SADRŽAJ 6. GENERACIJA EKOŠKOLA – DIJAMANTNI STATUS .................................................................... 49

10. GENERACIJA EKOŠKOLA - ZLATNI STATUS ............................................................................ 50

ŠKOLSKI PRILOZI - 1. DIO ................................................................................................................. 51

Osnovna škola „Antun Gustav Matoš“, Tovarnik - NAŠE AKTIVNOSTI U 2019.-2020. ŠK. GODINI 52

Osnovna škola „Vladimir Nazor“, Komletinci - GLOBALNI CILJEVI -LOKALNE MOGUĆNOSTI ..... 52

Osnovna škola Ivana Maţuranića, Vinkovci - AKTIVNOSTI NA PROGRAMU EKOŠKOLE ............ 54

Osnovna škola „Ivana Brlić Maţuranić“ Strizivojna - OBRAZOVANJE ZA ODRŢIVI PLANET ......... 55

Centar za odgoj i obrazovanje „Ivan Štark“, Osijek - SAĈUVAJMO PRIRODU ZA NOVIJA JUTRA, ZA ZDRAVIJU ZEMLJU, ZA SRETNIJE SUTRA .............................................................................. 56

Osnovna škola Josipovac .................................................................................................................. 57

Ugostiteljsko-turistiĉka škola Osijek - EKOLOŠKE TEME KAO MEĐUPREDMETNE POVEZNICE 59

Osnovna škola „Milan Amruš“, Slavonski Brod - EKOŠKOLA ........................................................... 62

Djeĉji vrtić „Cvrĉak“, Virovitica - SUŢIVOT S PRIRODOM ................................................................ 63

Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Virovitica - PLASTIĈNIM ĈEPOVIMA DO SKUPIH LIJEKOVA .......................................................................................................................................... 64

Gimnazja Petra Preradovića, Virovitica - PREDAVANJE O SORTIRANJU OTPADA (SURADNJA S LOKALNOM ZAJEDNICOM) ............................................................................................................. 66

Djeĉji vrtić „Potoĉnica“, Pitomaĉa - NAŠE AKTIVNOSTI PROGRAMA EKOŠKOLE ........................ 66

Osnovna škola Slavka Kolara, Hercegovac - PREGLED AKTIVNOSTI EKOŠKOLE 2019-2020. ... 68

Medicinska škola Bjelovar .................................................................................................................. 69

Djeĉji vrtić „Pĉelica“, Ĉazma - DRVO IMA SRCE .............................................................................. 70

Osnovna škola Sveti Martin Na Muri - NAŠA EKOŠKOLA ................................................................ 72

Djeĉji vrtić „Cvrĉak“, Ĉakovec - Podruĉni objekt „Stonoga“, Novo Selo Rok - SIGURNO U PROMETU ......................................................................................................................................... 73

Djeĉji vrtić- Vrtić Panda, Varaţdin - POSADI CVIJET ZA LJEPŠI SVIJET ....................................... 74

Osnovna škola „Vladimir Nazor“, Budinšĉina - OBILJEŢILI SMO 30-U GODIŠNJICU KONVENCIJE O PRAVIMA DJETETA UN-a ............................................................................................................. 76

Osnovna škola „Vladimir Nazor“, Budinšĉina - DANI ZAHVALNOSTI ZA PLODOVE JESENI UZ KESTENIJADU .................................................................................................................................. 76

Djeĉji vrtić „Naša Radost“ Pregrada - MALI EKOLOZI ...................................................................... 77

Srednja škola Pregrada - BUDUĆNOST POĈINJE DANAS: JAĈANJE ZNANJA I VJEŠTINA MLADIH ZA IZGRADNJU ODRŢIVIH LOKALNIH ZAJEDNICA ........................................................ 79

Djeĉji vrtić „Zlatni dani“, Zlatar Bistrica - OTPAD NIJE SMEĆE ........................................................ 80

Osnovna škola Zlatar Bistrica - MALI EKOLOZI – NASTAVA NA DALJINU ..................................... 81

Osnovna škola Zlatar Bistrica - ISTRAŢUJEMO SASTAV I SVOJSTVA TLA .................................. 83

Osnovna škola Zlatar Bistrica - DEBELE I MRŠAVE MRKVE .......................................................... 87

49

50

51

52

Osnovna škola „Antun Gustav Matoš“, Tovarnik

NAŠE AKTIVNOSTI U 2019.-2020. ŠK. GODINI Tijekom nastavne godine 2019./2020. ostvaren je niz uspješnih aktivnosti i projekata u našoj školi. S ponosom moţemo reći da njegujemo vrijednosti Ekoškole. Marljivo su uĉenici uz pomoć uĉitelja radili kako bi se to sve ostvarilo. U školi postoji uĉeniĉka zadruga „Suncokret“ koja je pokretaĉ naših aktivnosti. Ove godine smo pravili domaće kolaĉe, sokove, eko ukrase, pekmeze, namaze, zaĉine i voćne sirupe.

Ostvarena je uspješna suradnja s lokalnom zajednicom i raznim udrugama koje nam pomaţu u djelovanju zadruge. Sudjelovali smo na Bundevijadi u Tovarniku, boţićnom sajmu, drţavnoj i ţupanijskoj smotri uĉeniĉkih zadruga gdje smo uspješno prezentirali proizvode naših marljivih uĉenika i uĉitelja. TakoĊer, ove godine smo bili marljivi i vrijedni u školskom vrtu i plasteniku gdje uzgajamo razno povrće i voće poput luka, ĉešnjaka, zelene salate, mrkve, peršina, graška, jagode, ciklu i razno zaĉinsko bilje. U ovim sloţenim okolnostima uspjeli smo ispuniti zadane ciljeve i obnoviti status meĊunarodne Ekoškole po drugi put. Postigli smo puno i poticali smo uĉenike na boravak u prirodi, povezali tradiciju i moderan naĉin ţivota, stekli vještine i znanja koja promiĉu zdrav naĉin ţivota te potiĉu odrţivi razvoj manje zajednice.

Osnovna škola „Vladimir Nazor“, Komletinci GLOBALNI CILJEVI -LOKALNE MOGUĆNOSTI

OŠ „Vladimir Nazor“ dugi niz godina potiĉe uĉenike na aktivno sudjelovanje u oĉuvanju prirode, odnosno okoliša u kojem ţivimo. Mnoge su izvanškolske aktivnosti ponuĊene uĉenicima: Domaćinstvo, Vrtlarstvo, UZ Kockavica, Mladi ĉuvari prirode, Mladi znanstvenici, Socijalizacijska skupina, Plesna skupina, Literarna, Likovnjaci, Knjiţniĉari, Mala škola sporta i mnoge druge. Stoga se ne treba ĉuditi kada kaţem da naši uĉenici rado borave u školi. Kroz te aktivnosti provode se mnogi

53

školski i meĊunarodni projekti. Jedan od projekta je „Globalni ciljevi – lokalne mogućnosti“ koji je uz projekt LORA i projekt UZBRDO omogućio uĉenicima aktivno sudjelovanje u raznim praktiĉnim vjeţbama, istraţivaĉkom radu, izletima i gostovanjima. Nositelji aktivnosti projekta Globalni ciljevi – lokalne mogućnosti su Odred izviĊaĉa „Suvara“ Otok i OŠ „Vladimir Nazor“ Komletinci.

Projekt obuhvaća niz aktivnosti (predavanje uĉitelja i vanjskih suradnika, edukativne radionice, terenska i istraţivaĉka nastava, iskustvene vjeţbe) kroz koje sudionici uoĉavaju probleme odrţivog razvoja i upoznaju se s globalnim ciljevima odrţivog razvoja. Konkretnim aktivnostima u lokalnoj zajednici potiĉe se i mještane na odgovorno ponašanje prema društvu i okolišu te volontiranje u zajednici u cilju razvijanja graĊanske odgovornosti. Uĉenici uoĉavaju osnovne sastavnice prirodne raznolikosti, razmatraju uzroke ugroţenosti prirode i prosuĊuju kako razliĉiti oblici djelovanja utjeĉu na odrţivi razvoj.

Kvalitetnom edukacijom i aktivnim sudjelovanjem prepoznaju vaţnost oĉuvanja okoliša za opću dobrobit, preuzimaju odgovornost za svoje odluke i svojim ponašanjem ne ugroţavaju sebe i druge. Kroz rad se isprepliću mnoge teme odrţivog razvoja stoga su u projekt ukljuĉeni svi nastavnici koji kvaliteti rada na projektu pridonose svojim znanjem i angaţiranošću. U školi smo ugostili i predavaĉa Vjerana Piršića, predsjednika udruge Eko Kvarner koji je na zanimljiv naĉin govorio uĉenicima o vaţnosti nezagaĊenog okoliša i „zelenom“ gospodarstvu. Još je mnogo planiranih aktivnosti ostavljeno za jesen. Situacija s COVID-19 pokazala je svima da oĉuvanje prirode treba biti na prvom mjestu i samo zajedniĉkim djelovanjem vraćamo prirodu u ravnoteţu.

Snjeţana Matak, šk. koordinatorica Ekoškole OŠ „Vladimir Nazor „ Komletinci

54

Osnovna škola Ivana Maţuranića, Vinkovci AKTIVNOSTI NA PROGRAMU EKOŠKOLE

U Osnovnoj školi Ivana Maţuranića u Vinkovcima dugi niz godina odgoj i obrazovanje za okoliš integrirani su u Kurikulum škole. Kroz brojne projekte, aktivnosti, akcije i suradnju sa roditeljima i lokalnom zajednicom nastojimo ostvariti zajedniĉki cilj, a to je ĉuvanje i zaštita okoliša kao i zdravi naĉin ţivljenja. Tako smo i u školskoj godini 2019./2020. unatoĉ izvanrednoj situaciji (Covid 19) sudjelovali u razliĉitim projektima i aktivnostima kao što su: “Zasadi drvo ne budi panj” – 25. listopada pridruţili smo se inicijativi kolektivne sadnje drveća kojom se ţeli potaknuti svijest o oĉuvanju prirode na nacionalnoj razini. U našem školskom dvorištu zasaĊeno je ukupno 14 sadnica tuje i javora.

Medni dan – u suradnji s lokalnim pĉelarskim udrugama 9. prosinca obiljeţili smo Medni dan koji za cilj ima podizanje razine znanja o vaţnosti zdrave prehrane i nutritivnim vrijednostima meda, kao i educiranje uĉenika o vaţnosti pĉelarstva za sveukupnu poljoprivrednu proizvodnju i biološku raznolikost.

Erasmus projekt “Gifts of nature” – Projektom „Gifts of nature“ ţelimo razviti novo gledanje na prirodu oko nas i razvijati, ne samo ekološku svijest, nego i svijest o tome da se veliko bogatstvo krije u prirodi koja nas okruţuje. Prouĉavali smo i tradicionalnu kulturu i kuhinju s aspekta korištenja prirodnim dobrima. Koristili smo se prirodnim materijalima kako bi stvorili i promovirali proizvode koje koristimo u svakodnevnom ţivotu. TakoĊer smo raspravljali o prednostima i nedostacima proizvoda koji su proizvedeni u skladu s eko-standardima.

55

Osnovna škola „Ivana Brlić Maţuranić“ Strizivojna OBRAZOVANJE ZA ODRŢIVI PLANET

Međunarodni eko projekt Projekt je usmjeren na povećanje uloge OCD-a u podizanju svijesti te razvoju kompetencija uĉenika, nastavnika te lokalne zajednice o odrţivom razvoju kroz osmišljavanje i provedbu 5 programa izobrazbe s temama zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, odrţive potrošnje, klimatskih promjena, energetske efikasnosti i odrţivog korištenja prirodnih resursa. Kroz partnerstvo OCD-a, obrazovnih ustanova i lokalne samouprave 180 uĉenika, 10 nastavnika, 4 djelatnika lokalne samouprave, 40 pripadnika lokalne zajednice bit će ukljuĉeno u izobrazbu o odrţivom razvoju kroz teorijske i praktiĉne edukacije, vjeţbe, zadatke i natjecanja. Nositelj projekta je Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, a projektni partneri su Osnovna škola „Ivana Brlić Maţuranić“, Općina Strizivojna, Osnovna škola „Mladost“. Projekt će trajati 20 mjeseci. Projekt u trajanju od 1 godine ukljuĉuje uĉenike petih i šestih razreda naše škole. Ciljevi projekta su osposobiti uĉenike za aktivno sudjelovanje u aktivnostima u podruĉju odrţivog razvoja, zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, klime i energije te odrţivog korištenja prirodnih resursa. S tim ciljem osmišljene su aktivnosti za uĉenike tijekom cijele godine.

Aktivnost: Odrţivo gospodarenje otpadom U ovoj aktivnosti uĉenici su se upoznali s vrstama otpada i kako pravilno zbrinuti i razvrstati ambalaţu. Aktivnost se provela kroz edukaciju za nastavnike i uĉenike, te na kraju posjet reciklaţnom dvorištu u Osijeku. Za školu su se u ovom dijelu projekta nabavili reciklaţni spremnici za uĉionice kako bi uĉenici na licu mjesta primjenjivali odvajanje otpada. U sklopu ove aktivnosti organizirana je i Tribina u organizaciji Općine Strizivojna na kojoj su i mještani sela bili upoznati s ovom problematikom. Aktivnost: Klima i energija I ova aktivnost ukljuĉila je edukaciju za nastavnike i uĉenike o klimatskim promjenama na globalnoj razini i posljedice klimatskih promjena na lokalnoj razini, podjelu obnovljivih i neobnovljivih izvora energije te mjere energetske efikasnosti. U sklopu ovih aktivnosti u našoj školi zamijenjene su obiĉne slavine s onima na senzore kako bi se dobilo na uštedi vodnih resursa. Uĉenici su kroz aktivnost biljeţili potrošnju i uštedu vode i energije i u svome domu.

56

Aktivnost: Zaštita okoliša Kroz ovu aktivnost uĉenici su upoznati s definicijom zaštite okoliša, upoznavanjem s programom Zelenog telefona, najĉešćim problemima u okolišu u urbanim i ruralnim sredinama. Planirana je provedba praktiĉnog djela kroz akciju Zelena Ĉistka i proslavu Dana planete Zemlje, te suradnju s komunalnim redarima kako bi izradili i mapirali lokacije oneĉišćenja u svome mjestu. Ova aktivnost prolongirana je za ranu jesen zbog epidemioloških ograniĉenja. Kroz nastavak projekta planirano je odraĊivanje aktivnosti: Odrţivo korištenje prirodnih resursa, koje ukljuĉuje predavanje o vaţnosti prirodnih resursa s naglaskom na šume i vode, posjet Vodovodu u Osijeku i Gradskom odjelu za upravljanje zelenilom u Osijeku te terensku nastavu za najbolje i najaktivnije uĉenike u projektu u Eko centru Zlatna Greda. Na kraju aktivnosti uĉenici će posaditi drvored u svojim mjestima. Planirana je i aktivnost: Ljetni kamp odrţivog ţivljenja na kojem će sudjelovati najaktivniji uĉenici u projektu u trajanju od 5 dana. Uĉenici će boraviti u šatorima te usvajati metode samostalnog snalaţenja i kontinuiranog i neposrednog doticaja s prirodom. Na samom kraju projekta odrţat će se Konferencija i Festival odrţivog razvoja, završno predstavljanje svih etapa projekta i projektnih aktivnosti popraćenih kroz uĉeniĉke fotografije, video materijale, izvješća, pisma, sastave i sl. te zakopavanje vremenske kapsule s tim materijalima namijenjenih pronalasku novim, budućim generacijama.

Centar za odgoj i obrazovanje „Ivan Štark“, Osijek

SAĈUVAJMO PRIRODU ZA NOVIJA JUTRA, ZA ZDRAVIJU ZEMLJU, ZA SRETNIJE SUTRA

Unatoĉ brojnim ometajućim faktorima u nastavnoj godini 2019./2020. djelatnici i uĉenici Centra za odgoj i obrazovanje „Ivan Štark“ iz Osijeka, aktivno su bili ukljuĉeni u razne projekte vezane za oĉuvanje okoliša. S obzirom da se ĉesto ne moţemo ukljuĉivati u velike akcije i velike projekte, sami neprestano osmišljavamo male i velike, osobne projekte kojima doprinosimo oĉuvanju okoliša, a svojim primjerima osvještavamo i našu lokalnu zajednicu.

57

Ove školske godine obiljeţili smo pojedine eko datume. Posebno se volimo baviti oĉuvanjima moĉvarnih podruĉja i rijeka te zaštite šuma. Obavezno obiljeţavamo Dan kruha i plodova Zemlje uz prigodni program i gostovanje našeg svećenika, koji pritom blagoslovi kruh i plodove na našem sveĉanom stolu. Kod vaţnih eko datuma ĉesto pripremamo predavanja uz video uratke, prikaz fotografija te pripremamo razne radionice. Naši uĉenici bili su aktivni i u velikoj akciji „Zasadi drvo, ne budi panj“. Posebno smo ponosni na recikliranje raznih materijala, te od njih stvaramo nove uporabne i ukrasne predmete, koje potom prezentiramo i prodajemo na izloţbeno-prodajnim štandovima u sklopu uĉeniĉke zadruge. Oporabljujemo veliki broj tkanina, guma, plastike, stakla i tetrapaka. Uĉenici i djelatnici škole trude se što kvalitetnije i bolje razvrstavati otpad u Centru. U sklopu Centra posjedujemo i mali vrt, cvjetnjak i velike zelene površine o kojima se brinemo. Uz sve to imamo i kompostište, pa se naši uĉenici već samostalno brinu i o odvajanju biootpada. Dobiveni humus koristimo u našem vrtu i cvjetnjaku. Posebno smo još ponosni na izradu kućica za ptice koje se provodi u sklopu tehniĉke kulture, te ih postavljamo na drveća u našoj lokalnoj zajednici i dvorištu Centra. Uĉenici našeg Centra jednako tako pripremaju zdrave obroke. Jednom tjedno, uĉenici starijih skupina pripremaju obroke i zdrave namaze koje potom nudimo svim djelatnicima i uĉenicima Centra. Cilj ove radionice je postupno privikavanje novim okusima i zdravu prehranu te upoznavanje s novim namirnicama i naĉinima pripreme obroka.

Ove godine odradili smo veliki projekt „Ţivot nekad i sad“. Cilj projektnog dana bio je upoznati, predstaviti i pouĉiti uĉenike o ţivotu nekada i usporediti ga sa ţivotom sada, kroz aktivnosti svakodnevnog ţivota. Uĉenike smo upoznali sa mirisima i okusima tradicionalnih jela te njihovom pripremom. Uputili smo uĉenike na oĉuvanje kulturne baštine ţivota te naĉinima tradicionalnog pripremanja obroka nekad. Radionicama smo osvijestili potrebu zaštite okoliša i prirode, ugroţene novim i modernim naĉinom ţivota. Naš projektni dan obiljeţili smo i posjetom povijesne jezgre TvrĊe, a predstavljene su i narodne nošnje karakteristiĉne za pojedino podruĉje Slavonije i Baranje. Nošnje su predstavili naši uĉenici koji pohaĊaju „Male folkloraše“. Nakon predstavljanja nošnji i plesa, uĉenici su sudjelovali na radionicama pripreme tradicionalnih jela (palenta i kiseli kupus, sataraš, kruh i mast s crvenom paprikom). Po završetku radionice, uslijedio je obrok na kojem su uĉenici uţivali u tradicionalnim jelima. Na kraju projektnog dana, odrţali smo još jednu radionicu na temu izrade cvjetova od komušine. Uradcima naših uĉenika ukrasili smo atrij Centra.

Osnovna škola Josipovac Ove školske godine i naša škola je bila poduţe prazna, iz poznatih razloga, kao i sve škole u Republici Hrvatskoj. No, to nije smetalo našim uĉenicima da budu marljivi i ekološki osviješteni u provedbi razliĉitih aktivnosti. Dama u ţutom bila je posebno zadovoljna prvog dana jeseni jer je prošetala školom, mirisnom od kolaĉa, jabuka, groţĊa i veselog djeĉjeg smijeha. Djeca su ju pozvala i na tradicionalan Sajam „Zemljo, hvala ti!“ na kojem će vidjeti prezentaciju radova na temu ĉuvanja baštine. I doista je došla! Bila je oduševljena pjesmicama, igrokazima, plesom, … svime što su uĉenici pripremili kao zahvalu zemlji za plodove. Odlazeći, obećala je doći i dogodine.

58

Na školskom sajmu „Zemljo, hvala ti!“ uĉenici su se zahvalili Zemlji za njezine plodove recitacijama, igrokazima i plesom. A oblikovanim platnenim torbama poslali su snaţnu poruku svima o vaţnosti smanjivanja plastike u svakodnevnici. Vrijedni uĉenici sakupljali su stari papir tijekom godine. Sakupljene plastiĉne ĉepove donirali su Udruzi oboljelih od leukemije i limfoma.

S novim prijateljima iz Slovenije i Indije razmjenjivali su straniĉnike oblikovane od starih plastiĉnih vrećica i prirodnih materijala. Pomagali su urediti školski vrt ljekovitog i zaĉinskog bilja. U druţenju s volonterkom iz azila za napuštene pse iz Osijeka obećali su pomoći azilu i udomiti psa. Na eko gospodarstvu nauĉili su kako se ţivi i radi na jednom gospodarstvu. Muzli su kozu, pravili sir i pili ukusni domaći sok od bazge. Pozdravili orlove koji su letjeti visoko iznad njih. I pomazili Medu, hrvatskog ovĉara. Bili su netko drugi jedan dan u godini i maskirali se u maštovitu odjeću koju su oblikovali od razliĉitog materijala. A posebno emotivni, a poneko i zaljubljen, pozdravili su sv. Valentina. I onda je došao COVID-19, a naši uĉenici i dalje vrijedni i maštoviti. OdraĊuju i ekološke teme na daljinu uz Dan planete Zemlje pišući pismo vanzemaljcu koji moţe pomoći savjetom za još veću osviještenost o ĉuvanju ĉistog okoliša. IzraĊivali su i plakate kojima su htjeli potaknuti brigu o ĉuvanju planeta.

59

Vratila se djeca u školu, pridrţavajući se dogovora, ali nisu zaboravili na sport. Svjetski dan sporta bez nogometa? Moţe! Neki su uĉenici vjeţbali na školskom igralištu, neki oblikovali plakate o najdraţim sportovima i svi ţeljno ĉekali da poĉnu treninzi.

Uĉenici naše škole ĉist i zelen planet vole! Takvi su bili i ove, neobiĉne školske godine!

Šk. koordinatorice Ekoškole M.K., G.R. i M.P.

Ugostiteljsko-turistiĉka škola Osijek EKOLOŠKE TEME KAO MEĐUPREDMETNE POVEZNICE

Ugostiteljsko-turistiĉka škola obrazuje uĉenike u trogodišnjim (konobar, kuhar, slastiĉar) i ĉetverogodišnjim zanimanjima (hotelijersko-turistiĉki tehniĉar i turistiĉko-hotelijerski komercijalist). Škola djeluje u profesionalnim i standardnim materijalno-tehniĉkim uvjetima. Ĉlanica je meĊunarodnih Ekoškola od 2004. godine, a od 2019. imamo i dijamantni status. Više o školi dostupno je na: https://youtu.be/QfAZzknqt_o Moţe li turizam biti u zaštiti prirode? Ekološki je odgoj u strukovnoj školi sastavni dio općeobrazovnih i strukovnih predmeta jer je sve više turista koji zahtijevaju odreĊene ekološke standarde (u destinaciji, odabiru i pripremanju hrane, u smještaju i dodatnim sadrţajima). U školi se obraĊuju sadrţaji koji se bave pitanjima smanjivanja i zbrinjavanja otpada, racionalnog korištenja energije i vode i ureĊivanju okoliša. U povijesti turizma bilo je perioda kada su masovni turizam, industrija i prostorno planiranje znaĉajno utjecali na okoliš. Iako imamo razvijenu ekološku svijest (primjećujemo problem, ţelimo ĉišći i zdraviji okoliš, primjećujemo ugroţenost prirode u turistiĉkom odredištu) ipak se ne ponašamo ekološki (rijetko koristimo javni oblik prijevoza do odredišta, prekomjerno trošimo vodu, elektriĉnu energiju i plastiĉnu ambalaţu ). Suprotan masovnom turizmu je selektivni turizam. U selektivnom turizmu turisti putuju više individualno, vrlo vaţne su im aktivnosti u destinacijama, iskusniji su i obrazovaniji. S vremenom mijenjaju se motivi turistiĉkih posjeta, a isto tako se mijenjaju i prilagoĊavaju pojedini oblici turizma. Selektivni oblici turizma potiĉu zaštitu prirodnih resursa i sigurnost turista u destinaciji. Odrţivi razvoj postaje kljuĉni ĉinitelj razvoja selektivnih oblika turizma. Problemsko pitanje s poĉetka ovog rada postavljamo uĉenicima naše škole. Kao budući djelatnici u sektoru ugostiteljstva i turizma imaju veliku obvezu i mogućnost brinuti o okolišu. Ovogodišnji sadrţaji imaju ponešto drugaĉije oblike s obzirom na nastavu na daljinu, ali cilj im je uvijek isti, ekološki odgovoran graĊanin. MeĊupredmetne teme MeĊupredmetne teme su teme općeljudskih vrijednosti i kompetencija za ţivot u 21. stoljeću i kao takve su na poseban naĉin svakodnevno prisutne u odgojno obrazovnom radu cjelokupne obrazovne vertikale. Europski referentni okvir navodi da kompetencije usvojene tijekom obveznog obrazovanja nisu vezane za odreĊeni predmet već se odnose na šire meĊupredmetne ciljeve i predstavljaju poveznicu od pouĉavanja prema cjeloţivotnom uĉenju. Ekološki odgoj moguće je ostvariti u svim meĊupredmetnim temama. Izdvojeno je i definirano sedam meĊupredmetnih tema. To su:

Osobni i socijalni razvoj

Uĉiti kako uĉiti

60

GraĊanski odgoj i obrazovanje

Zdravlje

Poduzetništvo

Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije

Odrţivi razvoj

Rijetko se dogaĊa ovako velika zdravstvena opasnost kao što je bila ovog proljeća. Pandemija COVID-19 izazvala je poremećaje na osobnoj i društvenoj razini. U privatnom i poslovnom svijetu moralo se odustati od planiranih aktivnosti ili ih prilagoditi online okruţenju. Osim ekonomskih (pad gospodarstva) i društvenih (zabrana kretanja i samoizolacija) velike su posljedice na fiziĉko i mentalno zdravlje pojedinca. Prestalo se „ići u školu“, nastava je organizirana na daljinu. U nastavku nudimo popis tema koje smo obradili u vrijeme trajanja online nastave.

NAZIV TEME IZVORI ZADACI

Rekreacija Zdravlje

Uporaba IKT https://www.tiktok.com/

Snimi kratki video na temu svoje rekreacije.

Prehrambeni stilovi Zdravlje

Uporaba IKT

https://www.krenizdravo.rtl.hr/prehrana/koja-je-razlika-izmedu-vegetarijanca-i-vegana https://net.hr/magazin/zdravlje/vegetarijanci-i-vegani-koja-je-razlika-i-kakvu-hranu-tocno-jedu-jedni-i-drugi/

1.Koja je razlika izmeĊu vegetarijanca i vegana? 2. PronaĊi na Internetu jedan veganski i jedan vegetarijanski recept i ovdje stavi linkove.

Laţne vijesti Uporaba IKT

https://faktograf.hr/2020/01/27/bill-gates-nije-razvio-novi-koronavirus/

Istraţi internetske portale o korona virusu i odgovori na pitanja: Tko, što, gdje, zašto, kako je objavio informaciju.

Ovisnosti Zdravlje

Uporaba IKT Osobni i socijalni

razvoj

https://www.mindmeister.com/ Izradi mentalnu mapu na temu ovisnosti.

Prehrana tinejdţera https://www.mindmeister.com/ Tjedan dana vodi dnevnik prehrane i napiši ga u padletu.

Online katalozi Uporaba IKT

http://library.foi.hr/m3/kupit.asp?B=194&dlib=1

U online katalogu školske knjiţnice pronaĊi podatak koliko imamo primjeraka knjige Zdravstveni odgoj.

Metodiĉki obraĊene teme 1. Okusi otpad!

Cilj je radionice/nastavnog sata upoznati uĉenike s temom odrţivog razvoja i mogućnostima provedbe istoga. MeĊupredmetna tema Odrţivi razvoj svojim posebnim doprinosima snaţno podupire razvoj svih vrijednosti: znanje o funkcioniranju i sloţenosti prirodnih sustava te znanje o posljedicama ljudskih aktivnosti, solidarnosti prema drugim ljudima, odgovornosti prema okolišu te vlastitom i tuĊem zdravlju kao i odgovornost prema cjelokupnom ţivotnom okruţju i prema budućim generacijama. Uĉenici su promišljali o svom odnosu prema hrani i mogućnostima recikliranja hrane. Na poĉetku sata su ispunjavali anketu koja je dostupna na: https://forms.office.com/Pages/ShareFormPage.aspx?id=FvJamzTGgEurAgyaPQKQkVmu4pOdwU1Koh0zMG4jDrRUNUZLS1NXRzhKSDZWVkNTOVJVR1pXT0REUS4u&sharetoken=3SDUR6rex1z82iEj3LSN Potom su pregledali pripremljenu prezentaciju. Na kraju sata morali su napisati recepte za recikliranje hrane (starog kruha, kuhane riţe, zrelog voća i dr.) uĉenici su radove objavljivali u Padletu. https://padlet.com/ksenija_kesegi_krstin/d0ijeudbbhs0

61

ODGOJNO-OBRAZOVNA OĈEKIVANJA PO CIKLUSIMA I DOMENAMA

4. ciklus ( 1. i 2. razred SŠ)

Povezanost - odr A.4.3 procjenjuje kako stanje ekosustava utjeĉe na kvalitetu ţivota

Djelovanje – odr B.4.1 djeluje u skladu s naĉelima odrţivog razvoja s ciljem zaštite prirode i okoliša

Dobrobit- odr C.4.1. prosuĊuje znaĉaj odrţivoga razvoja za opću dobrobit

5. ciklus ( 3. i 4. razred SŠ)

Povezanost - odrA.5.1 kritiĉki promišlja o povezanosti vlastitog naĉina ţivota s utjecajem na okoliš i ljude Djelovanje - odr B.5.1 .kritiĉki promišlja o utjecaju našega djelovanja na Zemlju i ĉovjeĉanstvo

Dobrobit - odr C.5.2. predlaţe naĉine unapreĊenja osobne i opće dobrobit

2. Tiho proljeće ( Silent Spring)

U vrijeme pandemije COVID-19 i nemogućnosti socijalne/fiziĉke interakcije, ĉinilo se da je nemoguće organizirati bilo kakav kulturni dogaĊaj. Organizacija i provoĊenje kulturnih i javnih dogaĊanja u fiziĉkoj i virtualnoj školi, posao je školskog knjiţniĉara. Organizatori Noći knjige krenuli su s motom „knjige koje su mijenjale svijet“ kao da su znali da će se dogoditi promijene. U projektu Zelene knjiţnice, školska je knjiţniĉarka odabrala knjigu „Silent Spring“ (Tiho proljeće), Rachel Carson. Kada je objavljena, 1962. godine, knjiga je izazvala veliku pomutnju u ameriĉkom društvu. Autorica je upozorila na prekomjernu uporabu pesticida i tako zauvijek promijenila trendove u poljoprivredi. Knjiga je postala svjetski bestseler i ekološka biblija i kao takva odliĉno se uklapala u našu Ekoškolu. Planirana je suradnja s osjeĉkim sveuĉilištem i Odjelom za biologiju. Ipak i unatoĉ koronavirusu, uĉenici su pozvani da fotografiju prirodu koju vide kroz svoje prozore, sa svojih balkona, iz svojih vrtova. Iako tiho, proljeće je zablistalo punim sjajem. Polazni poster je dostupan na: https://www.youtube.com/watch?v=vh_8cx5708k Video koji je nastao kao rezultat pristiglih uĉeniĉkih radova, dostupan je na: https://youtu.be/wIsduiaUKv4

3. Ekologija i turizam Temu su obraĊivali uĉenici ĉetverogodišnjih zanimanja iz predmeta turizam. Nastavni sat je odrţan u korelaciji sa školskom knjiţniĉarkom. Ciljevi sata bili su: proširivanje spoznaja o odnosu ekologije i turizma i osposobljavanje budućih turistiĉkih djelatnika za uspješnu interpretaciju suvremenih ekoloških trendova. U prezentaciji su uĉenicima pojašnjeni pojmovi turizma, ekologije, odrţivog razvoja i odrţivog turizma, te naĉini ĉovjekove ukljuĉenosti u te odnose. Nakon prouĉavanja prezentacije (raĊeno u vrijeme online nastave) uĉenici su dobili i odreĊene zadatke. Prezentacija je dostupna na: https://sway.office.com/PnEkr4ifeyEYLB4J?ref=Link

Ekološki odgoj nije samo trend, on je imperativ, jer se ĉovjek ponovo vraća prirodi.

Ksenija Kesegi-Krstin

62

Osnovna škola „Milan Amruš“, Slavonski Brod EKOŠKOLA

Naši uĉenici ove su godine sudjelovali u razliĉitim aktivnostima Ekoškole. Obiljeţili su Dan planeta Zemlje (22. travnja) izradom kreativnih radova, recikliranjem te pisanjem eko poruka. Na taj naĉin potaknuli smo naše uĉenike da predmete koji bi inaĉe završili u košu za smeće maštovito upotrijebe te tako smanje koliĉinu otpada koji nastaje, doprinesu oĉuvanju prirode i okoliša, a ujedno da se i kreativno izraze.

Kroz aktivnosti razvrstavanja otpada uĉenici su nauĉili kako rasporediti otpad i što sve moţemo napraviti s otpadom koji se razvrstava. Kako bi nauĉili iskorištavati otpad u uporabne svrhe naši uĉenici izraĊivali su razliĉite kreativne radove. Obiljeţili smo i Dane kruha – dan zahvalnosti za plodove zemlje. Tog dana školom su se širili mirisi kruha, kolaĉa, peciva. Uĉenici su se upoznali s postupkom izrade ukusnih kiflica i slastica. Vjeţbali su sloţene vještine i kreativnost nakon ĉega je slijedila degustacija u kojoj smo svi uţivali. Kako bi okolina škole bila što ljepša, uĉenici su sudjelovali u sadnji cvijeća u školskom kamenjaru. Kopali su, sadili razliĉite vrste cvijeća, zalijevali, ĉupali travu i oĉistili dvorište od smeća. Obiljeţili smo i Dan voda te se prikljuĉili projektu „NajmlaĊi za vode Hrvatske 2019./2020.“ Uĉenici su izradom likovnih radova podigli svijest o vaţnosti vode za prirodu i okoliš. Naši uĉenici prikljuĉili su se projektu „Superheroja izradi, neka ti ekološka svijest proradi“. Cilj projekta je bio poduĉavati o vaţnosti ozonskog sloja na pametan, zabavan i edukativan naĉin.

63

Tijekom nastave na daljinu uĉenici su u svojim domovima izraĊivali razliĉite ukrase od razliĉitih materijala i svakodnevnih predmeta. Brigu o okolišu primijenili su u svojim domovima pomaţući roditeljima u kućanskim poslovima i odrţavanju doma ĉistim. 18. listopada 2019. Bili smo ukljuĉeni u volonterski projekt „72 sata bez kompromisa“ preko kojeg je 99 mladih iz cijele Hrvatske pomagalo u ureĊenju okoliša naše škole kao i drugih ustanova u našem gradu.

Anamarija Blagovć, šk. koordinatorica Ekoškole

Djeĉji vrtić „Cvrĉak“, Virovitica SUŢIVOT S PRIRODOM

Ekovrtić „Cvrĉak“, Virovitica i svi njegovi stanovnici usmjereni su na oĉuvanje okoliša i našega planeta Zemlje, te smo ove pedagoške godine u svoj Plan i Program uvrstili sljedeće teme: Skupi, recikliraj i ponovo upotrijebi otpad; Eko mini projekti (Kretanjem do zdravlja, Mini vrtovi, Drvo u vrtiću, Zdrava prehrana, Prirodni materijal u djeĉjem stvaralaštvu); Voda- blago našega planeta; Obiljeţavanje vaţnih EKO datuma. I ove pedagoške godine Ekovrtić „Cvrĉak“ sudjelovao je na manifestaciji „Jesen u gradu“ u organizaciji Grada Virovitice, Ekološkog društva Virovitica i tvrtke Flora Vtc. Na manifestaciji se Ekovrtić „Cvrĉak“ predstavio tematski ureĊenim štandom s jesenskim plodovima, radionicama za djecu s otpadnim materijalima, te pokretnim igrama za djecu za koje su rekviziti izraĊeni od recikliranog materijala i otpadne ambalaţe.

Vanjski prostor vrtića obiluje zelenilom. Pedagoške godine 2019./2020. ukljuĉili smo se i u akciju pod nazivom „Zasadi drvo, ne budi panj“, koja se provodi u cijeloj Hrvatskoj. Tako je u vrtiću

64

formiran i voćnjak, a djeca će kroz svakodnevnu brigu o biljkama stjecati nova praktiĉna iskustva i znanja: što se sve moţe napraviti od plodova voćke; proces od cvijeta do ploda; biljke su bitne za opstanak ţivota na Zemlji; kukci i medonosne biljke i dr.

Zaposlenici vrtića takoĊer ureĊuju i kompletan okoliš: ureĊuju nasade ljekovitog bilja i mini vrt, cvjetne gredice i dr..

Ekovrtić „Cvrĉak“ svojim je aktivnostima podrţao i projekt „Izobrazno-informativne aktivnosti Grada Virovitice o odrţivom gospodarenju otpadom“. Kroz razliĉite edukativne i praktiĉne aktivnosti s djecom u vrtiću se potiĉe razvoj svijesti o vaţnosti ekološkog ţivljenja i promišljanja. Promotivnim materijalima pobudila i svijest u lokalnoj zajednici, meĊu roditeljima korisnicima usluge vrtića.

Stanovnici djeĉjega ekovrtića „Cvrĉak“ posebno su ponosni što su ove pedagoške godine obnovili status Ekoškole te su stekli zlatni status. To je svakako jedan vaţan pokazatelj kako se u CVRĈK-u promišlja i ţivi u skladu s prirodom od najranije dobi. PRIRODA JE JEDINA KNJIGA KOJA NA SVIM LISTOVIMA NUDI MNOGO SADRŢAJA! (GOETHE)

Ruţa Vedrinski i Ana Vampovac, koordinatorice eko aktiva Dječjeg vrtića „Cvrčak“, Virovitica

Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Virovitica PLASTIĈNIM ĈEPOVIMA DO SKUPIH LIJEKOVA

Ove godine u našoj se školi provodio projekt „Plastiĉnim ĉepovima do skupih lijekova“, a nositelji projekta bili su Vjeronauk i Ekoškola. Već naširoko poznati projekt Udruge oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske (UOLL), sa sjedištem u Ĉakovcu, ima svrhu pomoći oboljelima od teških malignih bolesti na podruĉju Hrvatske, ponajviše oboljelima od leukemije, mijeloma, limfoma itd. Zbog toga je cilj naše škole bio prikupiti što više razliĉitih plastiĉnih ĉepova s boca.

65

Naši uĉenici su kroz godinu nauĉili da, sakupljajući plastiĉne ĉepove ĉinimo dobro za okoliš, a ujedno i hvalevrijedno humanitarno djelo jer za kilogram plastiĉnih ĉepova Udruga oboljelih od leukemije i limfoma dobije kunu i 20 lipa te na taj naĉin lakše dolaze do skupocjenih lijekova. Ĉepove smo sakupljali u našeg “Krokodilka” (kutiju) kojeg su napravili naši srednjoškolci kartonaţeri.

Uĉenici, zajedno s vjerouĉiteljicom i koordinatoricom Ekoškole, tijekom godine izvršili su i dva vaganja ĉepova te jednu pošiljku u Ĉakovec. Prvo vaganje pokazalo je 22 kilograma sakupljenih ĉepova koje smo, uz pomoć naših prijateljica, Ĉuvarica kulturne baštine iz Kladara, poslali u Ĉakovec. Udruga nas je nagradila i jednom zahvalnicom.

Prije kraja školske godine, izvršili smo i zadnje vaganje prikupljenih ĉepova, a vaga je ovog puta pokazala 13 kilograma. Sretni i zadovoljni izvršenim dobrim djelom i prikupljenim znanjem o vaţnosti razvrstavanja otpada i ĉuvanja okoliša, uplovili smo u zasluţene ljetne praznike.

66

Gimnazja Petra Preradovića, Virovitica PREDAVANJE O SORTIRANJU OTPADA (SURADNJA S LOKALNOM

ZAJEDNICOM) Uĉenicima ĉetvrtih razreda Gimnazije Petra Preradovića odrţano je 14. sijeĉnja 2020. godine predavanje na temu sortiranje otpada. Predavanje je odrţao voditelj odjela sakupljanja papira, stakla i ambalaţe tvrtke Flora Vtc Tomislav Uzel. Naglasak je bio na mnogim otpadnim sirovinama koje se mogu ponovno iskoristiti pod uvjetom da su odvojeno sakupljeni.

Odvojenim sakupljanjem se štedi novac i utrošena energija, smanjuje komunalni troškovi, pomaţe povećanju zaposlenosti i stvaraju novi resursi. Naša škola svake nastavne godine provodi samostalne projekte, jedan od njih je i projekt „Bocko, Papirko i Plastko“. Uĉenici u razredne kutije odlaţu boce, papir i plastiku. Na taj naĉin kod uĉenika, a i djelatnika škole razvijamo visoki stupanj osviještenosti zaštite i oĉuvanja okoliša škole i šire zajednice.

Djeĉji vrtić „Potoĉnica“, Pitomaĉa NAŠE AKTIVNOSTI PROGRAMA EKOŠKOLE

U Djeĉjem vrtiću „Potoĉnica“ od 05.06.2018. vijori se zelena zastava koja je nagrada djeci, svim djelatnicima vrtića i ĉlanovima ekoodbora za rad na podruĉju zaštite okoliša i prirode.

Eko kodeks vrtića: Ekolozi mi smo pravi, marljivi ko' mali mravi, otkrili smo važnu stvar-priroda je najbolji dar!

Naš vrtić „Potoĉnica“ raste i ţivi s radom na eko aktivnostima već treću godinu. Svaku novu skupinu upoznaje se i uvodi u eko program. Kako smo krenuli s programom na temu OTPAD, njega i dalje dopunjujemo aktivnostima u svim skupinama, a ove pedagoške godine zapoĉeli smo i s programom na temu VODA. Tijekom godine nabavili smo i komposter koji je podigao ljestvicu našim eko aktivnostima. Program na temu voda nudi bezbroj kreativnih mogućnosti za istraţivanje, za djecu svih dobnih skupina.

67

Djeĉju opĉinjenost tim prirodnim elementom u potpunosti smo se trudili uvaţiti u našim aktivnostima kao i situacijskim poticajima. Upravo, igra kao najprirodniji oblik djeĉje aktivnosti pruţa bezgraniĉno mnogo mogućnosti svakom djetetu u procesu vlastitog razvoja - od fiziĉkog, kognitivnog, socijalnog i emotivnog. Dakle, naglasak je stavljen na slobodne istraţivaĉke aktivnosti, uz odgojitelja kao refleksnog -praktiĉara.

Provedene aktivnosti:

Ostvareni status Ekoškole nam je golemi poticaj za nastavak rada na podruĉju zaštite okoliša, radujemo se novim zadacima i izazovima koji nas ĉekaju u novoj pedagoškoj godini, a sve s istim ciljem-razvoj ekološki osviještenog djeteta koje se odgovorno odnosi prema prirodi i koje je u svojoj suštini njen prijatelj!

68

Osnovna škola Slavka Kolara, Hercegovac PREGLED AKTIVNOSTI EKOŠKOLE 2019-2020.

Ovu školsku godinu sigurno će pamtiti svi – i uĉenici i uĉitelji i roditelji jer je bila sve samo ne uobiĉajena. Situacije u kojima smo se našli nitko nije mogao ni zamisliti. Ipak, unatoĉ svim poteškoćama koje su se dogodile (štrajk uĉitelja, COVID-19, nastava na daljinu), uspjeli smo manje-više uspješno provesti veći dio planiranih aktivnosti Ekoškole. Poĉetkom školske godine, već tradicionalno, prikupili smo stari papir i EE otpad i predali na recikliranje tvrtki Flora VTC, našem novom partneru/kumu Ekoškole. U listopadu, dok je još sve bilo normalno, u Kutini je odrţana Svehrvatska smotra Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje 2019. u organizaciji Udruge Lijepa Naša, a pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora. Dani kruha su sveĉanost blagovanja kruha uz prikaz razliĉitih plodova zemlje u kojima sudjeluju eko škole, eko djeĉji vrtići, Ċaĉki i studentski domovi. Troje uĉenika 8. razreda s voditeljicama, knjiţniĉarkom i uĉiteljicom Biologije i Kemije, predstavljali su našu školu, ali ujedno i našu ţupaniju. Obuĉeni u narodne nošnje predstavili su krušne proizvode i plodove zemlje karakteristiĉne za naš kraj koje su pripremile njihove mame. Bilo je orahnjaĉe, makovnjaĉe, pite od jabuka, štruce od lješnjaka, medenjaka, slanih i slatkih muffina, sirom i šunkom punjenih kiflica, slanih pogaĉica. Nakon sluţbenog otvaranja Smotre, prigodnih rijeĉi organizatora i kulturno-umjetniĉkog programa, uslijedio je dio kada su se svi proizvodi mogli kušati i blagovati. Nekoliko dana kasnije Dane kruha smo obiljeţili i u školi prigodnim programom i blagovanjem krušnih proizvoda uz blagoslov mjesnog ţupnika.

Kao Ekoškola moţemo se pohvaliti vlastitim voćnjakom i uzgojem starih sorta jabuka. O voćnjaku brinu uĉenici i uĉitelji uz pomoć školskog domara. Svake godine u listopadu organizira se terenska nastava za uĉenike 6. razreda kada odlaze u voćnjak, beru jabuke, a zatim u obliţnjoj šumi istraţuju slojeve šume te biljni i ţivotinjski svijet. Uĉenicima se posebno svidjela nastava u prirodi gdje su imali priliku primijeniti znanja usvojena u uĉionici. Osim prepoznavanja razliĉitih biljnih vrsta imali su sreću vidjeti i sovu, razne kukce i gljive. Razmišljali su i raspravljali o utjecaju ĉovjeka na prirodu i osvijestili su svoj odnos prema okolišu. Ove godine je u Hrvatskoj zapoĉela trodnevna akcija sadnje drveća „Zasadi drvo, ne budi panj“ kojom se nastoji pridonijeti ozelenjivanju svojih ţivotnih sredina, ali ujedno i boriti protiv klimatskih promjena. U akciju smo se ukljuĉili i mi. 25. listopada u dvorištu Podruĉne škole u Ladislavu zasadili smo ĉetiri stabla lipe.

Bilo je naporno i vruće, nismo navikli drţati lopate i kopati rupe u zemlji, ali sada smo bogatiji za još jedno iskustvo. Ozelenili smo dvorište škole i nadamo se da će za koju godinu mlade lipe pruţati hlad

69

u uĉionicama. Pred Boţić organiziramo kulturno-umjetniĉku priredbu koju uvijek prati izloţba ukrasnih i uporabnih predmeta koje izraĊuju uĉenici od razliĉitih otpadnih materijala. Iako ove godine nismo imali puno vremena za izradu (zbog štrajka uĉitelja), izloţba je bila uspješna. Izradili smo boţićne svijećnjake od rabljenih staklenki pekmeza, visilice od plastiĉnih boca te ukrase za bor od otpadne vune i tkanine. Drugo polugodište je obiljeţila pojava koronavirusa zbog koje smo prešli na nastavu na daljinu i sve aktivnosti postale su virtualne. Ipak, uspjeli smo obiljeţiti Dan planeta Zemlje, sudjelovanjem u nagradnom natjeĉaju Turistiĉke zajednice Sjeverne Moslavine i Grada Garešnice „Crtajmo kod kuće“. Virtualno smo obiljeţili i znaĉajnije datume, kao što su MeĊunarodni dan šuma, MeĊunarodni dan voda, Svjetski

dan zaštite okoliša i Svjetski dan oceana. Ostalo je i nekih neostvarenih aktivnosti koje ćemo, nadamo se, uspješno provesti sljedeće godine. Briga o okolišu je obveza svakog pojedinca, a zadaća uĉitelja je obrazovati, usmjeriti, primjerom pokazati kako je provoditi. Neposredno ili virtualno samo su inaĉice.

Barbara Evaj, šk. koordinatorica Ekoškole

Medicinska škola Bjelovar Dana 29. listopada 2019. godine Medicinska škola Bjelovar dogovara aktivnosti vezane za Ekoškolu. Radu se pridruţuje i nova ĉlanica ekoodbora, referentica za zaštitu okoliša i edukaciju (Komunalac d.o.o.). Donesen je plan rada za školsku godinu 2019./2020. i dogovorene su jesenske aktivnosti: odrţavanje školskog vrta, ureĊenje školskog hodnika i rad u školskoj zadruzi Melem. Nastavnice Emilija Kovaĉević i Marina Antolin izvijestile su ekoodbor o provedenim aktivnostima povodom obiljeţavanja Dana kravate 18. listopada 2019. godine. Nastavnica Emilija Kovaĉević i Snjeţana Pašalić izvijestile su odbor o obiljeţavanju tjedna cjeloţivotonog uĉenja 3. listopada 2019. godine. Komunalac je u studenom donirao kutije za odvajanje otpada. Nastavnice su predloţile sakupljanje papira u školi kao natjecanje razreda koje bi se odrţalo u proljeće. Postavljeno je pitanje nabave kompostera. Nastavnice su predloţile nove ĉlanove ekopatrole. Svi prisutni ĉlanovi ekoodbora jednoglasno su prihvatili nove ĉlanice ekopatrole. Radu se pridruţuje i nova ĉlanica ekoodbora Dubravka Grganić Roţman. U projektnom danu sudjelovale su nastavnice Marina Antolin, Snjeţana Pašalić, Dubravka Grganić Roţman i Senka Ĉale, a u suradnji sa zainteresiranim uĉenicima i uĉenicama 2.b, 3.c i 4.d razreda Medicinske škole Bjelovar. Cilj projektnog dana bio je osvješćivanje vaţnosti odvajanja otpada, oĉuvanja i ureĊivanja okoliša pa tako i školskog vrta. Obnovljen je plakat u holu škole i ekokutak, a dalje se nastavlja akcija skupljanja ĉepova. U planu je bila i izrada plakata koji je tematski vezan za vjesnike proljeća. Dana 30. oţujka 2020. odrţan je treći po redu projektni dan Medicinske škole Bjelovar, kao Ekoškole, a u trajanju od ĉetiri školska sata. Uvodnu rijeĉ predstavljanjem programa odrţale su nastavnice Marina Antolin i Snjeţana Pašalić. U uvodnoj su rijeĉi uĉenici ponovili koje su vaţnosti pravilnog razvrstavanja otpada te kolika je vaţnost odrţavanja okoliša ĉistim i urednim. Nastavnice su uputile uĉenike u proljetno ureĊenje školskog vrta u kojem se uzgaja aromatiĉno i ljekovito bilje. Uĉenici su

70

zajedno s nastavnicama sadili nove biljke, uredili postojeće biljke kao i okrug školskog vrta. UreĊene su i gredice koje su izraĊene od drveta. U povodu Svjetskog dana zaštite okoliša 5. lipnja, školska knjiţniĉarka oblikovala je malu digitalnu izloţbu za uĉenike Medicinske škole Bjelovar. Svjetski dan zaštite okoliša 2020. godine odrţan je pod sloganom "Vrijeme je za prirodu", a odraţava ţelju i potrebu ljudi da se okrenu prirodi i ţive u skladu s njom.

Suradnja uĉenika i nastavnika škole u ovakvom projektu od iznimne je vaţnosti. Uĉenici i nastavnici uredili su okoliš škole i educirali se o pravilnom odlaganju otpada. U takvom naĉinu rada njeguje se zapravo i timski rad, što je od velike vaţnosti za ciljeve projekta i budućnost koja se mora temeljiti na ekološkoj osviještenosti.

Djeĉji vrtić „Pĉelica“, Ĉazma DRVO IMA SRCE

U ovoj turbulentnoj godini, punoj neoĉekivanih dogaĊaja, kada su mnogi planovi pali u drugi plan ili su stavljeni na ĉekanje, naša vrijedna skupina „Ribice“ je ipak uspjela odraditi jedan veliki eko projekt. Projekt je trajao od rujna 2019. godine do lipnja 2020.godine, a odvijalo se u etapama, prema intersu djece. Sve je zapoĉelo jednom šetnjom kada su posjetili šumu i promatrali promjene u prirodi.

Nakon toga, na inicijativu „Ribica“ i njihovih odgojiteljica vrtić je sudjelovao u projektu koji se odvijao na nivou drţave „Zasadi drvo, ne budi panj“.

71

Osim sadnje drveća u sklopu ovog velikog projekta, oni su i u njihovoj skupini sadili mlade biljke iz šume i njegovali ih, a sada imamo dodatne sadnice za naša igrališta. Kako bi još više proširili svoja znanja o drveću, posjetili su i Botaniĉki vrt u Zagrebu.

Osim ovih posjeta, mnoge aktivnosti su se provodile i u vrtiću. Tako su ĉitali priĉu “Drvo ima srce”, a cilj nam je bio osvijestiti djecu te ih educirati o vaţnosti drveta za ţivot ljudi. Na to su se nadovezale razliĉite likovne, istraţivaĉke i spoznajne aktivnosti te su se ĉitale mnoge druge priĉe o šumama i njihovim stanovnicima.

Prouĉavali su biljni i ţivotinjski svijet šume pomoću enciklopedija i Interneta, nakon ĉega su izraĊivali edukativne plakate. U proljeće su ponovno posjetili šumu. Nakon što su ju razgledali i vidjeli koje su promjene sada nastupile, odluĉili su još nešto napraviti. Tako su mjerili širinu drveta, promatrali visine drveća, strukturu kore i oblik krošnje. TakoĊer su obilazili i parkove našega Grada - spomen park “Kosturnica”- gdje su promatrali razliĉite vrste drveća, imenovali ih, pokušavali odrediti njihovu starost i opisivali njihov izgled.

72

Na razini vrtića organizirana je i predstava za djecu „Šumska priĉa“ u izvedbi Produkcije Z. Imali smo još mnogo ideja i planova, no naţalost nismo sve uspjeli realizirati. Bez obzira na to, moţemo zakljuĉiti da su djeca za velikim zanimanjem i interesom suraĊivala kod svih aktivnosti, a najdraţi su im bili odlasci u prirodu te prouĉavanje drveća i šume. Interes djece je bio toliko velik da smo za vrijeme on-line rada, putem grupa sa roditeljima, aktivnosti bazirali na temi našeg projekta. Djeca su s roditeljima obiljeţila i Dan planeta zemlje, usvajali predmatematiĉke vještine pomoću lišća, ţirova, kestena i sliĉnog, razvijali taktilnu percepciju i još mnogo toga. Bio je ovo velik projekt u koji je uloţeno mnogo vremena, truda i ljubavi, a moţda se i nastavi jer neka djeca iz skupine još ne odlaze u školu, već nam ostaju još godinu dana.

Osnovna škola Sveti Martin Na Muri NAŠA EKOŠKOLA

Ponosno nosimo naziv Ekoškola već ĉetrnaest godina. Nalazimo se u najsjevernijoj općini naše Hrvatske. Radimo u jednoj smjeni, našu školu ove godine polazi 202 uĉenika, a zaposleno je 32 djelatnika. Okruţeni smo prirodnim ljepotama, koje se savršeno uklapaju u provoĊenje našeg plana Ekoškole. U našoj se blizini nalazi najsjevernija toĉka Republike Hrvatske, zaštićeni krajolik rijeke Mure i mlin na Muri pa tako svake godine pješaĉimo do mlina i provodimo nastavu vani okruţeni rijekom, drvećem, prirodom i to je već tradicionalno naš projektni dan „Tam pri našoj staroj Muri“, koji se obiljeţava s Danom planete Zemlje. Svake godine radimo na drugoj temi Ekoškole pa smo već nauĉili i obradili teme vezane uz papir, energiju, vodu, otpad, eko hranu, svijet biljaka i briga o svojem okolišu.

U suradnji s drugim eko tvrtkama skupljamo: stari papir s tvrtkom Unimer d.o.o., stare baterije s tvrtkom Friš d.o.o. te plastiĉne ĉepove za pomoć oboljelima od leukemije. Ne izostaje ni suradnja sa Javnom ustanovom za zaštitu prirode – MeĊimurska priroda.

73

Za red i ţivot u eko duhu brine i naša eko patrola, koja upozorava na nepravilnosti, poduĉava i buduće generacije kako treba odvajati i sortirati smeće, na koji naĉin štedjeti energiju i vodu, kako se brinuti o okolišu u kojem se boravi te kako se ponašati u prirodi. Gotovo svi naši uĉenici djeluje i u Uĉeniĉkoj zadruzi „Tinĉek“, koja broji osam sekcija. Voćarska sekcija brine o našem voćnjaku u kojem imamo i starinske sorte jabuka, te proizvodimo eko sok, ĉips od jabuka te pekmez od jabuka. Mali ekolozi su zaduţeni za vrt i bobiĉnjak naše škole, gdje sade ljekovito i zaĉinsko bilje kako bi mogli izraditi eko ĉaj. Iz starih svijeća se prave i izraĊuju nove eko svijeće, a u vrijeme Boţića izraĊuju se ukrasi od prirodnih materijala, a za sve to brine modelarska i likovne sekcije. Od ove godine postoji i nova sekcija Domaćinstvo, gdje se naši uĉenici pokazuju kao vrsni pekari koji ujedno znaju sašiti gumbe i male torbice, postaviti stol te naštrikati šal.

Ţivimo i dišemo u eko duhu, svoje znanje i ekološko djelovanje širimo i van škole u domove naših uĉenika, suraĊujemo sa zajednicom, roditeljima, djeĉjim vrtićima „Smješko“ i „Ribica“, kao i sa OŠ Franceta Prešerna Ĉrenšovci - školom partnerom iz Slovenije te svi zajedno djelujemo kao cjelina ţiveći po našem eko kodeksu „Raduj se prirodi, ţivot oboji zeleno“.

Djeĉji vrtić „Cvrĉak“, Ĉakovec Podruĉni objekt „Stonoga“, Novo Selo Rok

SIGURNO U PROMETU Projekt „Sigurno u prometu“ dio je tematske cjeline programa Ekoškole DV Cvrĉak iz Ĉakovca, podruĉnog odjela Stonoga iz Novog Sela Rok. U projekt je ukljuĉeno 44 djece, 4 odgojiteljice, ĉlanovi obitelji i šire društvene zajednice. Cilj projekta je bio upoznati, usvojiti i prakticirati pravila ponašanja u prometu kako bi djeca i roditelji bili što sigurniji. Bilo kao pješaci, vozaĉi i suvozaĉi. Cilj je pobuditi interes za kretanjem djece i odraslih. Vaţno je i osvjestiti odrasle o štetnosti emisija ispušnih plinova iz automobila. Djecu i roditelje ţeljeli smo projektom potaknuti da u vrtić dolaze pješke, biciklom, rolama, romobilom. Takvim kretanjem utjeĉemo na oĉuvanje naše planete. Provedeno je niz razliĉitih aktivnosti sa temama: pravilno ponašanje u prometu: pješaka, biciklista, vozaĉa i suvozaĉa, zatim korištenje pravila aktivnim sudjelovanjem u prometu, upoznavanje znaĉenja prometnih znakova u mjestu boravka, primjena u praksi, vaţnosti korištenja autosjedalice. Upoznali su se sa razliĉitim prometnim sredstvima. Praktiĉno korištenje voţnje u vrtiću- role, romobili, bicikli.

74

Provedena je anketa meĊu roditeljima o štetnosti emisijskih plinova iz automobila. Nakon provedene ankete slijedi niz novih aktivnosti s djecom i odraslima. Aktivnosti su se provodile u vrtiću, na vrtićkom dvorištu, na ulici i u gradu. Kroz anketu roditelji su iskazali interes i podršku za većim ukljuĉivanjem. Motivacija je bila svakodnevno biljeţenje prijevoznog sredstva kojim su stigli u vrtić. Na plakatiću djeca su mogla vidjeti kako su sve više koristili bicikle ili dolazili pješke umjesto automobilom. Djeca su direktno sudjelovala u oĉuvanju prirode, istovremeno sigurno uĉeĉi o pravilima ponašanja uz roditelje i odgojitelje. Role i bicikle kojima su djeca stigla u vrtić mogli su voziti i po terasi vrtića. Izuzetno su bili ponosni kada su tako stigli u vrtić te su djeca motivirala roditelje da ne dolaze autom. Savladali su voţnju na romobilima i voţnju bez pomoćnih kotaĉa. Istovremeno su djeca usvojila pravila prometa vaţna za samostalan dolazak u školu.

U posjetu u vrtić dolazi i prometni policajac iz PU MeĊimurske koji je strpljivo odgovarao djeci na mnoga pitanja o sigurnosti. Upozorio je i djecu na vaţnost korištenja autosjedalice u automobilu i još neka pravila koja oni mogu i moraju znati. Novonastala situacija i zatvaranje vrtića nisu prekinuli projekt u Stonogi. U tom razdoblju djeca i roditelji s djecom u on line radionicama sudjeluju s temom izrade prijevoznih sredstava i prometnih znakova od otpadnih i recikliranih materijala i prirodnina. Nakon toga pripremili smo izloţbu fotografija sa njihovim radovima. Planirani Eko dan na temu prometa „Sigurno u prometu“ s biciklima, rolama, koturaljkama, romobilima te voţnju vlakom i turistiĉkim vlakićem morali su

odgoditi zbog situacije s COVID-19. Te aktivnosti provest će se ĉim situacija dozvoli. Sve su aktivnosti kooridinirane od strane Gordane Patarĉec koja je koordinator Ekoškole. Aktivnosti s djecom provodile su odgojiteljice Jagoda Srša, Smiljana Nedeljko, Saša Sanjković i Maja Kozjak Hladki.

Djeĉji vrtić- Vrtić Panda, Varaţdin POSADI CVIJET ZA LJEPŠI SVIJET

Ova je pedagoška godina bila godina velikih izazova ali i spoznaja. Bez obzira što u jednom trenutku djeca nisu dolazila u vrtić, komunikacija s njima nije se izgubila. Spoznaja o vaţnosti i potrebi socijalnog okruţenja i interakcija je ono što se od samog poĉetka nametnulo svima nama. Naravno svjesni uzajamne ovisnosti materijalnog i socijalnog okruţenja, planirali smo aktivnosti koje će kod djece stvoriti interes, znatiţelju i meĊusobno povezivanje. Pronalazili smo nove naĉine za komunikaciju sa aktivnostima u cilju ostvarivanja planiranih zadaća unutar eko programa.

75

U tim su aktivnostima i maksimalno ukljuĉeni ĉlanovi obitelji što nas je dovelo do zakljuĉka da je informiranost roditelja o ekološkim aktivnostima vrtića, bila moţda i kvalitetnija nego prije. U prilog tome govori ukljuĉenost obitelji i redovite povratne informacije s pozitivnim stavovima i prijenosom ekoloških vrijednosti. SuraĊujući s roditeljima, djecom, obiteljima i na osnovu fotografija koje smo dobivali, uoĉili smo da se spontano nametnulo jedno specifiĉno materijalno okruţenje, a to je priroda koja nas okruţuje i neposredna stvarnost. Svi smo poĉeli uoĉavati ljepote dvorišta, obliţnje šume, povrtnjaka, cvjetnjaka i tajne koje su skrivene ili ih nismo do sada primijetili. Postoje mnogi sadrţaji koji su poticali djeĉje istraţivanje i uţivanje ali mogućnost doţivljaja okruţenja njegovog prijatelja putem razliĉitih medija. Ishod takvih aktivnosti je djetetova spoznaja o bogatstvu i razliĉitosti svijeta koji ga okruţuje, vaţnosti pomaganja ali i meĊuovisnosti svih na našoj Planeti Spontano tijekom suradnje nastaje i ideja o obiljeţavanju Dana planeta Zemlja, akcijom „Posadi cvijet za ljepši svijet.“ . Razliĉitim kreativnim aktivnostima ukljuĉuje se 90% roditelja i pridruţuju aktivnosti koja se provodi i u vrtiću sa djecom koja su pohaĊala vrtić.

Nastaje album pod istim nazivom, koji je dostupan djeci i roditeljima a kao prilog izdvojene su neke od fotografija koje su nam dolazile. Ponosni smo na ovu suradnju, kreativnost i naĉin da pokaţemo koliko volimo našu Planetu i koliko puno smo o njoj nauĉili bez obzira na izazove pred kojima smo se našli.

Koordinatorice : Snjeţana Furjan, Mirjana Rajković Odgojiteljice: Marija Bunić, Ivana Vitez

76

Osnovna škola „Vladimir Nazor“, Budinšĉina OBILJEŢILI SMO 30-U GODIŠNJICU KONVENCIJE O PRAVIMA

DJETETA UN-a Ujedinjeni narodi proglasili su 20.studenoga Međunarodnim danom djeteta i Danom Konvencije UN-a o pravima djeteta ĉime se promoviraju ideje i ciljevi Povelje Ujedinjenih naroda koje se odnose na dobrobit djeteta. PRAVA su nešto što svako dijete treba imati ili moći uĉiniti. Kada razmišljamo o pravima trebamo misliti što je najbolje za dijete u nekoj situaciji i što je presudno za ţivot i zaštitu od patnje. Kako pojedinac raste, ima više odgovornosti u odreĊivanju vlastitih izbora i provoĊenju svojih prava. Pri to ne smije, ni u kojem trenutku, zaboraviti i na prava drugih!

U okviru Školskog preventivnog programa „Pruţimo ruke“ pedagoginja Škole provela je s uĉenicima svih razrednih odjela radionice na temu Prava djece. Uĉenici su se kroz razliĉite aktivnosti (kratki film, kriţaljke, kvizove, liste procjena, crtanje, rasprave, itd.) prisjetili, ali i upoznali neka prava djece, progovorili o svojim pravima, raspravljali o tome poštuju li se samo odreĊena prava i koliko kod nas i u svijetu te kako djeca, a naroĉito odrasli (roditelji, uţa i šira obitelj, uĉitelji, vlade, ali i ostali) trebaju više raditi da sva djeca svijeta ţive što sretnije i bezbriţnije i s barem osnovnim preduvjetima koja im pruţaju dostojanstven ţivot te optimalan rast i razvoj. Uĉenici su oslikali ĉlanke Konvencije i postavili ih na vidljive panoe u holu škole.

Osnovna škola „Vladimir Nazor“, Budinšĉina DANI ZAHVALNOSTI ZA PLODOVE JESENI UZ KESTENIJADU

Ĉetvrtak 24.listopada 2019. bio je prekrasan jesenski dan kao stvoren za obiljeţavanje Dana zahvalnosti za plodove zemlje u našoj školi koji smo odluĉili obiljeţiti kestenijadom. Uĉenici od prvog do ĉetvrtog razreda su sa svojim uĉiteljicama krenuli „putevima kestena“ – šetnjom do šume kod zaseoka Boţići.

77

Nakon doruĉka u šumi krenuli smo u potragu... Bila je to prava pustolovina! Puno, puno „jeţinaca“, a malo slasnih plodova. No, to nas nije omelo da ovu lijepu šetnju okrunimo s nekoliko zajedniĉkih jesenskih pjesama ispred kapele sv. Benedikta u Gornjem Kraljevcu. U školi su nas na povratku doĉekali vrući kuhani kesteni koje su uĉenici dan prije donijeli u školu. Blagovanje finih jesenskih plodova u školskom parku bio je odliĉan trenutak za iznošenje dojmova o današnjem danu i jednoglasni zakljuĉak : „Bilo je super! I zato, hvala ti, jeseni!“

Djeĉji vrtić „Naša Radost“ Pregrada MALI EKOLOZI

Tijekom 2019./ 2020. odgojno – obrazovne godine u mlaĊoj vrtićkoj skupini „Leptirići“ realiziran je, s ciljem razvoja ekološki osviještenog djeteta koje ima osnovna znanja o vaţnosti ĉistog okoliša i naĉinima brige za njegovo oĉuvanje, projekt „Mali ekolozi“. U vrtiću, šetajući okruţenjem vrtića i gradom djeca uoĉavaju i komentiraju spremnike za otpad, uoĉavaju smeće. Zakljuĉivši kako ne mogu papir i plastiku odlagati u isti spremnik jer nisu od istog materijala, odluĉili smo u našoj SDB napraviti spremnike za papir i plastiku (tehnikom kaširanja). Igrajući igre razvrstavanja otpada djeca su predloţila da ostatke od voća i povrća odnose na kompost. Izradili smo komposter na kojem su svakodnevno promatrali promjene.

78

Sudjelovali smo u akciji „Dani kolektivne sadnje drveća“ i posadili sadnice divljeg kestena. U suradnji s roditeljima prikupljali smo plastiĉne boce za kupovinu boţićnog drvca. Boce smo odnijeli u obliţnje trgovine, sakupili dovoljno novaca, kupili drvce koje smo okitili eko ukrasima. Tijekom hladnih zimskih dana posadili smo naše boţićno drvce te na njega postavili izraĊene kućice za ptiĉice (tetrapak od mlijeka) kojima redovito pripremamo hranu. Veselo smo obiljeţili blagdan Valentinovo – dan kada se „ftiĉeki ţeniju“ i djeci ostavljaju u gnijezdu kolaĉe i slatkiše! Zdravstveni roditelj educirao je roditelje i djecu o vaţnosti konzumiranja dovoljne koliĉine vode tijekom dana. Djeca vole oponašati odrasle pa ih zato od najranije dobi moţemo ukljuĉiti u vrtlarske radove i nauĉiti ih da budu što više povezana s prirodom. Oni će sve percipirati kroz igru, a dobre navike će ih pratiti kroz cijeli ţivot. Dijete postaje odgovornije jer vodi brigu o biljkama, uĉi o njihovu razvoju, uţiva u plodovima koje je samo uzgojilo, provodi više vremena na svjeţem zraku. Tetrapak od mlijeka i sokova te kartone od jaja iskoristili smo za izradu teglica kako bi formirali kutić prirode u SDB. Posijali smo rajĉicu, papriku i cvijeće, djeca svakodnevno promatraju promjene i brinu o biljkama.

Sunĉano vrijeme iskoristili smo za boravak na dvorištu – pripremili smo povrtnjak za aktivnosti sijanja i saĊenja (salata, luk, mrkva, peršin), sakupljali grane i razgrtali krtiĉnjake. Uz pomoć domara posadili smo dvije sadnice kruške te obrezali vinograd. Tijekom pandemije Covid19 dobivali smo povratne informacije od roditelja, djeca su i kod kuće posijala razno povrće, a mi smo im slale fotografije i videozapise o biljkama koje su oni posijali u vrtiću. Nakon povratka u vrtić nastavljamo sa eko aktivnostima u povrtnjaku- presadili smo papriku i paradajz. Sa ovim projektom djeca su usvojila nova znanja o pravilnom odlaganju, razvrstavanju i iskorištavanju otpada. Razvijali su osobne kompetencije za aktivno djelovanje u okruţenju u kojem ţive. Kroz svakodnevne ţivotne situacije usvajali su, konstruirali, sukonstruirali i bogatili vlastita znanja. Primjenjuju steĉena znanja i u obiteljskom okruţenju. Postaju odgovornija jer vode brigu o biljkama, uĉe o njihovu razvoju, uţivaju u plodovima koje su sami uzgojili, provode više vremena na svjeţem zraku.

Suzana Jazbec, odgojiteljica i koordinatorica programa Ekoškole

79

Srednja škola Pregrada BUDUĆNOST POĈINJE DANAS: JAĈANJE ZNANJA I VJEŠTINA

MLADIH ZA IZGRADNJU ODRŢIVIH LOKALNIH ZAJEDNICA U okviru programa „Ekologija i odrţivi razvoj“ u sklopu projekta “Budućnost poĉinje danas: jaĉanje znanja i vještina mladih za izgradnju odrţivih lokalnih zajednica” odrţane radionice u Srednjoj školi Pregrada – Uĉeniĉkom domu Srednja škola Pregrada u partnerstvu s Mreţom udruga Zagor, Gimnazijom Antuna Gustava Matoša, Srednjom školom Zlatar, Srednjom školom Bedekovĉina, Lokalnom akcijskom grupom Zagorje-Sutla, Zelenom akcijom i Krapinsko-zagorskom ţupanijom provodi projekt „Budućnost poĉinje danas: jaĉanje znanja i vještina mladih za izgradnju odrţivih lokalnih zajednica“. Projekt je zapoĉeo 19. travnja 2019. i trajat će do 18. travnja 2021., a sufinanciran je od strane Ureda za udruge Vlade RH u okviru Švicarsko-hrvatskog programa suradnje. Projekt doprinosi osnaţivanju uĉenica i uĉenika za izgradnju odrţivih lokalnih zajednica kroz provedbu programa neformalnog obrazovanja. Edukativni programi odnose se na tri komponente obrazovanja za odrţivi razvoj: ekološku, volontersku i demokratsku te uĉenicima pruţaju holistiĉki pristup konceptu odrţivog razvoja. U okviru programa „Ekologija i odrţivi razvoj“ izraĊen je kurikulum programa i Plan pouĉavanja te su provedene 4 radionice u Srednjoj školi Pregrada. Programom je uĉenicima omogućeno da se upoznaju sa kljuĉnim problemima zaštite okoliša te odrţivim rješenjima kojima se ĉuvaju kapaciteti Zemlje i smanjuje oneĉišćenje okoliša te efikasno koriste obnovljivi izvori energije. Kako bismo vam zornije prikazali što smo radili i nauĉili, u nastavku donosimo kratki prikaz svake radionice: Radionica 1: Gospodarenje otpadom

U sklopu radionice o pravilnom gospodarenju otpadom uĉenici su najprije teoretski nauĉili što je otpad, kako se moţe smanjiti njegova proizvodnja te kako i zašto ga je potrebno odvojiti i reciklirati. U praktiĉnom dijelu radionice kroz igru smo nauĉili prepoznavati razliĉite frakcije otpada te ih pravilno razvrstati u spremnike za odvajanje, odnosno za kasniju reciklaţu. U sklopu radionice kućnog kompostiranja nauĉili smo što je biootpad, kako ga pravilno zbrinuti bez miješanja s ostalim frakcijama otpada te kako koristiti dobiven produkt (kompost) u domaćinstvu. Praktiĉni dio radionice odnosio se na uĉenje izrade vlastite

kante za kompostiranje i uĉenje procesa kompostiranja miješanjem biootpada sa smeĊim materijalom (piljevina, karton, lišće). Radionica 2: Transport - biciklopopravljaona

U sklopu radionice na temu transporta, u uvodnom teorijskom dijelu, uĉenici su nauĉili na koje sve naĉine promet utjeĉe na okoliš i društvo te koja su prijevozna sredstva manje, a koja više štetna za okoliš. U praktiĉnom dijelu radionice uĉenici su nauĉili kako sami mogu zamijeniti i zakrpati gumu na biciklu. Cilj radionice bio je potaknuti uĉenike da više koriste bicikl, kao za okoliš izrazito prihvatljivo prijevozno sredstvo.

80

Radionica 3: Klimatske promjene Radionica na temu klimatskih promjena sastojala se od uvodnog predavanja o klimatskim promjenama, klimatskog kviza i prikazivanja filma. U sklopu uvodnog predavanja uĉenici su se upoznali s pojmom i problematikom klimatskih promjena uz osobit osvrt na posljedice klimatskih promjena u razliĉitim dijelovima svijeta, pa tako i u regiji kojoj pripada Hrvatska. Klimatski kviz je kreativna metoda kojom se kroz seriju pitanja i uloga nastojalo potaknuti sudionike na razmišljanje o problematici klimatskih promjena. Svaki od sudionika dobio je odreĊenu ulogu te su se kao timovi natjecali u kvizu. Kroz te uloge, dobili su uvid u pozicije ranjivih skupina u svijetu kada se radi o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena. Nakon svakog pitanja u kvizu, slijedilo je pojašnjenje zakljuĉno s grupnom raspravom. Na samom kraju radionice, prikazan je film na predmetnu temu. Radionica 4: Energetika

Radionica na temu energetike sastojala se od dva dijela, uvodnog predavanja na temu energetike s naglaskom na vaţnost obnovljivih izvora energije te praktiĉnog dijela, odnosno radionice “uradi sam”- samogradnja solarnih kolektora. Cilj ove radionice jest promoviranje korištenja obnovljivih izvora energije i educiranja sudionika o tome što oni sami mogu uĉiniti da bi povećali udio obnovljivih izvora energije u ukupnom korištenju energije – a samim time i smanjili potrošnju. Tijekom radionice, uĉenicima je bila omogućena struĉna pomoć projektnog tima koji im je na praktiĉnom primjeru pokazao kako izraditi i postaviti mali sustav za korištenje lokalnog izvora obnovljive energije. Takav je potpuno funkcionalni sustav doniran školi u svrhu pokaznog sustava. Na taj naĉin, sami sudionici radionice, ali i ostali uĉenici steći će nova ekološka znanja i vještine i doprinijeti zaštiti okoliša.

Danijela Majcenić, koordinatorica Ekoškole

Djeĉji vrtić „Zlatni dani“, Zlatar Bistrica OTPAD NIJE SMEĆE

U vrijeme kada je okoliš ugroţen neodgovornim ponašanjem svakog drugog ĉovjeka posebno je vaţno razmišljati kako ublaţiti sve veću štetu koju nanosimo prirodi oko sebe te na taj naĉin indirektno ugroţavamo i sebe. Recikliranje je jedan od naĉina i od velike vaţnosti za oĉuvanje planeta, poznato kao i odvajanje materijala iz otpada nakon ĉega se opet koristi. Podrazumijeva sakupljanje, izdvajanje, preradu i izradu novih proizvoda. Sve vaţne informacije odgojiteljice su saznale na javnoj tribini „Gospodarenje otpadom“ organiziranoj od strane Općine Zlatar Bistrica. Ono vaţno i korisno prenijele su djeci kako bi djeca poĉela razmišljati o otpadu i poĉeli mijenjati loše navike te sudjelovali u spašavanju planeta Zemlje. U projektu „Zeleni bregi“ sve djeca vrtića dobila su edukativne bojanke „Ĉuvajmo zeleno Zagorje“ i ekološke penkale te didaktiĉke igraĉke „Moj mali tv“; igraĉke koje dolaze u 3 modula: „Ciljevi

81

za planet“, „Otpad“, „Plastika“. U sklopu projekta „Otpad nije smeće“, starija grupa „Vrapĉići“ posjetili su reciklaţno dvorište Općine Zlatar Bistrica gdje su vidjeli na koji naĉin i kako se odvaja smeće te nakon toga odlazi na recikliranje.

Tokom cijele godine djeca su odvajala plastiku, papir, staklo i baterije te isto tako sudjelovala u akcijama „Zelene ĉistke“. Odgojiteljice su u radu koristile otpadne materijale te ga djeci uĉinile primamljivim i ĉarobnim, vrijednim paţnje da se njime igraju i bave. U igru smo ukljuĉili emocije, stvaralaštvo i iz svega toga su nastajali razliĉiti kreativni radovi i igre. Djeca su vrlo zainteresirano pristupala igrama i aktivnostima te suraĊujući usvojila puno novih pojmova. Najveći interes bio je u igri „Sortiraj i reciklira“ gdje su djeca prikupljeni otpad sortirala na Zelenom otoku u blizini našeg vrtića. U radu smo koristili puno brošura o zaštiti okoliša te ĉitali priĉe da ponove sve nauĉeno. Djecu je najviše oduševila priĉa „Od Smrdljivka Zemlju spasi“, kratka priĉi nastala u projektu Općine Zlatar Bistrice a sufinancirana je iz fondova Europske unije(Kohezijskog fonda). Cilj nam je bio poduĉiti ih vaţnosti odvojenog prikupljenog otpada, razvijati sposobnost za odabir uporabnih predmeta, razviti navike uporabe trajne ambalaţe i svijesti o stvaranju manje otpada, razviti svijest o potrebi i vaţnosti recikliranja za cijeli ţivot, oĉuvanje prirode te isto tako potaknuti sve koji sudjeluju u procesu odgoja i obrazovanja (roditelje, obitelj, lokalnu samoupravu, lokalno stanovništvo) na ukljuĉivanje u aktivnosti recikliranja i prikupljanja otpada te stvaranja novih stvari od recikliranih materijala. I mislim da smo uspjeli!

Mirjana Mikulec, šk. koordinatorica

Osnovna škola Zlatar Bistrica MALI EKOLOZI – NASTAVA NA DALJINU

Iako nas je pandemija koronavirusa natjerala da nastavu odrţavamo na daljinu male ekologe OŠ Zlatar Bistrica to nije sprijeĉilo u obiljeţavanju vaţnih ekoloških datuma koristeći se pritom razliĉitim web alatima. Kako bi obiljeţili Dan planeta Zemlje, 22. travnja, ujedno i 50.-u godišnjicu obiljeţavanja tog datuma, Mali ekolozi voĊeni motom „Drveće za Zemlju” istraţili su zašto je drveće tako vaţno, a svaki je od njih izradio drvo od već korištenog materijala. TakoĊer su poslali prigodne poruke majci Zemlji za taj dan. Prikupljene fotografije i poruke posluţile su za izradu plakata u alatu Canva.

82

10. svibnja obiljeţili smo Dan ptica i drveća. I jedno i drugo vrlo je vaţno za ţivot ĉovjeka! Mali ekolozi dobili su zadatak izraditi hranilice za ptice od korištenih ili prirodnih materijala te ih objesiti na drvo u dvorištu. Tom prigodom napravljen je zid u alatu Padlet na kojem su uĉenici mogli proĉitati po 10 razloga zašto je vaţno drveće, a zašto su vaţne ptice. TakoĊer su mogli poslušati glasanje razliĉitih vrsta hrvatskih ptica, te vidjeti usporenu snimku rasta drveta.

Kako bi obiljeţili MeĊunarodni dan biološke raznolikosti, uĉenici su prvo morali nauĉiti što je to biološka raznolikost i zašto je vaţna. Proĉitali su knjigu „Bioraznolikost” izraĊenu za tu prigodu u alatu BookCreator, a zatim su dobili zadatak da fotografiraju razliĉite biljne i ţivotinjske vrste te divlje kutke iz svog okoliša. Nakon obavljenog zadatka, fotografije su dodane u ranije spomenutu knjigu napravljenu u BookCreatoru kako bi i ostali uĉenici mogli nauĉiti što je to biološka raznolikost i na koje naĉine i oni mogu pomoći u odrţavanju biološke raznolikosti.

Projekti se mogu pogledati i na sljedećim poveznicama: https://padlet.com/novosel_jelena/yg1fdz5onp21oxlq https://read.bookcreator.com/pxe6PzodKLaOCWw1AFylei5kE9a2/YF8B0Ao6SGG55-bOOF4KBg

Jelena Novosel Oţeg, voditeljica Male ekološke skupine

83

Osnovna škola Zlatar Bistrica ISTRAŢUJEMO SASTAV I SVOJSTVA TLA

Mali istraţivački učenički rad

TIJEK ISTRAŢIVANJA: Prije istraţivanja sastava i svojstva tla potrebno je osigurati i pripremiti potreban materijal i pribor. Za ovo istraţivanje potrebno je pripremiti:

Lopaticu

Zaštitne rukavice

Sviježi uzorak tla

Posude za prijenos uzoraka (tri staklenke ili kutije s poklopcem ili plastične vrećice)

Papirnate tanjure

Preciznu vagu

Mjesto za sušenje uzoraka

Radni list Za provedbu pokusa potrebno je paţljivo pratiti upute dane u radnom listu:

1. Uzorcima tla na mjestu prikupljanja napuni do vrha tri posude jednakog volumena. Volumen uzoraka treba biti najmanje 100ml u svakoj posudi.

2. Posude odmah zatvori poklopcem ili plastiĉnom folijom i gumicom. Moţe se koristiti jedna posuda za odreĊivanje volumena tla, a potom se uzorak moţe istresti u plastiĉnu vrećicu i zatvoriti gumicom.

3. Oznaĉi posude (ili vrećice) sa svjeţim uzorkom tla, izvaţi ih i uz oznaku uzorka zapiši masu svake od njih.

4. Nakon vaganja otvori posude (vrećice) ostavi uzorke da se suše. 5. Tijekom nekoliko dana svaki put u isto vrijeme ponovo izvaţi sve posude s uzorcima tla te

zapiši izmjerenu masu svakog uzorka. 6. Mjerenja obavljaj sve dok u dva uzastopna dana ne dobiješ istu vrijednost mase. Rezultate

mjerenja upiši u tablicu. Ovaj pokus povezan je s nastavnom cjelinom Tlo -riznica prirodnog bogatstva. Konkretno istraţivaĉko pitanje na koje treba naći odgovor kroz ovaj pokus je “Koliko vode sadrţava tlo?”. Od metoda rada koje smo koristili u izvedbi ovog pokusa moţemo navesti mjerenje mase triju uzoraka tla kroz nekoliko dana, biljeţenje dobivenih podataka, promatranje, prezentiranje i analiza dobivenih podataka (izrada tablice, crtanje grafa), te pisanje zakljuĉka. Ovakva metoda mjerenja vode u tlu naziva se gravimetrijska metoda. Za ovaj pokus korištene su tri jednake staklene posude, u svakoj oko 300 ml tla jednake kvalitete (s istog mjesta), posude su tijekom pokusa smještene na osunĉano mjesto – prozor s juţne strane. Mjerenje se vršilo svaki dan u isto vrijeme (16.00 sati) Vaţno je bilo uzeti uzorke s istog mjesta jer je takvo tlo po kvaliteti jednako (s obzirom na sastav, rahlost, poroznost, boju i vlaţnost). TakoĊer, korištena su tri uzorka kako bi rezultati istraţivanja bili što relevantniji, tj., da se eliminira mogućnost pogrešaka (koje mogu nastati unutar jednog uzorka. Nakon uzimanja uzorka vaţno je zatvoriti posude da ne bi dio vode već ispario do prvog vaganja. ANALIZA REZULTATA Tabliĉni prikaz rezultata mjerenja mase tla (cijeli tijek postupka):

Datum Masa uzorka A (g) Masa uzorka B (g) Masa uzorka C (g) 22.4.2020. 493 497 474 23.4.2020. 472 475 453 24.4.2020. 457 461 440 25.4.2020. 448 452 431 26.4.2020. 440 446 426 27.4.2020. 434 443 421 28.4.2020. 434 443 421

84

OdreĊivanje vode u uzorku ili vlaţnost tla - odreĊujemo kao razliku mase svjeţeg i suhog tla

Uzorak A Uzorak B Uzorak C 493g

- 434g 497g -443g

474g -421g

59g 54g 53g Za najpouzdaniji rezultat odreĊujemo aritmetiĉku sredinu: 59g + 54g + 53g = 166g

166g / 3 = 〜 55,3g

Provedbom pokusa prema zadanome planu u ovom pokusu došli smo do slijedećih rezultata:

sva tri uzorka su svakodnevno gubila pribliţno istu vrijednost mase

u razdoblju izmeĊu prvog i drugog dana pokusa biljeţen je najveći pad mase tla

slijedećih dana pad mase se smanjivao

sedmog dana su se ponovile vrijednosti mjerenja prethodnog dana, došlo je do krajnje toĉke isušivanja, vlage više nije bilo

brzina sušenja tla ovisila je o utjecaju okoline, jaĉini sunĉevih zraka

iako su sva tri uzorka imala jednak volumen nisu imala jednaku masu jer je rahlost i poroznost tla bila razliĉita

ZAKLJUĈAK I ODGOVOR NA ISTRAŢIVAĈKO PITANJE U svrhu odreĊivanja koliĉine vode u tlu provedeno je istraţivanje na uzorcima iste vrste i vlaţnosti tla, a rezultati se mogu vidjeti i prezentirati grafom i tablicom što dokazuje da je eksperiment jedna od metoda kojom se moţe objasniti prisutnost vlage u tlu i pojava vezanih uz nju. TakoĊer, ovakav pokus moţe dati i odgovor na naše istraţivaĉko pitanje ''Koliko vode sadrţi tlo?'', a pokazano je kroz pokus da te vrijednosti nije uvijek lako pretpostaviti i ovise o strukturi tla. Brzina sušenja uzorka tla ovisi o okolišnim utjecajima, temperaturi, vlaţnosti zraka, u ovom sluĉaju o jaĉini sunĉevih zraka. Razlike u volumenu vlaţnog i suhog uzorka ne mogu dati odgovora na pitanje koliko je u pojedinom uzorku bilo vlage zbog toga što kompaktnost (rahlost, zbijenost, gustoća) tla nije konstantna vrijednost te se ne moţe unaprijed pretpostaviti prisutnost (koliĉina) vlage u tlu. TakoĊer, vlaga u uzorcima (tlu) nije moţda ravnomjerno prisutna što se takoĊer moţe objasniti kompaktnošću (strukturom) tla. Uzorci koji imaju jednak volumen i uzeti su s istog mjesta imaju razliĉitu vlaţnost moţe se objasniti kroz razliĉitu strukturu tla, kao posljedicu zbijenosti i gustoće uzoraka.

85

Slika 1. Priprema pokusa

Slika 2. Prvo mjerenje mase

86

Slika 3. Zadnje mjerenje mase

Larisa Pavlović, učenica 5. razreda Mentorica: Štefica Škrlec, prof. biologije i kemije

Nastava na daljinu IZVOR : Priroda 5: radna biljeţnica za 5. razred osnovne škole. Zagreb: Školska knjiga, 2019. Bendelja,D.,Domjanović Horvat, D., Garašić, D., Lukša, Ţ.,Budić, I., Culjak, Đ., Gudić, M.

87

Osnovna škola Zlatar Bistrica DEBELE I MRŠAVE MRKVE

Mali učenički istraţivački rad Provedba i tijek istraţivanja Prije istraţivanja pod nazivom ''Debele i mršave mrkve'' potrebno je osigurati i pripremiti potreban materijal i pribor. U ovom istraţivanju korišteno je:

ĉetiri staklene ĉaše ili staklenke za zimnicu jednakog volumena

plastiĉno uţe

kuhinjska sol

destilirana voda

krojaĉki metar

kuhinjska digitalna vaga

6 mrkvi pribliţno jednake veliĉine (ispitni uzorci, po 2 mrkve za svako stanje pokusa)

posuda za mjerenje volumena tekućine

vodootporni flomaster

šest listova papira

papirnati ruĉnici. Za provedbu pokusa potrebno je paţljivo pratiti slijedeće upute:

1. Odmjeri dva puta po 200 ml destilirane vode i ulij je u dvije ĉaše. 2. U svaku ĉašu s vodom dodaj po 20 g kuhinjske soli i miješaj dok se sol ne otopi. 3. Ĉaše s pripremljenim otopinama oznaĉi kao „slana voda 1“ i „slana voda 2“ 4. Ponovno odmjeri po dva puta po 200 ml destilirane vode i ulij je u preostale dvije ĉaše koje

ćeš oznaĉiti kao „destilirana voda 1" i „destilirana voda 2“ 5. Uzmi šest listova papira i oznaĉi ih brojevima od 1 do 6. 6. Svakoj mrkvi pojedinaĉno izmjeri masu1, podatke upiši u tablicu, i slaţi ih redoslijedom na

oznaĉene papire 7. Svakoj mrkvi izmjeri opseg1 , pomoću krojaĉkoga metra na udaljenosti od 2 centimetra od

gornjega dijela korijena. Podatke o opsegu upiši u tablicu, a mrkve vrati na odgovarajući papir 8. Oko svake mrkve omotaj nekoliko puta plastiĉno uţe i zaveţi ga. 9. Mrkvu 1 uroni u „Slanu vodu 1“ mrkvu 2 u „Slanu vodu 2“, mrkvu 3 u „Destiliranu vodu 1“,

mrkvu 4 u „Destiliranu vodu 2“, a mrkve 5 i 6 ostaju na papirima na suhom. 10. Ostaviti mrkve 24 ili više sati i onda promotriti mrkve. 11. Izvadi mrkve iz otopina, posuši ih i skini s njih uţe. 12. Ponovo odredi masu2 i opseg2 mjerenjem.

Uvod Ovaj pokus povezan je s nastavnom cjelinom iz predmeta biologije pod nazivom ''Prijenos tvari tijelom u ulozi odrţivosti ţivota''. Konkretno istraţivaĉko pitanje na koje je potrebno naći odgovor kroz ovaj pokus je: ''Prenose li se tvari tijelom svih živih bića''. U tu svrhu, provedeno je istraţivanje ''Debele i mršave mrkve'' prema planu pokusa koji je opisan u prethodnoj toĉki ovog uĉeniĉkog istraţivaĉkog rada. Konaĉni cilj je potvrditi ili demantirati hipotezu rada koja se moţe definirati prezentirati kao:

Hipoteza rada: Tijelom svih živih bića prenose se tvari. Metode rada Za provedbu i tijek ovog istraţivanja bilo je potrebno osigurati i provesti odreĊene metode rada. Metode rada mogu se podijeli u pripremne radnje (osiguravanje i priprema resursa za provoĊenje istraţivanja prema definiranom planu pokusa), mjerne i promatračke metode (mjerenje mase, mjerenje opsega, promatranje promjena i pojava) te metode koje osiguravaju biljeţenje rezultata i obradu dobivenih podataka (izrada tabliĉnih i grafiĉkih prikaza rezultata, obrada u softverskim paketima). Osnovne metode rada mogle bi se detaljnije prikazati kao:

mjerenje mase mrkve (mjerenje kuhinjskom digitalnom vagom)

mjerenje opsega mrkve (mjerenje krojaĉkim metrom)

priprema i provedba materijalnih resursa za provoĊenje istraţivanja prema planu pokusa (ispitni uzorci – mrkve se stavljaju u zadana okruţenja, po 2 mrkve za svako okruţenje)

promatranje promjena nastali tijekom i nakon istraţivanja

88

biljeţenje rezultata mjerenja i rezultata promatranja

prezentiranje i analiza podataka istraţivanja (izrada tablica, crtanje grafova, prezentacija rezultata)

izrada kritiĉkog osvrta na dobivene rezultate i potvrĊivanje hipoteze ovog istraţivanja Sigurnosne mjere Prilikom provedbe istraţivanja ''Debele i mršave mrkve'' nije bilo potrebno osiguravati posebne zaštitne mjere pošto se tijekom istraţivanja nisu koristila opasna/agresivna sredstva (kemikalije) kao ni opasni ispitni uzorci. TakoĊer, nije bilo potrebno osiguravati posebne i kontrolirane uvjete za provoĊenje pokusa, a pretpostavka je da navedeni ispitni uzorci (mrkve) u danim okruţenjima (destilirana voda, slana voda, zrak) neće izazvati opasne reakcije, a time i zahtijevati posebne zaštitne mjere ili mjesto provoĊenja pokusa. Prikaz prikupljenih podataka

Slika 1. Grafiĉki prikaz rezultata mjerenja mase i opsega mrkve prije provedbe pokusa

89

Slika 2. Grafiĉki prikaz rezultata mjerenja mase i opsega mrkve poslije provedbe pokusa

90

Slika 3. Usporedni grafiĉki prikaz rezultata mjerenja mase i opsega mrkve (prije i poslije provedbe

pokusa)

91

Tablica 1. Tabliĉni prikaz rezultata mjerenja mase i opsega mrkve (prije i poslije prije provedbe pokusa – biljeţenje rezultata)

MRKVA 1 MRKVA 2 MRKVA 3 MRKVA 4 MRKVA 5 MRKVA 6

Masa1/g 83,3 71,7 83,0 79,4 88,4 59,3

Opseg1/cm 8,4 7,5 9,1 7,6 8,4 7,5

Nakon 24

sata u slanoj vodi

Nakon 24 sata u

slanoj vodi

Nakon 24 sata u

destiliranoj vodi

Nakon 24 sata u

destiliranoj vodi

Nakon 24 sata na suhom

Nakon 24 sata na suhom

Masa2/g 69,8 61,0 83,9 79,7 68,6 45,7

Opseg2/cm 7,8 7,2 9,4 9,7 6,8 6,2

Rasprava Provedbom pokusa prema zadanom planu, u ovom istraţivanju došlo se do biljeţenja slijedećih rezultata koje mogu osigurati tumaĉenje rezultat i spoznaja:

mrkve koje su bile u destiliranoj vodi povećale su svoju masu, a pogotovo opseg

mrkve koje su bile u slanoj vodi smanjile su i masu i opseg

plastiĉna uţad koju smo vezali oko mrkvi, na mrkvama koje su bile u destiliranoj vodi postala je napeta, a na mrkvama koje su bile u slanoj vodi uţad je popustila i skoro ispala

mrkve koje su bile u slanoj vodi postale su gumaste, a one u destiliranoj vodi ĉvrste

kod mrkvi koje su ostale na zraku takoĊer je došlo do smanjenja mase i opsega – one su se posušile (iako su one trebale biti kao kontrolni, tj. referentni, uzorci i vjerojatno su trebale ostati jednake na njih su djelovali vanjski uvjeti u prostoru kao što su temperatura /tlak i došlo je do promjena na koje se nije moglo utjecati).

Prema gore navedenim bilješkama, na mrkvama koje su bile uronjene u slanu i destiliranu vodu dokazala se prisutnost procesa osmoze. Prema definiciji, osmoza je izjednaĉavanje koncentracije vode kroz polupropusnu membranu. U sluĉaju mrkve uronjene u destiliranu vodu došlo je porasta mase i opsega (porast volumena) što se moţe dokazati i napetom plastiĉnom uţadi, a ĉiji je razlog upravo pojava osmoze, tj. kretanje (difuzija) vode u stanice mrkve kroz polupropusnu membranu, kao rezultat procesa pokušaja izjednaĉavanja koncentracije medija/okruţenja, tj. destilirane vode. U sluĉaju mrkve koja je uronjena u zasićenu otopinu vode i soli, dogaĊa se da membrana (membrana mrkve) ne propušta otopljenu tvar (sol) ili ju propušta neusporedivo sporije u usporedbi s vodom (otapalo) koja ovom sluĉaju izlazi van u otopinu kako bi opet stvorila izjednaĉavanje (ravnoteţu) koncentracije. Posljedica toga je gubitak mase mrkve, smanjenje opsega (manji volumen) zbog ĉega je i plastiĉna uţad na mrkvi ''popustila''. U svakoj varijabli koristili smo po dvije mrkve da bi potvrdili rezultat, a da ih je bilo još više toĉnost rezultata bila bi još jaĉa. Zakljuĉak Temeljem navedenih biljeţenja i tumaĉenja rezultata pokusa koji su dokumentirani u toĉki ''Rasprava'' ovog istraţivaĉkog rada, a koji takoĊer i praktiĉno pokazuju postojanje i prisutnost procesa osmoze, moţe se potvrditi prethodno postavljena hipoteza rada koja glasi: TIJELOM SVIH ŢIVIH BIĆA PRENOSE SE TVARI. U ovom sluĉaju to je dokazano upravo spomenutim procesom osmoze i to provedbom vrlo jednostavnog i ne previše zahtjevnog pokusa. Ovo istraţivanje moglo bi se provesti i u većem obujmu, sa više ispitnih uzoraka te u stroţe kontroliranim uvjetima, ĉime bi ovi rezultati biti relevantniji. U tom sluĉaju mogla bi se uvesti i dodatna mjerenja (kao npr: temperatura, vlaga okoline), ili osigurati stalni (konstantni) okolišni uvjeti provedbe pokusa. Time bi rezultati istraţivanja bili precizniji, a referentni uzorci bi bili skloni manjim promjenama (što nije bio sluĉaj kod ovog jednostavnijeg istraţivanja.

92

Prilog istraţivaĉkom radu

Slika 4. Priprema pokusa – ispitni uzorci (2 ispitna uzorka za svako stanje) i ĉaše sa zadanim

okruţenjima: destilirana voda, slana voda, bez medija

Slika 5. Tijek pokusa

93

Slika 6. Stanje pokusa nakon 24 sata

Slika 7. Izgled ispitnih uzoraka nakon 24 sata

Lukas Pavlović, učenik 7.razreda

Mentorica: Štefica Škrlec, prof. biologije i kemije Nastava na daljinu Izvor: Biologija 7: radna biljeţnica za7. razred osnovne škole. Zagreb: Alfa, 2019. Bastić, M., Begić, V., Bakarić, A., Kralj Golub, B., Madaj Prpić, J.