SVEU ILI TE U RIJECI FAKULTET ZA MENAD MENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA

HRVATSKI GLAGOLJSKI MISALI I BREVIJARISEMINARSKI RAD

Naziv kolegija: Glagoljski spomenici u turisti kim itinererima Mentor: Mr.sc. eljka tefan

Student: Ana Politeo Mati ni broj: 19458/07 Smjer: menad ment doga aja i slobodnog vremena

SADR AJ

GLAGOLJICA HRVATSKI GLAGOLJSKI MISALI HRVATSKI GLAGOLJSKI BREVIJARI HRVATSKI GLAGOLJSKE INKUNABULE

ZAKLJU AK

GLAGOLJICA

staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. st ime dolazi od staroslavenske rije i glagolati to zna i

"govoriti"

glagoljica je sna no prisutna u hrvatskoj duhovnosti i kulturi od IX. do kraja XVI. stolje a glagolji ka slova mogla su biti obla i uglata svako slovo ima zna enje rije i i broja

GLAGOLJICA (1)

Svaki je narod odre en jezikom, pismom, svojom povije u i prostorom na kojem obitava. Glagoljica je bila dragocjena , uvala je narav jezika, i u irilometodsko vrijeme i poslije me u Hrvatima Ona je pismo svetih knjiga: homilijara, lekcionara, misala i brevijara, ali i knji evno-umjetni kih tekstova, pjesama, evnolegenda, romana i pravnih spisa

GLAGOLJICA (2)

obla glagoljica

uglata glagoljica

Slika 1, izgled oble i uglate glagoljice, Izvor: http://webograd.tportal.hr /glagoljica

HRVATSKI GLAGOLJSKI MISALIknjiga u kojoj su sakupljene misne molitve i pjevanja, tj. tekstovi neophodni za izvo enje katoli kog bogoslu enja najljep i i najbogatiji ilustrirani pisani spomenici srednjeg vijeka sadr i kalendar, vlastite mise liturgijskih doba, red mise, in mise, zavjetne i mrtva ke mise, zajedni ke sveta ke mise, vlastite sveta ke mise, obredne tekstove, a zavr ava kolofonom Sa uvano je 17 rukopisnih misala iz 14. i 15. stolje a

HRVATSKI GLAGOLJSKI MISALI (1)

Izgled misala vanjski dio te dio unutra njostiSlika 2 ,izgled misala, Izvor: http://bs.wikipedia.org /wiki/Misal Slika 3, list drugog vrbni kog misala koji se uva u Princetonu, SAD. 3, izvor: http://webograd.tportal.hr/Miha29/glagoljica/pisaniglagoljskispomenici

HRVATSKI GLAGOLJSKI MISALI (2)

Vatikanski Ilirico 4, 1435. g , od 1387. do 1627. bio u Omi lju, a onda je prenesen u Vatikansku knji nicu, gdje se i danas nalazi. Misal kneza Novaka. Jedna od najljep ih glagoljskih knjiga je Misal Novaka. kneza Novaka iz godine 1368., sada pohranjen u Nacionalnoj knji nici u Be u u AustrijiVita. Vita. tampa nosa gori gre. Tao ja o u da na a gori gre. 1482. meseca ijuna 26. dni to bje pisano v grade Izulje. To pisa Juri akan iz Ro a. Bog mu pomagaj i vsem ki mu dobro ote.

Slika 4; Misal kneza Novaka Izvor: http://webograd.tportal.hr/Miha29/glagoljica/pisaniglagoljskispomenici

Posveta akana ( akon) Juri iz Ro a na zadnjoj stranici misla kneza Novaka

HRVATSKI GLAGOLJSKI MISALI (3)

Berlinski misal iz godine 1402., sada u Berlinu, u Staatsbibliothek, tj. u dr avnoj knji nici. Pisana za crkvu sv. Jurja Koprivskog na rijeci Zrmanji. Po etak misala sadr i kratke bilje ke Caperana na francuskome jeziku, preporu aju i tu knjigu u enim ljudima zbog njezine ljepote i starine.Slika 5, Besrlinski misal Izvor: http://www.croatianhistory.net/etf/likka.html

Njujor ki misal. U New Yorku, u najva nijoj knji nici u tome gradu (The Pierpont Morgan Library) pisana u okolici Zadra. Andrew Corin sa znamenitog sveu ili ta UCLA ustanovio je da ga je pisalo 11 ruku.

HRVATSKI GLAGOLJSKI MISALI (4)Ro ki misal, iz 15. stolje a nalazi se u Nacionalnoj knji nici u Be u, misal, Austrija, napisao ga je vjerojatno Bartol Krbavac. Beramski misal , 1425, nalazi se u Nacionalnoj knji nici u Ljubljani, Slovenija, napisan vjerojatno u gradu Bakru za upnu crkvu u Bermu u Istri.Tako er se smatra da ga je napisao Bartol Krbavac Misal Hrvoja Vuk i a Hrvatin i a, iz 15 st, jedan od najzna ajnijih spomenika srednjovjekovne hrvatske kulture. Najbogatiji je i najljep e iluminiran glagoljski rukopis, pisan je za crkvu sv. Mihovila u Splitu. uva se u uva u Topkapi Sarayi Muzeju u Istambulu.

HRVATSKI GLAGOLJSKI MISALI (5)

Prvi vrbni ki misal nastao u Senju 1456. napisao ga je arhi akon Toma,po narud bi vrbni ke upne crkve. Vrlo lijepo je ukra en.Slika 6; Slika raspetog Krisa s Marijom i Ivanom, prvi vrbni ki misal izvor: http://webograd.tportal.hr/Miha29/glagoljica/pisaniglagoljsk

Drugi vrbni ki misal. Iz 1462. nalazi se na otoku Krku osim jednog lista koji posjeduje Sveu ili na knji nica u Princetonu, SAD,

Slika 7, list drugog vrbni kog misala koji se uva u Princetonu, SAD. izvor: http://webograd.tportal.hr/Miha29/glagoljica/pisaniglagoljskispomenici

HRVATSKI GLAGOLJSKI BREVIJARI

Brevijar je naziv za crkvene knjige s tekstovima koji se svakoga dana u godini itaju u crkvi. Kasnije knjige s tekstovima za itanje poput odlomaka Starog i Novog zavjeta, legende, molitve, pjesme. je knjiga, sastavljena ustaljenim redoslijedom tekstova, iz koje sve enik sam ili u zboru s drugim sve enicima moli tijekom dana u odre ene sate molitve sa uvano je trideset rukopisnih glagoljskih brevijara, koji potje u uglavnom iz 14. i 15. stolje a. Fragmenata, naravno, ima mnogo vi e.

HRVATSKI GLAGOLJSKI BREVIJARI (1)

Vatikanski brevijar Illirico 5 i 6. iz 14. st., a pisao ga je Petar pisac. Knjigu su oplja kali Turci, od kojih je s velikim naporom otkupljena 1479. Dirljivo je kako su osiroma eni obi ni ljudi skupljali novac za otkup te stare glagolji ke knjige od Turaka. Prvi Vrbni ki brevijar. Najstariji je cjeloviti glagoljicom pisani brevijar.Dragocjen je spomenik ne samo za prou avanje hrvatske, nego i staroslavenske. Danas se uva u Vrbniku u upnom uredu. Mavrov brevijar .iz 1460. nalazi se u Nacionalnoj i sveu ili noj .iz knji nici u Zabgrebu. Pisao ga je poznati glagolja ki tiskar Bla Baromi za popa Mavra. Na koncu brevijara je zapisao: "to pisa popMavar z'Vrbnika kada stoja e v Konavli poli Dubrovnika"

HRVATSKI GLAGOLJSKI BREVIJARI (2)

Brevijar Vida Omi ljanina. Brevijar je 1396. zapo eo pisati pisar ljanina. Vid iz Omi lja po narud bi crkve u Ro u u Istri.

Dragu ki brevijar iz 15 st . uva se u Pismohrani HAZU .inicijali su dielom vrlo ukusni i izvedeni su u pet boja (crvena, crna, zelena, tamno uta i plava) Brevijar bio vlasni tvo upne crkve svetoga Kri a u Dragu u

Slika 8; inicijal iz brevijara Vida Omi ljanina. Izvor : http://povijest.net/sadrzaj/skola/radovi

HRVATSKI GLAGOLJSKI BREVIJARI (3)

Humski brevijar. Metropolitana u Zagrebu,,skoro je potpuno brevijar. o uvan: ima 469 listova. Pismo je uglato, a inicijali se nalaze u etverouglatom okviru. Brevijar ima vi e lijepih minijatura. Upotrebljavao se u Bakru sve do XVIII. st

Slika 11 ; Humski brevijar . Izvor; Izvor : http://povijest.net/sadrzaj/skola/radovi

HRVATSKI GLAGOLJSKE INKUNABULETiskara u Kosinju Niti jedno mjesto u na oj domovini nema toliko argumenata i razloga, da se ga prihvati kao mjesto tiskanja Glagoljskih brevijara kao Kosinj. 1491. zatvara se nakon tragedije na Krbavskom polju (1493.). Lika je u to doba bila sredi tem glagolja tva i bila je jako kulturno sredi te s jakim ekonomskim upori tem Godine 1991. je bila proslava 500. godina KOSINJSKIH BREVIJARA 29.6.na dan Sv.Petra Petrovou Donjem Kosinju. Tiskara u Senju Bla Baromi Tiskara u Rijeci- imun Ko i i Benja

HRVATSKI GLAGOLJSKE INKUNABULE(1)

Inkunabula naziv za knjige tiskane nakon izuma tiskarskoga stroja, dakle od godine 1455. pa do godine 1500. Prva tiskana knjiga je Gutenbergovova Biblija, tiskana 1455 godine u dvjestotinjak primjeraka. Primjerci inkunabula su izuzetno dragocjeni. Danas nam je poznato oko 40 tisu a primjeraka inkunabula tiskanih u oko 1200 tiskara.

HRVATSKI GLAGOLJSKE INKUNABULE(2)

Hrvatsku tiskarsku povijest krasi 8 ili 9 incunabula tiskanih na razli itim lokacijama, 6 incunabula na glagoljici. hrvatski su glagolja i bili prvi koji su tiskali glagoljicom, a time i prvi koji su na inili odljeve glagolji kih slova. Budu i da su hrvatske inkunabule tiskane i latinicom, Hrvati su jedini narod koji ima inkunabule tiskane na dvama pismima.

Slika 10, Misal po zakonu Rimskog dvora unutra nji dio Izvor: http://www.croatianhistory.net/glagoljica

HRVATSKI GLAGOLJSKE INKUNABULE(3)

Misal po zakonu rimskoga dvora (Missale Romanum Glagolitice) iz 1483 je prva knjiga tampana glagoljicom za mjesto tiskanja pretpostavljeni su tako Izola, Ro , Modru u Lici i Kosinj. Tiskan je i na pergameni, te je prva slavenska inkunabula tiskana ne samo na papiru, nego i na pergameni,prva slavenska inkunabula tiskana dvobojno, crveno i crno.

Brevijar po zakonu rimskoga dvora. Druga hrvatsko-glagoljska hrvatskoinkunabula tiskana je godine 1491. u Kosinju. Tiskan je tako er dvobojno, crveno i crno, a predlo ak nam nije poznat. Jedini sa uvani primjerak te inkunabule uva se u Veneciji.

HRVATSKI GLAGOLJSKE INKUNABULE(4)Ispovid ku e vsaki krstjanin dr an imiti i umiti i nau iti od tre e glagoljske inkunabule nije sa uvan ni jedan primjerak, podatke o njenom postojanju dobivamo iz zapisa koji se nalazi u Tkonskom zborniku iz godine 1492 Drugo izdanje brevijara, ovaj put upotpunjeno dijelovima rituala i brevijara, misala. Tiskano u Veneciji je 1493. u tiskari Talijana Andrija Torressanija, u toj inkunabuli prvi put se susre e ime najznamenitijeg tiskara hrvatskih inkunabula, Bla a Baromi a, najzaslu nijeg za osnivanje tiskare u Senju.

HRVATSKI GLAGOLJSKE INKUNABULE(5)

Senjski Misal iz 1494. godine , tiskan u Senju, u tiskari koju je iste godine osnovao kanonik Bla Baromi . Sa uvana su tri primjerka Misala i jedan fragment, a uvaju se u Nacionalnoj knji nici Szechenyi u Ma arskoj, u Ruskoj nacionalnoj knji nici u SanktSanktPeterburgu, te u Smostanu Franjvaca konventualaca na Cresu. Spovid op ena iz 1496. godine Spovid op ena je druga glagoljska incunabula tiskana u Senjskoj tiskari. po autoru Bla u Baromi u Jedini primjerak se uva u Knji nici Franjevaca tre eradaca u Zagrebu

Slika 11 :Senjski glagoljski misal Izvor :http://www.inet.hr/~html

ZAKLJU AK

Hrvatskoj ,prisutna u liturgiji, svakodnevnom govoru, zapisima, a koristili su je i knezovi Frankopani.

Glagoljica je jedinstveno pismo kori teno u srednjovjekovnoj

Prepisivanjem brevijara i misala o uvana originalna ba tina i kultura. Glagoljski zapisi i knjige, ba tina rasprostranjena diljem Svijeta. Hrvati su uz bok Europi u tiskarstvu i izdavanju knjiga u vrijeme nakon Gutenbergova izuma.

Hvala na pa njikontakt: ana.politeo@lanteagrupa.hr