UNIVERZITET „ DŽEMAL BIJEDIĆ“ U MOSTARU

NASTAVNIČKI FAKULTET

ODSJEK ZA SPORT I ZDRAVLJE

STILOVI HRVANJA

STUDENTI : MENTOR :

SADRŽAJ :

1. UVOD................................................................................................................................................3

2. PREDMET I PROBLEM RADA.......................................................................................................5

3. METOD RADA.................................................................................................................................6

3.1 Hrvanje grčko - rimskim stilom....................................................................................................6

3.2 Hrvanje slobodnim stilom............................................................................................................7

3.3. Hrvanje za žene...........................................................................................................................8

3.4. Hrvanje na plaži...........................................................................................................................8

3.5. Grappling.....................................................................................................................................9

3.6. Sambo........................................................................................................................................11

4. ZAKLJUČAK..................................................................................................................................12

5. LITERATURA.................................................................................................................................13

2

1. UVOD

Hrvanje je olimpijski borilački sport koji podrazumijeva  borbu između dvojice takmičara u

kojoj jedan takmičar pokušava drugog da baci na zemlju, sa ciljem da ga drži dole da se

registruje „pad“. Takmičar koji prvi u tome uspije je pobednik. Hrvanje u užem smislu

označava naziv za sportsku borbu između dvojice takmičara s ciljem da se protivnik obori

pomoću zahvata ruku i uopšte snagom mišića, a bez udaranja. Rvanje je jedan od najstarijih

sportova. Od godine 708. p. n. e. postalo je dio drevnih olimpijskih igara.

Hrvanje je jedan od najstarijih vidova borenja golim rukama. Već za XI dinastije u Egiptu

(2133-1922. godine stare ere) na fresci iz grobnice kneza Bakta u Beni Hasanu imamo

doslovce priručnik o hrvačkim zahvatima. Scene hrvanja nižu se kao na filmskoj traci, ali ne

prikazuju tok jedne borbe, vec desetine različitih zahvata. U opisu meča između Ajanta i

Odiseja u Ilijadi takođe se može uočiti korišćenje veštine: kada je snažniji Ajant podigao

Odiseja, ovaj ga udarcem noge u zadnji deo kolena izbacuje iz ravnoteže. Stotine godina

tradicije rvačke veštine u Mediteranskom basenu ostavile su traga. Tako, kod Lukijana (II

v.n.e.) imamo opis dva načina treniranja ove veštine. Trening na tlu prekrivenim peskom

(skamma) služio je za vežbanje tzv. uspravnog rvanja (orthia pale), pri kome je prašina

omogućavala da se ruke ne klizaju i do izražaja je dolazilo uvežbavanje zahvata, tj. veštine.

Drugi vid treninga bilo je rvanje na tlu (kylisis, kato pale), a podloga je bila dobro nakvašena

ilovača (keroma), pa je do izražaja dolazilo razvijanje specifične snage, jer nije lako čvrsto

stegnuti i držati nauljeno telo u blatu.

Cienjene fizičke predispozicije hrvača bile su natprosječno krupna i proporcionalna građa,

kratak vrat, jake istaknute grudi, ravan i ne naročito jak stomak, malo povijena leđa i jake

noge. Kao i današnji, hrvači toga vremena važili su za natprosječno jake ljude, a šestostruki

olimpijski pobednik Milon zahvaljujući svojoj snazi ušao je u legendu. Mnoge tehnike

primenjivane u hrvanju imale su i svoje nazive: hamma (čvor), anchein (davljenje),

trachelizen (hvat oko vrata), dialambanein (hvat oko struka), mesolabe (dizanje u vis) nakon

koga slijede rassein (bacanje) i drattein (valjanje). Omiljene tehnike bile su i anabastasai eis

hypsos – hvat za ruku i bacanje preko ramena i akrocheirismos – lomljenje prstiju.

Zanimljivo je da su i u antici hrvači jako dugo ostajali u pobedničkoj formi, mnogo duže od

ostalih sportista. Već spomenuti Milon iz Krotona osvojio je šest venaca u Olimpiji, a ukupno

3

25 na velikim igrama. Sličan podvig ostvario je i ruski hrvač Aleksandar Kareljin,

nepobijeđen od 1987. do 2000. godine, sa osvojene tri Olimpijade, devet svjetskih prvenstava

i nebrojeno turnira u apsolutnoj kategoriji (preko 130 kg) hrvanja grčko-rimskim stilom.

Poput Milona i on je najzad izgubio meč tek kada mu je suparnik pružao samo pasivan otpor,

bez upuštanja u borbu. Očigledno, specifičnost ovoga sporta, uz prirodnu obdarenost i visoko

razvijenu tehniku, pruža takmičarima slične prednosti u pogledu takmičarskog veka u odnosu

na ostale sportove, kako pre dve i po hiljade godina, tako i danas.

4

2. PREDMET I PROBLEM RADA

Predmet ovog seminarskog rada su stilovi hrvanja.

Problem ovog seminarskog rada su različiti stilovi hrvanja, hrvanje grčko - rimskim stilom,

hrvanje slobodnim stilom, hrvanje za žene, hrvanje na plaži, grappling, sambo.

5

3. METOD RADA

Hrvanje se najčešće dijeli po stilovima, pa tako razlikujemo sljedeće stilove :

Hrvanje grčko - rimskim stilom

Hrvanje slobodnim stilom

Hrvanje za žene

Hrvanje na plaži

Grappling hrvanje

Sambo hrvanje

3.1 Hrvanje grčko - rimskim stilom

Grčko - rimski stil hrvanja se praktikuje širom svijeta. Korijeni Grčko-rimskog načina hrvanja

ne potječu, kao što bi to samo ime sugeriralo, iz pradavnih vremena, budući da su Grci i

Rimljani u to doba prakticirali stli hrvanj sličan današnjem slobodnom načinu hrvanja, već iz

19. stoljeća. Tvorac glavnog pravila Grčko-rimskog načina hrvanja je jedan od Napoleonovih

vojnika, Francuz Exbroyat. On je, boreći se na tada popularnim sajamskim borbama po

Francuskoj u disciplini "Flat hand wrestling" (hrvanje ravnim rukama), poznatije kao

"Francusko hrvanje", želio razdvojiti, diferencirati hrvanje od ostalih borilačkih sportova gdje

je bilo dozvoljeno udarati protivnika. Tako je 1848. godine ustanovio pravilo da je zabranjeno

izvoditi zahvate ispod pojasa, te da je zabranjeno raditi zahvate i poluge gdje se moglo

ozlijediti protivnika. Francusko hrvanje razvilo se diljem Europe i postalo najvažniji sport 19.

stoljeća. Osoba koja je izmislila naziv "Grčko-Rimsko hrvanje" bio je Talijan Basilio Bartoli,

koji je želio naglasiti tim imenom drevne vrijednosti.

Grčko-rimski način hrvanja bio je prvi stil hrvanja na modernim Olimpijskim Igrama

održanim u Ateni 1896. godine. Taj stil hrvanja postao je nezaobilazan oblik amaterskog

sporta kroz 20. stoljeće, te je od tada bio prisutan na svim Olimpijskim Igrama do danas, osim

na OI u Parizu 1900. godine. Od 1908. godine je uključen u svako izdanje ljetnih Olipmijskih

igara koje se od te godine održavaju. Dva hrvača se bore u borbi koja se sastoji od tri dvo -

minutna dijela, koja se mogu prekinuti ranije samo ako dođe do „ pinfall“ - a. Ovaj stil

hrvanja zabranjuje hvatanje ispod struka, što najveću razliku čini između ovog i slobodnog

stila hrvanja. Ovo ograničenje rezultira naglaskom na bacanja, pošto hrvač ne može da koristi

pad protivnika na zemlju ili da izbjegne bacanja hvatajući protivnika za nogu.

6

Danas u Grčko-rimskom načinu hrvanja postoji 7 težinskih kategorija; 55kg, 60kg, 66kg,

74kg, 84kg, 96kg te kategorija do 120kg.

Prema posljednjim rezultatima sa velikih natjecanja, vodeće nacije u ovom stilu hrvanja su;

Rusija, Mađarska, Iran, Gruzija, SAD, Južna Koreja. Osim njih,vrlo jake reprezentacije imaju

i Turska, Ukrajina, Kuba, Švedska, Bugarska, Armenija i Egipat.

Slika 1. Hrvanje Grčko - rimskim stilom Slika 2. Grčko - rimski stil hrvanja

3.2 Hrvanje slobodnim stilom

Hrvanje slobodnim načinom razvilo se u Velikoj Britaniji i SAD-u pod imenom "catch as

catch can" (uhvati kako možeš, slob. prijevod) te je postalo vrlo popularan oblik zabave na

sajmovima, raznim priredbama i proslavama u 19. stoljeću. Cilj je bio srušiti protivnika da

plećkama dotakne pod koristeći bilo kakve zahvate. Hrvanje je u SAD-u bio brlo popularan

sport, čak ga je prakticirala i nekolicina američkih predsjednika, napr. George Washington,

Zachary Taylor, Ulysses Grant, Andrew Johnson, Theodore Roosevelt, Abraham Lincoln, itd.

Hrvanje slobodnim načinom prvi puta je predstavljeno na OI u St. Louisu 1904. godine.

Danas u slobodnom načinu hrvanja, isto kao u Grčko-rimskom načinu hrvanja postoji 7

težinskih kategorija; 55kg, 60kg, 66kg, 74kg, 84kg, 96kg te kategorija do 120kg.

Prema posljednjim rezultatima sa velikih natjecanja, vodeće nacije u slobodnom stilu hrvanja

suprije svega Rusija, zatim Iran, Uzbekistan, Gruzija, SAD i Ukrajina.. Osim njih,vrlo jake

reprezentacije imaju i Japan, Južna Koreja, Azerbejdžan, Turska, Kuba i Kazahstan.

7

Slika 3. Hrvanje slobodnim stilom

3.3. Hrvanje za žene

Pravila hrvanja za žene su istovjetna pravilima hrvanja za muškarce u slobodnom načinu, uz

iznimku da je kod žena zabranjeno izvoditi zahvat dupli nelson (zahvat kad je jedan protivnik

na leđima drugoga te zavuče svoje dvije ruke ispod protivnikovih pazuha te uvija glavu svog

protivnika prema naprijed).

Slika 4. Hrvanje za žene

3.4. Hrvanje na plaži

Hrvanje na plaži predstavljeno je na Kongresu FILA u Ateni 2004. godine sa ciljem da skupi

razne tradicionalne vrste hrvanja koji se prakticiraju na pijesku i da im podigne popularnost.

Pravila hrvanja na plaži su vrlo jednostavna; održavaju se na pijesku, borilište je krug

dijametra 6m, borci su u plivačkim gaćicama, meč sudi jedan sudac i traje 3 minute. Za

8

pobjedu, hrvač mora protivnika oboriti na leđa (tuš) ili ga dva puta izgurati iz kruga ili ga dva

puta oboriti na zemlju.

Definirane su samo dvije težišne kategorije :

Za muškarce: ispod 85 kg i iznad 85 kg

Za žene : ispod 70 kg i iznad 70 kg

Slika 5. Hrvanje na plaži

3.5. Grappling

Grappling je borilački sport u kojem su spojene prednosti većine hrvačkih/grapplerskih

sportova, kao što su: brazilski jiu-jitsu, hrvanje, judo, sambo, luta livre, kempo, japanski

ju-jitsu i dr., a s ciljem da se rušenjem ili bacanjem protivnika iz stojeće pozicije što prije

dovede dolje (u parter) i uspostavi nadzor nad njim, te ga se bodovnom razlikom ili

prisiljavanjem na predaju određenim zahvatima (kao što su davljenja i gušenja rukama ili

nogama, poluge/ključevi na noge ili ruke, te pritisci na pojedine mišićne skupine) u konačnici

pobijedi. Grappling je od esencijalne važnosti i za natjecatelje koji se bore u Ultimate Fightu,

odnosno Amaterskom MMA, ali i vrlo primjenjiv u samoodbrani

S obzirom na to da je riječ o hrvačkom sportu, grappling je izuzetno primjenjiv i popularan

kod djece, poglavito stoga što je mogućnost ozlijede u na treninzima i natjecanjima vrlo mala,

jer suci borbu prekidaju znatno prije samopredaje borca koji je doveden u podređenu poziciju,

čime se praktički prevenira svaka mogućnost ozlijede. Grappling je hrvački stil koji se

također zove "hrvanje do predaje", a zasniva se na kontroliranju svog protivnika, u stojci ili u

9

parteru nakon eventualnog bacanja, prisiljavajući ga nakon toga da se preda, odnosno da

odustane koristeći tehnike gušenja i poluga, bez udaranja. Grappling zauzima bitno mjesto u

praksi Mješovitih borilačkih vještina (MMA) i također može biti koristan kao sredstvo za

samoobranu. Asocira na tehnike brazilske „jiu-jitse“, hrvanja slobodnim načinom, američkog

folk hrvanja (catch-as-can), samba i juda.

Le grappling je bio integriran u FILA 2006. i sada njime rukovodi Svjetski odbor za grappling

koji si je dao za zadaću da koordinira i razvija ovu disciplinu na međunaronom planu.

Grappling je jedna disciplina Europskih i Svjetskih hrvačkih igara koje svake godine

organizira FILA. Grappling borbe traju 6 minuta i sude ih jedan bodovni sudac i jedan sudac

na strunjači. Grappleri su obučeni u kratke hlaćice i majicu koja mora biti pripijena uz tijelo.

Meč se prekida kada jedan grappler, našavši se u položaju za predaju, udara po strunjači da

označi svoj poraz ili kada sudac procijeni da ovaj posljednji neće moći iz njega izići a da se ne

povrijedi i izgovara riječ « Keč ».

Težinske kategorije su podijeljene na slijedeći način:

Muškarci: 62kg, 70kg, 80kg, 92kg i 125kg

Žene: 48kg, 55kg, 63kg i 72kg.

Slika 6. Grappling stil hrvanja

10

3.6. Sambo

Sambo je sovjetska borilačka vještina. Riječ "Sambo" je zapravo ruska kratica za pojam

"samoodbrane bez oružja" (самозащита без оружия). Ovu borilačku vještinu razvio je

Vasilii Sergeevich Oshchepkov, jedan od pionira sovjetskog Judo sporta u 20.tim godinama

prošlog stoljeća. Sambo sadrži oko 5000 raznih zahvata iz nekoliko raznih nacionalnih

hrvačkih stilova iz bivšeg Sovjetskog Saveza; Gruzijskog, Tađikistanskog, Uzbekistanskog,

Kazahstanskog, Kirgiskog, te Armenskog načina hrvanja. Službeno je priznat kao sport u

Sovjetskom Savezu 1938. godine.

Sambo je priznat od strane FILA 1966.godine kao zaseban stil hrvanja, te je u Rigi 1972.

godine održano i prvo međunarodno natjecanje.

FILA je 2006. godine preuzela Sambo savez pod svoje okrilje, te je postavila zadatak da i

Sambo postane olimpijska disciplina. Dotada, Sambo natjecanja (uključujući Svjetska i

Europska Prvenstva) se svake godine organiziraju i održavaju pod okriljem FILA.

Sambo mečevi traju 6 minuta na klasičnom hrvačkom borilištu. Borci su odjeveni u crveni

odnosno plavi kimono (gornji dio), crvene odnosno plave kratke hlačice i hrvačke tenisice.

Svaku borbu sude tri scua, kao i u hrvačkim mečevima.

Težinske kategorije u Sambu su iste kao i kod grčko-rimskog i slobodnog načina hrvanja,

odnosno kao kod hrvanja za žene:

Muškarci: 55kg, 60kg, 66kg, 74kg, 84kg, 96kg te kategorija do 120kg.

Žene: 48kg, 51kg, 55kg, 59kg, 63kg te kategorija do 72kg.

Slika 7. Sambo

11

4. ZAKLJUČAK

Stilovi hrvanja su raznovrsni, veća mogućnost izbora sportista da se odluče kojim stilom bi

mogli da se bave, odnosno za trenere da prepoznaju kroz antropološki status i motorička

znanja, za koji stil je određeni sportista predodređen. Svaki stil hrvanja je specifičan na svoj

način, i kojim se mogu da bave svi, djeca, žene i muškarci.

12

5. LITERATURA

1. http://www.hhs.hr/stilovi-hrvanja/

2. http://hr.wikipedia.org/wiki/Sambo

3. http://borilacki-klub.com/borilacke-vestine/rvanje/

4. http://www.crograppling.org/

13