Horizontalna analiza - MVEPHorizontalna analiza uŁinaka usklaðivanja zakonodavstva Hrvatske s propisima Europske unije 9 Predgovor Usklaðivanje zakonodavstva RH s acquis communautaire-om,

uËinaka usklaivanja zakonodavstvaHrvatske s propisima Europske unije

Horizontalna analiza

HORIZONTALNA ANALIZAUÈINAKA USKLAÐIVANJA ZAKONODAVSTVA HRVATSKE S PROPISIMA EUROPSKE UNIJE

Urednica:Vi�nja Samard¸ija

Izvr�ni urednici:Toni Luk�iæMarko Makek

Struèna obrada podataka:Mura Pala�ek

Suradnièki tim:Hrvoje ÆurkoMirko GravaraIvana MatijeviæMajda RubiæZrinka ¨ivkoviæ

Lektorica:Kata Fi�ter-Zaloviæ

Izdavaè:Republika HrvatskaMinistarstvo za europske integracije

Naklada:1000 primjeraka

Tisak:Kerschoffset

Zagreb, 2003

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveuèili�na knji¸nica - Zagreb

UDK 327.39(497.5:4-67 EU) �200� (094.2)HRVATSKA. Vlada

Sporazum o stabilizaciji i pridru¸ivanju izmeðu RepublikeHrvatske, s jedne strane, i Europskih zajednica i njihovih dr¸avaèlanica, s druge strane. - Zagreb : Ministarstvo za europskeintegracije, 2002.

ISBN 953-7010-21-X

420327106

Horizontalna analizauèinaka usklaðivanja zakonodavstva Hrvatske

s propisima EU

Horizontalna analiza uèinaka usklaðivanja zakonodavstva Hrvatske s propisima EU

4

Horizontalna analiza uèinaka usklaðivanja zakonodavstva Hrvatske s propisima Europske unije

5

Uvod u analizu uèinka

Kratice

Predgovor

Analiza uèinaka

Horizontalna analiza uèinaka

Analiza uèinaka propisa - RIA

1. Metodolo�ki pristup

1.1. Ciljevi

1.2. Metoda istra¸ivanja

1.3. Dodatna priprema podataka za obradu

1.4. Struktura uzorka

2. Osnovni nalazi

2.1. Uèinci usklaðivanja zakonodavstva s odabranim propisima acquisa

2.2. Ocjena institucionalne sposobnosti tijela dr¸avne uprave

3. Horizontalna analiza uèinaka

3.1. Opæi uèinci

3.1.1. Opæi uèinak usklaðivanja zakonodavstva s acquisem na hrvatsko gospodarstvo

3.1.2. Uèinak usklaðivanja zakonodavstva s propisima acquisa s obzirom na pojedine dru�tveneskupine

3.1.3. Vremenski rok djelovanja uèinka usklaðivanja zakonodavstva s propisima acquisa

3.1.4. Uèinak usklaðivanja zakonodavstva s propisima acquisa na pojedine aspekte gospodarstva

3.2. Uèinci na sektor (podruèje gospodarstva, vrstu djelatnosti)

3.2.1. Uèinak usklaðivanja zakonodavstva s propisima acquisa na pojedine aspekte sva trisektora gospodarstva

3.2.2. Uèinak usklaðivanja zakonodavstva s propisima acquisa na odreðenepojave u sva tri sektora gospodarstva

Sadr¸aj

Sadr¸aj

7

9

11

12

13

17

17

18

20

21

25

25

26

29

29

29

31

34

36

43

43

45


6

3.2.3. Uèinak usklaðivanja zakonodavstva s propisima acquisa na zakonodavnei institucionalne kategorije

3.3.3. Uèinak usklaðivanja zakonodavstva s propisima acquisa na tro�kove u pojedinimpodruèjima

4. Procjena reakcije javnosti na uvoðenje propisa

5. Procjena razine sposobnosti tijela dr¸avne uprave na pojedinim podruèjima

45

46

51

55


7

AZTN Agencija za za�titu tr¸i�nog natjecanja

DZIV Dr¸avni zavod za intelektualno vlasni�tvo

HNB Hrvatska narodna banka

NZ/ BO Ne znam/ bez odgovora

MEI Ministarstvo za europske integracije

MFIN Ministarstvo financija

MINGO Ministarstvo gospodarstva

MJROG Ministarstvo za javne radove obnovu i graditeljstvo

MPPV Ministarstvo pomorstva, prometa i veza

MPULS Ministarstvo pravosuða, uprave i lokane samouprave

MRSS Ministarstvo rada i socijalne skrbi

Kratice○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Kratice tijela dr¸avne uprave


8


9

Predgovor

Usklaðivanje zakonodavstva RH s acquis communautaire-om, odnosno pravnom steèevinom EU, vrlo je slo¸enproces kojim se znaèajno mijenja postojeæi zakonodavni okvir u RH. Obveze usklaðivanja zakonodavstva sacquis-em, koje proizlaze iz SSP-a te ciljeva RH da do kraja 2006. godine ostvari uvjete za pristupanje EU,postavljaju pred tijela dr¸avne uprave zadatak da standarde EU-a na najefikasniji i najkorisniji naèin uklopeu gospodarski i dru�tveni ¸ivot dr¸ave.

Naravno, pri tome se neizbje¸no pojavljuju moguænosti izbora razlièitih zakonodavnih rje�enja kojima semogu ispuniti obveze i preuzeti pojedini standardi. Uloga Vlade RH, odnosno tijela dr¸avne uprave, je unaprijedsagledati postojeæe moguænosti, procijeniti posljedice i uèinke njihove primjene te odabrati naèin i vrijemeprimjene kojima se ostvaruju najveæe koristi, a negativni uèinci svode na najmanju razinu.

Analiza uèinaka zakonodavstva (eng. regulatory impact assessment) je opæepriznata metoda procjene uèinakapojedenih zakonodavnih rje�enja koja ima �iroku primjenu u dono�enju odluka i koja se u razvijenim dr¸avamaveæ dulje vrijeme primjenjuje u radu tijela dr¸avne uprave.

S obzirom da nije uèinkovito, ali ni moguæe, izraditi detaljne analize za svaki pojedini zakonski akt, Ministarstvoza europske integracije pokrenulo je projekt horizontalne analize uèinaka kojim su se na osnovi jednostavnijihprocjena, putem anketnog upitnika nastojala izdvojiti ona podruèja ili propisi EU-a za koje se oèekuje da bisvojom primjenom u RH mogli izazvati negativne uèinke na gospodarstvo. Na ovaj se naèin ¸eljelo usklaðivanjezakonodavstva odmaknuti od èisto tehnièkog procesa i staviti u kontekst buduæega gospodarskoga razvoja. Ciljtakvog pristupa je identificirati podruèja koja bi kasnije trebalo detaljnije prouèiti kako bi se prona�la rje�enjaza ubla¸avanje moguæih negativnih posljedica, te pripremiti tijela dr¸avne uprave za postupno uvoðenjejednostavnih oblika analize uèinaka u svakodnevnu praksu. S obzirom da su u projektu aktivno sudjelovalipredstavnici razlièitih ministarstava, prikupljeni podaci daju i sliku o razini spremnosti dr¸avne uprave zasagledavanje posljedica koje æe imati usklaðivanje zakonodavstva na podruèje njihova svakodnevnog rada.

Naime, europske standarde u �irem smislu mo¸emo pojednostavljeno podijeliti u dvije skupine. U prvoj skupinisu standardi prvenstveno usmjereni na usvajanje dru�tvenih normi, kao �to su ljudska prava, sloboda medija,za�tita manjina i sl., koji nemaju izra¸en utjecaj na gospodarstvo. Drugu skupinu saèinjavaju standardi èijomse primjenom znaèajno utjeèe na gospodarsko okru¸enje u Republici Hrvatskoj, od dr¸avnih potpora do tehnièkogzakonodavstva. Potrebno je istaknuti da su ovom analizom obuhvaæena samo prioritetna podruèja usklaðivanjazakonodavstva prema SSP-u, s obzirom da �iri pristup trenutno ne bi bio provediv.

Utvrðivanje propisa EU-a koji mogu imati negativne uèinke na gospodarstvo RH izuzetno je va¸no, jer je natim podruèjima potrebno izraditi dublje kvantitativne i kvalitativne analize koje æe biti iznimno korisne i priizradi pregovaraèkih pozicija RH kada otpoènu pregovori o punopravnom èlanstvu RH u EU.

Horizontalna analiza je jo� jedna od kockica kojima se ¸eli ostvariti dugoroèni cilj da analiza uèinaka postaneobvezni dio i svakodnevna praksa u zakonodavnom postupku u RH, odnosno da se postojeæi elementi procjeneuèinaka zakonskih prijedloga u RH standardiziraju i nadopune metodologijom analize uèinaka. Na taj se naèin¸eli pridonijeti aktivnostima èiji je cilj unaprijediti postupak dono�enja odluka u tijelima dr¸avne uprave itime stvoriti jo� bolje preduvjete za podizanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva i njegov buduæi razvoju okviru tr¸i�ta EU-a kojem pristupa.


10

Tiskanjem ove publikacije nastojalo se dr¸avnoj upravi i �iroj javnosti na praktiènim primjerima ukazati napotrebu postupnog uvoðenja analize uèinka, imajuæi u vidu èinjenicu da usklaðivanje sa svakom pojedinomdirektivom Europske unije ima odreðene uèinke o kojima treba unaprijed razmi�ljati.

Ministarstvo za europske integracije zahvaljuje svim djelatnicima dr¸avne uprave koji su sudjelovali u pripremii ispunjavanju anketnih upitnika i na èijoj se struènoj procjeni temelje rezultati ove analize. Njihova spremnostna aktivno sudjelovanje u ovom projektu znak je ra�irene svijesti o potrebi, ali i podr�ka ovakvom pristupu uprocesu pristupanja RH EU.

Dr. Vi�nja Samard¸ija

Ministarstvo za europske integracije

pomoænica ministra


11

Analiza uèinaka

Jedna od obveza1 koja proizlazi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridru¸ivanju izmeðu Republike Hrvatske i Europskezajednice i njezinih dr¸ava èlanica (u daljnjem tekstu: Sporazum) jest postupno usklaðivanje zakonodavstvaRepublike Hrvatske s propisima Europske unije (acquis communautaire, u daljnjem tekstu: acquis). Ova jeobveza, za razliku od ostalih obveza iz Sporazuma, stupila na snagu s danom potpisivanja Sporazuma2 . Uèlancima 70. - 74.3 Sporazuma posebno su izdvojena prioritetna podruèja usklaðivanja zakonodavstva. Ona seodnose na temeljna podruèja unutarnjeg tr¸i�ta, odnosno: tr¸i�no natjecanje i dr¸avne potpore; intelektualno,industrijsko i trgovaèko vlasni�tvo; javne nabave; normizacija, mjeriteljstvo, ovla�æivanje i ocjena sukladnostite za�tita potro�aèa. U komunikaciji s Europskom komisijom navedenim podruèjima dodana su jo� neka podruèjazakonodavstva prema kojima se odnosi kao i prema prioritetnim podruèjima, a to su pobli¸e: pravo dru�tava;raèunovodstvo; financijske usluge; kopneni prijevoz; zdravlje i sigurnost na radu; za�tita podataka te jednakemoguænosti za ¸ene i mu�karce.

Horizontalna analiza uèinaka dio je �ireg projekta izrade analize uèinaka4 usklaðivanja zakonodavstva RepublikeHrvatske s acquisem, koji je pokrenulo Ministarstvo za europske integracije. Iako su aktivnosti na podruèjuanalize uèinaka neposredno potaknute upravo potrebama koje proizlaze iz procesa integracije Republike Hrvatskeu Europsku uniju radi usklaðivanja hrvatskoga zakonodavstva s acquisem, jedan od va¸nih ciljeva koji se ¸eliostvariti jest da instrument analize uèinaka postane sastavni dio svakodnevne prakse u procesu oblikovanjapolitika i zakonskih prijedloga u Republici Hrvatskoj.

Dr¸ave èlanice Europske unije te druge visokorazvijene dr¸ave svijeta5 uvele su analizu uèinaka u svojesustave dono�enja odluka tijekom zadnja dva desetljeæa. Naime, dr¸avna je uprava postala svjesna da svakooblikovanje politike i uvoðenje novog propisa mo¸e imati neoèekivane negativne uèinke, ne samo na dr¸avniproraèun nego i na razlièite gospodarske i socijalne skupine ako se prethodno ne provede podrobnija analizaoèekivanih uèinaka primjene tog propisa, uzimajuæi pritom u obzir razlièite naèine postizanja ¸eljenih ciljeva.Takoðer, osim utvrðivanja same pojave negativnih uèinaka, glavni se naglasak stavlja na procjenu njihovaintenziteta i odreðivanje dru�tvene skupine koja je najizlo¸enija tim uèincima. S druge strane, dr¸avekandidatkinje za èlanstvo u Europskoj uniji takoðer su prepoznale ovako utvrðeno znaèenje izrade analizauèinaka primjene propisa, ali ne samo kao dijela zakonodavnog postupka veæ i kao nezaobilaznog instrumentatijekom prilagodbi u sklopu procesa europskih integracija, uzimajuæi u obzir njegovu slo¸enost i sveobuhvatnost.Glavni cilj analize uèinaka jest poveæanje efikasnosti i efektivnosti zakonskih rje�enja �to je velik doprinosgospodarskom rastu i razvoju svakoga dru�tva.

Dakle, cilj uvoðenja instrumenta analize uèinaka u Republici Hrvatskoj je dvojak:

- analiza uèinaka propisa (eng. Regulatory Impact Assessment - RIA) - u sklopu napora da se unaprijedikvaliteta rada dr¸avne uprave pri oblikovanju politika i zakonodavnih rje�enja koja proizlaze iz njih,neovisno o procesu integracije Republike Hrvatske u Europsku uniju, i

1 Potpisivanjem Sporazuma 29. listopada 2001. godine Republika Hrvatska se obvezala da æe potpuno ispuniti obveze koje iz njega proizlaze tijekom utvrðenog prijelaznog razdoblja od�est godina od dana stupanja na snagu Sporazuma. Republika Hrvatska æe stupanjem na snagu Sporazuma steæi status pridru¸enog èlana Europske unije.2 Èlanak 69. Sporazuma.3 Sporazum, Glava VI. - Usklaðivanje prava, provedba prava i pravila tr¸i�nog natjecanja.4 eng. impact assessment5 npr. Kanada, Australija, Novi Zeland, SAD



12

- analiza uèinaka pojedinih propisa Europske unije - u sklopu usklaðivanja zakonodavstva s acquisemu svrhu izrade pregovaraèkih pozicija tijekom pregovora o punopravnom èlanstvu u Europskoj uniji.

S obzirom na to da je neprijeporno da æe usklaðivanje zakonodavstva s acquisem izazvati odreðene uèinke nahrvatsko gospodarstvo, osnovni je cilj svih aktivnosti u sklopu projekta analize uèinaka kvalitativna, a gdje godje to moguæe i èim bolja kvantitativna analiza tih uèinaka. Cilj izrade analiza uèinaka je, na temelju procijenjenihi oèekivanih uèinaka usklaðivanja zakonodavstva s acquisem i njegove primjene, stvoriti podlogu za oblikovanjeprovedivih politika i naèina ugraðivanja acquisa u nacionalno zakonodavstvo. Na taj se naèin omoguæuje lak�eoblikovanje takvih politika kojima se istodobno u najveæoj moguæoj mjeri umanjuju tro�kovi i poveæavajukoristi od procesa integracije Republike Hrvatske u Europsku uniju, uzimajuæi u obzir izlo¸enost pojedinihdru�tvenih i gospodarskih skupina ukupnim uèincima. Ovakav je pristup od iznimnog znaèenja za pojedinegospodarske i dru�tvene skupine, ali i za Republiku Hrvatsku u cjelini, imajuæi u vidu pretpostavku da pojediniuèinci zasigurno neæe biti ravnomjerno rasporeðeni bilo u gospodarskom, bilo u dru�tvenom smislu.


Ministarstvo za europske integracije pokrenulo je projekt horizontalne analize uèinaka u 2002. godini, nakon�to je prethodno izraðena pilot-studija analize uèinaka na razini direktive (Niskonaponska direktiva - LVD6 )kako bi se tijela dr¸avne uprave upoznala s primjerom izrade cjelovite analize uèinaka. Usporedno s pilot-studijom izraðen je i Metodolo�ki priruènik za izradu analize uèinaka uvoðenja propisa Europske unije. CiljMetodolo�kog priruènika bio je opæenito upoznati tijela dr¸avne uprave sa znaèenjem, ciljevima i metodamaizrade analize uèinaka (horizontalna analiza uèinaka; analiza uèinaka na razini jednog propisa Europskeunije; sektorska analiza uèinaka i analiza uèinaka na razini poduzeæa). Pilot-studija i Metodolo�ki priruènikizraðeni su u suradnji s vanjskim struènjacima, primjenjujuæi iskustva i spoznaje dr¸ava kandidatkinja7 steèeneu sklopu priprema za punopravno èlanstvo u Europskoj uniji.

Horizontalna analiza uèinaka predstavlja poèetni korak u analizi uèinaka usklaðivanja zakonodavstva u kojemsu prvi put aktivno sudjelovala i tijela dr¸avne uprave. S obzirom na to da Republika Hrvatska tijekom procesapribli¸avanja Europskoj uniji, u relativno kratkom razdoblju, mora uskladiti svoje zakonodavstvo s velikimbrojem propisa8 Europske unije, ne mogu se provoditi detaljne (potpune) analize uèinaka za svaki pojedinipropis s kojim se usklaðuje, kao �to je to bila veæ spomenuta LVD studija. Zbog toga je bilo potrebno utvrditinaèin kojim bi se prepoznali �problematièni� propisi, odnosno oni za koje se oèekuje da æe imati znatnijinegativan uèinak na odreðene gospodarske grupe ili gospodarstvo u cjelini, a èija bi primjena zbog nekihdrugih razloga mogla biti problematièna. Horizontalna analiza uèinaka osmi�ljena je i provedena u ciljuinicijalnog screeninga pozitivnih i negativnih uèinaka koji mogu proizaæi iz usklaðivanja zakonodavstva sacquisem na gospodarstvo Republike Hrvatske na spomenutim prioritetnim podruèjima usklaðivanja.

6 Low Voltage Directive 73/23/EEC7 Poljska, Maðarska i Litva8 Uredbe Vijeæa, Direktive Europske komisije i sl.


13

Za potrebe analize identificiran je uzorak od 103 sluèaja9 koji obuhvaæaju jedan ili vi�e propisa iz podruèjanavedenih u poglavlju 1.2.

Za tako izdvojene propise Europske unije postaje opravdano u iduæem koraku izraditi detaljnije (potpune)analize uèinaka kako bi se donositeljima odluka omoguæio potpun uvid u moguæe implikacije uvoðenja pojedinogod tih propisa. Takav pristup omoguæava da se pravodobno, prije nego �to se donesu konaène odluke, mogupoduzeti efikasne prilagodbe, ili izabrati alternativna rje�enja kojima bi se poku�ali èim vi�e umanjiti predvidivinegativni uèinci.

Takve su analize vrlo jaka i priznata osnova za obrazlaganje zahtjeva pojedine dr¸ave kandidatkinje tijekompregovora za punopravno èlanstvo u Europskoj uniji, u sluèajevima kada se pregovorima poku�avaju osiguratidodatna prijelazna razdoblja ili odreðene iznimke na nekom od podruèja pregovora. Iskustva su pokazala da jepuno lak�e uvjeriti Europsku komisiju u opravdanost zahtjeva ako se temelje na rezultatima ovakvih analiza.

Metodologija provedbe ove horizontalne analize uèinaka podrobnije je obja�njena u Poglavlju 1.

Analiza uèinaka propisa - RIA

Nakon projekta horizontalne analize uèinaka, Ministarstvo za europske integracije otpoèelo je aktivnostiusmjerene na uvoðenje instrumenta analize uèinaka propisa u zakonodavnu proceduru u Republici Hrvatskoj(eng. Regulatory Impact Assessment, u daljnjem tekstu: RIA).

Proces europskih integracija neizbje¸no djeluje kao katalizator raznih procesa i s njima povezanih uèinaka.Jedna od kljuènih potreba, koja proizlazi iz procesa europskih integracija, jest poveæana sposobnost dr¸avneuprave za dono�enje velike kolièine va¸nih odluka i s njima povezanih zakonodavnih rje�enja u relativnoogranièenom roku. Time se jo� vi�e nagla�ava potreba za kvalitetnom pripremom dono�enja odluka. Neke oddr¸ava kandidatkinja zamijetile su da se i do 20% godi�njih zakonodavnih aktivnosti odnosi na izmjene idopune veæ postojeæih propisa kako bi se ispravile njihove manjkavosti, bilo konceptualne prirode, bilo ne¸eljenihili prvobitno zanemarenih posljedica njihove primjene. Takve su pojave, osim znatnog gubitka vremena, i vrlo�tetne za gospodarstvo, zbog sadr¸ajno lo�ih zakonskih rje�enja koja neposredno utjeèu na gospodarske subjekte,kao i zbog posrednih negativnih uèinaka stalne promjenjivosti zakonodavnog okvira na razne gospodarskeèimbenike, npr. strana ulaganja. Upravo je RIA instrument koji je osmi�ljen kako bi se ovakve pojave svele nanajmanju moguæu mjeru te podizanjem kvalitete prvobitnih zakonskih rje�enja podigla uèinkovitost prihvaæenihpolitika u ostvarivanju zami�ljenih ciljeva. Osim ex ante analize, sastavni je dio RIA-e i periodièna ex postanaliza uèinaka stvarne primjene pojedinog propisa, koja ima ulogu mehanizma povratne sprege10 .

9 svaki sluèaj obuhvaæa jedan ili vi�e propisa prema procjeni tijela dr¸avne uprave koji su ih u pojedinim sluèajevima grupirali u skupine, odnosno osim osnovnog propisa obuhvaæaju injihove izmjene i dopune10 uobièajeno. eng. feedback



14

Treba napomenuti da uloga RIA-e, kao jednog od instrumenata u procesu dono�enja odluka, nije zamijenitidono�enje odluka. Dapaèe, ona ne smije biti supstitut dono�enja odluka, veæ samo predstavlja osnovu kojarazmatra i procjenjuje pojedine karakteristike i alternative kako bi se èim bolje mogli sagledati glavni aspektiprovedbe odreðene politike putem primjene pojedinoga zakonskog rje�enja.

Trenutaèno se u sklopu zakonodavnog postupka u Republici Hrvatskoj jo� uvijek sustavno ne provodi RIA, iakose neki njegovi elementi veæ mogu prepoznati u zakonodavnom postupku, tj. postoje obveze èiji je smisaoanaliziranje uèinaka primjene pojedinog propisa. Osnovno upori�te u ovom smislu jest èlanak 132. PoslovnikaHrvatskog sabora, koji ureðuje elemente koje treba sadr¸avati svaki prijedlog zakona koji ide u zakonodavnipostupak Hrvatskoga sabora, dok se Poslovnik Vlade Republike Hrvatske poziva na Poslovnik Hrvatskoga saborapri ureðivanju elemenata sadr¸aja nacrta prijedloga zakona u svojem postupku.11

Unatoè tomu �to se analize uèinaka primjene propisa ne izvode prema konceptu RIA-e, u praksi se analize kojese odnose na posljedice dono�enja pojedinog zakona, sukladno obvezi iz Poslovnika Hrvatskoga sabora, nerade prema jednakoj metodologiji s unaprijed zadanim elementima, tj. minimalnim zadanim sadr¸ajem, veæ ihsvako tijelo koje izraðuje nacrt prijedloga zakona radi prema vlastitom ad hoc pristupu.

Dakle, bez obzira na razlièitosti u pristupu ispunjavanja postojeæih obveza, s obzirom na to da je trenutaènapraksa analize uèinaka primjene propisa sadr¸ajno puno siroma�nija i u¸a u odnosu na koncept RIA-e, kaonajbolje prakse12 , mo¸e se opravdano zakljuèiti da ona analitièki ne pru¸a istu razinu osnove za kvalitetnoodluèivanje u Republici Hrvatskoj koja bi se mogla postiæi kori�tenjem RIA-e. Ovdje treba svakako napomenutida je izrada zakona samo dio procesa dono�enja odluka, koji bi trebao biti obuhvaæen analizom uèinaka.Naime, ovakav bi se pristup u razlièitim oblicima i opsegu trebao koristiti i pri izradi pravilnika, pripremiodluka, zakljuèaka te drugih oblika dono�enja odluka.

Kako bi se RIA uvela u zakonodavni postupak u Republici Hrvatskoj, u Ministarstvu za europske integracijeosnovana je interna radna skupina koja u suradnji s Radnom skupinom za reformu dr¸avne uprave VladeRepublike Hrvatske priprema prijedlog naèina i postupka izrade RIA-e u Republici Hrvatskoj tijekom prvepolovice 2003. godine, a kako bi se do kraja 2003. omoguæilo prihvaæanje cijelog koncepta na razini VladeRepublike Hrvatske te pristupilo izradi pilot-analiza uèinaka propisa kao referentnih predlo¸aka za daljnjeobrazovanje zaposlenih u dr¸avnoj upravi.

11 Èlanak 132. Poslovnika Hrvatskoga sabora koji ureðuje sadr¸aj prijedloga zakona glasi:�Prijedlog zakona sadr¸i:- ustavnu osnovu dono�enja zakona,- ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje æe dono�enjem zakona proisteæi,- ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provoðenje zakona,- tekst prijedloga zakona, s obrazlo¸enjem,- tekst odredbi zakona koje se mijenjaju, odnosno dopunjuju, ako se predla¸e izmjena ili dopuna zakona.Uz prijedlog zakona predlagatelj mo¸e dostaviti i odgovarajuæu dokumentaciju, posebice struèna mi�ljenja, prihvaæene meðunarodne ugovore i druge akte kojima obrazla¸e svoj prijedlog.� Kurzivom su oznaèeni elementi koji su na tragu uloge i smisla RIA-e.12 uobièajeno eng. best practice


15

1 Metodolo�ki pristup


16


17

1.1.Ciljevi

Ciljevi provoðenja horizontalne analize uèinaka usklaðivanja zakonodavstva s acquisem na prioritetnimpodruèjima usklaðivanja zakonodavstva bili su:

- poku�ati preliminarno sagledati i analizirati oèekivane pozitivne i negativne posljedice koje moguproizaæi iz usklaðivanja nacionalnoga zakonodavstva s odabranim propisima acquisa;

- unutar skupine propisa obuhvaæene analizom izdvojiti propise ili skupine propisa acquisa koji bimogli biti najproblematièniji pri usklaðivanju, tj. koji bi mogli imati najveæe negativne uèinke na:

- gospodarstvo u cjelini

- dr¸avni proraèun

- razlièite gospodarske i socijalne skupine

- procijeniti razinu institucionalne sposobnosti tijela dr¸avne uprave na podruèju analize uèinakauvoðenja EU-ovih propisa u nacionalno zakonodavstvo te procijeniti njihovu razinu informiranosti isposobnosti da opæenito daju procjenu gospodarskih uèinaka propisa.

Osim toga, projekt horizontalne analize uèinaka ima i praktiènu namjenu. On bi trebao stvoriti osnovu zaotvaranje dijaloga sa subjektima na koje se oèekuje djelovanje uèinaka kako bi se acquis mogao pravodobno iuèinkovito uklopiti u nacionalni zakonodavni okvir za �to su unutar resornih ministarstava od iznimnog znaèenja�to potpunije informacije radi lak�eg planiranja i utvrðivanja redoslijeda prihvaæanja acquisa.

Jedan od iznimno va¸nih praktiènih ciljeva horizontalne analize uèinaka jest i pribli¸avanje analize uèinaka,kao vrlo va¸nog analitièkog instrumenta, tijelima dr¸avne uprave. Naime, veæ je uvodno istaknuto znaèenjekori�tenja analize uèinaka pri izradi analitièke osnove za buduæe pregovaraèke pozicije Republike Hrvatske upregovorima za punopravno èlanstvo u Europskoj uniji13 .

Metodolo�ki pristup1

13 vidi uvodni dio Analiza uèinaka

Metodolo�ki pristup


18

1.2. Metoda istra¸ivanja

Projekt je koordiniralo Ministarstvo za europske integracije, a rezultati su obraðeni u suradnji s vanjskimstruènjakom za obradu podataka prikupljenih anketnim upitnikom. Anketni upitnik pripremilo je Ministarstvoza europske integracije.14

Istra¸ivanje je provedeno u drugoj polovini 2002. godine. Odr¸ani su pripremni sastanci za svako podruèjezakonodavstva, na kojima su djelatnici tijela dr¸avne uprave ukljuèenih u ovaj projekt bili upoznati s ciljevimaistra¸ivanja te strukturom upitnika. Prikupljanje popunjenih anketnih upitnika je zavr�eno potkraj 2002.godine kada su ukupno zaprimljena 92 anketna upitnika, dok je konaèno izvje�æe izraðeno u 2003. godini.

Podruèja koja su obuhvaæena istra¸ivanjem definirana su u skladu s prioritetima usklaðivanja zakonodavstvazacrtanim u Sporazumu te u skladu s preporukama Europske komisije iznesenim u meðusobnoj komunikaciji.Podruèja zakonodavstva referentnih tijela dr¸avne uprave koja su sudjelovala u analizi pojedinih podruèja su:

1. za�tita podataka MPULS, MUP

2. za�tita potro�aèa MINGO

3. javne nabave MFIN, MINGO, MJROG

4. tr¸i�no natjecanje AZTN

5. dr¸avne potpore AZTN, MFIN, MINGO, MJROG, MPPV

6. pravo dru�tava MPULS, MINGO, MFIN

7. raèunovodstvo MINGO, MFIN

8. kopneni prijevoz MPPV, MJROG

9. jednake moguænosti MRSS

10. zdravlje i za�tita na radu MRSS

11. intelektualno, ind. i trg. vlasni�tvo DZIV

12. tehnièko zakonodavstvo DZNM

13. financijske usluge MFIN, HNB, Komisija za vrijednosne papire

U poèetnoj fazi istra¸ivanja najveæu je prepreku predstavljao nepotpun popis relevantnih propisa Europskeunije po podruèjima acquisa. Naime, s obzirom na to da za Hrvatsku jo� nije uèinjen screening u prioritetnimpodruèjima usklaðivanja zakonodavstva, u provoðenju istra¸ivanja polazna je osnova bio ranije kori�ten popispropisa dr¸ava kandidatkinja. Stoga se, pri definiranju opsega istra¸ivanja, popis propisa korigirao na temeljuspoznaja zaposlenika mjerodavnih tijela dr¸avne uprave. Imajuæi to u vidu, ne mo¸e se iskljuèiti moguænost dakonaèni popis propisa15 nije bio potpuno toèan16 .

14 Pri izradi metodologije i upitnika kori�tena su litavska iskustva.15 Sa¸eti prikaz svih propisa obuhvaæenih analizom nalazi se u Prilogu.16 Bilo da su obuhvaæeni propisi koji nisu trebali biti obuhvaæeni, �to je manje vjerojatno, odnosno da nisu obuhvaæeni svi propisi koji su trebali biti obuhvaæeni analizom.


19

Primijenjena metoda horizontalne analize uèinaka bila je terensko istra¸ivanje. Buduæi da je bilo potrebno naisti naèin ocijeniti oèekivane opæe uèinke veæeg broja pojedinaènih propisa (preliminarno je procijenjeno da jeovom analizom bilo obuhvaæeno 300 propisa), glavni instrument ispitivanja bio je spomenuti anketni upitnik.Cilj i naèin provedbe projekta te sam anketni upitnik predstavljeni su pojedinaèno u svakoj institucijiobuhvaæenoj ispitivanjem.

Pitanja u upitniku bila su koncipirana na slijedeæi naèin:

- djelomièno ponuðeni odgovori (tzv. zatvorena pitanja)

- djelomièno kao otvorena pitanja

- tijela dr¸avne uprave sama su odreðivala kako æe grupirati pojedine propise, o èemu je ovisio i brojpopunjenih anketnih upitnika

Anketni upitnik dostavljen je zaposlenicima tijela dr¸avne uprave, mjerodavnim za pojedina podruèjazakonodavstva, tj. struènjacima za pojedina podruèja. Njihov je zadatak bio da prema vlastitoj procjeni poku�ajuocijeniti makroekonomske i mikroekonomske uèinke koje bi usklaðivanje zakonodavstva s pojedinim propisomEuropske unije moglo imati na razlièite gospodarske i socijalne skupine u Republici Hrvatskoj.

Jedinica ispitivanja u anketnom upitniku bio je pojedini propis Europske unije iz svakog od navedenih prioritetnihpodruèja ili grupa, tj. porodica propisa17 .

U odnosu na 13 spomenutih podruèja zakonodavstva, analizom nisu obuhvaæena tri podruèja:

- pravo dru�tava

- raèunovodstvo i

- tehnièko zakonodavstvo

Naime, odaziv tijela dr¸avne uprave bio je pozitivan za sva podruèja zakonodavstva, osim za podruèje pravadru�tava i podruèje raèunovodstva. Stoga ta podruèja nisu obuhvaæena istra¸ivanjem. Tehnièko zakonodavstvotakoðer je izuzeto iz istra¸ivanja zbog specifiènosti tog podruèja zakonodavstva, a slijedom toga metodologijakori�tena u istra¸ivanju ne bi bila primjerena.18

Istodobno, s obzirom na to da je Ministarstvo pomorstva, prometa i veza radeæi na podruèju iz svoje ovlastidostavilo Ministarstvu za europske integracije upitnike ispunjene i za propise s podruèja:

- pomorskog prometa i

- po�te i telekomunikacija

i ta su podruèja ukljuèena u ovu horizontalnu analizu uèinaka propisa.

17 Popis propisa utvrðen je na osnovi Plana rada OBNOVA projekta �Support to the Ministry for European Integration in the Process of the Approximation of Law�.18 Op�irnije o problematici usklaðivanja tehnièkoga zakonodavstva napisano je u Analizi uèinka uvoðenja Smjernice za niski napon (Low voltage directive), Ministarstvo za europskeintegracije, svibanj 2001.



20

1.3. Dodatna priprema podataka za obradu

Kao rezultat opisanog pristupa u nekim je sluèajevima veæi broj propisa bio ukljuèen u samo jedan anketniupitnik (jedan ocjenjivaè), dok je istodobno bilo sluèajeva da je za pojedini propis odgovore davao veæi brojocjenjivaèa. Stoga je bilo nu¸no �proèistiti� podatke za obradu, i to na sljedeæi naèin:

- veæi broj propisa ukljuèenih u jedan anketni upitnik razdvojen je na pojedinaène propise da binjihova te¸ina u ukupnom uzorku bila proporcionalno zastupljena, uzev�i pritom u obzir da taj brojumno¸enih sluèajeva ne prelazi 5, zbog toga da ocjene jednog ocjenjivaèa ne bi previ�e odreðivaleukupan rezultat

- kao drugi korak, za propise za koje je anketni upitnik ispunjavao veæi broj predstavnika tijela dr¸avneuprave, odnosno vi�e institucija, kao rezultat se koristio prosjek ispitanih ocjenjivaèa

Na taj se naèin od poèetna 92 upitnika dobio uzorak od 103 sluèaja, u koja je u znatnoj veæini bio ukljuèen pojedan propis. Slijedom toga, a radi jednostavnijeg predstavljanja rezultata, u daljnjem æe se tekstu umjesto�103 sluèaja� navoditi �103 propisa�.


21

1.4. Struktura uzorka

U tablicama 1. i 2. dan je pregled 12 obuhvaæenih podruèja te sudjelovanje pojedinih tijela dr¸avne uprave(ukupno njih 10) u analizama pojedinih podruèja. Cijeli uzorak obuhvaæa 103 propisa koji su bili obuhvaæeniu 92 anketna upitnika. Anketne upitnike ispunjavala su 33 razlièita ocjenjivaèa/struènjaka u tijelima dr¸avneuprave. Najvi�e propisa bilo je analizirano na podruèjima intelektualnog, industrijskog i trgovaèkog vlasni�tva,financijskih usluga, kopnenog prijevoza te zdravlja i za�tite na radu.

Tablica 1. Osnovna pregledna tablica uzorka

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Intelektualno, industrijsko i

trgovaèko vlasni�tvo

Financijske usluge

Zdravlje i za�tita na radu

Jednake moguænosti

Za�tita podataka

Kopneni prijevoz

Javne nabave

Tr¸i�no natjecanje

Dr¸avne potpore

Za�tita potro�aèa

Pomorski promet

Po�ta i telekomunikacije

16

24

14

2

1

16

9

9

2

5

3

2

DZIV

HNB

(50%)

MRSS

MRSS

MPULS

MPPV

MJROG

(67%)

AZTN

MFIN

(50%)

MINGO

MPPV

MPPV

103

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Cijeliuzorak

Podruèje zakonodavstva Nadle¸ne institucije (%)19Brojsluèajeva

Brojrazlièitihupitnika

Brojrazlièitih

ocjenivaèa

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

3376

Komisijaza

vrijednosnepapire(17%)

MFIN

(11%)

MFIN

(33%)

MINGO

(22%)

MINGO

(50%)

15

19

11

1

1

10

8

3

2

1

3

2

4

6

2

1

2

4

6

1

2

1

3

1

19 Ako je navedena samo jedna institucija znaèi da je ona u 100% sluèajeva pokrila naznaèeno podruèje zakonodavstva.



22

Tablica 2. Osnovni pregled po institucijama i gospodarskim sektorima

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

MPPV

DZIV

MRSS

HNB

MFIN

AZTN

MINGO

MJROG

Komisija za vrijednosne papire

MPULS

primarni sektor (poljoprivreda)

sekundarni (industrija)

tercijarni (usluge)

primarni i sekundarni sektor

sekundarni i tercijarni sektor

svi sektori

103

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Brojsluèajeva

Udio

337621

16

16

12

10

9

8

6

4

1

1

4

53

11

5

29

20%

16%

16%

12%

10%

9%

8%

6%

4%

1%

1%

4%

51%

11%

5%

28%

Institucija

Sektor20

20 Pojedini se propisi odnose na veæi broj sektora te je tako i naznaèeno u ovoj kategorizaciji .

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○


23

2 Osnovni nalazi


24


25

2.1. Oèekivani uèinci usklaðivanja zakonodavstva s odabranim propisima acquisa

- Oèekivani bi uèinak usklaðivanja zakonodavstva RH s propisima acquisa, obuhvaæenim ovomhorizontalnom analizom, prema mi�ljenju predstavnika tijela dr¸avne uprave, trebao biti uglavnompozitivan (77%). U 6% sluèajeva dana je negativna21 procjena uèinka i ona se odnosi na ukupno 6propisa, odnosno: èetiri propisa u podruèju intelektualnog, industrijskog i trgovaèkog vlasni�tva te pojedan propis u podruèju zdravlja i za�tite na radu te kopnenog prijevoza.

- Iako uglavnom pozitivan za veæinu dru�tvenih skupina, procijenjeni je uèinak na pojedine dru�tveneskupine u znatnoj mjeri dvojak, te se uz pozitivno oèekuje i djelomièno negativno djelovanje.

- Oèekuje se da æe pozitivan uèinak uvoðenja propisa djelovati uglavnom u du¸em razdoblju, dok zanegativan uèinak veæina struènjaka u tijelima dr¸avne uprave nije mogla procijeniti vremensku dimenzijuuèinaka (kratkoroèno ili dugoroèno).

- Procjena oèekivanog uèinka propisa na razlièite aspekte gospodarstva22 uglavnom je pozitivna, prièemu se najpozitivnijim procjenjuje uèinak na konkurentski polo¸aj poduzeæa i ulaganja. Pozitivanuèinak predstavnici tijela dr¸avne uprave slièno procjenjuju i u veæini prioritetnih podruèja, dokpotencijalan negativni uèinak ne�to veæim procjenjuju u podruèju zdravlja i za�tite na radu (posebnotro�kovi poslodavca) te intelektualnog, industrijskog i trgovaèkog vlasni�tva.

- Kada je u pitanju geografska distribucija djelovanja uèinaka, oèekuje se znatno djelovanje na dr¸avuu cjelini, a pojedinaèno se navode gospodarski razvijena podruèja dr¸ave i/ili podruèja velikih gradova.

- U prosjeku se oèekuje nagla�eno pozitivno djelovanje usklaðivanja zakonodavstva RH s acquisem,obuhvaæenog ovim ispitivanjem, na sektore hrvatskoga gospodarstva. Ipak, ne�to je negativniji uèinakprocijenjen za primarni i sekundarni sektor.

- Va¸an utjecaj procijenjen je na potrebu za dodatnom izobrazbom, i to kako zaposlenih u sektorimatako i dr¸avnih slu¸benika.

- U cjelini se mo¸e oèekivati osrednji utjecaj usklaðivanja zakonodavstva RH s acquisem na tro�koveu razlièitim podruèjima. Iako su razlike neznatne, ipak je ne�to izra¸eniji jaki utjecaj procijenjen kadasu u pitanju cijene za potro�aèe, te tro�kovi u malim i srednjim poduzeæima. S obzirom na prioritetnapodruèja, tro�kovi su ne�to vi�e istaknuti u podruèju financijskih usluga te zdravlja i za�tite na radu.

Osnovni nalazi2

21 Zajedno �samo negativan� i �vi�e negativan nego pozitivan� uèinak. Vidi tablicu 3.22 Pitanje 4 iz Upitnika. Pod aspektima gospodarstva misli se na: zaposlenost, ulaganja, konkurentni polo¸aj i otvaranje novih poduzeæa te drugo prema navodu ocjenjivaèa.

Osnovni nalazi


26

2.2. Ocjena institucionalne sposobnosti tijela dr¸avne uprave

- Opæi je zakljuèak da je ozbiljnost shvaæanja zadatka i razina kompetentnosti u veæini tijela dr¸avneuprave mjerodavnih za usklaðivanje nacionalnoga zakonodavstva s acquisem na podruèjimaobuhvaæenim ispitivanjem na zavidnoj razini.

- Istodobno treba naglasiti da razina pripremljenosti i znanja nije jednaka u svim tijelima dr¸avneuprave, �to je vidljivo iz ogranièenih moguænosti sagledavanja uèinaka u odreðenom broju upitnika.

- Pri ispunjavanju upitnika va¸an pokazatelj razine institucionalne sposobnosti jest i broj odabranihodgovora �ne znam / bez odgovora� po upitniku. Naime, pretpostavka je da su dr¸avni slu¸benici, kojisu ispunjavali pojedine upitnike, struènjaci-specijalisti u tim podruèjima unutar dotiènog tijela dr¸avneuprave. Iz analize proizlazi da su u prosjeku na 1/5 pitanja dani odgovori bili �ne znam / bez odgovora�23.

- Interesantno je da je spomenuti postotak uglavnom pozitivnih uèinaka od 77% gotovo identièanpostotku graðana Republike Hrvatske koji podupiru integraciju Republike Hrvatske u Europsku uniju24 .Stoga se neizbje¸no postavlja pitanje koliko su tako pozitivne procjene uèinaka na ovim podruèjima ipozitivno stajali�te javnog mnijenja prema èlanstvu u Europskoj uniji meðusobno povezani. Naime,pri èitanju rezultata analize treba uzeti u obzir i moguænost da su na ovakav rezultat analize utjecalai subjektivna pozitivna stajali�ta u sluèajevima kada ocjenjivaèi nisu bili potpuno sigurni u uèinke, amo¸da nisu ¸eljeli da u ispunjenim anketnim upitnicima koje su vratili Ministarstvu za europskeintegracije bude previ�e �ne znam / bez odgovora� odgovora25 .

23 U analizi se poku�alo na najbolji moguæi naèin doæi do okvirnog podatka o prosjeènom broju odgovora �ne znam/ bez odgovora�, no pri izvoðenju zakljuèaka treba svakako uzeti u obzir i: - da je te�ko odrediti kako vrednovati pojedine stavke unutar jednog pitanja, npr. u 6 ili 8, u odnosu na npr. pitanje 1 � ne mogu se vrednovati jednako (u tom su sluèaju za pitanja4, 6, 7, 8 i 9 uzeti prosjeci)- da u pitanjima 2 i 3 uzorci nisu samo onih koji su iz pitanja 1 bili usmjereni pa je te�ko odrediti tko je stvarno trebao dati odgovore na ta pitanja (i ovdje su uzeti prosjeci; 2a i 3a, te 2b i3b)- uz moguæe nerazumijevanje pojedinih uputa, ili nedostatka uputa- izraèunan je vrlo okvirni prosjek M=22%.

24 koji je prema do sada ukupno 6 ispitivanja javnog mnijenja konstantno izmeðu 75% i 80%.25 Toènije, 22% odgovora. Ova ocjena nema za cilj a priori dovesti u pitanje struènost zaposlenika u tijelima dr¸avne uprave veæ samo eli upozoriti na sve aspekte okru¸enja u kojem suovi rezultati nastali.


27

3 Horizontalna analizauèinaka


28


29

U ovom se poglavlju podrobnije iznose rezultati horizontalne analize uèinaka prema obraðenim parametrimaiz Upitnika.

3.1. Opæi uèinci

3.1.1. Opæi uèinak usklaðivanja zakonodavstva s acquisem na hrvatsko gospodarstvo26

Opæi uèinak usklaðivanja zakonodavstva RH s propisima EU-a, obuhvaæen ovom analizom, prema mi�ljenjuispitanih dr¸avnih slu¸benika bit æe uglavnom pozitivan (77%), dok se negativan ili vi�e negativan negopozitivan uèinak oèekuje u 6% sluèajeva. Pozitivan uèinak oèekuje se u veæini prioritetnih podruèja.

Tablica 3. Opæi uèinak usklaðivanja zakonodavstva s propisima acquisa na hrvatsko gospodarstvo

Horizontalna analiza uèinaka3

samo negativan

vi�e negativan nego pozitivan

podjednako pozitivan i negativan

vi�e pozitivan nego negativan

samo pozitivan

neæe imati nikakav uèinak

NZ/ BO

Velièina uzorka (N)

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Vrsta uèinaka Udio

1%

5%

2%

52%

25%

10%

5%

103

26 vidi pitanje 1 iz Upitnika u Prilogu.



30

Iako na niskoj razini, ipak se u odreðenoj mjeri oèekuje i negativan uèinak u nekim podruèjima; ponajprije upodruèju intelektualnog, industrijskog i trgovaèkog vlasni�tva (25% uglavnom negativan uèinak) èime suobuhvaæeni propisi27 :

- Direktiva 98/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeæa od 6. srpnja 1998. o pravnoj za�titi biotehnolo�kihizuma

- Konvencija o priznavanju Europskih patenata (Europska patentna konvencija) od 5. listopada 1973.,tekst izmijenjen i dopunjen odlukom Administrativnoga vijeæa Europske patentne organizacije od 21.prosinca 1978.

- Uredba Vijeæa (EEZ) 1768/92 od 18. lipnja 1992. o ostvarivanju prava na certifikat za dodatnu za�titumedicinskih proizvoda

- Uredba Europskog parlamenta i Vijeæa (EZ) 1610/96 od 23. srpnja 1992. o ostvarivanju prava nacertifikat za dodatnu za�titu proizvoda za za�titu bilja;

a zatim i u podruèju zdravlja i za�tite na radu te kopnenog prijevoza, �to se odra¸ava na sljedeæim propisima:

- Direktiva Vijeæa 89/655/EEZ od 30. studenoga 1989. o minimalnim zahtjevima za sigurnost i zdravljepri uporabi radne opreme/druga pojedinaèna direktiva u smislu èlanka 16. (1) Direktive 89/391/EEZ

- Uredba Vijeæa (EEZ) 3921/91 od 16. prosinca 1991. o uvjetima unutar kojih prijevoznik iz druge dr¸avemo¸e prevoziti teret i putnike plovnim putovima unutar dr¸ave èlanice i izmeðu njih.

Grafikon 1. Procjena opæeg uèinka usklaðivanja zakonodavstva s propisima acquisa na hrvatsko gospodarstvo

27 Sa¸eti prikaz svih propisa obuhvaæenih analizom nalazi se u Prilogu.


31

Grafikon 2. Pozitivan i negativan uèinak usklaðivanja zakonodavstva s propisima acquisa na izdvojenim*prioritetnim podruèjima

* izdvojena su podruèja u kojima je obraðeno 9 i vi�e propisa

3.1.2. Uèinak usklaðivanja zakonodavstva s propisima acquisa s obzirom na pojedine dru�tvene skupine28

Iz rezultata je vidljivo da æe na pojedine dru�tvene skupine u ne�to veæoj mjeri djelovati pozitivan uèinak, noipak, oèito je da æe uèinak vjerojatno imati dvojako djelovanje na veæinu dru�tvenih skupina.

Najvi�a razina pozitivnog uèinka, uzev�i u obzir i procijenjen negativni uèinak, oèekuje se na potro�aèe, i toposebno u podruèju, sasvim razumljivo, za�tite potro�aèa, zatim tr¸i�nog natjecanja te dr¸avnih potpora.Negativan uèinak na potro�aèe mo¸e se prije svega oèekivati u podruèju intelektualnog, industrijskog i trgovaèkogvlasni�tva zbog porasta cijena.

28 Vidi pitanja 2a i 3a iz Upitnika.



32

Tablica 4. Djelovanje pozitivnoga i negativnoga uèinka usklaðivanja zakonodavstva s propisima acquisa napojedine dru�tvene skupine - otvoreno pitanje29

Potencijalan negativan uèinak na potro�aèe u podruèju intelektualnog, industrijskog i trgovaèkog vlasni�tvadobro je prikazan u komentaru iz Upitnika:

- U kontekstu ove Direktive svaki potro�aè morat æe platiti naknadu za kori�tenje za�tiæenih podataka�to je do implementacije Direktive bilo besplatno. Najvi�e æe biti pogoðeni znanstvenici, istra¸ivaèi iobrazovne institucije, ali i drugi korisnici baza podataka.

(podruèje intelektualnog, industrijskog i trgovaèkog vlasni�tva; Direktiva 96/9/EZ Europskog parlamentai Vijeæa od 11. o¸ujka 1996. godine o zakonskoj za�titi baza podataka)

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

potro�aè

radnik

pru¸atelj usluga

proizvoðaè

trgovac

obrtnik, mala i srednja poduzeæa

gospodarstvo u cjelini

svi

autor, umjetnik

pru¸atelj intelektualnih usluga

poslodavac

obitelj i nezaposleni

proraèun - javni sektor

neka druga skupina

NZ/ BO


103

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Pozitivanuèinak

33768%

18%

11%

5%

5%

3%

8%

1%

65%

103

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Neto -Pozitivanuèinak30

Negativanuèinak

28%

16%

30%

17%

6%

10%

5%

3%

2%

1%

5%

1%

5%

6%

26%

103

20%

16%

12%

6%

6%

5%

5%

3%

2%

1%

0%

-2%

-3%

103

Dru�tvene skupine

29 Znaèi da odgovori nisu bili ponuðeni, �to znatno odreðuje frekvenciju samih odgovora, i to ponajprije zbog samog dosjeæanja.30 Radi se o vrlo gruboj procjeni, jer je pitanje bilo otvoreno tako da vjerojatno nisu navedeni svi sluèajevi.


33

Potencijalno negativan uèinak u istom podruèju postoji i za proizvoðaèe, �to je prikazano u komentaru:

- Tvrtke u radno intenzivnim ali i kapitalno intenzivnim granama - zbog nemoguænosti realizacijekomparativnih prednosti kroz imitaciju novih tehnologija, potro�aèi zbog poveæanja cijena, SME-a31

zbog nedostataka sredstava za novu tehnologiju.

(podruèje intelektualnog, industrijskog i trgovaèkog vlasni�tva; Konvencija o priznavanju europskihpatenata od 5. listopada 1973, tekst izmijenjen i dopunjen odlukom Administrativnoga vijeæa Europskepatentne organizacije od 21. prosinca 1978.)

Za proizvoðaèe, ali i poslodavce uopæe, zbog poveæanih tro�kova32 negativan se uèinak mo¸e oèekivati i upodruèju zdravlja i za�tite na radu.

Va¸no je primijetiti i prilièno visoku razinu negativnog uèinka na proraèun odnosno javni sektor:

- Primjena Direktive i implementacija u na�e zakonodavstvo izazvat æe i poveæanje tro�kova, prije svegaedukacije zaposlenih u javnom sektoru i u dr¸avnim slu¸bama i tro�kova nastalih zbog reorganizacijepostojeæih institucija koje se bave ovim podruèjem.

(podruèje financijskih usluga; Direktiva 94/19/EZ Europskog parlamenta i Vijeæa od 30. svibnja 1994.o programima osiguranja depozita)

Napokon, treba spomenuti i potencijalan negativni uèinak u podruèju jednakih moguænosti na obitelj inezaposlene, �to je prikazano u komentaru:

- Negativan uèinak mogao bi se odraziti na:

1. nezaposlene mlade osobe - poveæanjem dobne granice umirovljenja bez ostvarenja pozitivnog

uèinka iz toèke 4. u pitanju 2.a), smanjivala bi se njihova moguænost zapo�ljavanja,

2. obitelj - u sluèaju da se u dru�tvu u cjelini ne promijene stereotipna shvaæanja o mu�ko¸enskim ulogama u obitelji i da dr¸ava ne osigura primjereno zbrinjavanje djece i starijih.

(Direktiva 79/7/EEZ od 19. prosinca 1978. o postupnoj primjeni naèela jednakosti za mu�karce i ¸enena podruèju socijalne sigurnosti, Direktiva 86/378/EEZ od 24. srpnja 1986. o primjeni naèela jednakostiza mu�karce i ¸ene u strukovnim sustavima socijalne sigurnosti)

31 mala i srednja poduzeæa32 vidi poglavlje o uèincima propisa na tro�kove



34

Grafikon 3. Pozitivan i negativan uèinak usklaðivanja zakonodavstva s acquisem s obzirom na pojedine dru�tveneskupine

3.1.3. Vremenski raspon djelovanja uèinka usklaðivanja zakonodavstva s propisima acquisa33

Pozitivan æe uèinak uvoðenja propisa, prema procjenama predstavnika tijela dr¸avne uprave, djelovati uglavnomu du¸em periodu (62%). Za negativan uèinak veæina predstavnika ne daje nikakav odgovor, dok veæi dio onihkoji daju procjenjuje da se ipak radi o kratkoroènom djelovanju negativnog uèinka (22%).

Pozitivan dugoroèni uèinak posebno se oèekuje u podruèju financijskih usluga, tr¸i�nog natjecanja, te kopnenogprijevoza, dok se kratkoroèan pozitivni uèinak mo¸e oèekivati u podruèju zdravlja i za�tite na radu.

Negativan je kratkoroèni uèinak posebno visoko procijenjen za podruèje financijskih usluga te dr¸avnih potpora.

Tablica 5. Oèekivano trajanje djelovanja pozitivnog uèinka na pojedine gospodarske i dru�tvene skupine (pitanje 2b)

podjednako u kratkom i u dugom roku

vi�e u dugom nego u kratkom roku

samo u dugom roku

NZ/ BO


○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Vrijeme uèinaka Udio

12%

34%

28%

26%

103

33 vidi pitanja 2b i 3b iz Upitnika


35

Tablica 6. Oèekivano trajanje djelovanja negativnog uèinka na pojedine gospodarske i dru�tvene skupine(pitanje 3b)

Grafikon 4. Pozitivni i negativni uèinci usklaðivanja zakonodavstva s propisima acquisa s obzirom na njihovotrajanje

samo u kratkom roku

vi�e u kratkom nego u dugom roku

podjednako u kratkom i u dugom roku

vi�e u dugom nego u kratkom roku

samo u dugom roku

NZ/ BO


Vrijeme uèinaka Cijeli uzorak

1%

21%

4%

4%

2%

68%

103

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○



36

3.1.4. Uèinak usklaðivanja zakonodavstva s propisima acquisa na pojedine aspekte gospodarstva34

Iz rezultata je oèito da se od odabranih propisa mo¸e oèekivati prete¸no pozitivan uèinak na razlièite aspektegospodarstva35, pri èemu se takav uèinak procjenjuje izra¸enijim na konkurentski polo¸aj poduzeæa i ulaganja(u 57%, odnosno u 55% sluèajeva uglavnom pozitivan uèinak).

S obzirom na pojedina prioritetna podruèja, nagla�eniji pozitivan uèinak na ispitane aspekte gospodarstvamo¸e se oèekivati prije svega u podruèju tr¸i�noga natjecanja, te intelektualnog, industrijskog i trgovaèkogvlasni�tva. U podruèju financijskih usluga izra¸en je pozitivan utjecaj na sve navedene aspekte osim nazaposlenost, koja u podruèju financijskih usluga nije izravno zahvaæena.

Treba ipak obratiti pa¸nju na potencijalan negativan uèinak koji je u ne�to veæoj mjeri u odnosu na ostalapodruèja procijenjen u podruèju zdravlja i za�tite na radu, ali i intelektualnog, industrijskog i trgovaèkogvlasni�tva, te donekle kopnenog prijevoza (detaljniji opis u sljedeæem poglavlju). Takav je uèinak procijenjenpodjednako u svim aspektima gospodarstva u rasponu izmeðu 8 i 15%.

Tablica 7. Procjena uèinka usklaðivanja zakonodavstva s propisima acquisa na pojedine aspekte gospodarstva

34 Pitanje 4 iz Upitnika.35 Pod aspektima gospodarstva misli se na: zaposlenost, ulaganja, konkurentni polo¸aj i otvaranje novih poduzeæa te drugo prema navodu ocjenjivaèa. Vidi Upitnik u Prilogu.

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Ulaganja

Konkurentskipolo¸aj poduzeæa

Otvaranje novihpoduzeæa

Zaposlenost

Aspektgospodarstva

samonegativan

Velièinauzorka (N)

UKUPNONZ/BO

neæe imatinikakavuèinak

samopozitivan

vi�epozitivan

negonegativan

podjednakopozitivan inegativan

vi�enegativan

negopozitivan

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

7%

8%

8%

11%

103

103

103

103

100%

100%

100%

100%

17%

16%

22%

31%

17%

15%

24%

13%

24%

25%

10%

11%

31%

32%

35%

31%

4%

1%

1%

4%

4%


37

Grafikon 5. Procjena uèinka usklaðivanja zakonodavstva s propisima acquisa na pojedine aspekte gospodarstva36

Tip uèinaka na pojedine aspekte gospodarstva37

U najveæoj je mjeri procijenjen znatan uèinak propisa na konkurentnost (ukupno 61%), �to je u veæini sluèajevaocijenjeno kao poveæanje konkurentnosti. Slijedi uèinak propisa na ulaganja (59% ukupno od èega 54% kaopoveæanje ulaganja). Od ostalih uèinaka spominju se otvaranje novih poduzeæa (41%), poveæanje zaposlenosti(33%), razvoj tr¸i�ta (17%) te poveæanje tro�kova (12%).

Konkurentnost u najveæoj mjeri istièu ocjenjivaèi u podruèju financijskih usluga.

- Pozitivan se uèinak ogleda najprije u tome �to æe usklaðivanjem na�eg zakonodavstva s zakonodavstvomEU-a domaæe banke i poduzeæa postati konkurentniji na europskom tr¸i�tu, a unifikacijom pravilaposlovanja i pravila nadzora nad poslovanjem sigurniji i privlaèni za ulaganje u njih.

(Direktiva Europskog parlamenta i Vijeæa 2000/12/EZ od 20. o¸ujka 2000. o poèetku poslovanja iobavljanja djelatnosti kreditnih institucija; Direktiva Europskog parlamenta i Vijeæa 2000/28/EZ od18. rujna 2000. koja izmjenjuje i dopunjuje Direktivu Vijeæa 2000/12/EZ o poèetku poslovanja iobavljanja djelatnosti kreditnih institucija)

36 Iz grafikona se npr. mo¸e oèitati da se mo¸e oèekivati da æe uèinak uvoðenja propisa AC na konkurentski polo¸aj poduzeæa biti u 57% sluèajeva uglavnom pozitivan, a u 12%uglavnom negativan.37 Pitanje 5a iz Upitnika. Za ovo je pitanje va¸no napomenuti da mu je prethodilo zatvoreno pitanje s èetiri ovdje najfrekventnije kategorije, �to poprilièno i obja�njava njihovu visokuzastupljenost.



38

Na podruèju zaposlenosti pozitivan se uèinak mo¸e oèekivati na nekoliko podruèja, ponajprije u podruèjuintelektualnog, industrijskog i trgovaèkog vlasni�tva, te kopnenog prijevoza; pri èemu se u prvom sluèaju touglavnom odnosi na informatièke struènjake, a u drugom na brodarske kompanije.

- Pozitivni uèinci trebali bi se odraziti i u obliku otvaranja novih malih poduzeæa, èija bi osnovna djelatnostili jedna od djelatnosti bila programiranje, posebno stvaranje i uvoðenje (instaliranje) novih raèunalnihprograma u skladu sa specifiènim potrebama korisnika (npr. raèunalni programi za knjigovodstvo, bankei sl.) To bi ujedno znaèilo i moguænost otvaranja novih radnih mjesta i zapo�ljavanja u ovom sektoru, �tobi se dalje trebalo odraziti na sprjeèavanje daljnjeg odlaska mladih visokoobrazovanih kadrova ovestruke u inozemstvo.

(Direktiva Vijeæa 91/250/EEZ od 14. svibnja 1991. o zakonskoj za�titi raèunalnih programa)

Tablica 8. Tip oèekivanog uèinka na pojedine aspekte gospodarstva

(poveæanje) konkurentnosti

smanjenje konkurentnosti38

(poveæanje) ulaganja

smanjenje ulaganja

(otvaranje) novih poduzeæa

zatvaranje poduzeæa

(poveæanje) zaposlenosti

smanjenje zaposlenosti

razvoj tr¸i�ta

poveæanje tro�kova

bolja za�tita radnika

smanjenje javne potro�nje

ne�to drugo

NZ/ BO


Aspekti gospodarstva Udjeli

61%

7%

59%

5%

45%

4%

41%

8%

17%

12%

4%

3%

5%

22%

103

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

38 Kurzivom su oznaèeni suprotni smjerovi kao potkategorije ukupnog uèinka na prve èetiri kategorije.


39

U podruèju intelektualnog, industrijskog i trgovaèkog vlasni�tva:

- Poduzeæu æe se bitno smanjiti konkurentnost zbog poveæanja tro�kova, prije svega zbog poveæanjacijene inputa; poveæanje materijalnih tro�kova proizvodnje poveæat æe prodajnu cijenu i mar¸u, �to æe senegativno odraziti na investicijsku potro�nju. Slijedom toga mo¸e doæi do smanjenja obujma proizvodnjei zaposlenosti.

(Uredba Europskog parlamenta i Vijeæa (EZ) 1610/96 od 23. srpnja 1992. o ostvarivanju prava nacertifikat za dodatnu za�titu proizvoda za za�titu biljaka)

- Generici predstavljaju komparativnu prednost hrvatske farmaceutske industrije. Uredba de facto slabipolo¸aj generièkih tvrtki na tr¸i�tu jer produ¸avanjem trajanja za�tite medicinskih proizvoda mo¸e doæiu pitanje konkurentnost generièkih tvrtki.

(Uredba Vijeæa (EEZ) 1768/92 od 18. lipnja 1992. o ostvarivanju prava na certifikat za dodatnu za�titumedicinskih proizvoda)

Potencijalni negativni uèinci u podruèju zdravlja i za�tite na radu odnose se ponajprije na poveæanje tro�kovaposlodavca, a iskazani su na sljedeæi naèin:

- Kako su vrijednosti maksimalno dopustivih koncentracija kemijskih tvari u radnoj okolici prema na�impropisima znatno vi�e nego �to to predviðaju indikativne vrijednosti tih koncentracija prema propisimaEZ-a, postojeæa poduzeæa morat æe iæi ili na rekonstrukciju postojeæih postrojenja ili na ugradnju dodatnihsustava ventilacije kako bi se koncentracija kemijskih tvari osloboðenih u radnoj okolici dr¸ala u granicamakoje propisuje Europska zajednica.

(skupina propisa vezanih uz podruèje za�tite zdravlja radnika)

- U Hrvatskoj se upotrebljava znatan dio opreme koja je zastarjela i koja nije u skladu ni s hrvatskimpropisima. Oprema koja se uvozila u zadnjih deset godina u veæoj je mjeri otpisana u zemljama Europskezajednice, bez odgovarajuæih za�titnih naprava te ne odgovara zahtjevima Direktive. Veæe probleme, stim u svezi, imat æe veæa poduzeæa, odnosno veæi sustavi dok se osrednji tro�kovi oèekuju u malim isrednjim poduzeæima u kojima je nabavljana stara i otpisana oprema, ali i novija oprema usklaðena sodredbama Direktive. Tro�kove æe imati i dr¸ava jer æe biti potrebno nabaviti potpuno nove strojeve iopremu za ustanove srednjega i visokog obrazovanja, gdje se koriste za praktiène vje¸be. Naime, u nekimod tih ustanova koristi se oprema starija i od 50 godina.

(Direktiva Vijeæa 89/655/EEZ od 30. studenoga 1998. o minimalnim zahtjevima za sigurnost i zdravljepri uporabi radne opreme/druga pojedinaèna direktiva u smislu èlanka 16. (1) Direktive 89/391/EEZ)

U podruèju kopnenog prijevoza posebnu bi pa¸nju trebalo obratiti na brodarske tvrtke.

- Tijekom Domovinskoga rata i poslijeratnih odnosa s BiH i SRJ39 zbog blokade plovnih putova od 1991.do 1998. brodari u RH nisu poslovali tako da je njihov razvoj daleko zaostao za brodarima iz EU-a tepostoji opasnost da brodari EU-a potpuno preuzmu prijevoz unutar RH, dok istodobno brodari RHobjektivno neæe moæi konkurirati u prijevozu unutar pojedinih zemalja EU-a.

(Uredba Vijeæa (EEZ) br. 3921/91 od 16. prosinca 1991. o uvjetima unutar kojih prijevoznik iz drugedr¸ave mo¸e prevoziti teret i putnike plovnim putovima unutar dr¸ave èlanice i izmeðu njih)

39 Danas Srbija i Crna Gora



40

Uèinci na pojedine aspekte gospodarstva s obzirom na geografsko podruèje djelovanja uèinaka40

Kada je u pitanju geografska distribucija djelovanja uèinaka, najveæi se broj odgovora odnosi na dr¸avu ucjelini (45%), �to je posebno istaknuto u propisima iz podruèja financijskih usluga te zdravlja i za�tite naradu. Slijedi uèinak na gospodarski razvijena podruèja dr¸ave (14% propisa), �to je izra¸enije kod propisa izpodruèja tr¸i�noga natjecanja te intelektualnog, industrijskog i trgovaèkog vlasni�tva. Uèinak propisa na podruèjuvelikih gradova ocijenjen je znatnim u 11% sluèajeva, a ne�to je izra¸eniji u podruèjima za�tite potro�aèa, teintelektualnog, industrijskog i trgovaèkog vlasni�tva. U podruèju kopnenog prijevoza nekoliko je propisa kojise odnose na plovne putove, pa je time i oèekivan znatan uèinak na ¸upanije uz plovne rijeke, pri èemu seposebno navode rijeke Dunav, Drava i Sava.

Neki od karakteristiènih komentara za definirana podruèja bili su:

- Uèinci na strani gospodarskih subjekata bit æe, naravno, najvi�e izra¸eni u regijama u kojima je naj¸ivljagospodarska aktivnost, prije svega u velikim gradovima i gospodarski razvijenijim ¸upanijama.

(podruèje intelektualnog, industrijskog i trgovaèkog vlasni�tva; Prva direktiva Vijeæa 89/104/EEZ od21. prosinca 1988. o usklaðivanju zakonodavstva dr¸ava èlanica vezano uz ¸igove)

- Uèinci æe biti bolji tamo gdje je razvijenija trgovina i gdje djeluju potro�aèke udruge, dakle u veæimgradovima. Kada se radi o zahtjevima prema proizvoðaèima i zahtjevima prema upravnim tijelima, uèinciæe biti podjednaki na podruèju cijele dr¸ave.

(veæi broj propisa iz podruèja za�tite potro�aèa)

Tablica 9. i grafikon 6. Uèinci s obzirom na geografsko podruèje njihova djelovanja

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

cijela dr¸ava

gospodarski razvijena podruèja

veliki gradovi

¸upanije uz plovne rijeke

ruralna podruèja

NZ/ BO


Podruèje Udio

45%

14%

11%

5%

1%

28%

103

40 Pitanje 5b iz Upitnika


41

Uèinci na pojedine aspekte gospodarstva s obzirom na dru�tvene skupine41

Iz rezultata je lako na prvi pogled uoèiti da æe, prema procjenama predstavnika tijela dr¸avne uprave, uèinakusklaðivanja zakonodavstva s propisima acquisa biti va¸an za gotovo sve dru�tvene skupine. Od pojedinaènihse skupina najèe�æe spominju radnici, �to dosta dobro opisuju izjave, ali i vlasnici tvrtki odnosno poslodavci.

- U poèetnoj fazi, uèinke æe najprije osjetiti radnici-zaposlenici koji æe se morati prilagoðavatinovouvedenim promjenama, skupina radnika koja se pojavi kao tehnolo�ki vi�ak u procesurestrukturiranja, korisnici usluga prijevoza.

(kopneni prijevoz; Direktiva Vijeæa 91/440/EEZ od 29. lipnja 1991. o razvoju ¸eljeznica EZ-a; Direktiva2001/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeæa od 26. veljaèe 2001. o izmjenama i dopunama Direktive91/440/EEZ o razvoju ¸eljeznica Unije; Direktiva Vijeæa 95/18/EZ od 19. lipnja 1995. o izdavanjudozvola ¸eljeznièkim poduzeæima, Direktiva 2001/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeæa od 26. veljaèe2001. kojom se mijenja Direktiva 95/18/EZ o izdavanju dozvola ¸eljeznièkim poduzeæima)

- Koristi æe prije svega imati radnici koji æe raditi sigurnijom opremom, ali i poslodavci u djelatnostimau kojima je takva oprema nu¸na.

(zdravlje i za�tita na radu; Direktiva 1999/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeæa od 16. prosinca 1999.o minimalnim zahtjevima za pobolj�anje sigurnosti i zdravlja radnika koji su izlo¸eni potencijalnoeksplozivnim atmosferama/ petnaesta pojedinaèna direktiva u smislu èlanka 16. (1) Direktive 89/391/EEZ)

- Koristi æe imati prije svega poslodavci imajuæi u vidu reforme zdravstvenog i mirovinskog osiguranja,u kojem predviðaju uspostavu posebnog sustava osiguranja za sluèaj ozljeda na radu i profesionalnihbolesti, koji æe ni¸im premijama poticati one koji ula¸u u za�titu na radu� Naravno, koristi æe imati i svioni radnici koji rade u takvim djelatnostima, u kojima je nu¸no kori�tenje osobnih, za�titnih sredstavajer æe se koristiti sigurnijim, praktiènijim i udobnijim za�titnim sredstvima.

(zdravlje i za�tita na radu; Direktiva 89/656/EEZ od 30. studenoga 1989. o minimalnim zahtjevima zasigurnost i zdravlje pri uporabi osobne za�titne opreme na radu/treæa individualna direktiva u smisluèlanka 16. (1) Direktive 89/391/EEZ)

Pritom treba uzeti u obzir i moguæe negativne uèinke, �to je sadr¸ano u komentaru:

- Negativne uèinke osjetit æe prije svega poslodavci, ali i radnici, jer æe poslodavci biti prisiljeni prestatiraditi na strojevima i opremi koja ne ispunjava zahtjeve iz Direktive, �to æe utjecati i na zaposlenost.

(zdravlje i za�tita na radu; Direktiva 89/655/EEZ od 30. studenoga 1989. o minimalnim zahtjevima zasigurnost i zdravlje pri uporabi radne opreme/druga pojedinaèna direktiva u smislu èlanka 16. (1)Direktive 89/391/EEZ)

41 Pitanje 5c iz Upitnika. Usporedba s ranijim pitanjem o dru�tvenim skupinama pone�to je ote¸ana naèinom kako je postavljeno pitanje (vidi Upitnik u Prilogu).



42

Tablica 10. Uèinci s obzirom na dru�tvene skupine

svi

radnici

vlasnici tvrtki

javni sektor

potro�aèi

nezaposleni

znanstvenici

socijalno ugro¸eni slojevi

seljaci

bogati

mladi

umirovljenici

NZ/ BO


Dru�tvene skupine Udio

42%

16%

11%

3%

2%

1%

1%

1%

1%

1%

1%

1%

35%

103

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○


43

3.2. Uèinci na sektor (podruèje gospodarstva, vrstu djelatnosti)

3.2.1. Uèinak usklaðivanja zakonodavstva s propisima acquisa na pojedine aspekte tri sektora42 gospodarstva43

U prosjeku je izra¸eno pozitivno djelovanje naznaèenih aspekata gospodarstva kao vjerojatna posljedicausklaðivanja zakonodavstva s propisima acquisa. Ipak, meðu sektorima se mogu primijetiti odreðene razlike.Tako je oèit prilièno negativan uèinak na primarni i sekundarni sektor (vidi prikaz na sljedeæoj stranici), �topredstavnici tijela dr¸avne uprave posebno istièu kada su u pitanju poduzeæa u sektoru te razina proizvodnjeu sektoru, ali i razina izvoza u sektoru.

- U Hrvatskoj se upotrebljava znatan dio opreme koja je zastarjela i koja nije u skladu ni s hrvatskimpropisima. Oprema koja se uvozila u zadnjih deset godina u veæoj je mjeri otpisana u zemljama Europskezajednice bez odgovarajuæih za�titnih mjera. Negativne uèinke osjetit æe prije svega poslodavci ali iradnici, jer æe poslodavci biti prisiljeni prestati raditi na strojevima i opremi koja ne ispunjava zahtjeveiz Direktive, �to æe utjecati i na zaposlenost.

(Zdravlje i za�tita na radu; Direktiva 89/655/EEZ od 30. studenoga 1989. o minimalnim zahtjevima zasigurnost i zdravlje pri uporabi radne opreme/druga pojedinaèna direktiva u smislu èlanka 16. (1)Direktive 89/391/EEZ)

Tablica 11. Procjena uèinka usklaðivanja zakonodavstva s propisima acquisa na pojedine aspekte svih trijugospodarskih sektora

42 Primarni, sekundarni i tercijarni (kvartarni)43 Pitanje 6 iz Upitnika.

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Zaposleni usektoru

Poduzeæa usektoru

Razina proizvodnjeu sektoru

Razina izvoza usektoru

jakonegativno

NZ/BO UKUPNOjako

pozitivansrednje

pozitivanmalo

pozitivan

nipozitivan

ninegativan

malonegativno

srednjenegativno

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

3%

8%

6%

5%

103

103

103

103

100%

100%

100%

100%

29%

21%

12%

8%

28%

35%

30%

20%

10%

11%

7%

5%

8%

7%

8%

18%

7%

5%

8%

4%

1%

1%

N

16%

13%

30%

39%



44

Grafikon 7. Procjena uèinka usklaðivanja zakonodavstva s acquisem na pojedine aspekte u sva tri gospodarskasektora44

Grafikon 8. Procjena negativnog uèinka usklaðivanja zakonodavstva s propisima acquisa na pojedine aspektegospodarstva s obzirom na gospodarski sektor45

44 Iz grafikona je npr. moguæe oèitati sljedeæe: mo¸e se oèekivati da æe uèinak usklaðivanja zakonodavstva s propisima aquisa na zaposlene u sektoru biti u 67% sluèajeva uglavnompozitivan, a u 10% uglavnom negativan.45 Iz grafikona se npr. mo¸e oèitati da se na poduzeæa u sektoru, pri usklaðivanju zakonodavstva s propisima acquisa, negativan uèinak mo¸e javiti kod èak 73% propisa u primarnom isekundarnom sektoru, dok se takav uèinak u tercijarnom sektoru mo¸e oèekivati u svega 8% sluèajeva.


45

3.2.2. Uèinak usklaðivanja zakonodavstva s propisima acquisa na potrebu za promjenama u sva tri gospodarska sektora46

U aspektima dodatnog obrazovanja i tehnièkog prilagoðavanja procijenjen je znatan utjecaj usklaðivanjazakonodavstva s propisima acquisa, koji bi mogao biti prilièno izra¸en u svim gospodarskim sektorima.

Tablica 12. Potrebe za dodatnim obrazovanjem tehnièkim prilagoðavanjem

3.2.3. Uèinak usklaðivanja zakonodavstva s propisima acquisa na zakonodavne i institucionalne kategorije47

Kada je u pitanju uèinak usklaðivanja zakonodavstva s propisima acquisa na zakonodavne i institucionalnekategorije, predstavnici tijela dr¸avne uprave va¸nim procjenjuju potrebu za usklaðivanjem i promjenomzakonodavstva te ponovno potrebu za dodatnim obrazovanjem, samo ovaj put slu¸benika.

Tablica 13. Institucionalne potrebe

Moguæe je dakle ustvrditi da æe trebati pa¸ljivo planirati cjelokupan proces usklaðivanja zakonodavstva da bise sve istaknute potrebe zadovoljile, a posebno ona za dodatnim obrazovanjem, i to kako zaposlenih u sektorutako i dr¸avnih slu¸benika.

za dodatnim obrazovanjemzaposlenih u sektoru

za tehnièkimprilagoðavanjem

Potreba za promjenamauopæe neæe

utjecatiUKUPNO

11%

14%

100%

100%

9%

9%

43%

36%

31%

27%

7%

15%

103

103

Velièinauzorka (N)

NZ/BOjako æeutjecati

osrednje æeutjecati

malo æeutjecati

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

za usklaðivanjem ipromjenom zakonodavstva

za dodatnim obrazovanjemdr¸avnih slu¸benika

za reorganizacijompostojeæih institucija

za osnivanjem novihinstitucija

Institucionalne potrebeuopæe neæe

utjecatiUKUPNO

11%

11%

25%

35%

100%

100%

100%

100%

7%

6%

20%

23%

54%

44%

20%

16%

20%

29%

29%

8%

8%

11%

5%

18%

103

103

103

103

Velièinauzorka (N)



malo æeutjecati

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

46 Pitanje 7 iz Upitnika.47 Pitanje 8 iz Upitnika.



46

3.3.3. Uèinak usklaðivanja zakonodavstva s propisima acquisa na tro�kove u pojedinim podruèjima48

U cjelini se mo¸e oèekivati osrednji utjecaj usklaðivanja zakonodavstva s propisima acquisa na tro�kove urazlièitim podruèjima. Iako su razlike neznatne, ipak je ne�to izra¸eniji utjecaj procijenjen kada su u pitanjucijene za potro�aèe, te tro�kovi u malim i srednjim poduzeæima.

S obzirom na prioritetna podruèja, tro�kovi su ne�to vi�e istaknuti u podruèju financijskih usluga, zdravlja iza�tite na radu, �to je vidljivo iz izjava. Utjecaj na tro�kove u podruèju intelektualnog, industrijskog i trgovaèkogvlasni�tva takoðer treba spomenuti, o èemu je bilo rijeèi u tekstu.

Iz podruèja financijskih usluga:

- Usklaðivanje domaæega zakonodavstva s zakonodavstvom EU-a nu¸no æe dovesti i do poveæanja tro�kova,kako u sektoru koji se usklaðuje tako i u ostalim sektorima na koje neizravno utjeèe. Novi propisi nala¸upotrebu za dodatnim obrazovanjem kako zaposlenih u sektoru tako i u dr¸avnoj upravi, �to dovodi dopoveæanja tro�kova. Uz tro�kove za edukaciju poveæat æe se i tro�kovi za tehnièku prilagodbu novijimzahtjevima.

(skupina propisa iz podruèja financijskih usluga koje reguliraju tr¸i�te vrijednosnih papira)

- Oèekivani negativni uèinak ogleda se u potrebi poveæanja tro�kova, kako u sektoru tako i u dr¸avnojupravi, zbog potrebne dodatne edukacije zaposlenika u sektoru i u nadzornim tijelima. Poveæanje tro�kovaizazvat æe potreba za tehnièkom prilagodbom.

(Direktiva Vijeæa 93/6/EEZ od 15. o¸ujka 1993. o adekvatnosti kapitala investicijskih dru�tava i kreditnihinstitucija)

Podruèje zdravlja i za�tite na radu:

- Negativne uèinke osjetit æe prije svega poslodavci koji æe biti suoèeni sa znatnim tro�kovima vezanims nabavom novih strojeva i opreme, odnosno rekonstrukcijom postojeæih kako bi se mogli dalje koristiti.

(Direktiva Vijeæa 89/655/EEZ od 30. studenoga 1989. o minimalnim zahtjevima za sigurnost i zdravljepri uporabi radne opreme/druga pojedinaèna direktiva u smislu èlanka 16. (1) Direktive 89/391/EEZ)

48 Pitanje 9 iz Upitnika.


47

Tablica 14. Uèinak usklaðivanja zakonodavstva s propisima acquisa na tro�kove u pojedinim podruèjima

Vrsta tro�kovauopæe neæe

utjecatiUKUPNO

28%

32%

24%

32%

42%

100%

100%

100%

100%

100%

14%

7%

6%

7%

8%

11%

9%

7%

4%

4%

20%

22%

32%

36%

24%

27%

30%

31%

21%

22%

103

103

103

103

103

Velièinauzorka (N)



malo æeutjecati

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Cijena za potro�aèe

Tro�kovi u malim isrednjim poduzeæima

Tro�kovi u sektoru

Tro�kovi u velikimpoduzeæima

Tro�kovi dr¸avnogproraèuna



48


49

4 Oèekivana reakcijajavnosti na usklaðivanjezakonodavstva s acquisem


50


51

Procjena je ocjenjivaèa u tijelima dr¸avne uprave da æe reakcija javnosti na usklaðivanje zakonodavstva RH sodreðenim propisima acquisa biti u znatno veæoj mjeri pozitivna (55%) u odnosu na 11% onih koji mislesuprotno. Znatna je i procjena 26% slu¸benika da opæa javnost uopæe neæe reagirati. Djelomièno negativnareakcija javnosti, prema procjenama predstavnika tijela dr¸avne uprave, mo¸e se oèekivati u 4 podruèja:intelektualnom, industrijskom i trgovaèkom vlasni�tvu, kopnenom prijevozu, javnoj nabavi, te zdravlju i za�titina radu.

Tablica 15. Procjena reakcije javnosti na usklaðivanje zakonodavstva s acquisem

Oèekivana reakcija javnosti na usklaðivanjezakonodavstva s acquisem494

jako negativna

srednje negativna

malo negativna

malo pozitivna

srednje pozitivna

jako pozitivna

uopæe neæe reagirati

NZ/ BO

N

Reakcija javnosti % ispitanika

1%

7%

3%

15%

24%

16%

26%

9%

103

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

49 Pitanje 10 iz Upitnika.

Oèekivana reakcija javnosti na usklaðivanje zakonodavstva s acquisem


52

Grafikon 9. Procjena reakcije javnosti na uvoðenje propisa


53

5 Procjena razine sposobnostitijela dr¸avne uprave napojedinim podruèjima


54


55

Razina sposobnosti tijela dr¸avne uprave na podruèju usklaðivanja zakonodavstva RH s acquisem procijenjenaje prema odgovorima �ne znam�, odnosno nedostatnim odgovorima na pojedina pitanja. Naime, tijekom izradeove analize nije se mogla ocijeniti toènost samih odgovora, odnosno argumenata koji se u njima iznose.

Pretpostavka na kojoj se temelji analiza jest da tijela dr¸avne uprave, odnosno njihovi struènjaci, najboljepoznaju svoja podruèja te da su sukladno tomu njihove ocjene temeljene na objektivno najboljoj osnovi. Stogase iz rezultata prikazanih u dijelu koji slijedi i ostalih rezultata mogu uoèiti sljedeæe pravilnosti:

- U cjelini, veliki je broj institucija i njihovih predstavnika pokazao spremnost i sposobnost da ozbiljnoanalizira izdvojene propise, usporedi ih s postojeæim zakonodavstvom u Republici Hrvatskoj te predvidimoguæe uèinke njihove implementacije u nacionalno zakonodavstvo.

- Pojedine institucije, ipak, daju velik broj odgovora �ne znam� ili ne daju nikakav odgovor, �to bi mogloupuæivati ili na odreðenu nespremnost tih institucija na usklaðivanje zakonodavstva s propisimaacquisa, �to je manje vjerojatno, ili da se u ovom trenutku doista ne mogu dati konkretne ocjene,odnosno odgovori na pojedina pitanja.

- Pri ispunjavanju upitnika va¸an pokazatelj razine institucionalne sposobnosti jest i broj odabranihodgovora �ne znam / bez odgovora� po upitniku. Naime, pretpostavka je da su dr¸avni slu¸benici kojisu ispunjavali pojedine upitnike specijalisti u tim podruèjima unutar dotiènog tijela dr¸avne uprave.Iz analize proizlazi da je prosjeèan udio odgovora �ne znam / bez odgovora� po upitniku iznosio22%50 .

Pri ocjenjivanju razine sposobnosti tijela dr¸avne uprave, odnosno djelatnika-struènjaka, treba upozoriti i namoguæu subjektivnost pri davanju ocjena. Naime, s obzirom na to da je proces integracije Republike Hrvatskeu Europsku uniju jo� uvijek relativno nov, tijekom kojeg se neprestano stjeèu nova znanja na svim razinamadr¸avne uprave i dru�tva u cjelini, takva pojava u nedostatku potpunih znanja ili informacija ne bi bilaiznenaðujuæa. Tako je zanimljivo istaknuti da je spomenuti postotak uglavnom pozitivnih uèinaka od 77%51

gotovo identièan postotku graðana Republike Hrvatske koji podupiru proces integracije Republike Hrvatske uEuropsku uniju52 . Stoga se neizbje¸no postavlja pitanje koliko su tako pozitivne procjene uèinaka na ovimpodruèjima i pozitivno stajali�te javnog mnijenja prema èlanstvu u Europskoj uniji meðusobno povezani.

Procjena razine sposobnosti tijeladr¸avne uprave na pojedinim podruèjima5

50 U analizi se poku�alo na najbolji moguæi naèin doæi do nekog okvirnog podatka o prosjeènom broju odgovora �ne znam/ bez odgovora�, no pri izvoðenju zakljuèaka treba svakako uzeti uobzir:

- da je te�ko odrediti kako vrednovati pojedine stavke unutar jednog pitanja, npr. u 6 ili 8, u odnosu na npr. pitanje 1 � ne mo¸e ih se vrednovati isto (u tom su sluèaju za pitanja 4,6, 7, 8 i 9 uzeti prosjeci)- da u pitanjima 2 i 3 uzorci nisu samo onih koji su iz pitanja 1 bili usmjereni pa je te�ko odrediti tko je stvarno trebao dati odgovore na ta pitanja (i ovdje su uzeti prosjeci; 2a i 3a,te 2b i 3b)- uz moguæe nerazumijevanje pojedinih uputa, ili nedostatka uputa- izraèunat je vrlo okvirni prosjek M=22%.

51 Vidi tablicu 3.52 koji je prema do sada ukupno 6 ispitivanja javnog mnijenja konstantno izmeðu 75% i 80%.

Procjena razine sposobnosti tijela dr¸avne uprave na pojedinim podruèjima


56

Naime, pri èitanju rezultata analize treba uzeti u obzir i moguænost da su na njih utjecali i veæ spomenutasubjektivna pozitivna stajali�ta u sluèajevima kada ocjenjivaèi nisu bili potpuno sigurni u uèinke, a mo¸danisu ¸eljeli da u ispunjenim anketnim upitnicima koje su vratili Ministarstvu za europske integracije budeprevi�e odgovora �ne znam / bez odgovora�53 .

53 Ova ocjena ni u kome sluèaju nema za cilj a priori dovesti u pitanje struènost djelatnika u tijelima dr¸avne uprave veæ samo eli ukazati na sve aspekte okru¸enja u kojem su ovirezultati nastali.


57

Prilog 1Rezultati prema obilje¸jima i dodatna kri¸anja


58


59

Intelektualno, industrijsko i trgovaèko vlasni�tvo

Financijske usluge


Jednake moguænosti

Za�tita podataka

Kopneni prijevoz

Javne nabave


Dr¸avne potpore


Pomorski promet


MPPV

DZIV

MFIN

MRSS

HNB

AZTN

MJROG


MINGO

MPULS

primarni sektor (poljoprivreda)

sekundarni (industrija)

tercijarni (usluge)

primarni i sekundarni sektor

sekundarni i tercijarni sektor

svi sektori


podruèje zakonodavstva

Institucija

sektor 1

103

16

24

14

2

1

16

9

9

2

5

3

2

21

16

10

16

12

9

6

4

8

1

1

4

53

11

5

29

100%

16%

23%

14%

2%

1%

16%

9%

9%

2%

5%

3%

2%

20%

16%

10%

16%

12%

9%

6%

4%

8%

1%

1%

4%

51%

11%

5%

28%

N○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

%

Struktura uzorka

Prilog 1


60

Intelektualno, industrijsko itrgovaèko vlasni�tvo

Financijske usluge


Jednake moguænosti

Za�tita podataka

Kopneni prijevoz

Javne nabave


Dr¸avne potpore


Pomorski promet


MPPV

DZIV

MFIN

MRSS

HNB

AZTN

MJROG


MINGO

MPULS

Velièina uzorka(N)

podruèjezakonodavstva

Institucija

103

16

24

14

2

1

16

9

9

2

5

3

2

21

16

10

16

12

9

6

4

8

1

1%

6%

6%

5%

19%

7%

6%

5%

19%

6%

2%

11%

50%

17%

13%

52%

50%

63%

86%

100%

25%

11%

78%

50%

40%

67%

29%

50%

60%

88%

83%

78%

25%

25%

25%

6%

33%

7%

100%

44%

22%

60%

33%

100%

48%

6%

30%

6%

17%

75%

63%

100%

10%

19%

4%

25%

22%

19%

19%

10%

22%

5%

56%

83%

N

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

samonegativan

vi�enegativan

negopozitivan

podjednakonegativani pozitivan

vi�epozitivan

negonegativan

samopozitivan

neæe imatinikakavuèinak

NZ/BO

Opæi uèinak propisa na hrvatsko gospodarstvo


61


Financijske usluge


Jednake moguænosti

Za�tita podataka

Kopneni prijevoz

Javne nabave


Dr¸avne potpore


Pomorski promet


MPPV

DZIV

MFIN

MRSS

HNB

AZTN

MJROG


MINGO

MPULS

Velièina uzorka(N)


Institucija

103

16

24

14

2

1

16

9

9

2

5

3

2

21

16

10

16

12

9

6

4

8

1

30%

19%

33%

38%

44%

78%

60%

29%

19%

40%

8%

78%

17%

100%

63%

28%

31%

29%

25%

11%

67%

50%

100%

19%

31%

50%

33%

67%

63%

17%

38%

13%

33%

78%

10%

38%

78%

17%

25%

16%

86%

100%

13%

10%

88%

10%

25%

4%

7%

6%

60%

5%

25%

6%

8%

38%

6%

19%

60%

19%

38%

5%

21%

100%

31%

5%

13%

100%

10%

13%

50%

5%

14%

19%

14%

13%

3%

19%

14%

6%

4%

100%

100%

24%

10%

26%

25%

33%

7%

100%

31%

56%

22%

50%

24%

25%

10%

6%

58%

22%

83%

13%

100%

N

pru¸

atel

j us

luga

potr

o�aè

proi

zvoð

aè

radn

ik

obrt

nik,

mal

a i

sred

nja

podu

zeæa

trgo

vac

poslo

dava

c

gosp

odar

stvo

u cj

elin

i

pror

aèun

-ja

vni

sekt

or

svi

neka

dru

ga s

kupi

na

NZ/B

O

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Djelovanje pozitivnog uèinka na pojedine skupine

Prilog 1


62


Financijske usluge


Jednake moguænosti

Za�tita podataka

Kopneni prijevoz

Javne nabave


Dr¸avne potpore


Pomorski promet


MPPV

DZIV

MFIN

MRSS

HNB

AZTN

MJROG


MINGO

MPULS

Velièina uzorka(N)


Institucija

103

16

24

14

2

1

16

9

9

2

5

3

2

21

16

10

16

12

9

6

4

8

1

18%

6%

50%

25%

11%

50%

19%

6%

20%

75%

17%

50%

11%

25%

36%

11%

50%

25%

10%

31%

17%

8%

44%

4%

44%

10%

8%

33%

58%

25%

5%

19%

7%

11%

19%

6%

17%

3%

100%

11%

10%

13%

1%

6%

6%

65%

56%

46%

50%

100%

75%

78%

100%

50%

100%

100%

100%

81%

56%

60%

44%

25%

100%

83%

50%

100%

100%

N

pru¸

atel

j us

luga

potr

o�aè

proi

zvoð

aè

pror

aèun

- ja

vni

sekt

or

poslo

dava

c

znan

stve

nik

obrt

nik,

mal

a i

sred

nja

podu

zeæa

NZ/B

O

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

obite

lj i

neza

posle

ni

5%

36%

31%

Djelovanje negativnog uèinka na pojedine skupine


63


Financijske usluge


Jednake moguænosti

Za�tita podataka

Kopneni prijevoz

Javne nabave


Dr¸avne potpore


Pomorski promet


MPPV

DZIV

MFIN

MRSS

HNB

AZTN

MJROG


MINGO

MPULS

Velièina uzorka(N)


Institucija

12%

6%

8%

57%

33%

5%

6%

20%

50%

34%

44%

58%

29%

100%

6%

44%

100%

33%

10%

44%

60%

38%

83%

17%

38%

28%

6%

29%

7%

100%

56%

78%

33%

100%

57%

6%

10%

6%

17%

78%

100%

100%

24%

44%

4%

7%

38%

56%

22%

100%

29%

44%

10%

6%

22%

83%

63%

Npodjednako ukratkom i udugom roku

vi�e u dugomnego u

kratkom roku

samo udugom roku NZ/BO

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

103

16

24

14

2

1

16

9

9

2

5

3

2

21

16

10

16

12

9

6

4

8

1

Oèekivano vrijeme djelovanja pozitivnog uèinka (na pojedine ekonomske i socijalne grupacije)

Prilog 1


64


Financijske usluge


Jednake moguænosti

Za�tita podataka

Kopneni prijevoz

Javne nabave


Dr¸avne potpore


Pomorski promet


MPPV

DZIV

MFIN

MRSS

HNB

AZTN

MJROG


MINGO

MPULS

Velièina uzorka(N)


Institucija

103

16

24

14

2

1

16

9

9

2

5

3

2

21

16

10

16

12

9

6

4

8

1

1%

11%

10%

21%

19%

54%

19%

100%

33%

19%

19%

30%

75%

50%

13%

4%

7%

100%

11%

33%

5%

6%

17%

100%

4%

13%

4%

6%

5%

13%

10%

68%

62%

42%

86%

100%

75%

78%

100%

100%

33%

100%

71%

62%

50%

88%

25%

100%

84%

50%

88%

N

2%

6%

7%

6%

6%

samo ukratkom

roku

vi�e ukratkomnego udugomroku

podjednakoi u dugom iu kratkom

roku

vi�e udugomnego ukratkom

roku

samo udugomroku

NZ/BO

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Oèekivano vrijeme djelovanja negativnog uèinka (na pojedine ekonomske i socijalne grupacije)


65

uglavnom negativan

podjednako pozitivan inegativan

uglavnom pozitivan


NZ/ BO

uglavnom negativan


uglavnom pozitivan


NZ/ BO

uglavnom negativan


uglavnom pozitivan


NZ/ BO

uglavnom negativan


uglavnom pozitivan

Neæe imati nikakav uèinak

NZ/ BO

N

Zaposlenost

Ulaganja

Konkurentskipolo¸aj

poduzeæa

Otvaranjenovih

poduzeæa

103

11%

4%

42%

13%

31%

7%

4%

55%

17%

17%

12%

1%

57%

15%

16%

8%

1%

45%

24%

22%

24

21%

17%

63%

87%

13%

0%

91%

8%

66%

13%

21%

16

13%

62%

25%

13%

6%

50%

31%

25%

44%

31%

6%

44%

44%

6%

16

25%

50%

25%

6%

50%

38%

6%

6%

69%

25%

13%

44%

38%

6%

14

36%

7%

36%

7%

14%

36%

7%

28%

21%

7%

36%

21%

14%

29%

29%

7%

21%

21%

21%

9

22%

22%

56%

33%

67%

11%

33%

56%

33%

67%

9

78%

22%

78%

22%

78%

22%

78%

22%

5

100%

100%

0%

100%

100%

3

67%

33%

67%

33%

100%

100%

2

100%

100%

0%

100%

100%

2

100%

50%

50%

50%

50%

50%

50%

2

100%

100%

100%

100%

1

100%

100%

100%

0%

100%

Fina

ncijs

ke u

sluge

Inte

lektu

alno

,indu

strij

sko

i tr

gova

èko

vlas

ni�t

vo

Kopn

eni

prije

voz

Zdra

vlje

i za�

tita

nara

du

Javn

e na

bave

Tr¸i�

no n

atje

canj

e

Za�t

ita p

otro

�aèa

Pom

orsk

i pr

omet

Jedn

ake

mog

uæno

sti

Dr¸a

vne

potp

ore

Po�t

a i

tele

kom

unik

acije

Za�t

ita p

odat

aka

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Veliè

ina

uzor

ka (

N)

Uèinci na pojedine aspekte gospodarstva prema podruèju

Prilog 1


66


Financijske usluge


Jednake moguænosti

Za�tita podataka

Kopneni prijevoz

Javne nabave


Dr¸avne potpore


Pomorski promet


MPPV

DZIV

MFIN

MRSS

HNB

AZTN

MJROG


MINGO

MPULS

Velièina uzorka(N)


Institucija

103

16

24

14

2

1

16

9

9

2

5

3

2

21

16

10

16

12

9

6

4

8

1

61%

69%

88%

57%

75%

44%

100%

100%

57%

69%

80%

50%

92%

17%

100%

100%

59%

69%

88%

71%

56%

33%

100%

100%

43%

69%

70%

63%

100%

100%

100%

45%

50%

67%

64%

56%

33%

50%

43%

50%

50%

56%

92%

50%

25%

41%

63%

17%

71%

75%

44%

100%

57%

63%

50%

63%

17%

25%

38%

12%

13%

64%

56%

17%

25%

4%

29%

25%

3%

14%

11%

10%

13%

22%

19%

4%

100%

100%

25%

56%

22%

100%

100%

43%

19%

10%

13%

22%

83%

100%

N

pove

æanj

eko

nkur

entn

osti

otva

ranj

e no

vih

podu

zeæa

pove

æanj

e ul

agan

ja

pove

æanj

eza

posle

nost

i

razv

oj t

r¸i�t

a

javn

a po

tro�

nja

pove

æanj

e tr

o�ko

va

NZ/B

O

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

bolja

za�

tita

radn

ika

17%

17%

78%

50%

100%

20%

78%

75%

63%

Tip oèekivanog uèinka na pojedine aspekte gospodarstva


67


Financijske usluge


Jednake moguænosti

Za�tita podataka

Kopneni prijevoz

Javne nabave


Dr¸avne potpore


Pomorski promet


MPPV

DZIV

MFIN

MRSS

HNB

AZTN

MJROG


MINGO

MPULS

Velièina uzorka(N)


Institucija

103

16

24

14

2

1

16

9

9

2

5

3

2

21

16

10

16

12

9

6

4

8

1

45%

31%

92%

64%

100%

25%

44%

50%

19%

31%

80%

56%

100%

17%

100%

25%

100%

14%

31%

4%

78%

50%

31%

10%

78%

13%

11%

38%

100%

38%

63%

5%

31%

24%

28%

13%

4%

36%

100%

44%

56%

22%

100%

100%

57%

13%

10%

44%

22%

83%

N

1%

6%

6%

èitavadr¸ava

gospodarskirazvijenapodruèja

velikigradovi

¸upanije uzplodnerijeke

ruralnapodruèja NZ/BO

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Uèinci s obzirom na geografsko podruèje djelovanje uèinaka

Prilog 1


68


Financijske usluge


Jednake moguænosti

Za�tita podataka

Kopneni prijevoz

Javne nabave


Dr¸avne potpore


Pomorski promet


MPPV

DZIV

MFIN

MRSS

HNB

AZTN

MJROG


MINGO

MPULS

Velièina uzorka(N)


Institucija

103

16

24

14

2

1

16

9

9

2

5

3

2

21

16

10

16

12

9

6

4

8

1

42%

38%

67%

100%

25%

33%

78%

50%

100%

19%

38%

60%

83%

78%

50%

88%

100%

16%

6%

86%

19%

14%

6%

75%

11%

6%

64%

50%

6%

10%

56%

3%

21%

19%

2%

8%

17%

1%

50%

13%

1%

6%

6%

1%

6%

6%

1%

6%

6%

1%

4%

10%

1%

50

50%

13%

1%

7%

6%

N

vlas

nici

tvr

tki

potr

o�aè

i

javn

i se

ktor

radn

ici

boga

ti

neza

posle

ni

znan

stve

nici

soci

jaln

o ug

ro¸e

nislo

jevi

selja

ci

svi

mla

di

NZ/B

O

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

35%

38%

21%

7%

100%

56%

67%

22%

100%

100%

67%

38%

30%

19%

22%

100%

50%

umiro

vlje

nici

Uèinci s obzirom na dru�tvene skupine


69

103

10%

8%

67%

16%

14%

7%

67%

13%

14%

8%

49%

30%

10%

18%

33%

35%

53

8%

11%

71%

9%

8%

8%

81%

4%

9%

9%

67%

36%

6%

28%

25%

40%

29

66%

34%

3%

61%

34%

0%

3%

62%

34%

51%

38%

11

36%

64%

73%

27%

73%

27%

54%

18%

9%

18%

5

20%

20%

40%

20%

20%

20%

40%

20%

20%

40%

40%

20%

40%

40%

1

100%

100%

100%

100%

Velièinauzorka (N)

4

25%

25%

50%

25%

25%

50%

25%

25%

50%

25%

25%

50%

tercijarni(usluge)

svi sektoriprimarni isekundarni

sektor

sekundarnii tercijarni

sektorsekundarni(industrija)

primarnisektor

(poljoprivreda)

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

uglavnom negativan

ni pozitivan ni negativan

uglavnom pozitivan

NZ/ BO

uglavnom negativan


uglavnom pozitivan

NZ/ BO

uglavnom negativan


uglavnom pozitivan

NZ/ BO

uglavnom negativan


uglavnom pozitivan

NZ/ BO

N

Zaposleni usektoru

Poduzeæa usektoru

Razinaproizvodnje u

sektoru

Razina izvozau sektoru

Uèinak propisa na pojedine aspekte gospodarstva prema gospodarskom sektoru

Prilog 1


70

103

14%

15%

27%

36%

9%

11%

7%

31%

43%

9%

53

13%

8%

36%

42%

2%

11%

4%

23%

60%

2%

29

7%

31%

17%

24%

21%

7%

55%

17%

21%

11

18%

9%

27%

45%

18%

18%

27%

36%

5

20%

20%

60%

20%

20%

60%

1

100%

100%

Velièinauzorka (N)

4

50%

50%

50%

50%

tercijarni(usluge)

svi sektoriprimarni isekundarni

sektor

sekundarnii tercijarni

sektorsekundarni(industrija)

primarnisektor

(poljoprivreda)

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

uopæe neæe utjecati

malo æe utjecati

osrednje æe utjecati

jako æe utjecati

NZ/ BO


malo æe utjecati


jako æe utjecati

NZ/ BO

N

Tehnièkoprilagoðavanje

Dodatnoobrazovanje

Uèinak propisa na odreðene pojave u gospodarstvu prema sektoru


71


malo æe utjecati


jako æe utjecati

NZ/ BO


malo æe utjecati


jako æe utjecati

NZ/ BO


malo æe utjecati


jako æe utjecati

NZ/ BO


malo æe utjecati


jako æe utjecati

NZ/ BO

N

Usklaðivanje ipromjene

zakonodavstva

Osnivanjenovih

institucija

Reorganizacijapostojeæihinstitucija

Dodatnoobrazovanje

103

11%

8%

20%

54%

7%

35%

18%

8%

16%

23%

25%

5%

29%

20%

20%

11%

11%

29%

44%

6%

24

17%

21%

58%

4%

21%

54%

17%

8%

8%

8%

50%

33%

13%

4%

83%

16

19%

38%

44%

44%

13%

19%

25%

56%

13%

31%

25%

6%

44%

25%

16

44%

6%

13%

38%

63%

19%

19%

50%

13%

19%

19%

38%

6%

6%

50%

14

7%

7%

14%

71%

7%

7%

7%

36%

43%

14%

86%

21%

79%

9

11%

11%

33%

44%

44%

11%

44%

11%

11%

33%

44%

11%

11%

33%

44%

9

78%

22%

78%

22%

78%

22%

78%

22%

5

100%

100%

100%

100%

3

67%

33%

67%

33%

67%

33%

33%

67%

2

100%

100%

100%

100%

2

50%

50%

50%

50%

50%

50%

50%

50%

2

50%

50%

100%

50%

50%

50%

50%

1

100%

100%

100%

100%

Fina

ncijs

ke u

sluge

Inte

lektu

alno

,indu

strij

sko

i tr

gova

èko

vlas

ni�t

vo

Kopn

eni

prije

voz

Zdra

vlje

i za�

tita

nara

du

Javn

e na

bave

Tr¸i�

no n

atje

canj

e

Za�t

ita p

otro

�aèa

Pom

orsk

i pr

omet

Jedn

ake

mog

uæno

sti

Dr¸a

vne

potp

ore

Po�t

a i

tele

kom

unik

acije

Za�t

ita p

odat

aka

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Veliè

ina

uzor

ka (

N)

Uèinak propisa na zakonodavne i institucionalne kategorije prema podruèju zakonodavstva

Prilog 1


72


malo æe utjecati


jako æe utjecati

NZ/ BO


malo æe utjecati


jako æe utjecati

NZ/ BO


malo æe utjecati


jako æe utjecati

NZ/ BO


malo æe utjecati


jako æe utjecati

NZ/ BO


malo æe utjecati


jako æe utjecati

NZ/ BO

N

Tro�kovi usektoru

Tro�kovi uvelikim

poduzeæima

Tro�kovi umalim isrednjim

poduzeæima

Tro�kovidr¸avnogproraèuna

Cijena zapotro�aèe

103

24%

31%

32%

7%

6%

32%

21%

36%

4%

7%

32%

30%

22%

9%

7%

42%

22%

24%

4%

8%

28%

27%

20%

11%

14%

24

8%

25%

67%

25%

17%

58%

17%

54%

29%

17%

25%

50%

8%

21%

46%

17%

17%

16

44%

19%

31%

6%

56%

6%

25%

13%

56%

6%

31%

6%

63%

31%

6%

38%

31%

31%

16

75%

25%

75%

6%

19%

69%

6%

25%

100%

69%

25%

6%

14

7%

36%

21%

36%

7%

29%

57%

7%

36%

36%

29%

7%

21%

71%

7%

29%

21%

29%

14%

9

44%

11%

44%

44%

11%

44%

44%

11%

44%

44%

11%

44%

11%

33%

11%

44%

9

78%

22%

78%

22%

78%

22%

78%

22%

78%

22%

5

100%

100%

100%

100%

100%

3

33%

33%

33%

33%

33%

33%

33%

33%

33%

67%

33%

33%

33%

33%

2

100%

100%

100%

100%

100%

2

50%

50%

50%

50%

50%

50%

50%

50%

50%

50%

2

100%

100%

100%

100%

100%

1

100%

100%

100%

100%

100%

Fina

ncijs

ke u

sluge

Inte

lektu

alno

,indu

strij

sko

i tr

gova

èko

vlas

ni�t

vo

Kopn

eni

prije

voz

Zdra

vlje

i za�

tita

nara

du

Javn

e na

bave

Tr¸i�

no n

atje

canj

e

Za�t

ita p

otro

�aèa

Pom

orsk

i pr

omet

Jedn

ake

mog

uæno

sti

Dr¸a

vne

potp

ore

Po�t

a i

tele

kom

unik

acije

Za�t

ita p

odat

aka

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Veliè

ina

uzor

ka (

N)

Uèinak propisa na tro�kove prema podruèju zakonodavstva


73


Financijske usluge


Jednake moguænosti

Za�tita podataka

Kopneni prijevoz

Javne nabave


Dr¸avne potpore


Pomorski promet


MPPV

DZIV

MFIN

MRSS

HNB

AZTN

MJROG


MINGO

MPULS

Velièina uzorka(N)


Institucija

103

16

24

14

2

1

16

9

9

2

5

3

2

21

16

10

16

12

9

6

4

8

1

1%

6%

6%

7%

25%

7%

6%

11%

5%

25%

6%

17%

3%

19%

14%

15%

6%

4%

71%

6%

50%

33%

10%

6%

10%

63%

13%

24%

75%

14%

11%

50%

33%

100%

14%

70%

13%

75%

100%

16%

17%

7%

100%

25%

100%

33%

24%

10%

6%

25%

63%

100%

26%

56%

4%

44%

33%

78%

33%

56%

10%

78%

17%

25%

N

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

jakonegativno NZ/BO

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

uopæeneæe

reagirati

jakopozitivno

srednjepozitivno

malopozitivno

malonegativno

srednjenegativno

9%

6%

100%

44%

22%

6%

13%

22%

67%

Reakcija javnosti na uvoðenje propisa

Prilog 1


74


75

Prilog 2 / Upitnik


76


77

Upitnik se popunjava za pojedini propis ili skupinu propisa Europske unije. Upitnik je predviðen za elektronièkudistribuciju i popunjavanje. Na pitanja u kojima je potrebno odabrati jedan ili vi�e odgovora, odgovara seoznaèavanjem kvadratiæa uz odreðeni odgovor. U pitanjima na koja se pismeno odgovara, tekst se upisuje uzasjenèano polje.

Puni naziv propisa i/ili skupine propisa EU-a, za koji se upitnik ispunjava:

1. Kakav æe uèinak na hrvatsko gospodarstvo, prema va�em mi�ljenju, u cjelini imati uvoðenjepropisa, odnosno skupina propisa EU-a (oznaèite samo jedan odgovor)?

1. samo pozitivan

2. vi�e pozitivan nego negativan

3. podjednako pozitivan i negativan

4. vi�e negativan nego pozitivan

5. samo negativan

6. neæe imati nikakav uèinak

7. ne znam

2. Ako je odgovor na pitanje 1. bio �pozitivan� (odgovor: 1, 2, 3 ili 4):

a) Navedite ekonomske i socijalne grupacije (npr. sektor poduzeæa, srednja i mala poduzeæa, potro�aèi, uvoznici,izvoznici i sl.) na koje æe se odraziti pozitivan uèinak propisa, odnosno skupine propisa EU-a, te za svakuekonomsku ili socijalnu grupaciju �to detaljnije navedite kako æe se taj pozitivan uèinak oèitovati.

b) Oèekujete li da æe se ti pozitivni uèinci osjetiti:

1. samo u kratkom roku? (do jedne godine od stupanja propisa na snagu)

2. samo u dugom roku? (nakon vi�e od godine dana od stupanja propisa na snagu)

3. vi�e u kratkom nego u dugom roku?

4. vi�e u dugom nego u kratkom roku?

5. podjednako i u kratkom i u dugom roku?

6. ne znam

Upitnik za provedbu horizontalne analizeusklaðivanja zakonodavstva na prioritetnimpodruèjima

Prilog 2


78

3. Ako je odgovor na pitanje 1. bio �negativan� (odgovor: 2, 3, 4 ili 5):

a) Navedite ekonomske i socijalne grupacije (npr. sektor poduzeæa, srednja i mala poduzeæa, potro�aèi, uvoznici,izvoznici i sl.) na koje æe se odraziti negativni uèinak propisa, odnosno skupine propisa EU-a, te za svakuekonomsku ili socijalnu grupaciju �to detaljnije navedite kako æe se taj negativan uèinak oèitovati.

b) Oèekujete li da æe se ti negativni uèinci osjetiti:

1. samo u kratkom roku? (do jedne godine od stupanja propisa na snagu)

2. samo u dugom roku? (nakon vi�e od godine dana od stupanja propisa na snagu)

3. vi�e u kratkom nego u dugom roku?

4. vi�e u dugom nego u kratkom roku?

5. podjednako i u kratkom i u dugom roku?

6. ne znam

4. Kakav æe, prema va�em mi�ljenju, uèinak imati propis, odnosno grupa propisa EU-a napojedine kategorije?

Zaposlenost

Ulaganja

Konkurentskipolo¸aj poduzeæa

Otvaranje novihPoduzeæa

Ne�to drugo�to ?

Samonegativan

Ne znam

Neæe imatinikakavutjecaj

Samopozitivan

Vi�epozitivan

negonegativan

Podjednakopozitivan inegativan

Vi�enegativan

negopozitivan

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○


79

5. Za svaku pojavu navedenu u pitanju 4. za koju ste naznaèili da æe uvoðenje propisa, odnosnogrupe propisa EU-a, imati pozitivne ili negativne uèinke, odgovorite na sljedeæa potpitanja:

a) Opi�ite �to detaljnije uèinke koje oèekujete.

b) Hoæe li ti uèinci biti podjednaki na podruèju cijele dr¸ave, ili æe biti koncentrirani u pojedinim regijama (akohoæe, gdje)?

c) Hoæe li te uèinke podjednako osjetiti sve dru�tvene skupine ili æe ih vi�e osjetiti pojedine dru�tvene skupine(ako hoæe, koje)?

6. Kakav æe uèinak imati uvoðenje propisa, odnosno grupe propisa EU-a na sektor na koji sepropis, odnosno grupa propisa EU-a, odnosi?

Zaposleneu sektoru

Poduzeæau sektoru

Razinuproizvodnjeu sektoru

Razinu izvozau sektoru

Ne�to drugo;�to ?

Jakonegativan

Ne znamJako

pozitivanSrednje

pozitivanMalo

pozitivan

Nipozitivan

ninegativan

Malonegativno

Srednjenegativan

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Prilog 2


80

7. Hoæe li uvoðenje propisa, odnosno grupe propisa EU-a, utjecati na sljedeæe pojave u sektoru ikoliko?

8. Hoæe li uvoðenje propisa, odnosno grupe propisa EU-a, utjecati na odreðene zakonodavne iinstitucionalne kategorije i koliko?

Potrebu tehnièkog prilagoðavanja usektoru; uvoðenje novih standarda,kompjutorizaciju i sl.

Potrebu dodatnog obrazovanja zaposlenihu sektoru

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Usklaðivanje i promjene zakonodavstva

Potrebu za osnivanjem novih institucija

Potrebu za reorganizacijom postojeæihinstitucija

Potrebu za dodatnim obrazovanjemdr¸avnih slu¸benika

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Uopæe neæeutjecati

Ne znamJako æeutjecati

Osrednje æeutjecati

Malo æeutjecati




Malo æeutjecati


81

9. Hoæe li uvoðenje propisa, odnosno skupine propisa EU-a, utjecati na tro�kove u pojedinimpodruèjima i koliko?

10. Kako æe javnost u Hrvatskoj reagirati na uvoðenje propisa ili skupine propisa EU-a?

11. Jeste li konzultirali druga tijela dr¸avne uprave ili organizacije pri uvoðenju propisa, odnosnoskupine propisa EU-a u nacionalni zakonodavni sustav? Ako jeste, koja su i kakva bila njihovastajali�ta?

12. Molimo Vas da napi�ete svoje ostale spoznaje o moguæim uèincima ovog propisa, odnosnogrupe propisa EU-a, a koja nisu obuhvaæena ovim upitnikom.

Upitnik je ispunio/la:

Ime i polo¸aj:

Institucija:

Odjel:

Broj telefona:

E-mail:

Datum:

tro�kova u sektoru u cjelini

tro�kova u velikim poduzeæima

tro�kova u malim i srednjim poduzeæima

tro�kova dr¸avnog proraèunacijena za potro�aèe

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○




Malo æeutjecatiUtjecat æe na porast....

Javnost æereagirati

Jakonegativno

Ne znamJako

pozitivnoSrednje

pozitivnoMalo

pozitivno

Nipozitivno

ninegativno

Malonegativno

Srednjenegativno

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Prilog 2


82


83

Prilog 3


84


85


Cilj propisaKratak sadr¸aj propisaNa koga seodnosiU¸e podruèjePropis

Council Regulation (EC) No17: First Regulationimplementing Articles 85and 86 of the Treaty,Regulation No 1216/99 of10 June 1999 amendingRegulation No 17: FirstRegulation implementingArticles 81 and 82 of theTreaty

Regulation No 19/65/EECof 2 March of the Councilon application of Article85 (3) of the Treaty tocertain categories ofagreements and concertedpractices, CouncilRegulation (EC) No 1215/1999/EC of 10 June 1999amending Regulation No19/65/EEC on theapplication of Article 81(3) of the Treaty of certaincategories of agreementsand concerted practices

Regulation (EEC) No 2821/71 of the Council of 20December 1971 onapplication of Article 85(3) of the Treaty tocategories of agreements,decisions and concertedpractices

dopu�tenaogranièenja upodruèjukonkurencijenu¸na zaza�titu pravaindustrijskogavlasni�tva

primjenaodredbiugovora kojeregulirajuskupna ipojedinaènaizuzeæa odzabranjenihvertikalnihsporazuma(ugovora)

kategorijespecijalistièkih ivertikalnihsporazuma,odluka iusklaðenihdjelovanja zasuradnju meðupoduzetnicima

poduzetnicisudionici utrgovini udr¸avamaèlanicama

poduzetnicisudionici utrgovini udr¸avamaèlanicama

poduzetnici udr¸avamaèlanicama,osobito mali isrednji

Razvoj pravatr¸i�noga natjecanja iprava industrijskogavlasni�tva.

U procesu proizvodnjeneki sporazumipoduzetnika mogusadr¸avati ogranièenjanu¸na za za�tituindustrijskogavlasni�tva sa stajali�tapotreba poduzetnika ipotro�aèa, �to seprocjenjuje od sluèajado sluèaja ocjenomuvjeta na tr¸i�tu.

Poticati usklaðenadjelovanja za suradnjumeðu poduzetnicimakoja pozitivno utjeèuna racionalniji rad iprilagodbu njihoveproduktivnostipro�irenom tr¸i�tu,èime se �tite mali isrednji poduzetnici.

Promijenjen je èlanak 4. (4)Uredbe br. 17 koja reguliraprocesni postupak Komisije priocjeni sporazuma (ugovora) iusklaðenih djelovanja, tako daodreðuje izuzeæa od zabrane zavertikalne sporazume iliusklaðena djelovanja izmeðudvaju ili vi�e poduzetnika kojiposluju na razlièitim etapamatoka robe, a posjeduju slièanstupanj tr¸i�ne snage, ili najvi�edva poduzetnika èiji sesporazum odnosi na za�tituprava industrijskoga vlasni�tvaili prijenos know-howa.

Ispravak u svezi s primjenom èl.85. (3), poslije èl. 81. (3)Ugovora o osnivanju EEZ-a, au svezi s izuzeæem zabranjenihvertikalnih sporazuma, nanaèin da se uvodi primjenamjerila uèinka za period nekraæi od 6 mjeseci i mjerilova¸nosti ogranièenja prijedono�enja pojedinaènih odluka.

Odredbe Uredbe sadr¸e uvjetepod kojima Komisija utvrðujekada sporazumi koji potpadajupod zabranu sadr¸anu u èl. 85.(1) Ugovora o osnivanju EEZ-a, mogu biti izuzeti iz njih, kojesu kategorije takvih sporazuma,za koje razdoblje se propisujeizuzeæe, te retroaktivnodjelovanje i opoziv izuzeæa.

Uredba Vijeæa (EZ) br. 17, Prvauredba o implementaciji èlanaka85. i 86. Ugovora o osnivanjuEZ-a, Uredba Vijeæa br. 1216/99od 10. lipnja 1999., kojadopunjuje Uredbu Vijeæa br. 17,Prva uredba o implementacijièlanaka 81. i 82. Ugovora oosnivanju EZ-a

Uredba Vijeæa br. 19/65/EEZ od2. o¸ujka o primjeni èlanka 85.(3) Ugovora o osnivanju EEZ-ana odreðene kategorije ugovorai zajednièkih djelovanja,Uredba Vijeæa (EZ) br. 1215/99/EZ od 10. lipnja 1999. kojadopunjuje Uredbu Vijeæa br. 19/65/EEZ o primjeni èlanka 81. (3)Ugovora o osnivanju EEZ-a naodreðene kategorije ugovora izajednièkih djelovanja

Uredba Vijeæa (EEZ) br. 2821/71od 20. prosinca 1971. o primjenièlanka 85. (3) Ugovora oosnivanju EEZ-a na kategorijesporazuma, odluka i zajednièkihdjelovanja

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Prilog 3


86

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Council Regulation (EEC)No 4064/89 of 21December 1989 on thecontrol of concentrationsbetween undertakings,Council Regulation (EC)No 1310/97 of 30 June1997 amendingRegulation (EEC) No4064/89 on the controlof concentrationsbetween undertakings

Commission Regulation(EC) No 240/96 of 31January 1996 on theapplication of Article 85(3) of the Treaty tocertain categories oftechnology transferagreements

Commission Regulation(EC) No 2790/1999 of 22December 1999 on theapplication of Article 81(3) of the Treaty tocategories of verticalagreements andconcerted practices

Commission Regulation(EC) No 2658/2000 of 29November 2000 on theapplication of Article 81(3) of the Treaty tocategories ofspecialisation agreements

Uredba Vijeæa (EEZ) br. 4064/89od 21. prosinca 1989. onadzoru koncentracija izmeðupoduzetnika,Uredba Vijeæa (EZ) br. 1310/97od 30. lipnja 1997. kojom sedopunjava Uredba Vijeæa (EEZ)br. 4064/89 o nadzorukoncentracija izmeðupoduzetnika

Uredba Komisije (EZ) br. 240/96od 31. sijeènja 1996. o primjenièlanka 85. (3) Ugovora oosnivanju EZ-a na kategorijesporazuma o transferutehnologije

Uredba Komisije (EZ) br. 2790/1999 od 22. prosinca 1999. oprimjeni èlanka 81. (3) Ugovorao osnivanju EZ-a na vertikalnesporazume i usklaðenadjelovanja

Uredba Komisije (EZ) br. 2658/2000 od 29. studenog 2000. oprimjeni èlanka 81. (3) Ugovorao osnivanju EZ-a na kategorijesporazuma o specijalizaciji

nadzor nadkoncentracijamaizmeðupoduzetnika

skupna izuzeæaod zabrane poèl. 85. (1) zasporazume otransferutehnologije,licencije,patenta iknow-howa

vertikalnisporazumi zakupnju iprodaju roba iusluga teusklaðenadjelovanjapoduzetnika

poslovnapolitika u svezis primjenom èl.81. (3)Ugovora nakategorijesporazuma ospecijalizacijamau proizvodnjiodreðenihproizvoda i upru¸anjuodreðenihusluga

koncentracijepoduzetnikadr¸ava èlanicakoje imajudimenzijuZajednice i nakoncentracijepoduzetnikaèija glavnadjelatnost nijena podruèjuZajednice, aliima velikeuèinke nanjezinozajednièkotr¸i�te

poduzetnici kojiobavljajugospodarskudjelatnost udr¸avamaèlanicama

mali i srednjipoduzetnicidr¸ava èlanicakoji sunekonkurentni,ili meðusobnoodreðenikonkurenti, iliodreðeneudrugetrgovaca

poduzetnici udr¸avamaèlanicama kojise dogovarajuospecijaliziranjuproizvodnjeroba i/iliusluga -jednostranim ireciproènimsporazumima

Uredba definira koncentraciju ikada ona ima dimenzijuZajednice, ureðuje postupakocjene kompatibilnostikoncentracije sa zajednièkimtr¸i�tem i elemente va¸ne zadono�enje odluke, ovlastiKomisije i suradnju smjerodavnim vlastima dr¸aveèlanice, rokove, istra¸ne radnjeKomisije, novèane kazne iperiodiène penale koje mo¸enametnuti.

Donose se uvjeti po kojima sezabrana iz èl. 85. (1) neprimjenjuje na odreðene vrstesporazuma s obzirom na tr¸i�taproizvoda ili usluga na koje sesporazumi odnose.

Izuzeæa od sporazuma koji suzabranjeni prema èl. 81. (1) -biv�i èl. 85. (1) Ugovora oosnivanju EZ-a, pojedinaèno seprocjenjuju prema praguzbrojenog tr¸i�nog udjelapoduzetnika sudionikavertikalnoga sporazuma namjerodavnom tr¸i�tu zaugovorene proizvode ili usluge.

Uredba Komisije sadr¸avaodredbe o utvrðivanjukategorija sporazuma koji suizuzeti od zabrane do odreðenerazine tr¸i�ne snagepoduzetnika te uvjete podkojima Komisija mo¸e opozvatitu pogodnost. Va¸nost sepridaje odreðivanju zabranjenihklauzula u odnosu naprocijenjeni utjecaj sporazumana relevantnom tr¸i�tu, a uprocjeni sporazuma vodi seraèuna o tr¸i�noj strukturipoduzetnika na mjerodavnomtr¸i�tu.

Sprijeèiti dareorganizacijekoncentracijapoduzetnika dr¸avaèlanica Zajednice,nastale ukidanjemunutarnjih granica idinamikom tr¸i�nognatjecanja, ugrozedjelotvornukonkurenciju nazajednièkom tr¸i�tu.

Unaprijeðenjeproizvodnje ipromicanje tehnolo�kograzvoja.

Dopustiti konkretnoodreðena usklaðenadjelovanja i sporazumeradi razvijanja suradnjemeðu poduzetnicimakada je to ekonomskipo¸eljno i bezsuprotnog uèinka upitanju konkurentnosti.

Osigurati uèinkovituza�titu tr¸i�nognatjecanja i pru¸itiodgovarajuæu pravnusigurnostpoduzetnicima uz �tojednostavnijiadministrativni nadzor izakonodavni sustav.Svrha primjene èl. 81.(3) Ugovora oosnivanju EZ-a jest dapozitivni uèincisporazuma ospecijalizacijamaprevladaju nad bilokojim negativnimposljedicama za tr¸i�nonatjecanje.


87

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Commission Regulation(EC) No 2659/2000 of 29November 2000 on theapplication of Article 81(3) of the Treaty tocategories of reasearchand developmentagreements

Commission Regulation(EC) No 1400/2002 of 31July 2002 on theapplication of Article 81(3) of the Treaty tocategories of verticalagreements and concertedpractices in the motorvehicle sector

Uredba Komisije (EZ) br. 2659/2000 od 29. studenoga 2000. oprimjeni èlanka 81. (3) Ugovorao osnivanju EZ-a na kategorijesporazuma o istra¸ivanju irazvoju

Uredba Komisije (EZ) br. 1400/2002 od 31. srpnja 2002. oprimjeni èlanka 81. (3) Ugovorao osnivanju EZ-a na kategorijevertikalnih sporazuma iusklaðenih djelovanja u sektorumotornih vozila

sporazumipoduzetnika oistra¸ivanju irazvojuukljuèujuæiodredbe koje seodnose napravaintelektualnogavlasni�tva

kategorijavertikalnihsporazuma iusklaðenadjelovanjapoduzetnikadr¸ava èlanicau sektorumotornih vozila

poduzetnici udr¸avamaèlanicama èiji jepredmetdjelovanjaistra¸ivanje irazvoj

poduzetnicisudionicivertikalnihsporazuma okupnji ili prodajinovih motornihvozila, rezervnihdijelova iliservisnihusluga, ameðusobnonisu konkurenti,ili jesukonkurenti ili suudrugeservisnihradionica

Uredba ureðuje uvjete zaizuzeæe zabranjenih sporazumaprema èl. 85. (1) Ugovora oosnivanju EZ-a koji sezakljuèuju za zajednièkoistra¸ivanje poduzetnikasudionika sporazuma iindustrijsku primjenu ako seodreknu stjecanja konkurentnihprednosti.

Ova Uredba sadr¸ava stro¸apravila (od onih u Uredbi br.2790/1999) o selektivnojdistribuciji: prag dopu�tenihugovorenih ogranièenja mijenjase s obzirom na razlièitaobilje¸ja u pojedinim vrstamavertikalnih ugovora.

Potaknuti poduzetnikena istra¸ivaèkeaktivnosti koje seodnose na tehnolo�kinapredak temeðusobnu suradnju.Svrha primjene èl. 81.(3) Ugovora oosnivanju EZ-a jest dapozitivni uèincisporazuma oistra¸ivanjima i razvojuprevagnu nad bilokojim negativnimposljedicama zatr¸i�no natjecanje.

Omoguæiti skupnaizuzeæa na vremenskiogranièeno vrijemesporazumima odistribuciji i servisiranjumotornih vozila sasvrhom pridono�enjatehnolo�kom igospodarskom razvojute pru¸anju razmjernekoristi potro�aèima.

Prilog 3


88

Dr¸avne potpore


○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Council Regulation (EC)No 659/1999 of 22March 1999 laying downdetailed rules for theapplication of Article 93of the EC Treaty

Uredba Vijeæa (EZ) br. 659/1999od 22.o¸ujka 1999. kojom seutvrðuju podrobna pravilaprimjene èlanka 93. Ugovora oosnivanju EZ-a

dr¸avnepotpore

dr¸ave èlanicekoje su du¸neuskladiti svojezakonodavstvos Direktivom

Uredba predstavlja najva¸nijiprovedbeni propis kojim sedetaljno ureðuje postupakKomisije pri ocjeni sukladnostidr¸avnih potpora s Ugovorom oosnivanju EZ-a, sekundarnimizvorima prava i naèelimazajednièkog tr¸i�ta. Dr¸aveèlanice obvezne su suraðivati sKomisijom i omoguæiti jojpristup relevantnim podacima.

Smanjiti odnosnokontrolirati obujamdr¸avnih potpora.


89



○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Convention of Europeanpatent recognition(European patentconvention) of 5 October1973, text amended bydecision of AdministrativeCouncil of the Europeanpatent organisation of 21december 1978

Council Directive 87/54/EEC of 16 December 1986on the legal protection oftopographies ofsemiconductor products

First Council Directive 89/104/EEC of 21 December1988 to approximate thelaws of the Member Statesrelating to trademarks

Council Directive 91/250/EEC of 14 May 1991 onthe legal protection ofcomputer programs

Council Regulation (EEC)No 1768/92 of 18 June1992 concerning thecreation of a supplemen-tary protection certificatefor medicinal products

industrijskovlasni�tvo


autorskopravo, za�titniznak

za�titapodataka,raèunalnopiratstvo

medicinskiproizvodi

nositeljipatenata

elektroindustrija,proizvoðaèifotoopreme,za�titapodataka

pravne i fizièkeosobe, straniinvestitori,obrtnici

proizvoðaèiraèunalnihprograma,informatièari,programeri

farmaceutskapoduzeæa

Jaèanje suradnjeizmeðu europskihzemalja s obzirom naza�titu patenata tepriznavanje europskihpatenata na teritorijuZajednice.

Uskladitizakonodavstvo napodruèju pravneza�tite topografijepoluvodièkihproizvoda.

Ujednaèitizakonodavstvo dr¸avaèlanica u vezi sa¸igovima.

Dono�enjem Direktiveo zakonskoj za�titiraèunalnih programaosigurati veæu pravnusigurnost, osna¸itipoziciju i olak�ati radinformatièara nastvaranju i razvojuraèunalnih programate sprijeèiti njihovonezakonito kori�tenje.

Osigurati jednakorje�enje na raziniZajednice u pogledudono�enja dodatneza�titne potvrde zamedicinske proizvoderadi njihova boljegrazvoja i za�tite.

Konvencija sadr¸avaorganizaciju Europske patentneorganizacije, Europskogpatentnog ureda,Administrativnog vijeæa,financijske odredbe, patentnuprijavu, postupak za odobrenjepatenta, ¸albeni postupak teuèinak na nacionalno pravodr¸ava.

Ovom se Direktivom definiraza�tita topografije poluvodièkihproizvoda te prava kreatoratopografije poluvodièkihproizvoda.

Ovom se Direktivom regulirapriznavanje i registracija pravarobnih i uslu¸nih ¸igova.

Ovom se Direktivom reguliraza�tita raèunalnih programa iautorstvo nad njima.

Svaki proizvod za�tiæenpatentom na teritoriju nekedr¸ave èlanice, prije nego �to seplasira na tr¸i�te kaomedicinski proizvod, podlije¸eadministrativnoj proceduri, apod uvjetima koji su navedeni uovoj Uredbi mo¸e biti predmetpotvrde. Definirani su uvjeti zadobivanje potvrde, predmetza�tite, pravo na potvrdu injezino djelovanje, sadr¸ajprijave za potvrdu, podno�enjeprijave za potvrdu, dodjelapotvrde ili odbijanje prijave,objavljivanje dodjele potvrde,godi�nje pristojbe, trajanje teprestanak valjanosti potvrde.

Konvencija o priznavanjueuropskih patenata (Europskapatentna konvencija) od 5.listopada 1973., tekst izmijenjeni dopunjen odlukomAdministrativnoga vijeæaEuropske patentne organizacijeod 21. prosinca 1978.

Direktiva Vijeæa 87/54/EEZ od16. prosinca 1986. o pravnojza�titi topografije poluvodièkihproizvoda

Prva direktiva Vijeæa 89/104/EEZod 21. prosinca 1988. ousklaðivanju zakonodavstvadr¸ava èlanica u vezi sa¸igovima

Direktiva Vijeæa 91/250/EEZ od14. svibnja 1991. o zakonskojza�titi raèunalnih programa

Uredba Vijeæa (EEZ) br. 1768/92od 18. lipnja 1992. oostvarivanju prava na certifikatza dodatnu za�titu medicinskihproizvoda

Prilog 3


90

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Council Regulation (EEC)No 2081/92 of 14 July1992 on the protection ofgeographical indicationsand designations oforigin for agriculturalproducts and foodstuffs

Regulation (EC) No 1610/96 of the EuropeanParliament and of theCouncil of 23 July 1996concerning the creation ofa supplementaryprotection certificate forplant protection products

Council Directive 92/100/EEC of 19 November1992 on rental right andlending right and oncertain rights related tocopyright in the field ofintellectual property

Council Directive 93/98/EEC of 29 October 1993harmonizing the term ofprotection of copyrightand certain related rights

Uredba Vijeæa (EEZ) br. 2081/92od 14. srpnja 1992. o za�titioznaka zemljopisnoga podrijetlai oznaka izvornosti zapoljoprivredne i prehrambeneproizvode

Uredba (EZ) Europskogaparlamenta i Vijeæa br. 1610/96od 23. srpnja 1992. oostvarivanju prava na certifkatza dodatnu za�titu proizvoda zaza�titu bilja

Direktiva Vijeæa 92/100/EEZ od19. studenoga 1992. koja seodnosi na pravo iznajmljivanja ipravo posudbe te na odreðenaprava srodna autorskom pravuu podruèju intelektualnogvlasni�tva

Direktiva Vijeæa 93/98/EEZ od29. listopada 1993. kojom seusklaðuje rok za�tite autorskogprava i nekih srodnih prava

industrijskovlasni�tvo upodruèjupoljoprivrede

autorsko pravo,¸igovi

intelektualnovlasni�tvo

autorsko pravo

proizvoðaèiprehrambenih ipoljoprivrednihproizvoda

kemijskaindustrija

poduzetnicikoji se baveiznajmljivanjemi posudbomautorskih djela

kreatoriautorskih djela

Uredba definira pravila za�titeoznaka zemljopisnog podrijetla ioznaka izvornosti zapoljoprivredne i prehrambeneproizvode, s izuzetkom vina ialkoholnih piæa.

Svaki proizvod za�tiæenpatentom na teritoriju nekedr¸ave èlanice koji mora prijeplasmana na tr¸i�te kaoproizvod za za�titu bilja proæiadministrativni postupakautorizacije, mo¸e pod uvjetimakoje propisuje ova Uredba bitipredmetom svjedod¸be.Definiraju se uvjeti za dobivanjesvjedod¸be, predmet za�tite,uèinak svjedod¸be, pravo nasvjedod¸bu, sadr¸aj ipodno�enje prijave zasvjedod¸bu, odobrenjesvjedod¸be ili odbijanje prijave,objavljivanje svjedod¸be,godi�nja pristojba, trajanjesvjedod¸be, istek svjedod¸be teneva¸eæa svjedod¸ba.

Direktiva ureðuje pravoiznajmljivanja i pravo posudbete odreðena prava srodnaautorskom pravu.

Ovom se Direktivom odreðujetrajanje autorskog prava,kinematografski i audiovizualniradovi, za�tita prethodnoneobjavljenih radova, kritièarskai znanstvena izdanja, za�titafotografija te za�tita prekotreæih zemalja.

Uz definiranje pravilaza�tite oznakazemljopisnog podrijetla ioznaka izvornosti zapoljoprivredne iprehrambene proizvode,cilj je i postizanje boljeravnote¸e izmeðu ponudei potra¸nje na tr¸i�tu,osiguranje znatne koristiruralnoj ekonomiji,poveæavajuæi plaæepoljoprivrednika izadr¸avanje ruralnepopulacije, pobolj�avanjekvalitete proizvoda tedavanje potro�aèimajasne i jezgroviteinformacije o podrijetluproizvoda.

Izradom dopunskeza�titne svjedod¸be zaproizvode za za�titu biljapridonijeti stalnompobolj�anju proizvodnje inabave velikih kolièinakvalitetne hrane popristupaènim cijenama,pobolj�ati usjeve, razvijatibiljne proizvode, za�tititiinovacije te uzdiæieuropsku industriju narazinu one SAD-a iJapana.

Omoguæiti ostvarivanjeprava na primjerenunaknadu za javnuposudbu i iznajmljivanjeautorskih djelaujednaèavanjem pravneza�tite u svim dr¸avamaèlanicama.

Uskladiti zakonodavstvou pogledu roka trajanjaza�tite autorskog prava.


91

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Council Directive 93/83/EEC of 27 September1993 on the coordinationof certain rulesconcerning copyright andrights related to copyrightapplicable to satellitebroadcasting and cableretransmission

Council Regulation (EC)No 40/94 of 20 December1993 on the Communitytrade mark

3. Commision Regulation(EC) No 2868/95 of 13December 1995implementing CouncilRegulation (EC) No 40/94of 20 December 1993 onthe Community trademark

Commision Regulation(EC) No 2869/95 of 13December 1995 on theFees Payable to the Officefor Harmonization in theInternal Market (TradeMarks and Designs)

Commision Regulation(EC) No 216/96 of 05February 1996 LayingDown the Rules ofProcedure of the Board ofAppeal of the Office forHarmonization in theInternal Market (TradeMarks and Designs)

Direktiva Vijeæa br. 93/83/EEZod 27. rujna 1993. okoordinaciji nekih pravila koja seodnose na autorsko pravo isrodna prava autorskom pravuprimjenjivom na satelitskuradiodifuziju i kabelskuretransmisiju

Uredba Vijeæa (EZ) br. 40/94 od20. prosinca 1993. o ¸iguZajednice

3. Uredba Komisije (EZ) br.2868/95 od 13. prosinca 1995.o primjeni Uredbe Vijeæa (EZ) br.40/94 od 20. prosinca 1993. o¸igu Zajednice

Uredba Komisije (EZ) br. 2869/95 od 13. prosinca 1995. opristojbama koje se plaæajuUredu za usklaðivanje uunutarnjem tr¸i�tu (¸igovi iindustrijska oblièja)

Uredba Komisije (EZ) br. 216/96od 5. veljaèe 1996. o pravilimapostupka Odbora za ¸albeUreda za usklaðivanje naunutarnjem tr¸i�tu (¸igovi iindustrijsko oblièje)

poduzeæa zaproizvodnju idistribucijusatelitskog ikabelskogprograma

pravne i fizièkeosobe kojeimaju za�titneznakove -¸igove

pravne i fizièkeosobe kojeimaju za�titneznakove -¸igove

pravne i fizièkeosobe koje sunositelji pravana ¸ig

pravne i fizièkeosobe koje sunositelji pravana ¸ig

Direktiva regulira pojamsatelita, komuniciranje sjavno�æu putem satelita, pojamkabelske retransmisije teprikazivanje programa putemsatelita.

Uredba sadr¸ava definiciju¸iga, njegove uèinke, uporabu,prijavu, postupak registracije,trajanje, produljenje i promjenu,ustupanje, ukidanje,nevaljanosti, albe te definicijuzajednièkog ¸iga Zajednice.

Uredba sadr¸ava aplikacijskipostupak, postupak za dokaz okori�tenju, postupakregistracije, obnavljanjeregistracije, transfere, licencije,odstupanje, opoziv ibezvrijednost, ¸igove uZajednici, razmjenu te ¸albe.

Definiraju se pristojbe kojemoraju biti ubirane, nadoknadei pristojbe koje odreðujepredsjednik ureda te naèin i rokplaæanja naknada i pristojbi.

Definira se tijelo za dodjeluzadaæa i njihovo definiranje tepostupak vezan uz njegovodjelovanje.

Ostvarivanje autorskihprava na podruèjusatelitske radiodifuzijei kabelskeretransmisije.

Uspostavomjedinstvenih pravila zaza�titine igoveZajednice uklonitiprepreke slobodnomkretanju roba i uslugate stvoriti igove kojisu reguliranijedinstvenim pravomZajednice koje jeizravno primjenjivo usvim dr¸avamaèlanicama.

Implementirati Uredbuo ¸igu Zajednice.

Definirati i reguliratipristojbe i nadoknadekoje se plaæaju Ureduza usklaðivanje uunutarnjem tr¸i�tu(¸igovi i industrijskooblièje).

Definirati i postavitipravila postupkaodbora za ¸albe Uredaza usklaðivanje uunutarnjem tr¸i�tu (za¸igove i industrijskaoblièja).

autorsko pravo





Prilog 3


92

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Baze podataka nisu dovoljnoza�tiæene, a tamo gdje takvaza�tita postoji razlièite znaèajkeuzrokuju izravne negativneuèinke na funkcioniranjeunutarnjeg tr¸i�ta. Ova seDirektiva odnosi na odredbe kojesu vezane uz pravnu za�tituraèunalnih programa, pravo naposuðivanje i iznajmljivanje teuvjete za�tite autorskog prava.Predmetna Direktiva osiguravaza�titu strukture i sadr¸aja bazepodataka, s tim da se autorsko-pravnom za�titom �titi sadr¸aj istruktura, a pravom sui generissamo sadr¸aj baze podataka.

Direktivom se reguliramoguænost patentiranja, rasponza�tite patenata, obaveznouzvratno davanje licencije,pohranjivanje i pristupbiolo�kom materijalu te njegovoponovno pohranjivanje.

Direktiva nala¸e registracijunositelju novog i jedinstvenogindustrijskog oblièjaindustrijskog proizvoda ilirukotvorine, iskljuèujuæikompjutorske programe.Nositelju pripadaju ekskluzivnaprava na oblièje za period odnajmanje pet godina od danaprijave. Pod pojmom�industrijsko oblièje�podrazumijevaju se linije,konture, boje, oblici, graða i/ilimaterijlile samog proizvoda injegova ornamentacija.

Buduæi da je razvojtr¸i�ta informatikeizuzetno va¸an u EU,da postoji nesrazmjerulaganja u bazepodataka, da bi seza�titili autori bazapodataka i preveniraloneovla�teno kori�tenje,potrebno je zakonskiregulirati za�titu bazapodataka u svakomobliku.

Buduæi da istra¸ivanjai razvoj tra¸e znatnukolièinu visokoriziènogulaganja, pa ih stogajedino prikladnapravna za�tita mo¸euèiniti profitabilnim,potrebno je za�tititibiotehnolo�ke izume uskladu s nacionalnimpatentnim zakonom ukoga trebaju bitiukljuèene ove Direktive.

Za�tita nositelja pravaindustrijskoga oblièjanakon njegoveregistracije, dajuæi muekskluzivna pravakori�tenja.

Directive 96/9/EC of theEuropean Parliament andof the Council of 11March 1996 on the legalprotection of databases

Directive 98/44/EC of theEuropean Parliament andof the Council of 6 July1998 on the legalprotection of biotechno-logical inventions

Directive 98/71/EC of theEuropean Parliament andof the Council of 13October 1998 on the legalprotection of designs

Direktiva 96/9/EZ Europskogparlamenta i Vijeæa od 11.o¸ujka 1996. godine o zakonskojza�titi baza podataka

Direktiva 98/44/EZ Europskogparlamenta i Vijeæa od 6. srpnja1998. o pravnoj za�titibiotehnolo�kih izuma

Direktiva 98/71/EZ Europskogparlamenta i Vijeæa od 13.listopada 1998. o pravnoj za�titiindustrijskog oblièja Zajednice

za�titapodataka


zakonskaza�tita oblièja

proizvoðaèiraèunalnihprograma,informatièari,programeri

biotehnologija igenetièkoin¸enjerstvo,subjekti ufarmaceutskom,prehrambenomipoljoprivrednomsektoru

nositeljikomercijalnogindustrijskogoblièja


93

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Direktiva nala¸e zakonskuza�titu od proizvodnje, uvoza,distribucije, prodaje, najma,ogla�avanja za prodaju ilinajam ili kori�tenja ukomercijalne svrhe naprava,proizvoda ili dijelova koji nisuautorizirani od strane dr¸aocaautorskog prava. Predviða i niziznimaka kao npr. iz javnoginteresa radi edukacije ipouèavanja, iz znanstvenihrazloga, radi sudaèke procedureitd.

Direktiva ureðuje tantijeme kojepripadaju autoru izvornikaumjetnièkih djela pri prvojpreprodaji istoga. Visinatantijema zakonski je regulirana.Direktiva smatra �izvornoumjetnièko djelo� grafièku iplastiènu umjetnost, kao npr.slike, kola¸e, crte¸e, gravure,grafike, litografije, skulpture,tapiserije, keramiku, staklariju ifotografiju.

Uredba sadr¸ava opæe odredbeo industrijskom oblièjuZajednice, zahtjeve za za�titu,uvjete za�tite, pravo i vlasni�tvonad oblièjem Zajednice, uèinkena oblièje Zajednice, prijavu tepostupak registracije.

Directive 2001/29/EC ofthe European Parliamentand of the Council of 22May 2001 on theharmonisation of certainaspects of copyright andrelated rights in theinformation society

Directive 2001/84/EC ofthe European Parliamentand of the Council of 27September 2001 on theresale right for the benefitof the author of anoriginal work of art

Council Regulation 6/2002/EC of 12 December2001 on CommunityDesigns

Direktiva 2001/29/EZ Europskogparlamenta i Vijeæa od 22.svibnja 2001. o usklaðivanjuodreðenih aspekata autorskogprava i srodnih prava uinformatièkom dru�tvu

Direktiva 2001/84/EZ Europskogparlamenta i Vijeæa od 27. rujna2001. o pravu slijeðenja u koristautora izvornika umjetnièkogdjela

Uredba Vijeæa 6/2002/EZ od 12.prosinca 2001. o industrijskomoblièju Zajednice

autorsko pravoi srodna pravauinformatièkomdru�tvu

autorsko pravo

zakonskaza�tita oblièja

autori,izvoðaèi,proizvoðaèizvuka,producenti iproducentskeorganizacije

autorioriginalnihdjela

pravne i fizièkeosobe koje sebave oblièjimau Zajednici

Pravno za�tititiautorska prava upodruèju informatièkogdru�tva i onemoguæitineautoriziranokori�tenje, regulirajuæidopu�tene uporabe.

Za�titi autoraizvornika i osiguratimu pravo slijeðenja unjegovu korist, krozmehanizam regulacijetantijema.

Postiæi unificiranisustav u podruèjuindustrijskog oblièjaZajednice, kao ipojednostavljenjesada�njeg.

Prilog 3


94

Javne nabave


○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Council Directive 89/665/EEC of 21 December1989 on the coordinationof the laws, regulationsand administrativeprovisions relating to theapplication of reviewprocedures to the awardof public supply andpublic works contracts

Council Directive 92/13/EEC of 25 February 1992coordinating the laws,regulations andadministrative provisionsrelating to theapplication of Communityrules on the procurementprocedures of entitiesoperating in the water,energy, transport andtelecommunicationssectors

Council Directive 92/50/EEC of 18 June 1992relating to thecoordination ofprocedures for the awardof public servicecontracts

Direktiva Vijeæa 89/65/EEZ od21. prosinca 1989. ousklaðivanju zakona, propisa iupravnih odredbi koji se odnosena primjenu postupaka revizijekod dodjele ugovora o javnimnabavama i javnim radovima

Direktiva Vijeæa 92/13/EEZ od25. veljaèe 1992. za usklaðivanjezakona, propisa i upravnihodredbi koje se odnose naprimjenu pravila Zajednice opostupcima nabave kojuobavljaju subjekti koji djeluju napodruèju vodoopskrbe, energije,prijevoza i telekomunikacija

Direktiva Vijeæa 92/50/EEZ od18. lipnja 1992. o usklaðivanjupostupaka dodjele ugovora ojavnim uslugama

javne nabave

javne nabave izpodruèjavodoopskrbe,energije,prijevoza itelekomunikacija

javne usluge

naruèitelji upostupku javnenabave i javnihradova

poduzetnici udr¸avamaèlanicama kojidjeluju napodruèjuvodoopskrbe,energije,prijevoza itelekomunikacija

naruèitelji kojiprovodepostupaknabave uslugeèija jeprocijenjenavrijednost bezPDV-a200 000 0 iliveæa, odnosnokada ukupnavrijednostjavnih uslugatijekom 12mjeseci iznosivi�e od750 000 g.

Direktiva propisuje dr¸avamaèlanicama poduzimanje mjeraradi postupka revizije u sluèajunavodne diskriminacije ilipovrede interesa osoba kojeimaju ili su imale interes dobitineki ugovor. Direktiva propisujemoguænost preno�enja razlièitihaspekata revizije na posebnaneovisna tijela te ureðuje njihovpostupak rada. Postojimoguænost intervencije Komisijeu proces revizije kod jasnog inedvojbenog kr�enja odredbiKomisije s podruèja javnihnabava i radova.

Direktiva propisuje dr¸avamaèlanicama poduzimanje mjeraradi postupka revizije u sluèajunavodne diskriminacije ilipovrede interesa osoba kojeimaju ili su imale interes dobitiposebni ugovor. Direktivapropisuje moguænostpreno�enja razlièitih aspekatarevizije na posebna neovisnatijela te ureðuje njihov postupakrada. Postoji moguænostintervencije Komisije u procesrevizije kod jasnog inedvojbenog kr�enja odredbiKomisije s podruèja nabaveroba i usluga.

Direktiva propisuje pojedinostiobjave natjeèaja za ugovor ojavnim uslugama, (kriterije zasudjelovanje u natjeèaju, zaizbor davatelja usluga i dodjeluugovora itd.). Natjeèaj se moraobjaviti u Slu¸benom listuEuropske zajednice i prije togase ne smije objaviti u dr¸avièlanici èije tijelo objavljujenatjeèaj niti smije sadr¸avatidruge informacije. Oglas nesmije imati vi�e od 650 rijeèi.

Omoguæiti pravnasredstva revizije nanacionalnoj razini raditransparentnosti isprjeèavanjadiskriminacije meðupoduzeæima, sprijeèitipovrede interesa iispraviti svako utvrðenokr�enje pravila tijekompostupka dodjeleugovora te izdavatinaloge za plaæanjeod�tete u utvrðenomsluèaju kr�enjapropisanih pravila.

Omoguæiti pravnasredstava revizije nanacionalnoj razini raditransparentnosti isprjeèavanjadiskriminacije meðupoduzeæima, sprijeèitipovrede interesa iispravljanja svakogutvrðenog kr�enjapravila tijekompostupka dodjeleugovora te izdavatinalog za plaæanjeod�tete u utvrðenomsluèaju kr�enjapropisanih pravila.

Ostvariti zajednièkotr¸i�te. Ugovori ojavnim uslugama kojedr¸ave èlanice odnosnonjihova �tijela sugovornim ovlastima�(tijela dr¸avne uprave ilokalne samouprave)dodjeljuju davateljimausluga iz svoje dr¸aveprotivni su naèelimazajednièkog tr¸i�ta jerse njima daje prednostdomaæim ponuðaèimausluga, a diskriminirajuponuðaèi iz ostalihdr¸ava èlanica Unije.


95

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Council Directive 93/36/EEC of 14 June 1993coordinating proceduresfor the award of publicsupply contracts

Council Directive 93/37/EEC of 14 June 1993concerning thecoordination ofprocedures for the awardof public works contracts

Direktiva Vijeæa 93/36/EEZ od14. lipnja 1993. o usklaðivanjupostupaka dodjele ugovora ojavnim nabavama

Direktiva Vijeæa 93/37/EEZ od14. lipnja 1993. o usklaðivanjupostupaka dodjele ugovora ojavnim radovima

javne nabave

javni radovi

naruèitelji kojiprovodepostupak javnenabave èija jeprocijenjenavrijednost bezPDV-a200 000 0 iliveæa, odnosnokada ukupnavrijednostjavnih nabavatijekom 12mjeseci iznosivi�e od750 000 0.

naruèitelji kojiprovodepostupak zanabavu iradove èija jeprocijenjenavrijednost5 000 000 0 iliveæa

Direktiva propisuje pojedinostiobjave natjeèaja za ugovor ojavnim nabavama, kriterije zasudjelovanje u natjeèaju, zaizbor dobavljaèa i dodjeluugovora itd. Natjeèaj se moraobjaviti u Slu¸benom listuEuropske zajednice i prije togase ne smije objaviti u dr¸avièlanici èije tijelo objavljujenatjeèaj niti smije sadr¸avatidruge informacije; oglas nesmije imati vi�e od 650 rijeèi.

Direktiva propisuje pojedinostiobjave natjeèaja za ugovor ojavnim radovima, kriterije zasudjelovanje u natjeèaju, zaizbor izvoðaèa i dodjeluugovora itd. Natjeèaj se moraobjaviti u Slu¸benom listuEuropske zajednice prije togase ne smije objaviti u dr¸avièlanici èije tijelo objavljujenatjeèaj niti smije sadr¸avatidruge informacije. Oglas nesmije imati vi�e od 650 rijeèi.

Ostvariti zajednièkotr¸i�te. Javne nabavekoje vr�e dr¸ave èlaniceodnosno njihova �tijelas ugovornimovlastima� (tijeladr¸avne uprave ilokalne samouprave)protivno je naèelimazajednièkog tr¸i�ta jerse njima daje prednostdomaæim ponuðaèimausluga.

Ostvariti zajednièkotr¸i�te. Ugovori ojavnim radovima kojedr¸ave èlaniceodnosno njihova �tijelas ugovornimovlastima� (tijeladr¸avne uprave ilokalne samouprave)dodjeljuju izvoðaèimaradova iz svoje dr¸aveprotivni su naèelimazajednièkoga tr¸i�ta jerse njima daje prednostdomaæim poduzeæima,a diskriminirajupoduzeæa iz ostalihdr¸ava èlanica Unije.

Prilog 3


96

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

sudioniciugovora oopskrbi,radovima iliuslugama èijaje procijenjenavrijednost400 000 0 iliveæa (zavodoprivredu,energetiku,transport),600 000 0 zatelekomunikacije,odnosno5 000 000 0za ugovore oradovima, teako jeprocijenjenavrijednost svihugovora kojesubjekt sugovornimovlastimadodjeljuje750 0000 iliveæa

proizvoðaèi idistributerielektrièneenergije udr¸avamaèlanicama

proizvoðaèi idistributeriprirodnogaplina udr¸avamaèlanicama

Ostvariti zajednièkotr¸i�te. Ugovori oopskrbi, radovima iliuslugama koje dr¸aveèlanice odnosnonjihova �tijela sugovornim ovlastima�(tijela dr¸avne uprave ilokalne samouprave)dodjeljuju izvoðaèimaradova iz svoje dr¸aveprotivni su naèelimazajednièkog tr¸i�ta jerse njima daje prednostdomaæim poduzeæima,a diskriminirajupoduzeæa iz ostalihdr¸ava èlanica Unije.

Jaèanje konkurencije istvaranje jedinstvenogenergetskog tr¸i�takojim upravljanacionalnoregulativno tijelopotpuno odvojeno odproizvodnje i prodajeradi sigurne opskrbeza sve potro�aèe poprihvatljivim cijenama.

Poduzetnièkodjelovanje sukladnozadanim principimakoji æe podr¸atikonkurentno tr¸i�teprirodnog plina i neæediskriminirati upravima ili obvezamadrugog poduzetnika, a�to je interes Zajednicesukladno èl. 90.Ugovora.

Council Directive 93/38/EEC of 14 June 1993coordinating theprocurement proceduresof entities operating inthe water, energy,transport andtelecommunicationssectors

Directive 96/92/EC of theEuropean Parliament andthe Council of 19December 1996concerning common rulesfor the internal market inelectricity

Directive 98/30/EC of theEuropean Parliament andthe Council of 22 June1998 concerning rules forthe internal market innatural gas

Direktiva Vijeæa 93/38/EEZ od14. lipnja 1993. o usklaðivanjupostupka nabave za pravnesubjekte koji djeluju u sektoruvodoprivrede, energetike,transporta i telekomunikacija

Direktiva Europskog parlamentai Vijeæa br. 96/92/EZ od 19.prosinca 1996. u vezi s opæimpravilima za unutarnje tr¸i�teelektriène energije

Direktiva Europskog parlamentai Vijeæa br. 98/30/EZ od 22.lipnja 1998. u vezi s opæimpravilima za unutarnje tr¸i�teprirodnog plina

javne nabavke usektoruvodoprivrede,energetike,transporta itelekomunikacija

unutarnje tr¸i�teelektrièneenergije

utvrðujezajednièkapravila vezanaza djelatnostprijenosa,raspodjele,opskrbe iskladi�tenjaprirodnog plina,ukljuèujuæi itekuæe gorivoprirodnog plina

Direktiva propisuje pojedinostiobjave natjeèaja za ugovor oopskrbi, radovima ili uslugama,kriterije za sudjelovanje unatjeèaju, za izbor izvoðaèa idodjelu ugovora itd. Natjeèajse mora objaviti u Slu¸benomlistu Europske zajednice i prijetoga se ne smije objaviti udr¸avi èlanici èije tijeloobjavljuje natjeèaj niti smijesadr¸avati druge informacije.

Stvaranje zajednièkih pravila zaenergetska tr¸i�ta uproizvodnji, prijenosu idistribuciji elektriène energije napodruèju Zajednice.

Svaki poduzetnik, davateljusluga prijenosa, raspodjele iskladi�tenja prirodnog i/ilitekuæeg plina mora poslovatiuz ravnopravna i objektivnamjerila te u skladu s uvjetimasigurnosti i pravilima za za�tituokoli�a, imajuæi pritom u viduinterese korisnika.


97

Za�tita potro�aæa


○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

EU Directive (9) concerningon consumer protection(Directive 84/450EC of 10September 1984; 85/577EC of 20 December1985; 87/102EC of 22December 1986; 93/13ECof 5 April 1993; 94/47ECof 26 October 1994; 97/7EC; of 20 May 1997; 97/489/EC of 30 July 1997;98/27EC of 19 May 1998;98/6EC of 16 February1998)

Directive 2002/22/EC ofthe European Parliamentand of the Council of 7March 2002 on universalservice and users� rightsrelating to electroniccommunications networksand services (UniversalService Directive)

ujednaèavanjezakona ipodzakonskihakata dr¸avaèlanica

telekomunikacije/za�titapotro�aèa

potro�aèi udr¸avamaèlanicama

subjekti kojipru¸ajukomunikacijskeusluge

Usklaðivanje zakona,propisa i upravnihakata koji se odnosena tu¸be kojima setra¸i sudski nalogzbog prekr�aja u ciljuza�tite zajednièkihinteresa potro�aèaprema podruèjimakoja direktiveobraðuju, a u svrhuosiguranjanesmetanogfunkcioniranjaunutarnjeg tr¸i�ta.

Omoguæiti pristupcijeloj populaciji EU-a,neovisno ogeografskoj lokaciji,kvalitetnoj elektonièkojkomunikacijskoj mre¸iuz pristupaène cijene.

Direktiva 98/27 odnosi se naujednaèavanje zakona dr¸avaèlanica u vezi sa sudskimnalozima za za�titu interesapotro�aèa; Direktiva 84/450 naprijevarno ogla�avanje;Direktiva 85/577 na ugovoresklopljene izvan poslovnihprostorija; Direktiva 87/102 napotro�aèke kredite; Direktiva93/13 na nepraviène uvjete upotro�aèkim ugovorima;Direktiva 94/47 na nekeaspekte ugovora koji se odnosena kupnju prava na kori�tenjenepokretne imovine na temeljutime-sharinga; Direktiva 94/47na stjecanje vlasni�tva;Direktiva 97/7 na ugovoresklopljene na daljinu; Direktiva98/489 na transakcije pomoæuinstrumenata elektronièkogplaæanja, a posebno na odnosizmeðu izdavatelja i primatelja.

Direktiva sadr¸ava obvezedr¸ava èlanica i pru¸ateljatelekomunikacijskih uslugaprema svojim korisnicima.

Direktive (9) iz podruèja za�titepotro�aèa (Direktive Vijeæa (EZ)84/450 od 10. rujna 1984.; 85/577od 20. prosinca 1985.; 87/102 od 22. prosinca 1986.; 93/13 od 5. travnja 1993.; 94/47od 26. listopada 1994.; 97/7 od20. svibnja 1997.; 97/489 od30. srpnja 1997.; 98/27 od 19.svibnja 1998.; i 98/6 od 16.veljaèe 1998.)

Direktiva 2002/22/EZ Europskogparlamenta i Vijeæa od 7. o¸ujka2002. godine o opæim uslugamai korisnièkim pravima koja seodnose na elektronièkekomunikacijske mre¸e i usluge(Direktiva o opæim uslugama)

Prilog 3


98

Financijske usluge


○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

First Council Directive 73/239/EEC of 24 July 1973on the oordination oflaws, regulations andadministrative provisionsrelating to the taking-upand pursuit of thebusiness of directinsurance other than lifeassurance

Fourth Council Directive78/660/EEC of 25 July1978 based on the article54 (3) (g) of the Treatyon anual accounts ofcertain types ofcompanies

First Council Directive 79/267/EEC of 5 March1979 on the coordinationof laws, regulations andadministrative provisionsrelating to the taking upand pursuit of thebusiness of direct lifeassuranceCouncil Directive 92/96/EEC of 10 November1992 on the coordinationof laws, regulations andadministrative provisionsrelating to direct lifeassurance and amendingDirectives 79/267/EECand 90/619/EEC (thirdlife assurance Directive)

Seventh Council Directive83/349/EEC of 13 June1983 based on the article54 (3) (g) of the Treatyon consolidated accounts

Prva direktiva Vijeæa 73/239/EEZod 24. srpnja 1973. ousklaðivanju zakona, uredbi iupravnih propisa koji se odnosena pokretanje i obavljanjedjelatnosti direktnogane¸ivotnog osiguranja

Èetvrta direktiva Vijeæa 78/660/EEZ od 25. srpnja 1978. koja setemelji na èlanku 54. (3) (g)Ugovora o osnivanju EEZ-a ogodi�njim raèunima za odreðenevrste dru�tava

Prva direktiva Vijeæa 79/267/EEZod 5. o¸ujka 1979. ousklaðivanju zakona, uredbi iupravnih propisa koji se odnosena pokretanje i obavljanjedjelatnosti direktnoga ¸ivotnogosiguranja.Direktiva Vijeæa 92/96/EEZ od10. studenog 1992. ousklaðivanju zakona, Uredbi iupravnih propisa koji se odnosena pokretanje i obavljanjedjelatnosti direktnoga ¸ivotnogosiguranja, a izmjenjuje idopunjuje direktive 79/267/EEZ i90/619/EEZ (treæa direktiva o¸ivotnom osiguranju)

Sedma direktiva Vijeæa 83/349/EEZ od 13. lipnja 1983. natemelju èlanka 54. (3) (g)Ugovora o osnivanju EEZ-a okonsolidiranim raèunima

direktnone¸ivotnoosiguranje

financijskaizvije�æa

direktno¸ivotnoosiguranje

konsolidiranafinancijskaizvije�æa

osiguravajuæadru�tva

dru�tvakapitala

trgovaèkadru�tvaosnovana udr¸avi èlaniciradi obavljanjadjelatnostidirektnoga¸ivotnogosiguranja tezastupstva ipodru¸nicedru�tava èije jesjedi�te izvanZajednice, apru¸aju takveusluge

povezanadru�tva nanaèin kako jeprecizirano uDirektivi

Direktiva navodi pravila i obvezepri dobivanju slu¸benogovla�tenja te uvjete poslovanja iodredbe koje se odnose nafinancijska jamstva koja setra¸e od osiguravajuæihtrgovaèkih dru�tava.

Direktiva propisuje obveznushemu i minimalan sadr¸ajbilance stanja, raèuna dobiti igubitka te bilje�ki uz financijskaizvije�æa (uz izuzeæa zaodreðene tvrtke koje su odmanje gospodarske i socijalneva¸nosti), usklaðuje metode zaprocjenu pojedinih stavakafinancijskih izvije�æa te sadr¸avaobvezu njihova objavljivanja.

Direktive sadr¸e odredbe vezaneuz pokretanje, obavljanje inadzor djelatnosti direktnoga¸ivotnog osiguranja tedefiniraju uvjete zaodobravanje, odbijanje ilioduzimanje ovla�tenja. UDirektivi 79/267/EEZ nalazi seklasifikacija vrsta osiguranja dabi se utvrdile aktivnosti za kojese tra¸i ovla�tenje. Zabranjujese novoosnovanim dru�tvimada se istodobno bave ¸ivotnim ine¸ivotnim osiguranjem, a akose postojeæa dru�tva bave timdjelatnostima moraju imatiodvojene uprave. Dru�tva imajuobvezu posjedovanja tehnièkihrezervi, rezervi solventnosti ijamstvenog fonda i to u visinikoju predviða Direktiva.

Direktiva definira uvjete zapripremu i sastavljanjekonsolidiranih financijskihizvije�æa, naèela njihovaobuhvata, revizije i objave upovezanim dru�tvima.

Olak�avanje pokretanja iobavljanja poslovanjana podruèju osiguranja iza�tita osiguranihosoba i korisnikaosiguranja.

Osigurati usporedivostgodi�njih financijskihizvije�æa, za�tititi èlanovei treæe osobe.

Olak�ati pokretanje,obavljanje i nadzordjelatnosti ivotnogosiguranja te osiguratiodgovarajuæu za�tituosiguranika i korisnikadirektnog ¸ivotnogosiguranja.

Postiæi usporedivost iujednaèenostkonsolidiranihfinancijskih izvije�æa tenjihovim objavljivanjemomoguæiti realan iobjektivan prikaz imovinei obveza tj. financijskogstanja povezanihdru�tava kao cjeline.


99

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Council Directive 79/279/EEC of 5 March 1979coordinating theconditions for theadmission of securities toofficial stock exchangelisting

Eight Council Directive 84/253/EEC of 10 April 1984based on Article 54 (3)(g) of the Treaty on theapproval of personsresponsible for carryingout the statutory auditsof accounting documents

Council Directive 85/611/EEC of 20 December 1985on the coordination oflaws, regulations andadministrative provisionsrelating to undertakingsfor colective investment intransferable securities(UCITS)

Council Directive 86/635/EEC of 8 December 1986on the anual accountsand consolidatedaccounts of banks andother financial institutions

Direktiva Vijeæa 79/279/EEZ od5.o¸ujka 1979. o usklaðivanjuuvjeta slu¸benog uvr�tenjavrijednosnih papira u slu¸benukotaciju tr¸i�ta

Osma direktiva Vijeæa 84/253/EEZ od 10. travnja 1984.temeljena na èlanku 54. (3) (g)Ugovora o osnivanju EEZ-akoja se odnosi na davanjeovla�tenja osobamaodgovornim za zakonompropisane revizijeraèunovostvenih dokumenata

Direktiva Vijeæa 85/611/EEZ od20. prosinca 1985. ousklaðivanja zakona, propisa iadministrativnih odredbi koje seodnose na dru�tva zazajednièka ulaganja u prenosivevrijednosne papire

Direktiva Vijeæa 86/635/EEZ od8. prosinca 1986. o godi�njimraèunima i konsolidiranimraèunima banaka i drugihfinancijskih institucija

tr¸i�tevrijednosnihpapira

revizijskeusluge

tr¸i�tevrijednosnihpapira


trgovcivrijednosnihpapira

revizori

dru�tva zazajednièkaulaganja uprenosivevrijednosnepapire (UCITS)

kreditne iodreðenefinancijskeinstitucije

Direktiva regulira uvjete zauvr�tenje u slu¸benu burzovnukotaciju, uvjetuje osnivanjenacionalnih institucijaodgovornih za uvr�tenjevrijednosnica u slu¸benekotacije, naèin i obvezuizvje�æivanja javnosti teodredbe koje upuæuju nanu¸nost meðusobnekoordinacije meðudr¸avnihinstitucija.

Reviziju godi�njih financijskihizvije�æa mogu obavljati samoosobe koje za to imajuslu¸beno ovla�tenje. U Direktivise navode minimalni uvjeti zadobivanje takvog ovla�tenja.Propisuje se da imena iprezimena ovla�tenih revizora,dionièara revizorskih tvrtki tenjihovih upravljaèkih tijelatrebaju biti dostupna javnosti.

Direktiva utvrðuje minimalnezajednièke uvjete poslovanjaUCITS-a sa sjedi�tem udr¸avama èlanicama, a vezanouz odobrenje, nadzor,strukturu, rad i informacijekoje dru�tva trebaju objaviti.

Direktiva propisuje jednakiplan, nomenklaturu i nazivljebilance stanja, raèuna dobiti igubitka te sadr¸aj bilje�ki uzfinancijska izvije�æa za svekreditne institucije u Zajednici,definirajuæi pojedine stavke,pravila njihova vrednovanja teobvezu objavljivanja.

Doprinjeti stvaranjujedinstvenogeuropskog tr¸i�takapitala na naèin dase usklaðenimpropisima na cijelompodruèju osiguraza�tita investitora teolak�aju uvjeti zauvr�tenje u slu¸benuburzovnu kotaciju.

Usklaðivanjenacionalnihzakonodavstava napodruèju revizorskihusluga te osiguravanjeprofesionalnosti,nezavisnosti i �dobrogglasa� ovla�tenihrevizora.

Usklaðivanjemnacionalnih zakonaosiguratitransparentnost ikonkurentnost natr¸i�tu uz istodobnoosiguranjedjelotvornije i jednakeza�tite vlasnika udjela,lak�e plasiranje udjelameðu dr¸avama teostvarenje europskogtr¸i�ta kapitala.

Uskladiti i preciznoodrediti strukturu isadr¸aj financijskihizvije�æa te omoguæitiusporedivostfinancijskih institucija�to je od presudneva¸nosti za vjerovnike,du¸nike, zemlje èlanicei javnost.

Prilog 3


100

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Council Directive 87/102/EEC of 22 December1986 for the approxima-tion of the laws,regulations andadministrative provisionsof the Member Statesconcerning consumercredit

Council Directive 88/361/EEC of 24 June 1988 ofthe implementation ofArticle 67 of the Treaty

Council Directive 89/117/EEC of 13 February 1989on the obligations ofbrunches established ina Mamber State of creditinstitutions and financialinstitutions having theiroffices outside thatMember State regardingthe publication of anualaccounting documents

Direktiva Vijeæa 87/102/EEZ od22. prosinca 1986. zausklaðivanje zakona, uredbi iupravnih propisa dr¸ava èlanicakoji se odnose na potro�aèkekredite

Direktiva Vijeæa 88/361/EEZ od24. lipnja 1988. godine oprimjeni èlanka 67. Ugovora oosnivanju EEZ-a

Direktiva Vijeæa 89/117/EEZ od13. veljaèe 1989. o obvezamapodru¸nica kreditnih institucijaotvorenih u nekoj dr¸avi èlanicipri èemu takve institucije imajusvoja sjedi�ta izvan dotiènedr¸ave èlanice, a odnose se naobjavljivanje godi�njihraèunovodstvenih dokumenta

kreditori

dr¸ave èlanice

podru¸nicekreditnih ifinancijskihinstitucijaotvorenih unekoj dr¸avièlanici prièemu takveinstitucijeimaju svojasjedi�ta izvandotiène dr¸aveèlanice

Direktiva propisuje da seugovor o kreditu sastavlja upisanom obliku te sadr¸avaodredbe o podacima iinformacijama koje ugovormora sadr¸avati. Obveza jedr¸ave èlanice za�tititi korisnikakredita prema propisanimuvjetima, osigurati da davateljikredita za takve posloveposjeduju slu¸beno odobrenje(osim u toèno navedenimsluèajevima) te da takve osobeili one koje posreduju priodobravanju kredita budupodvrgnute nadzoru i praæenju.U smislu ove Direktive potrebnoje osnovati tijelo za zaprimanje¸albi koje se odnose naugovore o kreditu.

Direktiva se odnosi na obvezuliberalizacije kapitala, aliistodobno dopu�ta dr¸avamaèlanicama da u sluèajuozbiljnog naru�avanjaprovoðenja monetarnih iteèajnih politika poduzmupotrebne mjere za povremenoogranièavanje (u sklopuodgovarajuæih postupaka)kratkoroènog kretanja kapitala imjere za reguliranje likvidnostibanaka. Direktiva sadr¸avanomenklaturu, tj. klasifikacijukretanja kapitala.

Precizno se regulira obvezaobjavljivanja godi�njihfinancijskih izvije�æa iinformacija kao i njihoveiznimke (u skladu za zakonomdr¸ave èlanice). Premaodredbama Direktive podru¸nicestranih financijskih i kreditnihinstitucija moraju imati istitretman kao i podru¸nice sasjedi�tem u dr¸avanaèlanicama.

Za�tititi korisnikekredita od nepo�tenihkreditnih uvjeta testvoriti jednake uvjetena podruèju tr¸i�takredita te takoomoguæitikonkurentnost meðuinstitucijama iefikasnofunkcioniranjezajednièkoga tr¸i�ta.

Postiæi �to je moguæeveæi stupanjliberalizacije kapitala.

Regulirati radpodru¸nicafinancijskih i kreditnihinstitucija èije jesjedi�te izvan dotiènedr¸ave èlanice. Na tajnaèin posti¸e seza�tita �tedi�a itransparentnostposlovanja.

ugovor okreditu

liberalizacijakapitalnihtransakcija



101

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Council Directive 89/592/EEC of 13 November1989 coordinatingregulations on insiderdealing

Council Direcitve 91/308/EEC of 10 June 1991 onprevention of the use ofthe financial system forthe prupose of moneylaunderingDirective 2001/97/EC ofthe European Parliamentand of the Council of 4December 2001 amendingCouncil Directive 91/308/EEC

Direktiva zabranjuje zloporabupovla�tenih informacija utrgovanju vrijednosnimpapirima.Svaka dr¸ava èlanica du¸na jeimenovati mjerodavno upravnotijelo ili tijela, ako je potrebno usuradnji s ostalim tijelima, kakobi se osigurala primjenaodredbi donesenih ovomDirektivom. O tome æeobavijestiti Komisiju koja æe tuinformaciju proslijediti svimdr¸avama èlanicama.Ova se Direktiva neæeprimjenjivati na transakcije kojeu svrhu monetarne i teèajnepolitike ili politike upravljanjajavnim dugom provodesuverene dr¸ave, njihovesredi�nje banke ili bilo kojedrugo tijelo koje je u tu svrhuimenovala dr¸ava ili bilo kojaosoba koja djeluje u njihovoime.

1.Dr¸ave èlanice du¸ne suosigurati kreditnim ifinancijskim institucijama da sposebnom pozorno�æuprovjeravaju svaku transakcijute identifikaciju klijenata putemdopunskih dokaza u svrhusprjeèavanja pranja novca.Osim toga potrebno jeosigurati suradnju iinformiranje tijela koja suodgovorna za suzbijanjepranja novca. Direktivapredviða osnivanje Kontaktnogodbora sa svrhom olak�avanjaprovedbe ove Direktive,olak�avanja konzultacija meðudr¸avama èlanicama tesavjetovanje Komisije oeventualnim potrebama zadaljnjim dopunama iizmjenama ove Direktive.2.u svrhu sprjeèavanja pranjanovca nadopunjuje Direktivu91/308/EEZ pro�irujuæi njezinuprimjenu na uslugeraèunovoða, poreznihsavjetnika, agenata zanekretnine, bilje¸nika,nezavisnih pravnih struènjaka,trgovce visokovrijednom robom(dileri, aukcionari) i kockarnicedefinirajuæi njihove aktivnosti.

Ostvariti efikasnijuborbu protivprekograniènezloporabe povla�tenihinformacija utrgovanjuvrijednosnimpapirima;osigurati povjerenje isigurnost u sustavutrgovanjavrijednosnimpapirima.

1. Osiguratistabilnost,pouzdanost ipovjerenje ufinancijske i kreditneinstitucije tecjelokupni financijskisustav,2. Nastaviti spostavljanjem visokihstandarda u svrhusprjeèavanja pranjanovca i ostalihkriminalnih radnji.

Direktiva Vijeæa 89/592/EEZ od13. studenog 1989. ousklaðivanju propisa o zloporabipovla�tenih informacija utrgovanju vrijednosnim papirima

Direktiva Vijeæa 91/308/EEZ od10. lipnja 1991. godine osprjeèavanju kori�tenjafinancijskog sustava u svrhupranja novcaDirektiva 2001/97/EZ Europskogparlamenta od 4. prosinca2001. godine koja izmjenjuje idopunjuje Direktivu Vijeæa 91/308/EEZ-a

trgovanjevrijednosnimpapirima

sprjeèavnjepranja novca

osobe kojeimaju pristuppovla�teniminformacijama

kreditne ifinancijskeinstitucije

Prilog 3


102

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Direktiva propisuje shemubilance stanja, raèuna dobiti igubitka te bilje¸aka uzfinancijska izvije�æa te naèinnjihova sastavljanja iobjavljivanja.

Sadr¸ava zajednièke standardekoji se odnose na potrebnuvisinu temeljnog kapitala,ovisno o opsegu poslovanja, testandarde koji se odnose nakontrolu, upravljanje idopunski okvir za nadzorrizicima, obvezu i uèestalostizvje�æivanja mjerodavnihinstitucija.Uvodi koncept �knjigetrgovanja� koja obuhvaæapozicije u vrijednosnicama iostalim financijskiminstrumentima koji se dr¸e usvrhu trgovanja te podlije¸uuglavnom tr¸i�nim rizicima iizlo¸enosti vezano uz odreðenefinancijske usluge koje pru¸ajuklijentima.

Sukladno Direktivi uvjetiugovora moraju biti ponuðenipotro�aèu u pisanom oblikujednostavnim i razumljivimjezikom. Dr¸ave èlanice du¸nesu osigurati najveæi stupanjza�tite potro�aèa uzimajuæi uobzir ovu Direktivu. Onasadr¸ava odredbe vezane uzprocjenjivanje protuzakonitougovorenih odredbi. Kaododatak Direktive, a u svrhunjezine lak�e primjene nalazi selista uvjeta ugovora koji semogu smatrati nepo�tenima.

Uskladiti propise kakobi se omoguæilarealna usporedbafinancijskih izvije�æaosiguravajuæihdru�tava �to je odkrucijalne va¸nosti zavjerovnike, du¸nike,korisnike osiguranja teopæenito javnost.

Cilj Direktive je usvojitizajednièke standardeza izvore sredstavainvesticijskih dru�tavai kreditnih institucijakao i kapital potrebanza poèetakposlovanja, nadziranjei kontrolu rizika.Zajednièki osnovnistandardi za vlastitasredstva predstavljajukljuèni èimbenik naunutarnjem tr¸i�tu usektoru investicijskihusluga, a vlastitasredstva slu¸e zaosiguranjekontinuitetainstitucija, te zaza�titu ulagaèa te seDirektivom nastojipostiæi jednakost utretiranju kreditnihinstitucija iinvesticijskih dru�tava.

Uskladiti zakone,uredbe i upravnepropise dr¸ava èlanicakoji se odnose nanepo�tene odredbe uugovorimazakljuèenim izmeðuprodavaèa ilidavatelja usluga ipotro�aèa. Temeljni ciljje za�tita potro�aèa.

Council Directive 91/674/EEC of 19 December 1991on the annual accountsand consolidatedaccounts of insuranceundertakings

Council Directive 93/6/EECof 15 March 1993 on thecapital adequancyinvestment firms andcredit institutions

Council Directives 93/13/EEC of 5 April 1993 onunfair terms in consumercontracts

Direktiva Vijeæa 91/674/EEZ od19. prosinca 1991. o zavr�nomraèunu i konsolidiranom raèunuosiguravajuæih dru�tava

Direktiva Vijeæa 93/6/EEZ od 15.o¸ujka 1993. o adekvatnostikapitala investicijskih dru�tava ikreditnih institucija

Direktiva Vijeæa 93/13/EEZ od 5.travnja 1993. o nepo�tenimodredbama u potro�aèkimugovorima

godi�njafinancijskaizvije�æa ikonsolidiranafinancijskaizvije�æa

adekvatnostkapitalainvesticijskihdru�tava ikreditnihinstitucija

potro�aèkiugovori

osiguravajuæadru�tva

investicijskadru�tva ikreditneinstitucije

prodavateljiroba i usluga


103

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Direktiva regulira koordinacijupravila koja se odnose nadobivanje ovla�tenja i voðenjeposlovanja u investicijskimdru�tvima. Ovla�tenje dobivenood pojedine dr¸ave u kojojdru�tvo ima svoj registriranured omoguæava obavljanjeposlova u cijeloj Zajednici.Direktiva regulira uvjeteposlovanja, bonitet, naèine iobveze izvje�æivanja,transparentnost poslovanja tenadzor nad investicijskimtrgovaèkim dru�tvima. Direktivapredviða naèin pregovora streæim zemljama te moguænostpoduzimanja mjera, ukljuèujuæiobustavu i ogranièavanje novihzahtjeva za ovla�tenje.

Svaka dr¸ava èlanica du¸na jeosigurati unutar svog teritorijajedan ili vi�e priznatihprograma osiguranja depozita.Istodobno se predviða dadeponentima trebaju bitidostupne sve informacije oprogramu osiguranja depozita.

Odredbe Direktive primjenjivatæe se na prekograniène kreditnetransfere u valutama dr¸avaèlanica i europskim novèanimjedinicama do 50 000europskih novèanih jedinica.Direktiva propisuje pravila napodruèju transparentnosti,izvr�enja prekograniènihplaæanja, obveze institucija tepostavlja minimalne uvjete kojisu potrebni kako bi seosigurala odgovarajuæa razinainformiranja klijenta prije iposlije izvr�enja prekograniènogkreditnog transfera. Uvjetiobuhvaæaju postupke ¸albe iod�tete koje se nude klijentima,zajedno s aran¸manima zapristup istom.

financijskeinstitucije èijaje osnovnadjelatnostpru¸anjeinvesticijskihusluga treæojstrani naprofesionalnojosnovi tekreditneinstitucije kojepru¸ajuodreðeneinvesticijskeusluge

kreditneinstitucije

financijskeinstitucije kojeobavljajuprekograniènikreditnitransfer

Postizanje jedinstvenogunutarnjeg tr¸i�ta, sastajali�ta pravaposlovnog nastana islobode pru¸anjafinancijskih usluga,za�tita ulagaèa istabilnost financijskogsustava.

Za�tita deponenata injihovih depozita nacijelom podruèjuZajednice kako bi sepoveæala stabilnostbankarskog sustava iuskladio razvoj iposlovanje kreditnihinstitucija u cijelojZajednici.

Pridonijeti skraæivanjumaksimalnog vremenakoje je potrebno zaprekogranièni kreditnitransfer i potaknuleone institucije koje toveæ èine u vrlo kratkomroku da zadr¸e tupraksu,pratiti napredakuèinjen u pravcudovr�enja unutarnjegtr¸i�ta, posebno kliberalizaciji kretanjakapitala.

Council Directive 93/22/EEC of 10 May 1993 oninvestment services in thesecurities field

Directive 94/19/EC of theEuropean Parliamentand the Council of 30May 1994 on deposit-guarantee schemes

Directive 97/5/EC of theEuropean Parliamentand of the Council of 27January 1997 on cross-border credit transfers

Direktiva Vijeæa 93/22/EEZ od10. svibnja 1993. godine oinvesticijskim uslugama napodruèju vrijednosnih papira

Direktiva 94/19/EZ Europskogparlamenta i Vijeæa od 30.svibnja 1994. o programimaosiguranja depozita

Direktiva 97/5/EZ Europskogparlamenta i Vijeæa od 27.sijeènja 1997. godine oprekograniènim kreditnimtransferima

investicijskeusluge

sustavosiguranjadepozita

prekograniènikreditnitransferi

Prilog 3


104

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Direktivom se regulira radsustava za obraèun plaæanja itrgovanja vrijednosnicama(domaæih i inozemnih) nanaèin da propisuje odredbevezane uz zalo¸no jamstvo,saldiranje naloga za prijenos,steèajni postupak sudionika usustavu te njihova prava iobveze.

1. Direktiva obuhvaæa odredbevezane uz :- definiranje pojmovakreditnih i financijskihinstitucija- uvjete za poèetak poslovanjakreditnih ustanova,- poslovanje kreditnihinstitucija i njihovih podru¸nicai nadzor nad njima- slobodu poslovnog nastana islobodu pru¸anja usluga- odnose s treæim zemljama- naèela i tehnièkeinstrumente za razborit nadzor- sastav i zadaæesavjetodavnog odbora zabankarstvo- zabranu dru�tvima koja nisukreditne institucije uzimanjapologa ili ostalih otplativihsredstava od javnosti,2. s obzirom na razvitakdjelatnosti kreditnih institucijaizmjenjuje i dopunjuje Direktivu2000/12/EZ u pogledudefinicije kreditnih institucija,ukljuæujuæi institucije koje sebave izdavanjem elektronièkog

Pridonijeti smanjenjurizika, uèinkovitom ifinancijski isplativomizvr�avanju inozemniharan¸manaobraèunavanjaplaæanja i trgovanjavrijednosnicama, èimese jaèa slobodnokretanje kapitala naunutra�njem tr¸i�tu, asve u cilju ostvarenjaEkonomske imonetarne unije,postizanjatransparentnosti izakonske sigurnostitransakcija koje seodnose navrijednosnice.

1. Ostvarivanjeunutarnjeg tr¸i�ta sastajali�ta slobodeposlovnog nastana islobode pru¸anjafinancijskih usluga,olak�avanje poèetkaposlovanja i obavljanjadjelatnosti kreditnihustanova, za�tita�tednje, stvaranjejednakih uvjetakonkurencije izmeðukreditnih institucija;2. Sprjeèavanjenaru�avanja tr¸i�nognatjecanja meðukreditnim institucijamakoje se baveizdavanjemelektronièkog novca.

Directive 98/26/EC of theEuropean Parliament andof the Council of 19 May1998 on settlementfinality in payment andsecurities settlementsystems;

Directive 2000/12/EC ofthe European Parlamentand of the Council of 20March 2000 relating tothe taking and pursuit ofthe business of creditinstitutionsDirective 2000/28/EC ofthe European Parlamentand of the Council of 18September 2000amending Directive 2000/12/EC relating to thetaking and pursuit of thebusiness of creditinstitutions

Direktiva 98/26/EZ Europskogparlamenta i Vijeæa od 15.svibnja 1998. o konaènomobraèunu u sustavimaobraèuna plaæanja ivrijednosnica

Direktiva Europskog parlamentai Vijeæa 2000/12/EZ od 20.o¸ujka 2000. o poèetkuposlovanja i obavljanjadjelatnosti kreditnih institucijaDirektiva 2000/28/EZ Europskogparlamenta i Vijeæa od 18. rujna2000. koja izmjenjuje idopunjuje Direktivu 2000/12/EZo poèetku poslovanja iobavljanja djelatnosti kreditnihinstitucija

sustavobraèunaplaæanja itrgovanjavrijednosnicama

pokretanje ivoðenjeposlovanjakreditnihinstitucija injihovihpodru¸nica

sudionicisustavaobraèunaplaæanja itrgovanjavrijednosnicama

kreditne ifinancijskeinstitucije


105

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Direktiva obuhvaæa odredbe oreorganizacijskim mjerama ilikvidacijskom postupku uzobvezu obavje�æivavanjaDirektivom predviðenihsubjekata. Upravne ili sudbenevlasti matiène dr¸ave èlanicemoraju jedine biti ovla�teneodluèivati o provedbi jedne ilivi�e reorganizacijskih mjera unekoj kreditnoj instituciji i upodru¸nicama otvorenim udrugim dr¸avama èlanicama, tebez odgaðanja morajuinformirati mjerodavneinstitucije dr¸ave èlanicedomaæina. Pritom trebajuukljuèiti i informacije opraktiènim uèincima koje takvamjera mo¸e imati.Reorganizacijske mjere morajuse provoditi u skladu sazakonima, propisima iprocedurama koje seprimjenjuju u matiènoj dr¸avièlanici.

Directive 2001/24/ECof the EuropeanParliament and of theCouncil of 4 April2001 on thereorganisation andwinding up of creditinstitutions

Direktiva 2001/24/EZ Europskogparlamenta i Vijeæa od 4.travnja 2001. o reorganizaciji ilikvidaciji kreditnih institucija

reorganizacija ilikvidacijakreditnihinstitucija

kreditneinstitucije injihovepodru¸niceotvorene udr¸avamaèlanicama kojenisu dr¸ave ukojima oneimaju svojesredi�nje uredei podru¸nice tekreditneinstitucije kojesvoj sredi�njiured imajuizvanZajednice, alisamo ondakad tainstitucija imapodru¸nice ubarem dvijedr¸ave èlaniceZajednice

Ukloniti sve preprekeslobodi osnivanja ipru¸anja uslugaunutar Zajednice.

Prilog 3


106

Kopneni promet


○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Council Regulation (EEC)No. 11 concerning theabolition of discriminationin transport rates andconditions, inimplemetation of Article 79(3) of the Treatyestablishing EEC

Council Directive 82/714/EEC of 04. October 1982laying down tehnicalrequirements for inlandwaterway vessels

Council Regulation (EEC)No. 2919/85 of 17.October 1985 laying theconditions for acces to thearrangements under theRevised Convention for thenavigation of the Rhinerelating to vesselsbelonging to the RhineNavigation

Council Directive 87/540/EEC of 9 November 1987on access to theoccupation of carrier ofgoods by waterway innational and internationaltransport and on themutual recognition ofdiplomas, certificates andother evidence of formalqualifications for thisoccupation

Uredba Vijeæa (EEZ) br. 11 oukidanju diskriminacije ucijenama prijevoza i uvjetima, uprimjeni èlanka 79. (3) Ugovorao osnivanju EEZ-a

Direktiva Vijeæa br. 82/714/EEZod 4. listopada 1982. otehnièkim uvjetima za brodoveunutarnje plovidbe

Uredba Vijeæa (EEZ) br. 2919/85od 17. listopada 1985. kojom sepropisuju uvjeti pristupasporazumima u sklopuRevidirane konvencije zaplovidbu Rajnom koja se odnosina brodove koji pripadajuRajnskoj plovidbi

Direktiva Vijeæa br. 87/540/EEZod 9. studenoga 1987. opristupu zanimanja prijevoznikarobe plovnim putovima udomaæem i meðunarodnomprometu, te uzajamnompriznavanju diploma, svjedod¸bii drugih dokaza o struènojosposobljenosti za obavljanjeove djelatnosti

prijevoz robe¸eljeznicom,cestom iliunutarnjimvodama unutarZajednice

plovni putoviunutarZajednice osimRajnom

plovidbaunutarnjimplovnimputovima dr¸aveneèlanice koji supovezani splovnimputovima dr¸aveèlanice

interesprijevoznikaroba brodovimaunutarnjimplovnimputovima èija jenosivost veæaod 200 t teretau nacionalnom imeðunarodnomtransportu

prijevozniciunutar dr¸aveèlanice,ukljuèujuæi iprijevoz izmeðudr¸ava èlanica itreæih zemalja

brodskiprijevoznici kojiprometujuunutarnjimvodamaZajednicenosivosti 15 t ivi�e

prijevozniciunutarnjimvodamaZajedice

poduzetnici kojise baveprijevozom robaunutarnjimplovidbenimputovima svojedr¸avepovezanim sunutranjimplovidbenimputovima nekeod dr¸avaèlanica

Ukidanje diskriminacije ucjenicima za prijevoz i uvjetimaprijevoza pri primjeni èlanka 79.(3) Ugovora o osnivanju EEZ-a.

Plovni putovi u Zajednicipodijeljeni su na èetiri zone ipetu R zonu za Rajnu, abrodovi koji njima plove trebajuimati odgovarajuæi svjedod¸bu.

Brodovi koji pripadaju Rajnskojplovidbi bit æe ovla�teniprevoziti teret i putnike izmeðudvije toèke u unutarnjimplovnim vodama ako imajudokument koji je izdalo dr¸avnotijelo i imaju stvarnu vezu s bilokojom dr¸avom èlanicom.

Za prijevoz robe unutarnjimplovidbenim putovima unutarZajednice, prijevoznik morazadovoljiti toèno odreðeneuvjete za dobivanje dozvole, alise u Uredbi navode olak�ice(npr. dopu�ta se obavljanjeprijevoza uz pomoæ dozvoledruge osobe koju priznajedr¸ava èlanica).

Omoguæiti ravnopravanobraèun uslugeprijevoza uz numerirandokument (teretnica) zakoji odgovara prijevoznikuz dokaz da cijenasvakog prijevoza jednakerobe i na jednak naèin uskladu s cijenomutvrðenom ovomUredbom.

Potvrðivanje zajednièkihtehnièkih uvjeta zabrodove koji plove nalinijama unutarnjih vodazajednice da bi sedonijela svjedod¸ba kojaæe vrijediti na podruèjuèitave Zajednice.

Postaviti uvjete unutarkojih æe dr¸ave èlaniceimati jednaki pristupRajnskoj plovidbi i izbjeæinekontroliranopremje�tanje poslovnognastana dr¸avljana iztreæih dr¸ava u dr¸aveèlanice.

Uvoðenje zajednièkihpravila koja ureðujupristup zanimanjuprijevoznika, odnosnopriznanje diploma,certifikata i dr. dokazaformalnih kvalifikacija uzistodobno po�tivanjeslobode kretanja osoba,kapitala, robe i uslugaunutar Zajednice.


107

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Council Directive 91/440/EEC of 29 July 1991 onthe development of theCommunity�s railways.Directive 2001/12/EC ofthe European Parliamentand of the Council of 26February 2001 amendingCouncil Directive 91/440/EEC on the developmentof the Community�srailways

Council Directive 91/672/EEC of 16 December1991 on the reciprocalrecognition of nationalboatmasters� certificatesfor the carriage of goodsand passengers by inlandwaterway

Council Regulation (EEC)No. 3921/91 of 16December 1991 layingdown the conditionsunder which non-residentcarriers may transportgoods or passengers byinland waterway within aMember State

Council Directive 94/55/EC of 21 November 1994on the approximation ofthe laws of the MemberStates with regard to thetransport of dangerousgoods by road

Council Directive 95/18/EC of 19 June 1995 onthe licensing of railwayundertakings. Directive2001/13/EC of theEuropean Parliament andof the Council of 26February 2001 amendingCouncil Directive 95/18/EC on the licensing ofrailway undertakings

Direktiva Vijeæa 91/440/EEZ od29. lipnja 1991. o razvoju¸eljeznica EZ; Direktiva 2001/12/EZ Europskog Parlamenta iVijeæa od 26. veljaèe 2001. oizmjenama i dopunama Direktive91/440/EEZ o razvoju ¸eljeznicau Uniji

Direktiva Vijeæa br. 91/672/EEZod 16. listopada 1991. oreciprocitetu priznanja dr¸avnihsvjedod¸bi za prijevoz tereta iputnika unutarnjim plovnimputovima

Uredba Vijeæa (EEZ) br. 3921/91od 16. prosinca 1991. ouvjetima unutar kojih prijevoznikiz druge dr¸ave mo¸e prevozititeret i putnike plovnim putovimaunutar dr¸ave èlanice i izmeðunjih

Direktiva Vijeæa 94/55/EZ od 21.studenoga 1994. godine ousklaðivanju zakona dr¸avaèlanica na podruèju cestovnogprijevoza opasnih tvari

Direktiva Vijeæa 95/18/EZ od 19.lipnja 1995. o izdavanjudozvola eljeznièkimpoduzeæima, Direktiva 2001/13/EZ Europskog parlamenta iVijeæa od 26. veljaèe 2001.kojom se mijenja Direktiva 95/18/EZ o izdavanju dozvola¸eljeznièkim poduzeæima

¸eljeznièkiprijevoz

priznavanjediplomazapovjednicimabrodova kojiplove morem idrugim plovnimputovima uZajednici sizuzetkom Rajne

postavljanjeuvjeta unutarkojih prijevoznikiz druge dr¸avemo¸e prevozititeret i putnikeplovnimputovimaunutar dr¸aveèlanice i izmeðunjih

cestovni prijevozopasnih tvari


eljeznièkapoduzeæa imeðunarodnegrupacije¸eljeznièkihpoduzeæa

zapovjednicibrodova zaprijevoz teretai putnikaunutarnjimplovnimputovima

prijevoznici kojiplovnimputovima osimRajnomprevoze teret iputnike(kabota¸a)unutar dr¸avaèlanica

prijevozniciopasnih tvariunutarEuropskezajedniceukljuèujuæi iprijevoznike izzemaljaneèlanica

eljeznièkapoduzeæa imeðunarodnegrupacije¸eljeznièkihpoduzeæa

Direktiva nala¸e dr¸avamaèlanicama da poduzmu mjerekojima æe omoguæiti razdvajanje¸eljeznièke infrastrukture odpoduzeæa koja se bave¸eljeznièkim prijevozom te dapotonjima omoguæi poslovanjepo tr¸i�nim naèelima ineovisnost od dr¸ave. Dr¸aveèlanice trebaju se brinuti orazvoju eljeznièke mre¸e te osigurnosnim standardima.

Rajnska plovidbena licencija zazapovjednike brodova koja jesukladna revidiranoj Konvencijiza plovidbu Rajnom, vrijedit æeza sve unutarnje plovidbeneputove u Zajednici.

Za kabota¸u prijevoznik semo¸e koristiti samo brodovimaèiji je vlasnik dr¸avljanin dr¸aveèlanice ili je zakonski zastupniks registriranim poslom kojiobavlja u dr¸avi èlanici.Svjedod¸ba izdana u dr¸avièlanici u kojoj je brod registriranili u dr¸avi èlanici u kojoj jeustolièen vlasnik, dokazuje daprijevoznik koji obavljakabota¸u unutar Zajedniceudovoljava tra¸enim uvjetima.

Direktiva propisuje modaliteteprijevoza opasnih tvari, npr.ambala¸u i etikete, upotrebujezika, upotrebu vozila ispremnika, temperaturu zaprijevoz itd. te uvjete prijevozabiolo�kih agensa i genetièkimodificiranih organizama.Dr¸ave èlanice mogu i daljeprimjenjivati nacionalnozakonodavstvo ako se radi omalim kolièinama opasnih tvari.

Direktivom se nala¸e svim¸eljeznièkim poduzeæimapo�tivanje odreðenih kriterijakoji ukljuèuju dobru reputaciju,financijsku sposobnost iprofesionalnu kompetencijupoduzeæa te po�tivanje visokihstandarda sigurnosti radidobivanja licence za prijevoz.

Omoguæiti tr¸i�nonatjecanje na podruèjupru¸anja eljeznièkihusluga koje æe dovestido boljeg kori�tenja¸eljeznièkih kapacitetauz manje tro�kove ikvalitetniju uslugu terevitalizirati europske¸eljeznice.

Postiæi reciprocitetpriznanja dr¸avnihcertifikata zazapovjednike brodovakoji prevoze teret iputnike unutarnjimplovidbenim putovimaZajednice.

Prevoziti pod istimuvjetima koji vrijede udr¸avi èlanici za njezineprijevoznike tereta iosoba kao i zaprijevoznike koji nisu izdr¸ave èlanice.

Omoguæiti slobodanprotok roba i usluga iosigurati visoku razinusigurnosti te oèuvatiokoli� i zdravlje ljudi.

Odrediti kriterije zaizdavanje, obnavljanje idopune obvezatnihlicenci namjenjenih¸eljeznièkimpoduzeæima, radiosiguravanja pouzdanei primjerene usluge uZajednici.

Prilog 3


108

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Council Directive 95/50/ECof 6 October 1995 onuniform procedures forchecks on the transport ofdangerous goods

Council Directive 96/26/ECof 29 April 1996 onadmission to theoccupation of roadhaulage operator androad passenger transportoperator and mutualrecognition of diplomas,certificates and otherevidence of formalqualifications intended tofacilitate for theseoperators the right tofreedom of establishmentin national andinternational transportoperations

Council Regulation (EC)No. 1356/96 of 8 July1996 on common rulesapplicable to thetransport of goods orpassengers by inlandwaterway betweenMember States with aview to establishingfreedom to provide suchtransport services

Council Directive 96/50/ECof 23 July 1996 on theharmonization of theconditions for obtainingnational boatmasters�certificates for thecarriage of goods andpassangers by inlandwaterway in theCommunity

prijevozniciopasnih tvari

operateri koji sekoriste vozilimaza prijevoz do9 putnika ioperateri èiji sutegljaèi teretanosivosti do3,5 t

poduzetniciprijevoznici kojiobavljajutransport teretai putnikaplovnimputovimaZajednice

zapovjedniciteretnihbrodova du¸ihod 20 m iputnièkih kojiprevoze vi�e od12 osoba uunutarnjojplovidbiZajednice

Direktiva propisuje jedinstvenipostupak provjere prijevozaopasnih tvari. Vozaèi koji kr�epropise iskljuèit æe se izprometa. U sluèaju ponovljenihprekr�aja, uslijedit æe prijavanadle¸nim vlastima dr¸ave gdjeje vozilo prijavljeno. Dr¸aveèlanice imaju obvezu poslatiKomisiji tekst bitnih odredbidomaæeg zakonodavstva u vezis ovom Direktivom te joj slatigodi�nja izvje�æa o njenojprovedbi.

Zajednièka suradnja dr¸avaèlanica ukljuèuje meðusobnopriznanje diploma i svjedod¸bio profesionalnoj sposobnosti,kao i opstojnost istih uvjeta zaobavljanje djelatnosti prijevozapodlo¸nih provjeri svakih 5godina.

Dopu�ten je provoz unutarnjimplovnim putovima svakomprijevozniku na temelju njegovadr¸avljanstva ili poslovnognastana koji ima u dr¸avièlanici, sukladno zakonimadr¸ave èlanice kojima je dobioovla�tenje i na temelju kojih jebrod registriran.

Kada plovi i prevozi putnike uvodama dr¸ave èlanice,zapovjednik broda mora imatispecijalnu svjedod¸bu kojojprethodi adekvatan testspremnosti, iskustva i znanja, apodlo¸na je promjenama idopunama od strane dr¸aveèlanice.

Omoguæiti slobodanprotok roba i usluga iosigurati visoku razinusigurnosti te oèuvatiokoli� i zdravlje ljudi.

Ujednaèiti uvjete zaobavljanje djelatnosticestovnog prijevoza upitanju poveæanjaprofesionalnosti ikvalitete.

Utvrditi uvjete podkojima brodskiprijevoznik mo¸eprevoziti stvari iliosobe unutarnjimplovnim putovimaizmeðu dr¸ava èlanicai u tranzitu kroz njih.

Postaviti minimumzajednièkih uvjeta kojepodnositelj moraispuniti radi stjecanjaopæepriznatesvjedod¸be - dr¸avnogcertifikatazapovjednika broda.

Direktiva Vijeæa 95/50/EZ od 6.listopada 1995. godine ojedinstvenom postupku kontroleprijevoza opasnih tvari

Direktiva Vijeæa (EZ) 96/26 od 29.travnja 1996. o pristupu udjelatnost cestovnog prijevoznikaputnika i cestovnog prijevoznikatereta te uzajamnom priznavanjudiploma, svjedod¸bi i ostalihdokaza o formalnimkvalifikacijama u svrhuomoguæavanja tim prijevoznicimaprava na slobodno obavljanjedjelatnosti u nacionalnom imeðunarodnom prijevozu

Uredba Vijeæa (EZ) br. 1356/96od 8. srpnja 1996. o opæimpravilima primjenjivim na prijevoztereta i putnika plovnim putovimaizmeðu dr¸ava èlanica radislobodnog obavljanja takve vrsteusluga

Direktiva Vijeæa br. 96/50/EZ od23. srpnja 1996. o usklaðivanjuuvjeta za stjecanje dr¸avnogcertifikata zapovjedniku broda priprijevozu tereta i putnika uunutarnjoj plovidbi Zajednice

cestovni prijevozopasnih tvari

pravo slobodnogpru¸anja uslugaprijevoza unacionalnom imeðunarodnomprometu

prijevoz tereta iputnikaunutarnjimplovidbenimputovima izmeðudr¸ava èlanica.

usklaðivanjeuvjeta zastjecanjedr¸avnogcertifikatazapovjednikubroda priprijevozu tereta iputnika uunutarnjojplovidbiZajednice


109

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Direktiva ureðuje dr¸avni imeðunarodni promet uunutarnjim vodama Zajedniceza koje æe se ugovori slobodnosklapati izmeðu stranaka podjednakim uvjetima, a o cijenamaæe se slobodno pregovarati.

Direktiva propisuje uspostavucestovnih tehnièkih inspekcija zakontrolu ispravnosti vozila teradnje koje æe inspektoripoduzimati pri kontrolama.Dr¸ave èlanice imaju obvezuposlati Komisiji tekst bitnihodredbi domaæegzakonodavstva u vezi s ovomDirektivom te joj slatidvogodi�nja izvje�æa o njezinojprovedbi .

Direktiva nala¸e da dr¸aveèlanice postave naèela ipostupak za kori�tenje i dodjelukapaciteta eljeznièkeinfrastrukture, zaraèunavanjenaknade, tako da se omoguæinjihova optimalna upotreba teda se odredi sustav naknadaako su tro�kovi veæi od cijena¸eljeznièkih usluga.

Council Directive 96/75/ECof 19. November 1996 onthe system of charteringand pricing in nationaland international inlandwaterway transport in theCommunity

Directive 2000/30/EC ofthe European Parliamentand of the Council of 6June 2000 on thetechnical roadsideinspection of theroadworthiness ofcommercial vehicelescirculating in theCommunity

Directive 2001/14/EC ofthe European Parliamentand of the Council of 26February 2001 on theallocation of railwayinfrastructure capacityand the levying ofcharges for the use ofrailway infrastructure andsafety certification

Direktiva Vijeæa br. 96/75/EZ od19. studenoga 1996. o sistemuèartera i cijena u nacionalnom imeðunarodnom unutarnjemprijevozu u Zajednici

Direktiva 2000/30/EZ Vijeæa iEuropskog parlamenta od 6.lipnja 2000. godine o tehnièkojcestovnoj kontroli voznog stanjakomercijalnih vozila u Zajednici

Direktiva 2001/14/EZ EuropskogParlamenta i Vijeæa od 26.veljaèe 2001. o rasporedukapaciteta eljeznièkeinfrastrukture i zaraèunavanjunaknade za kori�tenje eljeznièkeinfrastrukture i certifikatu osigurnosti

sustav èartera iutvrðivanjacijenanacionalnoga imeðunarodnogprijevoza uunutarnjojplovidbi unutarZajednice

cestovni prometkomercijalnihvozila


prijevoznici udr¸avamaèlanicama kojeimaju vodnodobro

vozaèi i vlasnicikomercijalnihvozila

¸eljeznièkapoduzeæa imeðunarodnegrupacije¸eljeznièkihpoduzeæa

Potpuno liberaliziranjetr¸i�ta unutarnjeplovidbe unutarZajednice i ukidanjesistema �èarter porotaciji� od 1. sijeènja2002. godine.

Osigurati visoku razinusigurnosti te oèuvatiokoli� i zdravlje ljudi.

Omoguæiti tr¸i�nonatjecanje koje æedovesti do boljegkori�tenja eljeznièkihkapaciteta uz manjetro�kove i kvalitetnijuuslugu te revitaliziratieuropske eljeznice.

Prilog 3


110



○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Council Directive 89/656/EEC of 30 November 1989on the minimum healthand safety requirementsfor the use by workers ofpersonal protectiveequipment at theworkplace (third individualDirective within themeaning of Article 16 (1)of Directive 89/391/EEC)

Council Directive 89/654/EEC of 30 November 1989concerning the minimumsafety and healthrequirements for theworkplace (first individualDirective within themeaning of Article 16 (1)of Directive 89/391/EEC)

Council Directive 89/655/EEC of 30 November 1989concerning the minimumsafety and healthrequirements for the use ofwork equipment byworkers at work (secondindividual Directive withinthe meaning of Article 16(1) of Directive 89/391/EEC)

Direktiva Vijeæa 89/656/EEZ od30. studenog 1989. ominimalnim zahtjevima zasigurnost i zdravlje pri uporabiosobne za�titne opreme na radu(treæa individualna direktiva usmislu èlanka 16. (1) Direktive89/391/EEZ)

Direktiva Vijeæa 89/654/EEZ od30. studenoga 1989. ominimalnim zahtjevima zasigurnost i zdravlje na radnomemjestu (prva pojedinaènadirektiva u smislu èlanka 16. (1)Direktive 89/391/EEZ)

Direktiva Vijeæa 89/655/EEZ od30. studenog 1989. ominimalnim zahtjevima zasigurnost i zdravlje pri uporabiradne opreme (drugapojedinaèna direktiva u smisluèlanka 16. (1) Direktive 89/391/EEZ)

zdravlje i za�titana radu


za�tita na raduu industrijskimpostrojenjima

subjekti èiji seradnici koristeosobnomza�titnomopremom i kojimorajuprilagoditi svojepravilnikezakonima oza�titi na radu,a koji æe bitiusklaðeni sDirektivom

subjekti kojimorajuprilagoditi svojepravilnikezakonima oza�titi na radu,a koji æe bitiusklaðeni sDirektivom

subjekti kojiimajuindustrijskuopremu(strojeve, alate,instalacije itd.) imorajuprilagoditi svojepravilnikezakonima oza�titi na radu,a koji æe bitiusklaðeni sDirektivom

Direktiva nala¸e poslodavcimanabavku i odr¸avanje osobneza�titne opreme za radnike kaoi izobrazbu radnika i upozorenjeo rizicima no�enja opreme.Takoðer postoji obvezaobavje�tavanja radnika opoduzetim mjerama i njihovusudjelovanju u odluèivanju usklopu Direktive.

Direktiva regulira sigurnosne izdravstvene standarde naradnom mjestu, npr. izlaze zanu¸du, tehnièko odr¸avanjeradnoga mjesta i opreme,higijenske standarde. Nala¸e seinformiranje radnika opoduzetim mjerama u ovomsmislu kao i njihovosudjelovanje u odluèivanju o timmjerama.

Direktiva nala¸e poslodavcimada osiguraju odgovarajuæuopremu za rad radnika te ihpropisno osposobi za radnjome kako bi posao mogliobavljati bez opasnosti zasigurnost i zdravlje. Poslodavcimoraju radnicima pru¸itiobavijesti o radnoj opremi kao io poduzetim za�titnim mjerama.Mora se osigurati i konzultacijaradnika kao i njihovosudjelovanje u odlukamavezanim uz djelokrug oveDirektive.

Preventivna za�titazdravlja radnika,odnosno sprijeèavanjeozljede i oboljenja naradu uzrokovaneneodgovarajuæomza�titnom opremom.Indirektno smanjititro�kove zdravstvenog imirovinskog osiguranjakoji nastaju zbog takvihozljeda i bolesti(bolovanja, tro�kovilijeèenja, invalidnostitd.).

Jamstva sigurnosti iza�tite zdravlja radnika.Indirektno smanjititro�kove zdravstvenoga imirovinskog osiguranjakoji nastaju zbogneodgovarajuæihsigurnosnih izdravstvenih standarda(bolovanja, tro�kovilijeèenja, invalidnostitd.).

Preventivno za�tititizdravlje radnikaodnosno sprijeèitiozljede na raduuzrokovaneneodgovarajuæomopremom ilineosposobljeno�æuradnika za rukovanjenjome. Indirektnosmanjiti tro�kovezdravstvenog imirovinskog osiguranjakoji nastaju zbog takvihozljeda (bolovanja,tro�kovi lijeèenja,invalidnost itd.).


111

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Council Directive 90/270/EEC of 29 May 1990 onthe minimum safety andhealth requirements forwork with display screenequipment (fifth individualDirective within themeaning of Article 16 (1)of Directive 89/391/EEC)

Council Directive 90/269/EEC of 29 May 1990 onthe minimum health andsafety requirements forthe manual handling ofloads where there is a riskparticularly of back injuryto workers (fourthindividual Directive withinthe meaning of Article 16(1) of Directive 89/391/EEC)

Council Directive 92/58/EEC of 24 June 1992 onthe minimum requirementsfor the provision of safetyand/or health signs atwork (ninth individualDirective within themeaning of Article 16 (1)of Directive 89/391/EEC)

Direktiva Vijeæa 90/270/EEZ od29. svibnja 1990. o minimalnimzahtjevima za sigurnost izdravlje pri radu na zaslonima(peta pojedinaèna direktiva usmislu èlanka 16. (1) Direktive89/391/EEZ)

Direktiva Vijeæa 90/269/EEZ od29. svibnja 1990. o minimalnimzahtjevima za sigurnost izdravlje pri ruènom rukovanju steretima, pri èemu postojimoguænost o�teæenja leða(èetvrta pojedinaèna direktiva usmislu èlanka 16. (1) Direktive89/391/EEZ)

Direktiva Vijeæa 92/58/EEZ od24. lipnja 1992. o minimalnimzahtjevima za znakove, koji seodnose na sigurnost i zdravljepri radu (deveta pojedinaènadirektiva u smislu èlanka 16. (1)Direktive 89/391/EEZ)

subjekti kojiimaju opremusa zaslonima imorajuprilagoditi svojepravilnike sazakonima oza�titi na radu,a koji æe bitiusklaðeni sDirektivom

poduzeæa gdjese ruèno rukujeteretima

subjekti kojimorajuprilagoditi svojepravilnikezakonima oza�titi na radu,a koji æe bitiusklaðeni sDirektivom

Direktiva nala¸e poslodavcimada izvr�e analizu terminala sazaslonima i procijenesigurnosne i zdravstvene uvjeteu kojima rade radnici, aposebice rizike moguæego�teæenja vida i drugih tjelesniho�teæenja te psihièkog stresa.Poslodavci moraju poduzetimjere da se ovi rizici otklone iumanje, npr. u radnimzadacima predvidjeti prekide iizmjene radnih aktivnosti da bise smanjili spomenuti rizici.Moraju radnike obavijestiti otim rizicima kao i o poduzetimza�titnim mjerama. Mora seosigurati i konzultacija radnikate njihovo sudjelovanje uodlukama vezanim uz djelokrugove Direktive. Takoðer seradnicima mora redovnotestirati vid.

Direktiva nala¸e poduzimanjeorganizacijskih mjera i nabavkumehanièke opreme kako bi seizbjeglo manualno rukovanjeteretima odnosno smanjio rizikkoji prati manualno rukovanjetakvim teretom.

Direktiva nala¸e postavljanjeznakova opasnosti za sigurnosti zdravlje, na mjestima gdjetakva opasnost postoji.

Za�tititi zdravljeradnika odnosnosprijeèiti o�teæenje vidai druga tjelesnao�teæenja na raduuzrokovana lo�imuvjetima rada ipoveæanim stresom.Indirektno smanjititro�kove zdravstvenog imirovinskogosiguranja koji nastajuzbog takvih ozljeda(bolovanja, tro�kovilijeèenja, invalidnostitd.).

Smanjiti bolestimi�iæno-ko�tanogsustava zbog kojihznatan broj radnikaodlazi na bolovanja iliu prijevremenumirovinu, znaèiindirektno smanjitiizdatke poslodavaca,zdravstvenih imirovinskih fondova zabolovanja iprijevremene iinvalidske mirovine.

Za�tititi zdravljeradnika odnosnosprijeèiti ozljede naradu uzrokovanenedostatnimznakovima upozorenjana opasnost zasigurnost i zdravlje.Indirektno smanjititro�kove zdravstvenog imirovinskog osiguranjakoji nastaju zbogtakvih ozljeda(bolovanja, tro�kovilijeèenja, invalidnostitd.).

za�tita pri raduna zaslonima

za�tita na radu


Prilog 3


112

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Council Directive 92/57/EEC of 24 June 1992 onthe implementation ofminimum safety andhealth requirements attemporary or mobileconstruction sites (eighthindividual Directive withinthe meaning of Article 16(1) of Directive 89/391/EEC)

Council Directive 92/85/EEC of 19 October 1992on the introduction ofmeasures to encourageimprovements in thesafety and health at workof pregnant workers andworkers who haverecently given birth or arebreastfeeding (tenthindividual Directive withinthe meaning of Article 16(1) of Directive 89/391/EEC)

Council Directive 94/33/ECof 22 June 1994 on theprotection of youngpeople at work

Council Directive 98/24/ECof 7 April 1998 on theprotection of the healthand safety of workersfrom the risks related tochemical agents at work(fourteenth individualDirective within themeaning of Article 16(1)of Directive 89/391/EEC)

Direktiva ureðuje minimalnesigurnosne i zdravstvenestandarde na privremenimgradili�tima, npr. izradu planasigurnosnih i zdravstvenihmjera prije otvaranja gradili�ta,imenovanje koordinatora zasigurnost i zdravlje, odr¸avanjeèistoæe gradili�ta, posebneuvjete odlaganja otpada itd.Takoðer postoji obvezaobavje�tavanja radnika opoduzetim mjerama i njihovasudjelovanja u odluèivanju usklopu Direktive.

Direktiva nala¸e poduzimanjetehnièkih i organizacijskih mjerakako bi se osiguralo zdravlje isigurnost trudnica, rodilja idojilja, npr. prilagodbomradnoga vremena, premje�tajemna drugo radno mjesto spovoljnijim uvjetima rada,porodiljskim dopustomodnosno bolovanjem,zabranom noænoga rada,za�titom radnih prava, npr.plaæanjem odgovarajuæenaknade, zabranom otkaza itd.

Direktiva nala¸e mjere za�titena radu djece i mlade¸i, npr.zabranu rada djece mlaðe od15 godina, odnosnoodstupanja od te zabrane,odredbe o obvezamaposlodavca, radnim uvjetima,radnom vremenu, noænom radu,dnevnom i godi�njem odmoru,rad u sluèaju vi�e sile i dr.

Direktiva nala¸e poduzimanjetehnièkih i organizacijskih mjerakako bi se smanjio rizik kojiprati rukovanje kemijskimsredstvima i osiguralo zdravlje isigurnost radnika.

Jamstva sigurnosti iza�tite zdravlja radnikaodnosno sprijeèavanjeozljede na privremenimgradili�tima, kao ioneèi�æenje okoli�a.Indirektno smanjititro�kove zdravstvenogi mirovinskogosiguranja koji nastajuzbog takvih ozljeda(bolovanja, tro�kovilijeèenja, invalidnostitd.), odnosno tro�kovieksternalija (ekolo�kekatastrofe i sl.).

Za�tititi zdravljetrudnica, rodilja idojilja, odnosnonjihove novoroðenèadi,kako bi dugoroèno bilooèuvano zdravlje iopstanak cijelepopulacije. Indirektnosmanjiti tro�kovezdravstvenoga imirovinskog osiguranjakoji nastaju zbogneprimjerene brige zaovu populaciju(bolovanja, tro�kovilijeèenja majki i djeceitd.).

Za�tititi djecu i mlade¸od ekonomskogizrabljivanja i rada kojinaru�ava njihovusigurnost, zdravlje,fizièki, mentalni,moralni i socijalnirazvoj ili dovodi upitanje njihov odgoj iobrazovanje.

Smanjiti profesionalneozljede i bolesti zbogkojih odreðen brojradnika odlazi nabolovanja ili uprijevremenu mirovinu,znaèi indirektnosmanjiti izdatkeposlodavaca,zdravstvenih imirovinskih fondova zabolovanja iprijevremene iinvalidske mirovine.

Direktiva Vijeæa 92/57/EEZ od24. lipnja 1992. o osiguranjuminimalnih zahtjeva za sigurnosti zdravlje na privremnimgradili�tima (osma pojedinaènadirektiva u smislu èlanka 16. (1)Direktive 89/391/EEZ)

Direktiva Vijeæa 92/85/EEZ od19.listopada 1992. o uvoðenjumjera za poticanje pobolj�anjasigurnosti i zdravlja pri radutrudnica, rodilja i dojilja (desetapojedinaèna direktiva u smisluèlanka 16. (1) Direktive 89/391/EEZ)

Direktiva Vijeæa 94/33/EZ od 22.lipnja 1994. o za�titi mlade¸i naradu

Direktiva Vijeæa 98/24/EZ od 7.travnja 1998. o za�titi zdravlja isigurnosti radnika od rizika zbogizlo¸enosti kemijskim sredstvimana radu (èetrnaesta pojedinaènadirektiva u smislu èlanka 16. (1)Direktive 89/391/EEZ)

zdravlje i za�titana radu naprivremenimgradili�tima (tj. ustrukama kao�to sugraðevinarstvo,�umarstvo,brodogradnjaitd.).

za�tita na radutrudnica, rodilja idojilja

za�tita mlade¸ina radu

za�tita na raduu kemijskojindustriji

subjekti kojiimajuprivremenagradili�ta i kojimorajuprilagoditisvoje pravilnikezakonima oza�titi na radu,a koji æe bitiusklaðeni sDirektivom

odnosi se nasve poslodavce

osobe mlaðeod 18 godinakoje imajuugovor o raduili su u radnomodnosu pozakonu koji jena snazi uèlanici EU-a

poduzeæa gdjese rukujekemijskimtvarima


113

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Smanjiti profesionalneozljede i bolesti zbogkojih odreðen brojradnika odlazi nabolovanja ili uprijevremenu mirovinu,znaèi indirektnosmanjiti izdatkeposlodavaca,zdravstvenih imirovinskih fondovaza bolovanja iprijevremene iinvalidske mirovine.

Directive 1999/92/EC ofthe European Parliamentand of the Council of 16December 1999 onminimum requirements forimproving the safety andhealth protection ofworkers potentially at riskfrom explosiveatmospheres (fifteenthindividual Directive withinthe meaning of Article16(1) of Directive 89/391/EEC)

Direktiva 1999/92/EZ Europskogarlamenta i Vijeæa od 16.prosinca 1999. o minimalnimzahtjevima za pobolj�anjesigurnosti i zdravlja radnika kojisu izlo¸eni potencijalnoeksplozivnim atmosferama(petnaesta pojedinaèna direktivau smislu èlanka 16. (1) Direktive89/391/EEZ)

za�tita na raduu kemijskojindustriji

poduzeæa ukojima serukujeeksplozivnimplinovima

Direktiva nala¸e poduzimanjetehnièkih i organizacijskih mjerakako bi se izbjeglo nastajanje,odnosno smanjio rizik koji pratieksplozivne atmosfere tesmanjile njihove posljedice iosiguralo zdravlje i sigurnostradnika.

Prilog 3


114

Za�tita podataka


○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Directive 95/46/EC of theEuropean Parliament andof the Council of 24October 1995 on theprotection of individualswith regard to theprocessing of personaldata and on the freemovement of such data

Direktiva 95/46/EZ Europskogparlamenta i Vijeæa od 24.listopada 1995. o za�titipojedinaca u sklopu obradeosobnih podataka te oslobodnom tijeku tih podataka

za�tita osobnihpodataka

svi subjektikoji raspola¸u irade s osobnimpodacima

Direktiva ureðuje naèinraspolaganja osobnimpodacima, npr. nala¸e da se priupotrebi osobnih podatakamora po�tivati zakonitost, da seprikupljaju za izrièito odreðenu ilegitimnu svrhu te da se udruge svrhe ne smiju koristiti.Osoba èiji se podaci koristemora odobriti njihovo kori�tenjeili je to u javnom interesu.Nadalje, osoba èiji se podacikoriste mo¸e dobiti uvid u tepodatke. Zabranjuje se obradapodataka o rasnom, etnièkompodrijetlu, politièkom, vjerskomuvjerenju, sindikalnom èlanstvu,zdravlju ili spolnom ¸ivotu, osimu odreðenim situacijama.

Za�tititi osobnepodatake, odnosnosprijeèiti njihovuzloporabu u smislujaèanja demokratizacijei za�tite privatnosti,ljudskih prava itemeljnih sloboda.


115

Jednake moguænosti


○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Council Directive 79/7/EECof 19 December 1978 onthe progressive implemen-tation of the principle ofequal treatment for menand women in matters ofsocial security

Council Directive 86/378/EEC of 24 July 1986 onthe implementation of theprinciple of equaltreatment for men andwomen in occupationalsocial security schemes

jednakemoguænosti zamu�karce i¸ene napodruèjusocijalnesigurnosti

jednakemoguænosti zamu�karce i¸ene napodruèjusocijalnesigurnosti

radnosposobnostanovni�tvo,ali ukljuèuje iumirovljenike iosobe koje suzbog bolesti ilinezgodesprijeèene uradnojaktivnosti tenezaposlene

radnosposobnostanovni�tvo,ali ukljuèuje iumirovljenike iosobe koje suzbog bolesti ilinezgodesprijeèene uradnojaktivnosti tenezaposlene

Primjeniti naèelajednakog tretmanamu�karaca i ¸ena napodruèju socijalnesigurnosti.

Primijeniti naèelajednakog tretmanamu�karaca i ¸ena napodruèju socijalnesigurnosti.

Direktiva zabranjujediskriminaciju na osnovi spolaili braènog stanja u sustavusocijalne sigurnosti, vezano uzbolovanja, invaliditet, starosnemirovine, profesionalne bolesti inezaposlenost.

Direktiva zabranjujediskriminaciju na osnovi spolaili braènog stanja unutarsustava strukovne socijalnesigurnosti (vezano uzbolovanja, invaliditet, starosnemirovine, profesionalne bolesti inezaposlenost) koji nisupokriveni prethodnomDirektivom 79/7 veæ suponuðeni unutar poduzeæa,grupe poduzeæa, podruèjagospodarske aktivnosti,gospodarskoga sektora iligrupe sektora.

Direktiva Vijeæa 79/7/EEZ od 19.prosinca 1978. o postupnojprimjeni naèela jednakosti zamu�karce i ¸ene na podruèjusocijalne sigurnosti

Direktiva Vijeæa 86/378/EEZ od24. srpnja 1986. o primjeninaèela jednakosti za mu�karce i¸ene u strukovnim sustavimasocijalne sigurnosti

Prilog 3


116

Po�ta i telekomunikacije / pomorski promet


○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Council Directive 93/75/EEC of 13 September 1993concerning minimumrequirements for vesselsbound for or leavingCommunity ports andcarrying dangerous orpolluting goods

Directive 97/67/EC of theEuropean Parliament andof the Council of 15December 1997 oncommon rules for thedevelopment of theinternal market ofCommunity postal servicesand the improvement ofquality of service

Direktiva vijeæa 93/75/EEZ od13. rujna. 1993. s obzirom naminimum uvjeta za one brodovekoji su na vezu ili kojiisplovljavaju iz luka Zajednice inose opasne ili oneèi�æene tvari

Direktiva 97/67/EZ Europskogparlamenta i Vijeæa od 15.prosinca 1997. o zajednièkimpravilima za razvoj unutarnjegtr¸i�ta Zajednice za po�tanskeusluge Zajednice i pobolj�anjekvalitete usluga

pomorskiprijevoz

po�tanskeusluge

brodskiprijevoznici

subjekti kojiobavljajupo�tanskeusluge

Buduæi da kolièina opasnih ilioneèi�æenih tvari koje setransportiraju putem moranesmanjeno raste, poveæavajuæirizik od ozbiljnih nesreæa koje sestalno dogaðaju potrebno jepoduzeti sve potrebne iodgovarajuæe mjere daupravitelji broda osiguraju dabrod koji isplovljava iliuplovljava u luku na prostoruEU-a i nosi opasne ilioneèi�æene tvari po�tujeminimalne zahtjeve zaosiguranje tereta od moguæihnesreæa. Direktiva postavljaminimum zahtjeva koje dr¸aveèlanice moraju nametnutivlasnicima ili upraviteljimabroda koji napu�ta luku napodruèju Zajednice i nosiopasne i oneèi�æene tvari uobliku rasutog tereta ili upaketima.

Ova Direktiva uspostavljazajednièka pravila koja seodnose na odredbe opæihpo�tanskih usluga u EU, kriterijekoji definiraju opæe po�tanskeusluge, uvjete za neodreðeneusluge, tarifne odredbe itransparentnost raèuna za opæeusluge, odreðivanje standardakvalitete i utvrðivanje sistemaradi osiguranja udovoljenja timstandardima, usklaðivanjetehnièkih standarda te stvaranjenezavisnih nacionalnihregulatornih tijela.

Unaprijediti znanjemjerodavnih tijela otransportu opasnih ilioneèi�æenih tvari u svrhupobolj�anja prevencijenesreæe na moru kojaukljuèuje takavtransport. Pridr¸avajuæise zahtjeva zaminimumom opreme kojimora biti po�tivan odbrodskog veza naulasku u luku i izlasku iznje, unutar EU-a trebaizbjeæi situacije kojimogu izazvati nesreæu tesmanjiti �tetu koja mo¸enastati takvomeventualnom nesreæom.

Urediti podruèjapo�tanskih uslugaunutar Zajednice radiliberalizacije tr¸i�ta,definirati zajednièkapravila za razvojunutarnjeg tr¸i�tapo�tanskih usluga ipobolj�ati kvalitetuusluga unutar EU-a.


117

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

○

Directive 1999/95/EC ofthe European Parliamentand of the Council of 13September 1999concerning theenforcement of provisionsin respect of seafarers�hourd of work on boardships calling Communityports,Council Directive 1999/63/EC of 21 June 1999concerning the Agreementon the organisation ofworking time of seafarersconcluded by theEuropean CommunityShipowners� Association(ECSA) and theFederation of TransportWorkers� Unions in theEuropean Union (FST) -Annex: EuropeanAgreement on theorganisation of workingtime of seafarers

Regulation (EC) No 417/2002 of the Europeanparliament and of theCouncil of 18 February2002 on the acceleratedphasing-in of double hullor equivalent designrequirements for singlehull oil tankers andreapiling ConcilRegulation (EC) No 2978/94

Direktiva 1999/95/EZ Europskogparlamenta i Vijeæa od 13. rujna1999. koja se odnosi nauvoðenje pristojbi s obzirom naradno vrijeme pomoraca nabrodovima koji uplovljavaju uluke Zajednice,Direktiva Vijeæa 1999/63/EZ od21. lipnja 1999. koja se odnosina sporazum o organizacijiradnog vremena pomoraca kojisu zakljuèile Udrugabrodovlasnika EU (ESCA) iFederacija transportnih radnikau EU (FST) - Aneks: Europskisporazum o organizacijiradnoga vremena pomoraca

Uredba (EZ) br. 417/2002Europskog parlamenta i Vijeæaod 18. veljaèe 2002. oubrzanom uvoðenju dvostrukogdna ili istovjetni zahtjevi zanaftne tankere s jednostrukimdnom, pozivajuæi se na UredbuVijeæa (EZ) br. 2978/94

pomorskiprijevoz

pomorskiprijevoz

Direktiva nala¸e uspostavumjera kojima mjerodavna tijela iinspekcija obavljaju nadzor, tepobolj�anje uvjeta rada i ¸ivotapomoraca na brodu. Direktivaiskljuèuje ribarske brodove.

Ova æe se Uredba primjenjivatina naftne tankere od 5000tona dwt i vi�e koji uplovljavajuu luku ili offshore terminal kojije u ovlasti dr¸ave èlanice, bezobzira na njihovu zastavu ilione koje plove pod zastavomdr¸ave èlanice. U sklopuzajednièke transportne politike,daljnje mjere moraju bitidonesene zbog prevencijeoneèi�æenja u pomorskomprijevozu.

Uspostavitimehanizam zaprovjeru i provoðenjeusklaðenosti brodovakoji uplovljavaju uluke dr¸ava èlanica sDirektivom 99/63 usvrhu unaprjeðivanjapomorske sigurnosti,radnih uvjeta,zdravlja i sigurnostipomoraca nabrodovima.

Uspostaviti planubrzane, ali postupneprimjene dvostrukogdna ili odgovarajuæepotrebne nacrte zatankere premaMARPOL 73/78Konvenciji otankerima sajednostrukim trupom.

pomorci nabrodovimakomercijalnesvrhe kojiuplovljavaju uluke Zajednice,neovisno ozemljiregistracije

brodskiprijevoznici

Prilog 3


118

Documents

Horizontalna analiza - MVEPHorizontalna analiza uŁinaka usklaðivanja zakonodavstva Hrvatske s propisima Europske unije 9 Predgovor Usklaðivanje zakonodavstva RH s acquis communautaire-om,