevice Nosiva tehnologija Virtualni laboratoriji i udaljeni

laboratoriji Virtualni pomoćnici

Stručna skupina projekta Horizon Project Europe uočila je

da se uvijek iznova javlja potreba povećanja pristupa

učenika laboratorijskoj opremi visokog kalibra koja im

omogućuje da izvode pokusa bez obzira na to gdje se

nalazili, izlažući ih stvarnim podacima koje upotrebljavaju

velike istraživačke i znanstvene organizacije. Ovim se

odabirom ističe naglasak koji ravnatelji europskih škola

stavljaju na osmišljavanje čestih prilika za učenje koje su

više autentične.

Ove su točke i usporedbe važan kontekst za glavni tekst

izvješća koji slijedi nakon ovog sažetka. U svakom od

njegova tri glavna odjeljka opisuje se šest bogatih tema

povezanih s tehnologijom i navode pažljivo sastavljeni

primjeri i dodatna literatura.

Metodologija

Da bi se izradilo izvješće Horizon Report Europe: izdanje

o školama za 2014., 53 stručnjaka u području europskog

obrazovanja, tehnologije i ostalim područjima sastalo se

6

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

kako bi donijeli teške odluke o tome koje će od tih tema

uvrstiti u izvješće za 2014. te kako bi utvrdili jesu li

ispuštena neka važna područja.

U stručnoj skupini projekta Horizon Report Europe 2014.

sudjelovale su 22 europske zemlje te nekoliko istaknutih

međunarodnih organizacija, uključujući Europsku

komisiju, OECD i UNESCO te europske mreže kao što su

European Schoolnet.3 Imena članova i njihova članstava u

strukovnim udruženjima navedeni su na kraju ovog

izvješća. Unatoč različitim pozadinama i iskustvima,

stručna skupina se složila da će svaki od ključnih

trendova koji su ovdje opisani utjecati na strateško

planiranje uvođenja tehnologije u europskim školama, da

svaki od značajnih izazova utječe na uvođenje tehnologije

u europske škole i da će svaka od šest opisanih

tehnologija utjecati na praksu osnovnoškolskog i

srednjoškolskog obrazovanja u Europi u sljedećih pet

godina.

Tijekom nekoliko mjeseci krajem 2013. i početkom 2014.

europska skupina stručnjaka raspravljala je i suzila broj

tema koje će biti uvrštene u izvješće Horizon Report

Europe: izdanje o školama za 2014. Cilj je primjera i

literature za svaku temu osigurati praktične modele i

pristup detaljnim informacijama.

Postupak koji se primjenjivao na istraživanje i izradu

izvješća Horizon Report Europe: izdanje o školama za

2014. utemeljen je na metodama koje se upotrebljavaju

u svim istraživanjima provedenima u okviru projekta NMC

Horizon. Za svako se izdanje preispituju deseci značajnih

trendova, ključnih izazova i tehnologija u nastajanju koji

bi se mogli uvrstiti, a zatim se popis sužava na teme koje

će biti predstavljene u završnom izvješću.

Da bi se izvršio spomenuti odabir, svako se izvješće

oslanja na veliku stručnost skupine koja prvo razmatra

širok skup važnih trendova, izazova i tehnologija u

nastajanju, dodaje one za koje smatra da nedostaju i

zatim svaki sve detaljnije ispituje sužavajući skup do

odabira konačnog popisa trendova, izazova i tehnologija.

Taj se postupak odvija na internetu i prikazan je na wiki

web-mjestu projekta Horizon Project NMC. Wiki web-

mjesto projekta trebalo bi predstavljati potpuno

transparentni prozor u svijet projekta kroz koji ne samo

da je moguće promatrati napredak u stvarnom vremenu,

već se na njemu nalazi potpuna evidenciju istraživanja za

svako od različitih izdanja objavljenih od 2006. Wiki koji

se upotrebljava za izvješće Horizon Report Europe:

izvješće o školama za 2014. dostupan je je na

europe.wiki.nmc.org.

Postupak za odabir tema u izvješću temelji se na

izmijenjenom postupku Delphi koji je razrađen tijekom 12

godina izrade serije izvješća NMC Horizon Report. Projekt

Horizon Project Europe započeo je krajem 2013.

sastankom istaknute skupine stručnjaka kao i u svakom

ciklusu projekata Horizon. Skupina stručnjaka projekta

Horizon Project Europe za 2014. sastojala se od

stručnjaka raznih pozadina, disciplina i interesa iz, kako je

prethodno navedeno, 22 europske zemlje.

Skupina stručnjaka je započela svoj rad sustavnim

pregledom postojeće literature – izvadci iz novina,

izvješća, eseji i drugi materijali iz prethodnih godinu ili

najviše dvije godine – o nizu aspekata tehnologija u

nastajanju. Članovi skupine stručnjaka dobili su opsežan

skup pažljivo pripremljenih materijala na početku projekta

kako bi se osiguralo da svi počinju od zajedničke početne

baze znanja o važnim promjenama u tehnologiji u

posljednje dvije godine. Članovi skupine stručnjaka zatim

su dali svoje primjedbe na pravovremeno istraživanje,

utvrdili odabire koji su se činili posebno relevantni i

primjereni i dodali ih skupu. Primjenom okvira za projekt

Horizon moglo se raspravljati o svim temama koje bi

mogle biti važne za podučavanje, učenje i kreativno

razmišljanje u europskim školama. Pažljivim odabirom

skupa RSS izvora iz stotina odgovarajućih publikacija

osigurali su ažurnost knjižnice s pomoćnim materijalima

tijekom rada.

Nakon te dubinske analize najnovijih dostupnih resursa,

stručna se skupina počela baviti pitanjima koja su u

središtu svake studije projekta NMC Horizon. Cilj je tih

pitanja bio potaknuti sveobuhvatan dijalog u stručnoj

skupini o zanimljivim trendovima, značajnim izazovima i

tehnologijama u nastajanju:

Za koje trendove očekujete da će znatno utjecati na način na koji europske škole

pristupaju ključnim misijama podučavanja, učenja ili kreativnog razmišljanja i kako će oni utjecati na politiku, vodstvo i praksu?

Što smatrate glavnim izazovima u vezi s podučavanjem, učenjem ili kreativnim

razmišljanjem s kojima će se europske škole suočiti u sljedećih pet godina i kako će oni utjecati na politiku, vodstvo i praksu?

Koje će tehnologije biti najvažnije za podučavanje, učenje ili kreativno

razmišljanje u europskim školama u sljedećih pet godina?

Koje smo tehnologije možda zaboravili? Razmotrite sljedeća povezana pitanja:

1

2

3

4

7

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

> Koje biste tehnologije uvrstili u uvriježene tehnologije koje neke škole u Europi danas koriste i koje bi sve europske škole trebale u velikoj mjeri upotrebljavati kao potporu nastavnom radu, učenju ili kreativnom razmišljanju ili radi olakšavanja potonjeg?

> Za koje bi tehnologije koje imaju čvrstu korisničku bazu u potrošačkoj, zabavnoj industriji ili u drugim industrijama europske škole trebale aktivno tražiti načine primjene?

> Za koje od ostalih tehnologija, iz bilo kojeg gospodarskog sektora, smatrate da bi se mogle razviti do te mjere da bi ih europske škole trebale uzeti u obzir u sljedećih četiri do pet godina?

Nakon otprilike dva tjedna rasprava na internetu,

odgovori na ta pitanja prebačeni su u posebni alat za

glasovanje u kojem ih je svaki član skupine stručnjaka s

pomoću sustava višestrukih glasova koji članovima

omogućuje ponderiranje svojeg odabira sustavno ocijenio

i odredio očekivani trenutak uvođenja. Od svakog se

člana također tražilo da smjesti svoj odabir u jednu od tri

kategorije koje se u slučaju trendova temelje na brzini

trenda, u slučaju izazova, na njihovoj relativnoj težini i u

slučaju tehnologija, na vjerojatnom početku uporabe u

velikom broju škola.4 Na početku postupka raspravljalo se

o oko 90 mogućih tema povezanih s tehnologijama u

nastajanju, od kojih je svaka bila popraćena mnoštvom

povezane literature, vijestima, istraživanjima i izvješćima.

U okviru sveobuhvatnog popisa trendova, izazova i

tehnologija koje su se izvorno razmatrale, dalje je

analizirano i prošireno 36 onih koji su se pojavili na vrhu

početnog postupka ocjenjivanja – četiri po podkategoriji.

Nakon što je utvrdila privremene rezultate, stručna je

skupina istražila niz implikacija. Trendovi i izazovi

promatrani su kroz leću politike, vodstva i prakse. Kriterij

za tehnologije bio je očekivani trenutak uvođenja.

Značajna količina vremena posvećena je formalizaciji tih

implikacija u obliku izvješća NMC Horizon Report. Nakon

što je na temelju tog rada provedeno konačno

glasovanje, privremeni su rezultati ponovno ocijenjeni.

Teme na vrhu te rang liste (šest u svakom od tri dijelova

izvješća) opisane su u ovom izvješću Horizon Report

Europe: izdanje o školama za 2014.

8

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

Read the full report here

Interested in these topics? Learn more about them

and other Horizon Project insights by “liking” the NMC

on Facebook at facebook.com/newmediaconsortium

and on Twitter at twitter.com/nmcorg.

Reach the European Commission on Facebook at

facebook.com/EuropeanCommission and on Twitter at

twitter.com/EU_Commission.

Discover Joint Research Centre's Science Hub at

https://ec.europa.eu/jrc and follow it on twitter

@EU_ScienceHub

1 http://is.jrc.ec.europa.eu/pages/EAP/SCALECCR.html 2 http://ftp.jrc.es/EURdoc/JRC83167.pdf (PDF) 3 http://www.eun.org 4 Uporaba u velikom broju škola za potrebe ovog projekta znači da je oko 20 % ustanova prihvatilo tehnologiju u

predmetnom razdoblju. Taj se podatak, na temelju istraživanja Geoffreya A. Moorea, odnosi na kritičnu masu uvođenja koja je potrebna kako bi postojala vjerojatnost da će ta tehnologija ući u opću uporabu.