HR LFS Instructions 2011 hr - gesis.org · Segmenti su teritorijalne jedinice nastale grupiranjem susjednih popisnih krugova, a popisni krugovi jesu teritorijalne jedinice formirane

REPUBLIKA HRVATSKA UPUTE − ARS DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU Istraživanje se provodi na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03. i 75/09.).

METODOLOŠKE UPUTE

ZA ANKETU O RADNOJ SNAZI

ARS 2011.

2 ARS 2011. −−−− METODOLOŠKE UPUTE

SADRŽAJ 1. Opća obilježja ankete o radnoj snazi ........................................................................................................... 3 1.1. Što je anketa o radnoj snazi? ............................................................................................................... 3 1.2. Koji su ciljevi ankete o radnoj snazi? .................................................................................................... 3 1.3. Nacrt uzorka ......................................................................................................................................... 3 1.4. Jedinica promatranja ............................................................................................................................. 4 1.5. Razdoblje promatranja ......................................................................................................................... 4 1.6. Učestalost provođenja ankete .............................................................................................................. 4 1.7. Tko su korisnici rezultata ankete o radnoj snazi ................................................................................... 4 1.8. Tajnost podataka .................................................................................................................................. 4 2. Opće upute za provedbu ankete .................................................................................................................. 5 2.1. Rokovi provedbe ................................................................................................................................... 5 2.2. Dužnosti kontrolora ............................................................................................................................... 5 2.3. Dužnosti i pravila ponašanja anketara .................................................................................................. 5 2.3.1. Opće upute ................................................................................................................................. 5 2.3.2. Postupak kod traženja izabrane stambene jedinice ................................................................... 6 2.3.3. Pri dolasku u kućanstvo ............................................................................................................. 7 3. Upute za upis podataka ............................................................................................................................... 8 3.1. Grafički izgled upitnika .......................................................................................................................... 8 3.2. Postupak upisa podataka ..................................................................................................................... 8 3.2.1. Upute za upis podataka o kućanstvu (blok a) ............................................................................ 8 3.2.2. Upute za upis podataka o članovima kućanstva ........................................................................ 9 4. Upute za pitanja o članovima kućanstava ................................................................................................. 10 4.1. P1 − P27 Demografska i obrazovna obilježja stanovništva te migracije ............................................ 10 4.2. P28 − P68 Radna aktivnost na glavnom poslu u tjednu promatranja ................................................. 17 4.3. P71 − P78 Radna aktivnost na dodatnom poslu i promjena glavnog posla ....................................... 26 4.4. P79 − P83 Prethodni posao i njegove karakteristike .......................................................................... 27 4.5. P84 − P98 Nezaposlenost i traženje posla ......................................................................................... 27 4.6. P99 I P100 Položaj prema aktivnosti prije godinu dana .................................................................... 28 4.7. P104 − P105 Neto mjesečni prihod i financijska situacija kućanstva ..... .......................................... .. 29

ARS 2011. −−−− METODOLOŠKE UPUTE 3

1. OPĆA OBILJEŽJA ANKETE O RADNOJ SNAZI

1.1 ŠTO JE ANKETA O RADNOJ SNAZI

Anketa u kojoj sudjelujete u našoj se zemlji provodi od 1996. Istraživanja ovog tipa dio su statističke tradicije razvijenih zemalja već mnogo desetljeća, a i mnoge nerazvijene zemlje i zemlje u tranziciji također ih provode. Anketa je metoda istraživanja koja se pretežno temelji na uzorku jedinica promatranja i koristi se upitnikom za dobivanje odgovora o predmetu istraživanja.

Anketom o radnoj snazi prikupljamo podatke o ekonomski aktivnom stanovništvu ili o radnoj snazi u Hrvatskoj prema preporukama Međunarodne organizacije rada (International Labour Organisation – ILO). Radnu snagu čine sve osobe koje rade ili traže posao radi stjecanja sredstava za život. Stoga su glavne kategorije koje se istražuju ukupna zaposlenost, nezaposlenost te demografske, obrazovne, socio- -ekonomske i druge karakteristike pojedinaca koji se nalaze u svakoj od pojedinih skupina.

1.2 KOJI SU CILJEVI ANKETE O RADNOJ SNAZI?

Glavni je cilj ankete dobiti uvid u ponašanje pojedinih skupina na tržištu rada na način koji omogućuje primjenu modernih metoda analize s bilo kojeg znanstvenog područja: ekonomije, sociologije, psihologije i drugih. Jedan je od glavnih ciljeva ankete da se pri definiranju ukupne zaposlenosti i nezaposlenosti primijene međunarodni standardi kako bi se te kategorije mogle uspoređivati s istovjetnim kategorijama u drugim zemljama, osobito europskim zemljama. Anketa se i u postupcima izbora uzorka i pri definiranju upitnika oslanja na preporuke Međunarodne organizacije rada.

1.3 NACRT UZORKA

Anketa o radnoj snazi provodila se na slučajnom uzorku privatnih kućanstava. Od 1996. do 2006. uzorak za Anketu bio je posebno definiran za svako provedbeno razdoblje, tj. nije bilo panelnog dijela uzorka. Od 2007. uvedena je i takva komponenta u nacrt uzorka te se kućanstva ponovljeno anketiraju četiri puta.

Dinamika anketiranja jest sljedeća: kućanstva se anketiraju u dva uzastopna tromjesečja, izostavljaju iz uzorka u iduća dva tromjesečja te ponovo anketiraju u još dva uzastopna tromjesečja. Takav model panela koji primjenjujemo u Hrvatskoj naziva se 2-(2)-2. Tako se omogućuje vremensko praćenje tijekova na tržištu rada, i to u tromjesečnoj i godišnjoj dinamici.

Prosječno se u jednom tromjesečju u uzorak izabere oko 5 600 stambenih jedinica. Anketiraju se svi članovi svih privatnih kućanstava koji stalno žive u tim stambenim jedinicama.

Slučajan uzorak privatnih kućanstava izabran je u dvije etape, a upotrijebljeni nacrt uzorka jest dvoetapno uzorkovanje grupa. Prije izbora uzorka formirani su tzv. segmenti. Segmenti su teritorijalne jedinice nastale grupiranjem susjednih popisnih krugova, a popisni krugovi jesu teritorijalne jedinice formirane za potrebe Popisa stanovništva 2001. Segmenti su stratificirani u 21 stratum. Stratume čini 20 županija i Grad Zagreb.

U prvoj etapi iz svakog stratuma izabran je slučajni uzorak segmenata, a u drugoj etapi slučajni uzorak stanova nastanjenih privatnim kućanstvima u izabranim segmentima.

Ako je redni broj stana na listi isti, tada znamo da je riječ o jednome izabranom nastanjenom stanu i da se u njemu nalazilo više privatnih kućanstava u vrijeme Popisa stanovništva 2001. No od Popisa 2001. prošlo je čitavo desetljeće, tako da u trenutku provedbe ankete u izabranim nastanjenim stanovima ne moraju biti ista kućanstva ni isti broj kućanstava kao za vrijeme Popisa stanovništva 2001.

Pri provedbi ankete, u svakome izabranom nastanjenom stanu intervjuiraju se sva privatna kućanstva koja u vrijeme provedbe ankete žive u tom stanu i svi njihovi članovi, vodeći računa o tome da je stan definiran jednako kao u Popisu 2001. Pritom se svako privatno kućanstvo smatra zasebnom jedinicom promatranja i za njega se ispunjava zasebni upitnik.

Ako na listi postoje podaci o više privatnih kućanstava u jednome izabranom nastanjenom stanu, tada je pri slanju obavijesti o izboru nastanjenog stana u anketu dovoljno poslati obavijest na ime nositelja jednog od privatnih kućanstava, na primjer onoga privatnoga kućanstva koje je navedeno prvo na listi.


1.4 JEDINICA PROMATRANJA

Jedinica promatranja ankete jest kućanstvo i svi pojedinci u njemu. Kućanstvo čine pojedinci koji žive zajedno i dijele sve ili veći dio ukupnih troškova života. Kućanstvo je, dakle, mala ekonomska zajednica koja nije uvijek, iako najčešće to jest, zajednica srodnika. Unutar svakoga kućanstva anketiraju se svi pojedinci bez obzira na dob i trenutačnu prisutnost. Naravno, za djecu, a katkad i za starije osobe, odgovore daju drugi članovi kućanstva.

1.5 RAZDOBLJE PROMATRANJA

Razdoblje promatranja ankete, odnosno referentno razdoblje u kojem se mjeri zaposlenost, nezaposlenost i neaktivnost, jest svaki tjedan u godini. Dakle, svaki je tjedan i referentni i anketni, tj. provedbeni.

Većina se pitanja odnosi na ekonomsku aktivnost pojedinaca u referentnom tjednu, a samo se neka pitanja odnose na druga razdoblja koja su u pitanjima jasno naznačena.

1.6 UČESTALOST PROVOĐENJA ANKETE

Od 1998. Anketa se provodila kontinuirano tijekom godine u mjesečnoj periodici i radi postizanja ažurnijih rokova u dobivanju rezultata obrade i radi jednostavnije organizacije rada na terenu. Od 2007. Anketa se provodi kontinuirano tjedno, odnosno kućanstva se anketiraju neprekidno tijekom cijele godine kako bi se tako omogućilo vremensko praćenje tijekova osoba na tržištu rada.

1.7 TKO SU KORISNICI REZULTATA ANKETE O RADNOJ SNAZ I

Glavni korisnici podataka jesu vladina tijela, zavodi i druge državne institucije, tijela jedinica lokalne uprave i samouprave, sindikati, udruge poslodavaca, istraživači, znanstvenici, novinari i međunarodne organizacije kao što su Međunarodna organizacija rada, Svjetska banka, OECD itd. Rezultati Ankete o radnoj snazi objavljuju se u posebnim publikacijama Državnog zavoda za statistiku.

1.8 TAJNOST PODATAKA

Vrlo je važno imati na umu da su pojedinačni podaci (za osobe i kućanstva) dobiveni anketom službena tajna te da su svi sudionici u anketi koji s njima dolaze u dodir dužni poštovati pravila koja će tu tajnost i očuvati.

Evo nekoliko naputaka o postupcima kojih se potrebno pridržavati:

a) voditi računa o tome da nitko tko za to nije službeno zadužen, nema pristupa ispunjenim upitnicima. To se osobito odnosi na pojedince u kućanstvima, koji ne bi smjeli vidjeti ispunjene tuđe upitnike

b) ne ostavljati ispunjene upitnike na očigled drugim osobama, npr. na vidnome mjestu u automobilu, odložene na javnome mjestu ili bilo gdje drugdje osim u za to određenoj prostoriji u županijskome statističkom uredu

c) ono što se dozna o pojedinim kućanstvima i pojedincima koji u njima žive treba držati u tajnosti

d) odgovorno postupati s ispunjenim upitnicima kako ne bi došli u ruke osobama koje bi ih mogle zloupotrijebiti U VAŠE IME

e) obavijestiti kontrolora o eventualno izgubljenim upitnicima ili drugim nepredviđenim okolnostima.

Ispitanicima tajnost podataka jamči Zakon o službenoj statistici (NN 103/03. i 75/09.). Rezultati će se objavljivati u agregiranom, zbirnom obliku, kojim se onemogućuje prikazivanje podataka o pojedincima, npr. ukupan broj zaposlenih, nezaposlenih itd.


2 OPĆE UPUTE ZA PROVEDBU ANKETE

2.1 ROKOVI PROVEDBE

Rokove za provedbu Ankete dostavljamo kontrolorima u tromjesečnoj dinamici. Te rokove nužno je poštovati jer svako kašnjenje ima implikacije na rokove obrade i objavljivanja rezultata ankete koji postoje u Državnom zavodu za statistiku u skladu s Kalendarom objavljivanja statističkih podataka i Eurostatom.

2.2 DUŽNOSTI KONTROLORA

a) priprema i organizacija provedbe ankete (vođenje računa o tome kad dolazi pojedini panel na red, tj. pripremanje kopije upitnika kad prema listama segmenata koje su primili iz DZS-a utvrde da se približava referentni/provedbeni tjedan za određeni segment)

b) upoznavanje s promjenama na upitniku

c) izbor anketara i održavanje instruktaže

d) suradnja s anketarima u tijeku anketiranja na dogovorenoj lokaciji i telefonom

e) rješavanje svih problema s kojima se anketari susreću na terenu, a po potrebi kontaktiranje koordinatora iz Državnog zavoda za statistiku

f) svakodnevno preuzimanje upitnika od anketara i provedba sljedeće kontrole:

PROVJERITI:

⇒ jesu li podaci uneseni na pravilan način

⇒ je li pravilan tijek danih odgovora; NAPOMENA: provjeriti kod pitanja 14. jesu li svi ispitanici koji imaju više od 15 godina starosti nastavili intervju

⇒ je li povučena vodoravna crta u svim poljima kod pitanja koja se ne odnose na pojedinog ispitanika

⇒ je li dovoljan i primjeren opis djelatnosti, škole i zanimanja kako bi se moglo provesti šifriranje

⇒ je li anketar korektno unio vrijeme anketiranja i ostale podatke koji se javljaju na prve dvije stranice upitnika (skupina pitanja označena s A)

⇒ je li intervju obavljen u svim izabranim stambenim jedinicama (provjera potpunosti obuhvata nakon kontrole pojedinačnih upitnika)

g) čuvanje kopija upitnika do određenog vremena kad će trebati ponoviti anketiranje segmenata

h) vođenje evidencije i mjesečnog obračuna plaćanja anketara te pravodobno slanje upitnika s mjesečnim obračunom prema provedbenim tjednima u DZS.

2.3 DUŽNOSTI I PRAVILA PONAŠANJA ANKETARA

2.3.1 OPĆE UPUTE

a) anketar je dužan odgovorno i na vrijeme obaviti sve poslove koji su mu povjereni

b) anketar je dužan doći na instruktažu spreman, tj. prethodno proučiti sve materijale koje je dobio (metodološke upute, upitnik), a ako je sudjelovao u prethodnoj anketi, treba pažljivo proučiti promjene na upitniku. Tijekom upoznavanja s upitnikom posebnu pozornost treba posvetiti pitanju 28. Na temelju odgovora na to pitanje formiraju se skupine ispitanika od kojih svaka ima svoj zaseban tijek u upitniku. Također treba izvršiti prethodno anketiranje nekog kućanstva, prema svome slobodnom izboru (može i vlastito kućanstvo) prije dolaska na instruktažu. Treba pribilježiti sve nedoumice koje se eventualno pojavljuju i razjasniti ih u tijeku instruktaže

c) važno je dobro svladati upitnik, osobito skokove za pojedine skupine ispitanika. Na instruktažu treba doći s ispunjenim upitnikom

d) obvezatno je prisustovanje cjelovitoj instruktaži. Tko ne prisustvuje instruktaži, ne može sudjelovati u anketi


e) anketar je dužan svakodnevno kontroloru nositi ispunjene upitnike

f) ako upitnici nisu dobro ispunjeni, anketar je na nalog kontrolora dužan vratiti se u kućanstvo i uspješno završiti intervju

g) anketar je dužan, za svaku nejasnoću u pogledu postupaka, metodologije ili neočekivanih slučajeva na terenu, obratiti se kontroloru, koji će mu biti stalno na raspolaganju

h) anketar mora intervjuirati kućanstvo koje živi u izabranoj stambenoj jedinici, a ne smije svojevoljno intervjuirati kućanstvo koje se ne nalazi u izabranoj stambenoj jedinici.

2.3.2 POSTUPAK KOD TRAŽENJA IZABRANE STAMBENE JEDIN ICE

Anketari će dobiti liste po tjednima anketiranja (01 − 52) izabranih stambenih jedinica, njihove adrese s imenima nositelja kućanstava te s ostalim identifikacijskim podacima koji se prenose na naslovnu stranicu upitnika.

a) Anketari moraju podatke s te liste prije intervjua (kod kuće) upisati u prazna odgovarajuća polja: panel, razdoblje, tj. tjedan, npr. 01; 02 itd., zatim pitanje A1 − šifra županije; A2 − šifra segmenta; A3 – redni broj popisnoga kruga (sastoji se od četiri znamenke); A4 – redni broj stana i popuniti tablicu s podacima na naslovnoj stranici upitnika. Pitanja A5 i A6 − broj kućanstava u stanu i redni broj kućanstva, anketar upisuje na početku intervjua kad utvrdi koliko kućanstava postoji na izabranoj adresi.

b) Ako anketar u izabranoj stambenoj jedinici ne nađe nikoga kod kuće ili nađe samo osobu koja ne može davati odgovore za ostale članove kućanstva, mora još četiri puta doći i nastojati ostvariti intervju, tj. ukupno pet puta dolaziti na istu adresu u tijeku razdoblja anketiranja. Dolaske mora zapisati na drugoj strani upitnika pod A7.

c) Ako anketar na adresi izabrane stambene jedinice, osim naznačenoga, nađe još jedno kućanstvo, treba utvrditi je li promjena nastala nakon Popisa 2001. U tom slučaju za svako kućanstvo ispunjava se poseban upitnik, pri čemu se pod A6 upisuje redni broj kućanstva unutar izabrane stambene jedinice. Anketar sam pridružuje redni broj svakom kućanstvu prema redoslijedu anketiranja. Na naslovnoj stranici upitnika svakoga kućanstva upisuje ime njegova nositelja. Ako članovi jednog od kućanstava nisu prisutni pri prvom anketarovu dolasku, tada će anketar u ponovljenim dolascima nastojati ostvariti intervju.

d) Ako anketar na adresi izabrane stambene jedinice ne nađe naznačeno nego drugo kućanstvo, intervjuira to kućanstvo, a na naslovnu stranicu upitnika upisuje ime njegova nositelja u stupac “Novo stanje”.

e) Pri utvrđivanju broja kućanstava u stambenoj jedinici anketar polazi od definicije kućanstva i od objašnjenja koja su dana u ovim uputama.

f) Ako anketar nakon višekratnih dolazaka utvrdi da je u stambenoj jedinici u kojoj je samo jedno kućanstvo i koje je trajno odsutno, da je stambena jedinica nedostupna ili je nije moguće pronaći, da je došlo do prenamjene stambenog prostora, odnosno da stambena jedinica više ne postoji, upisuje odgovarajući razlog neprovedenog intervjua pod A9 (2 − 6).

g) Kad anketar utvrdi da se na naznačenoj adresi nalazi izabrana stambena jedinica, tada uspostavlja prvi kontakt sa stanarima ako su prisutni ili kontaktira sa susjedima kako bi saznao informacije o njihovoj prisutnosti i na pitanju A10 bilježi informacije o prvom kontaktu sa stanarima. Uz svaki ponuđeni modalitet predviđeno je polje za upis broja kućanstava. Za odsutna kućanstva i ona koja odbiju kontakt, na A11 nastojimo dobiti podatak o broju osoba.

h) Na A12 za svako kućanstvo utvrđujemo prihvaća li sudjelovanje u anketi. U slučaju neprihvaćanja ili odsutnosti, ako je moguće saznati, treba upisati i broj osoba.

i) Za kućanstvo koje nije prihvatilo sudjelovanje, na A13 se utvrđuje razlog.

j) Ako na listi uz naznačenu adresu nema imena nositelja kućanstva, anketar procijenjuje koliko ima stanova u stambenom objektu i u dogovoru s kontrolorom slučajnim postupkom odabere jednu stambenu jedinicu.

k) Na A20 anketar treba upisati šifru 9 ispred šifre anketara kako bi se razdvojili vanjski anketari od unutarnjih anketara koji pripadaju DZS-u.


Molimo, prou čite priloženi "Primjer iz adresara" i postupite pre ma navedenome!

Općenito pravilo pri anketiranju stambenih jedinica jest da se anketiraju kućanstva koja stvarno žive na odabranim adresama vodeći računa o tome da je stambena jedinica definirana jednako kao u Popisu 2001.

U skladu s tim, ako su u Popisu popisana dva kućanstva na istoj adresi, u adresaru za anketu izlistana su oba te se i anketiraju kao dva kućanstva, vodeći računa o promjenama koje su mogle nastati nakon Popisa 2001.

U slučaju da nositelj kućanstva koji je naveden u adresaru već godinama ne živi na toj adresi, anketar ne ispisuje prazni upitnik za to kućanstvo, nego u polja za 'Novo stanje' unosi novo ime nositelja kućanstva koje stvarno tamo živi.

VAŽNO: Uočili smo da u segmentima izabranima u naseljima u kojima se nalaze obiteljske kuće, umjesto 12 ili 13 kućanstava, anketari anketiraju i do 19 kućanstava. To daje potpuno krivu sliku o broju kućanstava u odnosu na Popis. Pravilo je: ako se na jednoj adresi nalazi obiteljska kuća s više kućanstava, na listi su navedena sva; ako nisu navedena, znači da su se u Popisu izjasnili kao kućanstva u posebnim stanovima te imaju jednaku vjerojatnost izbora u uzorak za ARS. U takvoj situaciji anketar treba anketirati samo ono kućanstvo koje je izabrano, odnosno navesti promjene vezane za to kućanstvo.

2.3.3 PRI DOLASKU U KU ĆANSTVO

1. Predstaviti se imenom i prezimenom i pokazati identifikacijsku iskaznicu − Punomoć Državnog zavoda za statistiku za sudjelovanje u anketi.

2. Objasniti da je riječ o istraživanju o ekonomskoj aktivnosti stanovništva koje provodi Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske kao jedno od svojih redovitih istraživanja.

3. Pitati je li kućanstvo primilo pismo kojim se najavljuje dolazak anketara. Ako nije, treba imati spremnu kopiju toga pisma na kojem je jasno istaknut pečat Državnog zavoda za statistiku.

4. Objasniti da će intervju trajati oko 15 minuta.


3 UPUTE ZA UPIS PODATAKA

3.1 GRAFIČKI IZGLED UPITNIKA

Anketni upitnik sastoji se od 105 pitanja. Premda se može činiti vrlo opsežnim, valja znati da većina članova kućanstva ne prolazi ni kroz 1/3 pitanja te njihovi intervjui vrlo kratko traju, npr. djeca mlađa od 15 godina.

U upitniku se sva pitanja nalaze u zaglavlju i tamnije su otisnuta. Velik broj pitanja ima ponuđene odgovore koji se nalaze u kućicama odmah ispod pitanja ili u donjem dijelu stranice. Anketar upisuje šifru modaliteta koji je ispitanik odabrao u odgovarajući redak, tj. u redak s rednim brojem tog ispitanika. Osim šifara, anketar katkad unosi i podatke koje mu ispitanik daje kao odgovor na pitanje, npr. broj zaposlenika u poduzeću, ili tekst kao kod opisa djelatnosti, škole i zanimanja. Ispod pitanja često se javljaju upute anketaru. Skokovi su označeni strelicom u obliku trokuta >. Postoje dvije vrste skokova. Prvi je kad svi ispitanici s nekog pitanja skaču na drugo pitanje. Tada je skok uokviren u veliki trokut, u kojem je i uputa o skoku. Druga je vrsta skoka kada samo jedna skupina ispitanika skače. U tom slučaju skok je naznačen uz modalitet odgovora koji je ispitanik odabrao. Primjer za prvi tip skoka je pitanje 13., nakon kojega svi koji su na njega odgovorili skaču na pitanje 102., u ovom slučaju osobe koje borave u drugome mjestu ili u inozemstvu dulje od 12 mjeseci. Primjer drugog skoka jest pitanje 28., u kojem osobe koje su odgovorile s 01 − 08 idu na pitanje 29., osobe koje su odgovorile modalitetima 09 – 12 idu na pitanje 30., dok osobe koje su odgovorile s 13, 14 ili 15 idu na pitanje 99., itd.

Kod složenijih pitanja, npr. pitanja 35. “Koji je vaš položaj u zaposlenju?”, nužno je ispitaniku pročitati modalitete kako bi bolje mogao razumjeti pitanje i odabrati odgovarajući modalitet. Pitanja za koja je čitanje modaliteta posebno važno, u upitniku su označena slovom Č. Ako ispitanik sam ponudi odgovor ne dočekavši čitanje do kraja, tada anketar pronađe odgovarajući modalitet, pročita ga ispitaniku i upiše odgovarajuću šifru. To, naravno, ne znači da se drugi modaliteti ne smiju čitati. To ovisi o prosudbi anketara u svakome pojedinom slučaju.

3.2 POSTUPAK UPISA PODATAKA

3.2.1 UPUTE ZA UPIS PODATAKA O KU ĆANSTVU (blok A)

Prema podacima na listi izabranih stambenih jedinica, anketar je prije dolaska u kućanstvo ispunio podatke na pitanjima A1 − A6 u tablici naslovne stranice upitnika.

Prije upisa podataka o kućanstvu anketar će u razgovoru s osobom koja daje podatke utvrditi broj kućanstava u stambenoj jedinici, pri čemu nije važan vlasnički odnos prema stambenoj jedinici, vremenska duljina njezina korištenja ni status stalnog stanovanja − prebivališta − ili privremenog stanovanja − boravišta. U ovom postupku anketar se pridržava definicije kućanstva koja podrazumijeva zajednicu srodnika i/ili nesrodnika koji zajednički troše sredstva za život. Podstanarska kućanstva, jednočlana ili višečlana, obuhvaćaju se anketom jednako kao i vlasnici ili stanari stambenih jedinica. Treba intervjuirati sva kućanstva u izabranoj stambenoj jedinici (po načelu jedno kućanstvo = jedan upitnik).

U nekim se slučajevima mogu javiti nedoumice pri određivanja kućanstva, posebno kod osoba koje imaju boravište u mjestu anketiranja, a prebivalište u drugom mjestu. Takve se osobe u boravištu smatraju zasebnim kućanstvom i odgovaraju na sva pitanja u upitniku. To su, na primjer, studenti, osobe koje u boravištu rade, a imaju prebivalište i obitelj u drugome mjestu u koje se ne vraćaju često, tj. nisu tjedni ili dnevni migranti (tjedni i dnevni migranti smatraju se članom kućanstva u prebivalištu). Ako se za te kategorije osoba izaberu stambene jedinice u njihovu prebivalištu, tada se ubrajaju u članove kućanstva, navode se u popisu osoba kod pitanja 1., ali se preko pitanja 12., tj. pitanja o trajnoj prisutnosti u mjestu anketiranja, isključuju iz ciljane populacije u prebivalištu. Prognanička i izbjeglička kućanstva koja žive u izabranima stambenim jedinicama, također se obuhvaćaju anketom.

Osobe koje su zatečene u kućanstvu, a nisu članovi kućanstva u smislu spomenute definicije, ne ulaze u anketu. To su, na primjer, srodnici u posjetu itd.

Pitanja o kućanstvu A7 − A16 anketar ispunjava na početku intervjua, a pitanja A17 – A19 na kraju intervjua.


Kada su na pitanju A9 odgovori 2, 3, 4, 5 ili 6, tada na naslovnoj stranici upitnika A5 i A6 ostaju prazni, tj. upisuje se 0.

Na pitanju A20 upisuje se šifra anketara koju će kontrolor odrediti jednostavnim redoslijedom od 01 do n unutar svoje županije. Kod pitanja A21 kontrolor će upisati svoju šifru koja će mu biti naznačena na popisu kontrolora. Te se šifre upisuju bez obzira na ispunjenost upitnika, što znači i onda kada intervju nije proveden.

3.2.2 UPUTE ZA UPIS PODATAKA O ČLANOVIMA KU ĆANSTVA

a) Najprije upišite ime i prezime nositelja kućanstva, a zatim imena i prezimena svih ostalih članova kućanstva u retke označene s 01 do 07 u pitanju 1. Pritom poštujte sljedeći redoslijed: nakon nositelja upišite najprije sve odrasle osobe, a zatim djecu. Nositelj ku ćanstva jest osoba na koju se kućanstvo vodi ili za koju se izjasne članovi kućanstva. Ako se ne izjasne sami za nositelja, predložite da to bude osoba koja najviše pridonosi prihodima kućanstva.

b) Na način opisan pod a) svaki član kućanstva dobio je svoj redni broj, koji se ponavlja na svakoj stranici upitnika, što olakšava pravilno upisivanje podataka.

c) Pazite da pri upisivanju odgovora ne zamijenite retke. Pritom vam pomažu izmjenično osjenčani redci.

d) Kad završite s intervjuiranjem jednog ispitanika, morate se vratiti na po četak upitnika i početi s novim intervjuom prema popisu članova kućanstva u pitanju 1.

e) Ako u kućanstvu ima više od 7 članova, uzmite novi upitnik i prepišite s naslovne stranice prvog upitnika toga kućanstva podatke iz pitanja A1 do A6. Promijenite numeraciju rednog broja člana kućanstva u predstupcu svake stranice upitnika, od 01 u 08 i nastavite s intervjuom.

f) Postupak kod modaliteta “Nešto drugo, što?”. U slučaju da odgovor ispitanika ne odgovara nijednom od ponuđenih modaliteta, postupite na sljedeći način:

• na odgovarajuće mjesto upišite šifru modaliteta “Nešto drugo, što?” • na slobodan prostor iste stranice napišite redni broj ispitanika, broj pitanja i šifru modaliteta “Nešto

drugo, što?” i tekst ispitanikova odgovora, npr.: 02 – P52 (15) − Osoba je dala otkaz u proteklom tje dnu 02 = redni broj ispitanika; P52 = broj pitanja i (15) = šifra modaliteta “Nešto drugo, što?” i “Osoba je

dala otkaz u proteklom tjednu” = tekst ispitanikova odgovora

g) Moguće je da ispitanik ne zna ili ne želi odgovoriti na neka pitanja. U tom slučaju za odgovor NE ZNAM anketar će upisati šifru X, a za NE ŽELIM upisat će šifru N. NAPOMENA: Anketar mora nastojati da odgovora NE ZNAM, tj. X, bude što manje i inzistirati, ako

je potrebno i uz dodatna objašnjenja, da od ispitanika dobije odgovor.

h) Pri ispunjavanju upitnika važno je kod polja koja se ne odnose na pojedinog ispitanika unijeti vodoravnu crtu kako bi se znalo da to pitanje ispitanik preskače. Kada se za pojedinu kategoriju ispitanika u trokutu pojavi naputak P102, tada se više ne unose vodoravne crte jer je ispitivanje za tu kategoriju završeno. Svi ispitanici odgovaraju na pitanje P102 bez obzira na kojem je pitanju osoba završila intervju, dok na pitanja 104 i 105 odgovara samo nositelj kućanstva. Na primjer, za osobe koje nisu prisutne u kućanstvu, tj. koje su na pitanje P12 odgovorile šifrom 6, poslije pitanja P13 više se ne vuku vodoravne crte jer slijedi za sve skok na kraj upitnika, tj. na P102.

i) U pitanjima u kojima se odgovori daju u vremenskim jedinicama (mjesecima, godinama), potrebno je primijeniti pravilo zaokruživanja, npr. 5,5 = 6, a 5,4 = 5.


4. UPUTE ZA PITANJA O ČLANOVIMA KUĆANSTAVA

4.1. P1 − P28 DEMOGRAFSKA I OBRAZOVNA OBILJEŽJA STA NOVNIŠTVA TE MIGRACIJE

Pitanje 1. Ime i prezime

Prema prije opisanom redoslijedu, u odgovoru na to pitanje anketar upisuje jedno ispod drugoga imena i prezimena svih članova kućanstva, pod kojima se oni vode u matičnim knjigama, osobnoj iskaznici ili drugim osobnim ispravama.

Prema objašnjenjima koja se odnose na broj članova kućanstva, u popis članova kućanstva uključuju se svi članovi bez obzira na to jesu li prisutni ili odsutni iz kućanstva.

Pitanje 2. Odnos prema nositelju ku ćanstva

U odgovoru na to pitanje anketar za svakog člana kućanstva utvrđuje odnos prema osobi koja je nositelj kućanstva, a za samog nositelja kućanstva , kojeg je već prije odredio, upisuje šifru modaliteta (broj) 1. Ako je potrebno, anketar može objasniti da je to pitanje nužno kako bi se utvrdio srodnički sastav kućanstva. U stambenoj jedinici kojom se koristi (unajmljuju) više nesrodničkih osoba (podstanara), a izjašnjavaju se kao zajedničko kućanstvo, jednu od osoba treba odrediti kao nositelja.

Pitanje 3. Obiteljski odnosi u ku ćanstvu

Budući da postoji potreba za obradom podataka o položaju prema ekonomskoj aktivnosti i obiteljskim odnosima u kućanstvu, to pitanje javlja se u upitniku ARS-a od 2002. Kreirano je prema Eurostatovu modelu, koji omogućuje rekonstruiranje obiteljske jezgre. Čine ga tri potpitanja koja će za svakog člana kućanstva identificirati njegova/njezina supružnika, oca i majku, ako su oni članovi anketiranoga kućanstva. Kod supružnika nije važan formalni bračni status pa iako nisu vjenčani ispunjavaju pitanje 3.

Prije ispunjavanja odgovora na to pitanje treba obratiti pozornost na 'Redni broj osobe u kućanstvu' − nalazi se ispred pitanja 1 i ima već upisane brojeve od 01 do 07 (odnosno do 14 ako je u kućanstvu više od 7 osoba pa se za njihovo anketiranje koristimo drugim upitnikom).

Pri upisivanju imena i prezimena, modaliteta odnosa prema nositelju i uvodnog razgovora s osobama koje će anketirati anketar će saznati obiteljske odnose u kućanstvu te upisati modalitete na potpitanjima prema logici opisanoj u sljedećem primjeru:

Kućanstvo Horvat peteročlano je i sastoji se od gospođe Marije, koja je majka gospođe Barbare, a koja je udana za gospodina Josipa te zajedno imaju sina Tomislava. S njima još živi i Karolina, kći gospođe Barbare iz prvog braka.

Grafički ovu obitelj možemo prikazati na sljedeći način:

Marija

Barbara Josip

Karolina Tomislav


Za to kućanstvo pitanje 3. ispunit ćemo na sljedeći način:

Redni broj osobe

u kućanstvu

Obiteljski odnosi u kućanstvu

supružnik

redni broj

otac

redni broj

majka

redni broj

01. Marija (r. 1926.) - - -

02. Barbara (r. 1950.) 03 - 01

03. Josip (r. 1948.) 02 - -

04. Tomislav (r. 1982.) - 03 02

05. Karolina (r. 1979.) - - 02

Pri određivanju modaliteta ne treba praviti razliku između biološke i posvojene djece.

Pitanje 5. Državljanstvo

Anketar na temelju postavljenog pitanja o državljanstvu upisuje HR za državljanstvo Republike Hrvatske, a za bilo koje drugo državljanstvo upisuje puno ime zemlje na crtu. Ako ispitanik ima više od jednog državljanstva, mora se odlučiti samo za jedno. Za osobe koje nemaju državljanstvo (npr. to može biti slučaj kod Roma) ili su u postupku dobivanja državljanstva, anketar upisuje “bez državljanstva”.

Pitanje 6. Jeste li ro đeni u Hrvatskoj?

Tim pitanjem počinje blok pitanja o migracijama.

Za osobe koje su rođene u Hrvatskoj anketar upisuje modalitet 1 i nastavlja s anketom na pitanju 9. Osobama koje nisu rođene u Hrvatskoj anketar upisuje modalitet 2 i postavlja sljedeće pitanje.

Osoba je rođena u Hrvatskoj ako je prebivalište majke anketirane osobe u vrijeme njezina rođenja bilo na području Republike Hrvatske. Pritom ipak treba razlikovati sljedeće primjere. Ako je majka živjela npr.u Samoboru, koji nema rodilište, i otišla u bolnicu Brežice u Sloveniji, kažemo da je osoba (dijete) rođeno u Hrvatskoj. Međutim, ako je majka živjela u Njemačkoj (ili nekoj drugoj državi) dulje od godine dana, iako je imala prebivalište u Hrvatskoj prema zakonskim propisima, smatramo da je osoba (dijete) rođeno u Njemačkoj (ili drugoj državi). Ovdje je važno naglasiti kratkotrajni boravak majke izvan mjesta prebivanja.

Pitanje 7. U kojoj ste zemlji ro đeni?

Na to pitanje odgovaraju sve osobe koje su se na prošlom pitanju izjasnile da nisu rođene u Hrvatskoj. Anketar na crtu upisuje puno ime zemlje u kojoj je osoba rođena, na temelju čega se dodjeljuje šifra zemlje.

Pitanje 8. Kad ste došli u Hrvatsku?

Postavlja se ispitanicima koji su izjavili da nisu rođeni u Hrvatskoj. Za osobe koje su se doselile u Hrvatsku u godini koja prethodi godini provođenja ankete, kao i u godini provođenja, anketar osim godine doseljenja upisuje i mjesec doseljenja. Ako se ispitanik ne može sjetiti u kojem se mjesecu doselio, prihvatljivo je upisati samo godinu doseljenja.

Pitanje 9. Je li ovo mjesto vaše stalno prebivališt e?

Pod prebivalištem se prema čl. 2. Zakona o prebivalištu i boravištu građana (NN, br. 53/91.) podrazumijeva "mjesto u kojem se građanin naselio s namjerom da u njemu stalno živi", odnosno prema međunarodnim preporukama, mjesto u kojem osoba provodi većinu svoga slobodnog vremena.

Anketar treba upisati modalitet 1 za sve osobe koje se izjasne da im je mjesto − naselje anketiranja stalno prebivalište bez obzira na to jesu li pri Ministarstvu unutarnjih poslova u tom naselju prijavile prebivalište, boravište ili uopće nisu prijavljene.

Prema tome ispitanik se ne određuje prema dijelu naselja, npr. Trešnjevka ili Medveščak, nego Zagreb, ne Srdoči, nego Rijeka.


Pitanje 10. Otkad živite u ovome mjestu?

Šifra modaliteta 0 upisuje se za osobe koje neprekidno od rođenja žive u mjestu − naselju anketiranja, odnosno koje se tijekom života nisu selile. Preseljenjem se smatra promjena naselja stanovanja (smatra se da je osoba doselila samo ako je prije toga stanovala u nekom drugom naselju u Hrvatskoj ili u inozemstvu).

Za osobe koje ne žive od rođenja u mjestu − naselju anketiranja treba upisati godinu doseljenja, odnosno za osobe koje su se doselile u godini koja prethodi godini provođenja ankete, kao i u godini provođenja ankete, anketar osim godine treba upisati i mjesec doseljenja.

Za osobe koje od rođenja žive u mjestu − naselju anketiranja anketar nastavlja s anketom na pitanju 12.

Pitanje 11. Odakle ste došli?

Za osobe koje ne žive od rođenja u mjestu − naselju anketiranja anketar treba upisati šifru županije iz koje su se doselile, odnosno za osobe koje su se doselile iz druge države, na crtu treba upisati puno ime zemlje iz koje je osoba došla u Hrvatsku (upisuje se podatak za posljednje preseljenje).

Pitanje 12. Prisutnost u mjestu anketiranja

Tim se pitanjem utvrđuje ciljana populacija koja je predmet ovog istraživanja, tako da se ispitanici razvrstavaju prema prisutnosti u mjestu anketiranja.

Kako bi se ispitanici jednoznačno razvrstali prema tom kriteriju, navodimo najčešće razloge odsutnosti i postupak klasificiranja:

1. ispitanici koji su odsutni zbog liječenja, posjeta, putovanja bilo koje vrste, pohađanja osnovne ili srednje škole, izdržavanja kazne, obavljanja sezonskih poslova ili bilo kojih drugih poslova nakon kojih se svakodnevno ili jednom tjedno vraćaju u mjesto anketiranja ili iz drugih razloga kratkotrajne odsutnosti − NE SMATRAJU SE ODSUTNIMA IZ MJESTA ANKETIRANJA (modalitet 1 − DA)

2. ispitanici koji su odsutni zbog rada u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske te članovi njihovih obitelji, ili su pomorci na našim brodovima, avionima i sl. − NE SMATRAJU SE ODSUTNIMA IZ MJESTA ANKETIRANJA (modalitet 1 − DA)

3. ispitanici koji su odsutni zbog obveznog služenja vojnog roka, mobilizacije ili obavljanja drugih poslova vezanih za vojnu obvezu − NE SMATRAJU SE ODSUTNIMA IZ MJESTA ANKETIRANJA (modalitet 1 − DA)

4. ispitanici koji su odsutni zbog studija u drugome mjestu RH ili studija u inozemstvu, specijalizacije u inozemstvu, sezonski radnici, osobe koje rade u drugom mjestu RH ili su na radu u inozemstvu, osobe koje borave kao članovi obitelji osoba na radu, osobe na radu u našim poslovnim jedinicama izvan teritorija RH, osobe koje rade u međunarodnim organizacijama izvan RH − SMATRAJU SE ODSUTNIMA IZ MJESTA ANKETIRANJA. Odsutne osobe anketar treba razvrstati prema vremenu odsutnosti na odsutne kraće od 3 mjeseca, odsutne 3 mjeseca i duže, ali manje od 12 mjeseci i osobe odsutne duže od 12 mjeseci. Studente koji studiraju u drugome mjestu u Hrvatskoj smatramo odsutnima do 12 mjeseci. Važno je da studente koji studiraju u inozemstvu, ako su dulje od godinu dana na studiju, treba iskazati pod modalitetom 6.

Istodobno ispitanicima odsutnima duže od 12 mjeseci treba postaviti pitanje o ekonomskoj vezi s kućanstvom . Ako osoba ima čvrstu ekonomsku vezu, tj. financira obitelj iako ne živi s njom (npr. suprug radi u inozemstvu ili u drugome mjestu u Hrvatskoj, ali vrlo često dolazi u prebivalište te uzdržava obitelj; sin koji radi u gradu i uzdržava svoju obitelj na selu i sl.), treba joj dodijeliti modalitet 5. Ako je samo jedna osoba u kućanstvu (samačko kućanstvo) i odsutna je duže od godinu dana iz mjesta anketiranja, upitnik završava na pitanju A9 modalitet 3.

Prema tome, 6 modaliteta odgovora na to pitanje imaju dvije uloge. Prva je odrediti je li osoba trajno prisutna u mjestu anketiranja. Ako anketar utvrdi da osoba nije prisutna, treba doznati koliko je dugo odsutna (12 mjeseci smatramo graničnom vrijednošću, tj. kroz upitnik provodimo samo osobe koje su odsutne manje od toga) i boravi li u drugom mjestu u Hrvatskoj ili u inozemstvu.

Pitanje 13. Trajanje odsutnosti iz mjesta anketiran ja

Na to pitanje odgovaraju osobe za koje je na prethodnom pitanju izabran modalitet 6, tj. koje su duže od 12 mjeseci odsutne iz mjesta anketiranja. Za njih anketar treba upisati godinu otkad su odsutne te nastavlja s anketom na pitanju 102. Tim pitanjem i obveznim odgovorom na pitanje 103 intervju za te ispitanike završava.


Pitanje 14. Datum ro đenja

U odgovoru na to pitanje upisuje se dan, mjesec i godina rođenja. Npr. ako je ispitanik rođen 1. ožujka 1976., u kućice se upisuje 01 03 1976. Ako je nepoznat točan datum rođenja, na mjesto dana i/ili mjeseca upisuje se 00.

Za osobe koje u vrijeme provedbe ankete (u referentnom tjednu) nisu navršile 15 godina starosti, tj. osobe rođene tijekom 1996. i poslije, na ovom pitanju anketiranje završava, jer su dobne granice aktivnog stanovništva u ovom istraživanju 15 i više godina starosti.

Pitanje 15. Bra čni status

Šifra modaliteta 5 upisat će se za ispitanike koji su u izvanbračnoj zajednici i žive zajedno, tj. u istom kućanstvu bez obzira na njihov zakonski bračni status. Ako svaki član izvanbračne zajednice živi zasebno, tada se za ispitanika upisuje formalni bračni status (neoženjen/neudana i sl.). Osobe koje nisu rastavljene, dijele isti stambeni prostor, ali ne čine zajedničko kućanstvo, tretiraju se kao posebna kućanstva, a kod tog pitanja razvrstavaju se pod modalitet 6.

Pitanje 16. Ukupan broj godina školovanja

U ukupan broj godina školovanja ubrajaju se sve završene godine izuzev ponavljanih godina školovanja. Tako npr. ako ispitanik u trenutku anketiranja pohađa drugi razred srednje škole upisuje se broj 9 (8 razreda OŠ + 1 razred SŠ). Isto tako, ponavlja li drugi razred srednje škole, upisuje se broj 9. Za ispitanika koji je npr. napustio fakultet na trećoj godini studija upisuje se broj 14 (8+4+2).

Godine paralelnog školovanja (studiranja) ne udvostručuju se (npr. istodobno pohađanje gimnazije i srednje glazbene škole).

Za osobe bez škole ili manje od 1 godine školovanja upisuje se šifra 0.

Pitanje 17. Najviša završena škola

Pojam najviše završene škole podrazumijeva najviši dostignuti stupanj školske spreme koji je stečen školovanjem u redovitom ili izvanrednom programu obrazovanja u nadležnoj prosvjetnoj ustanovi. Stupanj školske spreme utvrđuje se prema najvišemu završenom stupnju pa tako npr. ispitanici koji u vrijeme anketiranja pohađaju srednju školu imaju završenu osnovnu školu, a apsolventi više škole ili fakulteta imaju završenu srednju školu.

Potrebno je napomenuti da se kod završene škole priznaje onaj stupanj koji je u vrijeme školovanja ispitanika vrijedio, odnosno uzima se formalni kriterij svjedodžbe/diplome koju je ispitanik stekao. Tako se, npr. kod starijih ljudi, 4 razreda osnovne škole (tada tzv. “pučka” škola) priznaje kao završena osnovna škola.

VAŽNO: Osobe koje su u prijašnjim obrazovnim sustavima završile zanatske škole i stekle kvalifikaciju KV ili VKV radnika, tj. obrtnička ili industrijska zanimanja (npr. frizeri, strojobravari, limari, automehaničari i sl.), razvrstavaju se pod modalitet 4, bez obzira na to jesu li pohađale srednju školu tri ili četiri godine. Dakle, modalitet 5 dodjeljuje se osobama koje su stekle zvanje srednje školske spreme, tj. u nazivu imaju termin ’tehničar’, ’suradnik’ i sl. (npr. strojarski, građevinski, tekstilni tehničar – za razliku od strojobravara, zidara ili konfekcionara).

Pitanje 18. Godina završetka najvišeg stupnja obraz ovanja

Potrebno je upisati godinu završetka obrazovanja osobe (4 znamenke). Za starije osobe koje se možda ne mogu sjetiti, prihvatljivo je izračunati godinu, pazeći pritom da odgovor bude konzistentan s datumom rođenja i odgovorom o najvišoj završenoj školi (stupnju obrazovanja).

Pitanje 19. Podru čje završenog stupnja obrazovanja

Tim pitanjem nastojimo dobiti precizan odgovor o području obrazovanja s pomoću 15 modaliteta podru čja i polja obrazovanja prema međunarodnoj standardnoj klasifikaciji obrazovanja ISCED 97. Područja i polja obrazovanja prilagođena su tako da se izbjegnu preklapanja, a preporuka je interdisciplinarne i multitisciplirarne programe svrstati prema pravilu pretežnosti, tj. u grupu gdje ispitanik izjavi da je proveo najviše vremena.

Uz troznamenkasti modalitet, anketar na tom pitanju također treba upisati smjer/struku školovanja (npr. za obrtničke srednje škole: frizer, konfekcionar, strojobravar, elektroinstalater; za tehničke srednje škole: ekonomski, građevinski, kemijski tehničar, medicinska sestra; za fakultet: građevinski-niskogradnja, strojarski, filozofski-sociologija, engleski jezik i sl.). Tako ćemo u kontroli upitnika utvrditi primjenjuju li se modaliteti područja i polja obrazovanja na ispravan način.


PODRUČJA OBRAZOVANJA − ZA PITANJA 19 I 22

001 OPĆI PROGRAMI

- Osnovni programi osnovni opći programi predškolskog, osnovnog, srednjeg itd. obrazovanja

- Programi za opismenjavanje jednostavno i funkcionalno opismenjavanje i učenja brojeva.

- Osobni razvoj poboljšanje osobnih sposobnosti: vještina odnosa s ljudima, komunikacijske vještine, programi za

traženje posla, timski rad, javni nastupi, organizacija osobnog života, programi za snalaženje u životu i dr.

100 OBRAZOVANJE

- Znanost o obrazovanju proučavanje procesa učenja i teorije, metode i tehnike prenošenja znanja drugima. Tu se svrstavaju

programi čiji su glavni predmeti didaktika, pedagogija, načini ispitivanja i mjerenja i sl.

- Obrazovanje u čitelja , nastavnika i profesora obrazovanje odgajatelja i učitelja: za predškolski odgoj, vrtiće, osnovnu školu, škole za zanimanje,

praktičnu nastavu, predmete općeg obrazovanja, obrazovanje odraslih i učitelja za djecu s teškoćama u razvoju, opći i posebni programi za obrazovanje učitelja.

Također se ovdje svrstavaju učitelji (profesori) sa specijalizacijom predmeta. Primjer: osobu koja je završila matematiku, nastavnički smjer, svrstavamo u područje 100 −

Obrazovanje, a ne u 460 − Matematika i statistika

200 HUMANISTIČKE ZNANOSTI I UMJETNOST

- Umjetnost likovna umjetnost: crtanje, slikanje, kiparstvo izvođačka umjetnost: glazba, drama, ples i balet, cirkus grafička i audiovizualna umjetnost: fotografija, filmska umjetnost, glazbena produkcija, radio i TV

produkcija, tisak i izdavaštvo dizajn umjetničko zanatstvo (rukotvorine), stvaralaštvo

- Humanisti čke znanosti teologija i vjera; materinji jezik, komparativna književnost, lingvistika, povijest, arheologija, filozofija,

etika

222 strani jezici i kulture: živi i “mrtvi” jezici i pripadajuća književnost, kulturološke analize i pripadajuća književnost

prevođenje

300 DRUŠTVENE ZNANOSTI, POSLOVANJE I PRAVO

- Društvene znanosti ekonomija, povijest ekonomije, političke znanosti, sociologija, demografija, antropologija (osim

fizikalne antropologije), etnologija, futurologija, psihologija, geografija (osim fizikalne geografije), studije o ratu i miru, ljudska prava

- Novinarstvo i informacije novinarstvo, knjižničarstvo kao struka i znanost; stručnjaci u muzejima i sličnim pohranilištima;

dokumentacijske tehnike; arhivske znanosti

- Poslovanje i administracija trgovina, marketing, prodaja, odnosi s javnošću, poslovanje s nekretninama; financije, bankarstvo,

osiguranje, analiza ulaganja; računovodstvo, revizija, knjigovodstvo; menadžment, javna uprava, institucijska administracija, kadrovski poslovi; tajnički i uredski poslovi

- Pravo sudstvo, javni bilježnici, pravo (opće, međunarodno, radno, pomorsko itd.), pravosuđe, povijest

prava


400 PRIRODNE ZNANOSTI

- 420 Biološke znanosti biologija, botanika, bakteriologija, toksikologija, mikrobiologija, zoologija, entomologija, ornitologija,

genetika, biokemija, biofizika, druge srodne znanosti − osim kliničkih i veterinarskih znanosti

- 440 Fizikalne znanosti astronomija i znanost o svemiru, fizika i drugi srodni sadržaji, kemija i drugi srodni sadržaji,

geologija, geofizika, mineralogija, fizikalna antropologija, fizikalna geografija i druge znanosti o zemlji, meteorologija i druge znanosti o atmosferi uključujući istraživanja klime, znanost o moru, vulkanologija, paleoekologija

- 460 Matematika i statistika matematika, istraživanje operatora, numerička analiza, aktuarska znanost, statistika i druga srodna

područja

- 481 Računalstvo (znanost) računalske znanosti: proučavanje dizajna i razvoj informatičkih sustava i okolina. Uključuje

projektiranje i održavanje sustava, integraciju programske podrške, npr. kompjutersko programiranje, informatička znanost, analiza informatičkih sustava, informatika, administracija informatičkih mreža, rad s operacijskim sustavima i programske jezike (Visual Basic, C++ itd.)

- 482 Korištenje računala (zasad nije u sustavu redovitog obrazovanja u Hrvatskoj) proučavanje korištenja računala, softvera i aplikacija za različite svrhe. Uglavnom ti programi kratko

traju i ubrajaju se u osposobljavanje. Odnose se na korištenje softvera kao što je Excel, Word i ostalih programa koji omogućuju svakodnevno korištenje računalom.

500 INŽENJERSTVO, PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA I GRA ĐEVINARSTVO

- Inženjerstvo i programi obrazovanja za tehni čka zanimanja tehničko crtanje, mehanika, strojarstvo, metalurgija, elektrika, elektronika, telekomunikacije,

energetsko i kemijsko inženjerstvo, kontrola i održavanje vozila

- Prerađivačka industrija i obrada prerada hrane i pića, tekstila, odjeće, obuće, kože, sirovina (drva, papira, plastike, stakla itd.),

rudarstvo i kamenolomi

- Arhitektura i gra đevinarstvo arhitektura i urbanizam: građevinska arhitektura, planiranje prostora, urbanizam, kartografija građevinarstvo: visokogradnja, niskogradnja

600 POLJOPRIVREDA

- Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo poljoprivreda, proizvodnja žitarica i stoke, agronomija, uzgoj stoke, hortikultura i vrtlarstvo,

šumarstvo i iskorištavanje šuma, vinogradarstvo i proizvodnja vina, parkovi prirode, uzgoj divljači, ribarstvo, lov

- Veterina veterinarsko liječenje i pomoć u veterini

700 ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB

- Zdravstvo medicina: anatomija, epidemiologija, citologija, fiziologija, imunologija i imunohematologija,

patologija, anesteziologija, pedijatrija, porodiljstvo i ginekologija, interna medicina, kirurgija, neurologija, psihijatrija, radiologija, oftalmologija

medicinske usluge: javne medicinske usluge, higijena, farmacija, farmakologija, terapeutika, rehabilitacija, protetika, optometrija, nutricionizam

njegovateljstvo: medicinske sestre i primalje stomatologija zubarske usluge: zubarski pomoćnici, zubarski higijeničari, zubarski laboratorijski tehničari

- Usluge socijalne skrbi socijalna skrb: skrb o invalidima, skrb i usluge za djecu i mladež, skrb i usluge za starije osobe; socijalni rad: savjetovališta, usluge socijalne skrbi drugdje nespomenute


800 USLUGE

- Osobne usluge hoteli i ugostiteljstvo, putovanja i turizam, sport i rekreacija; čišćenje i pranje, kemijsko čišćenje,

kozmetičke, frizerske i pedikerske usluge, usluge u kućanstvu

- Usluge prijevoza pomorski, riječni, zračni, željeznički i cestovni promet i poštanske usluge

- Zaštita okoliša očuvanje, kontrola i zaštita okoliša, suzbijanje zagađivanja zraka i vode, zaštita i sigurnost na radu

- Usluge zaštite zaštita imovine i osoba: policija i srodne snage sigurnosti, kriminologija, zaštita od požara i borba

protiv požara, civilna zaštita; vojna zaštita i obrana zemlje.

Pitanje 20. Poha đanje redovitog programa školovanja

Referentno razdoblje za to pitanje odnosi se na pohađanje redovite škole u protekla 4 tjedna .

Važno! Za đake i studente koji ljeti čekaju nastavak školovanja upisujemo modalitet 2 – N e, jer su bili praznici.

To pitanje obuhvaća sve redovite oblike školovanja, školovanje uz rad (npr. pohađanje večernje stručne srednje škole za zanimanje), izvanredni studij i druge oblike obrazovanja koji su vezani za stjecanje stupnja školske spreme (npr. poslijediplomski studij za stjecanje magisterija), a odvijaju se u obrazovnim institucijama na svim obrazovnim razinama. Uz to je potrebno naglasiti da se pitanje odnosi na razdoblje od 4 tjedna koja prethode anketiranju.

Pitanje 21. Razina poha đane škole/programa redovitog obrazovanja

Na to pitanje odgovaraju sve osobe koje se školuju na svim razinama u obrazovnim institucijama. Ponuđeni su modaliteti svih razina školovanja u našemu obrazovnom sustavu.

Pitanje 22. Podru čje obrazovanja koje ispitanik trenuta čno poha đa

To pitanje slijedi logiku pitanja 19. te treba odrediti područje ili polje obrazovanja kojeg je ispitanik pohađao u protekla 4 tjedna.

Pritom napominjemo da je nužno razlikovati tri vrste obrazovanja vezanih za računala i informatiku: šifru 481 – Računalstvo upotrebljavamo kad govorimo o projektiranju, programiranju, obradi podataka i razvoju softvera; šifru 482 – Korištenje računala upotrebljavamo kad govorimo o upotrebi računala u raznim vrstama poslova te šifru 500 – Inženjerstvo upotrebljavamo kad se ispitanik obrazovao za razvoj hardvera.

Pitanje 23. Poha đanje programa osposobljavanja/obrazovanja ili poduk e u protekla 4 tjedna

Ovdje je uključen svaki program osposobljavanja vezan za postojeće zanimanje (dokvalifikacija) ili novo zanimanje (prekvalifikacija). Za osobe koje nisu nikad radile, dokvalifikacijom se smatra nastavak osposobljavanja u istoj struci, a prekvalifikacijom osposobljavanje za neku drugu struku. Također se ubrajaju tečajevi i seminari kojima se poboljšava opća osposobljenost u svakoj kvalifikaciji ili struci (npr. tečajevi za učenje stranih jezika, korištenje računala i sl.) te poduke na radnome mjestu od strane suradnika ili pretpostavljenoga. Uključuju se i programi osposobljavanja za nezaposlene preko Zavoda za zapošljavanje ili drugih institucija.

Pitanje 24. Namjena osposobljavanja/obrazovanja

Na sljedeća četiri pitanja odgovaraju samo osobe koje su izjavile da se osposobljavaju/obrazuju, odnosno sudjeluju u nekoj vrsti poduke.

Tim se pitanjem želi saznati razlog pohađanja osposobljavanja ili poduke. Ono može prethoditi prvom zaposlenju, može se odnositi na poboljšanje znanja za rad u sadašnjem zanimanju ili za poslove vezane uz drugo zanimanje.Također, obrazovanje može biti prema specifi čnim mjerama zapošljavanja nezaposlenih osoba (koje može provoditi Hrvatski zavod za zapošljavanje ili neko od ministarstava) te za osobni interes (npr. učenje jezika koji nije potreban za obavljanje posla).


Pitanje 25. Vrijeme održavanja programa obrazovanja , osposobljavanja ili poduke

Za ispitanike koji su izjavili da su se obrazovali odnosno osposobljavali, želimo saznati kada se održavao obrazovni program/nastava: u okviru radnog vremena ili izvan. Modalitet bez posla u to vrijeme odaberite za sve osobe za koje utvrdite da nisu radile.

Pitanje 26. Ukupan broj sati obrazovanja, osposoblj avanja ili poduke u protekla 4 tjedna

Kako odgovorom na to pitanje želimo saznati ukupan broj sati obrazovnih aktivnosti u protekla četiri tjedna , modalitet odgovora predviđen je s do tri znamenke. Ispitanicima treba istaknuti da je riječ o stvarnom broju sati pohađanja seminara, tečaja ili osposobljavanja na radnome mjestu. Anketari trebaju paziti da odgovor na to pitanje ne dođe u koliziju s pitanjem 51 (Koliko ste sati radili proteklog tjedna).

Pitanje 27. Ukupno trajanje obrazovanja odnosno osp osobljavanja

Na ovom pitanju želimo saznati koliko je trajanje obrazovanja odnosno osposobljavanja s pomoću danih modaliteta čiji je cilj što preciznije određivanje trajanja obrazovanja/osposobljavanja ispitanika.

4.2. P28 − P68 RADNA AKTIVNOST NA GLAVNOM POSLU U TJEDNU PROMATRANJA

Pitanje 28. Položaj prema aktivnosti − trenuta čni status

Kod tog pitanja OBVEZATNO JE ČITANJE MODALITETA sa svrhom da se ispitanicima ponude kategorije u koje se sami razvrstavaju prema položaju u aktivnosti. Ispitaniku treba pročitati pitanje i nastaviti čitati modalitete dok ispitanik ne shvati o kakvoj je vrsti odgovora riječ. Ako on sam ponudi modalitet koji mu još niste ponudili, tada ga ipak pročitajte, a ispitanik neka potvrdi svoj izbor.

Na temelju odgovora na to pitanje ispitanike se vodi na različita daljnja pitanja te je važno da se anketari dobro upoznaju s ponuđenim kategorijama te njihovim grupiranjem prema naznačenim skokovima koji određuju daljnji tijek intervjua.

Osobe koje se na tom pitanju svrstavaju u modalitete 01 do 08, uključuju se u aktivno stanovništvo kao zaposlene. Pod tim modalitetima treba svrstati i osobe koje imaju posao, ali trenutačno nisu radile, tj. bile su odsutne s posla iz bilo kojeg razloga (bolovanje, porodni dopust, njega člana obitelji, godišnji odmor, korištenje slobodnih dana i sl.). Kod nekih se kategorija ispitanika mogu javiti dileme pri razvrstavanju.

Ispitanici koji rade u vojsci razvrstavaju se u modalitet 1 bez obzira na to obavljaju li civilna zanimanja u vojsci (npr. liječnik, kuhar, čistačica i sl.) ili isključivo vojna zanimanja.

Modaliteti 05 i 06 pomažu lakšem svrstavanju onih kategorija aktivnih osoba koje za razne korisnike obavljaju poslove za koje se isplata dobiva preko autorskog ugovora ili ugovora o djelu. No osobe koje rade na određeno vrijeme i imaju pla ću i/ili druga prava, pogrešno je svrstati u modalit et rada na ugovor o djelu, nego im se daje modalitet 01 . Naime, pogrešno je izjednačiti ugovor o djelu i ugovor o radu.

Na primjer: kuhar u hotelu koji radi jednu sezonu ima ugovor o radu i kao takav se svrstava u modalitet 01 − isto kao i osoba koja je u poduzeću primljena na poslove ekonomista na određeno vrijeme. Za razliku od njih, osoba koja radi kao honorarni suradnik ima ugovor o djelu/autorski ugovor.

Pod modalitetom 07 nalaze se osobe koje obavljaju posao za neposredno plaćanje u gotovini, naturi ili prema dogovoru (nošenje drva, šivanje, čuvanje djece nekoliko sati, davanje instrukcija i sl.).

Pomažući članovi bitna su kategorija radne snage na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu, obrtu ili poduzeću i koja radi redovito bez posebne naknade.

Osobe koje se na ovom pitanju svrstavaju u modalitete 09 do 15, u najvećoj mjeri sačinjavaju kategoriju nezaposlenih i neaktivnih osoba. Kućanice udovice koje primaju mirovinu po suprugu svrstavaju se u modalitet 11 (umirovljenica). Osobe koje su dobile otkaz i koje nemaju status umirovljenika, a primaju privremenu naknadu bilo od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo od Fonda mirovinskog osiguranja (invalidi rada) razvrstavaju se pod modalitet 12 jer trenutačno ne rade.

Za ispitanike pod modalitetom 13,14 ili 15 intervju završava (izuzev P99 – P105).


Pitanje 29. Jeste li PROTEKLOG TJEDNA (BAREM JEDAN SAT) bili na poslu/obavljali aktivnost kojom

stječete sredstva za život?

Ispitaniku treba napomenuti da se, počevši od tog pitanja, većina pitanja odnosi na ekonomsku aktivnost u tjednu promatranja. Time se misli na referentni tjedan (od ponedjeljka do nedjelje), kako je to navedeno u točki 1.5.

Ispitanici se na tom pitanju određuju prema glavnom poslu. Ako osoba ima više od jednog posla, odabire kao glavni onaj posao koji smatra važnijim za stjecanje sredstava za život i na sva pitanja koja slijede odgovara sa stajališta toga odabranog posla.

Prema međunarodnim standardima kojima se koristimo u ovoj anketi, ZAPOSLENOST je svaka ekonomska aktivnost od barem 1 sata rada u tjednu promatranja. To znači da zaposlenost NE PODRAZUMIJEVA SAMO RADNI ODNOS NEGO I DRUGE OBLIKE RADA KOJIMA SE STJEČU SREDSTVA ZA ŽIVOT. Prema tome, jednako je zaposlena osoba koja prema dogovoru čuva tuđu djecu nekoliko sati na tjedan kao i osoba koja to radi u redovitome radnom odnosu u državnoj ustanovi, tj. odgajateljica u vrtiću; osoba koja radi u vlastitom poduzeću; poljoprivrednik koji obrađuje zemlju isključivo za svoje potrebe ili i za svoje potrebe i za tržište te radnik koji je zaposlen u državnom ili privatnom poduzeću s redovitim radnim odnosom na neodređeno radno vrijeme te osoba koja obavlja posao na temelju ugovora o djelu ili autorskog ugovora ili rade povremene poslove koji se najčešće plaćaju u gotovini.

VAŽNO je znati da stjecanje sredstava za život ne podrazumijeva isključivo rad za plaću ili neku zaradu. Naknada može biti u naturi (plaćanje proizvodima), može biti razmjenski rad, što je vrlo čest slučaj u seoskim sredinama kada susjed susjedu pomaže pri obradi zemlje, gradnji kuće i drugim većim poslovima, stoga se ispitanici koji su obavljali takve poslove također smatraju ekonomski aktivnima.

Poslovi kojima se stječu sredstva za život, isključuju svakodnevne poslove za vlastito kućanstvo, kao što su čuvanje vlastite djece, kućanski poslovi domaćice, obrađivanje vrta ako znatnije ne pridonosi u prehrani kućanstva, popravljanje vlastitog automobila i sl.

NAPOMENA: Osobe koje su tijekom cijelog tjedna promatranja bile privremeno odsutne s posla zbog bolesti ili sličnih razloga razvrstavaju se pod modalitet 2 − “NE”. Ispitanici obično zaboravljaju da nisu radili, ako je taj prekid bio kratak.

Pitanje 30. Premda ste u čenik, student, ku ćanica, umirovljenik, bez posla, jeste li PROTEKLOG TJEDNA BAREM 1 SAT radili za naknadu u novcu, natur i ili za obiteljsku korist?

Svrha je tog pitanja da spomenute kategorije ispitanika, koje su po pravilu neaktivne (student, umirovljenik, kućanica), podsjeti na bilo kakvu aktivnost koju su možda ipak obavljali u tjednu promatranja, makar i u trajanju od jednog sata, radi stjecanja sredstava za život ili obiteljsku korist. Obvezna učenička praksa koja je dio obrazovnog programa, ne smatra se aktivnošću u tom smislu.

Pitanje 31. Imate li posao na koji ćete se vratiti?

Osobe koje nisu u proteklom tjednu radile nit jedan sat, tim se pitanjem razvrstavaju na osobe s poslom, ali ne na radu i na osobe bez posla u tjednu promatranja. Osoba ima posao na koji će se vratiti onda ako ima zasnovan radni odnos ili u slučaju kad nema radni odnos, čvrsto obećanje ili dogovor da se nakon izbivanja može vratiti na posao kod istog poslodavca.

Odsutna s posla može biti i osoba koja ima vlastito poduzeće, radnju ili poljoprivredno gospodarstvo ako su sredstva za rad, poslovni prostor, oprema i ostali proizvodni uvjeti u funkciji obavljanja aktivnosti.

Pitanja 32. i 33. Razlozi i duljina odsutnosti s po sla

Na ta pitanja odgovaraju osobe koje su odsutne s posla, odnosno osobe koje imaju posao na koji će se vratiti, a pita ih se za razloge i duljinu odsutnosti, koju iskazuju u mjesecima. Modalitet 03 – Roditeljski dopust definira se kao dopust na koji roditelji imaju pravo nakon što dijete navrši šest mjeseci – za prvo i drugo dijete traje šest mjeseci, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete 30 mjeseci. Za osobe koje su se nakon isteka porodnog dopusta odlučile za mirovanje radnog odnosa, a osiguran im je povratak na posao, predviđen je modalitet 04.

Pitanje 34. Prava koja ostvaruju osobe odsutne s po sla

Za osobe odsutne s posla, tim se pitanjem žele utvrditi prava koja ostvaruju u vrijeme odsutnosti temeljem posla s kojega su odsutne, a ne uključuju se prava koja osoba može imati po nekim drugim osnovama izvan rada.


Pitanje 35. Položaj u zaposlenju

Na ovom pitanju OBVEZATNO JE ČITANJE MODALITETA.

Pitanje se odnosi i na osobe koje su obavljale posao u tjednu promatranja i na osobe koje su bile odsutne s posla, a izražava osnovno razlikovanje u statusu između plaćene zaposlenosti, tj. zaposlenika, koji se svrstavaju u modalitete 5, 6 i 7, i samozaposlenosti, tj. vlasnika, koji se svrstavaju u modalitete 1, 2, 3 i 4. Modalitet 8 odnosi se na osobe koje rade na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu, u obiteljskom obrtu ili poduzeću, bez posebne ili redovite novčane naknade za rad iako sudjeluju u ostvarivanju i trošenju zajedničkog dohotka najčešće prikazanoga kod vlasnika. Kao i na pitanju 28, i ovdje smo izdvojili modalitete 9 i 10 radi lakšeg svrstavanja onih kategorija aktivnih osoba koje za razne korisnike obavljaju poslove za koje se isplata dobiva preko autorskog ugovora ili ugovora o djelu. Ovdje vrijedi ista primjedba kao i za pitanje 28.; osobe koje rade na određeno vrijeme i imaju plaću i/ili druga prava pogrešno je svrstati u modalitet rada na ugovor o djelu jer je to najčešće ugovor o radu, nego im se daje modalitet 5, 6 ili 7. Modalitet 11 odnosi se na osobe koje samostalno nalaze i organiziraju po pravilu neregistrirane poslove, npr. usluge instrukcija, prijevoda, čuvanja djece, šivanja, prodaje proizvoda na tržnicama i sl.

Treba napomenuti da se ispitanik u ovom pitanju određuje prema poslu koji je obavljao u tjednu promatranja odnosno prema poslu s kojeg je u tom tjednu bio odsutan.

Pri određivanju ispitanika prema položaju u zaposlenju, u nekim se slučajevima mogu javiti dileme, stoga navodimo neke primjere: • Položaj u zaposlenju žene na poljoprivrednom gospodarstvu − ako žena radi pretežito poljoprivredne

poslove na imanju (sije, žanje, hrani stoku i sl.), tada se ona svrstava pod modalitet 3. „Poljoprivrednik na vlastitom gospodarstvu″ bez obzira na to tko je formalni vlasnik imanja. Ako je poljoprivredne poslove obavljala u manjem obujmu i nije imala drugu pretežitu aktivnost, tada se treba svrstati pod modalitet 8, tj. u pomažuće članove kućanstva.

• Pojedinci koji povremeno obavljaju razne poslove, npr. čišćenje po kućama, nošenje drva, davanje instrukcija, vođenje knjigovodstva, prepisivanje i obrada teksta, izrada proizvoda od raznovrsnih materijala i sl., razvrstavaju se pod modalitet 11. Karakteristika te kategorije ispitanika jest da rade uglavnom za gotovinu i nemaju prijavljenu djelatnost.

• Pomažući članovi jesu kategorija koja čini nezamjenjivi dio radne snage u obiteljskom poduzeću, obrtu ili gospodarstvu i koji rade bez posebne i redovite naknade. Važno je istaknuti redovitost njihove aktivnosti premda to ne mora biti svaki dan. Ako npr. student svakog vikenda pomaže u obiteljskom poduzeću i računa se s njegovim radom, tada se može reći da je on pomažući član, ali ako ta osoba ne radi redovito, i posao se može obavljati bez nje, tada se ne može smatrati pomažućim članom.

VAŽNO: Odgovori na pitanja 28. i 35. ne smiju biti u koliziji. Na primjer, ako je na pitanju 28 odabran modalitet ‘2 – Obavlja posao u vlastitom poduzeću’, na pitanju 35 osoba mora imati isti modalitet odgovora. Također, u poljoprivrednom kućanstvu sa samo jednim članom, nije ispravno osobu svrstati u modalitet ‘Pomažući član’, nego ta osoba ‘Obavlja posao na poljoprivrednom gospodarstvu (vlastitom ili zakupljenom’).

Pitanje 36. Koliko radnika zapošljavate?

U odgovoru na to pitanje poslodavac daje podatke o ukupnom broju radnika koje sada zapošljava. Ukupan broj radnika daje bez obzira na njihov formalno-pravni status i prema stanju krajem tjedna promatranja (nedjelja). U taj broj ne uključuju se pomažući članovi obitelji.

Pitanje 38. Broj osoba koje rade u poduze ću, ustanovi, obiteljskom gospodarstvu, obrtu

Na tom pitanju ispitanik daje podatak o broju zaposlenih u poduzeću (ako radi u dislociranom dijelu poduze ća ili u organizacijski izdvojenom dijelu subjekta, tada daje podatak za taj dio subjekta ), ustanovi, obrtu, slobodnoj profesiji, gospodarstvu u kojem radi, prema kojem anketar određuje pripadajući modalitet. Ako ispitanik ne zna točan broj zaposlenih, anketar mora ponuditi modalitete s razredima koji će mu pomoći da se odluči o približnom broju.

U ukupan se broj zaposlenih u tom pitanju uključuju i pomažući članovi.

Ako poduze će ima 10 ili manje zaposlenih, upišite modalitet 1 u prvo polje, a broj osoba u drugo polje, koje ne smije ostati prazno. Ako osoba ne zna ili ne želi re ći broj osoba, upišite X ili N.

Pitanje 39. Rukovode ća funkcija na glavnom poslu

To pitanje postavlja se osobama koje su se izjasnile kao zaposlenici.


Smatra se da funkciju šefa na svome glavnome poslu ima osoba koja ima formalnu odgovornost nadgledanja barem jednog zaposlenika (osim isključivo pripravnika ili naučnika) te ih izravno nadgledaju, a katkad i obavljaju neki dio posla zajedno s drugim zaposlenicima. Rukovodeće funkcije isključuju kontrolu kvalitete (provjeru proizvoda ili usluga, ali ne i provjeru rada drugih osoba) i savjetovanje. Osoba u ulozi šefa upravlja radom, preuzima odgovornost nad učinjenim i nadgleda da se posao provodi na zadovoljavajući način.

To se pitanje odnosi na uobičajenu situaciju na ispitanikovu glavnom poslu, a ne samo situaciju u referentnom tjednu.

Osobama koje obavljaju rukovodnu funkciju privremeno, tijekom odsustva svog šefa, treba dodijeliti modalitet 2 – NE.

Pitanje 40. Ugovor s agencijom za povremeno zapošlj avanje

To pitanje postavlja se osobama koje su se izjasnile kao zaposlenici.

Ugovor s agencijom za povremeno zapošljavanje podrazumijeva trostrani odnos između zaposlenika koji prima plaću od agencije, ali radi za i pod nadzorom poduzeća/tvrtke koja je korisnik agencije za povremeno zapošljavanje. Za osobu za koju utvrdi da ima takav ugovor, anketar na pitanju o djelatnosti (pitanje 61) upisuje djelatnost poduzeća/obrta/ustanove/organizacije kod koje zaposlenik stvarno radi – a nikako ne djelatnost agencije za povremeno zapošljavanje.

Zaposlenici koji rade u agenciji za povremeno zapošljavanje, a ne za poduzeće korisnika agencije (npr. administrativne poslove) na tom će pitanju odgovoriti modalitetom 2 – NE.

Pitanje 41. Trajanje rada (neodre đeno, odre đeno, sezonski ili povremeno)

Pod sezonskim radom podrazumijeva se samo onaj rad koji se obavlja tijekom određene sezone, najčešće u turizmu, ugostiteljstvu, poljoprivredi ili građevinarstvu. Prema tome je i sezonski radnik onaj radnik koji radi samo tijekom sezone, a u ostalo je vrijeme neaktivan.

Povremeni rad jest oblik rada kojemu je glavno obilježje neredovitost. Osoba radi povremeno ako obavlja razne poslove kad joj se nude, kad je prinuđena stjecati sredstva za život ili kad u obiteljskom poduzeću, obrtu ili gospodarstvu povremeno ima potrebe za dodatnim radom.

Pomažući članovi koji trajno rade u obiteljskom gospodarstvu, obrtu ili poduzeću, premda samo nekoliko sati na dan ili na tjedan, ali redovito, ili osoba koja radi na poljoprivrednom gospodarstvu, također se smatra da rade na neodređeno vrijeme. Za studenta koji radi samo tijekom praznika u sezonskim djelatnostima, posao obavlja sezonski, poslovi koje obavlja tijekom godine s poznatim rokom trajanja, smatraju se poslovima na određeno vrijeme, a neredoviti poslovi studenta koji se najčešće odnose na pomoć u obiteljskom poduzeću, obrtu ili gospodarstvu, smatraju se povremenima.

Pitanja 42. i 43. Zašto ne radite na neodre đeno vrijeme i koliko je trajanje vašeg ugovora/dogo vora o radu?

Pod pojmovima ugovor/dogovor misli se i na formalni ugovor i na usmeni dogovor radnika s poslodavcem, što nije rijedak slučaj kod privatnih poslodavaca.

Pitanje 44. Gdje je vaše redovito ili uobi čajeno mjesto rada?

Predviđeni su modaliteti 01 – 21 za županije RH odnosno Grad Zagreb te:

- modallitet 22 za osobe koje rade u mjestu stanovanja

- modalitet 23 za osobe koje rade u drugome mjestu u istoj županiji u kojoj stanuju

- za osobe koje rade u drugoj županiji treba upisati šifru županije

- za osobe koje rade u drugoj državi anketar treba na crtu napisati ime države.

Ako ispitanik nema redovito ili uobičajeno mjesto – naselje rada, tada se odabire mjesto – naselje rada u proteklom tjednu.

Pitanje 45. Mjesto (lokacija) rada

To je pitanje uvedeno radi boljih mogućnosti analiziranja zaposlenosti u neformalnom sektoru gospodarstva. Anketar treba u razgovoru s ispitanikom saznati radi li u poslovnoj zgradi, tvornici, na poljoprivrednom dobru, ulici, tržnici i sl.


Pitanje 46. Radno vrijeme

To pitanje postavlja se svim zaposlenim osobama.

Distinkciju između rada s punim i rada s kraćim radnim vremenom anketar treba napraviti na temelju spontanog odgovora koji daje ispitanik jer je katkad nemoguće napraviti jasnu granicu između kraćeg i punoga radnog vremena. Punim radnim vremenom smatra se rad od 36 sati tjedno i dulje.

Pitanje 47. i 48. Razlozi za rad s kra ćim radnim vremenom

Ta pitanja postavljaju se ispitanicima koji su izjavili da rade s kraćim radnim vremenom.

Modaliteti 01, 02 i 03 na pitanju 47. odabiru se za ispitanike koji imaju kraće radno vrijeme zbog toga što se moraju brinuti o vlastitoj ili supružnikovoj djeci (mlađoj od 15 godina) koja žive u ili izvan njihovoga vlastitog kućanstva odnosno o bolesnim/starijim/nemoćnim ili osobama s invaliditetom (starijima od 15 godina) koje žive također u njihovu ili drugom kućanstvu.

Modaliteti 01, 02 i 03 isključuju osobe kojima pružaju usluge (dnevne) skrbi o djeci, odnosno bolesnim/starijim/nemoćnim ili osobama s invaliditetom za plaću ili nankadu.

Osobama kojima je dodijelio modalitete 01 – 03, anketar postavlja pitanje o potrebi usluga skrbi za djecu, odnosno bolesne/starije/nemoćne ili osobe s invaliditetom. Pritom treba uočiti da se usluge definiraju kao one koje pružaju poduzeća ili drugi subjekti u privatnom ili državnom vlasništvu, na primjer jaslice, dječji vrtići, privatni njegovatelji/odgajatelji djece, dnevni boravak, centri za djecu i/ili odrasle osobe s invaliditetom, pomoć kod kuće i drugo. Usluge skrbi u tim se ustanovama mogu pružati uz naknadu odnosno subvencionirano od države ili bez naknade.

Uz to, anketar može ispitanicima objasniti da

- “odgovarajuća” skrb podrazumijeva minimalne standarde kvalitete koje se očekuju s obzirom na kvalitetu osoblja, termine pružanja usluga i sl.

- “raspoloživa” skrb podrazumijeva podnošljivu udaljenost do pružatelja usluga skrbi, odnosno dobru prometnu povezanost

- “preskupa” skrb odnosi se na ispitanikovo mišljenje o odnosu njegove (eventualne) pla će i naknade za pružanje usluga skrbi.

Pitanje 49. Uobi čajeni sati rada na glavnom poslu

Ovim pitanjem želi se dobiti UOBIČAJENI broj tjednih sati rada ispitanika na glavnom poslu, a ispitanik se određuje prema tjednu u kojem nema praznika, bolovanja i sl. i kada je poslovanje normalno. "Normalnim" tjednim brojem radnih sati smatramo do 42. te stoga ispitanici koji izjave da uobi čajeno rade u tom rasponu sati ska ču na pitanje 51. Sve ostale ispitanike pitamo o razlogu zbog kojeg su radili manje ili više, na pitanjima 50 i 52.

Pitanje 51. Ukupan broj sati rada proteklog tjedna

Za sve ispitanike koji su radili treba upisati broj sati, a ako su radili manje od uobičajenog broja sati, na pitanju 52 pitamo o razlogu. Za one koji su bili odsutni s posla u referentnom tjednu upisuje se 0 i slijedi skok na pitanje 55.

Sati rada u referentnom tjednu u kojem su bili praznici moraju biti manji od fonda sati punoga radnog tjedna. Naravno, neke kategorije osoba (liječnici, medicinske sestre, vozači, ugostitelji i sl.) rade uobičajeno i na blagdane pa se i to mora vidjeti na pitanju 51.

Neki ispitanici neće moći točno odrediti koliko su sati radili u tjednu promatranja (npr. osobe koje obavljaju poljoprivrednu aktivnost reći će da su radili “od jutra do mraka”). U tom slučaju broj tjednih sati rada određuje se prema dnevnim satima rada kojih se ispitanik lakše prisjeti i odredi.

Pitanje 52. Razlozi zašto ste radili manje odnosno više od uobi čajenog broja sati

Na tom pitanju ponuđeni su modaliteti koje treba odabrati ovisno o tome je li osoba radila manje odnosno više od uobičajenog broja sati. Ako je osoba radila više od uobičajenog broja sati, jedan od modaliteta može biti i prekovremeni rad. Prekovremeni rad definira se kao radni sati iznad onih propisanih zakonom o radu ili kolektivnim ugovorom, odnosno radni sati iznad uobičajenih koji mogu biti plaćeni ili neplaćeni, ovisno o dogovoru sa poslodavcem.


Pitanje 53. i 54. Prekovremeni sati, naknada za pre kovremeni rad

Sve zaposlene osobe moraju odgovoriti na pitanje o prekovremenim satima rada:

- osobe koje su u proteklom tjednu radile jednak broj sati koliko uobičajeno rade (P49 = P51), skaču na pitanje 53, tj. na pitanje o prekovremenom radu

- osobe koje su u proteklom tjednu radile različit broj sati od uobičajenoga (P49 # P51), odgovaraju na pitanje 52. o razlozima za više/manje sati u proteklom tjednu.

Pritom treba primijetiti da svaka osoba, a ne samo ona koja ima broj sati rada veći od 36, može raditi prekovremeno. Na primjer, osoba koja je u proteklom tjednu radila tri dana, a preostala dva dana bila je na godišnjem odmoru, mogla je u ta tri dana raditi i nekoliko prekovremenih sati.

Sve osobe koje se izjasne da su u proteklom tjednu radile prekovremeno, odgovaraju i na pitanje o naknadi za taj rad. Pitanje se odnosi na njihovo očekivanje o toj naknadi, odnosno praksi koja uobičajeno postoji u poslovnom subjektu u kojem rade. Uobičajeno, ali ne uvijek, naknada za prekovremeni rad veća je nego naknada za rad u redovitom vremenu. Također, prekovremeni rad može se kompenzirati slobodnim radnim satima, a u tom slučaju na pitanje 54 anketar upisuje 0.

Broj plaćenih prekovremenih sati na pitanju 54 može biti jednak ili manji od ukupnog broja prekovremenih sati na pitanju 53.

Pitanje 55. Biste li htjeli uobi čajeno raditi više sati nego što sada radite?

Ovo je prvo od tri pitanja kojima želimo utvrditi podzaposlenost. Njime se utvrđuje bi li ispitanik htio raditi više sati na sadašnjemu glavnom poslu, na dodatnom poslu, na novome glavnom poslu.

Pitanje 56. Koliko biste sati tjedno htjeli ukupno raditi?

Upisuje se broj sati koliko osoba ukupno želi raditi, i koji mora biti veći od broja sati na pitanju 49.

Pitanje 57. Biste li bili spremni raditi više sati u idu ća dva tjedna?

Da bi se utvrdilo je li ispitanik podzaposlen, uz želju za većim brojem sati rada, potrebno je ispitati spremnost na više sati rada u sljedeća dva tjedna.

Pitanje 58. Prava koja ispitanici ostvaruju na posl u

Moguća su najviše dva odgovora. Tim se pitanjem žele utvrditi prava koja ispitanik ostvaruje temeljem posla koji je obavljao u tjednu promatranja, a za ispitanike koji su bili odsutni s posla, prava koja bi ostvarili da su proteklog tjedna radili. Ako ispitanik ostvaruje sva prava, upisuje se modalitet 5.

Pitanje 59. Razlog neostvarivanja prava na glavnom poslu

Na to pitanje odgovaraju ispitanici koji su izjavili da ne ostvaruju sva prava (pravo na zdravstveno, mirovinsko osiguranje ili plaću/naknadu), tj. na prošlom pitanju odgovorili su modalitetima 1 – 4.

Polazeći od stajališta da svi ljudi žele (i trebaju) imati navedena prava, anketar treba nastojati saznati zašto ih ispitanik na temelju svoga glavnog zaposlenja ne ostvaruje. Pritom treba napomenuti da je modalitet Ne znam prihvatljiv uglavnom u slučajevima kada na anketu odgovara neki drugi član kućanstva. Ljude koji rade kao zaposlenici u malim poduzećima (ugostiteljski objekti, građevinsko poduzeće, obrti i sl.) i koji mogu iz različitih razloga biti suglasni s time da ne ostvaruju navedena prava, treba podsjetiti da bi zaposlenici trebali imati uplaćeno zdravstveno i mirovinsko osiguranje te im odrediti modalitet Zato što mi ih poslodavac ne uplaćuje.

Poljoprivrednici i ljudi koji rade na ulici i slično, pretežito će se izjasniti da ne zarađuju dovoljno da bi ih uplatili.

Osobe koje su se u prijašnjim pitanjima izjasnile kao pretežito neaktivne, tj. pomažući članovi / kućanice / na školovanju / bez posla, na ovom pitanju mogu odgovoriti da prava ostvaruju iz nekog drugog izvora.

Pitanje 60. Rad u smjenama, nave čer, no ću, subotom, nedjeljom i kod ku će

Za svakog ispitanika potrebno je ispuniti sve podstupce.


Rad nije u smjeni onda kada se odvija samo jedanput u tijeku 24 sata (najčešće 7 ili 8 sati) bez obzira na to obavlja li se jednokratno ili dvokratno i bez obzira na to u koje se doba dana (prijepodne, poslijepodne, noću) odvija. Važno je naglasiti da škole ne rade u smjenama .

Pojam rada kod kuće definira se prema položaju u zaposlenju na sljedeći način:

Samozaposlene osobe, npr. one koji obavljaju umjetničko ili profesionalno zanimanje, mogu raditi djelomično ili u cijelosti kod kuće, odnosno u nekom dijelu svog stana koji služi za tu svrhu. No ako je za njihovo mjesto rada odvojena posebna prostorija, npr. ambulanta liječnika ili knjigovodstveni ured, koja ima i poseban ulaz (odvojen od ulaza u stan) i služi samo za obavljanje zanimanja, ne smatra se da osoba radi kod kuće čak i ako je to mjesto rada odmah uz stan. U skladu s tim ne smatra se da individualni poljoprivrednik radi kod kuće ako radi na poljoprivrednom zemljištu i/ili poljoprivrednim zgradama koje se nalaze u blizini njegove kuće.

U slučaju zaposlenika, rad kod kuće interpretira se isključivo kao formalni dogovor s poslodavcem, tj. kada postoji sporazum zaposlenika i poslodavca da se neki dio posla obavlja kod kuće. Takav dogovor može, ali ne mora biti eksplicitno naveden u zaposlenikovom ugovoru o radu te može biti priznat uz neke posebne odredbe, npr. kad zaposlenik ima izričitu obavezu obavještavanja poslodavca o svom radu kod kuće; kada postoji posebna procedura potraživanja naknade za rad kod kuće i sl. Također postoji mogućnost da poslodavac zaposleniku preda na korištenje računalo kojeg će upotrebljavati kod kuće radi obavljanja rada za naknadu.

Drugi tipični oblici rada kod kuće obuhvaćaju zanimanja kao što su trgovački putnici, koji se kod kuće pripremaju za sastanke koje će održati u poslovnom/privatnom prostoru klijenata, te osobe koje kod kuće pletu, šivaju, pružaju usluge prijepisa i dr.

Rad kod kuće ne obuhvaća slučajeve kada zaposlenici obavljaju neki dio svojih radnih zadataka zbog svoga vlastitog interesa ili nedostatka vremena na uobičajenome radnom mjestu.

Pitanje 61, 75, i 82. Djelatnost

To pitanje podijeljeno je na dva potpitanja, kako bi se dobio što potpuniji odgovor.

A) Što se proizvodi ili koje se usluge pružaju u va šem poduze ću, obrtu, ustanovi, organizaciji, odnosno vašoj djelatnosti

B) Naziv i adresa poduze ća, organizacije i radne jedinice

Pod A treba što preciznije opisati vrstu proizvoda ili usluga kojom se bavi poduzeće, obrt, ustanova, organizacija, slobodna profesija, poljoprivredno gospodarstvo na kojem ispitanik radi, neovisno o poslu koji sam ispitanik obavlja.

Pod B se upisuje naziv i adresa sjedišta subjekta u kojem ispitanik radi.

Ako ispitanik radi u subjektu koji obavlja više djelatnosti na jednoj ili više lokacija, opisuje se djelatnost i lokacija one radne jedinice, pogona i sl. u kojoj ispitanik radi. Ako se na jednoj lokaciji obavlja više djelatnosti, upisuje se glavna djelatnost kojom se ostvaruju najveći financijski rezultati (prihod, dobit, zarada, i sl.).

U odgovoru je potrebno što jasnije i pobliže opisati vrstu proizvoda ili usluga. Tako, npr. ako ispitanik radi u tvornici hrane, potrebno je upisati koji se prehrambeni proizvodi proizvode, a ako radi u trgovini, također će upisati vrste proizvoda koje prodaje.

Primjer: Neprecizno – trgovina (ne znamo je li trgovina na malo ili na veliko i kakvim proizvodima); građevinske usluge; obrazovanje. Precizno – trgovina na malo odjećom; niskogradnja; obrazovanje učenika u srednjoj školi.

Isti je pristup i kod opisivanja vrste usluga, npr. usluge prevođenja, veterinarske usluge, dječje jaslice i briga o djeci, djelatnost bolnice i sl.

Za ispitanike koji samostalno obavljaju djelatnost kao slobodnu profesiju i radnici za vlastiti račun, upisuje se što potpuniji opis profesionalne djelatnosti, npr. odvjetnik, liječnik, književnik, glazbenik i sl. ili opis posla koji obavlja radnik za vlastiti račun, npr. šivanje, čišćenje, prenošenje tereta i sl. Ako obavlja više vrsta poslova, tada i za ovog ispitanika vrijedi spomenuti kriterij najvećega financijskog rezultata.


Za individualne poljoprivrednike koji se bave raznorodnom poljoprivrednom proizvodnjom, potrebno je upisati sve vrste poljoprivrednih djelatnosti na gospodarstvu, npr. ratarstvo, uzgoj stoke, voćarstvo, vinogradarstvo, pčelarstvo i sl.

Ispitanici koji su radili na temelju ugovora o djelu ili su pomažući članovi u obiteljskom poduzeću, obrtu, poljoprivrednom gospodarstvu i sl., opisuju djelatnost poslodavca za kojeg su radili (poduzeća, obrta, poljoprivrednoga gospodarstva). Za ove, kao i za sve ostale ispitanike koji su u proteklom tjednu obavljali više vrsta poslova, a kriterij glavne djelatnosti ne može se primijeniti, djelatnost se određuje prema poslovima na koje su utrošili najviše vremena.

VAŽNO: Obratite pozornost na vezu između pitanja 61/62, 65/69/79 i 99/100.

• Ako je iz odgovora na pitanje 65 vidljivo da osoba na sadašnjem poslu radi dulje od 1 godine, modalitet na pitanju 99 mora odražavati položaj prema aktivnosti jednak sadašnjemu. Uz to, za zaposlenu osobu modalitet na pitanju 100 mora biti jednak djelatnosti sadašnjega glavnog posla na pitanju 61.

• Ako osoba na sadašnjem poslu radi kraće od jedne godine te se iz pitanja 69. vidi njezin položaj prije ovog posla, modalitet na pitanju 92. mora odražavati taj položaj.

• Ako osoba ne radi, što se vidi iz pitanja 79., 80. i 81., modalitet na pitanju 99. mora biti usklađen s tim obilježjima prethodnog posla.

Pitanje 62., 76. i 83. Zanimanje

Radi dobivanja što potpunijeg odgovora, to je pitanje, kao i prethodno, podijeljeno na dva potpitanja.

A) Opišite glavne poslove koje obavljate

B) Naziv vašega radnog mjesta

Pod A je potrebno što preciznije opisati glavne poslove koje ispitanik obavlja, a pod B upisati naziv radnog mjesta ispitanika, neovisno o tome za što se ispitanik školovanjem obrazovao. Da bi se izbjeglo poistovjećivanje ovih obilježja, ispitaniku se ne postavlja pitanje “koje je vaše zanimanje”. Tako na primjer, osoba koja je završila pravni fakultet može obavljati poslove suca vrhovnog suda, odvjetnika, novinara, profesora na fakultetu i sl., a može obavljati i poslove za koje nije potrebna fakultetska naobrazba, npr. konobar, taksist i sl.

Treba napomenuti da se ispitanik u ovom pitanju određuje prema uobičajenIm poslovima i zadacima koje je obavljao proteklog tjedna, a ispitanik koji je tog tjedna bio odsutan s posla, određuje se prema poslovima i zadacima koje inače obavlja, odnosno koje bi obavljao da je na poslu.

U slučajevima u kojima je ispitanikov posao povezan s različitim etapama procesa proizvodnje, u opisu je često kao ključne riječi potrebno upotrebljavati: strojeve, materijale, opremu, alate i sl., ovisno o tome što je od navedenoga najbitnije za precizno određenje ispitanikova posla, npr. vozač viličara, rukovatelj rudarskim postrojenjem, radnik u šljunčari, operator brodskim telekomunikacijama, elektromehaničar za kućanske aparate, rukovatelj vodnih turbina, sastavljač rasvjetnih tijela i sl.

Ako ispitanik obavlja posao prodaje, trgovine proizvodima, bitno je da se u opisu odredi prema vrsti proizvoda koje prodaje i prema mjestu prodaje, tj. u trgovini, na tržnici ili na otvorenom prostoru, npr. prodavač živežnim namiranicama u trgovini, prodavač povrća na tržnici, prodavač novina na ulici.

Ispitanici vlasnici individualnoga poljoprivrednoga gospodarstva s mješovitom proizvodnjom u ovom pitanju određuju se kao proizvođači raznovrsnih proizvoda. No pomažući članovi obitelji na takvom gospodarstvu određuju se prema onoj aktivnosti koju su obavljali najveći dio vremena u proteklom tjednu, npr. branje grožđa, čuvanje stoke i sl.

Sve ostale kategorije ispitanika koji su tijekom proteklog tjedna obavljale više vrsta poslova, u opisu glavnog posla određuju se prema poslu na kojem su proveli najveći dio vremena rada.

Anketar ne smije prihvatiti uopćen odgovor kojim se ispitanik određuje kao npr. radnik, poslovođa, majstor, službenik, referent, pomoćnik, upravitelj, asistent, poljoprivrednik i sl. jer su to nepotpuni odgovori. Za te primjere u tablici navodimo pravilne odgovore.


◊ NEPOTPUNI I UOPĆENI ODGOVORI ♦ PRAVILNI ODGOVORI

◊ radnik

◊ industrijski radnik

◊ metalski radnik

◊ obrtnički radnik

♦ rudarski radnik

♦ radnik na održavanju cesta

♦ radnik u preradi duhana

♦ alatničar

♦ pomoćni tesar

◊ poslovođa

◊ majstor

◊ predradnik

♦ poslovođa na preradi mlijeka

♦ poslovođa transporta plina

♦ majstor elektroinstalater

♦ majstor mesar

♦ predradnik u obradi kamena

◊ službenik

◊ referent

◊ savjetnik

♦ matičar

♦ stenodaktilograf

♦ upisivač podataka

♦ referent nabave veleprodaje

♦ referent za socijalnu zaštitu

♦ pravni savjetnik

♦ savjetnik geolog

◊ rukovoditelj

◊ predsjednik

◊ upravitelj

♦ rukovoditelj financijsko-knjigovodstvenog sektora

♦ predsjednik suda

♦ upravitelj pošte

◊ asistent

◊ znanstvenik

◊ tehničar

◊ tehnolog

♦ nastavni asistent visokog učilišta strojarstva

♦ znanstveni asistent za tehnologiju proizvodnje piva

♦ znanstvenik biologije

♦ tehničar poljoprivredne mehanizacije

♦ drvni tehničar

♦ grafički tehničar

♦ diplomirani farmaceutski tehnolog proizvodnje lijekova

♦ tehnolog proizvodnje crne metalurgije

Pitanje 63. Pla ća ili zarada

Tim se pitanjem želi utvrditi uobičajena mjesečna neto plaća ili zarada. Ispitanici koji su bili odsutni s posla daju podatak o iznosu mjesečne neto plaće koju bi imali da su bili na poslu. Ako ispitanik kaže da nema uobičajenu mjesečnu plaću ili zaradu (najčešće slučaj kod individualnih poljoprivrednika), treba inzistirati na približnoj plaći ili zaradi, a u slučaju neodgovora upisati N ili X. Kod pomažućeg člana, koji ne prima plaću ni zaradu, upisati 0, podatak se iskazuje u NETO iznosu, u kunama, bez lipa.

Obratite pozornost na naknadu plaće za poljoprivrednike. Ako se poljoprivrednik na tom pitanju izjasni da ima plaću ili zaradu, na pitanju 58 ne smije imati modalitet 4 (nikakva prava), nego modalitet 1 (plaću, dio plaće ili naknadu).

Pitanje 64. Vlasni čki status subjekta u kojem osoba radi

Tim se pitanjem želi utvrditi vlasnički status subjekta u kojem ispitanik radi na svome glavnom poslu. Anketar treba obratiti pozornost na to da odgovor ne bude u koliziji s pitanjem 35.

Modalitet privatnoga kućanstva odabire se za osobe koje pružaju usluge ili proizvode proizvode za drugo privatno kućanstvo, npr. osobe koje čuvaju tuđu djecu, kuhaju za neko drugo kućanstvo i sl.


Pitanje 65. Po četak rada kod sadašnjeg poslodavca, odnosno bavljen ja samostalnom aktivnoš ću

Anketar na tom pitanju treba zabilježiti točan mjesec i godinu početka rada kod sadašnjeg poslodavca (za zaposlenike), odnosno početak samozaposlenosti (za samozaposlene i obrtnike). Osobe koje na svom sadašnjem poslu rade dulje od 12 mjeseci ne odgovaraju na sljedeća tri pitanja (o ulozi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u pronalaženju tog posla).

Pitanja 66., 67. i 68. Uloga Hrvatskog zavoda za za pošljavanje u pronalaženju trenuta čnog posla

Ta pitanja odnose se na osobe koje trenutačno rade i pronašle su posao u posljednjih godinu dana. Tim se ispitanicima postavljaju pitanja o aktivnoj ulozi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u nalaženju posla. Pritom treba uočiti da potvrdan odgovor na jedno od tri pitanja uvjetuje negativan odgovor na preostala dva.

Također treba naglasiti da se pojam „aktivne uloge“ Hrvatskog zavoda za zapošljavanje odnosi na posredovanje u kontaktu između poslodavca i osobe koja traži zaposlenje. Kontakt se ostvaruje informiranjem potencijalnog zaposlenika o slobodnome radnome mjestu – preko savjetnika ili oglasne ploče ili na internetskim stranicama. Druge aktivnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, npr. razni tečajevi i druge mjere politike zapošljavanja, ovdje se ne bilježe.

Pitanje 69. Položaj prema aktivnosti prije sadašnje g posla

Tim se pitanjem želi ustanoviti koji je bio ispitanikov položaj prema aktivnosti u određenom razdoblju prije sadašnjeg zaposlenja. To se razdoblje može odrediti u trajanju od mjesec dana, pa je u tom slučaju npr. osoba prije ovog zaposlenja bila zaposlena, ako je razdoblje između dva posla bilo kraće od 1 mjeseca. Ako je to razdoblje bilo dulje od mjesec dana, onda se osoba mora opredijeliti prema drugim ponuđenim modalitetima.

Položaj nezaposlene osobe prema aktivnosti prije traženja posla može biti “zaposlen” ako je unutar mjesec dana prije početka traženja posla ta osoba radila. U protivnom je mogla biti nezaposlena ili neaktivna.

Pitanje 70. Ukupan broj godina rada

Potrebno je iskazati ukupne godine rada ispitanika, tj. sve godine rada kod poslodavca, i/ili u samostalnoj aktivnosti, bez obzira na to uključuju li se u godine ispitanikova mirovinskog staža i bez obzira na to je li ili nije tijekom njihova trajanja uplaćivan doprinos za mirovinsko osiguranje. Za ispitanike koji svoju aktivnost obavljaju na poljoprivrednom gospodarstvu, uključujući pomažuće članove, i koji smatraju da rade “od rođenja” iskazuje se broj godina rada od 15 godine starosti. Ako osoba obavlja zanimanje na kojem ima beneficirani radni staž, iskazuje se stvarni broj g odina rada, a ne broj godina koje je ostvario pravo m na beneficirani staž.

4.3. Pitanja 71 − 78. RADNA AKTIVNOST NA DODATNOM P OSLU I PROMJENA GLAVNOG POSLA

Pitanja od 71. do 76.

Dodatni posao jest onaj posao koji osoba obavlja osim svoga glavnog posla, i to najčešće zbog dodatne zarade. Ako osoba ima više dodatnih poslova, mora se odlučiti samo za jedan. Pri ispunjavanju tih pitanja vrijede upute dane za glavni posao.

Pitanje 74. Sati rada na dodatnom poslu

Na tom pitanju treba upisati broj radnih sati koliko je ispitanik radio na dodatnom poslu u referentnom tjednu.

Pitanja 77. i 78. Promjena glavnog posla, razlozi p romjene i želja za dodatnim poslom

Tim se pitanjima ispituje ispitanikova želja i razlozi promjene glavnog posla i želja za obavljanjem dodatnog posla. Prema naznačenim skokovima te ispitanike pitamo i o prijavljenosti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. To može izgledati nelogično, no prema navedenoj međunarodnoj definiciji koja zaposlenost definira s najmanje jednim satom rada u tjednu promatranja, u zaposlene su uključene i osobe koje nemaju formalni ugovor o radu, ili od aktivnosti koju obavljaju ostvaruju primanja nedovoljna za život te se iz tih ili sličnih razloga prijavljuju Zavodu tražeći neki adekvatniji posao.

VAŽNO: To pitanje tematski je vezano uz pitanje 55.


4.4. Pitanja 79. − 83. PRETHODNI POSAO I NJEGOVE KA RAKTERISTIKE

Pitanje 79. Kada ste zadnji puta radili?

Tim pitanjem počinje blok pitanja o nezaposlenosti i neaktivnosti, a ispitanici se izjašnjavaju o poslu koji su obavljali za naknadu, plaću ili obiteljsku korist bez obzira na duljinu trajanja i bez obzira na to je li posao bio na određeno vrijeme, sezonski, ili je osoba radila kao pomažući član na obiteljskom gospodarstvu, obrtu i sl. Obvezna učenička praksa ne smatra se aktivnošću.

Potrebno je upisati mjesec i godinu. Česta pogreška jest da se za osobe koje su radile na povremenim poslovima na tom pitanju upiše 0 – Nikada niste radili, a na pitanju 92. upišete modalitet 05. Treba ispitati na kojem su poslu zadnji put radile i prikazati karakteristike tog posla.

Pitanje 80. Razlog zbog kojeg ispitanik ne radi

Kad je osoba bila vlasnik ili zaposlenik, a sad se izjašnjava kao nezaposlena, nelogičan je modalitet 05 –osobni razlozi jer se iz ostalih odgovora vidi da je poduzeće otišlo u stečaj ili je zaposlenik dobio otkaz. Za modalitet 04 – Briga o djeci ili o nemoćnim (starijim) osobama vrijede upute za pitanje 47.

Pitanje 81. Položaj u zaposlenju na prethodnom posl u

Prema ponuđenim modalitetima potrebno je razvrstati osobe prema tome jesu li radili kao zaposlenici, poslodavci ili pomažući članovi, a za poslodavce jesu li zapošljavali radnike ili ne.

4.5. Pitanja 84 − 98. NEZAPOSLENOST I TRAŽENJE POSL A

Pitanje 84. Stjecanje sredstava za život

Treba obratiti pozornost na to da modalitet: “7 – Dobivate pomoć od nositelja kućanstva koji je u inozemstvu” mora biti konzistentan s odgovorima na pitanje 12. i 13.

Pitanje 85. Traženje posla u protekla 4 tjedna

Ispitaniku treba napomenuti da traženje posla nije strogo ograničeno na registriranje u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, podnošenje molbe za određeni posao ili neki drugi formalni postupak, nego traženje posla uključuje i raspitivanje za posao kod prijatelja, znanaca, praćenje natječaja u novinama, ispitivanje mogućnosti za obavljanje samostalne aktivnosti i sl.

Pitanje 86. Razlozi zbog kojih ispitanik nije traži o posao

Kod tog pitanja OBVEZATNO JE ČITANJE MODALITETA kako bi ispitanika potaknuli da razmisli o pravom razlogu zbog kojeg nije tražio posao.

Kada je kod tog pitanja odgovor vezan za modalitet 1 ili 2, tj. kada je riječ o ispitaniku koji je našao posao i očekuje da će uskoro početi raditi, tada na pitanju P89 odgovara o kakvoj je vrsti posla ili aktivnosti riječ.

Modaliteti 03, 04 i 05 odnose se na skrb o djeci i/ili nemoćnim (starijim) osobama. Ispitanicima koji odgovore jednim od ta tri modaliteta postavlja se pitanje 87. te vrijede upute dane za pitanja 47. i 48.

Pitanje 88. Kada biste dobili posao, biste li htjel i raditi?

Tim pitanjem važno je ispitaniku istaknuti da se radi o želji za radom u idealnom slučaju, tj. kada bi mogao dobiti upravo onakav posao kakav njemu odgovara. Na primjer, ako je riječ o ženi s malim djetetom, možda bi odgovarajući posao bio nekoliko sati rada dnevno na poslu koji je blizu mjesta stanovanja, ili za mlađe ispitanike idealan posao bi bio dobro plaćen posao u punome radnom vremenu s mogućnošću napredovanja. Dakle, kada bi ispitanik mogao dobiti upravo ono što želi, izjašnjava se o tome želi li raditi.

Pitanje 89. Kakav ste posao/aktivnost pronašli?

Ispitanike koji su na pitanju 86. odgovorili modalitetima 01 ili 02, tj. koji su našli posao na kojem će početi raditi kasnije, treba pitati kakav je to posao s obzirom na trajanje i radno vrijeme i prema tome odabrati jedan od ponuđenih modaliteta.


Pitanje 90. Na čini traženja posla u protekla četiri tjedna

Pitanje o načinima traženja posla sastoji se od 13 potpitanja i anketar je obvezan ispitanicima pročitati svako od njih, redom kako su napisana te upisati modalitete 1 – DA ili 2 – NE. Za svakog ispitanika koji odgovara na ova pitanje ni jedna kućica ne smije ostati prazna.

Pitanje 92. Položaj prema aktivnosti prije po četka traženja posla

Tim se pitanjem želi ustanoviti koji je bio ispitanikov položaj prema aktivnosti u određenom razdoblju prije početka traženja posla. To se razdoblje može odrediti u trajanju od mjesec dana pa je u tom slučaju npr. osoba prije početka traženja posla bila zaposlena ako je razdoblje između zaposlenja i početka traženja posla bilo kraće od 1 mjeseca. Ako je to razdoblje bilo dulje od mjesec dana, onda se ta osoba treba odrediti prema drugim ponuđenim modalitetima.

Dakle, položaj nezaposlene osobe prema aktivnosti prije traženja posla može biti “zaposlen” ako je unutar mjesec dana prije početka traženja posla ta osoba radila, kao u navedenom primjeru. U protivnom je mogla biti nezaposlena ili neaktivna.

Pitanje 95. Raspoloživost za rad u idu ća dva tjedna

Tim se pitanjem ispituje raspoloživost za rad osoba koje su tražile posao ili bi željele promijeniti posao. Važno je napomenuti da raspoloživost ne ovisi o vremenskim ograničenjima koja su objektivne prirode, npr. ako osoba ne može početi s radom samo zato što čeka dozvolu ili rješenje nekoga administrativnog postupka vezanoga za posao, ona ipak jest raspoloživa za rad.

Osobe koje žele da im se, zbog razloga koji nisu vezani za posao, početak ponuđenog posla odgodi za dulje od 2 tjedna, ne smatraju se raspoloživima za rad, npr. student koji traži posao u tijeku pohađanja nastave koju ne želi u sljedeća dva tjedna prekidati zbog ponuđenog posla, ne smatra se raspoloživim za rad.

Pitanje 105. Nov čana naknada i ostala prava/pogodnosti

Pitanje se odnosi na ostvarivanje prava i novčane naknade koji se dobivaju isključivo od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

4.6. Pitanja 99. i 100. Položaj prema aktivnosti pr ije godinu dana

Pitanje 99. Položaj prema aktivnosti prije godinu d ana

Tim se pitanjem želi ustanoviti ispitanikov položaj prema aktivnosti prije godinu dana i tako analizirati tokove radno sposobnog stanovništva. Osobe koje su svrstane u modalitete 01 − 11 odgovaraju i na sljedeće pitanje.

VAŽNO: To pitanje tematski je povezano s pitanjima 35/65/ i 69/81, što znači da mora odražavati položaj prema aktivnosti jednak onome koji je ustanovljen ranije tijekom intervjua, odnosno položaj u skladu s odgovorima na pitanja 65/69 ili 79.

Pitanje 100. Šifra djelatnosti

To pitanje postavlja se svim ispitanicima koji izjave da su prije godinu dana radili u bilo kojem od navedenih položaja u zaposlenju. Njih treba pitati o djelatnosti poduzeća, odnosno poslovnog subjekta u kojem su radili i svrstati prema šifri u jedan od 99 odjeljaka.

VAŽNO: Za osobe koje na svom sadašnjem poslu rade dulje od jedne godine, modalitet odgovora na to pitanje mora odražavati djelatnost s pitanja 61.

Obveza kontrolora jest provjeriti modalitete odgovo ra prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007.

Pitanje 101. Jeste li prije godinu dana živjeli u H rvatskoj?

Za sve osobe koje su prije godinu dana živjele u Hrvatskoj anketar upisuje modalitet 1 i nastavlja s anketom na pitanju 103. Osobama koje prije godinu dana nisu živjele u Hrvatskoj anketar upisuje modalitet 2 i postavlja sljedeće pitanje.


Pitanje 102. Zemlja u kojoj je osoba boravila prije godinu dana odnosno zemlja/županija u kojoj sada

boravi

Za sve osobe koje prije godinu dana nisu živjele u Hrvatskoj anketar treba upisati na crtu ime zemlje u kojoj su boravile. Za osobe kojima je na pitanju 12 anketar upisao modalitet 6 (borave u drugom mjestu ili inozemstvu duže od 12 mjeseci), na crtu treba upisati ime zemlje, odnosno u kućice šifru županije u kojoj su odsutne.

Pitanje 103. Tko je dao odgovore na pitanja u anket i?

To je pitanje obvezatno za sve ispitanike.

4.7. Pitanja 104. i 105. Neto mjese čni prihod i financijska situacija ku ćanstva

Na posljednja dva pitanja odgovara samo nositelj ku ćanstva . Pojam neto mjesečnog prihoda kućanstva označava ukupnu zaradu kojom kućanstvo raspolaže mjesečno, a financijska situacija kućanstva ocjenjuje se subjektivno, prema mišljenju nositelja.

Documents

HR LFS Instructions 2011 hr - gesis.org · Segmenti su teritorijalne jedinice nastale grupiranjem susjednih popisnih krugova, a popisni krugovi jesu teritorijalne jedinice formirane