3

PRO

LJE

ĆE 2

01

3.

b

roj 2

8

HOTELI RESTORANI BAROVI

Eko Etno Tour – prilika za brendiranje HrvatskeDijana Katica

TRENDOVI

INTERVJU

Žene u turizmu

SAJAM

Ambiente Frankfurt 2013.

KULTNI FESTIVAL

Ultra Europe stiže u Hrvatsku!

4

3

Stranica nedostupna zbog poštivanja

zakonske zabrane oglašavanja

duhanskih proizvoda i alkoholnih pića.

4

CMG MEDIA SOLUTIONS d.o.o.

UrEDNICE

SUrADNICI

PrODAJA/MArKETING

VODITELJICA UrEDA I NAKLADE

Grafička UrEDNiCa

TISAK

GrOUP MANAGEr

PrO

LJE

ĆE 2013.

hrb aktualno Što je donio niži PDV na ugostiteljske usluge? PriPrEMiLa: JaSMiNa kaJTEZOViĆ

hrb sajamambiente 2013. / frankfurtPrIPrEMILA: MArIJA KOSOr

hrb intervjuDijana katica, Eko Etno Tour rAZGOVArALA: MArIJA KOSOr

hrb trendoviŽene u turizmu PrIPrEMILA: ALMA rADOŠ

hrb predstavljaHotel Well PrIPrEMILA: MArIJA SEDLAr

10

12

sadržaj

hrb trendoviMijenjam vikendicuPrIPrEMILA: MArIJA SEDLAr

hrb savjetnik Vrijeme je za proljetno čišćenje! PriPrEMiLa: aNiCa ĐOkiĆ

hrb tehnologijaDigitalni jelovnik za novo dobaPriPrEMiO: aNDriJa friNčiĆ

hrb natjecanjeVigor Barmen Cup 2013.PrIPrEMILA: MArIJA SEDLAr

32

26

20

30

28

16

38

16

38

5

Starotrnjanska 23, 10000 ZagrebTel.: + 385 1 4854 429fax: + 385 1 4854 432 + 385 1 6386 628crier@crier.hrwww.progressive.com.hr

Marija kosor, 01 4854 279marija.k@crier.hr

Marija Sedlar, 01 4854 428marija@crier.hr

anica Đokić, andrija frinčić, Željko Garmaz, Diana Gluhak, Bojan Hohnjec, Jasmina kajtezović, Silvija Munda, alma radoš, Tomislav Stiplošek Danijela Lanović, 01 4854 278 danijela.l@crier.hr

Valentina Godler, 01 5391 546 valentina.g@crier.hr

irena Šahman, 01 4854 431irena@crier.hr

ivana Voloder ivana.v@crier.hr

Gospodarska 9. Sveta Nedjelja

John Whitbreadjwhitbread@crier.co.uk

HrB je besplatan časopis koji izlazi četiri puta godišnje za ciljnu skupinu u Hrvatskoj. Nakladnik zadržava

pravo odrediti ciljnu skupinu čitatelja (vlasnici i voditelji hotela, restorana i barova). Za članke,

slike i oblikovanja objavljena u časopisu sva su prava pridržana. Nedopuštena je objava, prerada, reprodukcija, umnožavanje, imitiranje, stavljanje na elektroničke medije i drugi načini prenošenja bez suglasnosti nakladnika. rukopise, fotografije

i ostale priloge ne vraćamo.

CMG MEDIA SOLUTIONS d.o.o.

UrEDNICE

SUrADNICI

PrODAJA/MArKETING

VODITELJICA UrEDA I NAKLADE

Grafička UrEDNiCa

TISAK

GrOUP MANAGEr

iSSN 1846-9361

32

uvodnik

PrO

LJE

ĆE 2013.

Posljednjih godina u Hrvatskoj sve značajniju poziciju zau-zima i sve veće potencijale pokazuje tzv. eko-etno turizam. Složena kombinacija usluga - koja obuhvaća poljoprivrednu proizvodnju i ponudu lokalnih tradicionalnih proizvoda, pre-zentiranje povijesnog naslijeđa pojedinih mjesta, tradicio-nalnu eno-gastro ponudu i niz dodatnih turističkih usluga, među kojima sve veći potencijal pokazuje i razvoj vinskog turizma - čini zbir čijom se interakcijom može utjecati na dodatni razvoj postojećih resursa.

Jedan od odličnih načina prezentacije proizvoda i usluga svakako su i sajmovi, na kojima se vlasnici seljačkih doma-ćinstava i poduzetnici u ruralnom turizmu, turističke zajedni-ce, zadruge i udruge te strukovna udruženja mogu predsta-viti svijetu i dati dodatni značaj međunarodnom brendiranju proizvoda i usluga hrvatskih ruralnih područja.

O ovogodišnjem Eko Etno Touru, međunarodnom sajmu turizma, tradicije, enogastronomije, proizvoda, usluga i do-gađanja ruralnih područja, razgovarali smo s predsjednicom Uprave Hf Eko Etno Grupe i predsjednicom organizacijskog odbora Eko Etno Toura Dijanom katicom koja, između osta-log, najavljuje da će u sklopu sajma biti organizirana me-đunarodna turistička burza Eko Etno Trade Show - događaj kroz koji će se poticati osmišljavanje inovativnih turističkih proizvoda i usluga te novih oblika marketinga, promocije i direktne prodaje kvalitetnih turističkih aranžmana.

U ovom broju, između ostalog, objavljujemo i prve rezultate fiskalizacije, analiziramo što je donijelo smanjenje PDV-a na ugostiteljske usluge te najavljujemo Ultra Europe - najveći festival elektronske glazbe u regiji, koji bi u srpnju u Split i Hvar, prema očekivanju organizatora, mogao privući više od 80.000 posjetitelja i potaknuti oko 150 milijuna kuna turi-stičke potrošnje u Splitsko-dalmatinskoj županiji!

Marija Kosormarija.k@crier.hr

Eko-etno zemlja

6

vijesti:Gastronomija Slavonije na letovima Croatia Airlinesa

Putnici na međunarodnim i domaćim le-tovima Croatia Airlinesa ovih su mjeseci imali prigodu upoznati bogatu gastrono-miju Slavonije. Obroci i pića, koji će se posluživati do ožujka ove godine, uteme-ljeni su na karakterističnim obilježjima slavonske kuhinje. Croatia Airlines lani je na međunarodnim i domaćim letovi-ma uveo koncept usluge pod nazivom Okusi Hrvatske (Flavours of Croatia), što je dodatno unaprijedilo i obogatilo kvali-tetu putovanja zrakoplovima hrvatskoga nacionalnog prijevoznika. U sklopu ovog koncepta usluge, putnicima se predstav-lja gastronomija Hrvatske i to preko obro-ka i pića koji vjerno dočaravaju hrvatske gastroregije.

Finci proglasili Hrvatsku najzanimljivijom stranom destinacijomHrvatska je ovogodišnja dobitnica nagrade "Finnish Travel Award 2013." za najzanimljivi-ju stranu destinaciju po odabiru javnosti, koju svake godine dodjeljuje uprava najvećeg i naj-utjecajnijeg turističkog sajma u Finskoj "Matka Travel Fair". Nagradu je direktoru Predstavniš-

tva Hrvatske turističke zajednice za Skandi-naviju Paulu Šikiću predao direktor sajma Christer Haglund, koji je čestitao Hrvatskoj na uspješnim promidžbenim aktivnostima na skandinavskom tržištu. Hrvatska je tako već na samom otvorenju sajma u Helsinkiju dobila odličnu promidžbu turističke ponude, kao i dodatnu potvrdu o rastućoj popular-nosti među stanovnicima Finske i susjednih zemalja.

Dani školjaka u sjeverozapadnu Istru dovode nove posjetiteljePrvi Dani školjaka održani su krajem ožuj-ka na području sjeverozapadne Istre. Kao jedna od četiri ključne gastronomske manifestacije u klasteru sjeverozapadne Istre, uz Dane šparuga, švoja i liganja, Dani školjaka u organizaciji su turističkih zajednica Umaga, Novigrada, Brtonigle i Buja. Koncept događanja sastoji se u ko-rištenju lokalnih školjaka u vrijeme kada je njihovo meso najukusnije, kroz ponudu lokalnih restoratera. Događanje su u pot-punosti podržali i lokalni ugostitelji, kojima novi posjetitelji u vrijeme veljače i ožujka

produljuju sezonu. Brojnost posjetitelja nadmašila je njihova očekivanja. U prvim Danima školjaka sudjelovalo je 11 restora-na s područja sjeverozapadne Istre.

Gosti i struka proglasili Esplanade Zagreb najboljim hotelom u Hrvatskoj

TripAdvisor, najveći svjetski turistički servis za ocjenu kvalitete usluga u turizmu, objavio je krajem siječnja ovogodišnje pobjednike koji-ma su dodijeljene nagrade temeljem recenzi-ja gostiju. Tako je hotel Esplanade proglašen najboljim hotelom u Hrvatskoj 2013. godine (Traveler's Choice Winner 2013) i to u sve tri kategorije: za najbolji hotel; za najbolju uslugu i za najbolji luksuzni hotel u Hrvatskoj. Kongres Magazine proglasio je hotel Espla-nade najboljim u kategoriji Luksuzni gradski konferencijski hotel 2013. godine. Uz to, za-grebački hotel Esplanade primio je i nagra-du Luxury Travel Series u kategoriji Luksuzni hotel 2013. na području Hrvatske. U nizu pri-znanja valja istaknuti i Zlatnu listu (Gold list) najprestižnijeg svjetskog putničkog časopisa Conde Nast Travelera na koju je pred kraj 2012. ponovno uvršten i Hotel Esplanade, i to kao jedini hrvatski hotel.

Priznanje HTZ-u za rad na promidžbi Hrvatske u RusijiNajveći moskovski sajam turizma MITT dodi-jelio je priznanje Predstavništvu Hrvatske tu-rističke zajednice u Moskvi za njezin doprinos u promidžbi Hrvatske na tržištu Ruske federa-cije, kao i za 20 godina uspješne suradnje i lojalnosti ovoj turističkoj priredbi. Sajam se

ove godine održavao od 20. do 23. ožujka, a svečana ceremonija dodjele nagrade upri-ličena je 20. ožujka u moskovskom hotelu Ritz Carlton. Nagradu je u ime Hrvatske turističke zajednice preuzeo direktor Predstavništva HTZ-a u Rusiji Mladen Falkoni, koji je organi-zatorima sajma te brojnim turističkim djelat-nicima i medijima zahvalio na dugotrajnoj uspješnoj suradnji.

7

prva dva mjeseca 2013. godine dvije trećine oglasa u kategoriji Turizam i ugostiteljstvo (65%) odnosilo se na rad na određeno dok ih se 39% odnosilo na rad na neodređeno. U 12% oglasa naznačeno je da se radi o sezon-skom poslu.*U najviše oglasa, 63% tražili su se radnici sa srednjom stručnom spremom, a u četvrtini oglasa (26%) tražili su se kvalificirani radni-ci. U petini oglasa (21%) stručna sprema nije

Iako se u siječnju 2013. godine velik dio obveznika tek prilagođavao Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Porezna uprava zadovoljna je prvim rezultatima fiskalizacije. Fizičke osobe, uglavnom ugostitelji, u siječnju ove godine prijavile su promet od 182 milijuna kuna dok su u siječnju prošle godine prijavile promet od 140 milijuna kuna, što je čak 31,43% više. Iz Porezne uprave priopćili su da su i male pravne osobe prijavile 23% više prometa u odnosu na prošlu godinu: u siječnju 2012. prijavile su 148 milijuna kuna prometa dok su za isti mjesec 2013. godine prijavili promet od 183 milijuna kuna.„Želimo naglasiti da se razlika u ostvarenom prometu mjerila na uzorku

od 3412 fizičkih osoba, odnosno 1346 malih pravnih osoba kod kojih je Porezna uprava bila u nadzoru primjene odredbi Zakona u fiskalizaciji u prometu gotovinom. S obzirom da se nadzor Porezne uprave od veljače znatno postrožio i da će inspektori još intenzivnije obilaziti obveznike fiskalizacije, u narednim mjesecima očekujemo još bolje rezultate u suzbijanju sive ekonomije i uvođenju reda u prometu gotovinom“, poručuju iz Porezne uprave. „Veliku pomoć pružili su nam građani koji su nam se javljali anonimno i prikazivali poreznike kod kojih nisu dobili račun, a po zakonu su ih dužni dobiti. Porezna uprava išla je u kontrolu nakon zaprimljenih prijava. Porezni obveznici i dalje pribjegavaju

različitim metodama utaje, razmišljajući da je Porezna uprava napravila svoj posao kada je bila jedanput, pa kada dođemo drugi put kod njih u kontrolu, vidimo da opet rade određene prekršaje“, otkrio je Josip Lozančić, pomoćnik ravnateljice Porezne uprave. Nakon 20-ak tisuća ugostitelja, fiskalizacija od prvog travnja očekuje trgovinu na malo i veliko, sportaše, privatne liječnike, veterinare, odvjetnike, javne bilježnike, revizore, porezne savjetnike, arhitekte, prevoditelje, tumače, turističke djelatnike, stečajne upravitelje, znanstvenike, izumitelje, predavače, književnike, novinare i umjetnike dok se nakon nakon 1. srpnja obveza propisuje za sve obveznike fiskalizacije.

U prva dva mjeseca ove godine objavljeno je 497 oglasa u kategoriji Turizam i ugosti-teljstvo, 43% više nego prošle godine u isto vrijeme. Za usporedbu, prošle su godine u to vrijeme objavljena 347 oglasa, pokazuju po-daci MojPosao.net. U prva dva mjeseca ove godine oglasi u turizmu sudjelovali su s 18% u ukupnom broju oglasa dok je prošle godine u isto vrijeme udio iznosio 19%. Najtraženija zanimanja su: konobar, kuhar, recepcionar. U

bila bitna. **U 47% oglasa tražilo se radno iskustvo i to u prosjeku 2 godine i 5 mjeseci. U 40% oglasa tražilo se poznavanje stranih jezika i to prven-stveno engleskog. U svega 14% oglasa tražilo se poznavanje rada na računalu.*Poslodavci su u mogućnosti označiti više vrsta zaposlenja za jednu poziciju**Poslodavci su u mogućnosti označiti više stupnjeva obrazovanja za jednu poziciju

Fiskalizacija: Ugostitelji prijavili 31% više prometa

Najtraženiji konobari, kuhari, recepcionari

8

vijesti:Lorencin novi ministar turizma

Darko Lorencin na mjesto ministra turizma dolazi s mjesta pomoćnika ministra gos-podarstva za konkurentnost i investicije. Lorencin je prije radio kao direktor Istarske razvojne agencije (IDA) te kao voditelj pro-jekata razvoja novih turističkih proizvoda u Turističkoj zajednici Istarske županije. Govori engleski, njemački i talijanski jezik. Darko Lo-rencin odmah je po izglasavanju povjerenja u Hrvatskom saboru 19. ožujka svečano pri-segnuo na novu dužnost.

Donesena odluka o vizualnom identitetu brenda - Vina Croatia!"Ovo je važan dan za promociju hrvatskih vina koja smo sustavno počeli brendirati prije tri go-dine na poticaj Hrvatske gospodarske komore, u partnerstvu s Ministarstvom poljoprivrede", rekao je Nadan Vidošević, predsjednik HGK u povodu predstavljanja pobjednika natječa-ja za dizajn vizualnog identiteta brenda Vina Croatia. Na natječaj se prijavilo 37 tvrtki/auto-ra dizajnera, a ocjenjivački sud je na temelju propisanih elemenata prijave odabrao četiri

autora/tima, među kojima je izabran pobjed-nik, Studio Cuculić, za natječajni rad pod nazivom 'Hrvatski kvadrat'. Natječaj je ras-pisala HGK, a provelo Hrvatsko dizajnersko društvo. Ideja vodilja bila je na jednostavan način predstaviti bogato prirodno i multikul-turalno naslijeđe hrvatskih vodećih vinskih regija i vina te je bilo potrebno uzeti u obzir buduće zemljopisno određivanje Vina Mosa-ica (Bregovita Hrvatska – Croatian Uplands, Istra i Kvarner – Istria and Kvarner, Slavonija i Podunavlje – Slavonia and Croatian Danube i Dalmacija – Dalmatia).

Prvi Pink Day Zagreb!Udruga WOW - Women On Wine organizi-rala je u povodu Dana Žena u zagrebač-kom Muzeju za umjetnost i obrt prvi Među-narodni specijalizirani Festival ružičastih vina - Pink Day Zagreb! Na Festivalu je svo-ja vina predstavilo 60-ak vinara iz Hrvatske te Slovenije, Italije, BiH, Srbije, Austrije i Mađarske. U okviru Pink Daya, na huma-nitarnoj aukciji namijenjenoj Autonomnoj ženskoj kući, posjetitelji su kupnjom ruži-častih privjesaka izrazili potporu zlostavlja-nim ženama. U sklopu Dana ružičastih vina i pjenušca

otvorena je i izložba stakla "Staklo, moje drugo tijelo", autorice Gordane Drinković.

Boris Žgomba ponovno izabran za predsjednika UHPA-e

Na izbornoj Skupštini Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) izabrani su novi članovi Nadzornog i Upravnog odbora, a za predsjednika UHPA-e i novi četverogodišnji mandat ponovno je izabran Boris Žgomba iz agencije Uniline. Protukandidati za mje-sto predsjednika bili su Vladislav Šestan iz agencije Atlas i Pavle Marković iz agencije Ban Tours. Boris Žgomba je cijeli radni vijek proveo u turizmu. Tvrtku Uniline, čiji je i predsjednik Uprave, osnovao je 1996. kao incoming turoperatora za Hrvatsku. Aktivno je an-gažiran u turističkim događanjima u ze-mlji i inozemstvu. Osim što je predsjednik ECTAA-e, Europskog udruženja turopera-tora i organizatora putovanja, Žgomba je od 2009. i predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija, prije čega je bio član Upravnog odbora UHPA-e.

Bespovratna pomoć za izgradnju turističke infrastrukture Središnja državna agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) objavila je Treći javni poziv za dodjelu sredstava bespovratne pomoći iz IPA komponente IIIC – Regionalni razvoj - regio-nalna konkurentnost, namijenjene poslovnoj i javnoj turističkoj infrastrukturi. Korisnicima

će biti na raspolaganju iznos od 8 milijuna eura; visina pojedinačnih potpora kretat će se od 325 tisuća do milijun eura, s time da se pokriva od 60 do 85 posto prihvatljivih troško-va projekta. Natječaj je otvoren do 13. lipnja ove godine i dostupan na internetskoj stranici SAFU te na web stranicama Europske komisije tj. EuropeAida. Informacije o IPA programima iz područja turizma dostupne su i na web stranicama Ministarstva turizma.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina i predsjednik HGK Nadan Vidošević

9

Na sajmu GAST izlagači iz 11 zemalja

Oko 1100 izlagača iz 11 zemalja okupilo se između 6. i 10. ožujka na sajmu GAST, vo-dećoj gastronomskoj manifestaciji koja na jednome mjestu okuplja predstavnike pre-hrambene industrije, bankarskih kuća i proi-zvođača namještaja i opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo. U sklopu GAST-a, koji se i ove godine stacionirao na žnjanskom platou u Splitu, održavali su se specijalizirani sajmovi prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opre-me, vina, kave, namještaja i sajam turizma. Organizirati sajam poput splitskog GAST–a, u vremenima gospodarske krize, kada se u re-giji i puno veći sajmovi gase, pravi je uspjeh, istaknula je direktorica sajma Split Sanja Vu-ković – Veić.

Na sajmu Promohotel u Poreču 120 izlagača Na 28. međunarodnom sajmu prehrane, pića i opreme za turizam Promohotel, koji je krajem ožujka svečano otvoren u poreč-koj sportskoj dvorani Žatika, sudjelovalo je 120 izlagača iz Hrvatske, Italije, Egipta, Slo-venije i Srbije. Izlagači su na raspolaganju imali 3000m2 unutarnjeg i 700m2 vanj-skog izložbenog prostora. Promohotel je otvorio zamjenik istarskog župana Vedran Grubišić dok je predsjednica Županijske gospodarske komore Jasna Jaklin Majetić zahvalila izlagačima na velikom odazivu,

istaknuvši kako su upravo takvi sajmovi jed-na od mogućnosti za prezentaciju njihovih proizvoda i usporedbu s konkurencijom, kao i za direktno ugovaranje novih poslova. Sajam je namijenjen vlasnicima i menadže-rima hotela, iznajmljivačima apartmana, vlasnicima kafića i restorana. Uz izložbene sadržaje organizirana su i mnoga gastro događanja, okrugli stolovi, prezentacije i predavanja. U sklopu sajma održano je i 12. izdanje Promonature, izložbe autohtonih i ekoloških proizvoda koju organizira udruga proizvođača, prerađivača, prodavača i po-trošača bio-proizvoda "Bio Istra", koja ove godine slavi 15. obljetnicu postojanja.

Na Croatia Boat Show i izlagači iz Sicilije

Dolazak izlagača iz Gospodarske komo-re Sicilije samo je jedna od zanimljivosti ovogodišnjeg, 15. po redu sajma nautike Croatia Boat Show koji će se od 17. do 21. travnja održati u Splitu. "Vjerujući da će ula-skom Hrvatske u EU i svi potencijali sajma još više doći do izražaja, u ovim teškim gos-podarskim momentima dodatno se trudimo kako bismo spremni dočekali nove prigode", izjavio je prvi čovjek sajma Vicenco Blagaić. Dolazak Gospodarske komora Sicilije i nji-hovo predstavljanje 13 tamošnjih proizvo-đača na nekoliko stotina kvadratnih meta-ra sajamskog prostora, slobodno se može smatrati potvrdom potrebe za sajmom koji se uspješno održava unatoč krizi u doma-ćem gospodarstvu. Predstavljanje gospo-darskih potencijala Sicilije bit će samo dio već tradicionalno kvalitetnog sajma koji donosi svjetske premijere plovila te druge novitete nautičke branše.

Snimljen film o turističkoj ponudi za osobe s invaliditetom Dokumentarno-turistički film "Turizam bez za-preka" sredinom ožujka premijerno je prikazan u zagrebačkom hotelu "The Westin". Hrvatska turistička zajednica sufinancirala je dokumen-tarac pod nazivom "Turizam bez zapreka". Re-žiju filma potpisuje poznati redatelj, scenarist

Održan sajam Place2goDrugi po redu međunarodni sajam turizma Place2go, koji se ove godine održavao od 15. do 17. ožujka u Zagrebu, donio je najbolje iz svijeta putovanja. Više od 168 izlagača iz čak 17 zemalja posjetiteljima je predstavilo nove trendove u turizmu, bogatstvo ponude, cijene aranžmana, aviokarata, smještaja. Tijekom tri dana održavanja sajma posjetitelji su mogli saznati što ih sve očekuje u SAD-u, Indone-ziji, Kataru, Tunisu, Turskoj, Indiji,na Tajlandu ili Malti, ali i na onim malo bližim destinaci-jama poput Njemačke, Italije, Austrije, Ma-đarske, Slovenije, Srbije, Crne Gore, Albanije i naravno Hrvatske. Rijetko koji dio svijeta nije

obuhvaćen ponudama 19 hrvatskih i stranih turističkih agencija koje su posjetiteljima predstavile svoje aranžmane i mogućnosti organiziranja putovanja.

i producent Nikola Jurić. Film je napravljen u dvije jezične inačice, hrvatskoj i engleskoj. U filmu se posebno vodilo računa o tome da se prikažu svi segmenti bitni za turističku ponudu za osobe s invaliditetom, prilagođenost prije-voznih sredstava, opremljenost plaža, bazena i kampova, organiziranost spasilačkih službi, hotelskog smještaja, restorana, wellness i fit-ness prostora te medicinske usluge.

10

nja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanja i usluživanja bezalkoholnih pića, vina i piva u tim objektima sukladno posebnim propisima. S obzirom na to, zaključak je da se snižena stopa PDV-a primjenjuje na navedene usluge u svim komercijalnim ugostiteljskim objektima, neovisno o nji-hovoj klasifikaciji. Međutim, ključne riječi pri tumačenju ovih izmjena Zakona su 'u svim komercijalnim ugostiteljskim objekti-ma'. Naime, isporuka tih istih usluga izvan ugostiteljskih objekata oporezuje se sto-pom PDV-a od 25%. Dakle, ako se pizza naruči i pojede u restoranu, oporezivat će se stopom od 10%, a ukoliko se uzme za van ili naruči dostava, pizza se oporezuje stopom od 25%. Isti slučaj je i s kavom koja se uzme za 'to go' te brzom hranom u fast-food restoranima koja se ne konzumira u ugostiteljskom objektu.

USLUGA PREHRANEPorezna uprava navedeno tumači da se isporuka pripremljene ili nepripremljene hrane, bez ikakvih drugih usluga, smatra uslugom prehrane na koju se primjenjuje 10% PDV-a s obzirom da je konzumirana u ugostiteljskom objektu. No ako se hrana, bezalkoholna pića i napici ne konzumiraju u objektu, tada ne postoji dodatna uslu-ga kao što su pripremanje, pribor za jelo i drugo, što znači da je PDV na takvu uslugu 25%.Stoga se postavlja pitanje - zašto se želi potaknuti promet u jednim vrstama ugo-stiteljskih objekata, a u drugima ne. Ili se zapravo nastoji utjecati na kulturu građana da više borave po restoranima, nego da pizzu naručuju kod kuće ili da kavu ispija-ju šetajući po gradu? Naime, i u jednom i u drugom slučaju potreban je radnik koji

Od 1. siječnja 2013. godine poče-la se primjenjivati snižena stopa PDV-a od 10% za usluge pripre-

manja hrane i obavljanja usluge prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima. Primjena dife-rencirane, odnosno snižene stope PDV-a na turističke usluge, jedan je od pet stra-teških ciljeva Ministarstva turizma s ciljem poticanja dugoročnog razvoja turizma i njegove investicijske atraktivnosti. Primje-na takve diferencirane stope u skladu je s EU direktivom te bi uvjete poslovanja hrvat-skog turizma i ugostiteljstva trebala pribli-žiti onima u konkurentskim, mediteranskim i drugim europskim zemljama poput Italije, Francuske i Španjolske gdje se ta stopa u prosjeku kreće između 5% do 10%.Osim snižene stope na usluge priprema-nja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima, kao i usluživanja bezalkoholnih pića, vina i piva u tim objek-tima, ista snižena stopa PDV-a u Hrvatskoj se već primjenjuje na usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili pu-nog pansiona u svim vrstama komercijal-nih ugostiteljskih smještajnih objekata,te na usluge agencijskog posredovanja za navedene usluge.

PRIMJENAPrema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (ZUD), ugostiteljska djelatnost je defini-rana kao pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje i usluživanje pića i napitaka te pružanje usluga smješta-ja. Također, prema ZUD-u, ugostiteljskom djelatnosti smatra se i pripremanje hrane za potrošnju na drugome mjestu, sa ili bez usluživanja i opskrba tom hranom, kao što je npr. catering. Riječ je dakle o djelatnosti

s elementima proizvodnje, trgovine i uslu-ge. Dosad su se takve usluge oporezivale stopom od 25% dok se snižena stopa od 10% primjenjuje u oporezivanju usluga smještaja u komercijalnim ugostiteljskim objektima te na usluge agencijske provizije za navedene usluge već od 2006. godine. S ciljem poticanja razvoja turizma, odno-sno turističkih i ugostiteljskih usluga, po-gotovo u ovom periodu krize, izmjenama Zakona o PDV-u određeno je da se snižena stopa PDV-a od 10% od 1. siječnja 2013. godine primjenjuje i na usluge priprema-

aktualno:

Što je donio niži PDV

na ugostiteljske usluge? U nizu zemalja Europske unije snižavanje stope PDV-a, čak i u vremenu krize, imalo je dobar utjecaj na proračun. I u Hrvatskoj bi isto na duže vrijeme trebalo rezultirati podizanjem konkurentnosti u cijelom turističkom sektoru te, uz primjenu fiskalnih blagajni, smanjiti dio sive ekonomije u turizmu.

Piše: Jasmina kajtezović,

menadžerica u poreznom odjelu, TPa Horwath

Francuzi su 2009. sma-njili PDV stopu u resto-ranima sa 19,6% na 5,5%, a ugostitelji su se obvezali da će sniziti cijene, poboljšati uvje-te radnicima i obnoviti objekte. Dvije godine kasnije, cijene su zaista pale za 2,5% i otvore-no je 52 tisuće novih radnih mjesta, što je u proračun Francuske donijelo dvostruko više od onog što ga je to sniženje koštalo.

1 1

ši ministar turizma Veljko Ostojić, na kon-ferenciji za novinare na kojoj je analizirao turističke rezultate iz prethodne godine i predstavio plan rada u 2013., između osta-log, smanjenje spomenute porezne stope, ulazak Hrvatske u EU i povećanje investici-ja za dva i pol do tri milijarde kuna, ključ-na su obilježja hrvatskog turizma u 2013. godini. Prema analizama, u 2013. godini očekuje se turistički promet s povećanjem prihoda od 2% do 3% zahvaljujući poveća-noj potražnji upravo zbog smanjenja PDV-a i daljnjeg produljenja turističke sezone. Međutim, u Hrvatskoj se ugostitelji nisu ob-vezali na sniženje cijena, osim Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela koja je odlučila da će obiteljski i mali hoteli sniziti cijene hrvatskim vinima za 5% do 10% i prije primjene novog Zakona, već je ugo-stiteljima to ostavljeno na izbor. Za što su se ugostitelji odlučili pokazuju i prvi rezul-tati korištenja smanjene stope PDV-a, koji govore da su ugostiteljske usluge zapravo poskupjele za 2,5% (od čega hrana i piće za 2,6%, a smještaj za 2,2%). S obzirom na to, očekivani parametri o kojima je govorio bivši ministar trenutno još nisu vidljivi te se još uvijek očekuje odaziv na apel da ugo-stitelji ipak smanje cijene te prionu novim investicijama i zapošljavanju te na taj na-čin pridonesu jačanju turističkog sektora kao glavnog oslonca i spasitelja hrvatskog gospodarstva.

će uslugu pripreme i dostave hrane, odno-sno pića izvršiti, pri čemu se i u jednom i u drugom slučaju koristi pribor restorana, odnosno nastaju troškovi za ugostitelja koji tu uslugu pruža.

SITUACIJA U EUU nizu zemalja Europske unije snižavanje stope PDV-a, čak i u vremenu krize, imalo je dobar utjecaj na proračun. I u Hrvatskoj bi isto na duže vrijeme trebalo rezultirati podizanjem konkurentnosti u cijelom tu-rističkom sektoru te, uz primjenu fiskalnih blagajni, smanjiti dio sive ekonomije u turizmu. Francuska je dobar primjer kako je snižavanje stope PDV-a utjecalo na po-većanje prihoda i povećanje konkurentno-sti. Francuzi su 2009. godine smanjili PDV stopu u restoranima sa 19,6% na 5,5%, a ugostitelji su se obvezali da će sniziti cije-ne, poboljšati uvjete radnicima i obnoviti objekte. Dvije godine kasnije, cijene su zaista pale za 2,5% i otvoreno je 52 tisu-će novih radnih mjesta, što je u proračun Francuske donijelo dvostruko više od onog što ga je to sniženje koštalo. Slične su se stvari dogodile u Njemačkoj i Švedskoj. Takvi primjeri bili su glavni motiv i poticaj Ministarstvu turizma da sličnu strategiju primijeni u Hrvatskoj. Međutim, zemlje Europske unije u kojima se primjenjuje diferencirana stopa PDV-a nisu radile razliku prema tome gdje se

hrana konzumira, tj. snižene stope PDV-a se odnose na sve ugostiteljske usluge, ne-ovisno gdje se hrana i pića konzumiraju, a što je možda i pridonijelo većoj spremnosti ugostitelja na smanjenje cijena. Ugostitelji pritom nisu opterećeni borbom s tri stope PDV-a, kao što je slučaj s hrvatskim ugo-stiteljima. Razlika u oporezivanju ugosti-teljskih objekata jedan je od razloga zašto se Hrvatska obrtnička komora usprotivila odredbi Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost prema kojoj se smanjena stopa PDV-a od 10% ne odnosi na usluge dosta-ve hrane ili narudžbu hrane za konzumaci-ju izvan ugostiteljskog objekta te zatražila hitnu izmjenu. Objekti cateringa i objekti jednostavnih usluga, kao što su slastičar-nice, pizzerije i dr. također su prema ZUD-u definirani kao ugostiteljski objekti te ih se ne bi trebalo porezno tretirati drukčije od ostalih.

SITUACIJA U HRVATSKOJSnižena stopa PDV-a za ugostiteljstvo na 10% prvenstveno je trebala rezultirati nižim cijenama usluga, hrane i pića, tj. konkurentnijim cijenama, preusmjeravanju novca u investicije te rastu zapošljavanja u ugostiteljstvu, odnosno turističkom sekto-ru, kao što je bio slučaj i u drugim zemlja-ma u kojima se primjenjuje diferencirana stopa PDV-a. Prema analizama koje je iznio, sad već biv-

12

francuski ministar za obrt, trgovinu i turi-zam, a među gostima je bila i slavna fran-cuska glumica Catherine Deneuve koja je izrazila oduševljenje kreativnim rješenjima i visokom kvalitetom izloženih proizvoda.Ambiente 2013. bilježi rast broja posje-titelja (2012. godine sajam je posjetilo 138.058 ljudi), što bolje nego ikad poka-zuje da je u pitanju vodeća svjetska plat-forma za lansiranje inovacija i novih proi-zvoda za sljedeću sezonu te da je odličan izvor inspiracije za cijeli sektor.Top 10 zemalja po broju posjetitelja su Ita-

Ambiente, međunarodni sajam robe široke potrošnje na kojem je od 15. do 19. veljače sudjelovalo

4688 izlagača iz 81 zemlje, i kojeg je u frankfurtskom glavnom sajamskom i izlož-benom centru posjetilo više od 140.000 stručnih posjetitelja, i ovog je puta na izvrstan način predstavio nove proizvode, inovacije i trendove.“Ambiente 2013. pokazao je da je, bez ikakve sumnje, potrošnja i dalje 'in' te je impresivno demonstrirao svoju poziciju vodećeg međunarodnog sajma za robu

široke potrošnje. Usprkos teškim gospo-darskim okolnostima koje prevladavaju u nekim dijelovima Europe, Ambiente je uspio ostvariti odličnu posjećenost, kako s izlagačke, tako i sa posjetiteljske strane“, izjavio je Detlef Braun, član Izvršnog od-bora Messe Frankfurt GmbH.

RAST BROJA POSLJETITELJASajam su otvorili njemački ministar ekono-mije i tehnologije Philipp Rösler i njegova francuska kolegica Sylvia Pinel. Frankfurt-ski je sajam, kao visoki gost, posjetio i

sajam:

Ambiente – najveći sajam dining, living i giving asortimana S više od 4500 izlagača, frankfurtski sajam Ambiente - najveći međunarodni sajam tzv. dining, living i giving asortimana, ponudio je opširan pregled svjetskog tržišta. Na ovoj globalnoj platformi, koju godišnje posjeti više od 140.000 stručnih posjetitelja i trgovaca, prikazan je najsuvremeniji dizajn vezan za moderan i luksuzan životni stil. Kako je ovogodišnja zemlja partner sajma Francuska, pod motom 'Francuska umjetnost življenja' brojne tvrtke svojim su rješenjima pokazale kako život jedne nacije nije inspiriran isključivo tradicijom, nego da vrlo maštovito tumači i pogled u budućnost.

Piše: Marija kosor

13

Japan. Ambiente 2014. ponudit će pogled u tu zemlju i u njezine proizvode kroz op-sežan program koji će biti prikazan od 7. do 11. veljače 2014.

'DOBRODOŠLI U DŽUNGLU'Pod egidom 'Dobrodošli u džunglu' pre-zentirani su trendovi među proizvodima za široku potrošnju. Tzv. trend-skauti re-nomirane dizajnerske konzultantske kuće bora.herke.palmisano, koji imaju urede u Frankfurtu i Berlinu, vodili su posjetitelje kroz 'džunglu' različitih stilova. Za Ambiente 2013. oni su svrstali različite međunarodne utjecaje iz svijeta produkt-dizajna, mode, arhitekture i umjetnosti u glavne trendove: “Cvjetno polje“, “Klasič-no tlo“, “Kontrastna sfera“ te dali pregled ključnih stilova u potrošačkom svijetu. Unutar navedenih trendova, tim dizajnera osigurao je posjetiteljima uvid u konkretne primjere novih boja, oblika, uzoraka i ma-terijala koji će vladati u budućnosti.

'FRANCUSKA UMJETNOST ŽIVLJENJA' Sajam u Frankfurtu posjetila je i pozna-ta francuska glumačka diva Catherine Deneuve, a tijekom obilaska s Detlefom Braunom, članom Izvršnog odbora Messe Frankfurt Exhibition GmbH, imala je priliku vidjeti širok spektar proizvoda namijenje-nih stolu, kuhinji i općenito - opremanju doma. Obilazak je organiziran u sklopu programa zemlje-partnera Francuske, a pod motom 'Francuska umjetnost življe-

nja'."Ono što me fascinira na sajmu Ambiente jest visoka kvaliteta izlagača koji utjelov-ljuju kreativnu raznolikost u pogledu diza-jna, rafiniran ukus vezan za opremanje i dizajn blagovaonica i raznolikost ukrasa. Dobro je vidjeti kako talenti iz cijelog svi-jeta mogu na osoben način prezentirati kulturu i kulturnu raznolikost. U ovo doba globalizacije zaiste je jedinstveno i uzbud-ljivo na jednome mjestu i u isto vrijeme vidjeti toliko mnogo inspirativne raznoliko-sti", izjavila je Catherine Deneuve.

lija, Francuska, Nizozemska, SAD, Velika Britanija, Švicarska, Španjolska, Kina, Ru-sija i Austrija. Dvostruki porast broja posje-titelja bilježe regije istočne Europe (Rusija i baltičke zemlje) i Južna Amerika (Argenti-na i Brazil). Ambiente se definitivno doka-zao kao mjesto brojnih kvalitetnih kontaka-ta na međunarodnoj razini, jednostavnije ostvarivih nego bilo gdje na svijetu.Iduće godine, zemlja-partner sajma bit će

Dobro je vidjeti kako talenti iz cijelog svijeta mogu na osoben na-čin prezentirati kulturu i kulturnu raznolikost. U ovo doba globalizacije zaista je jedinstveno i uzbudljivo na jednome mjestu i u isto vrijeme vidjeti toliko mnogo inspirativne raznolikosti, izjavila je poznata fran-cuska glumica Catheri-ne Deneuve.

14

mova u Frankfurtu, čak na tri. U prošlosti je iz Hrvatske nastupalo nekoliko izglača više, ali je kriza napravile svoje. U svakom slučaju, vjerujemo da će se uskoro pojaviti novi izlagači. Kod sajmova je svakako važan internaci-onalitet, odnosno udio posjetitelja iz ino-zemstva. Na sajmu Ambiente jako je visok udio stranih izlagača i inozemnih posje-titelja, što znači da i hipotetski i u praksi jedan izlagač tu može doslovno uspostaviti kontakt i sa 50 ili 60, pa čak i 70 zemalja. Kroz hale prođe zaista velik broj stručnih posjetitelja, a s obzirom na pojedine saj-move, dolaze nam posjetitelji iz 80 do čak 150 država. Mogli bismo reći da je u ovih nekoliko dana na frankfurtskom sajmu pri-sutan zaista cijeli svijet.

Ovo je najveći svjetski sajam ova-kvog tipa?Što se tiče međunarodnih stručnih sajmo-va široke potrošnje, Ambiente je najveći sajam na svijetu – s tim da on ima tri glav-na područja: dinig, giving i living. Dining se odnosi na sve proizvode vezane za kuhinju i blagovaonu; living obuhvaća proizvode vezane za unutarnju opremu i dekoraciju (sve što je vezano za kulturu življenja i što naš prostor i život čini lijepim); te giving – koji obuhvaća sve što je povezano s poklo-nima i idejama vezanim za njih. Naravno, neki od ovih proizvoda spadaju i u jedan i u drugi dio sajma. Imate li neku lijepu kristal-

O frankfurtskom sajmu Ambiente, glavnim benefitima za izlagače i posjetitelje razgovarali smo s An-

drejem Prpičem, direktorom slovenske tvrt-ke APR Predstavništvo stranih sajmova…

Već 17 godina radite u organiza-ciji sajmova u Frankfurtu. Kad je u pitanju sajam Ambiente, osjeća li se gradacija prema većem broju izlagača iz Hrvatske i Slovenije? Ove godine na sajmu Ambiente sudjelovalo je 19 izlagača iz Slovenije i dva iz Hrvatske. Vidljivo je da je, vjerojatno i zbog krize, sve veća potražnja za sajamskim nastupima jer firme traže nove prodajne kanale. Je-dan od razloga su gubici na domaćem tr-žištu pa pojedine tvrtke traže nove načine za promociju svojeg poslovanja. No razlozi leže i u činjenici da smo u ovih 17 godina uspjeli promovirati sajam kao marketinški alat koji je, s obzirom na cijenu, jedan od najboljih mogućih alata kako za manje, tako i za srednje i velike firme. Međutim, na ovako velikim sajmovima, poput ovoga u Njemačkoj, još uvijek znamo imati orga-nizacijskih problema jer su u pitanju naj-veći sajmovi na svijetu i ponekad je teško dobiti izlagačko mjesto.

Potrebno je planirati na vrijeme.U svakom slučaju, ljudi bi trebali shvatiti da je prvi nastup uvijek najteži jer nisu u mogućnosti birati mjesto u izlagačkoj hali.

Ukoliko već imate sreću dobiti lokaciju – trebate je uzeti i ne komplicirati jer ćete onda malo po malo, tijekom narednih go-dina, dobiti vjerojatno i bolju lokaciju i bolji oblik štanda.

Ove godine na sajmu Ambiente sudjelovala su dva izlagača iz Hrvatske. Kakva je situacija veza-na za broj izlagača u odnosu na prošlu godinu?Izlagači iz Hrvatske su isti kao i prošle godi-ne: Kordun i Soing. Već su nekoliko godina prisutni na ovom sajmu, s tim da je Soing zbog svog programa prisutan na više saj-

sajam:

Sve veća potražnja za sajamskim nastupima

razgovarala: Marija kosor

Andrej Prpič, APR Predstavništvo stranih sajmova, Slovenija

15

su naši posjetitelji već stekli naviku da, čim dođu na sajam, najprije idu pogleda-ti izložbu trendova kako bi stekli što bolju orijentaciju. Tek kad su dobili dojam što je ono što bi moglo privući kupce, kreću u daljnji obilazak sajma, razgovaraju s dobavljačima i proizvođačima te sklapaju poslove. To je jedna od najvažnih karakte-ristika sajmova: nije dovoljno izlagačima samo ponuditi mjesto, nego je potrebno i izlagačima i posjetiteljima pomoći da se snađu u ovoj masi informacija. Jer ovdje je zastupljen cijeli svijet i bilo bi nemoguće sve detaljno proučiti.

nu čašu, ona vam može služiti doslovno kao čaša i u tom slučaju spada u segment dining, no ona svakako može poslužiti i kao lijep i dragocjen poklon.

Što je najvažnije posjetiteljima i izlagačima?Ovaj sajam je jako dobar kao orijentacija za posjetitelje i izlagače iz cijeloga svijeta. Posjetitelji su u ovih pet dana bili u prilici vidjeti svjetsku ponudu. Ovo je sajam koji pokazuje koji će trendovi vladati u nared-ne dvije-tri sezone, što je posjetiteljima svakako dobra informacija i orijentacija. U pitanju su stručni posjetitelji i oni ipak moraju dobiti kvalitetne informacije o tome što će se dobro prodavati. Zanimljivost saj-ma Ambiente je i u tome da su na njemu angažirani vrhunski svjetski stručnjaci koji posjetitelje mogu uputiti na proizvo-de koji zasigurno imaju veliki potencijal i koji će se dobro prodavati. Imamo, dakle, veliki broj stručnjaka koji znaju kamo ide branša i mogu ponuditi pregled trendova. Frankfurtski sajam je poznat po tome što sa nezavisnim stručnjacima i agencijama priprema zaista dobar odabir i pregled trendova. U pitanju su proizvodi koji će zasigurno u naredne dvije do tri sezone biti 'top'. Kroz sudjelovanje na više sličnih međunarodnih sajmova uistinu vidimo da

Želite hrb? Ukoliko želite primati hrvatsko izdanje HrB-a, molimo da ispunite obrazac i pošaljete ga poštom na našu adresu, faxom (01/4854 432) ili nam podatke pošaljite e-mailom na adresu crier@crier.hr

Naziv tvrtke ..................................................................................................................................................................................................

adresa ..................................................................................................................................................................................................................

Poštanski broj ...........................................................................................................................................................................................

Grad .........................................................................................................................................................................................................................

Država ..................................................................................................................................................................................................................

kontakt osoba...........................................................................................................................................................................................

E-mail .....................................................................................................................................................................................................................

Web stranica ...............................................................................................................................................................................................

Telefon/fax .....................................................................................................................................................................................................

Sektor (hoteli, restorani, barovi, proizvodnja…) ....................................................................................

16

Deseti po redu sajam Eko Etno Hrvatska ove go-dine održava se s novim, proširenim sadržajem i nazivom Eko Etno Tour. Kakav ćete sadržaj ponu-diti posjetiteljima? Sajamski projekt Eko Etno pokrenuli smo davne 2003. godine, i on je tada bio jedinstven u Hrvatskoj i regiji. Pokrenut je s ciljem prilagodbe novim poslovnim strujanjima i trendovima popularizacije brendiranih ruralnih proizvoda, ruralnog turizma i tradicije te sa željom prezentacije ruralnih i tradicijskih vrijednosti na moderan i urban način. Tijekom go-dina priključile su nam se gotove sve hrvatske županije. Međutim, kriza je i u ovom sektoru donijela svoje. Sajamska događanja sve je teže organizirati. Uz nedostatak materijalnih sredstava, tu je i određena apa-tija te nezainteresiranost. U međuvremenu je nastalo i puno lokalnih sajmova, što ne treba osuđivati jer svi traže svoje mjesto pod suncem. Bez obzira na navedene razloge, svaki projekt potrebno je osvježava-ti i modernizirati tako da smo od ove godine odlučili promijeniti naziv sajma te ga prvenstveno orijentirati ka turizmu. Vjerujemo da ćemo kroz godinu-dvije imati jak sajam posebnih oblika turizma kao i turizma posebnih interesa kakvog nema u regiji i šire. HF Eko Etno Grupa, kao organizator, već se dugo zalaže da se hrvatski ruralni turizam posebno predstavi i istakne kao hrvatska vrijednost i značajna prednost u odnosu na ostale konkurentne turističke zemlje. Na međunarodnom sajmu Eko Etno Tour primarno će se predstaviti autohtoni i tradicijski ruralni proi-zvodi i usluge, eno i gastronomski specijaliteti, kulturna baština, folklor, stari zanati, autohtona događanja i običaji pojedinih krajeva Hrvatske i ostalih zemalja, te turistička ponuda ruralnog turizma. Na sajmu će biti organizirano niz degustacija, prezentacije regionalnih i nacionalnih kuhinja, te omogućena promotivna prodaja i kupnja proizvoda.

Osim proizvođača i pružatelja usluga ruralnog turizma iz Hrvatske, koliko će biti sudionika iz ostalih zemalja? Koliko ukupno izlagača i posjetitelja očekujete?Sajam je u pripremi tako da još uvijek nemamo informaciju o točnom broju izlagača i ostalih sudionika. Očekujemo sudionike iz cijele regije, a posebno na poslovnom dijelu Eko Etno Trade Show gdje će nam se si-gurno priključiti sudionici iz više država. Kada govorimo o pojedinačnim izlagačima na zajedničkim ili pojedinačnim štandovima, očekujemo ih oko 300, a posjetitelja minimalno deset tisuća.

Hoćete li organizirati i stručne seminare? Na koje teme ćete se skoncentrirati i tko će biti predavači/sudionici?Na sajmu Eko Etno Tour odvijat će se bogat program stručnih i poprat-nih događanja - stručni skupovi, seminari, savjetovanja, prezentacije, tematske radionice o preradi i promociji proizvoda, natjecanja, te struč-

intervju:

Eko Etno Tour – odlična prilika za brendiranje Hrvatske

Eko Etno Tour, međunarodni sajam turizma, tradicije, enogastronomije, proizvoda, usluga i događanja ruralnih područja, ove godine bit će održan u Boćarskom domu u Zagrebu od 24.-27. travnja. O programu te stručnim i popratnim događanjima, kao i o međunarodnom značaju ovog sajma u smislu tržišne prepoznatljivosti i bren-diranja proizvoda i usluga hrvatskih ruralnih područja razgovaramo s pred-sjednicom Uprave HF Eko Etno Grupe i predsjednicom organizacijskog odbo-ra Eko Etno Toura Dijanom Katicom.

razgovarala: Marija kosor

17

na ocjenjivanja ruralne turističke ponude.Za vrijeme sajma organizirana je i turistička burza Eko Etno Trade Show što će omogućiti zainteresiranim stranim turističkim agencija-ma da ostvare kontakt i neposredno pregova-raju s potencijalnim dobavljačima - domaćim turističkim agencijama, hotelijerima, turistič-kim zajednicama, turističkim udrugama i sl. Navest ću samo neke: radionica "Novi turistički proizvod za novi hrvatski turizam" - poslovna edukacija za proizvođače i pružatelje usluga te putničke agencije u suradnji s UHPA-om; okru-gli stolovi: "Pozicija i perspektiva održivog tu-rizma Hrvatske", "Turizam u područjima rijeke Save", "Hrvatsko iseljeništvo kao potencijalno tržište hrvatskih autohtonih proizvoda i uslu-ga"; sjednice Zajednice ruralnog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i dr. Održat će se i brojne prezentacije kao što su prezentaci-ja nagrađenih "EDEN" projekata, prezentacija tradicijskih manifestacija, prezentacija tradicij-skih udruga - povijesnih postrojbi (primjerice Zagrebački vremeplov / šetnja kroz povijest), Počasna satnija kravat pukovnije, hrvatskih udruga koje njeguju kulturno-povijesnu bašti-nu i glazbenu tradiciju, Prikaz starih obrta i za-nata, prezentacija projekata i filmova "Ruralna Hrvatska očima putnika", prezentacija projeka-ta "Hrvatska autohtona kuhinja" i dr.

Ovaj sajam je odlična prilika da proizvođači pravovremeno ponude svoje proizvode i usluge domaćoj i inozemnoj turističkoj industriji. Koliko je on značajan u smislu brendiranja Hrvatske, od-nosno njezinih ruralnih područja?

Citirajući dr.sc. Božu Skoku koji kaže "Brendi-ranje lokacije stvara vrijednost za grad, regiju ili državu na tri glavna načina: usklađivanje poruka koje destinacija već odašilje, u skladu sa snažnom i prepoznatljivom strateškom vizi-jom; oslobađanje talenta lokalnih ljudi, kako bi se ojačala i upotpunila ta vizija; i iznalaženje novih, snažnih i isplativih načina da se loka-ciji prida djelotvorniji i spomena vredniji glas te da se poboljša njezin međunarodni ugled", dolazimo do zaključka kako hrvatski proizvodi i usluge značajno pridonose razvoju brenda odnosno ruralno-turističkog proizvoda. Bogato povijesno i kulturno naslijeđe Hrvat-ske, očuvani i marketinški obrađeni lokaliteti i oni koji još nisu dovoljno prepoznati, različiti oblici aktivnosti primamljivi turistima, pa čak i u gastro smislu - uskrsnuće jednog sasvim zaboravljenog načina prehrane, odraz su ve-likih i ujedinjenih napora ka razvitku turizma u unutrašnjosti. Veliki napredak, osim u Istri, dogodio se i u drugim hrvatskim regijama koje veliki akcent stavljaju na seoska domaćinstva, vinarije, manifestacije, iznimno bogatu eno-gastro ponudu, autohtone smještajne kapa-citete, uz prisutnost ostalih prirodnih atrakcija te izuzetno sadržajnu ponudu s bogatsvom ra-zličitosti. Upravo će ovaj sajam pridonijeti pre-

zentaciji pojedinih hrvatskih ruralno-turističkih destinacija široj javnosti te polako početi stva-rati koncept brenda Hrvatske i kao destinacije ruralnog turizma.

Spomenuli ste da će za vrije-me sajma bit će organizirana i međunarodna turistička burza Eko Etno Trade Show. Možete li nam malo detaljnije opisati taj projekt? Glavna značajka ovogodišnje manifestacije je turistička burza Eko Etno Trade Show koja će pružiti priliku za čvršću, trajniju i bržu pove-zanost svih ponuđača turističkih usluga i pro-izvoda s kupcima ("hosted buyers") u potrazi za inovativnim turističkim ponudama. Turistič-ka burza je pravo mjesto gdje se sastaje turi-stička industrija kontinentalnog, ruralnog i svih ostalih oblika turizma, pružajući mogućnost ponuđačima da na jednome mjestu stupe u kontakt s pomno odabranim zainteresiranim kupcima – domaćim i inozemnim turističkim agencijama. Svrha turističke burze je pove-zivanje pružatelja usluga ruralnog i ostalih oblika turizma iz regije sa specijaliziranim or-ganizatorima putovanja. Očekuje se 60 izlaga-ča - ponuđača usluga iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore te se predviđa do 15-ak sastanaka dnevno, prema unaprijed utvrđenom rasporedu. Eko Etno Trade Show je inovativni događaj kroz koji će se poticati osmišljavanje novih, inovativnih turističkih proizvoda i usluga te novih oblika marketinga, promocije i direktne prodaje kva-litetnih turističkih aranžmana. Izlagačima (re-ceptivne turističke agencije, hotelijeri, seoska gospodarstva, turističke zajednice, turističke udruge i sl.) se pritom pružaju brojne mo-gućnosti za umrežavanje i jačanje poslovnih odnosa, kroz pregovore i neposredne kontakte s potencijalnim kupcima njihovih usluga i pro-izvoda. HF Eko Etno Grupa d.o.o. nedavno je osnovala i specijaliziranu turističku agenciju koja će biti jedan od značajnijih partnera oku-pljenim ponuđačima na Eko Etno Trade Show.

Najavljeno je da će za pred-stavnike inozemnih turističkih agencija biti organizirano studijsko putovanje u jednu od županija kontinentalne Hrvatske. Koju ste županiju odabrali i ka-kav odaziv i odjeke očekujete? (Hoćete li na putovanje pozvati i strane novinare?) Što ovakav tip promocije donosi Hrvatskoj?

Ove godine će se za agencije organizirati poludnevni posjet na područje Zarebačke i Krapinsko-zagorske županije, program će biti poznat ovih dana. Očekujemo 15-ak specijali-ziranih agencija iz regije. Obilazak za agencije

je logičan slijed bilateralnih susreta koji će se održati u Zagebu u okviru burze Eko Etno Tra-de Show. Sredstva za organizaciju su skromna tako da ćemo pozvati svega nekoliko novina-ra iz Hrvatske i regije. Ovakvom promocijom Hrvatska postaje prepoznatljiva ne samo kao morska već i kao ruralno-turistička destinaci-ja. Time ostvarujemo i naš krajnji cilj – tijekom narednih godina uspješno organizirati jak međunarodni sajam posebnih oblika turizma i turizma posebnih interesa kakvog nema ni u regiji, niti u drugim europskim zemljama. Po-stoje usko specijalizirani sajmovi za pojedine vrste turizma kao što je bicklistički, vinski i sl.Naša tržišta su, u najkraćem opisu, tržišta osviještenih, radoznalih, motiviranih turista, ljubitelja zelenih destinacija, tradicije i povije-sti, osoba koje su već iskonzumirale klasična putovanja i sad su u određenoj fazi "turističke zrelosti", kad žele iskonski, autohtoni, temat-ski turistički proizvod, odnosno destinaciju. Osim domaćih turista, koji sve više doživljava-ju takvu vrstu "preobrazbe", naravno da smo okrenuti i ino tržište, budući da naša ponuda nudi onaj "egzotični", neistraženi dio Hrvatske, kakav im u dosad kreiranim aranžmanima nije bio dovoljno dobro predstavljen.

Je li hrvatski seoski kontinentalni turizam zapostavljen u odnosu na primorski? Jesu li posljednjih godina ipak napravljeni neki pomaci? Kakvi su rezultati 'na terenu'?Pojačana promocija ruralnog turizma može biti samo u funkciji pojačanog rasta ukupnog turističkog prihoda, te se s razlogom može i treba smatrati dodanom vrijednosti turističke

Glavna značajka ovogodišnje mani-festacije je turistička burza Eko Etno Trade Show koja će pružiti mogućnost ponuđa-čima da na jednome mjestu stupe u kontakt s pomno odabranim zainteresiranim kupci-ma. Na turističkoj burzi očekujemo 60 izlaga-ča - ponuđača uslu-ga iz RH, Slovenije, BiH, Srbije i Crne Gore te se predviđa do 15-ak sastanaka dnevno.

18

ponude Hrvatske. Hrvatska je već iscrpila svoju "3 S" priču (sea, sand and sun), vezano uz pro-mociju turizma te se, iako ta priča neće nikad prestati biti atraktivna, s punim povjerenjem možemo okrenuti unutrašnjim turističkim re-sursima i atrakcijama. Ne trebamo zaboraviti da pripadamo europskom kulturnom i povije-snom naslijeđu te da, po dolasku turista, oso-bito iz prekooceanskih zemalja (Azija, SAD...), u njihovoj percepciji bivamo doživljeni kao dio regije, a ne kao izdvojena država. U tom smislu, odlično se kulturološki, povijesno, et-nografski, geografski, pa i kroz eno-gastro po-nudu, nadovezujemo na okolne zemlje u regiji. Promocija seoskog turizma i svih onih vredno-ta koje se uz njega vežu (tradicija, baština...), može ne samo biti dodana vrijednost ukupnoj ponudi, već i aktivnije uključiti turiste u sferu događanja te im napokon, osim odmora, pru-žiti i priču, doživljaj. Važno je napomenuti da ruralni turizam nije samo na kontinentu već njegove posebne oblike nalazimo i u priobal-nim područjima s posebnim naglaskom na unutrašnjost otoka i zaleđe. U svakom slučaju, pomaci koji se rade prema kontinentu su spori, ali uspješni.

Kakvom ocjenjujete suradnju s Ministarstvom turizma i Hrvat-skom turističkom zajednicom? Promiče li se hrvatski ruralni turi-zam dovoljno na državnoj razini?Ministarstvo turizma je posljednjih nekoliko go-dina kroz različite mjere poticalo i razvoj rural-nog turizma dok Hrvatska turistička zajednica do sada nije posebno promovirala ruralni tu-rizam i njegove posebne oblike. U budućnosti očekujemo daleko veću promidžbu od strane HTZ-a na svjetskim sajmovima te kroz inova-tivne kanale promocije kao i veće poticaje od strane države u smislu investiranja u konkretnu obnovu i razvoj seljačkh gospodarstava i osta-lih poduzetničkih projekata kojima je krajnji cilj jedan od posebnih oblika ruralnog turima. Ve-liku ulogu trebao bi odigrati i destinacijski ma-nagement, a kroz povećani broj DMC agencija i njihove prateće aktivnosti, postoji mogućnost i jače promidžbe seoskog turizma, kao i utje-caja na državne institucije u ulozi oslonca ra-zvoju ruralnog turizma.Ovih dana očekujemo kako će Hrvatski sabor izglasati Strategiju razvoja turizma Republike Hrvatske od 2013. do 2020. godine. Iako je ova Strategija u konačnici dobar dokument, nismo u cijelosti zadovoljni kako je obuhvaćen i obra-đen ruralni turizam i njegovi posebni oblici. Ali kako je svaki strateški dokument "živo tijelo", vjerujemo da će i Strategija u nekoj od skorih izmjena i nadopuna na adekvatan način obra-diti i ovaj važan segment turizma. Osim toga, jedan od važnijih koraka je tko, što, kada i kako će provesti strategijom zadane ciljeve, priori-tete i mjere.

U svijetu je sve popularniji trend ekološke proizvodnje. Kakvi su, u tom smislu, razvojni potencijali naše zemlje? Ekološka proizvodnja je trend koji ne smije-mo zanemariti, ali ne smijemo zanemariti niti autohtono-tradicijske proizvode, bogatu turističku atrakcijsku osnovu te razvoj i ponu-du ruralnog turizma s posebnim naglaskom na turizam na seljačkim gospodarstvima koji se popularno naziva "agroturizam", kao i sve ostale posebne oblike turizma. Činjenica je da su tek neka područja Hrvatske formirala svoje ruralno-turističke destinacije te uz poduzetnič-ke projekte koji pružaju ugostiteljske i turističke usluge stvorile sjajnu i prepoznatljivu "priču", što podrazumijeva stvaranje destinacije, ob-novu i valorizaciju turističke atrakcijske osnove te različite projekte poput turističkih cesta, pu-tova i staza od vinskih cesta, cesta maslinova ulja, biciklistčkih staza itd. Ovdje je riječ o Istri, ali i o Baranji, Konavlima, Zagorju, Dalmatin-skom zaleđu te ostalim destinacijama. Ono što je važno, samo neka hrvatska područja poput Istre imaju odličnu promociju ruralnog turizma i njegovih posebnih oblika. Kao i u drugim ze-mljama, logično je da nakon nekoliko godina turistička seljačka gospodarstva polako pre-rastu sama sebe (naravno, ako su uspješno kreirali svoju ponudu i kao takvi bili prepozna-ti), te da se preregistriraju u neku drugu vrstu poduzetničkog organizirinja. Takav primjer imamo i kod ostalih zapadnih susjeda. No, oni

ipak ostaju u ruralnim područjima te predstav-ljaju dio ponude u ruralnom turizmu. Međutim, ukoliko dođe do pretjerane apartmanizacije, to sigurno nije dobro. Ne samo što se narušava krajolik, već i ta ponuda postaje nesadržajna što u konačnici rezultira i manjim financijskim efektima. Hrvatska i njezine pojedine razvije-ne ruralno-turističke destinacije moraju pratiti kretanja tržišta te se brže prilagođavati promje-nama.

Kakva je perspektiva hrvatskog ekoturizma? Što će nam po tom pitanju donijeti ulazak u Europsku uniju?Konkurencija Europi možemo biti svojim čistim i nezagađenim eko-destinacijama, bogat-stvom folklora, neispričanih priča, nematerijal-nom i materijalnom baštinom, izvrsnom i au-tohtonom eno-gastro ponudom. Nevjerojatno je koliko sadržajna ponuda se može naći na tako malom teritoriju poput Hrvatske. Europi Hrvatska može biti konkurentna ne samo po svemu navedenome, već i po neposrednoj blizini mora, dakle u mogućnosti kombinaci-je ponude kontinentalnog i ruralnog turizma, a opet spojive s obalom. Nadalje, imamo niz kulturnih i povijesnih manifestacija koje su od-ličan mamac za turiste... Ne smijemo zabora-viti kako je Europska unija jedno veliko tržište te će se našim ulaskom zasigurno povećati broj turista koji ciljano traže nove doživljaje, u ovom slučaju ruralno-turističke destinacije.

intervju:

Na sajmu će biti organizirano niz degustacija, prezentacije regionalnih i nacionalnih kuhinja, te omogućena promotivna prodaja i kupnja proizvoda.

19

20

trendovi:

Žene u turizmuIako manje nego u drugim djelatnostima, i u turizmu je primijećena diskrimi-nacija u korist muškaraca. Iako su uglavnom zaposlene na mjestima gdje se radi mnogo više uz manju cijenu rada, žene predstavljaju značajan čimbenik u hrvatskom turizmu…

nostima, i u turizmu je primijećena dis-kriminacija u korist muškaraca. Unatoč tome, u Hrvatskoj u toj grani žene pred-stavljaju značajan čimbenik, čineći nešto manje od 60 posto radne snage. Čini se da je situacija nekako 'najrav-nopravnija' u agencijskom poslovanju s obzirom da od ukupnog broja direktora agencija i voditelja poslovnica gotovo po-lovinu čine žene.

EKONOMSKA EMANCIPACIJA Unatoč laganim poboljšanjima, prema profesorici zagrebačkog Fakulteta poli-tičkih znanosti Smiljani Leinert Novosel, društveni položaj žena u Hrvatskoj po-sljednjih se godina razvijao poprilično udaljen od europskih i svjetskih trendova usmjerenih na ravnopravnost, jednake mogućnosti te paritetnu demokraciju kao politički ideal. Uzrok takvom stanju sva-

I ako žene prevladavaju u strukturi za-poslenih u turizmu, i to u rasponu od 50 do 69 posto, najčešće rade kao so-

barice i konobarice. Drugim riječima na čelu većine hotela u Hrvatskoj uglavnom su muškarci dok je žena direktorica tek desetak posto. No na nekvalificiranim poslovima u turiz-mu žena je 92 posto, a gotovo ih je isto toliko među polukvalificiranom radnom snagom. Oko 60 posto žena u turizmu u Hrvatskoj ima srednju stručnu spremu, a jednako toliko ih je visokoobrazovanih dok ih je 75 posto s magisterijem. Položaj žena u hrvatskom turizmu su-stavno je istraživala profesorica Ivanka Avelini Holjevac s opatijskog Fakulteta za menadžment u turizmu i hotelijerstvu, koja ističe da i među diplomantima tog fakulteta dominiraju žene u udjelu od 65

posto. Poznato je njezino istraživanje po-ložaja žena u tvrtki Liburnia Riviera Hoteli iz Opatije. Pokazalo se da žene u turizmu obavljaju poslove tradicionalno namije-njene njima dok im je otežan pristup bolje plaćenim poslovima. Najveći broj zapo-slenih žena, čak 48 posto, je u dobi od 41 do 50 godina dok je među zaposlenicima u skupini od 51 do 60 godina svaka treća žena. Žene su uglavnom zastupljene na nižim menadžerskim pozicijama, najče-šće kao nadzornice, šefice domaćinstava, a rjeđe kao šefice slastičarnice, kuhinje ili sale. Menadžeri na najvišim pozicijama su muškarci dok su žene više zastupljene u stručnim, odnosno upravnim službama.Profesorica Avelini Holjevac u tom je istra-živanju zaključila da su žene zaposlene na poslovima gdje se radi mnogo više uz manju cijenu rada. Dakle, iako manje nego u drugim djelat-

Oko 60 posto žena u turizmu u Hrvatskoj ima srednju stručnu spre-mu, a jednako toliko ih je visokoobrazova-nih, dok ih je 75 posto s magisterijem.

Piše: alma radoš,

Pr i marketing ekspert

21

nacionalnoj i lokalnoj razini te promicanja mjera za usklađivanje obiteljskih, privat-nih i profesionalnih obveza. Nastavit će se provedba istraživanja i analiza i una-pređenje kvalitete statističkih podataka o strukturnim pokazateljima položaja muš-karaca i žena na tržištu rada kao i osvje-šćivanje javnosti o stereotipima i pre-prekama koje stoje na putu ekonomskog osnaživanja žena u različitim područjima, uključujući sektor informacijsko-komuni-kacijskih tehnologija. Ostaje nam vidjeti što će se od navedenog uspjeti realizirati s obzirom na ekonomsku krizu koja potre-sa naše društvo.

FENOMEN 3C Zbog nepovoljnog ekonomskog, socijal-nog i političkog položaja, iako obavljaju dvije trećine poslova u svijetu, žene pri-vređuju svega desetinu dohotka i po-sjeduju manje od jedan posto svjetskih dobara. Unatoč činjenici da su tijekom posljednjih desetak godina žene učinile značajan napredak, na područjima kao što su menadžment i poduzetništvo još uvijek dominiraju muškarci. Istraživanja su pokazala da žene imaju specifičan stil osmišljavanja i vođenja po-sla uzrokovan različitim okolnostima koje nemaju direktne veze s poslom. One mo-raju održati ravnotežu između obiteljskih obveza i ambicija, uskladiti mogućnosti sa željama, moraju se izboriti za mjesto u svijetu muškaraca te - ono što je najteže - pokušavaju pronaći čarobnu formulu koja bi odgovorila na sve zahtjeve fenomena '3C' - career (karijera), cash (novac) i chil-dren (djeca).Profesorica Avelini Holjevac, koja se za-laže za afirmaciju žene u društvu, tvrdi da položaj žena na najodgovornijim funk-cijama ima mnogo više prednosti jer iza uspješne žene stoji mnogo rada i profesi-onalnog usavršavanja te upornosti s ob-zirom da žena mora mnogo više pokazati za razliku od muških kolega. Takve žene mijenjaju svijet u kojem su im muškarci odredili sporedne uloge, ističe profesori-ca.

kako leži u tranzicijskom procesu tijekom kojeg su na vlast u društvu došli pojedinci i grupe skloni tradicionalnom konceptu društvenog položaja žena. Takav koncept prvenstveno ženu prepoznaje kao majku vezanu uz privatnu sferu života. S druge strane, tom poimanju protivi se moderni koncept položaja žene koji inzistira na daljnjem razvoju ekonomske emancipa-cije žene, kao preduvjeta svake druge emancipacije. Profesorica Leinert Novosel smatra kako je usprkos proklamiranoj ravnopravnosti zastupljenost žena na menadžerskim po-zicijama i u politici i dalje mala.Pravni okvir jedan je od najvažnijih instru-menata pravne države i zapravo osnova koja svima omogućava jednake šanse bez obzira na spol. Naime, posve je jasno da su žene biološki predodređene za maj-činstvo, da su u načelu fizički slabije od muškaraca, ali im moderno društvo mora omogućiti kompenzaciju tih, nazovimo 'prirodnih nejednakosti', na isti način kao što to omogućuje ostalim društvenim gru-

pama. S druge strane pravni okvir, iako omogućuje eventualno uspješno rješa-vanje problema žena, još uvijek ne daje automatske garancije.Najveća razlika između muškaraca i žena u Hrvatskoj vidljiva je u ekonomskoj sferi. Naime, za isti posao žene su u Hrvatskoj manje plaćene od muškaraca, a ta se nejednakost kasnije prenosi i na visinu mirovine. Unatoč brojnim zakonskim promjenama i dalje je prisutna nedopustiva nejedna-kost žena u šansama za dobivanje posla. U ovom kontekstu treba spomenuti i ne-ugodna pitanja poslodavaca o bračnom statusu, broju djece ili planiranju obitelji s kojima su žene svakodnevno suočene. Osim toga, atraktivnost i fizički izgled žena često igraju presudnu ulogu pri za-poslenju.

Smanjivanje nezaposlenosti i uklanjanje svih oblika diskriminacije žena na tržištu rada najvažniji je strateški cilj Nacio-nalne politike za ravnopravnost spolova 2011. – 2015., dokumenta objavljenog u Narodnim novinama 88/11. U njemu stoji kako će se ključne aktivnosti poduzimati u svrhu smanjivanja jaza u plaćama, po-dupiranja razvoja poduzetništva žena na

Najveća razlika izme-đu muškaraca i žena u Hrvatskoj vidljiva je u ekonomskoj sferi. Nai-me, za isti posao žene su u Hrvatskoj manje plaćene od muškara-ca, a ta se nejedna-kost kasnije prenosi i na visinu mirovine.

22

Stranica nedostupna zbog poštivanja

zakonske zabrane oglašavanja

duhanskih proizvoda i alkoholnih pića.

23

Stranica nedostupna zbog poštivanja

zakonske zabrane oglašavanja

duhanskih proizvoda i alkoholnih pića.

24

predstavlja:

Kultni festival Ultra Europe stiže u Hrvatsku!

Ultra Europe, najveći festival elektronske glazbe u regiji, u srpnju bi u Split i Hvar, prema očekivanju organizatora, mogao privući više od 80.000 posjetitelja. Organizatori, američka tvrtka Ultra Worldwide, odabrali su Hrvatsku između čak 16 država kao jedinu europsku destinaciju ovog renomiranog festivala. Prema procjenama organizatora, Ultra Europe potaknut će oko 150 milijuna kuna turističke potrošnje u Splitsko-dalmatinskoj županiji, što potvrđuju i gospodarski rezultati iz drugih gradova gdje se održavaju festivali Ultra. O festivalu i njegovima benefitima za razvoj hrvatskoga glazbenog turizma razgovaramo s Joem Bašićem, direktorom Adria MM Produkcije, hrvatskog suorganizatora festivala.

razgovarala: Marija kosor

koje će hrvatskom turizmu doni-jeti Ultra Europe? Kakva su Vaša očekivanja?Prema procjenama organizatora, festival Ultra Europe potaknut će oko 150 milijuna kuna turističke potrošnje u Splitsko-dalma-tinskoj županiji, što potvrđuju i gospodarski rezultati iz drugih gradova gdje se održavaju festivali Ultra. Očekujemo da će festival iz godine u godinu stvarati sve značajnije mjer-ljive utjecaje na lokalno gospodarstvo u obli-ku otvaranja novih radnih mjesta, povećanja fiskalnih prihoda te, u konačnici, rasta BDP-a. Tako smo, primjerice, ponosni na to što je potražnja za smještajnim kapacitetima za vrijeme trajanja festivala već sad povećana, a u pregovorima smo i s brojnim partnerima i dobavljačima koji bi svojom ponudom mogli pružiti dodatne sadržaje za posjetitelje. Do-sadašnja kupnja ulaznica iz dalekih zemalja i onih koji inače nisu česti gosti u Hrvatskoj je dobar pokazatelj da ćemo s ovim festiva-lom dodatno promovirati Hrvatsku i privući na našu obalu nove goste koji imaju visoku

Predstavite nam festival Ultra Eu-rope koji će biti održan u Splitu i Hvaru od 12. do 14. srpnja 2013.! Ultra Europe je festival elektronske glazbe na-stao je na ideji izvornog Ultra Miami festivala (UMF) koji je prvi put organiziran 1999. godi-ne te je u 14 godina održavanja stekao kultni status i osvojio mnogobrojne međunarodne nagrade International Dance Music Awards za najbolje glazbeno događanje. Festival Ultra Europe će se održavati tri dana, prva dva dana u Splitu na stadionu Poljud, a treći na plaži hotela Amfora na Hvaru. Ta je završnica ujedno i ekskluzivni tulum i samo će najveći ljubitelji elektronske glazbe moći u njemu uživati jer je broj ulaznica ograničen. Na festivalu će nastupiti više od 30 izvođača, između ostalih i svjetske zvijezde kao što su Afrojack, Armin van Buuren, Avicii, Carl Cox, Hardwell, Erick Morillo i Steve Aoki. Izuzetno smo zadovoljni prodajom ulaznica za sva tri dana, a posebno za Hvar za koji smo u roku od par minuta uspjeli rasprodati prvi konti-gent karata.

Kako su se organizatori, američ-ka tvrtka Ultra Worldwide, odlučili festival održati u Hrvatskoj? Koliko je zemalja bilo u konkurenciji? Organizator Ultra Worldwide odabrao je upra-vo Hrvatsku u konkurenciji 16 država kao je-dinu europsku destinaciju ovog renomiranog događanja koje će se tu održavati najmanje sljedećih pet godina. Split je odabran zbog dobre prometne povezanosti s inozemstvom, ali i zbog svoje istaknute ljepote i mediteran-skog karaktera te imidža turističkog središta čije vrijeme tek dolazi. Tvrtka Adria MM Pro-dukcija uvjerila je organizatore da će Hvar, kao jedna od najpoznatijih hrvatskih turistič-kih destinacija među turistima iz Europe, ali i svijeta, zasigurno stvoriti odličnu kulisu za ekskluzivno događanje i završetak festivala Ultra Europe.

Riječ je o investiciji u iznosu od 100 milijuna kuna u sljedećih pet godina. Kakvi su još benefiti

25

u Europsku uniju. Hoćete li se, u svrhu poticanja tzv. glazbenog turizma, upustiti u organizaciju još nekih sličnih velikih događa-nja?Više od deset godina smo uključeni u mno-gobrojna događanja i festivale u regiji i plani-ramo ostati u tom poslu. Događanja koja su bila lokalna i regionalna poprimaju svjetske razmjere s obzirom na to da je Hrvatska vrlo poželjna destinacija. Festival Ultra Europe je projekt svjetskih razmjera koji zahtijeva našu potpunu pozornost pa trenutno ne planiramo pokretati sličan veliki projekt. Naš cilj je pri-vući više od 80.000 posjetitelja na festival Ultra Europe pa imamo veliku odgovornost u održavanju visokog standarda organizacije i potpore prije i za vrijeme festivala kako bismo ispunili taj cilj te potaknuli posjetitelje da šire svoje pozitivne dojmove, što će u konačnici privući dodatne posjetitelje. Imajući to na umu, festival Ultra Europe ima potencijal po-stati najveći europski glazbeni festival i biti u top 10 događanja u svijetu.

platežnu moć. Dosadašnji rezultati prodaje su iznad naših očekivanja i uvjereni smo da smo dio nečeg što će doživjeti kultni status, jednako kao i originalno izdanje u Miamiju, a Ultra Europe je već sad najiščekivanije doga-đanje ljetne sezone u regiji. Također, drago nam je što vijesti iz Hrvatske obilaze cijeli svi-jet, zahvaljujući festivalu Ultra Europe, što će ovo događanje dodatno obogatiti hrvatsku turističku ponudu.

Hrvatski suorganizator festivala je tvrtka Adria MM Produkcija. U kojoj su fazi pripreme? Koliko je ulaznica prodano i koliko posje-titelja očekujete? Od toga, koli-ko iz inozemstva? Što se tiče priprema, puno vremena trošimo na dogovaranje ostatka izvođača te na do-govore s partnerima iz inozemstva i grado-vima domaćinima. Od velike su nam pomoći

predstavnici tvrtke Ultra Worldwide iz SAD-a koji imaju izuzetno iskustvo u organizaciji, bez obzira na naše dugogodišnje iskustvo organizacije sličnih festivala u Hrvatskoj. Dosad smo uspjeli potvrditi 14 izvođača, a planirano je njih preko 30 za tri dana festiva-la. Uz to, ekskluzivnu ćemo završnicu u Hva-ru obogatiti dodatnim sadržajima u sklopu Ultra Week, a trenutno smo također zauzeti s pripremama novog izdanja Umaginationa, središnjeg događanja u seriji koja će najaviti festival, a objedinjena su pod imenom Road to Ultra. U uskoj smo suradnji s gradovima domaćinima radi što bolje pripreme za veliki broj posjetitelja. Očekujemo preko 60.000 posjetitelja, do sad je čak 80% karata kuplje-no iz inozemstva iz 34 zemlje, među kojima su Brazil, SAD, Kanada i Australija.

Festival Ultra Europe bit će prvo veliko turističko glazbeno doga-đanje u Hrvatskoj nakon ulaska

26

trendovi:

Mijenjam vikendicu Svi koji se učlane u Mijenjam vikendicu svoju nekretninu mogu zamijeniti s objektima u više od 150 zemalja, uz besplatan smještaj. Za zamjenu je na raspolaganju 45.000 ponuda diljem svijeta. Zamjena se ostvaruje tako da se upiše željena destinacija, odabere se ponuda koja se korisniku najviše sviđa i s vlasnikom se stupi u kontakt preko interneta. Dalje je sve stvar dogovora, potrebno je samo doći do željene destinacije.

Pripremila: Marija Sedlar

Provansa

smo stranicu www.mijenjamvikendicu.com kao 15. po redu unutar HomeExchange mre-že. Osim najma, na stranici se može odabrati i najam svoje nekretnine. Korisnici sve do-govore, naravno ukoliko imaju kategoriziran objekt, a mi dajemo prostor i ne uzimamo nikakvu proviziju.“

BESPLATAN SMJEŠTAJSvi koji se učlane u Mijenjam vikendicu svo-ju nekretninu mogu zamijeniti s objektima u više od 150 zemalja, uz besplatan smještaj. Za zamjenu je na raspolaganju 45.000 po-nuda diljem svijeta. Zamjena se ostvaruje tako da se upiše željena destinacija, odabere se ponuda koja se korisniku najviše sviđa i s vlasnikom se stupi u kontakt preko interneta. Dalje je sve stvar dogovora, potrebno je samo

Mijenjam vikendicu je hrvatska stra-nica svjetski poznatog servisa za zamjenu kuće, stana, vikendice ili

apartmana koji je u svijetu poznat kao Ho-meExchange.com koji postoji već 20 godina. Nekada je to bila kataloška ponuda, a zamje-na se dogovarala mjesecima unaprijed dok se danas sve rješava jednim klikom miša i e-mailom. Godine 2005. snimljena je poznata romantična komedija 'The Holliday' s Kate Winslet i Cameron Diaz u glavnim ulogama, koje upravo zamjenom mijenjaju svoje živo-te, a HomeExchange.com je poslužila kao primjer i baza gdje je sve počelo, otkrila nam je Rujana Ljubić, mlada majka dvoje djece koja stoji iza projekta Mijenjam vikendicu.

RAĐANJE IDEJE„Kao mala slušala samo o tome kako mamina prijateljica mijenja svoju kuću u Istri za kuću u Francuskoj i oduvijek me privlačila ta ideja. S vremenom, moji roditelji su kupili kuću na Hvaru, a mi smo htjeli putovati i odlučili smo stavili kuću u zamjenu. Nakon par zamjena i divnih, nezaboravnih iskustava, suprug, naš prijatelj i ja shvatili smo da bi zamjena Hrva-tima mogla otvoriti vrata svijeta i da bismo je mogli 'dovesti' u Hrvatsku. Istovremeno, i

dalje su nam stizali upiti diljem svijeta i među njima je bio jedan iz Kalifornije s potpisom Eda Kushinsa. Tada nismo bili zainteresirani za odlazak u SAD, ali imala sam osjećaj da se ovaj upit, tekstom i opisom, razlikuje od dru-gih. Ubrzo smo shvatili da smo upravo odbili zamjenu s predsjednikom Home Exchangea, Edom Kushinsom, koji živi i radi u Kaliforniji. Kontaktirali smo ga, predstavili se tko smo i što bismo mogli napraviti za našu prekrasnu Hrvatsku i tako je sve počelo“, prisjeća se Ru-jana. Prvi korak bio je prevođenje web stra-nice HomeExchange.com na hrvatski jezik i lansiranje hrvatske verzije, što je mnogima u našoj zemlji otvorilo vrata svijeta. „Prvotni skeptici danas mi šalju e-mailove zahvale i slike svojih zamjena s raznoraznih svjetskih destinacija. U lipnju 2011. godine predstavili

Rujanina vikendica na Hvaru

27

„Kada napišete u opisu stana da ste sat vremena udaljeni od mora, da do Plitvica ima 2 sata, a let do Dubrovnika traje malo više od jednog sata, stranci su oduševljeni! I da, Zagreb je atrak-tivan, nemojmo ga podcjenjivati! Živimo u zelenoj oazi, a to uzimamo zdravo za gotovo.“

ZA SVAČIJI UKUSIza Rujane i njezine obitelji su brojne za-mjene. „Nikada se nije dogodilo da je netko rekao da se neće s nama zamijeniti. Brojni vlasnici nekretnina misle da njihova kuća ili stan nisu dovoljno atraktivni jer nisu na pla-ži ili luksuzno uređeni, ali uvijek im odgova-ram da to zaista nema veze. Naime, među 45.000 ponuda ima i jednosobnih garso-

nijera i luksuznih penthouse zdanja u New Yorku i Parizu. Mi smo previše opterećeni gdje smo i što imamo. Prosječan Europlja-nin putuje jedan sat na posao, a mi mislimo da je problem vožnja od 15 minuta tramva-jem do centra. Kada napišete u opisu stana da ste sat vremena udaljeni od mora, da do Plitvica ima 2 sata, a let do Dubrovnika traje malo više od jednog sata, stranci su oduševljeni! I da, Zagreb je atraktivan, ne-mojmo ga podcjenjivati! Živimo u zelenoj oazi, a to uzimamo zdravo za gotovo.“Rujanina kuća u Starom gradu na Hvaru, kako kaže, nije luksuzna - kamena je i stara, i nije nadomak plaže, i ne gleda u more. Ali za nju dobiva nevjerojatne ponude za za-mjenu: npr. plantaža kave iz Brazila, vila na Tajlandu, kuća na plaži od 500 kvadrata na Novom Zelandu, a ponude iz Pariza stižu svakodnevno… Mogu birati kuda žele ići i to vrijedi za druge.

REDIZAJN WEB STRANICE„Trenutno je HomeExchange.com u fazi re-dizajniranja web stranice na globalnoj razi-ni tako da se veselimo što ćemo sadašnjim i budućim članovima omogućiti još brže, jednostavnije i zabavnije pretraživanje za put oko svijeta. Vjerujemo da će se brojka od 45.000 ponuda vrlo brzo povećati na 50.000, a i dalje ćemo nastaviti raditi na porastu broja ponuda iz Hrvatske“, poručila je za kraj Rujana Ljubić.

doći do željene destinacije.Rujana otkriva da danas Hrvatska broji 90 po-nuda, a trenutno je na tisuće onih kojih žele doći u Hrvatsku. „Imamo što ponuditi i Hrvat-ska je top destinacija, a na nama je da otvo-rimo vrata svog doma za putovanje iz snova! Mijenjam vikendicu namijenjena je svima koji imaju za zamijeniti nekretninu, bilo da se radi o stanu, kući, apartmanu, vikendici, brodu, jahti ili kamp kućici. Zamjenom objekta, isto-vremeno ili prema dogovoru, članovi biraju gdje će se i s kime zamijeniti. U Hrvatskoj, 200.000 ljudi ima svoju vikendicu pa je ja-sno o kolikom se potencijalu radi. Dakle, to je samo brojka onih koji imaju vikendice, a gdje su svi ostali...Našim članovima pružamo tromjesečno i go-dišnje članstvo. Tri mjeseca može i ne mora biti dovoljno da se s nekim zamijene, ovisi o tome koliko su aktivni u slanju upita za zamje-nu prema drugima. Uplatom članarine dobiva se ID broj kojim članovi uređuju svoju ponu-du, oglas na internetu. Opis nekretnine, loka-cija, što je u blizini i kako objekt izgleda uz neograničen broj fotografija, samo su neke od mogućnosti koje pružamo. Ime i prezime, kao i e-mail adresa, nisu vidljivi ostalima - to se otkriva tek u daljnjoj komunikaciji jer sve funkcionira preko sigurnosnog servera pa se ne mogu vidjeti privatne podatke“, pojašnjava Rujana.

HRVATSKA JE 'IN'Osim što članovi portala Mijenjam vikendicu imaju mogućnost besplatnog smještaja di-ljem svijeta i izbor više od 45.000 ponuda,

stječu i divna prijateljstva i doživljavaju čari lokalne sredine na najbolji način. „Mislim da je ovo najbolji način upoznavanja lokalnih ljudi, običaja, mjesta, a iz vlastitog iskustva mogu reći da je zamjena više od zamjene! Nikada neću zaboraviti naše ljetovanje u Pro-vansi, u kući s bazenom gdje se moja, tada dvogodišnja Eliza igrala s igračkama malih Francuskinja, uživala u kupanju gotovo cijeli dan, a roštilj i francusko vino mirisali su po cijelom dvorištu. Divota! Kada imate sav taj komoditet, zaboravite na hotele, male sobe i režim koji takav smještaj diktira. Ovdje ste svoj šef, a i trenutni gazda u kući“, priča sa smješ-kom Rujana te ističe kako je Hrvatska trenutno 'in' destinacija. Na stranici se može pretraži-vati po gradu, državi, kapacitetu smještaja, profesiji vlasnika. Tako se, primjerice, može vidjeti tko iz New Yorka želi doći u Hrvatsku ili tko iz Pariza želi u, primjerice, Dubrovnik. Svi oni koji su, a njih je gotovo 2000, naveli u svome opisu pod destinaciju 'Croatia', ima-ju priliku birati među 90 sadašnjih ponuda. Rujana vjeruje da će sve više Hrvata shvatiti da njihova vikendica ne mora biti prazna 330 dana u godini, da ljetovanje mogu zamijeniti za zimovanje, svoju kuću na moru ili stan u Zagrebu, za svjetske metropole... Zanimljivo je da je na tisuće onih koji su naveli da im je svejedno kuda idu, tako da je broj onih koji bi ljeto 2013. mogli provesti u Hrvatskoj znatno veći od dvije tisuće.

Rujana s obitelji na proputavonju kroz SAD

Jacuzzi s pogledom na Alpe

Koliba u Švicarskoj

28

ponudu. Cijeli projekt pripremljen je poštuju-ći ekološke standarde i energetski je učinko-vit, a ovom investicijom smještajni kapaciteti Terma Tuhelj porasli su na 264 sobe, odno-sno 504 kreveta čime Terme Tuhelj postaju najveći kontinentalni turistički centar u Hrvat-skoj. Uz hotel Well, unutar Terma Tuhelj, na-lazi se najveći Svijet sauna u Hrvatskoj (uku-pno 14 različitih sauna) s bogatom ponudom dodatnih sadržaja za relaksaciju, wellness barom i prostorijama za opuštanje (viseće ljuljačke, vodeni kreveti), moderan SPAeVITA centar njege i ljepote te Vodeni planet tik do zemlje koji se prostire na površini od preko 15.000m2 s nizom vodenih atrakcija u uku-pno 8 bazena. Svi bazeni su punjeni termal-nom vodom s izvora.

predstavlja:

Hotel Well - najuspješnije arhitektonsko ostvarenje

Mladi arhitekti Marin Mikelić i Tomislav Vreš uspjeli su na vrlo moderan, ali i funkcionalan način pomiriti suvremene trendove sa specifičnošću zagor-skih brežuljaka i napraviti magičnu atmosferu između postojećeg objekta i baroknog dvorca Mihanović. Pripremila: Marija Sedlar

Egzotični tretmani u hamamu

Terme Tuhelj obogatile su wellness ponudu turskom ili orijentalnom kupelji - ha-mamom. Prostor hamama objedinjuje tursku saunu, prostoriju s velikim grijanim kamenim stolom i odmaralište namijenjeno relaksaciji nakon samog rituala. Investi-cija u hamam dio je dugoročnog plana kojima Terme Tuhelj, kao jedna od vodećih kontinentalnih destinacija, želi naglasak staviti na zdrav način života te posjetiteljima pružiti uslugu više – individualno savjetovanje o istome.Hamam je naziv za tursku, odnosno orijentalnu kupaonicu, u kojoj se ne pročišćava samo tijelo, već i duša. Ritual hamam uključuje: korištenje parne saune, različite pilinge, kao i piling s posebnom rukavicom, obloge te mnogo pjene i trljanja (gnječe-nja) tijela.

Na otvorenju Izložbe godišnjih ostva-renja Udruženja hrvatskih arhitekata, stručni savjet UHA proglasio je Hotel

Well (Terme Tuhelj) najuspješnijim arhitek-tonskim ostvarenjem u 2012. godini. Na-grada Viktor Kovačić otišla je u ruke mladih arhitekata Marina Mikelića i Tomislava Vreša (Mikelić Vreš arhitekti), koji su uspjeli na vrlo moderan, ali i funkcionalan način pomiriti suvremene trendove sa specifičnošću zagor-skih brežuljaka i napraviti magičnu atmos-feru između postojećeg objekta i baroknog dvorca Mihanović, zaključio je stručni savjet UHA. „Iako je temeljni pristup ovom zahtjev-nom zadatku određen prilagodbom lokaciji i okolnoj izgradnji, autori svojom arhitekturom jasno odjeljuju novo od starog, privatno od javnog, a suvremenim oblikovanjem, upotre-bom materijala i tretiranjem završnih obloga donose značajan pomak na dugotrajno za-postavljenoj arhitektonskoj sceni Hrvatskog zagorja. Kvalitetnim projektantskim rješe-njem oblikovana su tri paviljona, tri karakteri-stično oblikovana volumena, koja izranjanju iz zelenog krova javnog dijela hotela i svojom kompozicijom formiraju unutarnji amfitea-

tralni atrij koji daje novu dimenziju organiza-ciji događanja na otvorenom.“

HOTEL WELL Moderan i funkcionalan hotel Well sa četiri zvjezdice, otvoren u lipnju prošle godine, sastavni je dio Terma Tuhelj, a gostima nudi opuštanje u brojnim wellness i spa usluga-ma, bogatu ponudu animacijskih aktivnosti za djecu i odrasle te odličnu gastronomsku

29

Kontinuirano ulažite u kvalitetu usluge!

Devetu godinu zaredom, 12. ožujka u hotelu Lone u Rovinju održan je Mystery shopping dan koji je organizirala tvrtka Heraklea d.o.o. s partnerom Maistrom, a pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma Republike Hrvatske te turističke zajednice grada Rovinja. Na događaju se raspravljalo o temi kvalitete usluge u turizmu.

Cilj ovogodišnjeg Mystery shopping dana, održanog 12. ožujka u ho-telu Lone u Rovinju u organizaciji

agencije Heraklea i partnera Maistre, a pod medijskim pokroviteljstvom časopisa HRB i Progressive bio je proširiti svijest o tome kako je kvaliteta usluge u turizmu izuzetno važna za Hrvatsku - kako za kompanije tako i za goste te ju je potrebno redovito testirati i unaprjeđivati. S obzirom da je Hrvatska ze-mlja usmjerena turizmu, potrebno je educi-rati mali i srednji menadžment, ugostitelje, hotelijere i ostale sudionike na koji način mogu mjeriti i unaprijediti turističku uslugu te tako uljepšati cjelokupnu sliku hrvatskog turizma.

TURISTIČKE ZAJEDNICEU prvom dijelu programa svoje su projekte prezentirale turističke zajednice. Đurđica Ši-mičić, direktorica turističke zajednice grada Malog Lošinja, projekt Tajnog gosta provodi već treću godinu zaredom, a od ove godine su se projektu pridružile i turističke zajedni-ce gradova Rijeke i Raba. Svoja iskustva su prenijeli i direktor TZ Raba Nedjeljko Mikelić te direktor marketinga TZ Rijeke Dominik

Damiš. Nakon toga svi sudionici međusob-no su se upoznali zahvaljujući koncepciji speeddating networkinga.

NAGRADA ZA HYPO ALPE ADRIA BANKDrugi dio programa bio je rezerviran za ho-telijere. Stručna suradnica odjela kvalitete Elena Cerin govorila je o tome na koji način Maistra održava vrhunsku kvalitetetu uslu-ge u svojim objektima. Također, svoj projekt mystery shoppinga u turizmu predstavila je i Ivana Tubaković Laković u ime poduzeća Riviera Adria, a Rade Vuk Malobabić iz Ja-dranka Hotela objasnio je dva projekta koja provode kako bi postigli vrhunsku razinu kojoj svi teže. Dr.sc. Sanda Čorak i Zrinka Marušić iz In-stituta za turizam predstavile su rezultate TOMAS istraživanja o zadovoljstvu gostiju turističkom ponudom te na taj način zaklju-čile drugi dio događaja. Nagrada za posvećenost kvaliteti usluge za 2012. godinu pripala je poduzeću Hypo Alpe Adria Bank.Treći dio događaja bio je namijenjen radi-onicama koje su održali Martina Trboglav

iz tvrtke Ramiro te Hrvoje Pranjić Anušić iz tvrtke Radilica. Događaj je završen zajedničkim zaključkom sudionika - kvaliteta usluge element je u koji treba kontinuirano ulagati!

pokroviteljstvo:

30

savjetnik:

Vrijeme je za veliko proljetno čišćenje!Proljeće je idealno vrijeme za oslobađanje od svih tragova dotrajalosti i nečistoće. Nije u pitanju tek rutinsko brisanje prašine, usisavanje i pranje kupaonica, nego sistematsko i strogo generalno i dubinsko čišćenje od podruma do tavana, cijele zgrade hotela…

Stiže proljeće i sunce neumoljivo otkri-va svaku mrlju, svako zrnce prašine... Vrijeme je za proljetno generalno či-

šćenje! Ma koliko mogu biti tolerantni što se tiče izgleda hotela, udobnosti soba, lokacije ili usluge i gosti koji putuju s malo novca i za najniže moguće cijene u jednoj stvari ne trpe kompromis - a to je čistoća. To je apsolutni minimum očekivanja od mjesta boravka. Či-stoća garantira sigurnost prenoćišta i anoni-mnost - gost nikako ne želi znati da je sobu koristio netko prije njega. Proljeće je idealno vrijeme za oslobađanje od svih tragova do-trajalosti i nečistoće. Ovoga puta ne mislim samo na rutinsko brisanje prašine, usisava-nje i pranje kupaonica, nego sistematsko i strogo generalno i dubinsko čišćenje od podruma do tavana, cijele zgrade. To znači da zajedno generalni direktor sa zaduženima za održavanje zgrade i domaćinstvo prođe još jednom detaljno cijelu zgradu, pogleda u sve kutove, otvori skladišta i zapiše svaku nečistoću, masnoću, hrđu, registrira svako oštećenje na namještaju, zidovima, kadama, umivaonicima, fasadi ili podovima. Kada se sve prekontrolira i zapiše, moguće je imati pregled situacije i napraviti plan aktivnosti, tako da se na ništa ne zaboravi.

PRIPREMA ZA SEZONUDonosimo nekoliko primjera što bi se even-tualno moglo zaboraviti u pripremama za sezonu. Naravno da je dio generalnog či-šćenja šamponiranje tepiha i pranje prozora i zavjesa. Nešto što može direktno utjecati na nezadovoljstvo gosta je i to je li madrac podvrgnut detaljnoj inspekciji i generalnom čišćenju. Madraci bi trebali trajati što duže, a to je moguće samo ako se ispravno održava-ju i, ako je moguće, jednom mjesečno okreću da se ne bi napravilo udubljenje na jednome mjestu. Trebalo bi ih također pravilno zračiti i

sušiti ili prati parnim usisavačem, pogotovo u hotelima gdje veliki dio gostiju čine obitelji s djecom. Dobra stvar je investirati u štitinik madraca - u tom slučaju je dovoljno oprati barem jednom mjesečno štitnike i time odr-žavati i madrace bez grinja i vlage. Kraj ožuj-ka je također dobro vrijeme za pregledavanje posteljine i izdvajanje oštećene i poderane, te naručivanje nove. Prije sezone je pravo vrijeme za pregledavanje filtera klimatizacije, njihovo mijenjanje i čišćenje od prašine i pr-ljavštine, a tu uslugu vjerojatno nude i tvrtke koje tu klimatizaciju prodaju.

RIBANJE I GLANCANJE U kupaonici treba detaljno pregledati pločice, kadu i okolinu kade te popraviti oštećenja, i očistiti prljavštinu. To isto vrijedi i za WC školj-ku i okolinu te umivaonik - nema ništa gore od malih oštećenja koja mogu izazvati kvaro-ve i šokirati goste.Ne bi trebalo zaboraviti da prije nego što uđe u sobu, gost vidi i hodnike, podove, tepihe, ulaz, recepciju, restoran...Ulaz u hotel trebao bi biti oslobođen zimskog

otirača i ostataka šljunka protiv leda. Prolje-će je vrijeme za promjenu otirača, pranje svih sjajnih površina gdje bi sunce zavirilo i otkrilo prljavštinu. Toplu dobrodošlicu i svje-žinu proljeća uvijek najbolje izražava svježe i procvjetalo proljetno cvijeće - sjetite se samo

Piše: Mgr. anica Đokić, MBa,

anicadj@seznam.cz

Sav trud i investicija oko čistih tepiha, po-dova i soba može vam biti uzaludan, ako ijedan zaposle-nik ima jako trošan sako, prljavu kravatu ili poderanu kragnu na košulji. Uniforma je dio imidža hotela.

31

austrijskih i švicarskih alpskih hotela sa cvi-jećem na prozorima i ulaznim vratima. Kada gost uđe u hotel, dojam ne bi trebala pokva-riti mrlja ili rupa na tepihu koja je također na suncu jasno vidljiva. Proljeće je posljednji trenutak za promjenu poderanih i oštećenih tepiha koji najviše trpe zbog koraka i kofera gostiju. Ukoliko ula-zna hala nema tepihe, već je krasi drveni ili mramorni (ili imitacija mramora) pod, i on zaslužuje proljetno održavanje i osvježenje. Dobro izglancani podovi izgledaju vrlo luksu-zno i daju cijelom predvorju održavani i svjež izgled. Naravno, ne treba zaboraviti pregledati de-taljno namještaj u blizini recepcije, u resto-ranu i po sobama - oštećeni namještaj treba popraviti ili zamijeniti. Današnji gosti su mož-da tolerantni što se tiče namještaja, ali vjeruj-te da primijete ako ste u žaru reorganizacije oštećenog namještaja restoranske stolice rasparali i zamijenili drugim, ili ste pomije-šali stil fotelja... događa se ali onda hotelsko predvorje izgleda kao muzej raznih stilova - i osim ako vam je to stil cijelog hotela - izgleda smiješno i jeftino.

UREDNE UNIFORMEJoš jedna stvar je vrijedna pažnje, a vidljiva gostima - a to su uniforme zaposlenih na recepciji ili u restoranu i kuhinji. Ako to niste učinili dosad, tijekom mirne zime, sada je posljednji trenutak prekontrolirati i osigurati da svi zaposlenici s kojima se gost susretne

imaju neoštećenu i urednu uniformu. Sav trud i investicija oko čistih tepiha, podova i soba može vam biti uzaludan, ako ijedan za-poslenik ima jako trošan sako, prljavu kravatu ili poderanu kragnu na košulji. Uniforma je dio imidža hotela - gost je primjećuje možda rjeđe nego sve ostalo u hotelu, ali opet vrijedi pravilo da primijeti ako nešto nije u redu, tj. mrlje, konce i rupice, sve ono što u stvari ne očekuje.Važno je kako hotel izgleda pred gostom, ali da bi se u tome dobro osjećali i zaposlenici, potrebno je da i onaj dio koji je gostima skri-ven bude siguran i čist za zaposlene. To znači da ne treba zaboraviti na podove u kuhinji, sve moguće izvode - klimatizacije, odvode za ulje i deterdžente, kante za otpad, izla-zna vrata, gume na vratima frižidera... sve to

može indirektno utjecati na kvalitetu usluge i pripremljene hrane.

INVENTURA NAMIRNICAPrije nego što stignu do pripreme, namirni-ce su primljene preko stražnjeg ulaza koji bi uvijek trebao biti čist i uredan, i pospremlje-ne u čista i uredna skladišta. Vjerujem da bi mjesečna inventura mogla biti garancija da se svaka namirnica barem jedanput okrene i svaka polica prebriše. Ako tome slučajno nije tako, proljeće je sigurno posljednji trenu-tak za jedno veliko, generalno čišćenje svih skladišta. Ukoliko se našlo dosta dugotrajnih namirnica koje su blizu kraja roka trajanja možete ih se brže riješiti ako organizirate ra-sprodaju za nižu cijenu među zaposlenima nego smišljati kako ih kreativno pripremiti i prodati gostima. Kada se završi godišnji obračun, bilo bi dobro pospremiti i urede, baciti stare dokumen-te, proći sve ladice i police. Zaposlenici će se osjećati ugodnije u urednim uredima, a i ispraznit će se sve zalihe čokoladica, keksa i kave po ladicama ili ćete možda uvidjeti da ipak imate dovoljno zaliha spajalica, olovki ili papira negdje skrivenih u kutu.Generalno čišćenje zahtijeva dosta energije, vremena i fizičkog rada - možda je dobro pro-vesti vrijeme u fizičkom poslu - dozvoljava to mislima da slobodno vrludaju i tko zna, mož-da vam pomogne u rješavanju strateških pro-blema i dobijete kreativnu ideju kako gostima ponuditi i nešto novo, zanimljivo!

Važno je kako hotel izgleda pred gostom, ali da bi se u tome dobro osjećali i zapo-slenici, potrebno je da i onaj dio koji je gostima skriven bude siguran i čist za zaposlene.

Kako do novih gostiju putem InternetaTeško da ćemo danas donijeti važnu odluku o destinaciji za godišnji odmor i rezervaciji smještaja bez prethodnog pretraživanja Interneta. Tako građani Njemačke (88%) i Italije (92%), dva tržišta s kojih u Hrvatsku dolazi najveći broj turista, koriste Internet kako bi prikupili informacije o destinaciji za godišnji odmor i smještaju dok čak 70% Nijemaca i 40% Talijana sami vrše online rezervaciju.Prednosti oglašavanja putem Interneta iskoristila je agencija za prijevoz gostiju VipTravel.hr koristeći oglašivački program Google AdWords. „Koristeći ključne riječi i veze do web stranice, naciljali smo inozemne klijente jer smo upravo njih htjeli privući - i u tome smo uvelike i uspjeli. Danas putem Google AdWords na jednu uloženu kunu natrag dobijemo 11 kuna”, ističe Ante Vučković, Sales Manager.Nakon što su počeli koristiti oglašivački program Google AdWords, prihodi agencije su se doslovno udvostručili, a kao indirektna posljedica korištenja Google AdWordsa, zaposlili su jednog novog zaposlenika te na servis dobili novootvoreni hotel u regiji.Putem Googlea, oglašivač se može obratiti potencijalnim gostima upravo u trenutku kada na Internetu pretražuje ponude. Također, Google AdWords omogućuje da oglašivači sami izaberu budžet, razdoblje i tržište na kojem se žele oglašavati dok se trošak ostvari samo kada gost klikne na njihov oglas. Odnosno, uz opciju licitiranja cijene po kliku plaćate samo ako netko klikne na vaš oglas, a ne kad se oglas prikaže, i vi odlučujete koliko ste spremni mjesečno potrošiti.

32

Jedan od segmenata ugostiteljstva koje tehnologija još ozbiljnije nije taknula i koji je identičan već nekoliko stotina godina je

prezentacija ponude jela i pića gostu. Kao i prije dva stoljeća, na stolu nas dočekuje (ili nam ko-nobar donosi) jelovnik koji je uglavnom vrlo loše izveden i sve samo ne reprezentativan. Informa-cije koje su u njemu ponuđene su vrlo oskudne. Prosječni menu donosi listu hrane i piće koja je u ponudi podijeljena u kategorije sa pripadaju-ćim cijenama. Ukoliko se radi o nešto kvalitet-nijoj izvedbi, zalutat će još i pokoja slika hrane te generalna informacija o jelu ili restoranu i to bi ukratko bilo to. Sve ostale informacije (prepo-ruke, dnevna ponuda, sezonska ponuda, odabir vina, pripadajući deserti i sl.) trebali bismo dobi-ti od konobara, a to često ovisi o raspoloženju istoga, gužvi u restoranu, vremenskoj prognozi, rezultatu utakmice i sl. Uglavnom, u većini slu-čajeva ukupna količina novca koju potrošimo po obroku je manja od one koji bismo bili spremni

potrošiti da smo na raspolaganju imali sve in-formacije o ponudi te preporuke, što stručnog osoblja restorana, što ostalih gostiju. Razvojem tablet računala te njihovom pristu-pačnom cijenom, konačno je došlo vrijeme da stare jelovnike smjestimo tamo gdje im je i mjesto - u povijesni muzej, i da ih zamijenimo s njihovim modernim varijantama, tablet raču-nalima opremljenim adekvatnom programskom podrškom.

PRIČU TI PRIČAMInteraktivnost i multimedijalne osobine tablet ra-čunala predstavljaju odličnu platformu za radi-kalnu promjenu prezentacije ponude restorana i bara gostu. Umjesto suhoparnog nabrajanja ponude, tehnologija nam danas omogućava da se o svakom jelu i o svakom piću gostu ispriča mala multimedijalna priča. Ovakva priča pretva-ra puko konzumiranje hrane u multimedijalni doživljaj tijekom kojega gost upoznaje jelo koje

će okusiti na sasvim novi način. Digitalni menui omogućavaju da vlasnici restorana svako jelo i piće koje je u ponudi prezentiraju kroz seriju fotografija. Isto tako, moguće je svako od ponu-đenih jela opisati kroz kratki film koji opisuje put koji namirnice prođu od ulaska u restoransku kuhinju do trenutka kad predivno aranžirane za-vrše poslužene na tanjuru pred gostom. Svako je jelo, također, moguće prezentirati kroz kratku priču ili interesantnu crticu iz povijesti i na taj na-čin omogućiti gostu da uspostavi još intimniju vezu sa hranom. Osim pričanja priče, za svako jelo moguće je prikazati nutricionističke tablice te kalorijske vrijednosti i druge relevantne infor-macije (o npr. sastojcima) koje će gostu olakšati odabir.

Digitalni jelovnik za novo doba

Razvojem tablet računala te njihovom pristupačnom cijenom, konačno je došlo vrijeme da stare jelovnike smjestimo tamo gdje im je i mjesto - u povijesni muzej, i da ih zamijenimo s njihovim modernim varijantama, tablet računalima opremljenim adekvatnom programskom podrškom.

tehnologija :

Piše: andrija frinčić,

rukovoditelj razvoja, Sagena informatički

inženjering d.o.o.

Interaktivnost i multime-dijalne osobine tablet računala predstavljaju odličnu platformu za radikalnu promjenu prezentacije ponude restorana i bara gostu. Umjesto suhoparnog nabrajanja ponude, tehnologija nam da-nas omogućava da se o svakom jelu i o svakom piću gostu ispriča mala multime-dijalna priča.

33

PREPORUKOM DO VEĆE POTROŠNJEOno što je pak posebice bitno, hranu je u ova-kvim digitalnim jelovnicima moguće međusob-no povezati i to na dva načina. Prvi tip preporuke je preporuka stručnog oso-blja restorana. Ona se definira kod unošenja podataka o hrani u sustav digitalnog jelovnika. Kod unošenja pojedinog jela definira se koja jela (predjela, deserti, pića) dobro odgovaraju uz svako jelo. Takva povezana ponuda se onda prezentira gostu u obliku preporuke. Na gostu ostaje da pregleda multimedijalne priče o pre-poručenim jelima i pićima i da se odluči što će i da li će konzumirati.Drugi tip preporuke temelji se na iskustvu drugih gostiju. Kada netko od gostiju kroz ovakav su-stav naruči hranu, to ostaje zabilježeno u susta-vu. Povijesne informacije o narudžbama (u ano-nimnom obliku) sustav tada koristi da bi gostima preporučio jela koja su konzumirali drugi gosti koji su također konzumirali jelo koje gost trenut-no pregledava. Dakle, ako je većina gostiju iz prošlosti uz miješano meso sa roštilja naručila i šopsku salatu, kada gost otvori u digitalnom jelovniku miješano meso sa roštilja, sustav će mu u dijelu preporuka preporučiti šopsku salatu kao odabir većine gostiju od prije. Ovakve pre-poruke potiču impulzivnu kupovinu kod gostiju.

DOBAR GLAS DALEKO SE ČUJEMarketinški stručnjaci nas uče da je najbolja reklama osobna preporuka. Posljedica je to či-njenice da smo skloniji vjerovati stvarnim oso-bama (osobito poznanicima i prijateljima) nego marketinškim porukama. Zbog toga sustavi digitalnih jelovnika kao opciju omogućavaju do-davanje ocjena i komentara gostiju na pojedino jelo. Na vlasnicima je restorana odluka hoće li pojedini komentar biti prikazan, odnosno hoće li pojedina ocjena biti uzeta u obzir kod računanja ukupne ocjene jela. Ukupna ocjena utječe na poziciju prikazivanja jela u sklopu preporuka. Jela s boljim ocjenama bit će češće prikazana među preporukama od jela s nižim ocjenama. Osim mogućnosti komentiranja i ocjenjivanja hrane u sustavu digitalnog jelovnika, ovi sustavi omogućavaju i dijeljenje iskustva na društvenim mrežama. Gosti restorana mogu sa samog di-gitalnog jelovnika objaviti na svojem Facebook

profilu komentar i informacije o jelu koje konzu-miraju i restoranu gdje konzumiraju. Ove objave predstavljaju direktnu neplaćenu reklamu resto-ranu i jelu na društvenim mrežama i to u obliku osobne preporuke kojima smo mi svi skloniji vjerovati. Većina sustava digitalnih jelovnika po-država objave na svim većim društvenim mre-žama: Facebook, Google+, Pintrest, Twitter itd.

ZA SVAKOG PONEŠTOOsim pregršt informacija o ponudi, preporuka ostalih gostiju te preporuka osoblja za gosta te marketinškog alata za vlasnika, sustav digitalnih jelovnika omogućava dodatne uštede za vla-snike i to kroz optimizaciju i racionalizaciju po-stupka naručivanja hrane i pića. Nakon što gosti odaberu hranu i piće i zaključe svoju narudžbu, ista se automatski razbija na narudžbu pića i ona se prosljeđuje osobi na šanku te na narudž-bu hrane koja se prosljeđuje u kuhinju. Na šan-ku i u kuhinji nalaze se obično tablet računala sa posebnim aplikacijama na kojima se prikazuju narudžbe po stolovima. Kada kuhinjsko osoblje završi pojedino jelo, to označava na tabletu. Kada je kompletna narudžba spremna za ispo-ruku, sustav alarmira odgovarajućeg konobara koji poslužuje goste. Na ovaj način smanjuje se mogućnost pogreške prilikom prenošenja narudžbe te se skraćuje vrijeme od narudžbe do posluživanja. Dodatno, zbog činjenice da je dio posla konobara preuzeo sustav digitalnih jelovnika moguće je dodatno optimizirati broj djelatnika i na taj način dodatno smanjiti trošak poslovanja, odnosno povećati konkurentnost na tržištu. Kako se svi događaji u sustavu bilježe i vre-menski označavaju, sustav digitalnih jelovnika vlasnicima restorana kroz veliki broj različitih statističkih informacija pruža dodatan uvid u način poslovanja restorana i moguće daljnje optimizacije i racionalizacije poslovnih procesa. Na temelju svega iznesenog jasno je da digitalni jelovnici predstavljaju win-win rješenje za gosta i za vlasnika restorana i stoga je pravo vrijeme da izađemo iz srednjeg vijeka i zakoračimo u novo, digitalno doba.

Digitalni menui omo-gućavaju da vlasnici restorana svako jelo i piće koje je u ponudi prezentiraju kroz seriju fotografija. Isto tako, moguće je svako od ponuđenih jela opisati kroz kratki film koji opi-suje put koji namirnice prođu od ulaska u restoransku kuhinju do trenutka kad prediv-no aranžirane završe poslužene na tanjuru pred gostom.

34

nom PP koji omogućuju pretvaranje hranjivih tvari u energiju. Meso Rio Mare tune najbo-gatiji je izvor bjelančevina, a omega-3 masne kiseline smanjuju rizik od debljine", poručuju iz Rio Mare.

predstavlja:

Rio Mare pokrenuo projekt 'Odgovorna kvaliteta'

Jedan od vodećih proizvođača u kategoriji konzervirane ribe - Rio Mare pokrenuo je projekt 'Odgovorna kvaliteta' koji, osim ponude kvalitetnih pro-izvoda, podrazumijeva i potpunu odgovornost prema okolišu, socijalnom kontekstu u kojem djeluje. Pripremila: Marija kosor

RECEPT RIO MARE

Sastojci za četiri osobe:2 konzerve tunjevine Rio Mare u maslinovom ulju 160g; 3 mlade tikvice; 2 kuhana krumpira; 20g pinjola; svežanj bosiljka; 30 g maslinova ulja; sol. Uravnotežen obrok za one koji vole profinjene okuse.

Priprema:1. Operite tikvice, odrežite im krajeve i narežite ih po dužini na tanke ploške (za lakše rezanje možete upotrijebiti nož za guljenje krumpira). Zagrijte tavu u kojoj se neće zalijepiti za dno te ploške tikvica popecite s obje strane. U istoj tavi popecite i pinjole. 2. Ogulite krumpir i narežite ga na tanke ploške. Nasjeckajte bosiljak i izmiješajte ga s uljem te prstohvatom soli. 3. Rasporedite krumpir po tanjuru i na njega stavite tunjevinu. Dodajte tikvice i sve zajedno pospite pinjolima te prelijte umakom od bosiljka. Jelo možete učiniti još ukusnijim: dodajte nekoliko ligurskih maslina bez koštica.

Odgovorna kvaliteta predstavlja pot-puni koncept kvalitete koji je od-govorno razvijen duž cjelokupne

proizvodne linije od trenutka ulova ribe do serviranja na stol. Ovo je izbor koji potvrđuje i vrednuje dugogodišnje napore kompanije Rio Mare te pokazuje smjer u kojem će se razvija-ti, rečeno je sredinom ožujka na predstavlja-nju projekta u zaagrebačkoj Olive Oil Gallery u Centru Kaptol. Marina Duvnjak iz tvrtke Bolton Croatia na-vela je da projekt uključuje: održivi ribolov i upravljanje ribljim resursima, poštivanje oko-liša i ljudi, odabir sirovina, stroge analize i kontrole, sljedivost proizvoda / transparentan pristup informacijama o porijeklu ribe te poti-canje zdravih prehrambenih navika.Jedno od najvažnijih načela je sljedivost pro-izvoda, odnosno transparentan pristup potro-šača nizu informacija o porijeklu proizvodu, primjerice vrsti plovila upotrijebljenog za lov, područje i datum ulova, tehniku ulova, vrstu konzervirane tune i datum konzerviranja… Sadržaj svake konzerve strogo je određen i svaka Rio Mare konzerva tune ima svoju priču – od mora do stola. Stoga je Bolton uveo naj-suvremenije web praćenje proizvoda. Uno-som koda sa svake konzerve Rio Mare proi-

zvoda online putem, u roku od 48 sati mogu se dobiti sve informacije o porijeklu tune.Iako je hrana ugodno iskustvo, ono nosi i određenu odgovornost. Ukratko, uživanje u dobroj hrani ide rukom pod ruku s težnjom za zdravom prehranom i održavanjem zdrav-lja. O odgovornoj prehrani predavanje je održala nutricionistica Irena Švenda koja je predstavila nutricionističke vrijednosti tune te savjetovala u kojim količinama bismo je trebali jesti i kako izgleda idealan jelovnik s tunom. Nutricionisti danas savjetuju jedenje ribe barem dva puta tjedno kako bi prehrana koristila zdravlju i da bi bila uravnotežena i zdrava. "Naime, 100 g tunjevine u maslinovu ulju zadovoljit će približno 20% dnevnih po-treba odrasle osobe za fosforom, koji kontro-lira ravnotežu živčanog sustava te zajedno s kalcijem pridonosi zdravlju kostiju i zubiju. Rio Mare tuna bogata je vitaminima B12 i vitami-

Marina Duvnjak, Bolton Croatia

35

Bojan Hohnjec rođen je, odrastao i školovao se u Za-grebu gdje je 1990. godine maturirao u Ugostiteljsko-hotelijerskom obrazovnom centru u Frankopanskoj

ulici. Sa svoje 42 godine, ima dvadesetek godina radnog iskustva: radio je u kuhinjama poznatih zagrebačkih restora-na od kojih izdvaja LR, trattoriju i pizzeriju Canzona, konobu Mašklin i lata, trattoriju Fellini, Gustek, Hotel vila Tina, ca-tering Zlatna zvona, Dublin pub, Hole in one pub, MU steak &chop house, hotel Westin Zagreb te konobu Burin. Nakon toga, krajem 2010. pokrenuo je web stranice portala Gric gric na kojima svoje kuharsko iskustvo prenosi čitate-ljima. Uz recepte, na portalu se objavljuju i vijesti z svijeta vezane uz gastronomiju te najave događanja. Cijeli projekt vodi samostalno: uređuje video materijale, piše tekstove, fotografira i softverski održava sustav. Veseli ga što čitatelje može poučiti kako da se jelo jednostavno skuha, te što onima koji znaju pripremati hranu daje nove ideje za ukusne obroke.

chef preporuèuje :

Šunka u kruhu by Bojan Hohnjec

Već tradicionalno jelo na ovim prostorima za Uskršnje blagdane nije teško pripraviti. Uz peče-nu šunku sada imamo i domaći kruh koji je nato-pljen sokovima šunke što mu daje izniman okus.

SASTOJCI:1 kg šunke

sol5 jaja

0,02 kg šećera1 žumanjak

0,1 kg maslaca0,4 kg glatkog brašna

½ pakiranja suhog kvasca0,1 l mlijeka

PRIPREMA: U mlako mlijeko umiješamo razmućena jaja, kvasac, malo šećera i soli te polako dodaje-mo brašno od kojeg umijesimo tijesto koje prekrijemo krpom i stavimo na toplije mjesto da nabuja. U me-đuvremenu pečenu kupljenu šunku oslobodimo od mrežice, operemo je i osušimo ubrusima. Uključimo pećnicu na 180°C, a nabujalo tijesto premijesimo i razvaljamo na debljinu od 2 cm, položimo šunku na tijesto i zamotamo je tijestom da nigdje šunka ne "viri". Tijesto nam mora dobro pijanjati uz šunku da se pri pečenju ne rastvori. Ovako pripremljeno, položimo u posudu za pečenje i stavimo u pećnicu na sat vremena. Ako je pećnica jača, možemo pokriti i folijom da ne zagori. Kada se tijesto ispeče, ostavimo je na rešetki da se ohladi te poslužimo uz druga jela i uz ružičasto dobro rashlađeno vino.

36

natjecanje:

Vigor Barmen Cup 2013.

Devetnaesto Državno natjecanje barmena pod nazivom Vigor Bar-men Cup 2013. održano je u Du-

brovniku 14. i 15. ožujka u hotelu Valamar Lacroma Dubrovnik. Da bi se barmen plasirao na državno na-tjecanje mora nastupiti na Regionalnom natjecanju barmena koja se održavaju u pet regija. 30 posto najbolje plasiranih na regionalnim natjecanjima plasiraju se na državno natjecanje. Pobjednik državnog predstavlja Hrvatsku

na svjetskom prvenstvo, koje će se ove godine održati u kolovozu u Pragu.

ORIGINALNI KOKTELISvjetska natjecanja organizira Internatio-nal Bartenders Association (IBA) i okuplja 60 zemalja. „Hrvatska jako dobro kotira na tim natjeca-njima, a dokaz tome je da niti jednom od 19 puta, koliko smo nastupili na tim natje-canjima, nismo bili ispod 10. mjesta. Proš-le godine je hrvatski barmen Danijel Fur-

čić osvojio zlatnu medalju na svjetskom natjecanju u Pekingu“, istaknuo je Vedran Petrović, predsjednik kontinentalne regije Hrvatske sekcije barmena pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca u hotelijerstvu. Petrović napominje da postoje dvije ka-tegorije natjecanja, a to su klasični i flair stil. „U klasičnom stilu se boduje izričito koktel (miris, izgled, okus, stručni rad), a u flair stilu je važan performans, nastup – na tim je natjecanjima dozvoljeno bacanje boca i šejkera u zrak pri čemu se izmiješa

Najbolji barmeni u klasičnom stilu su zaposleni po najboljim hotelima u Hrvatskoj i takav stil barmena više pristaje hotelskom poslovanju, a flair barmeni rade po koktel barovima te su dosta angažirani tijekom turističke sezone.

Pripremila: Marija Sedlar

HRVATSKA SEKCIJA BARMENA

Hrvatska udruga barmena nedavno se udružila s Hrvatskom udrugom poslodavaca u hotelijerstvu i sada joj je naziv Hrvatska sekcija barmena pri gore navedenoj udruzi. „Trenutno okupljamo oko 300 barmena iz svih krajeva Hrvatske, a cilj nam je promicanje struke i promoviranje koktela u Hrvatskoj. Uz natjecanja koja organiziramo diljem zemlje vršimo i edukacije članova Hrvatske udruge posloda-vaca u hotelijerstvu Hrvatske“, otkriva Vedran Petrović, predsjednik kontinentalne regije. Uz kontinen-talnu, regije su još istarska, zadarska, splitska i dubrovačka. Predsjednik Hrvatske sekcije barmena je Frano Stjepović, koji uz tajnika i izvršni odbor, koji čine predsjednici regija, vodi HSB. „Naše financira-nje uvelike ovisi o sponzorima koji se sve teže nalaze. Sponzor, naime, podmiruje trošak slanja dvojice natjecatelja na svjetsko natjecanje“, ističe Petrović.

Hrvatska dobro kotira na svjetskim natjecanji-ma, a dokaz tome je da niti jednom od 19 puta nismo bili ispod 10. mjesta. Prošle godi-ne je hrvatski barmen Danijel Furčić osvojio zlatnu medalju na svjetskom natjecanju u Pekingu.

37

koktel. Svi kokteli moraju imati originalnu recepturu jer nije dozvoljeno natjecanje s poznatim koktelima. U klasičnom stilu se svake godine natječemo u jednoj od kate-gorija, a određenu kategoriju svakoj zemlji dodjeljuje IBA. Kategorije su aperitivni koktel, digestivni, dugo piće, fansy piće i pjenušavo piće. Nakon dodijeljene kategorije određuje se s kojim pićem određena zemlja mora raditi i ono postaje obvezan sastojak koktela. Na svako svjetsko prvenstvo šalju se dva bar-mena: jednog za natjecanje u klasičnom, a jednom u flair stilu.

POBJEDNICI Najbolji barmeni u klasičnom stilu su za-posleni po najboljim hotelima u Hrvatskoj i takav stil barmena više pristaje hotelskom poslovanju, a flair barmeni rade po koktel barovima te su dosta angažirani tijekom turističke sezone. „Neki od naših članova imaju svoje ško-le barmena i pružaju usluge educiranja barmena. Barmeni koji znaju pripremati barske mješavine su za 30-ak posto više plaćeni od ostalih barista“, ističe Petrović. Pobjednik pripremanja klasičnih koktela na Vigor Barmen Cupu je barmen Srđan Perišić iz Hotela Palace, Dubrovnik dok su iza njega ostali Dragana Franković iz Hotel & Casa Valamar Sanfioru, Rabac i Mario Saulan iz C/B Mihael iz Cavtata. Najboljim stručnim radom ocijenjen je koktel barme-na Alena Mravića iz Hotela Imperial, Rab. Natjecanje barmena u flairu održano je u Klubu Revelin, a pobijedio je Karlo Damja-nić iz Pule, drugo mjesto osvojio je Dušan Janjatović iz Dubrovnika, a treće Marko Benković iz Primoštena.

USPJEŠNI VALAMAROVI BARMENI IZ RAPCA

Nakon regionalnog natjecanja barmena, Valamarovi barmeni bili su uspješni i na državnom.Na natjecanju su sudjelovali Dragana Franković i Nino Karlovčec iz novoobnovljenog Valamarovog hotela u Rapcu – Hotel & Casa Valamar Sanfioru. Višestruko na-građivani barmen Roberto Zuliani iz Valamarovog hotela Allegro također je sudjelovao na državnom natjecanju. Svi troje su se plasirali među prvih deset od ukupno 26 sudionika na državnoj razini. Dragana Franković je osvojila treće mjesto, Roberto Zuliani bio je četvrti dok je Nino Karlovčec bio deveti. Dragana i Nino plasman na državno prvenstvo zaslužili su odličnim plasmanom na regionalnom natjecanju barmena Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije, održanom krajem veljače u Opatiji. Dragana, šefica sale u Hotel & Casa Valamar Sanfior, tada je osvojila nagradu za najbolji stručni rad pripremajući kok-tel Dišpet. Nino, šankist na Pool baru, osvojio je visoko drugo mjesto pripremajući Scarlet Ibis, koktel crvene boje s dekoracijom lepeze izrađene od jabuke te s dodatkom kandirane trešnje.„S obzirom da je Nino prvi puta sudjelovao na natjecanju, uspjeh koji je ostvario je za svaku pohvalu. Bilo je uzbuđenja, na pozornici se snašao zadivljujuće, a izgledalo je kao da se natječe već godina-ma“, izjavila je povodom dobivanja nagrade Dragana Franković.

38

obièaji:

Pisanica - tradicija u malom

Uz blagdan Uskrsa, pisanica je postala njegov nezamjenjivi simbol. Danas se možda više govori o jajima u nutritivnom obliku, a pomalo se zaboravlja bogata kulturna povijest i značaj pisanice. Moglo bi se reći da uz šaroliku tradiciju kojom se odlikuju pisanice, gotovo da i ne postoje dvije jednake…

Običaj ukrašavanja pisanica seže u vremena Germana i Slavena, a da je ukrašavanje pisanica bašti-

njeno iz staroslavenskih vremena pokazuju ornamenti koji se mogu naći na današnjim pisanicama kod svih slavenskih naroda. Tehnike ukrašavanja pisanica su razne, a možda je najstarija tehnika ukrašavanja voskom.

TEHNIKE UKRAŠAVANJA Bojanje pisanica svake godi-ne predstavlja svojevrsnu radost i užitak. Pisanice se razlikuju od kraja do kraja, pa tako jedno-bojne pisanice dola-ze iz Baranje, dvo-bojne iz Srijema, a višebojne iz Sla-vonije i Podravi-ne. Iako se danas često koriste razne suvremene boje, pisanica ipak ima svoju posebnu draž kad se boji prirodnim bojama. Prirodno boja-nje jaja može također biti raznoliko; svijetlo-smeđa pisanica se dobiva od lupine luka, crvena od svježe cikle ili ze-lenkasta od koprive. Jaja se preporu-ča kuhati četrdesetak minuta da kasnije ne bi lako pucala te ih se stavlja u vruću boju u kojoj se prokuhaju još dvadeset do trideset minuta. Uz bojanje, postoje razne dodatne, tradicionalne tehnike koje pisanici daju do-danu vrijednost, a uključuju vosak, struga-nje, jetkanje, oplitanje, potkivanje i drugo.Vosak se na jaje može nanositi perom,

štapićem i drugim pomagalima i to je naj-rasprostranjenija tehnika tradicionalnog ukrašavanja jaja na području Hrvatske. Ukrašava li se pisanica voskom, uvijek na-staju barem dvobojne pisanice. Vosak se uglavnom nanosi kičicom koja se zagrijava na svijeći te se tako zagrijana opet uma-

če u vosak kako bi se zagrijani vosak prenio na jaje. Na jajetu se sa zagrijanim voskom mogu pisati razni motivi od cvijeća, granči-ca, listova i slično. Vosak se može nanositi samo na jaje ili na svaki sloj boje te se na taj način dobije raznobojna pisanica. Uko-

liko se radi s više boja, prvo se boja naj-svjetlijom bojom. Ako se, primjerice radi o cvjetnom motivu, različiti dijelovi cvijeta se boje posebnom bojom i zatvaraju voskom, a jaje se boja temeljnom, tamnijom bojom. Rastopljeni vosak se potom obriše mekom krpom, a pisanica osvane u raznim bojama. Tradicionalno, u međimurskom području

pisanice se boje tamnim temeljnim bojama, pretežito crnom, a rjeđe

smeđom.

GLAS PROLJEĆAOd drugih tehnika,

interesantno je spo-menuti jetkanje ili pisanje kiselinom i struganje. Stru-ganje nožićem je prisutno u dijelu Podravine i u Sre-dišnjoj Hrvatskoj dok je jetkanje ra-

sprostranjeno u dije-lu Slavonije i Podra-

vine te oko Bjelovara. Vješto i bogato izvedeni

motivi uključuju razne or-namente, košarice sa cvije-

ćem, vjesnike proljeća, svijeće, cvjetne grančice i slično.

Posebna tehnika je oplitanje jaja, što je moguće pomoću konca, svile ili vune, a prisutno je u Slavoniji, Posavini i okolici Siska. Iz Slavonije su oduvijek dolazile šarene pi-sanice, a poznata tehnika koja dolazi iz srca Slavonije je vezenje koncem ili po starom nazivu - krpanje jajeta. Na ispuhano jaje se opcrta konac, uzduž-no i poprijeko, zatim se rade karakteristični

Diana Gluhak, mag.nutr., foodieCro

39

motivi. Danas se upotrebljavaju gotovo sve boje konca, vune ili svile osim crne. Nekad su prevladavale crvena, bijela i plava.

KULTURNI OBIČAJI Pisanice, osim što imaju bogatu kulturnu tradiciju ukrašavanja, poznate su i po pri-godnim događajima koji se uz njih vežu. Je-dan od možda najvažnijih kulturnih običaja, a koji je prisutan još i danas, je darivanje i razmjena pisanica s dragim osobama. Pi-sanice se tako darivalo kumčadima, stariji članovi obitelji djeci, mladi međusobno, a darivaju se i prijatelji. U svakom slučaju, lije-po napisana pisanica pokazuje trud i pošto-vanje osobe koja ju poklanja.Matkanje je poseban običaj darivanja i raz-mjene pisanica u području kontinentalne Hrvatske uz sklapanje posebnih dogovora u svrhu sklapanja posestrinstva koja može trajati cijeli život. Kako se dugo čuvala pi-sanica, toliko dugo se čuva i prijateljstvo.

Matkalo se svake godine, ali samo s jednom osobom. U dubrovačkom kraju postoji obi-čaj gađanja uskršnjih jaja kovanicama. Jaja se kovanicama gađaju na otprilike 2 koraka udaljenosti. Pobjednik je osoba koja prva pogodi kovanicom jaje tako da kovanica ostane u jajetu. Za nagradu, pobjednik do-biva osvojeno jaje i sve kovanice koje su se koristile u igri.

NUTRITIVNA VRIJEDNOST Iako se diče svojim izgledom, pisanice ili jaja imaju i bogatu nutritivnu vrijednost. Tvrdo kuhano kokošje jaje bogato je vitami-nom B12, B2, fosforom te je vrlo dobar izvor proteina i selena. Jaje je izvor kompletnog proteina, što znači da sadrži sve esencijalne aminokiseline koje su potrebne ljudskom or-ganizmu. Jaje u žutanjku sadrži i vitamin D, koji nije često prisutan u hrani, a koji se kod ljudi u najvećem udjelu dobiva izlaganjem sunčevoj svjetlosti. Željezo, koje se također nalazi u žutanjku, ima visoku biodostu-pnost. Osim navedenih nutrijenata, jaje je i dobar izvor kolina, nutrijenta kojeg sintetizi-ra ljudski organizam i koji je bitan za razvoj mozga. Jaja su odličan izvor proteina, ali i zasićenih masnoća i kolesterola. Kolesterol i masnoće se primarno nalaze u žutanjku dok se kvalitetni proteini nalaze u bjelanjku. Iako su se stajališta o jajima često mijenja-la, jaje svejedno ostaje jeftin izvor kvalitet-nih nutrijenata. Kad govorimo o konzumaciji jaja, svježa se mogu skladištiti u hladnjaku do mjesec dana, a tvrdo kuhana tjedan dana, tagođer u hladnjaku. Svježinu kuplje-nih jaja možete provjeriti uranjanjem jaja u vodu: svježa jaja će potonuti dok će se stara jaja okrenuti tupim krajem prema gore.Za šarolike i ukusne pisanice potrebna su i kvalitetna jaja. Pisanica svake godine za-živi na početku proljeća da bi podsjetila na raskoš boja i gastronomski užitak. Kao tradicija u malom, pisanica ostaje jedan od najljepših i najukusnijih običaja.

Pisanice se razlikuju od kraja do kraja, pa tako jednobojne pisa-nice dolaze iz Baranje, dvobojne iz Srijema, a višebojne iz Slavonije i Podravine. Iako se da-nas često koriste razne suvremene boje, pi-sanica ipak ima svoju posebnu draž kad se boji prirodnim bojama.

40

Vinski turizam je tema o kojoj se sve više priča, ali konkretnih koraka u tom smjeru je relativno malo. Razlog

tome prvenstveno je neorganiziranost onih koji bi od toga trebali imati koristi. Krenite iz Zagreba na nama najbližu Plešivicu. Pitanje je hoćete li naći otvorene podrume ili kuša-one, a kad postavite pitanje zašto je to tako, krene priča u stilu "mi radimo po najavi". Da, slažemo se, ali barem vikendom putnik na-mjernik trebao bi biti siguran da neće naići na zatvorena vrata. Sigurno se nikome od vinara ne sjedi u kušaoni zbog dva ili tri go-sta tijekom dana, ali to će tako biti kratko, početno vrijeme, a onda će se broj gostiju početi povećavati, jer priča se širi. Ljudi do-vode prijatelje, oni opet svoje, i tako stvarate bazu stabilnih, stalnih posjetitelja, i bližite se cilju da 50% proizvodnje prodajete, kako to volimo reći, na kućnom pragu.

CIJENITE SVOJ PROIZVODGostima poslužujte isključivo buteljirano vino jer vi niste 'birtija' koja služi rinfuzu. Težite biti eminentni vinar. Vi prvi morate cijeniti svoj proizvod, tada će ga cijeniti i drugi. Uz svoje vino poslužujte proizvode vaših susjeda. Poželjno je da to budu proi-zvodi autohtonog 'štiha'. Reklamirajte svoje susjede i njihove proizvode, predložite go-stima da nakon posjeta vašoj vinariji posje-te i njih jer će ti susjedi onda isto napraviti za vas. U vinskom turizmu je zajedništvo temelj svega, i uz pozitivnu sinergiju bit će i dobrih rezultata. Ljudi vole doći u podrume, vole upoznati vinara i naučiti nešto novo. Nakon posjeta, kad na večeri u svom domu prijateljima ponude da zajednički uživaju u butelji vašeg vina, sigurno će se pohvaliti da vas poznaju osobno i prepričati neke od dojmova koje su doživjeli u vašoj vinariji. I

vjerujte nam, eto vam novih gostiju! Ti novi gosti također će kupiti nešto vina kod vas, i tako raste prodaja i širi se dobra priča. Da-kle, stvar je samo u vama.

VINAR JE BRENDVinari su svojevrsni umjetnici i kao takvi podložni sudu javnosti. Toga moraju biti svjesni, jer koliko je njihovo vino brend, oni sami su isto toliko brend, ako ne i veći (pritom ne mislimo, naravno, na velike indu-strijske proizvođače). Ako niste spremni biti, recimo to tako, javna vinska osoba, tada nađite čovjeka koji će predstavljati vašu vi-nariju. Za to su odličan primjer Moreno De-grassi i Siniša Škaberna. Moreno Degrassi je nesumnjivo jedan od najvećih hrvatskih vinara, ali pomalo samozatajna osoba. Mo-žete li zamisliti degustaciju Degrassijevih

Vinski turizam ne čini samo vino

Reklamirajte svoje susjede i njihove proizvode, predložite gostima da nakon posjeta vašoj vinariji posjete i njih jer će ti susjedi onda isto napraviti za vas. U vinskom turizmu je zajedništvo temelj svega, i uz pozitivnu sinergiju bit će i dobrih rezultata.

G.E.T. Report:

Pišu: Silvija Munda & Tomislav Stiplošek

41

vina bez Siniše Škaberne, koji to radi možda najbolje u Hrvatskoj? Dakle, netko s ljudima mora komunicirati.Svakako pokušajte surađivati s restoranima koji prodaju vaša vina. Pokušajte dogovoriti gostovanje nekog restorana u vašoj vinariji. To naravno ne smije biti prečesto, možda jednom u mjesec ili dva, a u tom odličnom obliku vaše prezentacije i sam restoran će vam itekako rado pomoći u pripremi i mar-ketingu. Ima još puno načina kako unaprije-diti poslovanje u vinskom turizmu, ali pred-

lažemo da za jedan pravi razrađen projekt kontaktirate ljude koji se isključivo time bave. Primjerice, unutar naše udruge G.E.T. otvorio se i Centar za razvoj vinskog turizma koji vam sigurno može pomoći i to tako da ne opterećuje vaš budžet.

PRODAJA NA KUĆNOM PRAGUVinari i njihovi podrumi prirodno će biti svo-jevrsna lokomotiva određene mikroregije, jer je vino medij koj svi razumiju. Mišljenja smo da će prodaja vina na kućnom pragu, ili da budemo precizniji - u vinariji, imati najznačajniji udio u budućem radu i razvoju malih vinara. Kao što smo već napomenuli, uz vina ćete ponuditi i sve drugo što nudi vaša mikroregija. Kad uđemo u Europsku uniju, a to je skoro, bit ćemo puno izloženiji ulasku stranih vina na naše tržište. Ne treba se zavaravati time da je naše tržište malo jer smo prvenstveno turistička zemlja i kao takva itekako intere-santna raznim proizvođačima koji će sada

moći, bez velikih problema, kontaktirati di-rektno s prodajnim sektorom. Dakle, nika-ko nećemo moći pratiti cijene australskih, čileanskih i sličnih vina, jednostavno zbog količine produkcije. Gosti će vina, primjeri-ce merlot, uzeti radije iz Francuske ili Italije jer im je to prva asocijacija kod takvih vina, mada je možda merlot iz Benkovca kvalitet-niji od mnogih francuskih, ali mi smo mar-ketinški još na početku.

AUTOHTONE SORTEKad situaciju sagledate na takav način, put razvoja naših vinara je sasvim jasan i logičan. Imamo milijun gostiju koji tijekom ljeta posjete Hrvatsku. Ponudite im autohto-ne vinske sorte. Približite im našu tradiciju, "minus" ručne obrade i proizvodnje pretvo-rite u veliki "plus" ekoloških proizvoda, i do-pustite im da na trenutak uđu u filozofiju ži-vota vašeg podneblja. Ljudi vjerojatno više od ičega cijene raznovrsnost i iskrenost u proizvodima koje konzumiraju, a ni jednog ni drugog u Hrvatskoj ne nedostaje.Na žalost, kako to obično biva, država je i u ovom segmentu prilično spora u organiza-ciji i marketingu. Jednostavno, ne pratimo trendove na vrijeme. Ali, možete se uvijek sami organizirati u klastere, konzorcije, za-druge. Manje je važna forma organiziranja, važno je da krenete pravim putem u vinski turizam.Najvažnije je da shvatite da vinski turizam ne čini samo vino. Otiđite na promociju Brunela ili Chiantia. Uz vina koja vam pre-mijerno prezentiraju, imate u ponudi autoh-tone sireve, maslinova ulja, raznorazne pre-hrambene proizvode vezane uz taj kraj, ali i bezbroj suvenira i proizvoda koji ne moraju biti nužno vezani uz vino, no predstavljaju njihovu regiju.Cijela filozofija vinskog turizma može se sa-žeti u par premisa. Vaši gosti su ljudi. Ljudi su znatiželjni. Zadovoljite li njihovu znatiže-lju - napravit ćete posao, a gost će, kao i uvijek, biti u pravu.

Vinari su svojevrsni umjetnici i kao takvi podložni sudu javnosti. Toga moraju biti svje-sni, jer koliko je njihovo vino brend, oni sami su isto toliko brend, ako ne i veći (pritom ne mislimo, naravno, na velike industrijske proizvođače).

Pokušajte dogovoriti gostovanje nekog re-storana u vašoj vinariji. To, naravno, ne smije biti prečesto, možda jednom u mjesec ili dva, a u tom odličnom obliku vaše prezenta-cije i sam restoran će vam rado pomoći u pripremi i marketingu.

42

vinske prièe:

Piše: Željko Garmaz,

novinar 24sata

zeljko-vinskeprice.blogspot.com

'Sadi pomidore, što će ti grožđe na jugu Istre!'

Pulsku željezničku postaju posljednji put sam koristio u prosincu daleke 1985. godine. Kao potpuno izgubljeni

mladi vojnik, koji je netom okončao svoja tri mjeseca obuke na Muzilu, noćnim vlakom su me otpremili u Beograd, pa dalje u Veli-ko Gradište te, na kraju, u Kladovo. Dolazio sam kasnije često u Pulu, ali skoro sam i zaboravio na postojanje željezničke postaje odakle sam otišao u mjesta za koja ranije nisam ni znao da postoje. A onda se, ne tako davno, na istarskoj vin-skoj sceni pojavio Bruno Trapan. Već nakon prvih uspjeha i nagrada, prijatelji iz lokalnih medija prozvali su ga 'urbanim vinarom', a ostali su taj naziv uredno papagajski ponav-ljali. Djelovao je u garaži u središtu Pule. Dok nije odlučio izgraditi vlastitu 'željezničku postaju' u Šišanu nedaleko od Pule. Zabo-ravio sam na postojanje željezničke postaje u Puli, ne znam čak ni voze li uopće vlakovi u Pulu, no siguran sam da je Bruno Trapan, samozvani skretničar vinskog kolosijeka, u svoju 'željezničku postaju' zasigurno uspio dovući više putnika namjernika nego što to vlakovima čine Hrvatske željeznice. Bruno Trapan je pritom bio dovitljiv ispisujući ime svoje postaje i na japanskom jeziku!"Bila je to klasična pijanska priča, vinski po-drum još nije bio gotov. Sjedio sam s prijate-ljima na kraju dana ispred sadašnjeg ulaza u kušaonicu. Odjednom se nekome od njih učinilo da prozori izgledaju kao šalteri za prodaju karata na željezničkoj postaji. Po-čeli smo se igrati s idejom, ubrzo je na red

došao prijedlog da stavimo iznad prozora tablu s natpisom 'Željeznička postaja Tra-pan', a nekoliko trenutaka kasnije 'željeznič-ka postaja' već je postala 'vinska postaja'. Do ujutro se netko od njih potrudio nazvati prijatelja u Japanu i pitati ga kako se na ja-panskom piše 'Vinska postaja Trapan'. Do nedavno nisam bio siguran je li taj natpis uistinu ono što su mi rekli da jest. Bili su mi prije nekoliko dana dvoje mladih iz Japan i iznenadili su se vidjevši natpis na japan-skom. Preveli su mi s japanskog što piše i tad sam bio siguran da me nitko nije preva-rio", priča Bruno Trapan.Njegova "vinska postaja Trapan" smještena je na krajnjem jugu Istre. Bruno Trapan voli reći da je iza njega – samo more! I vjetrovi. Različitih snaga i iz različitih smjerova. Na Trapanovim pakovinama, kao zaštitni znak njegovih vina, nalazi se i 'ruža vjetrova', krug horizonta s naznačenim stranama svi-jeta i pravcima 32 vjetra ."Moja obitelj je vezana uz more, a dok ni-sam podigao ovu vinariju djelovao sam iz podruma 100 metara udaljenog od mora. Ruža vjetrova na mojim etiketama je svoje-vrsna posveta ocu, velikom zaljubljeniku u more koji je trpio sve moje hirove, ali i za-volio vina koja mu sin pravi", priča Trapan.Ruža vjetrova je u Trapanovim počecima obećavala nazivlje svim njegovim vinima. Uslijedio je, pak, meteorski uspjeh, naniza-le su se brojne nagrade… "Uspjeh me nije iznenadio, ali ni promijenio. Vjerovao sam u sebe još od 'Crno-bijelog svijeta', zajed-ničkog projekta nas sedmorice s porečkog fakulteta, koji smo odlučili napraviti malva-ziju od najboljeg što je svatko od nas imao. Nažalost, taj projekt nije zaživio, a mogao je postati čudo. I danas čuvam na najskro-vitijem mjestu nekoliko kartona malvazije 7dan, koju smatram jednom od najuspješni-jih ikad napravljenih malvazija! 'Crno-bijeli svijet' je završio kako je završio, svi smo kre-nuli svojim putem, a meni je odmah doletje-la titula šampiona Vinistre. Znate, kad ste šampion Vinistre, morate to iskoristiti! Kao i čudesno visokih 90 bodova za Uroboros, vino koje sam radio po svojoj mjeri i na na-čin da napravim nešto što bih htio svugdje piti", priča Trapan.S Brunom Trapanom sam proveo tek jedno

ugodno predvečerje u njegovom 'hedo-nističkom hramu' u unutrašnjosti 'Vinske postaje' u Šišanu. Obišli smo vinograde i uživali u dizajnerskim rješenjima njegova prijatelja Željka Burića iz pulske 'Fabrike'. Bio sam spreman na – svašta, na temelju tekstova o njemu očekivao sam susresti se sa čovjekom koji je fizički i mentalno izme-đu Brucea Willisa i onoga blesavog Alena iz hrvatskih reality showova. Jer, ne znam kako drukčije objasniti njegovu namjeru da izgradi vinograd na mjestu na kojem grožđe nikada nije raslo, gdje ljudska noga gotovo da nije kročila, a za koje su mu prijatelji govorili: Sadi pomidore, što će ti grožđe na jugu Istre?! A kako je pristupio izboru zemlji-šta za svoj vinograd, tako je izabrao i shiraz kao sortu koja će mu u najvećoj mjeri biti zaštitni znak. Shiraz mu se učinio najljepšim prelistavajući zajedno sa suprugom ampe-lografski atlas!!!Međutim, koliko god Brunu Trapana htjeli predstaviti fanatikom suvremenih tehnolo-gija, virtualnim sveprisutnjakovićem ili party životinjom, mogu reći da sam upoznao div-nog čovjeka koji radi fantastična vina. Kuša-jući Uroboros, malvaziju odležanu u bagre-movim i hrastovim bačvama, ponovo sam se uvjerio zašto je to meni osobno jedno od najdražih istarskih bijelih vina. Rosé, koje je nazvao po kćeri Rubi, pravo je ljetno osvježe-nje, idealno za Trapanovu viziju 'party vina' za mlađariju. S obzirom na napravljenih 5000 boca, Bruno Trapan je među prvima koji je ozbiljno pristupio roséu! O shirazu, od-nosno Shuluqu, nepotrebno je bilo što pisati. Prividno prepotentna Trapanova izjava: "Sa shirazom sam vidio da sve mogu!“, u stvari je istinita. Shuluq je najbolji hrvatski shiraz! A i njegovi francuski prijatelji ga uvjeravaju da je potencijal Shuluqa ravan shirazima iz doline Rhone.Nedavno je na tržište izbacio Revolution, kupažu caberneta sauvignona (40 posto), merlota (30), shiraza (20) i terana (10). A uskoro će se moći kušati i njegov pjenušac koji će se, najvjerojatnije, zvati Che! "Ako je posljednje vino koje sam izbacio bilo Revolu-tion, onda je ime najpoznatijeg revoluciona-ra vrlo logično za moje sljedeće vino. Zamisli kad netko dođe u lokal i naruči: Daj mi jedno 'trapanče'!", priča Bruno Trapan.

43

JUBILARNA 10. KONFERENCIJA

� EU fondovi - kako ih iskoristiti

� Hrvatski proizvodi na EU policama

� Distribucija i logistika - novi kanali / nova pravila

� Marketing danas - trošak ili investicija?

Mjesto: HOTEL ARISTOS, ZAGREBDatum: 23.SVIBNJA 2013.

Više na: www.progressive.com.hr

‘TRGOVANJE U EU’

Uplanirajte 23. svibnja već sada u svoje poslovne kalendare i rezervirajte mjesto na vrijeme! crier@crier.hr

44