HRVATSKE ŠUME 211/212 - 7-8/2014 - hrsume.hr

HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014. 1

Velika investicija Hrvatskih šuma Oliver Vlainić novi predsjednik HŠD Studenti i branitelji pomagali u poplavama

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA ■ Broj 211-212 ■ Godina XVII. ■ Zagreb, srpanj-kolovoz 2014. ■ ISSN 1330–6480

Aktivnosti u protupožarnoj sezoni

2 HRVATSKE ŠUME Broj 211-212 | Srpanj-kolovoz 2014.

28Lovački kapaciteti Gorskog kotara28

Mjesečnik “Hrvatske šume” • Izdavač: “Hrvatske šume” d.o.o. Zagreb • Predsjednik up-rave: Ivan Pavelić • Glavni urednik: Goran Vincenc • Novinari: mr. sc. Irena Devčić, Marija Glavaš, Vesna Pleše, Ivica Tomić i Goran Vincenc • Uređivački odbor: predsjednik Branko

Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran • Adresa redakcije:Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 • e-mail: [email protected], [email protected]štvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.Naslovna stranica: Ljetno osvježenje, Marinko Bošnjaković • Zadnja stranica: Cik-cak platana, Goran DorićGrafičko oblikovanje, lektura, priprema i tisak: Kerschoffset Zagreb d.o.o.Naklada: 6200 kom.CJENIK OGLASNOG PROSTORA • Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. • Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.

3 Pripreme za protupožarnu sezonu4 Vjetroizvale na području šumarije Nova Gradiška 5 Najveća oštećenja šuma na terenima delničke podružnice 7 Predstavljen projekt PARCS vrijedan 126 milijuna kuna 8 Razvoj urbanog šumarstva kroz zelene otoke10 Predavanje o šumskoj biomasi 11 Hrvatske šume kupile 25 traktora od tvrtke Hittner 12 Češki šumari posjetili Gorski kotar12 Slovački šumari razmjenjivali iskustva sa hrvatskim kolegama13 Oliver Vlainić novi je predsjednik HŠD-a 14 Održana javna vatrogasna vježba „Istra 2014.“ 15 Braniteljska pomoć stradalima od poplave 16 Predsjednik Republike Hrvatske ugostio studente šumarstva 17 Osječki studenti posjetili arboretum Lisičine 18 Retrospektiva dosada nagrađenih autora 19 I ove godine nagrada Hrvatskim šumama 20 Otvorena poučna staza Bračak21 Sportski duh u inat nevoljama 22 Održan 35. saziv Goranske kiparske radionice

23 Šumsko zeljasto bilje hrvatske 23 Još jedan zapis za buduće generacije 24 Vijestice28 Lovačke kuće za potpuni lovački doživljaj 30 Šume na brežuljcima pamte burnu prošlost 32 Preciznim izračunom debljine kore do ušteda 34 Štetnik uzrokovao velike probleme u nizinskim šumama 36 Šume su važne za opstanak društva 38 Ostavština šumara Belije za vizualni identitet Raba 40 Sekvoja (Sequoiadendron; Sequoia)42 Ivo Horvat - botaničar svjetskog glasa 44 Konferencija povodom zaštite krških fenomena 46 Edukativni paneli poticaj učenju i stvaranju 48 Jedan od najvažnijih diuretika 49 P&B bonsai zbirka na Krku 51 Invazivne biljne vrste prijetnja bioraznolikosti 52 Božanstva u krošnji drveća 54 Izložba slikarskih radova Josipa Šimića55 Dječji kutak


AKTUALNO • Tekst: Vesna Pleše • Foto: Arhiva

POŽARI

Pripreme za protupožarnu sezonuNa terenima buzetske podružnice Hrvatskih šuma od 1. lipnja do 15. rujna u vrijeme velike i vrlo velike opasnosti od izbijanja požara, organiziraju se motri-teljsko dojavne službe s ciljem preventivnog djelova-nja u slučaju izbijanja požara.

Buzetska podružnica Hrvatskih šuma zauzima površinu od 74.266 ha državnih šuma. Od toga na obraslu površinu ot-pada 69.973 ha, neobraslo je 3.901 ha te neplodno 392 ha. Na području Primorsko-goranske županije nalaze se dvije

šumarije Cres-Lošinj i Opatija-Matulji i tu gospodari na površini od 18.940 ha, a na području Istarske županije, sedam šumarija: Buje, Buzet, Labin, Pazin, Poreč, Pula i Rovinj, gospodari na površini od 51.033 ha.

Sukladno Pravilniku o zaštiti šuma izvršena je procjena ugroženosti državnih šuma od požara na području buzetske podružnice. Kod procjene uzimaju se u obzir slijedeći parame-tri: vegetacija, klima, podloga, orografija, antropogeni faktori i uređenost šuma. Na razini buzetske podružnice ukupno stanje prema stupnju ugroženosti šuma od požara je slijedeće: od ukupne površine kojom gospodare 74.266 ha, u drugom stupnju ugroženosti je 20.177 ha šuma, u trećem 42.777 ha te u četvrtom 11.312 ha.

Na području Primorsko-goranske županije od ukupne površine 20.069 ha u drugom stupnju ugroženosti nalazi se 5.598 ha šuma, u trećem 9.044 ha i četvrtom 5.427 ha. Na području Istarske županije situacija je slijedeća: u drugom stupnju ugroženosti od požara na-lazi se 14.579 ha šuma, u trećem stupnju 33.733 ha te četvrtom 5.885 ha ili ukupno 54.197 ha šuma.

Svake godine provode se i preventivne mjere zaštite šuma od požara koje obuhvaćaju radove biološke obnove šuma. Tako će se ove godine u tu svrhu obaviti: čišćenje sastojina na 360,67 ha, 3.103 norma dana za motriteljsko-dojavnu službu, čišćenje kultura na 24,23 ha, održavanje prosjeka na 65,80 ha, održavanje prosjeka

s elementima šumskih cesta 2,5 km, a postavit će se i 200 komada znakova upozorenja s porukama o zabrani paljenja vatre i opasnosti od požara.

Protupožarne prosjeke na području buzetske podružnice širine su od 5 do 15 metara, ovisno od vrste vegetacije, konfiguracije ter-ena te starosti sastojine. Prosjeke su i trebaju biti prohodne za vatro-gasna vozila, osim ako se ne radi o uzgojnim stazama koje nisu predviđene za kretanje vozila. Sveukupna dužina prosjeka je 521,53 km, od toga za vatrogasna vozila prohodno je protupožarnih pros-jeka u dužini od 443,14 km, dok na uzgojne staze otpada 78,39 km.

Od 1. lipnja do 15. rujna, u razdoblju velike i vrlo velike opasnosti od izbijanja požara uspostavlja se motriteljsko-dojavna služba, koja se provodi na dva načina: stacionarno (putem motri-onica i motrilačkih mjesta) i mobilno kroz ophodnje. Na području gotovo svake šumarije postoji i više motrionica, odnosno postoje motriteljsko dojavne službe. Na području Primorsko-goranske županije šumarije Cres-Lošinj i Opatija-Matulji postoji pet mot-

rionica. Na području Istarske županije (šumarije Buje, Buzet, Labin, Pazin, Poreč, Pula i Rovinj) postoji 11 motrionica i motriteljskih mjesta.

Organizirane su i ophodnje čiji je cilj brza intervencija u gašenju inicijalnog požara. Ukoliko osoba koja je u ophodnji primijeti vatru ili dim dužna je pristupiti gašenju, a ako nije u mogućnosti ugasiti požar o tome treba izvijestiti najbližu vatro-gasnu postrojbu, policijsku postaju, centar 112 ili šumariju. Šumarija je dužna u što kraćem roku o tome izvijestiti upravu šuma.

Na razini buzetske podružnice postoji i jedi-nica za zaštitu od požara većih razmjera. Zadatak im je sudjelovati u gašenju požara te na izradi protupožarnih prosjeka. Interventnu grupu akti-vira upravitelj šumarije u kojoj je grupa formirana, odnosno voditelj podružnice. Osobe odgovorne za mobilizaciju interventne grupe dobivaju nalog od zapovjednika akcije gašenja požara. Na razini Uprave šuma Buzet interventna grupa broji 28 pri-padnika, podijeljena je u tri dijela (jedinice Labin, Poreč i Opatija).

Gašenje požara na području šumarije Pazin

Čišćenje protupožarne prometnice Sv. Jelena-Sisol


AKTUALNO • Tekst: Ivica Tomić • Foto: D. Pečnjak

ŠTeTe OD VJeTRA

Vjetroizvale na području šumarije Nova GradiškaPodručje novogradiške podružnice Hrvatskih šuma tijekom svibnja je zahvaćeno obilnom kišom praće-nom olujnim vjetrom. Najveće štete zabilježene su na terenima šumarije Nova Gradiška. Na ravnijim dije-lovima nastale su vjetroizvale, a na strmim stranama stabla su izvaljena zbog raskvašenog tla

Uz požare, onečišćenje tla i odumiranje stabala, u današnje smo vrijeme svjedoci sve učestalijih vremenskih nepo-goda u našim šumama među kojima štete od poplava, snijega, leda, vjetra i oluje zauzimaju značajno mjesto.

Vjetrovi neznatne do umjerene jakosti koristan su ekološki činitelj tijekom rasta, oplođivanja i rasprostranjivanja šumskoga drveća no u određenim uvjetima mogu štetno djelovati na tlo i šumsku atmosferu te na šumskome drveću prouzročiti izravne fiziološke i mehaničke štete. Sa šumskogospodarskoga stajališta, značajno se razlikuje vjetar od oluje koja nanosi znatno veće štete. Tako obični jači stalni vjetar brzine od 11 do 17 m/s uzrokuje u šumskoj sasto-jini trajne štete, a olujni vjetar koji se giba većom brzinom izvaljuje i prelama pojedina stabla pa i čitave sastojine, nanoseći povremene i nenadane štete. Zapadne se oluje gibaju velikom brzinom, don-ose vlažan zrak i najčešće jake kiše, a na raskvašenom tlu izazivaju brojne vjetroizvale. Koliko će šumsko drveće biti otporno prema snazi olujnoga vjetra, ovisi o stanišnom prostoru, vrsti drveća, sta-rosti i zdravlju pojedinih stabala. Posebice su za otpornost prema olujnim vjetrovima odlučni stanište i stanišni prostor. Sastojina kao veći skup stabala čini jedinstveni otporni sustav koji pruža jak ot-por te sprječava vjetroizvale i vjetrolomi stabala. Ipak, opasnost se povećava s povećanom jednodobnošću šumske sastojine, no zato u raznodobnim sastojinama neravna površina krošanja umanjuje snagu olujnih vjetrova.

U šumama nastaju različite štete, a njihova veličina u ovis-nosti je o nizu činitelja. Oluje izvaljuju stabla, posebice plitkoga korijenja i u uvjetima kada je tlo namočeno. Nerijetko se događa da na velikoj površini strada velik broj stabala. Provode se tada sani-

tarne sječe i ostvaruje tzv. slučajni prihod. Ako su sanitarne sječe velikog intenziteta, narušeno je normalno i redovito gospodarenje sa šumskim ekosustavom te potrajno gospodarenje. Značajan je problem izrada sortimenata iz izvaljenih i prelomljenih stabala, što se u šumarskoj praksi smatra najopasnijim radom. Pritom je cijena izrade visoka, a oštećeno drvo je niže cijene. Šumski otpad je os-novica za masovan razvoj kukaca i gljiva, a povećana je opasnost od požara. Stoga je prijeko potrebna sanacija posljedica koje nas-taju od navedene elementarne nepogode, jer se tako sprječavaju daljnje štete od pojave biljnih bolesti i sekundarnih štetnika. Naime, na mjestima izvaljenih ili prelomljenih stabala pojačan je pristup svjetlu, pojavljuju se korovi koji ometaju mlade biljke, služeći za hranu i stanište višim životinjama i glodavcima. Potonji uzrokuju ulančavanje daljnjih šteta. Općenito gledajući, smanjuje se proiz-vodnja biomase, biološka raznolikost, vrijednost općekorisnih, gospodarskih ili sirovinskih funkcija šuma, smanjuje se ili nestaje životni prostor za brojne biljne i životinjske vrste te nastaju prom-jene u sastavu biljnih i životinjskih zajednica.

Tijekom svibnja je područje novogradiške podružnice Hrvatskih šuma, kao i veći dio Hrvatske, zahvaćeno obilnom kišom praćenom olujnim vjetrom. Najveće štete zabilježene su na terenima šumarije Nova Gradiška, u gospodarskim jedinicama Južni Psunj i Gradiška brda, uglavnom na vrhu Psunja (985 m), u šumskim predjelima Brezovo polje, Crna bara, Javorovica, Šibnjak i Snaš potok. Na ravnijim dijelovima nastale su vjetroizvale, a na strmim stranama stabla su izvaljena zbog raskvašenog tla od obil-nih kiša. Područje Južnoga Psunja (6.590 ha) čini suvisli šumski kompleks u kojemu su najzastupljenije zajednice: šuma bukve s laz-arkinjom i šuma hrasta kitnjaka sa šašem. Bukva sudjeluje u smjesi s 56 %, hrast kitnjak s 37 %, četinjače s 2,3 % itd. Gospodarska jedinica Gradiška brda smještena je na južnim obroncima Psunja i

Osimušumskimsastojinama,zabilježenasuioštećenjanašumskimcestama,aizvršenaprocjenaštetana

cestovnojinfrastrukturi(šumskeprometnice,propustiidr.)iznosipribližno1,5milijunakuna

Izrada izvaljenih bukovih stabala na šumskoj cesti Brezovo polje

Bukove vjetroizvale na vrhu Psunja, na oko 900 m nadmorske visine


Babje gore, na površini od 3.719 ha, na nadmorskim visinama od 130 do 400 m. Najzastupljenija biljna zajednica je šuma hrasta kitn-jaka i običnoga graba (2.434 ha), a u smjesi drveća kitnjak sudjeluje s 59 %, bukva s 14 %, grab s 10 % itd.

Prema riječima upravitelja šumarije Davorina Pečnjaka, ukupno je na području šumarije doznačeno 6.484 m³ bruto drvne mase, od čega 5.662 m³ glavnog i 862 m³ prethodnoga prihoda, uglavnom u gospodarskoj jedinici Južni Psunj (5.703 m³). U obje gospodarske jedinice u glavnom prihodu bukva sudjeluje s 4.399 m³, hrast kitnjak s 1.220 m³, a jela s tek 3 m³. U gospodarskoj je-dinici Južni Psunj oko 90 posto su vjetroizvale, a preostala stabla iz-valjena su na strmim, raskvašenim terenima. Sanitarna sječa obav-ljana je u odsjecima glavnoga prihoda kako bi se zaštitio postojeći podmladak. Za preostalu drvnu masu raspisan je natječaj za sječu i privlačenje. Štete na deblovini nisu znatno izražene jer nema lo-mova, a u pojedinim odsjecima ostvarena je planirana sortimentna struktura. Srećom, neće biti potrebna posebna sanacija u oštećenim šumskim sastojinama.

- U gospodarskoj jedinici Gradiška brda doznačeno je 591 m³, pretežito bukove drvne mase a budući da su sve vjetroizvale, raspisan je natječaj za sječu i privlačenje jer je to isplativije nego rad s vlastitim sjekačima i mehanizacijom. S obzirom na to da su izvaljena stabla uglavnom pojedinačna ili u manjim grupama, nije bilo potrebno obavljati sanaciju. Količina oštećene drvne mase nije velika i neće utjecati na izvršenje plana sječa za 2014. godinu. Osim šteta u šumskim sastojinama, zabilježena su i oštećenja šumskih cesta, posebice na mjestima u blizini potoka Begovice. Izvršena procjena šteta na cestovnoj infrastrukturi (šumske prometnice, pro-pusti i dr.) iznosi približno 1,5 milijuna kuna – ističe upravitelj D. Pečnjak.

Posljediceštetaodvjetrasu,međuostalim,smanjivanjebiološkeraznolikostiivrijednostiopćekorisnih,

gospodarskihilisirovinskihfunkcijašumatepromjeneusastavubiljnihiživotinjskihzajednica

Odronjeni dio šumske prometnice uz potok Begovicu, u blizini Strmca

Posljedica djelovanja olujnoga vjetra i kiše u bukovoj sastojini

AKTUALNO • Tekst: V. Pleše • Foto: A-M. Petranović

Stanje oštećenosti šuma u Hrvatskoj u 2013. pokaza-lo je daljnji neveliki trend povećanja postotka zna-čajne osutosti stabala za sve vrste drveća na 37 posto.

Hrvatski šumarski institut u suradnji s Hrvatskim šumama bio je organizator seminara o procjeni oštećenosti krošanja koji je održan na terenima delničke podružnice početkom lipnja ove godine. Nazočni su mu bili i pred-

stavnici resornog Ministarstva te stručni suradnici za ekologiju iz svih podružnica Hrvatskih šuma. Delnička podružnica bila je domaćin seminara i iz razloga ujednačavanja kriterija pri ocjeni osutosti listača koje su najviše uništene tijekom ledoloma u veljači ove godine.

O oštećenosti šuma u Hrvatskoj u 2013. izvijestili su prof. dr. sc. Nenad Potočić i prof. dr. sc. Ivan Selektović iz Hrvatskog šumarskog instituta.

U Hrvatskoj je 2013. po dvadeset peti put provedena godišnja procjena oštećenosti šuma. Procjena je obavljena na 105 bioindi-kacijskih točaka (mreža 16x16 km) i 341 osnovnoj točci (mreža 4x4 km). Procjenom je obuhvaćeno 10.704 stabala različitih vrsta drveća, od čega 8.496 stabala listača i 2.208 stabala četinjača.

- Monitoring oštećenosti u 2013. pokazao je daljnje, iako blago povećanje znakovite osutosti stabala svih vrsta (37 posto), u odnosu na prethodnu godinu (35,15 posto), ovaj niz povećanja osutosti traje od 2002.- naglašeno je na seminaru.

Znakovita osutost listača je u odnosu na 2012. povećana s 30,8 posto na 33,1 posto. Trend rasta osutosti listača bilježi se od

OŠTećeNOST ŠUMA

Najveća oštećenja šuma na terenima delničke podružnice

Usmjerenost prema krošnjama da bi se procijenila oštećenost


1987. (6 posto) do 1995. (27,7 posto). Slijedi pad do 1998. (16,8 posto), da bi se od tada zadržavala na istoj razini do ponovnog rasta 2003., a od tada znakovita osutost listača kontinuirano raste.

Znakovita osutost hrasta lužnjaka naglo je rasla između 1988. (8,1 posto) i 1994. (42,5 posto). Mali pad zabilježen je 1999. (23,5 posto), dok je u 2000. vrijednost ostala nepromijenjena (23,5 posto). U 2001. vrijednost je porasla na 28,9 posto, a nakon pada znakov-ite oštećenosti u 2002. (21,1 posto), bilježi se postepeni porast. Po godinama stanje je slijedeće: 2003. vrijednost znakovite oštećenosti iznosila je 25 posto, 2004. 30,4 posto, 2005. 33,4 posto, 2006. 35,6 posto, 2007. 33 posto, da bi u 2008. došlo do povećanja postot-ka značajno osutih stabala hrasta lužnjaka na 41,9 posto. U 2009. utvrđeno je povećanje postotka značajne osutosti hrasta lužnjaka na 45,6 posto, u 2010. stanje je ostalo nepromijenjeno s 45,5 posto. Do ponovnog povećanja došlo je 2011. na 47,12 posto, a takvo stanje zadržalo se i u 2012. Prošle godine značajna osutost hrasta lužnjaka povećana je na 50,7 posto.

U posljednjih desetak godina praćenja, osutost obične bukve kretala se od pet posto do 13,5 posto. U 2012. evidentirano je povećanje od 16,6 posto, 2013. čak od 20,6 posto, što je dosada najveće povećanje kroz sve godine praćenja.

Kod četinjača postotak značajne osutosti povećan je 2013. u odnosu na 2012. s 51,9 posto na 52,1 posto. Značajna osutost za četinjače iznosila je 1987. 17,1 posto uz stalni maksimalni trend rasta u 1996. do 56,7 posto. Niže vrijednosti evidentirane su 1997. od 38,6 posto te 2002. od 40,7 posto. Poslije toga vrijed-nosti postupno rastu sve do 53,2 posto značajno oštećenih stabala četinjača u 2006., poslije čega dolazi do stagniranja vrijednosti osu-tosti na oko 50 posto.

Najniža vrijednost od 36,6 posto značajno osutih stabala jele obične evidentirana je 1988. no već 1993. taj postotak iznosi 70,8 posto. Ovakva oštećenost uz manje oscilacije, zadržala se do 1999. kad je pala na 58,1 posto. U 2001. iznosila je 69,25 posto, a u 2004. 71,43 posto. Najveći udio stabala obične jele 76,99 posto sa postot-kom osutosti većim od 25 posto evidentiran je 2005., poslije toga taj se postotak zadržava na oko 72 posto. U 2013. evidentirano je 71,1 posto značajno oštećenih stabala jele obične.

Treba naglasiti da se procjene vrše prema jedinstvenoj metodologiji propisanoj od IPC Forests, a u tom programu Hrvatska sudjeluje od 1987. Najvažniju ulogu u ovom programu ima praćenje stanja oštećenosti šuma putem vizualne procjene osutosti krošanja. Najvažniji elementi ove metode su: opažanje se obavlja na točkama jednake međusobne udaljenosti, na svakoj točci procjenjuju se 24 stabla, značajno osutim stablima smatraju se stabla čija je osutost krošnje iznad 25 posto.

Rezultati ovih procjena obrađeni su i pohranjeni u bazi po-dataka Hrvatskog šumarskog instituta te u jedinstvenoj europskoj bazi podataka programa IPC Forests (Međunarodnog programa za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja šuma).

Prezentiran je i postotak značajno osutih stabala za sve vrste drveća na razini svih podružnica Hrvatskih šuma. Iz podataka je vidljivo da su vrlo visoke vrijednosti oštećenosti zabilježene na terenima delničke podružnice te iznose 59,60 posto. Prosječna oštećenost evidentirana je na područjima: vinkovačke podružnice (42,44 posto), našičke (39,17 posto), ogulinske (39,58 posto), buzetske (42,64 posto) i zagrebačke (44,09 posto). Nešto niže vrijednosti od prosjeka Hrvatske evidentirane su na područjima podružnica: osječke (23,61 posto), požeške (32,53 posto), bjelovar-ske (7,58 posto), koprivničke (11,57 posto), sisačke (29,08 posto), karlovačke (20,60 posto), senjske (16,67 posto), gospićke (26,04 posto), splitske (34,08 posto) i novogradiške (21,88 posto).

Prezentirani su i podatci značajne osutosti obične jele, hrasta lužnjaka i obične bukve po svim podružnicama Hrvatskih šuma. Najveća osutost obične jele (veća od prosjeka Hrvatske) eviden-tirana je na području ogulinske i delničke podružnice. Kod hras-ta lužnjaka značajna osutost veća od prosjeka evidentirana je na području požeške, našičke i zagrebačke podružnice, a kod obične bukve na području delničke i zagrebačke podružnice.

Terenski dio seminara za ujednačavanje kriterija procjene oštećenosti krošanja ovlaštenih osoba, održan je na terenima šumarije Delnice u GJ Delnice (predjel Tešnje) na plohi s 24 obilježena stabla (bukve i jele). Procjena oštećenosti pokazala je i ove godine ujednačene kriterije s prihvatljivim rasponom odstu-panja.

Sudionici seminara na terenima šumarije Delnice Prikaz procjene uz pomoć magnetića na demonstracijskoj ploči

Sudionici seminara prije odlaska na teren


AKTUALNO • Tekst: I. Devčić • Foto: G. Vincenc

Hrvatska je u pogledu prirodnih znamenitosti izra-zito bogata i raznolika zemlja. Turizam u zaštićenim područjima donosi brojne koristi ali i štete. Ovi efek-ti u međusobnoj su interakciji na različite načine. Mnogi stručnjaci se slažu kako nacionalni parkovi mogu biti nositelji kvalitetne turističke ponude, ali nikako zone koncentracije smještajnih kapaciteta što se u nekim našim nacionalnim parkovima pokazuje kao problem, a najbolji primjer su Plitvička jezera ili Brijuni. Učinkovito upravljanje zaštićenim područji-ma važno je zbog održavanja kvalitete života ljudi, posebno na lokalnoj razini, budući da nam biorazno-likost koju oni čuvaju osigurava ključne usluge poput zdrave hrane, čiste vode, lijekova i zaštite od mnogih utjecaja prirodnih katastrofa i klimatskih promjena.

Povodom Svjetskog dana zaštite okoliša koji se obilježavao 5. lipnja, ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović i Louisa Vinton, koordinatorica UN-a i stalna predstavnica UNDP-a u Republici Hrvats-

koj, predstavili su projekt pod nazivom PARCS (Protected Ar-eas of Croatia Sustainability Project). Cilj ovog projekta je podizanje razvojnog potencijala osam nacionalnih parkova i je-danaest parkova prirode, poboljšanjem dosadašnjeg modela up-ravljanja zaštićenim područjima i infrastrukturnim ulaganjima. Kako se na konferenciji navelo, nacionalne parkove i parkove prirode pogađaju neki problemi opće naravi - npr. nepostojanje prostornih planova zaštićenih područja, a paralelno s time ni pla-nova upravljanja, zatim slaba ekološka osviještenost predstavnika lokalne samouprave zbog čega dolazi do različitih vizija gospo-darenja i zaštite, konflikti s lokalnim stanovništvom zbog promjene u gospodarenju prostorom, pretjeran turistički promet, opasnost od onečišćenja povezana sa širim ekološkim prilikama, ali i neki specifični problemi, karakteristični za pojedini nacionalni park ili park prirode.

- Zaštićena područja nisu usmjerena na odvajanje prirode od ljudi. Naprotiv, ona su usmjerena na uspostavljanje ravnoteže koja štiti prirodni okoliš i njegovo bogatstvo uz istovremeno otvaranje prilike velikom broju ljudi da iskuse prirodu iz prve ruke – rekla je Louisa Vinton, stalna predstavnica UNDP-a u Republici Hrvatskoj.

Upravljanje zaštićenim područjima veoma je složeno. Mo-glo bi se reći kako zaštićena područja u Hrvatskoj pate od istih problema kao i drugdje u svijetu: nedostatak financiranja, nedostat-na korist za lokalnu zajednicu, nedosljedno provođenje zakona i propisa, niska ekološka svijet. Na razini upravljanja zaštićenim područjima nedostaju jasni ciljevi očuvanja, često zbog manjka os-novnih znanstvenih podataka i procjena stanja u okolišu. Situacija je dodatno pogoršana nedostatkom infrastrukture, opreme i motivi-ranog stručnog kadra za kontrolu zaštićenih područja i nadzor nad

njima. Ovaj projekt fokusirat će se upravo stoga na dva vrlo bitna segmenta; institucionalno jačanje zaštićenih područja i ulaganja u infrastrukturu. Što se tiče prvog segmenta, institucionalnog jačanja zaštićenih područja, cilj projekta je poboljšati učinkovitost uprav-ljanja zaštićenim područjima. Kako bi se to postiglo, provedene su analize, utvrđena kritična mjesta i sada će se operativno provesti aktivnosti koje će dovesti do poboljšanja. To može uključivati, primjerice, odluku o objedinjavanju pojedinih funkcija i provedbu aktivnosti poput velike javne nabave pojedinih roba ili usluga, ob-jedinjavanje računovodstva za sve parkove, marketinga, pravne podrške, obuku djelatnika i slično. Projekt će tijekom sljedeće četiri godine provoditi Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u suradnji s javnim ustanova-ma koje upravljaju parkovima. Sredstva za provedbu projekta, čija je ukupna vrijednost 126 milijuna kuna, osigurana su u Ministarstvu zaštite okoliša i Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a dio od 27 milijuna kuna osiguran je kroz darovnicu Globalnog fonda za okoliš (GEF).

Granica između očuvanja prirode i održivog razvoja sve je manje očita. Često se održivim razvojem prikazuje i nešto što u suštini to i nije. Zaštita prirode sve se više kroji prema potrebama

PROJeKTI

Predstavljen projekt PARCS vrijedan 126 milijuna kuna

Turistička infrastruktura u PP Vransko jezero

Turistički brodić u NP Krka


AKTUALNO • Tekst: I. Devčić • Foto: M. Bačić

ljudi, umjesto da se upravlja ljudskim djelovanjem na način da se očuva biološka raznolikost.

- Projektom PARCS želi se osigurati financijska neovisnost zaštićenih područja i ravnomjerni razvoj, a to danas u glavnom nije slučaj. Od 19 parkova dio je samoodrživ i ima sredstava za ulaganja u nove sadržaje. Nažalost, dio se ne može razvijati jer nemaju sred-stva za ulaganja u infrastrukturu. Time ulaze u začarani krug jer da bi se ostvario rast i razvoj, prvo se mora uložiti. Iznalaženjem naj-boljeg modela upravljanja želimo ih osnažiti, da budu koordinirani, financijski učinkovitiji, s većom razinom kvalitete, - naglasio je ministar Zmajlović. No, vrlo često se samostalno financiranje navo-di kao jedan od velikih problema u zaštićenim područjima. Naime, javne ustanove koje provode zaštitu u zaštićenim područjima često su prisiljene poslovati po tržišnim osnovama pa se pritom u drugi plan stavljaju primarni razlozi njihova postojanja: zaštita prirode i edukacija, a u prvi plan dolaze razvijanje turizma, promocija i slično. Razlog tome jest namjera države da pod svaku cijenu smanji broj korisnika državnog proračuna pa je priljev sredstava iz državne blagajne za funkcioniranje javnih ustanova sve manji. Namjera da se ovakvom financijskom pomoći omogući unapređenje infrastruk-ture možda ostavi prostora za veću brigu oko zaštite i očuvanja biološke raznolikosti naših parkova. Posebno veseli činjenica da će se projekt baviti smanjenjem potrošnje energije u parkovima provođenjem projekata energetske učinkovitosti. Namjera je da i u tom segmentu parkovi budu zeleni i kao takvi primjer energetske učinkovitosti uz dugoročnu uštedu. Sredstva iz darovnice GEF-a koristit će se i za razvoj alternativnih ili automatiziranih sustava naplate ulaznica poput, primjerice, uvođenje elektroničkog sustava pametnih kartica ili sustava naplate ulaznica putem naplate sidrenja za ulazak plovila u zaštićena područja. Jednako i za razvoj pos-jetiteljske infrastrukture, nabavu prijevoznih sredstava u NP Ris-njak, PP Učka, PP Vransko jezero ili uređenje kampa na PP Papuk.

Posjetitelji botaničkog vrta na Zavižanu

Turizam u PP Kopački rit

Projektom „Zeleni otoci“ želi se pridonijeti pobolj-šanju kvalitete života kroz promociju okoliša, putem zajedničkih aktivnosti očuvanja i zaštite prirode Za-darske županije i Unsko-sanskog kantona. Poseban cilj ovog projekta je očuvati, revitalizirati i promicati odabrane urbane zelene površine na području opći-na Bosanske Krupe, Bihaća te Zadarske županije, a kroz definirane aktivnosti pojačati i učvrstiti pre-kogranični dijalog.

Gradski parkovi, park-šume, travnate površine, igrališta, zone rekreacije, uređeni vrtovi, botanički vrtovi, privat-na ili javna dvorišta, sve su to mjesta koja predstavljaju oaze mira, antistresa ili igre i rekreacije. Značaj zele-

nih gradskih površina u procesu očuvanja zdrave životne sredine i zdravlja ljudi je velika. Gradski parkovi imaju svoju ulogu u očuvanju životne sredine tako što smanjuju količinu ugljičnog dio-ksida iz atmosfere te smanjuju buku gradskog prometa i ublažavaju temperaturne ekstreme gradskih sredina. Projektom „Zeleni otoci“ predviđeni su radovi kojima će se revitalizirati gradski parkovi i ze-lene površine putem hortikulturno-građevinskih radova u perivoju Vladimira Nazora u Zadru te parkovima Male Ade u Općini Bosans-ka Krupa i Gradskom parku u Općini Bihać. Uspostava zajedničkog sustava upravljanja odabranim zelenim površinama te korištenjem GIS programskog rješenja, organiziranjem obrazovnog programa nastave u prirodi te raznim oblicima promocije želi se ojačati svijest o zaštiti okoliša. Projekt je ukupne vrijednosti pola milijuna eura (za HR i BiH), a sufinanciran je od strane Europske unije u sklopu IPA prekograničnog programa. Nositelj projekta je Natura-Jadera javna ustanova s hrvatske strane, dok je s bosanskohercegovačke strane to Općina Bosanska Krupa. Partneri na ovom projektu su Zadarska županija, Općina Bihać, Grad Zadar te PLOD Centar – Centar za promociju lokalnog razvoja (BiH).

Sa svojim raznovrsnim drvećem i drugim raslinjem, s vodenim površinama, koje su vrlo česti prateći element parkova, parkovne površine imaju i estetsku dimenziju koja igra važnu ulogu u kreiranju pejzaža. Neke studije pokazale su da parkovi ne bi tre-bali biti udaljeni više od 300 metara od mjesta stanovanja kako bi se do njih moglo doći pješke. Preporučljivo je da se dobro povežu s pješačkom i biciklističkom infrastrukturom u gradu. Time se ujedno promoviraju pješačenje i biciklizam kao vidovi rekreacije. Značaj zelenih otoka za stanovnike gradova uistinu je velik. Projekt pod nazivom FORCITY-Građani i upravljanje urbanim šumama u JI Europi, donio je zanimljive rezultate. - Projekt se provodio tijekom 2012. i 2013.godine na području sedam gradova: Zagreb, Sarajevo, Banja Luka, Beograd, Novi Sad, Podgorica i Skopje. U projekt su bili uključeni šumarski fakulteti i instituti iz JI Europe, a Hrvatski šumarski institut ga je koordinirao, - pojasnila je dr. sc. Silvija Kra-jter Ostoić, voditeljica projekta, te nastavila - financirao ga je Eu-ropski šumarski institut (EFI) u sklopu projekta FOPER II, kojem je cilj bio izgradnja ljudskih kapaciteta u području šumarske politike i ekonomike u JI Europi. Projekt se sastojao od provedbe fokus grupa

URBANO ŠUMARSTVO

Razvoj urbanog šumarstva kroz zelene otoke


AKTUALNO • Tekst: I. Devčić • Foto: M. Bačić

URBANO ŠUMARSTVO

Razvoj urbanog šumarstva kroz zelene otokes odabranim udrugama građana od kojih se željelo doznati koliko su njima važne urbane šume, koriste li ih i na koji način, kako vide postojeće stanje urbanih šuma te što misle da bi trebalo promijeniti. Pod urbanim šumama smatrale su se sve površine unutar adminis-trativnih granica gradova koje se baziraju na drveću, što je značilo sve, od pojedinačnih stabala, parkova, park-šuma, do šuma u smislu Zakona o šumama. Treba napomenuti kako kod nas (u Hrvatskoj ali i u ostalim zemljama u kojima je rađeno istraživanje) ne postoji definicija urbane šume iako je taj termin u uporabi, - objašnjava Krajter Ostojić.

- Najveća važnost ovog projekta je ta što do sad nije bilo sveobuhvatnoga znanstvenog projekta u regiji koji bi se bavio ovom problematikom, a važnost urbanih šuma za kvalitetu života je sve veća s obzirom na broj ljudi koji žive u urbanim sredinama i koji se neprestano povećava (u Europi 3/4, a u svijetu polovica stanovništva). Naš zaključak je kako je ljudima jako stalo do ur-banih šuma i često puta su jako emotivni kada su one po njihovom mišljenju ugrožene (bilo da se radi o stvarnoj prijetnji ili o nepozna-vanju postupaka održavanja stabala i šuma, primjerice orezivanje, sječa i sl.), moguće da je razlog ovakvih rezultata i to što su za sudjelovanje u projektu zainteresirani ljudi kojima je stalo do ur-banog zelenila. Isto tako prepoznaju većinu općekorisnih funkcija koje pružaju urbane šume (ekološke, ekonomske i društvene). Nad-alje, nisu zadovoljni sadašnjim stanjem urbanih šuma ni načinom na koji se održavaju, a često puta je problem i ponašanje dru-gih korisnika prostora (pogotovo se to odnosi na vlasnike pasa).Građani uglavnom ne sudjeluju u odlučivanju o urbanim šumama, a iznenađujuće je da većina smatra kako bi građani trebali sudjelo-vati u održavanju urbanih šuma i da je to zajednička briga kako

ZELENA PLUĆA OSIJEKA - Na području Uprave šuma Osijek završeni su radovi na podizanju nove

šume na prostoru prve vodozahvatne zone osječkog vodocrpilišta Vinogradi. Ovaj zanimljiv projekt

pretvaranja poljoprivrednog zemljišta u šumsko u cijelosti će biti dovršen u jesen ove i proljeće 2015. godine. Na tom prostoru više se neće upotrebljavati

zaštitna sredstva u poljoprivredi, kao ni umjetna gnojiva čime će se bitno poboljšati zaštita podzemnih voda. Nova će šuma biti i zelena pluća grada Osijeka.

poduzeća zaduženih za to tako i samih građana. Kod nas ne postoji takav oblik podijeljene odgovornosti kao primjerice u Velikoj Bri-taniji, gdje postoje slučajevi u kojima građani dobiju od grada park na održavanje, - zaključuje Krajter Ostojić.

U modernim, gusto izgrađenim gradovima posebno je za-nimljiv proces pronalaženja novih lokacija za gradske parkove. Neke napuštene industrijske zone pretvaraju se u zelene površine, nekadašnji parkirni prostori dobivaju novu namjenu ili se neuređene površine, koje su vlasništvo grada ili neke kompanije, uređuju na nov način. Danas su ustanovljene i brojne nagrade za gradove koji vode računa o kvaliteti života. Zadar, sa svojim novim projektom Zeleni otoci uskoro bi mogao konkurirati ostalim zelenim gradovi-ma Europe!


DOGAĐAJI • Tekst: I. Tomić • Foto: M. Bošnjak, arhiva

U sklopu teme Obnovljivi izvori električne energije-bio-masa, mr. sc. Josip Dundović, predsjednik Hrvatske udruge za biomasu, održao je na stručnom skupu u Novoj Gradiški dva predavanja o korištenju šumske biomase

U gradskoj vijećnici Nove Gradiške održan je 3. i 4. srpnja stručni skup pod nazivom Gospodarska struktura za održivi razvoj Republike Hrvatske i strukovno obra-zovanje. Organizator je bilo Društvo za strukovno ob-

razovanje, a domaćin novogradiška Industrijsko–obrtnička škola. Osim ravnatelja i nastavnika strukovnih škola, skupu su prisust-vovali i ovdašnji šumarski stručnjaci, predstavnici novogradiškog ogranka Hrvatskoga šumarskog društva.

U sklopu teme Obnovljiviizvorielektričneenergije-biomasa, mr. sc. Josip Dundović, predsjednik Hrvatske udruge za biomasu, održao je dva predavanja Uloga energetskoga korištenja šumske biomase kroz povećanje novostvorene vrijednosti drva na primjeru Ciprijanović d.o.o. te Kogeneracija Lika Energo Eko d.o.o. Udbina i Pogon za proizvodnju peleta Moderator d.o.o. Udbina. Govoreći o tvrtki Ciprijanović iz Orahovice, J. Dundović je u uvodnome dijelu izlagao o biomasi kao energentu te njenim ekološkim, gospodarskim i socijalnim prednostima, odnosno ulozi šumske biomase u ukup-noj potrošnji energije u Hrvatskoj te potencijalima i perspektivama energije drva. Gospodarske su prednosti biomase iz šumarstva, drvne industrije i poljoprivrede da se smanjuje uvoz fosilnih ener-genata i postiže sigurnost opskrbe energijom. Prema predviđanjima, ovisnost Republike Hrvatske o uvozu energije porast će sa sadašnjih 55 % na više od 70 % u 2030. godini. Ukupna količina ostatka u drvnoj industriji RH iznosi 800.000 t godišnje. Pri sadržaju vlage od 10 posto, 1 kg drva daje 4,1 kWh energije, a od 520.000 t drvnog ostatka proizvede se 2.132.000 MWh ili 2,132 GWh. Od toga je 20 % elektroenergije i približno 80 % toplinske energije. Stvarna količina ostatka iz drvne prerade upotrebljiva je za proizvodnju energenata kao biomase (peleti, briketi i dr.) te iznosi 520.000 t godišnje. U strukturi obnovljivih izvora energije do 2020. godine biomasa bi u RH trebala sudjelovati s 40 posto. Do tada bi se mo-glo ostvariti više od jedne petine topline iz domaćih, obnovljivih

OBNOVLJIVI IZVORI eNeRGIJe

Predavanje o šumskoj biomasiizvora energije i povećanje energetske učinkovitosti za 20 %. Na taj način će se smanjiti udjel fosilnih goriva i pojeftiniti grijanje građanima, odnosno sniziti troškovi sušenja drvnih elemenata. Pri-tom je potrebna zajednička politička volja.

Dobar primjer je tvrtka Ciprijanović, koja iz kvalitetne domaće sirovine (pilanski trupci hrasta, jasena, bukve) proizvodi ploče i namještaj. Od 18.000 m³ pilanskih trupaca dobije se 11.160 m³ piljene građe (drvnih elemenata) i 7.440 m³ drvnog ostatka s korom (sječka s piljevinom). Od 2.100 t proizvedenih briketa, go-tovo 95 % se izvozi u Austriju, Italiju i Mađarsku, a od ukupno proizvedene sječke ostvari se 19.370 mil. kWh godišnje. Gotovo 100 posto sječke se izvozi, kao i ukupne proizvodnje. Naime, pro-daja glavnih i sporednih proizvoda uglavnom ide u izvoz, a zbog energetskoga korištenja domaće obnovljive biomase, ostvaruju se znatno niži troškovi energije u usporedbi s fosilnim gorivima, te energetska neovisnost.

Kogeneracijsko postrojenje na šumsku biomasu (sječku) Lika energo eko d.o.o., za proizvodnju električne energije za isporuku u javnu elektroenergetsku mrežu (snaga 0,95 MW) i top-linske energije (4,1 MW), uz pogon za proizvodnje drvnih peleta s kapacitetom 5 t/h, u Udbini je počelo radom od svibnja 2012. go-dine. Projekt je pokrenula tvrka Moderator s 40 % vlastitih i 60 % kreditnih sredstava, a ukupna vrijednost investicije je 74 mil. kuna. Realizacijom ovoga projekta izravno je u kogeneraciji zaposleno 7 radnika i 18 radnika u proizvodnji peleta. Povećani su prihodi Hrvatskih šuma jer sirovinsku osnovu čine drvni sortimenti iz šumarija Gračac, Donji Lapac, Udbina i Korenica, koje su u sastavu UŠP Gospić. Osim toga, pokrenute su nove djelatnosti i ostvareno je zapošljavanje na sakupljanju šumske biomase na području posebne državne skrbi. Također je stvorena sigurna energetska osnova za sprovođenje energetske učinkovitosti zamjenom (supstitucijom) sada skupih fosilnih goriva (loživog ulja) peletima u javnim ob-jektima na području Ličko-senjske županije, a osobito obližnjega Nacionalnoga parka Plitvička jezera. Uz sve navedeno, važno je na-pomenuti da je radom kogeneracijskoga postrojenja i proizvodnjom peleta u punom kapacitetu moguće smanjenje emisija ugljikovog dioksida za 41.106 t.

Sa stručnoga skupa u Novoj Gradiški Drvna sječka


DOGAĐAJI • Tekst/foto: Goran Vincenc

VeLIKA INVeSTICIJA

Hrvatske šume kupile 25 traktora od tvrtke HittnerHrvatske šume su velikom investicijom krenule u obnovu mehanizacije, nužne za obavljanje temeljnih šumarskih poslova privlačenja drvne sirovine. Ugo-vor je nakon provedenog javnog natječaja potpisan sa hrvatskom tvrtkom Hittner iz Bjelovara, čime su Hrvatske šume dale svoj obol u pomaganju domaće industrije te u razvoju hrvatskih proizvoda.

Sredinom lipnja, u prostorijama tvrtke Hittner svečano je pot-pisan ugovor između Hrvatskih šuma d.o.o., SG Leasinga te tvrtke Hittner o isporuci 25 traktora ukupne vrijednosti 3,9 milijuna eura. U ime Hrvatskih šuma ugovor je potpisao

predsjednik Uprave Ivan Pavelić dok je u ime Hittnera ugovor pot-pisao direktor tvrtke Stjepan Hittner te Krešimir Steinbauer, pred-sjednik Uprave SD Leasinga. Uračunamo li i 8 traktora iz 2013. godine koje će tvrtka Hittner isporučiti ovih dana, riječ je o ukupno 33 traktora kojima će Hrvatske šume obnoviti svoju mehanizaci-ju kako bi se što više povećala učinkovitost u fazi privlačenja na terenu. Na potpisivanju ugovora nazočili su brojni visoki uzvanici među kojima i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, župan Bjelovarsko-bilogorske županije Davor Bajs, gradonačelnik Bjel-ovara Antun Korošec te brojni predstavnici medija.

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma nije skrivao zadovoljstvo- Mehanizacija Hrvatskih šuma je u jako lošem stanju jer go-

dinama nije obnavljana. Ovom investicijom od gotovo 4 mili-juna eura dobit ćemo strojeve koji su u potpunosti opremljeni i prilagođeni radu u našim šumama koje su za svaku regiju specifične. Hrvatske šume samo su u ovoj godini uložile oko 158 milijuna kuna u razne investicije od čega na ulaganja u mehanizaciju otpada go-tovo trećina, - rekao je Pavelić.

Predsjednik Pavelić također je istaknuo kako je tvrtka Hittner odabrana putem javnog natječaja što je dokaz da se u ovoj tvrtki radi kvalitetno. Zadovoljstvo je iskazano i potpisivanjem ugovora o servisiranju strojeva, a u planu je i zanavljanje starih strojeva uz pomoć Hittnerovih stručnjaka.

Stjepan Hittner istaknuo je izvrsnu suradnju sa Hrvatskim šumama i Šumarskim fakultetom s kojima razvijaju nove koncepte prilagođene našim šumama.

Direktor tvrtke Hittner također je iskazao zadovoljstvo pot-pisanim ugovorom te je istaknuo kako u Hrvatskim šumama već sada radi 121 stroj marke Ecotrac 55 i 130 strojeva marke Ecotrac 120.

- Naši traktori, osim domaćeg tržišta, počeli su osvajati i susjed-na tržišta Mađarske, Poljske i Slovačke. Pogotovo je dobra suradnja s Mađarima gdje smo dali naše traktore na testiranje u njihovim uvjetima. Rezultat je bio izvrstan jer su mađarski šumari, nakon testiranja konkurencije odabrali naš traktor, – ponosno izjavljuje Hittner pa nastavlja – trenutno izvozimo 20 posto proizvodnje što mislimo povećati, a kako bi pratili tržište, gradimo novu proizvodnu halu na 1.400 kvadratnih metara gdje planiramo nova zapošljavanja radnika.

Važno je istaknuti kako su trenutni proizvodni kapaciteti usmjereni prema Hrvatskim šumama za koje ide gotovo 50 posto ukupne proizvodnje.

Zadovoljstvo potpisanim ugovorima nije skrivao niti minis-tar poljoprivrede i predsjednik skupštine Hrvatskih šuma Tihomir Jakovina istaknuvši kako je ovdje riječ o izvrsnoj domaćoj tvrtki koja daje naglasak na usavršavanju tehnologije i pri tome se služi domaćim stručnjacima. Istaknuo je dobar primjer Hrvatskih šuma koje surađuju sa domaćim tvrtkama na obostranu korist, što je do-bra vijest za naše gospodarstvo.

Svečano potpisivanje Novi strojevi


DOGAĐAJI • Piše: V. Pleše • Foto: D. Štimac

Četrdeset i pet godina međunarodne suradnje izme-đu šumarskih fakulteta u Zagrebu i Brnu iz Češke, rezultiralo je međusobnom razmjenom stručnih iskustava u gospodarenju šumama u obje zemlje.

Međunarodna suradnja između šumarskih fakulteta u Zagrebu i Brnu u Češkoj traje punih četrdeset pet godina zahvaljujući akademiku Slavku Matiću. Po-sljednjih nekoliko godina ovaj vid suradnje nastav-

ljen je razmjenom studenata kroz terensku nastavu. Ova razmjena studenata ima ne samo značaj u vidu razvijanja prijateljskih odnosa, već doprinosi stjecanju novih znanja te razmjeni stručnih iskustava stručnjaka iz obiju zemalja. Gostima iz Češke to je prigoda da se upoznaju pobliže sa zagrebačkom školom uzgajanja šuma te prirod-nim načinom gospodarenja šumama u Hrvatskoj, a našim studen-tima da upoznaju način na koji se gospodari šumama Češke.

I ove godine krajem svibnja, studenti četvrte godine Šumarskog fakulteta iz Brna, pod vodstvom profesora Emerika Klime, posjetili su našu zemlju. Zajedno s njima u posjeti je bila i nekolicina up-ravitelja šumarije iz te prijateljske nam zemlje. Tijekom boravka u Hrvatskoj upoznali su se s načinima gospodarenja mediteranskim i prebornim šumama.

Uz stručno vodstvo akademika Igora Anića iz Zavoda za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu, posjetili su otok Rab i Nastavno-pokusni objekt Fakulteta.

Obišli su i terene delničke podružnice Hrvatskih šuma, šumariju Ravna gora te se upoznali s prebornim načinom gospodarenja šumama u ovom dijelu Gorskog kotara. Uz to, upoznali su se s organizacijskim ustrojem Hrvatskih šuma i delničke podružnice, a o ostaloj problematici vezanoj uz proizvodnju izvijestili su ih rukovoditelj Odjela za proizvodnju Denis Štimac, Tijana Grgurić iz Odjela za uređivanje šuma te Vilko Ivančić upravitelj šumarije Ravna gora sa suradnicima.

MeđUNARODNA SURADNJA

Češki šumari posjetili Gorski kotar

Krajem svibnja u Hrvatskoj je boravila slovačka delegacija iz Banske Bystrice pod vodstvom Jozefa Zatlukala, a povod je bio razmjena iskustava na po-dručju korištenja eU fondova. Posjet je i jedna i dru-ga strana ocijenila kao vrlo koristan, a dogovorena je i suradnja u budućnosti.

Slovačka delegacija koja je krajem svibnja posjetila Hrvatske šume d.o.o., vratila se vrlo zadovoljna kući. Pozitivni doj-movi utemeljeni su na odličnoj suradnji sa hrvatskim kole-gama, a pogotovo je zanimljivo što će se ta suradnja nas-

taviti i u budućnosti.Kolege iz Slovačke u tročlanom sastavu: Jozef Zatlukal,

František Kral te Peter Kovačik došli su u jednodnevni posjet kako bi razmijenili iskustva na području korištenja EU fondova, koji su iznimno zanimljivi i Hrvatskim šumama, gdje se rade krupni koraci kako bi se EU fondovi što više iskoristili. Naime, prije je vladalo uvriježeno mišljenje kako fondove EU ne mogu koristiti tvrtke u državnom vlasništvu što je pogrešno, a to su obilato potkrijepili i slovačke kolege koji su istaknuli kako trenutno imaju 125 odo-brenih projekata u ukupnoj vrijednosti od 42 milijuna eura, zbog čega su osnovali i poseban odjel unutar firme koji se bavi isključivo pripremom i apliciranjem projekata za EU fondove.

Goste su u ime Hrvatskih šuma d.o.o. dočekali član Uprave Hrvatskih šuma Ivan Ištok te djelatnici Službe za strateški razvoj i upravljanje organizacijskim promjenama na čelu sa rukovoditeljem Dankom Kuricem.

Nakon sastanka u Direkciji, Slovaci su se zajedno sa hrvatskim kolegama uputili u Park prirode Medvednica gdje ih je dočekao upravitelj šumarije Zagreb, Ivica Dugački te predstavnici Javne ustanove Parka prirode Medvednica pod vodstvom ravnateljice Snježane Malić Limari. Slovački kolege su rado podijelili svo-ja iskustva u izradi projekata na raznim područjima djelovanja šumarstva i zaštite prirode. U ovom trenutku, Hrvatskim šumama najinteresantnija su pitanja revitalizacije sljemenskih šuma nakon niza vremenskih nepogoda koje su nas zadesile ove zime, tehnička i biološka sanacija klizišta koja su se otvorila na Sljemenskoj cesti i uspostava suradnje s Hrvatskim vodama na lokalnoj razini.

Slovaci su nakon sastanka u Direkciji Hrvatskih šuma te obilas-ka područja Medvednice posjetili park Bundek, gdje se održavala 49. Međunarodna vrtna izložba Floraart.

MeđUNARODNA SURADNJA

Slovački šumari razmjenjivali iskustva sa hrvatskim kolegama

DOGAĐAJI • Piše: G. Vincenc • Foto: T. đuričić

Gosti iz Češke s domaćinima na terenima šumarije Ravna gora


DOGAĐAJI • Tekst/foto: Goran VincencDOGAĐAJI • Piše: G. Vincenc • Foto: T. đuričić

Novinarski dom u Zagrebu bio je sredinom lipnja domaćin izborne sjednice Hrvatskog šumarskog društva. Ovo najstarije Društvo u Hrvatskoj biralo je novo predsjedništvo zbog čega su u Zagreb stigli ugledni šumari iz cijele države.

Nedavno održana Izborna skupština Hrvatskog šumarskog društva okupila je brojne šumare iz svih ogranaka društva u Hrvatskoj. Povod okupljanju bila je izborna skupština društva gdje se nakon 4 godine birao novi

mandatar za predsjednika. Pozdravni govor održao je, sada već bivši predsjednik HŠD-a Petar Jurjević, nakon kojeg su pozdravne riječi uputili ostali govornici, među kojima je u ime Hrvatske ko-more inženjera šumarstva i drvne tehnologije govorio Damir Felak. Ivan Ištok pozdravio je skup u ime Uprave HŠ istaknuvši kako u europskom okruženju šumarstvo igra bitnu ulogu, na što su svi ponosni. Dijana Vuletić govorila je u ime Hrvatskog šumarskog in-stituta dok je Domagoj Križaj pozdravio skup u ime Ministarstva poljoprivrede.

Nakon izbora radnih tijela skupštine, Petar Jurjević podnio je izvješće o radu u proteklome razdoblju gdje se dotaknuo posljednje 4 godine mandata te je naveo sve značajnije događaje i aktivnosti u tom razdoblju. Kao krunu tog četverogodišnjeg razdoblja, Jurjević je istaknuo organizaciju 45. EFNS-a, šumarskog natjecanja u nordi-jskom biatlonu na kojem je sudjelovalo 600 natjecatelja iz 21 zem-lje. Dotaknuo se i loših stvari te je iskazao nezadovoljstvo smanjen-jem OKFŠ-a. Smatra neprihvatljivim i neusvajanje mišljenja struke kod donošenja važnih političkih pitanja koje se tiču zakonodavstva na području šumarstva te preveliku površinu obuhvaćenu mrežom Natura 2000 gdje smo nepotrebno drugi u Europi poslije Bugarske.

Glavni urednik časopisa Šumarski list, Boris Hrašovec, također je podnio izvješće o radu lista gdje je iskazao zadovoljstvo učinjenim preinakama i modernizaciji lista. Istaknuo je i kvalitetu objavljenih radova koji su sve bolji pa je tako omjer prihvaćenih i odbijenih radova danas u korist prihvaćenih radova. Hranislav Ja-kovac podnio je izvješće o radu Nadzornog odbora te je obznanio popis dugotrajne imovine kojom raspolaže društvo.

Tajnik Damir Delač dotaknuo se aktualne problematike, a predložena je izmjena statuta u članku 15. kojim se regulira plaćanje

IZBORNA SKUPŠTINA HŠD-A

Oliver Vlainić novi je predsjednik HŠD-a

članarina za članove društva, zatim izmjena članka 17. koji regulira prava i obaveze te izmjene članka 36. koje su vezane za institucije i njihove nazive.

Uslijedio je dio Skupštine koji je donio izbore za novog pred-sjednika HŠD-a gdje je jednoglasnom odlukom izabran Oli-ver Vlainić, član HŠD-a Karlovac. Uz njega, iduće četiri godine dopredsjednici će biti dosadašnji predsjednik Petar Jurjević te Ivica Tikvić, profesor na Šumarskom fakultetu. Glasovalo se i za članove Nadzornog odbora društva gdje su najviše glasova dobili Stjepan Blažević, Marina Mamić te Vlado Topić dok je za zamjenika iz-abran Herman Sušnik.

Skupu se obratio novoizabrani predsjednik Oliver Vlainić koji se zahvalio svim prisutnima na potpori te je najavio kako će se u budućnosti boriti da se glas struke poštuje kako bi se počeli uvažavati glasovi šumara u Hrvatskoj. Novi predsjednik se za-hvalio bivšem predsjedniku Jurjeviću na svemu što je učinio za vri-jeme svog mandata te mu je, u ime HŠD-a, uručio prigodni dar za dugogodišnji rad.

Nakon službenog dijela, održana su 2 predavanja za članove društva. Goran Gregurović iz Ministarstva poljoprivrede održao je stručno predavanje na temu EU fondovi u šumarstvu, dok je profe-sorica sa Šumarskog fakulteta, Marilena Idžojtić promovirala novi sveučilišni udžbenik Dendrologija–cvijet, češer, plod, sjeme.

Oliver Vlainić

Novi i stari predsjednik


DOGAĐAJI • Tekst: Vesna Pleše • Foto: C. Gasllo

U sportskoj zračnoj luci Campanož u Medulinu odr-žana je javna vatrogasna vježba „Istra 2014.“. Vjež-bu je pratio i predsjednik RH Ivo Josipović.

Početkom lipnja u sportskoj zračnoj luci Campanož u Medu-linu održana je organizirana javna vatrogasna vježba „Istra 2014.“ Glavni cilj ove koordinirane akcije bio je usmjeren na to da se pokaže koliko su naši vatrogasci spremni na

gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine, poglavito u ljetnoj se-zoni.

U vježbi u kojoj je simuliran sudar dvaju zrakoplova, uz izvlačenje pilota iz olupine zrakoplova, pokazan je i način gašenja požara na otvorenom prostoru. U vježbi je sudjelovalo oko 140 vatrogasaca sa četrdesetak vozila, helikopter i air traktor. Air trak-tor bio je posebna atrakcija, jer je u dva navrata vodenim mlazom gasio požar, i time izazvao oduševljenje nazočnih koji su promatrali izvođenje vježbe. Vježba je u cijelosti bila izvedena besprijekorno, ocijenio je zapovjednik istarskih vatrogasaca Dino Kozlevac.

S tribina vježbu su pozorno pratili predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, bivši ministar zdravlja Rajko Ostojić, za-mjenik ministra turizma Ratomir Ivičić, istarski župan Valter Flego sa suradnicima te mnogobrojni posjetitelji i mještani Općine Medulin.

Uz vatrogasne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna društva iz Is-tarske županije, svoj doprinos vježbi dalo je i šest ekipa vatrogasaca iz priobalnih županija, djelatnici buzetske podružnice Hrvatskih šuma, protupožarne zračne snage, Hitna medicinska pomoć, pred-stavnici Crvenog križa, policije, stožera zaštite i spašavanja, postrojbe Civilne zaštite, djelatnici zračne luke i komunalnih poduzeća.

- Zadovoljan sam viđenim i ovime su vatrogasci pokazali da su uigrani te da su savladali sve potrebne vještine za gašenje požara. Mislim da je važno da se pripremamo za one teške trenutke koji mogu doći, a i na primjeru Slavonije pokazalo se koliko je bitno biti spreman, opremljen i uvježban za reagiranje u kriznim situaci-jama. Ovdje smo imali priliku vidjeti kako se reagira na požare, no nadamo se da će nam te vještine što manje trebati. Ipak moramo biti vrhunski pripremljeni, a i ova je vježba pokazala da to naši vatro-gasci jesu, - istaknuo je Josipović.

PROTUPOŽARNA AKTIVNOST

Održana javna vatrogasna vježba „Istra 2014.“

Air traktor

predsjednik Ivo Josipović pozdravlja vatrogasce

Sve je spremno za vježbu

Sudionici vježbe


DOGAĐAJI • Tekst: Ivica Tomić • Foto: V. Jumić

Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskoga rata Hrvatskih šuma organizirala je novčane i druge na-čine pomoći za poplavljena područja. Među strada-lima su bili i brojni članovi Udruge na području vin-kovačke podružnice Hrvatskih šuma

U povodu nezapamćenih svibanjskih poplava nastalih izlijevanjem rijeke Save, koje su posebice pogodile istočne dijelove Slavonije, Udruga dragovoljaca i vet-erana Domovinskoga rata Hrvatskih šuma organizirala

je novčane i druge načine pomoći za poplavljena područja. Prema riječima predsjednika Vlade Jumića, pomoć je pružena članovima Udruge i cjelokupnom stanovništvu zahvaćenom ovom nepogo-dom. Novac je uplaćivan iz Središnjice i podružnica Udruge, a prikupljani su dobrovoljni prilozi svakoga člana Udruge, kako bi se prikupilo što više sredstava obiteljima koje su morale napustiti svoje domove.

- Vodena stihija u vrlo je kratkom vremenu poplavila kuće u Gunji, Račinovcima, Rajevom Selu i dr., a opravdano smo se pri-bojavali da to nije kraj ove velike prirodne nepogode. Na žalost, bilo je i smrtnih slučajeva, a stanovništvo nije uspjelo spasiti gotovo ništa iz domova koji su bili u potpunosti pod vodom. S tugom i žaljenjem pratili smo nastale događaje, a članovima Udruge, koji su sudjelovali u Domovinskome ratu, slike evakuacije stanovništva teško su padale jer su ih vraćale u 1991. godinu. Ipak, srce nam je bilo ispunjeno kada smo vidjeli koliko je hrvatski narod velik kada ga zadese nesreće. Jedinstvo, sloga i suosjećanje sa stradal-nicima čini ga jedinstvenim u regiji - naglasio je V.Jumić. Zajedno s tajnikom Franjom Mumićem, on je obišao poplavljena područja istočne Slavonije. Na terenu su doznali, u nazočnosti Vladimira Koščevića, stručnoga suradnika za građevinarstvo i investicije UŠP Vinkovci, da su među stradalima i brojni članovi njihove Udruge na području vinkovačke podružnice Hrvatskih šuma. Potresne su slike i svjedočanstva lokalnoga stanovništva koje je doslovce u kratkom vremenu ostalo bez imovine, koju su stvarali cijeli svoj radni vijek.

Upravitelj šumarije Strošinci Željko Bodrožić upoznao je predsjednika i tajnika sa situacijom u poplavljenim selima, ističući kako opasnost za neka sela još nije prošla. Ovaj šumarski stručnjak danonoćno je sudjelovao u obrani od poplave, opravdano strahujući što će biti kada se voda povuče, jer slijede aktivnosti u sprječavanju mogućih epidemija te poslovi na normaliziranju stanja u stradalim mjestima. Ivo Matanović, pomoćnik revirnika u šumariji Gunja, nije mogao sakriti suze kada je opisivao brzinu kojom je vodena stihija progutala njegovo imanje. Zamolio je sugovornike da mu ne oduzimaju puno vremena jer mora ići spašavati domaću stoku koja se još uvijek nalazila u poplavljenim selima. Upravitelj šumarije Vrbanja Davor Mudrinić samo je jedan od mnogih junaka ovoga područja. Danonoćno je u ronilačkom odijelu spašavao od prvo-ga dana i svoje sumještane i njihovu imovinu. Kao vrlo skroman čovjek i sažet u izjavama, istaknuo je kako je mnogo dobrovoljaca

BRANITeLJI

Braniteljska pomoć stradalima od poplave

iz cijele Hrvatske, koji poput njega nesebično pomažu u spašavanju svega što se spasiti može.

Predsjedništvo Udruge dragovoljaca i veterana Domovin-skoga rata Hrvatskih šuma, kako ističe Vlado Jumić, ponosno je na ovakve heroje. Sve dok je njih, za našu Hrvatsku nema straha. Pomoć je stizala iz cijele Hrvatske, a brojni građani nesebično su radili na svemu što je potrebno da se zaštite stradali i njihova imov-ina.

UpraviteljšumarijeVrbanjaDavorMudrinićsamojejedanodmnogihjunakaovogapodručja.Danonoćnojeuronilačkomodijeluspašavaoodprvogadanasvojesumještaneinjihovuimovinu,kaoi ŽeljkoBodrožić,

upraviteljšumarijeStrošinciteIvoMatanović,pomoćnikrevirnikaušumarijiGunja

Franjo Mumić, Vlado Jumić i Vladimir Koščević na poplavljenom području

Tijekom spašavanja stoke


DOGAĐAJI • Tekst: Marija Glavaš • Foto: Ured predsjednika, snimio: Tomislav Bušljeta

Velika čast ukazana je našim budućim kolegama, stu-dentima šumarstva, mladim znanstvenicima zaposle-nim na Šumarskom fakultetu i dekanu Milanu Orša-niću kada ih je predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović 21. lipnja pozvao na svečani prijem u Ured Predsjednika na zagrebačkom Pantovčaku. Predsjed-nik je prepoznao njihovu nesebičnu požrtvovnost u trenutcima kada je žiteljima jugoistočne Slavonije, pogođenim strašnom poplavom bilo najteže.

Da suosjećajnost nije nestala i da mladi ljudi u našoj domo-vini itekako znaju koje su istinske životne vrijednosti, do-kazali su pokrenuvši se čim su doznali kakva je tragedija zadesila skromne i radišne žitelje slavonske Posavine.

Studenti šumarstva najprije su organizirali prikupljanje humanitarne pomoći za stradale. U toj inicijativi su im se odmah spremno pridružili zaposlenici fakulteta. Šumarski fakultet trenutno se odazvao i kada su izrazili potrebu otići na lice mjesta i doprinijeti nastradalim Sla-voncima svojim fizičkim radom i iskrenom riječju utjehe. Dekan, Milan Oršanić pobrinuo se da volonteri koji su se otputili u Gunju i Županju imaju osiguran prijevoz, opremu i smještaj u fakultetskom objektu NPŠO Duboka nedaleko Požege. Trideset i osam studenata šumarstva, sedmoro njihovih prijatelja i članova Studentskog zbora koji studiraju na drugim fakultetima, troje zaposlenika fakulteta, odnosno mlađih znanstvenika i vozač - njih pedesetak, proveli su dva dana na jugoistoku Slavonije. Studentice i studenti koji su radili na raščišćavanju – kako je kazao predstavnik Studentskog zbora zagrebačkog Sveučilišta Ivan Šolić – hvatali su se što težih fizičkih poslova kako bi što više pomogli. Pet studentica bilo je raspoređeno na razvrstavanju humanitarne pomoći u skladištu Crvenog križa. U svega dva dana, mladi ljudi su zajedničkim snagama uspjeli očistiti četrdesetak kuća, ambulantu i knjižnicu osnovne škole.

Prepoznavši i uvaživši njihovu nesebičnu požrtvovnost na svečani prijem na Pantovčak pozvao ih je predsjednik Repub-like Hrvatske Ivo Josipović. Na prijemu koji se održao 21. lipnja prisustvovalo je trideset i petoro uzvanika. Predsjednik Republike

MLADI ŠUMARI VOLONTIRALI U SLAVONIJI

Predsjednik Republike Hrvatske ugostio studente šumarstva

najprije ih je srdačno pozdravio zaželjevši im dobrodošlicu. Skupu se zatim obratio dekan Šumarskog fakulteta Milan Oršanić iskazavši počašćenost Šumarskog fakulteta i Stu-dentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu Predsjednikovim pozivom. Dekan je istaknuo kako su poplave pojava s ko-jom se šumarska struka redo-vito sreće i kako uvijek nega-tivno utječu na ekosustav. No izrazio je i duboku svjesnost kako je ovoga puta drukčije jer je riječ o ljudskoj tragediji.

- Nažalost, pogođen je čovjek i njegova imovina - ka-zao je - te su zbog toga, oni kao akademski građani osje-tili ljudsku dužnost reagirati i pomoći unesrećenima i time biti dobar primjer drugima. Za medije je ranije istaknuo kako je ova katastrofa ujedinila cijelu Hrvatsku zbog čega se Šumarski fakultet uključio uplativši 10.000 kn na račun Caritasa. Što se tiče težine posljedica za šumarsku struku i cijelu zemlju, podsjetio je javnost na to kako je stradao jedan od najšumovitijih dijelova Lijepe Naše, točnije svjetski poznata šuma Spačva, najveći bazen hrasta lužnjaka u Europi, tj. čak 40 tisuća hektara.

Duži, prepun snažnih dojmova iz poplavljene Gunje i Županje, emotivno nabijen govor, održao je naš budući kolega Ivan Šolić. Rekao je kako nakon onoga što su doživjeli i osjetili, njih 50 više ne gleda isto na život i kako je ovo za njih bio vrlo opasan, najteži, na-jodgovorniji ispit s kojim su se ikada suočili. Posvjedočio je kako su na istom mjestu i u isto vrijeme doživjeli vrhunac suosjećanja, pono-sa, kolegijalnosti i korisnosti te mnoštvo emocija. Na početku svog govora dočarao je trenutak u kojem čovjek gubi svoj topli dom i sve uspomene vezane uz njega. Šolić je u ime Studentskog zbora izrazio zahvalnost Predsjedniku Republike i dekanu Šumarskog fakulteta.

Uzvanici su izrazili zadovoljstvo zbog nefor-malnog druženja s Predsjednikom koje je uslijedilo jer je, kako tvrde, prošlo u ugodnom i opuštenom ozračju.

Odabir studija šumarstva sam po sebi podrazu-mijeva plemenite pobude u čovjeka jer šumarima je glavna zadaća održati šume zdravima i ne dozvoliti da se smanji površina pod šumama. Cilj je naravno da taj, jedan od najsloženijih ekosustava na Zemlji, trajno osigurava kisik i zaštitu budućim generaci-jama. Suosjećanje s drugim ljudima dio je naše pods-vijesti, nagoni nas na akcije kojima osiguravamo zaštitu jedni drugima. Naši mladi kolege pokazali su da se na njih može osloniti i odaslali poruku svima nama što treba činiti kada je najteže. Ugostivši ih, predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović po-mogao je odaslati te poruke široj javnosti.

studenti šumarstva na prijemu kod Predsjednika

studentice šumarstva s našim časopisom kojeg je uništila vlaga


DOGAĐAJI • Tekst: Ivica Tomić • Foto: B. Ardalić Filić

Studenti su u sklopu terenske nastave sa svojim pro-fesoricama razgledali arboretum koji se nalazi sje-vernozapadno od sela Lisičine, u središnjem dijelu Papuka, na području našičke podružnice Hrvatskih šuma u sklopu šumarije Voćin.

Studenti prve i druge godine preddiplomskog i prve godine diplomskoga studija Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku posjetili su 29. svibnja arbo-retum Lisičine. Grupa od četrdesetak studenata predvođena

je prof. dr. sc. Ljiljanom Krstin iz kolegija Stablašice, prof. dr. sc. Tanjom Žuna Pfeiffer iz kolegija Anatomija i morfologija biljaka, i prof. dr. sc. Olgom Jovanović iz kolegija Kralježnjaci.

Studenti su u sklopu terenske nastave sa svojim profesori-cama razgledali arboretum koji se nalazi sjevernozapadno od sela Lisičine, u središnjem dijelu Papuka, na području našičke podružnice Hrvatskih šuma (šumarija Voćin). Proteže se na površini oko 24 ha, početak njegova nastajanja je 1963. godina, kada se unose au-tohtone vrste drveća s Papuka. Godine 1966. sade se prve četinjače, a 1968. prvi primjerci hortikulturnih vrsta. Prije Domovinskoga rata zasađeno je oko 1.100 taksona i hortikulturnih kultivara. Nakon de-terminacije utvrđeno je da danas broji približo 510 različitih tak-sona. U hortikulturnome dijelu determinirano je 416 različitih svojti iz 113 rodova, od čega su 202 listopadne, a ostale vazdazelene ili zimzelene. Najzastupljeniji rodovi su smreke, borovice, pačempresi, vrste iz roda Prunus, borovi, tuje, žutike, tise, javori, jele. Posebice su vrijedni brojni kultivari četinjača, a ovaj arboretum ima jednu od najbogatijih živih zbirki četinjača u Hrvatskoj.

Osim zbirke raznovrsnog drveća i grmlja, studenti su oduševljeno promatrali i autohtono zeljasto bilje te faunu, koja pri-donosi biološkoj raznolikosti. Imali su prigodu vidjeti uređene staze, jezero, informacijske ploče s kartama i opisima biljaka, a predah su koristili na klupama ispod sjenica. Osim za edukaciju studenata, učenika i dr., ovaj jedinstveni arboretum služi u znanstvene, uzgo-jne i dekorativne svrhe, a za različite posjetitelje je mjesto šetnje, odmora i uživanja u nesvakidašnjem prirodnom okružju. Tijekom razgledanja stručni je vodič studentima bila Bojana Ardalić Filić, dipl. ing. šum., revirnica u šumariji Voćin.

TeReNSKA NASTAVA

Osječki studenti posjetili arboretum Lisičine

Osječki studenti tijekom razgledanja arboretuma

Višenamjenska funkcija Lisičina - edukacija, znanstvena istraživanja, šetnja i odmor

Biološkoj raznolikosti pridonosi i ovaj sićušni član faune

Predah u hladovini sjenice


DOGAĐAJI • Tekst/foto: Goran Vincenc

Hrvatsko šumarsko društvo – ogranak Bjelovar, već tradicionalno svake godine ugošćuje najbolje foto-grafe među šumarima. Šumari na taj način imaju prilike sa cijelim svijetom podijeliti ljepotu sa kojom se svakodnevno susreću u svome radu.

U organizaciji Hrvatskog šumarskog društva ogranka Bjel-ovar, sredinom lipnja otvorena je u Galeriji Nasta Rojc Gradskog muzeja u Bjelovaru retrospektivna izložba „Šuma okom šumara“. Za razliku od dosadašnjih Sa-

lona gdje su fotografi slali nove fotografije po standardiziranim pravilima, žiri se ove godine odlučio za svojevrsni hommage te su organizirali izložbu pobjednika svih 10 dosadašnjih Salona. Tom prigodom predstavljena je i monografija „10 Bjelovarskih salona fotografije Šuma okom šumara“ koja prikazuje retrospektivu svih nagrađenih i pohvaljenih fotografija s dosadašnjih deset Salona. Na žalost zbog lošeg vremena, otvorenje izložbe po prvi puta je održano u zatvorenom prostoru a ne kako je do sada bilo uobičajeno u auli Galerije Nasta Rojc.

U službenome dijelu otvorenja, kratkim pozdravnim govo-rom prisutnima se obratila predsjednica ogranka Martina Pavičić i ravnatelj muzeja Mladen Medar, a monografiju su predstavili njeni urednici Željko Gubijan i Marina Mamić te akademski slikar Antun Krešić koji je izvršio grafičko i likovno oblikovanje. Željko Gubijan, jedan od začetnika Salona, ispričao je ovom prigodom kako je došlo do ideje o Salonu fotografija, dok nam je Marina Mamić prezentira-la povijest Salona od samih začetaka pa sve do najsvjetlijih trenuta-ka, postavljanja izložbe u zgradi Ujedinjenih naroda u New Yorku 2011. godine u sklopu Međunarodne godine šuma koju je UNESCO proglasio na inicijativu Hrvatskog šumarskog društva.

Monografija je napisana na hrvatskom i engleskom jezi-ku, sadrži 264 stranice od čega su 32 tekstualne te obuhvaća 278 nagrađenih i pohvaljenih fotografija dok su sve ostale fotografije, njih 2.272 koje su bile izložene na svih deset salona,sastavni dio priloženog DVD-a. Predgovor je napisao likovni kritičar Darko

Schneider, dok su svoja viđenja i riječi o monografiji još zapisali Željko Gubijan, Milan Presečan Arvay, Marina Mamić, Berislav Rubčić i Mladen Medar.

Kvartet saksofona osnovne i srednje glazbene škole „Vatroslav Lisinski“ iz Bjelovara te dvanaestogodišnja Karla Štefan sa svo-jim solističkim pjevačkim nastupom i studentica Lucija Pavičić s čitanjem recitala iz „Stablopisa“ - zbirke pjesama o šumi, zaslužni su za veseliji dojam cijelog programa. Nakon kraćeg prigodnog govora, izložbu je proglasila otvorenom zamjenica bjelovarsko-bilogorskog župana Đurđica Ištef-Benšić. Ovom raskošnom mono-grafijom zaokružen je desetogodišnji ciklus održavanja Bjelovar-skih salona fotografije koja će kao ilustrirana publikacija zasigurno poslužiti brojnim šumarskim i državnim institucijama i tvrtkama za promociju naših šuma i prirodnih ljepota naše domovine i kod nas i u inozemstvu, pogotovu sada, kada je Republika Hrvatska postala članica Europske unije.

PReDSTAVLJeNA MONOGRAFIJA „10 BJeLOVARSKIH SALONA FOTOGRAFIJe ŠUMA OKOM ŠUMARA“

Retrospektiva dosada nagrađenih autora

Predsjednica HŠD-a, ogranak Bjelovar Martina Pavičić drži govor

Uzvanici u publici

Izložba u Galeriji Nasta Rojc


DOGAĐAJI • Tekst/foto: Marija Glavaš

Djelatnici UŠP Zagreb na ovogodišnji su Floraart uve-li novosti. Prostor unutar zagrebačkog parka Bundek koji je namijenjen našem poduzeću na ovoj najvećoj vrtnoj, međunarodnoj manifestaciji obogaćen je no-vim edukativnim panelima i drvenim skulpturama. Biljni materijal, odnosno ukrasno bilje i šumske sad-nice dopremljene su iz rasadnika Uprava šuma po-družnica Zagreb, Koprivnica, Požega i Buzet.

Četrdeset i devetu po redu Međunarodnu vrtnu izložbu Flo-raart otvorila je zamjenica gradonačelnika grada Zagreba Milana Bandića, Vesna Kusin. Organizator manifestacije, direktor Holdingove podružnice Zrinjevac Igor Toljan,

inače šumar po struci, je poželjevši svima dobrodošlicu istaknuo kako je Floraart bio i jest na samom vrhu među sličnim manifestaci-jama u ovom dijelu Europe. Sve prisutne podsjetio je na stradale u poplavama, poželjevši im da dočekaju trenutak da iz tuge i boli ponovno nikne slavonsko cvijeće. Na svečanom otvaranju bili su prisutni članovi Uprave Hrvatskih šuma Marija Vekić i Ivan Ištok.

Čini se kako je međunarodni Floraart vrtni sajam, koji se tradi-cionalno održava krajem svibnja, iz godine u godinu sve bogatiji popratnim sadržajima kao što su edukativni programi i predstave. Zato su se Hrvatske šume još i više nego prošlih godina uključile u informiranje svojih sugrađana. Na izložbenom prostoru rezer-viranom za Hrvatske šume, doista brojne posjetitelje privukle su drvene skulpture koje je izradio stručni suradnik za uzgajanje šuma Damir Pavelić zaposlen u Upravi šuma Zagreb. Jedna od skulptura prikazuje odraslu jedinku i ličinku zaštićenog kukca jelenka, a dru-ga vilinskog konjica.

Na jednome od izloženih edukativnih panela opisani su izgled i ponašanje nekoliko vrsta ptica, a na drugome kukaca. Na

49. FLORaaRt

I ove godine nagrada Hrvatskim šumama

edukativnom panelu naslova Šume dišu dani su podatci koji kazuju o moći šume po pitanju pročišćavanja, ali i dugoročnim posljedi-cama zagađivanja od strane čovjeka. Zbog toga su na istome is-taknute i općekorisne funkcije šume nužne za normalno funkcioni-ranje ekosustava. Na četvrtom panelu nabrojene su poučne staze koje su do sada otvorene na području UŠP Zagreb i istaknuta je važnost šumarske struke za održavanje složenog šumskog sustava za buduće generacije. Ispod jednog panela bile su smještene sadnice hrasta u jutenim vrećama kao podsjetnik na rasadničku proizvod-nju koja osigurava održavanje naših šuma, a ispod drugog sadnice ginka podsjetnika na svevremenost drveća. Lijep i spontan detalj bila su dva položena trupca iz kojih rastu mlada stabla četinjača baš kao što to biva u šumi. Tlo cjelokupnog prostora bilo je prekrive-no iverjem na kojeg je postavljeno nekoliko niskih i jedan poviši boks, svaki omeđen drvenim poluoblicama. Unutar tih boksova bile su, prema oblicima i bojama, skladno postavljene šumske sad-nice i ukrasno bilje. I ovdje su se šumari pobrinuli za informiranje građanstva jer su bilje obilježili pločicama s narodnim i latinskim nazivima. Osvježenje prevladavajućim svijetlo smeđim i zelenim tonovima i još k tome živost cijelom prostoru dale su sadnice bu-genvilije u prekrasnom tamno ružičastom cvatu. Trajno postavljeni izlošci odnose se na drvenu galanteriju tj. pergolu, sjenicu, stolove i klupe, a dodatni osjećaj šume stvarale su stare topole koje od prirode rastu u parku Bundek.

Cjelokupan dojam čitavog prostora, obzirom na koncentri-ranost zelenila u boksove i na veliku izravnanu površinu prekrivenu iverjem, davao je na neki uredni japanski vrt, samo topliji i prirod-niji zbog mnoštva žuto-smeđih tonova. Zbog te topline i estetike naši su djelatnici i ove godine osvojili nagradu Turističke zajednice Grada Zagreba i uz to zahvalnicu ove velike i važne međunarodne vrtne izložbe. Najzaslužnije za to su dvije dame iz UŠP Zagreb, Nives Salopek i Tatjana Đuričić Kuric koje su sve osmislile i orga-nizirale. Sve sadnice koje su posjetitelji mogli razgledati na našem štandu plodovi su truda ljudi zaposlenih u našim rasadnicima u UŠP Zagreb, Koprivnica, Požega i Buzet, a sva drvena galanterija umješnost je radnika iz UŠP Zagreb i Požega.

Dogradonačelnica grada Zagreba pozvala je da na idući, jubi-larni, 50. Floraart dođe što veći broj ljudi.

autor skulpture Damir Pavelić

izložbeni prostor


DOGAĐAJI • Tekst/foto: Marija Glavaš

Da bi šetnja šumom bila zanimljivija i kako bi se sa šetnje vratili ne samo odmorni i ispunjeni dobrom energijom već i bolje informirani, ljudi su se dosjetili na šumske staze postaviti informativne ploče. Na taj način osoba dobiva osnovne pojmove o okolišu kojim se kreće. Među brojnim poučnim stazama koje su postavile ili su u postavljanju i izradi sudjelovale Hr-vatske šume nedavno je niknula još jedna, smještena u gospodarskoj jedinici Strahinjčica–Trnovec kojom gospodari šumarija Krapina.

Grad Zabok ovoga je svibnja obogaćen poučnom šumskom stazom Bračak. Odabrano mjesto na kojem je postavlje-na nalazi se u blizini Opće bolnice Zabok koja predstav-lja glavno lječilište čitave regije i u neposrednoj blizini

dvorca Bračak, kulturno-povijesnog dobra grada. Na 700 m dugoj stazi nalazi se sedam ravnomjerno raspoređenih i u okoliš odlično uklopljenih obavijesno-poučnih panela. Staza se proteže po od prije uređenom putu unutar gospodarske jedinice Strahinjčica-Trnovec, odnosno duž 22b odsjeka. To je jedna od tri jedinice kojima gospo-dari šumarija Krapina predvođena upraviteljicom Jolandom Vincelj. Nasuprot početka poučne staze nalazi se još jedan panel koji gleda prema dvorcu Bračak, a na njemu su dane crtice o povijesti zdanja i svih njegovih vlasnika.

Staza je zajednički projekt Hrvatskih šuma, Grada Zaboka, Turističke zajednice grada Zaboka i Hrvatskog šumarskog društva Ogranka Zagreb. Drvena postolja u kojima su smješteni paneli s obavijesno-poučnim tekstovima i fotografijama izradili su djelat-nici šumarije Krapina, a tekstove su osmislili djelatnici Odjela za ekologiju. Kartu na prvoj obavijesnoj ploči na kojoj su lokacije os-talih panela označene malenim fotografijama izradili su geodeti iz Odjela uređivanja. Svi navedeni sudionici zaposleni su u Upravi šuma podružnici Zagreb.

Uzvanike okupljene na svečanom otvaranju, koje su većinom činila djeca nižih razreda mjesne osnovne škole, najprije je poz-dravila dogradonačelnica Nevenka Gregurić. Gradonačelnik grada Zaboka Ivan Hanžek, posebno je zahvalio djelatnicima Hrvatskih šuma na trudu uloženom za ostvarenje ovog projekta. Pojasnio je

UŠP ZAGReB ZA HRVATSKO ZAGORJe

Otvorena poučna staza Bračak

kako je cilj približiti mladima najbliži dio domovine jer nažalost, često bolje poznajemo udaljene krajeve od vlastitog dvorišta. Voditelj UŠP Zagreb Krunoslav Jakupčić ukazao je na ekološku i društvenu ulogu poučnih staza, osobito istaknuvši opće korisne funkcije šuma (OKFŠ). Otvorenje su pratili javni mediji za koje je voditelj Jakupčić dao kraću izjavu.

Prve posjetitelje stazom je povela djelatnica Odjela za ekologiju Irena Franjić. Pojasnila je da su na prvoj obavijesnoj ta-bli smještenoj na ulazu u šumu navedena pravila ponašanja u šumi jer se očekuje da će stazu posjećivati puno djece, a najmlađima je potrebno od najranije dobi ukazati što se smije činiti, a što ne. Zato je djeci poručila kako iz šume smiju ponijeti samo lijepe uspomene i slike, a u šumi ostaviti samo svoje tragove i ništa drugo.

Ostalih šest panela smješteno je u samoj šumi, a sadrže zanim-ljive podatke o osnovnim vrstama drveća, proljetnica, gljiva, ku-kaca, ptica i sisavaca. Franjić ih je djeci predstavila na način da su i sama sudjelovala, tj. odgovarala na pitanja.

Paneli su, naravno, namijenjeni svim posjetiteljima bez obzira na životnu dob jer sadrže zanimljive i korisne činjenice, kao npr. da bukova kora sadrži katran koristan u liječenju gihta, reume ili kožnih bolesti, da postoji više od 10.000 vrsta mrava ili da je vr-ganje najbolje tražiti po proplancima.

Djelatnici UŠP Zagreb izrazili su svoje zadovoljstvo stupnjem informiranosti mladog naraštaja Hrvatskoga Zagorja.

Irena Franjić i osnovnoškolci iz Zaboka

Na otvaranju poučne staze Bračak

Na putu do iduće poučne ploče


DOGAĐAJI • Tekst: Marija Glavaš • Foto: D. Posarić

Nije slučajno da se inženjeri šumarstva i drvne teh-nologije koji se u slobodno vrijeme bave tenisom jed-nom godišnje natječu upravo u Vinkovcima. Bijeli sport u najstarijem europskom gradu ima dugu tra-diciju. Još na početku prošlog stoljeća tamo je izgra-đeno prvo tenisko igralište i osnovan prvi klub. Zato je Uprava šuma podružnica Vinkovci i ove godine ugostila tenisače iz Hrvatske i inozemstva.

Na teniskim terenima Tenis kluba Vinkovci održano je 15. Državno prvenstvo tenisača inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Domaćini, Uprava šuma podružnica Vinkovci na prvenstvu su ugostili zaposlenike Hrvatskih

šuma, u najvećem broju iz vlastite Uprave, zatim iz UŠP Požega, Delnice, Nova Gradiška, Bjelovar i Osijek. Van Hrvatskih šuma gostovali su po jedan zaposlenik iz Zavoda za zaštitu bilja u Za-grebu, Croatia osiguranja d.d. u Zagrebu i iz Lipovljana Lignum iz Lipovljana, zatim dva iz Spin Valisa d.d. u Požegi, četvero gostiju iz Slovenije te trojica iz Srbije. Ukupno je nastupio 41 tenisač.

Prvenstvo je svečano otvorio voditelj Uprave šuma podružnice Vinkovci Zlatko Cegledi. Bilo je podijeljeno prema kategorijama: dame, gospoda preko 50 godina starosti i gospoda do 50 godina starosti. Od dama je najbolja bila prošlogodišnja pobjednica Katja Konečnik,gošća iz Slovenije. Druga je bila naša Josipa Marjanović. Tenis je sport koji podrazumijeva napetosti i obrate, a toga ni ovog puta nije izostalo. Gospoda koja su lani završila turnir kao drugopla-sirana, ove su godine zamijenila prošlogodišnje pobjednike. Tako se u kategoriji gospoda starija od 50 godina pobjedom okrunio Marko Majstorović iz UŠP Vinkovci, a drugo mjesto osvojio je Miroslav Čuljak zaposlen u Lipovljanima Lignum. Po deveti puta od kada nastupa na ovim prvenstvima prvo mjesto osvojio je Andrija Vuka-din iz Zavoda za zaštitu bilja u Zagrebu. Osvoji li turnir na prven-stvu 2015. godine svakako će se moći pohvaliti vlastitim jubilejem. Drugo mjesto u toj kategoriji osvojio je Nino Abramović zaposlenik Croatia osiguranja d.d.. Treće mjesto među starijom gospodom izborio je Zlatko Novoselac djelatnik Biomase unutar UŠP Vinkov-ci, a četvrto Darko Klačnik gost iz Slovenije. Od mlađih vrlo su uspješni bili Želimir Mihić iz UŠP Bjelovar koji je osvojio treće

15. DRŽAVNO PRVeNSTVO TeNISAČA INŽeNJeRA ŠUMARSTVA I DRVNe TeHNOLOGIJe

Sportski duh u inat nevoljama

mjesto, Boris Pejša iz UŠP Požege koji je prvenstvo završio kao četvrti i peti Mirko Kelava iz UŠP Vinkovci.

Budući da je kiša ometala natjecanja igralo se na devet gemova kako bi se sve skupa ubrzalo, a samo su finale igrali na dva dobive-na seta. Kao i uvijek, igralo se po švicarskom sistemu, odnosno bez ispadanja.

Iz UŠP Vinkovci ističu kako im je bilo itekako teško igrati i slušati loše vijesti koje je voditelj donosio s nedalekih poplavljenih terena i kako im je ove godine bilo najteže održati ovu dugu i lijepu sportsku tradiciju. Nije bilo natjecatelja iz UŠP Ogulin i Gospić koji inače dođu u povećem broju, a i broj navijača je bio daleko manji u odnosu na prije. Ali sportski slavonski duh i duh naše ponosne ravnice je očito nesalomljiv i zato im valja poželjeti najveće uspjehe na svim poljima.

Nagrade najuspješnijima dijelili su voditelj podružnice Cegledi i rukovoditelj proizvodnog odjela UŠP Vinkovci Stjepan Nikolić. Voditelj Cegledi također je svečano zatvorio prvenstvo.

Za vrijeme prvenstva domaćini su goste iz Slovenije i Srbije proveli prostorijama svoje podružnice. Zajednički susret bio je pri-lika za razmjenu iskustava o šumarskim pitanjima u regiji. U sva-kom slučaju, upravo su ovakva druženja, odnosno susreti, najveće bogatstvo.

Najuspješnije dame

Najuspješniji muškarci od preko 50 godina starosti

Pobjednici 15. državnog prvenstva


DOGAĐAJI • Tekst/foto: Vesna Pleše PUBLIKACIJE • Tekst: prof. emer. dr. sc. Ivo Trinajstić • Foto: J. Franjić

Jedna od najstarijih likovnih kolonija na otvorenom prostoru u Hrvatskoj je Goranska kiparska radioni-ca. Održava se 35 godina zaredom, u njenom radu do sada sudjelovalo je oko 80 autora koji su izradili oko 87 skulptura od drva.

Goranska kiparska radionica jedna je od najstarijih likovnih kolonija na otvorenom prostoru u Hrvatskoj, ali i u Gor-skom kotaru. Pokrenuta je prije 35 godina, 1979. Do da-našnjih dana u njenom radu sudjelovalo je preko osamde-

set autora, poznatih umjetnika, domaćih i stranih (poglavito kipara) koji su izradili preko 87 skulptura od drveta. Te skulpture danas su razmještene po cijelom Gorskom kotaru, kao jedinstvena djela koje svjedoče o povezanosti ljudske duše s prirodom. Drvo kao materijal bio je logičan izbor, obzirom da je goranski kraj bogat šumama.

Od samih početaka, veliki doprinos njenom održavanju dale su i Hrvatske šume, delnička podružnica donacijom potrebnog drvnog materijala.

Ovogodišnji saziv Goranske kiparske radionice održavao se od 2. do 7. lipnja. Sudionici ovogodišnje skulptorske manifestaciji bili su akademski kipari Tomo Gerić i Krešimir Rod. Izradili su tri skulpture, Tomo Gerić dvije Majka i dijete i Kornjača, a Krešimir Rod skulpturu pod nazivom Glava. Prve dvije skulpture bit će post-avljene na prostoru ispred osnovnih škola u Mrkoplju i Lokvama, a treća skulptura Glava, u parku u Skradu. Mjesto rada kipara bila je i ove godine pilana Embra, vlasnika Ede Cenčića koji ustupanjem svog prostora već godinama podupire na ovaj način rad ove mani-festacije.

Uz nedvojben doprinos umjetnosti, od ove godine u općini Lokve, ovu manifestaciju nastojat će uključiti i u turističku ponudu svog mjesta. Na svaki od vidikovaca na području općine Lokve, po-stavit će se po jedna skulptura s odgovarajućim obilježjima.

Milivoj Diklić, tajnik GKR, inače zaposlenik Hrvatskih šuma, istaknuo je da bi se sličan projekt pod nazivom Staza skulptura trebao realizirati i na području cijelog Gorskog kotara. Tu bi se uz odgovarajuću turističku kartu skulptura i prateći vodič predstavile ja-vnosti sve do sad izrađene skulpture i njihovi autori. Ovo bi značilo još veći spoj kulture i turizma u ovom kraju jer bi se, uz upoznavanje sa skulpturama, posjetiteljima predstavio i sam kraj sa svojom širom turističkom ponudom.

Akademski kipar Tomo Gerić smatra da bi se ubuduće u proces stvaranja i postavljanja skulptura trebali uključiti i pejzažni arhitekti, budući da svaka od skulptura dobiva svoj smisao tek u kombinaciji s prostorom u kojem se nalazi.

Završna manifestacija ovogodišnje GKR-e održana je 7. lipnja, na prostoru ispred starog motela Lokve, uz predstavljanje ovogodišnjih sudionika prigodnim kulturno-umjetničkim programom i vožnjom sudionika na splavi po jezeru.

KULTURA

Održan 35. saziv Goranske kiparske radionice

SVeUČILIŠNI UDŽBeNIK

Šumsko zeljasto bilje hrvatske

Prošle su četiri godine od izlaska iz tiska udžbeni-ka ŠumskodrvećeigrmljeHrvatskenaših izuzetno marljivih znanstvenika prof. dr. sc. Joze Franjića i izv. prof. dr. sc. Željka Škvorca, koji ovim novim udžbenikom Šumsko zeljasto biljeHrvatske zatva-raju jednu cjelinu, vezanu za najznačajniju šumsku floru Hrvatske.

Knjiga Šumsko zeljasto bilje Hrvatske prvenstveno je udžbenik koji će poslužiti izobrazbi prvostupnika, magistara-inženjera šumarstva i urbanoga šumarstva, zaštite prirode i okoliša, magistara struke i dr. Nesum-

njivo će on biti od koristi i u izobrazbi šumarskih tehničara, inženjera agronomije, farmaceuta, biologa uopće i svih ljubitelja prirode koji bi htjeli saznati nešto više o zeljastim biljkama s ko-jima se susreću. Također se navode i niže svojte (taksoni) od vrste (podvrste, varijeteti, forme, križanci) koje daju kompletniju sliku varijabilnosti i primjene neke biljne vrste.

S te dvije knjige obrađen je veliki broj šumskih biljnih vrsta i nižih taksona koje se danas mogu sresti u šumama na području


PUBLIKACIJE • Tekst/foto: Goran VincencPUBLIKACIJE • Tekst: prof. emer. dr. sc. Ivo Trinajstić • Foto: J. Franjić

SVeUČILIŠNI UDŽBeNIK

Šumsko zeljasto bilje hrvatske

Republike Hrvatske, čime se značajno popravilo stanje prisut-nosti takve literature na hrvatskome jeziku.

U ovome udžbeniku prikazan je samo osnovni dio sveuku-pnoga šumskoga zeljastoga bilja Hrvatske, a u okviru varijabil-nosti vrste navedeni su i neki manje značajni i rjeđi taksoni. Osim toga prikazane su i neke najčešće i najrasprostranjenije strane (alohtone) vrste zeljastoga bilja koje u vegetaciji Hrvatske imaju značajnu ulogu. Također su navedene i neke vrste koje se javljaju u raznim sukcesijskim fazama vegetacije, šumskim rubovima, šumskim čistinama i sličnim staništima.

Budući da je ponekad relativno teško razdvojiti zeljastu od drvenaste flore tako su i u ovoj knjizi navedene neke vrste koje su niski grmovi (Nanophanerophyta), a koji nisu prethodno obuhvaćeni udžbenikom Šumsko drveće i grmlje Hrvatske.

Sve su vrste razvrstane u osnovne skupine – Crvotočine (Ly-copodiidae, = Lycopodiophyta, Lycophyta), Paprati (Monilophy-ta) – Preslice (Equisetidae, = Equisetopsida, Equisetales, Sphe-nopsida, Equisetophyta), Tankostjene papratnjače (Polypodiidae, = Polypodiopsida, Pteridopsida, Filicopsida, Pteridophyta), Krito-sjemenjače (Magnoliidae, = Magnoliophyta, angiosper-mae, Antophyta s. s.) – Prave dvosupnice (Eudicotyledonae), Jednosupnice (Lilianae, = Monocotyledonae, Liliatae), a unutar svake od skupina vrste su razvrstane abecednim redom latinskoga imena.

Ukupno su detaljno obrađene 274 vrste, a uz mnoge od njih navedene su i srodne vrste kao i niži taksoni za koje su navedeni samo najosnovniji podaci po kojima se one razlikuju od njima srodnih.

Osim validnih znanstvenih imena navedene su i brojne istoznačnice (sinonimi), sva stručna i gotovo sva dostupna hrvats-ka narodna imena te brojna strana narodna imena (engleska, njemačka, francuska i talijanska).

Budući da su slikovni prikazi u boji (njih 786) te osim habitusa prikazuju i neke druge detalje (list, cvijet, cvat, plod i dr.), moći će se na vrlo jednostavan način doći do točne determinacije, a uz to još je naveden i detaljan opis. Za vrste koje su detaljno obrađene navedeni su podaci o rasprostranjenosti, staništu, pripadnosti flornome elementu, morfološkim i biološkim značajkama, vari-jabilnosti, a uz to navedeni su i osnovni podaci o značaju poje-dinih biljaka u životu čovjeka (ukras, hrana, lijek, otrovnost i dr.). Na kraju knjige nalazi se kazalo pojmova, znanstvenih imena, istoznačnica (sinonima) i narodnih imena.

Sasvim sigurno ova će knjiga naći svoju primjenu i izvan granica Hrvatske što će donekle opravdati znatna ulaganja svih sponzora koji su bili angažirani oko njenoga tiskanja.

U poplavi prijevoda strane stručne literature iz ovoga područja, bitna je značajka ove knjige što je ona djelo domaćih autora.

Na pragu snova zbirka je poetskih i proznih uradaka objavljenih na internetskom portalu www.websti-lus.com.hr. Među brojnim autorima našlo se i nama poznato ime hrvatskoga šumara i pjesnika Antuna Vrgoča.

Ne tako davno, u našem časopisu objavili smo re-cenziju zbirke

kratkih priča i pjesama Sus-reti autora Antuna Vrgoča, zagrebačkog šumara sa ad-resom u Plaškom, koju je potpisao dugogodišnji ured-nik časopisa Hrvatske šume, Miroslav Mrkobrad. Mrko-brad je recenziju završio riječima “Do slijedeće knjige, Antune!“ znajući kako nemirna Vrgočeva duša neće moći dugo bez pisanja. I nakon godinu i pol dana, na svijetlo dana izlazi nova zbirka sa djelima ovoga plodonosnog autora! Iako je riječ o zbirci raznih autora koji su u knjizi pore-dani abecednim redom, Vrgočev uradak smješten na samome kraju knjige ima veliki doprinos. Naime, riječ je o kratkim pričama, os-obnim anegdotama i doživljajima koje je pisac doživio u svome životu, u razgovoru i druženju sa doajenima hrvatskog šumarstva i književnosti, dvije velike ljubavi kojima je Vrgoč posvetio cijeli život. Svoj opus je nazvao Akademici s kojima sam se sus-retao i surađivao a riječ je redom o Ivi Pevaleku, Milanu Aniću, Mirku Vidakoviću, Antunu Baueru, Dubravku Jelčiću, Dragutinu Tadijanoviću, Nedjeljku Fabriu te Bonaventuri Duda.

U svojim opisima situacija i anegdota ističemo priču o druženju u tramvaju sa akademikom Vidakovićem koji je živio na zagrebačkom Medveščaku u blizini mjesta gdje je živio mladi stu-dent Antun Vrgoč te njihove šetnje parkom Ribnjak pri povratku sa šumarskog Fakulteta.

Zanimljiva je i konverzacija sa Antunom Bauerom koji se sjećao posjeta obitelji Vrgoč još dok je Antun bio dijete.

Tu je priča o jednom od najpoznatijih hrvatskih pjesnika, Dra-gutinu Tadijanoviću, poznatom i po tome što je doživio više od sto godina, koji se pohvalio autoru kako živi od Franje do Fran-je aludirajući na Franju Josipa, Austrougarskog cara i pokojnog Hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana.

No u razgovoru s autorom, stekli smo dojam kako mu je ipak najdraža priča o ocu Bonaventura Duda kojeg je upoznao 1955. go-dine a koji je vjenčao Vrgočevu kćer.

U zbirci Webstilus zbornik 2013. Vrgočeve kratke priče ističu se jer daju i osobni i povijesni pečat ostavljen za buduće generacije, za one koji nisu imale prilike upoznati ljude koji su, svatko na svome polju, odigrali značajnu rolu u povijesti hrvatskog naroda.

NA PRAGU SNOVA

Još jedan zapis za buduće generacije

Osimvalidnihznanstvenihimenanavedenesuibrojneistoznačnice(sinonimi),svastručnaigotovosvadostupna

hrvatskanarodnaimenatebrojnastrananarodnaimena(engleska,njemačka,francuskaitalijanska).


VIJESTICE IZ PODRUŽNICA • Tekst/foto: Redakcija i suradnici

UŠP VinkoVci

• Poplave koje su se dogodile u svib-nju nanijele su velike štete lovištima istočnog dijela Vukovarsko-srijemske županije. Izlijevanje rijeke Save te povlačenje vode prema slivu rijeke Bo-sut odvijalo se preko Spačvanskog ba-zena koji je u određenom trenutku bio poplavljen 70 %. Vrijeme poplave se poklopilo s vremenom telenja košuta i lanjenja srna. Nestao je sav prirast (la-nad) te prošlogodišnji prirast (pomla-dak). Kod jelenske divljači je također do sada najviše stradala telad, pogotovo koja se kasnije telila. Starija divljač je počela tek zadnjih dana stradavati, a ta će se tendencija najvjerojatnije i nas-taviti još neko vrijeme iz razloga što sva divljač 24 sata na dan leži u vodi i na taj način se štiti od komaraca, a s druge strane obolijeva od upale pluća i mokraćnih organa te postepeno ugiba ili postaje lak plijen čagljevima. Za sada nema značajnih uginuća kod svinja di-vljih čiji je uzrok poplava, jedini nepri-jatelj u ovo vrijeme su također čagljevi koji odnose jedan dio prirasta (prasadi) pogotovo od nazimica čije je prašenje počelo za vrijeme i poslije poplava; iz navedenih razloga ove lovne sezone će izostati prihodi od prodaje odstrjela, a time i od prodaje divljačine (mesa).

• Izvršenje plana sječa od početka 2014. godine iznosi 57,54 %, ukupna zaliha u šumi trenutno je 30.317,05 m³;

• Redovna doznaka stabala je pri kraju, a što se tiče doznake sušaca, do sada je doznačeno 15.000 m³;

• U tijeku su radovi na njezi mladika koje UŠP Vinkovci obavljaju vlastitim snaga-ma i uz pomoć 120 radnika zaposlenih preko Agencije;

• Treći krug pepelnice je u tijeku na površinama za koje se ukazala potreba.

UŠP koPriVnica

• U sklopu projekta Škola u šumi, šuma u školi, povodom obilježavanja Međunarodnog dana biološke razno-likosti učenici OŠ Vladimir Nazor iz Križevaca obišli su poučnu stazu na Kal-niku. Učenicima OŠ Braće Radići OŠ Đuro Ester iz Koprivnice te OŠ Petar Preradović iz Pitomače, Područne škole Grabrovnica održana je škola u šumi.

• Na sajmu Podravskih motiva koji je održan u Koprivnici, RJ Rasadničarstvo izložilo je asortiman proizvedenog

ukrasnog sadnog materijala i prigodnog vrtnog namještaja.

• Realizacija sječe i izrade tijekom mjese-ca svibnja i lipnja iznosi 52.411m³. Od uzgojnih radova tijekom svibnja i lipnja rađeni su pripremni radovi, njege i čišćenja na površini od 761 ha. Usli-jed olujnog vjetra u svibnju, nakon višednevnih obilnih padalina izvaljeno je 29.039 m³ drvne mase zbog čega su u tijeku radovi sječe, izrade i privlačenja.

• Izvršena je kolaudacija doznake slučajnog prihoda u šumarijama Repaš, Đurđevac, Kloštar Podravski, Koprivni-ca i Sokolovac. Utvrđeno je da je dozna-ka izvršena prema pravilima struke.

• U tijeku su terenski radovi izmjere za izradu osnove gospodarenja za g.j. Kestenovac-Nebljuška gora šumarije Donji Lapac u UŠP Gospić.

• Izvršeno je tretiranje protiv pepelnice na poniku i pomlatku hrasta na površini od 395 ha.

UŠP noVa GradiŠka

• Tijekom svibnja je posječeno 19.573 m³ drvne mase, kupcima je otpremljeno 21.145 m³, a ostvarena financijska re-alizacija iznosi 5.999.657 kn. Ukupna evidentirana zaliha drvnih sortimenata je 50.844 m³.

• U sklopu biološke obnove šuma radilo se na njezi pomlatka (32 ha), njezi mla-dika (16 ha) i čišćenju guštika (5 ha). U rasadniku Cerniku obavljeno je plijev-ljenje jednogodišnjih hrastovih i sadnica poljskoga jasena, međuredno kultiviran-je hrastovog i jasenovog pomlatka.

• Područje šumarije Nova Gradiška ti-jekom svibnja je zahvaćeno obilnom kišom praćenom olujnim vjetrom. Doznačeno je 6.484 m3 bruto drvne mase vjetroizvala

UŠP BUzet

• Šumarija Poreč završila je s radovima na čišćenju šume u GJ Dubrava kod Vižinade. Započela je i sezona protupožarnog patroliranja i promatran-ja s promatračnice Mukaba.

• U svibnju i lipnju zaposlenici šumarije Rovinj nastavili su s čišćenjem protu- požarnih prosjeka te započeli pro-vođenje plana zaštite šuma, koje na

području Šumarije uključuje ophodnje i motrilačku službu.

• Početkom lipnja održana je akcija čišćenja protupožarne prometnice Sv. Jelena-Sisol. U akciji se čistila promet-nica od izrasle vegetacije, uklanjale su se suvišne grane te kamenje uz cestu. U akciji su uz zaposlenike šumarije Opati-ja-Matulji, sudjelovali i djelatnici PP Učka, JVP Opatija, DVD Učka i Opatija.

• U sklopu priprema za protupožarnu sezonu, na području šumarije Pazin izvršeno je održavanje protupožarnih prosjeka na ukupnoj površini od 9 ha, kao i postavljanje znakova upozorenja uz prometnice na cijelom području šumarije.

• Radnici šumarije Pazin završili su prol-jetnu sadnju hrasta lužnjaka u Tullyeve cijevi na području šumarije Buzet g.j. Mirna odsjek 17 b te sadnju crnog bora na području šumarije Buje g.j. Kršin, odsjek 26 a na površini od 4,28 ha.

UŠP naŠice

• U svibnju je posječeno i izrađeno 26.806 m³ drvne mase, najviše na području šumarije Slatina, a privučeno je 20.302 m³, najviše na terenima šumarije Voćin.

• U sklopu uzgojno-zaštitnih radova u tijeku je bilo izvršavanje planskih zadataka na njezi pomlatka i mla-dika, održavanju uzgojnih prosjeka, doznačivanju drvne mase te zaštitnom tretiranju protiv hrastove pepelnice.


• Poslovi na uređivanju šuma obavljani su na području šumarije Orahovica i Našice te u privatnim šumama. U okviru lovst-va radilo se na uobičajenom održavanju lovnih objekata.

UŠP SiSak

• Realizacija sječe i izrade tijekom svibnja i lipnja iznosi 12.246,38 m3. Privlačenje drvnih sortimenata je realizirano u količini od 11.620,49 m3.

• Od planiranih 380.000 m3, doznačeno je 220.000 m3 drvnih sortimenata ili 58 %.

• Od uzgojnih radova izvršene su njege na površini od 424,52 ha i čišćenje na 37,38 ha. Izvršeno je suzbijanje pepelnice na 1.027 ha.

• Košnje prosjeka su u zaostatku zbog jako mokrog terena.

• Radi se na popravku i održavanju lovno-tehničkih objekata.

UŠP SPlit

• U prvih petnaest dana protupožarne sezone zabilježeno je 12 požara u ko-jima je opožareno ukupno 51,30 ha. Visoke šume na državnim površinama opožarene su u površini od 16,20 ha, privatne šume u površini od 0,02 ha. Šikare i šibljaci opožareni su na državnoj površini od 23,71 ha te na privatnoj 5,40 ha. Ukupna šteta na šumi i šumskom zemljištu iznosi oko 1,50 mil.kuna.

• Potpisano je 14 Ugovora za korištenje nedrvnih šumskih proizvoda (sakupljan-je u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa). Shodno važećim Ugovorima, do 1. srpnja, otpremljeno je 513.812 kg smilja i 27 kg ostalog aromatičnog bilja.

• U okviru dvogodišnjeg projekta „Zajed-no za prirodu i okoliš“ osnovano je Sav-jetodavno vijeće za okoliš grada Splita koje HŠ d.o.o. svojim stručnim kadrovi-ma uvelike podržava. Dvije djelatnice UŠP Split imenovane su članovima vijeća. Naglasak djelovanja stavljen je na prioritetnim okolišnim problemima Grada Splita, kao što je gospodarenje ot-padom te zelene površine Splita i park-šuma Marjan.

• Radni sastanak Holistic projekta–holistički model integralne zaštite od šumskih požara, jedan je od IPA Adri-atic strateških projekata čiji je nositelj Splitsko-dalmatinska županija, održan je 8. i 9. srpnja u hotelu Lav-Podstrana, a sudjelovali su i predstavnici HŠ-a.

UŠP zaGreB

• U proteklih sedam mjeseci na području g.j. Park-šume grada Zagreba je u nekoliko vremenskih nepogoda uništeno oko 7.500,00 m3 drvne mase. S tim u vezi izvršeno je oko 75% prioritetnih radova. Pojedini šumski predjeli u pot-punosti su promijenili izgled.

• U protekla dva mjeseca posječeno je 45.836 m3 ukupno. U tijeku su redovna i doznaka slučajnog prihoda.

• Izvršavaju se radovi njege. Od planira-nih 2.100 ha do sada je izvršeno oko 30 %.

• Jasenove sastojine prolistale su sa zakašnjenjem zbog prethodnog napadaja jasenove pipe. Trenutno se vrši tretiranje pepelnice na hrastu. Do sada je tretirano 1.300 ha.

• U tijeku je berba plodova divlje trešnje u klonskoj sjemenskoj plantaži.

• Izvršena je terenska izmjera za osnovu gos-podarenja u g.j. Tepec–Palačnik-Straž- nik, vrši se izmjera g.j. Turopoljski lug, g.j. Josip Kozaraci, g.j.Vukomeričke Gorice II. Održana je Javna rasprava za Osnovu gospodarenja g.j. Stubičko pod-gorje šumarije Donja Stubica.

• UŠP Zagreb bila je nositelj predstavljan-ja HŠ-a na ovogodišnjem 49. Floraartu. Za izložbeni prostor na dobili su nagra-du TZ grada Zagreba.

UŠP oSijek

• U okviru biološke obnove šuma u mjese-cu lipnju izvršeni su planirani radovi na razminiranju šumskih površina.

• U tijeku su radovi na izgradnji šumske ceste Kolodrača (l=2281,70 m), na području UŠP Osijek, šumarija Levanjs-ka Varoš. Pošto se trasa ove šumske ceste nalazi u blizini vojnog poligona Gašinci dinamika izgradnje osim o vremenskim uvjetima (prilično nepovoljnim ovog ljeta) ovisi i o rasporedu gađanja HV-a. Radove izvodi RJ Šumatrans Našice.

UŠP GosPić

• Učenici srednje šumarske škole iz Vi-rovitice, već tradicionalno, u sklopu te-renske nastave boravili su na području šumarije Gospić. Obišli su rasadnik Vujnović brdo gdje su se upoznali s pro-cesom proizvodnje sadnog materijala, a nakon toga obišli su g.j. Medačke boro-

ve kulture i sudjelovali u radovima njege na pošumljenim površinama.

• Održan je radni sastanak i edukacija svih upravitelja šumarija i revirnika vezano za pripremu rada za 2015. god. Terenski dio odrađen je u šumariji Karlobag, pre-dio Jadovno.

• Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Direkcije, HCR-a, Županijskog zavoda za prostorno uređenje i UŠP Gospić, održali su radni sastanak na temu Fear-less Velebit. Minirane površine predstav-ljaju veliki problem pri gospodarenju šumama u UŠP Gospić.

• Održan je stručni kolegij UŠP Gospić na kojem je istaknuto da je za prvih šest mjeseci plan proizvodnje ostvaren s 44,6 % (posječeno je 217.988 m³), prihodi su za 19,33 % veći nego lani, dok su za isto razdoblje rashodi povećani za 3,7 %, što je rezultiralo financijskom dobiti od 3,4 mil. kuna. Plan prodaje izvršen je s 40 %, s prosječnom prodajnom cijenom od 240,3 kn/m³. Veliki problem za UŠP Gospić predstavlja nedostatak stručnog kadra gdje samo na poslovima doznake i pripreme rada nedostaje 25 inženjera.

UŠP delnice

• Krajem svibnja na području šumarije Gerovo održana je terenska radionica na temu posljedica i šteta od ledoloma koji su zahvatili delničku podružnicu u veljači ove godine. Uz voditelja Srećka Petranovića, rukovoditelja Odjela za proizvodnju Denisa Štimca radionici su bili nazočni i svi upravitelji šumarija. Nazočni su upoznati s tijekom izvođenja sanacija šteta od ledenog nevremena na terenima šumarija. Prezentirane su im i nove tehnologije u iskorištavanju šuma u preboru, korištenje forvardera i har-vestera u proizvodnji.

• Krajem svibnja na terenima šumarija Ravna gora održana je terenska nastava za studente četvrte godine Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Brnu iz Češke.

• Krajem lipnja Radničko vijeće delničke podružnice raspravljalo je o nizu ak-tualnosti iz rada i poslovanja delničke podružnice. Uz izvješće o poslovanju za pet mjeseci ove godine, vodila se raspra-va i o prijedlogu plana zapošljavanja, poglavito u proizvodnji, o uvjetima korištenja zaštitnih sredstava i opreme te o pravilnicima vezanim uz unutarnju organizaciju, sistematizaciju poslova i


radnih zadataka te pravilniku o plaćama i ostalim primanjima radnika.

UŠP BjeloVar

• U skladu s Planom BOŠ-a za 2014. godinu, provedeno je terestičko suz-bijanje pepelnice u sastojinama hrasta lužnjaka u obnovi na površini 124,23 ha. Zabilježen je slab intenzitet napada gljive zbog loših vremenskih uvjeta za njen razvoj.

• Izgrađene su dvije šumske prometnice, u šumariji Velika Pisanica u gospodarskoj jedinici Pisanička Bilogora u dužini 1,2 km i šumariji Virovitica u gospodarskoj jedinici Virovitička Bilogora u dužini 0,6 km.

• U sjemenskim sastojinama hrasta lužnjaka gospodarske jedinice Bol-čansko-Žabljački lug obavljena je sele-ktivna doznaka, a kolaudaciju je obavila dr. sc. Maja Gradečki-Poštenjak i odo-brila radove sječe. U gospodarskoj je-dinici Virovitička Bilogora pregledani su objekti predloženi za upis u Registar šumskih sjemenskih objekata za sjeme vrsta hrasta kitnjaka i bukve.

• U okviru terenske nastave studenata 1. godine diplomskog studija Šumarstva - smjer Uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem, posjetili su nas studenti predvođeni predmetnim nastavnikom prof. dr. sc. Davorinom Kajbom. Terenska nastava održana je na području šumarije Čazma, UŠP Bjelovar.

UŠP PožeGa

• U svibnju je posječeno i izrađeno 11.297 m³ drvne mase, od čega u samoizradi 2.051 m³. UŠP Požega proizvela je u kamenolomima 14.130 m³ tucanika, od čega na drugim upravama HŠ-a 10.200 m³. Izgrađena su 2 km donjega stroja šumskih cesta.

• Šumskouzgojni radovi obuhvatili su pripremu staništa (7,08 ha), njegu pomlatka (4,14 ha), njegu mladika (41,13 ha) i čišćenje sastojina (50,16 ha). Obavljani su radovi u klonskoj sjemenskoj plantaži hrasta kitnjaka kod Novoselaca, na površini 20,30 ha. Doznačeno je 33.620 m³ drvne mase.

• U sklopu uređivanja šuma tijekom svib-nja i lipnja privedeni su kraju završni ra-dovi za gospodarsku jedinicu Južni Pa-

puk te dio radova za privatne šume g.j. Požeške šume. Izvršen je dio terenskih radova za g.j. Zapadni Papuk kamenski i g.j. Jelinjak-Tovarnica (UŠP Split).

• Potkraj travnja i početkom svibnja česte i obilne kiše uzrokovale su velika oštećenja na šumskim prometnicama požeške podružnice, a ukupna procijen-jena šteta iznosi 1.836.249 kn.

UŠP oGUlin

• Plan proizvodnje za 2014. u ogulinskoj podružnici iznosi 210.189 m³. Tijekom prvih pet mjeseci ove godine, plan proiz-vodnje izvršen je s 39,44 %, odnosno ukupno je posječeno 82.906 m³ drvne mase.

• U pet mjeseci ove godine izvršeni su radovi biološke obnove šuma: njega mladih sastojina na 22,33 ha, priprema staništa na 19,87 ha, zaštita šuma na 23,29 ha, sanacija i obnova šuma na 99,95 ha.

• U rasadniku Oštarije tijekom svibnja i lipnja obavljeni su radovi na njezi šumskih i hortikulturnih sadnica. U redovitoj je funkciji sustav za navodn-javanje, koji je stavljen u potpunu up-orabu krajem prošle godine. Sustavom navodnjavanja u rasadniku u potpunosti se otklanjaju negativni učinci na sadni materijal tijekom sušnih razdoblja.

• Ogulinska podružnica Hrvatskih šuma, izvršila je tijekom proteklog razdoblja otkup šume u privatnom vlasništvu površine 15,80 ha.

UŠP Senj

• U sklopu Eko tjedna, na požarištu Bar-bara-Selce 40-ak djece iz Eko Dječjeg vrtića Cvrčak i mrav, Tribalj sudjelovalo je u akciji pošumljavanja. Pošumljavanje je obavljeno u suradnji Uprave, šumarije Crikvenica i Eko Dječjeg vrtića.

• Od strane Stručnog povjerenstva Minis-tarstva poljoprivrede, početkom srpnja,

ispitani su i odobreni Godišnji planovi za g.j. Senjsko bilo, šumarije Senj i g.j. Ričičko bilo i Trojbukve, šumarije Novi Vinodolski.

• U tijeku je izvođenje radova na izgrad-nji protupožarne ceste Čićelava kosa-Miškovo bilo, g.j. Vučjak, ukupne dulji-ne 1.958,04 m na području šumarije Novi Vinodolski. Radove izvodi RJ GMP Senj.

UŠP karloVac

• Za dva mjeseca izrađeno je 32.622 m3 drvnih sortimenata. Izvršenje rebalansir-anog plana u prvoj polovini godine izno-si 49 %. U prvih šest mjeseci privučeno je 118.184 m3 drvnih sortimenata.

• Radovi BOŠ–a u prvom su polugodištu situirani sa 7,2 milijuna kuna, što je 29 % godišnjeg plana.

• U gospodarskim jedinicama Jastrebar-ski lugovi i Draganički lugovi zapaženo je pojačano sušenje poljskog jasena. U Odjelu za ekologiju i zaštitu šuma započeta je procjena oštećenosti šuma, postavljanje protupožarnih plakata i os-tali redovni poslovi.

• Odobren je program gospodarenja za šume šumoposjednika za g.j. Mala Švarča-Cerovac Barilovački te god. pla-novi za 2015. god. za g.j. Crno Osovje-Veliki Lisac, Babina Gora i Glinica-Otmić.

• U lovištima je puno mladunčadi svih vrsta divljači. Učestali posjetioci na hranilištima su krmače sa mnogobro-jnom prasadi. Sredinom srpnja početak je parenja srneće divljači pa se očekuje dolazak lovaca koji preferiraju lov va-bljenjem.

• Ugovoreni su radovi druge faze sanacije upravne zgrade UŠP Karlovac i radovi sanacije upravne zgrade šumarije Kr-njak.

• Šumarija Duga Resa bila je domaćin studentima šumarstva 2. godine Šu-marskog fakulteta na terenskoj nastavi iz kolegija Osnivanje šuma.


TURIZAM • Tekst: Goran Vincenc • foto: G. Vincenc, P. Jedriško

LOVAČKI KAPACITeTI GORSKOG KOTARA

Lovačke kuće za potpuni lovački doživljaj

Lovačka kuća Smrekova draga

Gorski kotar je godinama prepoznavan po svojoj divljini i prirodi.ZelenosrceHrvatskekako mu često tepaju, uvelike zaslužuje taj epitet, a malo je onih koji imaju prilike istraživati skrivene kutke krajeva koji se ne nalaze pored glavnih prometnica. No lovci po-znaju vrijednosti Gorskog kotara i rado dolaze u ove krajeve, što zbog jedinstvenog lova, što zbog drugih lovačkih užitaka.

Uprava šuma Delnice gospodari sa dva velika lovišta koja se rasprostiru na ukupnim površinama od gotovo 50.000 ha. Riječ je od lovištima Bjelolasici koja se rasprostire oko 31.000 ha i Smrekovoj dragi koja obuhvaća oko

18.000 ha. Glas o kvalitetnom lovištu i lovačkom ugođaju za koji se brinu djelatnici Hrvatskih šuma UŠP Delnice odavno je prešao granice Lijepe Naše tako da u Gorski kotar rado dolaze lovci, kako iz Hrvatske tako iz cijeloga svijeta.

Lov u Gorskom kotaru postao je poznat po smeđem medvjedu, divljači koja se osim u Hrvatskoj, može loviti u rijetko kojoj zem-lji Europe a s obzirom na kvalitetnu postojeću lovnu infrastrukturu, lovci rado dogovaraju ovaj oblik lova godinama unaprijed. Treba na-glasiti da se sa tom zvijeri gospodari na temelju Plana gospodarenja smeđim medvjedom u Hrvatskoj pa su i odstrijeli te divljači strogo određeni i pod kontrolom države. Lovci koji dolaze u Gorski kotar obično su gosti velike platežne moći, a samim time i zahtijevaju vi-soke standarde. Stoga su djelatnici Hrvatskih šuma, UŠP Delnice i njihovi objekti uvijek spremni i stoje na usluzi lovcima zbog čega se gosti uvijek rado vraćaju tražeći iznova vrhunske lovačke užitke.

Lovištu Bjelolasica najlakše je prići od strane Mrkoplja pre-ma Tuku te nastaviti kroz Matić poljanu gdje se nalazi znameniti

spomenik partizanima koji su se smrznuli za vrijeme 2. svjetskog rata i dalje kroz šumu neasfaltiranom cestom sve do nadmorske vi-sine od preko 1000 m. Daleko od svih buka suvremenog svijeta, interneta i signala mobilnih operatera u miru i tišini stoljetne šume, nalazi se Lovačka kuća iz bajke - Plana. Lovcima je poznata i draga, jer osim spektakularne lokacije, kuća posjeduje sve što je potrebno za dobro druženje u prirodi. Lovačka kuća je kapaciteta 6 ležajeva, što je čini idealnom za malo odabrano društvo željno bijega od civi-lizacije. U sklopu kuće je i sala koja može primiti 20 osoba te terasa sa drvenim klupama dok se iza kuće nalazi veliki natkriveni roštilj.

Lovačka kuća otvorena je za lovce kroz proljeće, ljeto i jesen, dok je zimi preporučamo samo najvećim entuzijastima jer, kako su nam u razgovoru rekli djelatnici šumarije Mrkopalj, snijega zna biti sve do krova.

Osim lova na smeđeg medvjeda, lovište obiluje i jelenskom, srnećom divljači te divljim svinjama.

Lovište Smrekova draga također obiluje navedenom divljači i cijenjeno je od stranih i domaćih lovaca koji najčešće navraćaju u ranu jesen kada počinje rika jelena običnog. Zanimljivo je da se jelen obični razlikuje u gorskoj Hrvatskoj gdje se ova podvrsta još naziva i kraški jelen a koji je manji po svojim dimenzijama od nizin-skog jelena kojeg nalazimo u šumama nizinske Hrvatske. Poseban je i lov na kraškog jelena jer se koristi tehnika vabljenja, za što je potrebna velika fizička spremnost jer je potrebno mnogo hodati po brdovitome terenu kako bi lov bio uspješan.

Do lovišta Smrekova draga dolazi se na dva načina. Jedan je preko skijališta Platak odakle se cesta nastavlja dalje kroz šumu do lovačke kuće Smrekova draga. Na toj cesti se pruža prekrasan pogled na Kvarner i kvarnerske otoke. Drugi put vodi preko Livi-drage i Gerova.

Lovačka kuća Smrekova draga smještena je na rubu prekrasne gorske livade omeđene planinskom šumom na visini od 1100 m


n.v. Smještajni kapaciteti kuće su 10 ležajeva a u sklopu se na-laze i sala za 30 ljudi te terasa istoga kapaciteta. Pored doma su natkriveni roštilj i boćalište. Lovačka kuća pruža lovcima potpun lovački doživljaj u svako doba godine no domaćini iz šumarije Tršće ističu jesen kada priroda i okolne šume počnu mijenjati boje te daju čarobnu notu cijelome lovu. Stoga nije ni čudo da lovci ne dolaze ovdje po lovačke trofeje (makar ni oni nisu zanemarivi) već po lovačke doživljaje. Pored lovačke kuće na Smrekovoj dragi, tu su i brojni lovački objekti koji pružaju pravi luksuz u lovu. Jednu takvu smo posjetili na predjelu Lisina koja osim kao čeka, može poslužiti i kao sklonište u kojem se lovci mogu sakriti od studeni.

Iako se ne nalazi unutar lovišta, lovci rado pohode i Lovačku kuću Litorić do koje se dolazi preko sela Presika nedaleko od Vr-bovskog. S obzirom da se lovište Bjelolasica rasprostire na respe-ktabilnih 31.000 ha, granica lovišta nije daleko a lov se može nes-metano odvijati bez komunikacije sa lovcima koji su odsjeli u LK Plana.

LK Litorić raspolaže sa 6 ležajeva te salom za 20 gostiju ko-liko može primiti i terasa, na kojoj je izgrađen i kamin, idealan za večernja druženja uz roštilj. Za Litorić se često raspituju i planinari i rekreativci jer se objekt nalazi na sjecištu Goranskih planinarskih putova, povezujući Severin na Kupi, Vrbovsko, Brod Moravice i Radočaj. Pored objekta je i igralište za mali nogomet, pa je LK Litorić idealan za team buildinge manjih tvrtki.

Kontakt: Dario Majnarićtel: 098/447-946e-mail: [email protected]

Miroslava Jauktel: 098/448-456e-mail: [email protected]

Osim komercijalnog lova, djelatnici odjela za lovstvo UŠP Delnice organiziraju ljubiteljima prirode mogućnost fotografiranja divljine iz čeka. Tu se prvenstveno misli na velike europske preda-tore poput medvjeda, vuka i risa no ljubitelji fotografija rado će se pohvaliti i ostalim rijetkim divljim životinjama poput divlje mačke te predatorskim vrstama ptica.

Lovački potencijali Gorskoga kotara golemi su i poznati u lovačkome svijetu, a užitak boravka u divljini netaknute prirode još su veći ukoliko ih doživite odmarajući se od napornoga lova u ob-jektima Hrvatskih šuma. Ukoliko ste lovac, ovi vam posljednji redci neće biti strani.

Lovačka kuća Tučka plana Lovačka kuća Litorić

Luksuzna čeka na predjelu Lisina Smeđi medvjed


ŠUMSKA RAZGLEDNICA • Tekst: Marija Glavaš • foto: M. Glavaš, arhiva šumarije Gvozd

ŠUMARIJA GVOZD, UŠP KARLOVAC

Šume na brežuljcima pamte burnu prošlostŠumarija Gvozd sastavni je dio Uprave šuma po-družnice Karlovac. Uglavnom je smještena na bre-žuljkastom terenu pa je najzastupljenija drvenasta vrsta obična bukva. Šumariju krase brojni izvori, potoci i čist zrak. Osnovana je još 1951. godine, to- čnije 29. rujna, u tadašnjem sustavu šumskih gos-podarstava pod nazivom Šamarica Zagreb. Zgrada šumarije Gvozd nalazi se u mjestu Vrginmost. Čita-vo područje na kojem je šumarija smještena trajno obilježava burna prošlost.

Šumarija Gvozd smještena je na krajnjem istoku Uprave šuma Karlovac. Na njezinom krajnjem sjeveru nalazi se druga šumarija, Pisarovina, dok na kraćem sjeverozapad-nom dijelu graniči sa šumarijom Karlovac. Šumarija ima

dugu zapadnu granicu sa šumarijom Vojnić, na jugu se proteže granica sa šumarijom Topusko, a s istočne strane je najduža grani-ca i to s UŠP Sisak, od koje se na sjeveru proteže kraća granica sa šumarijom Pokupsko, a na jugu poduža granica sa šumarijom Glina. Šumariju čine četiri gospodarske jedinice od kojih je Trepča najveća i jedina s preko 2.000 ha. Slijedi gospodarska jedinica Ko-zarac, zatim Kamešnica te najmanja i najviša Petrova Gora–Bistra. Teren je brežuljkast, dosta razveden, a dobar dio gospodarskih je-dinica rascjepkan, što znači da ima dosta šumskih površina koje su odvojene od šumskih kompleksa. Najniža nadmorska visina je 120 m, a odnosi se na gospodarsku jedinicu Trepča. Najviša kota doseže 512 m n.v. i to je ujedno najviša točka gospodarske jedinice Petrova gora–Bistra. Ujedno je to i najviši vrh Petrove Gore, Mali Petrovac, na kojoj je jedinica smještena. Cjelokupna šumarija nalazi između 200 i 300 metara nadmorske visine. Klima je humidna, zime hladne, a ljeta svježa. Ukupna površina šumarije iznosi 6.337,23 ha, drvna

zaliha 1.251.419 m3, a tečajni godišnji prirast 35.772 m3. Etat za prvo polurazdoblje iznosi 267.875 m3 od čega je 205.624 m3 glavnog i 62.251 m3 prethodnog prihoda. Za ovu je godinu određena sječa od 22.796 m3. Šumariju vodi upravitelj Damir Kozmar. U šumariji je zaposleno četvero revirnika, devet poslovođa, pet sjekača, pomoćni radnik, administrator, ložač, skladištar i čistačica, ukupno 23 ljudi. No, za normalno funkcioniranje, kako je istaknuo upravitelj Koz-mar, šumariji nedostaju lugari koji bi osiguravali šumu, pogotovo iz razloga što lokalno stanovništvo običava paliti korov u njezinoj neposrednoj blizini čime dodatno ugrožava šumu od požara.

Tri godine nakon osnutka šumarije, točnije 1954. godine izgrađena je upravna zgrada, a 1976. godine i stacionar za smještaj radnika. U bivšem stacionaru je danas privremeno smještena šumarija Topusko tako da se te dvije zgrade nalaze jedna nasuprot druge u zajedničkom dvorištu.

Na samom terenu najveći udio uvjerljivo zauzima obična bukva što odgovara udjelu od 56 % u proizvodnji kao i prodaji trupaca i višemetrice. Druge visoko zastupljene vrste su hrast kitnjak, obični grab i pitomi kesten, a od ostalih drvenastih vrsta u ovim brdskim

Zgrada šumarije Gvozd

Upravitelj Damir Kozmar

Tullyeve cijevi u gospodarskoj jedinici Trepča


ŠUMSKA RAZGLEDNICA • Tekst: Marija Glavaš • foto: M. Glavaš, arhiva šumarije Gvozd

šumama nalaze se hrast cer, divlja trešnja, crna joha, breza, kulture četinjača i dr. Od toga u proizvodnji hrast kitnjak ima udio od 12,6 %, pitomi kesten 11,8 %, a grab 8,8 %. Proizvedeni sortimenti većim dijelom se prodaju putem ugovora, a manji dio pridobiven iz lošijih sastojina putem licitacije. Također, šumarija najveći dio sječa iz-vodi vlastitim snagama, no ponekad zatraže pomoć drugih šumarija unutar svoje uprave ili rjeđe od Uprave šuma Gospić. Problem je privlačenje drvne mase, obzirom na činjenicu da šumarija nema vlastitu mehanizaciju te im je potrebna pomoć privatnih izvođača i manjim dijelom radne jedinice Transport i mehanizacija Karlo-vac. Dobra strana je dostatna otvorenost šumskih cesta od 16,38 km/1000 ha zbog čega se za sada ne planira izgradnja novih. Ne-davna poplava je u ovoj šumariji prouzročila znatnu štetu koja se očituje u oštećenjima šumskih cesta, propusta i jaraka, a procjenjuje se na oko 300.000 kn. Zato se uz sječu, izradu i privlačenje trenutno vrše popravci cesta.

Dobre strane šumarije su dobra prirodna obnova, opće do-bro zdravstveno stanje te činjenica da teren nije zagađen minama, odnosno nema nedostupnih terena. Iako je opće zdravstveno stanje dobro, između ostalog zahvaljujući činjenici da nema industrijskih pogona u blizini, da je čitavo područje bogato čistim potocima i izvorima te da su padaline podjednako raspoređene kroz čitavu go-dinu, problema ima. Tako su kestenova stabla zahvaćena bolešću rak kestenove kore, a u kulturama četinjača javilo se sušenje. Kao što je spomenuto, opća slika prirodne obnove je dobra, osobito se dobro pomlađuje bukva, no postoji manji problem s pomlađivanjem hrasta u određenim odsjecima. Razlog slabijeg uroda žira je, između ostalog, divljač koja se njime hrani i zbog koje su prošle godine počeli podizati zaštitne ograde. Lužnjakov žir, koji se unosi u sas-tojine nabavlja se iz Uprave šuma Sisak, točnije šumarije Lekenik, a kitnjakov i po potrebi bukvica iz koprivničkog rasadnika Močile.

Po pitanju svih uzgojnih radova do izražaja dolazi nedostatak za-poslenika. Samo manji dio obavljaju šumarijski radnici, dio poslova obavljaju radnici šumarije Krašić koja je također sastavni dio UŠP Karlovac, a dio privatni izvođači koji prethodno prođu javno nad-metanje.

Na čitavom području Uprave šuma podružnice Karlovac od 1987. godine sustavno se prati umiranje šuma. Zato su unutar šuma, odnosno unutar podružnice postavljene četiri bioindikacijske plohe od po 16 x 16 km i jedanaest osnovnih ploha, veličine 4 x 4 m. Jedna takva osnovna ploha nalazi se na području šumarije Gvozd u gos-podarskoj jedinici Kozarac, točnije u 13a odsjeku i obuhvaćena je Međunarodnim programom za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume.

Na najvišoj koti šumarije, u gospodarskoj jedinici Petrova Go-ra-Bistra, unutar 4a odsjeka, na čistini okruženoj šumom nalaze se ostatci Pavlinskog samostana, koji su prema nekim mišljenjima os-novali templari na samom početku 14. stoljeća. Pisani trag iz 1328. godine kazuje da su u njemu kasnije živjeli Pavlini, prema nekim izvorima, sve do sredine 16. stoljeća kada su ga napustili zbog na-jezde Turaka. Na ruševinama samostana kasnije je izgrađen čardak koji je krajiškoj vojsci služio kao stražarnica, a od njega je danas ostao sačuvan jarak koji okružuje ruševine. Podno vrha Petrove gore nalazi se i navodni grob kralja Petra Svačića po kojem je ova planina i dobila ime. Uz grob su 2006. godine postavljeni obavijesni pano i spomen obilježje, a za oboje su zaslužni djelatnici karlovačke Uprave šuma smještene u Karlovcu i djelatnici šumarije Gvozd.

Posebnost ove šumarije, tj. 4a odsjeka gospodarske jedinice Petrova Gora-Bistra je lijepo uređen Ornitološki park Petrovac kojeg krase hrast kitnjak, bukve i grabovi velikih dimenzija, a koji predstavljaju idealna staništa za ptice. Park se rasprostire na površini od 13,6 ha, od čega na šumski dio otpada 12,6 ha. Unutar parka se nalaze jezerce i osmatračnica, a duž njega seže planinar-ska staza Petrova gora. Staza prolazi i pored ruševina samostana i Kraljevog groba.

Šumarija je prije nekoliko godina pomogla urediti obližnji posebni botanički rezervat Cret-Đon Močvar u susjednoj Sisačko-moslavačkoj županiji.

Valja svakako istaknuti da se djelatnici šumarije itekako brinu da svoja znanja i spoznaju o važnosti šume za život prenesu na one najmlađe. U projektu Škola u šumi, šuma u školi sudjelovali su čak pet puta na području svoje šumarije te nekoliko puta na širem području karlovačke Uprave šuma svjesni da će samo tako održati šume zdravima i produktivnima u budućnosti.

Zaštita od divljači u gospodarskoj jedinici Kozarac Gospodarska jedinica Kozarac

Ostatci pavlinskog samostana u gospodarskoj jedinici Petrova Gora–Bistra


ISKORIŠTAVANJE ŠUMA • Tekst: Ivica Tomić • Foto: I. Tomić, prezentacija, arhiva

RACIONALIZACIJA U PROIZVODNJI

Preciznim izračunom debljine kore do ušteda Od svih značajki kore najveća pozornost posvećuje se njezinoj debljini i udjelu u obujmu stabala i izra-đenog obloga drva, jer je to važno, među ostalim, za racionalizaciju jednoga dijela šumarske proizvodnje

Kao završni postupak izrade drva, preuzimanje obuhvaća utvrđivanje količine drvnih sortimenata mjerenjem, kakvoće klasiranjem te njihovo obilježavanje. Gubitak drvne mase tijekom sječe i izrade, ako izostavimo trulež

i neupotrebljive dijelove stabala, uvjetovan je normiranim načinom mjerenja prilikom zaokruživanja promjera i duljine naniže, propi-sanom nadmjerom i dr. Kora kao vanjski omotač drveta također je faktor gubitka tijekom sječe i izrade, no različit kod listopadnih i crnogoričnih vrsta drveća. U Hrvatskoj se s istraživanjem kore započelo pedesetih godina 20. stoljeća, a treba joj posvetiti pozor-nost jer ima važnu ulogu u iskorištavanju šuma: u proizvodnji, ma-nipulaciji, trgovini i preradi šumskih sortimenata. U hrvatskome se šumarstvu tehnička oblovina i prostorno drvo listača isporučuju s korom po Hrvatskim normama (HRN EN). Pritom se obujam ob-lovine svodi na obujam samoga drva odbijanjem dvostruke debljine kore od promjera ili odbijanjem obujma kore od obujma trupca s korom. Na taj način gubimo odnosni dio kore. U klasičnoj se iz-radi proizvodi četinjača mjere i isporučuju bez kore, a korištenjem suvremenih tehnologija postoji mogućnost iskorišćenja kore kao sekundarne sirovine, u energetske svrhe. Prof. dr. sc. Tomislav Poršinsky sa Šumarskoga fakulteta u Za-grebu održao je 17. lipnja u Požegi predavanje članovima požeškog ogranka Hrvatskog šumarskog društva o debljini kore pri preuzi-manju drva te utjecaju propisnosti mjerenja oblovine na transport drva. Govoreći o debljini kore, naglasio je u uvodu kako od svih značajki (reljef, konzistencija, boja, tvrdoća i debljina), najveću pozornost zauzima njezina debljina i udjel u obujmu stabala i izrađenog obloga drva. Iznio je podatke da debljina kore svakoga pojedinog stabla ovisi o vrsti drva, proporcionalna je promjeru stabla ili izrađene oblovine, a opada od panja prema vrhu debla. De-bljina se povećava povećanjem promjera oblovine, a postotak kore

opada. Istraženo je da se debljina kore oblovine istoga promjera, izrađena iz stabala različitih prsnih promjera, ne razlikuje značajno. Postoji čak 18 tipova kore, među kojima, primjerice, obični grab i obična bukva imaju glatku, neravnu ili katkada naboranu tanku koru; u hrasta lužnjaka je uzdužno izbrazdana i debela, s razvijen-im valovitim ili zaobljenim rebrima. Obična jela ima tanku, plitko raspucanu koru s nepravilnim ljuskama, a kora običnog, alepsk-og i primorskoga bora je uglavnom debela, ljuskava ili s velikim izduženim asimetričnim pločicama. Divlja trešnja ima tanku koru s lenticelama koje tvore vodoravne linije, a gledičija je znakovita po tankoj kori s tankim bodljama koje su često rašljaste.

Mjerenje obloga drva u hrvatskome šumarstvu (HRN EN 1309-2:2006) temelji se na izmjeri najkraće duljine, izražene u met-rima te zaokružene na puni decimetar na niže. Na sredini duljine izrađene oblovine mjere se dva međusobno okomita promjera s ko-rom, zaokružena na puni centimetar na niže, a zaokružuje se na puni niži centimetar i njihova aritmetička sredina. Mjereni promjer mora se umanjiti za dvostruku debljinu kore kod oblovine gdje je promjer bez kore značajan za određivanje dimenzija i klase kakvoće. Pritom se za izračun obujma koristi Huberov izraz, a rezultat se iskazuje u kubičnim metrima na tri decimalna mjesta. Prema normi HRN EN, predviđene su tri mogućnosti redukcije promjera, odnosno obujma obloga drva s korom: na mjestu mjerenja (nepraktično i skupo), prema ugovorom određenim specifikacijama (pristrano sa stajališta prodavatelja ili kupca) i primjenom odgovarajućih tablica debljine

UHrvatskimšumamaseprimjenjujudvoulaznetablicezapojedinevrstedrvaipromjerskorom,aodbicikoreizraženisunapunicentimetarzaodređenirasponpromjera.Svekomercijalnevrsterazvrstanesuupet

nizovaodbitakakore.

Tijekom predavanja prof. dr. sc. Tomislava Poršinskog

Dijelovi kore


kore ili postotka udjela kore, koje izdaje zemlja ponuđač drva.

U hrvatskome se šumarstvu koriste dvoulazne tablice od-bitaka dvostruke debljine kore, koje nisu rezultat znanstvenih istraživanja. U Hrvatskim šumama se primjenjuju navedene tablice za pojedine vrste drva i promjer s korom, a odbici kore izraženi su na puni centimetar za određeni raspon promjera. Sve komerci-jalne vrste razvrstane su u pet nizova odbitaka kore. T. Poršinsky je predstavio nazočnima i tablice odbitaka kore koje se upotreblja-vaju u austrijskom šumarstvu i Njemačkoj, u Bavarskim saveznim šumama. Na primjeru mjerenja na divljoj trešnji, objasnio je nas-tanak tablica odbitaka kore na puni centimetar te mogućnost odbi-janja kore s obzirom na njen udjel u obujmu izrađenoga drva. Ti-jekom istraživanja mjereni su promjer obloga drva i debljina kore, i to isključivo na čelima (prerezu) izrađene oblovine iz debla. Izos-tala su mjerenja na oblovini sa značajnim odstupanjima dva una-krsna promjera. Mjerni podatak obuhvatio je na milimetar točno dva unakrsna promjera i dvije jednostruke debljine kore, prosječne na prerezu. Na temelju dobivenih rezultata izračunate su moguće uštede tijekom postupka preuzimanja drva. Načinjena je simulacija razlike obujma odnosno vrijednosti tehničke oblovine, između op-erativnog odbijanja kore u hrvatskome šumarstvu i dvaju načina odbijanja kore, po komadu i kubičnom metru, u postupku preuzi-manja drva. Simulacija obujma izrađene oblovine odnosila se na duljinu oblovine od 4 m jer je to njena prosječna duljina u hrvats-kome šumarstvu.

- Istraživanje je ukazalo na to da postojeće tablice odbitaka kore u operativnoj primjeni precjenjuju dvostruku debljinu kore divlje trešnje za 1 cm i to kod tanke oblovine u području od 12 do

Uštedanarazinipojedinogadrvnogsortimentajezanemariva,noakoseuzmeuobzirdaHrvatskešumegodišnjepreuzmupribližno3.950.000komadatehničke

oblovine,tadasujedancentimetarilimilimetarukonačniciznačajnakoličinadrva,aliivrijednosti

20 cm promjera s korom te kod trupaca od 40 do 75 cm promjera s korom. Pritom se štede centimetri odnosno kune, ali i dalje os-taju milimetri. Simulacija je ukazala na mogućnost racionalizacije proizvodnje koja je ovisna o debljinskim i kakvoćnim razredima trešnjeve oblovine. Primjenom odbitaka kore na puni centim-etar ostvaruje se ušteda samo na oblovini u rasponu od 39 do 75 cm promjera s korom. No, primjenom postotka kore ostvaruje se ušteda na gotovo cijelom rasponu promjera. Na temelju ovisnosti debljine kore o promjeru obloga drva s korom, izračunata je ovis-nost postotka kore o promjeru obloga drva s korom. Korištenje postotka kore tijekom izračuna obujma oblovine bez kore nije pod utjecajem mjerenja promjera na puni niži centimetar. Bitno je da usporedba postotka kore postojećih tablica odbitaka kore i provede-nog istraživanja ukazuje na mogućnost racionalizacije proizvodnje odnosno proizvoda. Na taj način se štede milimetri jer su i oni kune, ali na cijelom rasponu promjera. Ušteda na razini pojedinoga drvnog sortimenta je zanemariva, no ako se uzme u obzir da Hrvatske šume godišnje preuzmu približno 3.950.000 komada tehničke oblovine, tada su jedan centimetar ili milimetar u konačnici značajna količina drva, ali i vrijednosti. Potonje treba promatrati uzimajući u obzir vrstu drva, razred kakvoće te debljinski razred obloga drva - nagla-sio je T.Poršinsky.

Završavajući predavanje, istaknuo je kako bi se istraživanjem ovisnosti dvostruke debljine kore o promjeru obloga drva komercijalnih vrsta drva osigurala nepristranost između ku-paca i prodavatelja. Racionalizacija proizvodnje, odnosno krajnjega proizvoda, osigurala bi se korištenjem mogućnosti, odnosno ugrad-njom u propisnost, odbijanja kore na tehničkoj oblovini s obzirom na udjel kore u obujmu, ovisno o debljini oblovine s korom. To je u suglasju s normom HRN EN 1309-2:2006. Time bi se osigur-ala racionalizacija jednoga dijela šumarske proizvodnje, koja je u današnje vrijeme svakako dobrodošla.

Udjel kore u oblovini

Kora obične bukve


ZAŠTITA ŠUMA • Tekst: Marija Glavaš • Foto: Dinko Hace

POJAVA JASeNOVe PIPe

Štetnik uzrokovao velike probleme u nizinskim šumama

Nakon velikih poplava u veljači došlo je do slabljenja sastojina u nizinskim šumama na području Uprave šuma podružnice Zagreb. Jedan od problema koji se pokazao ozbiljnim je izostanak listanja uslijed poja-ve šumskog štetnika jasenove pipe. Uzrok tome su ličinke koje su ovog proljeća brstile na lisnim pupo-vima. Oslabljena jasenova stabla oboljela su od kro-nične bolesti čiji je uzročnik gljiva.

Jasenova pipa, latinski Stereonycusfraxini Deg. iz reda kornjaša je šumski štetnik-defolijator koji brsti prvenstveno na lišću jasenova, ali je nađen i na drugim rodovima drveća. Odrasle jedinke su sivosmeđe ili crvenkastosmeđe, s očima

smještenim na vrhu glave i karakterističnim dugim rilom. Duge su svega 3 mm, a tijelo je prekriveno bijelim ili sivobijelim dlakama, a na leđima je tamno obojeno područje. Iz jaja koja ženke nakon kopulacije polažu na donjoj strani listova liježu se žutozelene ličinke, koje su duge 4 mm kada se potpuno razviju. Kukuljice su žutosmeđe ili smeđe i tvore fleke na gornjoj strani listova.

Daljnji podatci o biologiji ovog štetnika navedeni su prema znanstvenom radu šumarskih stručnjaka Milana Perneka i Nikole Lackovića iz Hrvatskog šumarskog instituta. Jasenova pipa se ubra-ja u najopasnije jasenove štetnike. Vrsta je rasprostranjena po go-tovo čitavoj Europi, ali i u Sjevernoj Africi. Prva generacija imaga, tj. odraslih jedinki u travnju izlazi iz svojih skrovišta u kojima su prezimila. Počinju sa žderanjem pupova i mladog lišća u krošnjama,

a to može prouzročiti izostanak listanja. Nakon toga se pojavljuju ličinke koje brste lišće tako da od njega ostaje samo žilište, a mogu ga i potpuno obrstiti. Ličinke se tijekom svibnja povlače u mahovinu ili druga sigurna mjesta i tamo kukulje. Iz kukuljica tijekom lipnja izlazi druga generacija imaga i čini dodatne štete sve do srpnja ili kolovoza kada se ukopava u mahovinu uz korijenje da bi prezimila.

Ovog proljeća jasenova pipa prouzročila je ozbiljne prob-leme u nizinskim šumama na području Uprave šuma podružnice Zagreb. Šumarije Kutina, Popovača, Novoselec, Dugo Selo i Ve-lika Gorica uputile su o tome izvještaje Odjelu za ekologiju. Valja napomenuti kako su napadu prethodile poplave u veljači, što znači da su stabla doživjela stres koji je prouzročio njihovo fiziološko slabljenje i tako ih učinio podložnima za napade bolesti i štetnika. U svim izvještajima je naveden izostanak listanja na jasenovim sta-blima. Na najmanje zahvaćenim stablima zabilježen je izostanak listanja od 15 %, gledano na ukupni volumen krošnje, a na najviše zahvaćenim od 90 %. To znači da je na tim nizinskim područjima prosječno stradalo oko 50 % lisne mase jasenovih stabala na površini od 4157,82 ha. U izvještajima također stoji da su na srušenim sta-blima uočene rupice na pupovima. Osim imaga prve generacije, karakteristične rupice mogu prouzročiti i ličinke.

U Odjelu za ekologiju su željeli znati točnog uzročnika i je li došlo dodatnih zaraza, stoga su kontaktirali Zavode za zaštitu šuma i lovno gospodarenje na Hrvatskom šumarskom institutu i Šumarskom fakultetu, a o problematici je obaviještena i Direkcija Hrvatskih šuma. U opisu HŠI–a su usluge laboratorijskih analiza, a među inima, opremljeni su laboratorijem za entomološka i lab-oratorijem za fitopatološka istraživanja. Na intervenciju stručne suradnice za zaštitu šuma Željke Kušan zaposlene u UŠP Zagreb,

Izostanak listanja u jasenovoj sastojini


na teren se zaputila Sanja Novak Agbaba zadužena za vršenje istraživanja u institutu. Početkom lipnja Novak Agbaba prikupila je uzorke na području šumarije Lipovljani u gospodarskoj jedinici Josip Kozarac. Uzorke je uzela s vršnih grana iz krošanja jasenovih stabalaca, promjera 8 cm te postranih grana i izbojka na kojima je uočila sušenje. Analiza uzoraka u laboratoriju pokazala je prisutnost ličinaka i kukuljica jasenove pipe na lišću.

Uz to, analiza je potvrdila sumnje stručne suradnice Kušan o prisutnosti gljive Chalarafraxinea. Pojava ove gljive bila je očekivana obzirom na njezinu prisutnost prethodnih godina. Kao što navodi Kušan - riječ je o uzročniku kronične bolesti jasena koja često završava sušenjem domaćina. Simptomi ove bolesti su brojni: venuće lišća, sušenje izbojaka, grana i čitavih biljaka, obezbojenje kore i rakaste pukotine na kori, nekrotične pjege na lišću, granama i deblu. Prognoza koja je nakon toga dana iz HŠI–a nije ni malo ohrabrujuća jer poručuje da ne postoje nikakve kurativne mjere zaštite. To su mjere zaštite koje se za razliku od preventivnih prim-

jenjuju tek nakon što se pojave simptomi. U odgovoru Novak Ag-babe stoji kako otpornost stabala ovisi o genetici i vitalnosti biljke.

Dio jasena drugog dobnog razreda (starosti od 21 do 40 godina) napao je jasenov potkornjak i prouzročio sušenje. U niz-inskim šumama na području UŠP Zagreb zaposlenici su suočeni i s drugim problemima vezanim uz štetnike i bolesti. Zato je na području gospodarske jedinice Žutica, šumarije Novoselec vršeno aviotretiranje protiv malog mrazovca, a u gospodarskoj jedinici Jo-sip Kozarac protiv gubara. Kušan navodi kako su i nakon tretiranja uočene gusjenice kukavičjeg suznika, hrastove ose listarice, velikog mrazovca i drugih štetnika. Na hrastu je uočena pepelnica, na većoj površini zbog čega je potrebno dobiti dozvolu Ministarstva poljo-privrede za aviotretiranje. Na području UŠP Koprivnica jasenova pipa je napala na primiješane skupine jasenovih stabala nanijevši štetu na pupovima u ranoj fazi vegetacije, nakon čega se pojavio i jasenov potkornjak.

Ogoljeno stablo jasena Budućnost vrste postaje upitna


EUROPSKO ŠUMARSTVO • Tekst/foto: Goran Vincenc

BUGARSKA

Šume su važne za opstanak društvaBugarska sa svojih 110.550 km² gotovo je duplo veća od Hrvatske. Smještena u istočnom dijelu Balkan-skog poluotoka, Bugarska predstavlja sjecište razli-čitih klimatskih utjecaja koji variraju od mediteran-skog do alpskog, što je uzrokovalo veliku biološku raznolikost. Bugarska flora broji 3.800 vrsta bilja od kojih je 170 endema, dok ih se 150 smatra ugroženi-ma.

Bugarski šumari smatraju 1880. godinu početkom šumarstva u toj zemlji. Te godine otvoreni su prvi rasa-dnici šumskoga bilja koji su korišteni za pošumljavanje planinskog dijela zemlje, no pravo, organizirano

šumarstvo praćeno znanstvenim i stručnim studijima započinje 1905. godine kada se počinju planski provoditi mjere biološke ob-nove šuma. Ipak, bugarske šume pretrpile su velike devastacije ti-jekom komunističkog režima kada je dvije trećine šuma posječeno ili devastirano za potrebe urbanizacije i industrije. Tek zadnjih 20 godina šume i šumska zemljišta doživljavaju novi procvat za što je zaslužno 700 šumskih rasadnika sa godišnjom proizvodnjom od 700 milijuna sadnica godišnje.

Šume u Bugarskoj prekrivaju 33 posto teritorija, većinom u pla-ninskom području gdje se penju do visine od 2.200 m n.v. (najviši vrh Musala visok je 2.925 m). Čak 97,3 posto šuma je u državnom vlasništvu ili nekom obliku društvenog vlasništva (zadruge) dok os-tatak pripada agroindustrijskim tvrtkama, šumarskom školama i dr. Četinjače su zastupljene u omjeru od 33,1 posto ukupne pošumljene površine dok listače prekrivaju 66,9 posto. Vrste šuma ovise o nad-morskoj visini, gdje hrastove šume nalazimo do visine od 1.200 m n.v., bukove šume do visine od 1.600 m n.v. dok četinjače zapos-jedaju dijelove sve do visinskih granica šumske vegetacije.

U Bugarskoj postoje i tri nacionalna parka, 11 parkova prirode te 17 rezervata biosfere.

Unatoč velikom biodiverzitetu, samo mali broj vrsta drveća iskorištava se gospodarski. To su u prvom redu četinjače poput običnog bora, crnog bora, jele i molike dok se od listača iskorištava bukva, hrast, topola te jasen. Gospodarski se iskorištava 86,4 posto šuma dok ostatak ima zaštitnu i rekreacijsku funkciju.

Drvoprerađivačka industrija igra veliku ulogu u ukupnoj eko-nomiji Bugarske, gdje je važno naglasiti kako čak 80 posto ukupno proizvedene drvne mase iskoriste lokalni proizvođači. Proizvodnja se prilagođava okvirima i usklađena je s projektima upravljanja šumskim resursima. U porastu je i proizvodnja nedrvnih dobara poput sakupljanja šumskih plodova, ljekovitog bilja, turizam, lovst-vo i sportski ribolov na divljim vodama. Značajno je i iskorištavanje vodnih resursa kao direktne koristi upravljanja šumskim resursima.

Razvoj šumarstva i drvne industrije uvelike je povezan s razvo-jem znanstvenih institucija. Viši šumarsko-tehnološki institut osno-van je prije 55 godina dok se danas bugarski šumarski znanstvenici diče sa Šumarskim institutom pri Bugarskoj akademiji znanosti. Također postoje škole za dizajn namještaja, unutarnji dizajn, ce-lulozu i papir gdje studenti uče o problemima u šumarskoj struci.

Sve aktivnosti u šumarstvu i drvnoj industriji nalaze se pod kon-trolom Ministarstva šumarstva i drvne industrije. Zadnjih 20 godina administracija vezana za šumarstvo doživjela je velike strukturne promjene, što je dovelo do povećanja učinkovitosti u svim segmen-tima poslovanja. Šumarstvo je bazirano na teritorijalnom principu gospodarstava kakav je postojao u Hrvatskoj prije osamostaljenja, dok je Ministarstvo regulatorna institucija.

Koordinaciju drvne industrije koja obuhvaća pilanarstvo, tvor-nice namještaja, celuloze i papira radi specijalizirano tijelo Lescom-plekt koja izrađuje elaborate i provodi projekte te osigurava infor-macije vrijedne Ministarstvu šumarstva. Ta organizacija djeluje kao savjetodavno tijelo te kao poveznica između šumarskog i drvno-industrijskog sektora. Lescomplekt također brine o izvozu i uvozu sirovine kao i drvnih proizvoda.

Guste šume na planini Rila

Mješovite šume na Pirinu


Koliko su uspješni najbolje govore podaci Ministarstva šumarstva o postignućima zadnjih 20 godina. Ukupno je posađeno 16.500.000 ha novih šuma koje su doživjele devastaciju za vrijeme komunističkog režima, čime je povraćena ekološka struktura i ravnoteža koja je bila poljuljana u drugoj polovici 20. st. Na taj način osigurana je sirovina i egzistencija drvne industrije koja se zbog zaostalosti sovjetske tehnologije korištene tijekom komunističke vladavine, bila primorana dizati velike bankovne kredite za mod-ernizaciju drvne industrije. Uvođenjem novih tehnologija postig-nuto je značajno poboljšanje u ukupnoj iskoristivosti sirovine pri obradi. Iako je većina obnovljenih šuma u Bugarskoj u ranim sta-dijima, one predstavljaju izvrstan zalog za budućnost, a godišnja brojka od 40.000 ha novoposađenih šuma koju je FAO napisao u svojem godišnjem izvješću govori kako Bugari itekako ozbiljno razmišljaju o šumarstvu i drvnoj industriji u narednim desetljećima.

Ipak, problemi postoje a njih je cijeli svijet mogao vidjeti prije dvije godine kada je na ulicama glavnoga grada Sofije došlo do su-koba između policije i velikog broja nezadovoljnika koji su prote-stirali protiv novoga Zakona o šumama koji je prošao prvo čitanje u Bugarskom parlamentu. Prema tom zakonu, šume je dozvoljeno sjeći u rekreacijske svrhe, a kao jedan od razloga navodi se grad-nja skijaških staza i žičara. Prosvjednici su nosili transparente sa natpisima „Šume znače život“ i “Oprostite što vas uznemiravamo - mi smo samo pokušavali spasiti što je ostalo od Bugarske”, no to nije spriječilo Predsjednika Rozena Plevnelieva da ga pošalje na drugo čitanje. Višetjedni protesti su ipak urodili plodom te su sporne stavke ipak izbačene iz finalnog dokumenta.

- Ovo je velika pobjeda za životnu sredinu i civilno društvo Bugarske – ustvrdili su tada vođe protesta.

Tipičan pejzaž Stare planine Prevladavaju mlade šume do 20 godina starosti

Stara planina - Balkan


PARKOVI • Tekst/foto: mr. sc. Boris Belamarić

PARK-ŠUMA KOMRČAR

Ostavština šumara Belije za vizualni identitet RabaNajljepša šuma na otoku Rabu svakako je Komrčar, park-šuma koju je podigao Pravdoje (Justus) Beli-ja, najzaslužnija osoba rapske šumarske povijesti, općinski nadšumar koji je radio na Rabu od 1889. pa sve do svoje smrti 1923. godine. Unatoč protivlje-nju stanovništva pa čak i tadašnjih lokalnih vlasti, do tada samo golet i pašnjak podno gradskih zidi-na, zahvaljujući njegovoj upornosti i znalačkom šu-marskom radu, pretvorena je u jednu od najljepših park-šuma na Jadranu.

Prema zapisima iz kronike franjevačkog samostana u Kamporu na Rabu, pošumljavanje Komrčara započelo je 2. studenog 1890. godine. Sadili su se isprva borovi, a kasnije su se u mladu borovu kulturu unosile sadnice au-

tohtonih vrsta drveća i grmlja. Radovi na pošumljavanju završeni su 1905. godine. Za parkovnu formu Komrčara također je zaslužan Belija koji je projektirao većinu staza u park-šumi te time post-avio temelje današnjeg Komrčara. Rabljani su, shvativši veličinu Belijina djela, iskazali poštovanje i divljenje prema tom velikom čovjeku postavivši mu 1924. godine spomenik (već godinu dana nakon njegove smrti!). Taj je spomenik, koji se prvotno nalazio na ulazu s Trga Sv. Kristofora u Komrčar, s vremenom propao te je zamijenjen poprsjem postavljenim 1974. godine koje se i danas na-lazi na ulazu u park. Na ovom primjeru vidimo kako je stanovništvo Raba znalo prepoznati koliko su Belijini zahvati pošumljavanja Komrčara i ostalih lokaliteta na otoku, bili korisni i koliko su do-prinijeli razvoju prirode i samog otoka.

Komrčar je 15. ožujka 1965. godine zaštićen u kategoriji rezer-vata prirodnog predjela, a danas je, sukladno važećem Zakonu o zaštiti prirode, zaštićen u kategoriji park-šume.

O Komrčaru se često piše i govori kao o jedinstvenoj park-šumi koja je, gledajući s mora i iz zraka, zeleni ukras otoka Raba.

Što čini park-šumu Komrčar tako posebnom? Kao prvo, radi se o cjelovitom šumskom kompleksu površine 8,3 ha koji se naslanja na starogradsku jezgru te je vizualno i fizički odvaja od naselja u blizini grada koja urbanistički i arhitektonski baš i ne služe na ponos Rabu. Zahvaljujući Komrčaru, stari grad je odvojen od novoizgrađenih naselja što na našoj obali nije toliko čest slučaj. Nadalje, Komrčar je jedna od rijetkih šuma na Jadranu gdje je nakon osnivanja boro-ve kulture, posredovanjem čovjeka, došlo do pravog povratka autohtone vegetacije. Danas centralni dio parka ima gotovo sva obilježja prirodne crnikine šume kakva je primjerice šuma Kalifront na Rabu, s razlikom što je Kalifront šuma panjača dok u Komrčaru prevladavaju stabla iz sjemena. Komrčar je poseban i po tome što ima oko 6,5 km betonskih staza čiji je prostorni raspored zacrtao njegov osnivač Pravdoje Belija. Zahvaljujući stazama, u park-šumu je moguće doći iz više pravaca, a posjetitelju je dostupan doslovno svaki kutak šume. Spomenimo da su istraživanja provedena na širem području park-šume zabilježila čak 80 biljnih vrsta od kojih je većina autohtona. Sve što smo do sada naveli čini ovu park-šumu posebnom i jedinstvenom. Složit će se s time svaki turist koji ljeti obilazak starog grada završi šetnjom po parku te sjedne na klupu u sjeni stoljetnog bora s pogledom na plavetnilo uvale sv. Eufemije.

No svakom pažljivijem promatraču, a posebice šumarskom i hortikulturnom stručnjaku neće promaknuti činjenica da je stanje vegetacije u Komrčaru na mjestima prilično loše. Što je tome uzrok? U Komrčaru se od kraja 80-ih do 2003. godine nisu vršili ozbiljniji šumsko-uzgojni i hortikulturni radovi. Njega vegetacije svodila se na sanitarnu sječu suhih i slomljenih stabala te na uklanjanje otpa-log granja. U čitavom tom periodu na području parka nije posađena niti jedna nova sadnica. Kad već nije čovjek pomogao, priroda se pobrinula sama za sebe te su s vremenom što od vjetra, što uslijed sušenja iz centralnog dijela parka nestali borovi, a zamijenila su ih crnikina stabla. A kao što i biva u prirodnim crnikinim šumama, stara stabla su napravila sklop koji propušta vrlo malo svjetla do tla te je na mjestima potpuno nestao sloj lijepo cvatućeg autohtonog grmlja koji je nekad krasio park.

Borovi na kosini koje je potrebno ukloniti

Povratak autohtone vegetacije


Uzrok dugogodišnje zapuštenosti vegetacije parka-šume, čije se posljedice u posljednjih desetak godina pokušavaju sanirati, treba tražiti i u činjenici da je godinama bilo nejasno (a i danas je tako) tko bi trebao voditi brigu o Komrčaru? Park-šumom danas formal-no upravlja Javna ustanova Priroda koja temeljem Zakona o zaštiti prirode gospodari zaštićenim prirodnim vrijednostima u Primorsko-goranskoj županiji te bez čije se dozvole ne smije izvoditi niti jedan zahvat u park-šumi. S druge strane, Grad Rab s pravom doživljava Komrčar kao svoj park te slijedom toga godinama podnosi teret financiranja održavanja parka. Šumarija Rab, koja posljednjih de-setak godina uređuje vegetaciju parka je izvođač radova (finan-cirana od strane Grada) koji stručnim i kadrovskim resursima može ponuditi garanciju da će radovi biti izvršeni kvalitetno, planski i prema pravilima struke. Situacija će se dodatno zakomplicirati jer će Komrčar, s obzirom da se katastarski vodi kao šuma, biti uvršten u novi Program gospodarenja gospodarske jedinice Kamenjak.

Kad je 2004. šumarija Rab počela izvoditi prve šumsko-uzgojne i hortikulturne radove u parku, šuma je na mjestima više

ličila na neprohodnu džunglu nego na uređenu park-šumu. Budući da su sredstva namijenjena održavanju zelenila parka ograničena, a park-šuma ima čitavih 8,3 ha, kroz ovih desetak godina uređeno je tek nešto više od polovice površine šume. Uređenom šumom pritom smatramo onu koja ima optimalan broj (sklop) zdravih sta-bala u kojoj je reduciran prekobrojan broj izbojaka u sloju grm-lja. Takav je danas centralni dio Komrčara. No postizanjem stadija uređene šume tek je pola puta do dovođenja Komrčara u stanje koje svakako zaslužuje. Šumsko-uzgojne radove bi sada trebali zami-jeniti planirani hortikulturni zahvati kojima će se njegom postojećih i pažljivim uklanjanjem suvišnih stabala stvoriti optimalni uvjete za sadnju i razvoj lijepo cvatućeg grmlja. Komrčar mora posjetitelju istovremeno pružiti ugođaj prirodne crnikine šume i njegovanog parka u kojem će svaki kutak plijeniti pažnju ljepotom i skladom boja i mirisa autohtonih i pomno odabranih egzotičnih vrsta drveća i grmlja. Jedinstveni prostorni smještaj, reljefna heterogenost te vi-zure koje se pružaju iz različitih dijelova park-šume su ogroman potencijal koji je potrebno nadopuniti vegetacijskim i vrtno-arhi-tektonskim elementima. S obzirom da su stabla crnike u central-nom dijelu podjednake starosti, šumu je potrebno početi postupno pomlađivati.

Dugogodišnja nebriga i zanemarivanje Komrčara najoz-biljnije su se odrazili upravo na vegetaciju na kosini iznad Šetališta fra Odorika Badurine. Iako s mora izgledaju lijepo i dekorativno, borovi su na kosini uslijed vjetra, kiše ili same svoje težine počeli padati te su nastali odroni i klizišta kojih danas ima nekoliko.

Za park-šumu Komrčar 2003. godine izrađeno je Idejno rješenje prostorno-pejzažnog uređenja park-šume Komrčar na otoku Rabu u kojem su autori (Španjol, Ž., Barčić. D., Rosavec, R. i Jaška, J.), uvažavajući sve ranije objavljene studije te mišljenja šumarskih stručnjaka (Novak, V., Skorup, V., Rauš, Đ., Španjol, Ž.), ponudili osnovna polazišta i smjernice za uređenje Komrčara. U studiji je Komrčar podijeljen na tri zone koje se orografski, vegetacijski i funkcionalno razlikuju: zaštitna zona, zona park-šume i zona parka. Pored spomenute studije Primorsko-goranska županija je 24. srpnja 1998. god. usvojila Mjere zaštite park-šume Komrčar na otoku Rabu autora prof. dr. sc. Željka Španjola.

Za razliku od uređenja klasičnih parkova, gdje se sadnjom travnate površine te osnivanjem cvjetne gredice postiže rezultat vidljiv iste godine, pravi rezultati šumsko-uzgojnih i hortikulturnih mjera koje u park-šumi Komrčar danas izvodi šumarija Rab biti će vidljivi tek za nekoliko godina. Možda ću, s obzirom na struku, biti malo pristran kad kažem da je danas za vizualni identitet Raba Komrčar jednako važan kao i zidine i zvonici, no činjenica je da je Komrčar postao nedjeljivi dio slike grada Raba te ga je potrebno, s obzirom na ulogu u turizmu i društvenom životu otoka, ispravno valorizirati, a shodno tome i uložiti znatno veća sredstva za njegovo uređenje.

Poslije hortikulturnog uređenjaPrije hortikulturnog uređenja

Pravdoje Belija – osnivač Komrčara


MALA ENCIKLOPEDIJA ŠUMARSTVA • Tekst: Ivica Tomić • Foto: Arhiva

ALOHTONe VRSTe

Sekvoja (Sequoiadendron; Sequoia)

Golema sekvoja tvori prirodne šume u središnjoj Kaliforniji, a u Hrvatskoj je posađena 1862. godine u Zagrebu, samo devet godina nakon prve posađene sadnice u europi. Obalna sekvoja rasprostranjena je u zapadnome dijelu Sjeverne Amerike, u obalnom pojasu Tihog oceana. U europskim parkovima i na-sadima uzgaja se u na toplijim položajima, posebice tamo gdje je utjecaj morske ili oceanske klime

Golemi mamutovac, golema sekvoja (Sequoiadendron gigante-um) je jedina vrsta roda Sequoiadendron. To je najveća crnogorič-na vrsta drveća, jedna od najvećih i najdugovječnijih biljnih vrsta uopće. S obzirom na obujam debla, ubraja se među najveća stabla na svijetu, koje dosegne visinu veću od 100 m i promjer do 12 m. Tvori prirodne šume na zapadnim padinama gorja Sierra Nevada u središnjoj Kaliforniji, na visini od 900 do 2700 m, a u ledenom dobu rastao je na znatno većim prostorima sjeverne polutke. Na europ-skom kontinentu otkriven je u fosilnim slojevima lignita. Krošnja je široko piramidalna, deblo pravno, krupno, vlaknasto, u starijih stabala u donjem dijelu je izrazito prošireno. Do visine 50-60 m ono je ogoljelo, čisto od grana, s velikim padom promjera. Kora debla je svjetlije crvenosmeđa, mekana, duboko ispucala, ljušti se u finim ljuskama, a najveća njena debljina može iznositi 75 cm. Korijenski sustav je široko razgranat i snažan. Izbojci su u početku tamnozele-ni, kasnije poprimaju crvenosmeđu boju, a pupovi su goli. Listovi su igličasti, kožasti, tvrdi, plavkastozeleni, odozgo i odozdo s puči-ma. Iglice su zavojito raspoređene u tri uzdužna niza, a više ili ma-nje su priklonjene uz izbojak, sjedeće. Ostaju na izbojku 3-4 godine, šiljasto su kopljaste, s donje strane izbočene, odozgo ravne ili nešto udubljene, oštro šiljastoga vrha. Na postranim i donjim granama iglice su duge 4-6 mm, a na vršnim granama i mladim biljkama 10-12 mm. Široke su približno 1 mm, a ostaju na izbojku nekoliko godina.

Muški cvjetovi su skupljeni u mace, smještene pazušno i vrš-no. Ženski cvjetovi su vršni, s 25-40 ljuskica, a završavaju s jednim kružnim trnom. Svaka ljuskica ima 3-12 ili više uspravnih sjemenih zametaka raspoređenih u dva reda. Vrijeme cvatnje je tijekom trav-nja i svibnja. Češeri su jajasto okruglasti, crvenosmeđi, drvenasti, dugi 5-8 cm, promjera 4-4,5 cm. Smješteni su pojedinačno ili po ne-koliko zajedno na vrhovima postranih izbojaka. Već u prvoj godini dosegnu gotovo punu veličinu i stoje uspravno, a u drugoj su godini savijeni prema dolje. Češerne se ljuske proširuju u rombični štitić (apofizu), koji je u sredini udubljen s nježnim šiljkom. Češeri doz-rijevaju u drugoj godini, a na stablu ostaju više godina. Sjemenka je sitna, svjetložute boje, jajastog oblika, duga 3-6 mm te okriljena s dva uska krilca, koja su od nje šira. Ovaj mamutovac počinje plodo-

nositi u starosti oko 125 godina, a najobilniji mu je urod pri starosti 200 i više godina. Urod češera je svake godine. Pomladak u prvoj godini života raste sporo u visinu, u drugoj i trećoj rast se naglo ubrzava.

Golemi mamutovac je jednodomna i anemofilna vrsta (opraši-vanje pomoću vjetra), razmnožava se iz sjemena i vegetativno, a doživi starost od 3.000 do 4.000 godina. Nijedan primjerak dosad nije uginuo od starosti, nego zbog neke nezgode. Dobro uspijeva na lakim pjeskovito-ilovastim tlima, izrazito propusnim i umjereno vlažnim, a raste u izdvojenim grupama na kiselim tlima. Odgova-raju mu padine na povišenim i zaštićenim položajima, vlažna klima i slobodan prostor. Na svom prirodnome staništu pretežito raste u kanjonima, gdje je temperatura u rasponu od -25 do 38 Celzijevih stupnjeva. Znanstveni pokusi u Njemačkoj su pokazali da ova vrsta dobro uspijeva u mješovitim sastojinama, posebice s različitim vr-stama jela. S obzirom na svoj vanjski izgled, pogodna je za uzgoj na velikim otvorenim površinama, kao pojedinačno stablo ili u malim grupama. Drvo joj je mekano, male težine i vrlo trajno, no po ka-kvoći zaostaje za drvom obalnog mamutovca. U Europi, gdje je prvi put unesena u Škotsku 1853. godine te Sjevernoj Americi uzgaja se kao parkovna vrsta.

Najveći primjerci golemoga mamutovca nalaze se u širokim prostranstvima nacionalnih parkova Sequoia i Kings Canyon. Naj-veće stablo nazvano je General Sherman, a slovi za najveće biće na planetu Zemlji. Visina mu je oko 84 m, opseg debla neposredno iznad tla 32 m, procijenjeni volumen čak 1.487 m3, a starost između 1.800 i 2.700 godina. Za održavanje sastojina veliku važnost imaju niski šumski požari koji uništavaju prizemno raslinje i omogućuju klijanje malih sjemenki iz kojih se razvijaju ovi gorostasi. Stara su stabla zaštićena od požara svojom debelom korom. Periodični po-žari su zapravo prirodna regulacija života u ekosustavu kojemu su se sekvoje najbolje prilagodile.

Prvi golemi mamutovac u Hrvatskoj posadio je dr. Ivan Ma-lin 1862. godine u Zagrebu, samo devet godina nakon što je posađe-na prva sadnica u Europi. Danas se ovo stablo može vidjeti u Mali-novom parku u Nemetovoj ulici, kao čudo prirode i primjer uspjele klimatske prilagodbe u našemu podneblju. Zbog toga se uspješno

Stabla goleme sekvoje - u snježnim uvjetima Kalifornije


može uzgajati u našim parkovima, arboretumima i vrtovima: u Zagrebu i na području većega dijela naše države (Opeka, Lisiči-ne, Samobor, Karlovac, Hrvatsko zagorje, Slavonija, otok Lokrum i dr.). U Slatini se u samom središtu grada nalazi jedno stablo koje je proglašeno zaštićenim spomenikom prirode. S visinom višom od 60 m, opsegom većim od 5 m, starošću preko 200 godina te lijepo oblikovanom krošnjom, vjerojatno je jedino takvo stablo goleme sekvoje u Hrvatskoj.

Obalna sekvoja, obalni mamutovac (Sequoiasempervirens) je jedina živa vrsta iz roda Sequoia. Ova četinjača vitkoga stabla rasprostranjena je u zapadnome dijelu Sjeverne Amerike, u obal-nom pojasu Tihog oceana, od jugozapadnoga kuta Oregona do juž-noga dijela Kalifornije, do 900 m nadmorske visine. Smatraju je najvišom vrstom drveća na svijetu jer naraste u visinu do 115 m, s promjerom do 9 m i opsegom do 25 m. Krošnja je čunjasta, a deblo uspravno i pri dnu prošireno, a katkada je čisto od grana i do 70 m visine stabla. Kora je crvenkastosmeđe boje, spužvasta, duboko izbrazdana, debljine i do 30 cm. Korijenski sustav je bez žile srčanice, s jakim, široko razgranatim korijenjem. Grančice vise, izbojci su u početku zeleni i goli, a kasnije postaju crvenosmeđi. Pupovi su okruglastog oblika, pokriveni ušiljenim i kožastim ljuski-cama. Listovi su maleni, igličasti i ljuskasti vazdazeleni, zavojito raspoređeni, na izbojku ostaju 3-4 godine. Karakterističan je njihov dimorfizam. Na postranim granama su igličasti, plosnati, linearni do linearno kopljasti, šiljastoga vrha, cijeloga ruba, odozgo plitko iz-brazdani, na osnovi suženi u peteljku. Na vrhovima glavnih grana i plodnih izbojaka nalaze se ljuskasti listovi. Dugi su 5-25 mm, široki 2 mm, a ljuskasti listovi dugi su približno 6 mm. Odozgo su igli-ce tamnozelene, bez puči ili s isprekidanim linijama puči. S donje strane su sivkastozelene, s dvije bijele pruge puči i jasno izraženom srednjom žilom, a tijekom zime bakrenocrvene.

Cvjetovi na vrhovima ogranaka razvijaju se u jesen, a otva-raju se u proljeće. Ženski se cvjetovi sastoje od 15 do 20 šiljastih ljusaka iz kojih nastaju maleni, odrvenjeli češeri, sa četiri do pet sjemenki u svakoj ljuski, koje dozriju u godini cvatnje. Muški cvje-tovi dugi su približno 1,5 mm, po 1-3 u skupinama. Vrijeme cvatnje

je od studenog do ožujka. Češeri su sitni, jajoliki, smeđi, dugi 2-2,5 cm, vise na kratkim izbojcima, a sastoje se od 15 do 20 ljusaka s uz-dignutim štitićima. Dozrijevaju od rujna do prosinca, a obilni urod sjemena je gotovo svake godine. Plodonošenje počinje od 5. godi-ne, a najbolji je urod u starosti od 60 do 100 godina. Sjemenke su crvenosmeđe, eliptične do jajolike, duge 1,6 mm, s uskim postranim krilcima. Osim sjemenom, biljka se razmnožava i reznicama, a vrlo dobro razvijaju se izbojci iz panja i korjenjaka te iz debla.

Obalna sekvoja raste izrazito brzo do svoje 50. godine, a dose-gne visoku starost i do 2.000 godina. Na prostoru svog rasprostra-njenja tvori prirodne čiste i mješovite šume, s običnom američkom duglazijom, sitkanskom smrekom i nekim listačama. Vrsta je sjene, voli blaža podneblja, odgovaraju joj vlažna aluvijalna, pjeskovita i ilovasta tla, zahtijeva veliku relativnu zračnu vlažnos, a ne podno-si zime kontinentalnoga područja. Uglavnom je otporna na vjetar, no osjetljiva je na onečišćen zrak. Daje građevno drvo izvanredne kakvoće. U Europi, gdje je unesena 1840. godine, uzgaja se u par-kovima i nasadima na toplijim položajima, posebice tamo gdje je prisutan utjecaj morske ili oceanske klime. U Hrvatskoj se u uvje-tima našega podneblja uspješno uzgaja u parkovima Primorja, pri-mjerice u Rijeci i Opatiji, gdje se nalazi nekoliko jačih stabala.

Iglice i češeri Golemi mamutovac - najveća crnogorična vrsta drveća

Kora obalne sekvoje - crvenkastosmeđe boje i duboko izbrazdana


FELJTON • Tekst: Vesna Pleše • Foto: B. Pleše

Ostavština ovog velikog znanstvenika obuhvaća pre-ko 80 znanstvenih i popularno znanstvenih dijela, najveći osobni herbar jugoistočne europe sa 75 tisu-ća listova te niz drugih stručnih radova, recenzija,e-laborata, fotodokumentacijsku zbirku od više stotina filmova te zbirku od više tisuća pretežito unikatnih otisaka znanstvenih radova znakovitih svjetskih bo-taničara

Ivo Horvat poznati hrvatski znanstvenik i botaničar svjetskog glasa rođen je 7. listopada 1897. U Čazmi, u kojoj je živio do treće godine života. U djetinjstvu je bio pod velikim utjeca-jem svog skrbnika, biskupa i akademika dr. Antuna Bauera.

Osnovnu školu završio je u Dubravici i Samoboru, srednju školu u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Godine 1916. upisao je studij prirodopisa i zemljopisa na zagrebačkom Mudroslovnom fakultetu. Diplomirao je 15. lipnja 1920. godine, dok je doktorom znanos-ti iz područja botanike postao 31. srpnja 1920.godine obranivši disertaciju pod nazivom „Vrijednost gametofita u filogeniji pa-prati s osobitim obzirom na vrstu Phyllitishybrida (Milde) Chris-tensen“.Poslije obrane doktorske disertacije radi kao asistent na Botaničkom institutu Mudroslovnog fakulteta. Položivši 1921. ispit za profesora srednje škole postavljen je za pristava na istom Insti-tutu. Godine 1925. na Tehničkom fakultetu u Zagrebu drži preda-vanja iz tehničke botanike i mikroskopije. Godine 1933. postavljen je za izvanrednog profesora Sistematske botanike i Geobotanike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 8. Siječnja 1940. postaje re-dovni profesor te predstojnik Botaničkog instituta i Botaničkog vrta Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na toj dužnosti ostaje sve do 16. kolovoza 1945.

Dolaskom u Botanički institut bavi se istraživanjima ma-hovina i papratnjača pa tako već 1921. objavljuje znanstveni rad na tu temu. Prvi u Hrvatskoj uvodi suvremene metode znanosti o soci-ologiji biljnih zajednica (fitocenologiji) objavivši 1925. rad „O veg-etaciji Ličke Plješevice“. Ovo djelo smatra se prekretnicom u njego-vom radu, jer su od tada goebotanička i fitocenološka istraživanja i kartiranja postala jedna od njegovih glavnih preokupacija. Godine 1948. okuplja grupu od pedesetak stručnih suradnika te započinje s detaljnim kartiranjima masiva Risnjaka i Snježnika u Gorskom ko-taru. Zahvaljujući tom radu Risnjak je 1953. proglašen nacionalnim parkom. Jedan od njegovih najznačajnijih radova „Nauka o biljnim zajednicama“ objavljen 1949. godine, svrstao ga je u rang vodećih svjetskih botaničara i utemeljitelja nove znanosti fitocenologije za-jedno s Josiasom Brunom-Blanquetom.

Svojim radovima i raspravama na temu fitocenologije pobuđuje veliko zanimanje kod vodećih svjetskih botaničara. Sudjeluje na brojnim inozemnim skupovima, često predaje na mnogim eu-ropskim sveučilištima, najviše u Njemačkoj i Austriji, a to mu omogućava i znanje njemačkog, engleskog i francuskog jezika. Kao

gost profesor predavao je na nekoliko uglednih europskih sveučilišta u Zürichu, Hamburgu, Stolzenau, Krakovu, Varšavi,Halle-Sallu, Giessenu,Grazu.

Godine 1945. objavljene su u tisku optužbe protiv Ive Horvata da je kriv zbog smrti svog kolege i komuniste Josipa Linardića. Unatoč tome što je oslobođen optužbi, bio je otpušten s Filozofskog fakulteta. Privremeni posao našao je u Makedoniji, gdje se bavi i istraživanjima makedonskih planina.

Iako politički proganjan ne prestaje marljivo raditi pa povrat-kom u Hrvatsku, 1946. objavljuje u Šumarskom priručniku niz ra-dova: „Šumarske zadruge Jugoslavije“, „Biljne zadruge planinskih pašnjaka“, „Biologija drveća“ i dr.

Redovni profesor i predstojnik Zavoda za botaniku Veteri-narskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu postaje 1947., na tom rad-nom mjestu ostaje sve do svoje smrti 23. travnja 1963.

Uz bavljenje znanstvenim radom od 1920. do 1945. bio je društveno angažiran na raznim funkcijama; tajnik Hrvatskog priro-doslovnog društva te član mnogih domaćih i stranih povjerenstava za zaštitu prirode. Od 1930. do 1945. aktivan je član uredničkog odbora Hrvatske enciklopedije te njezin urednik za područje botan-ike. Od 1940. do 1945. bio je predsjednik Pučkog sveučilišta. Svoje radove objavljivao je u Glasniku hrvatskog prirodoslovnog društva, Prirodi, Hrvatskom planinaru, Šumarskom listu, Vjesniku ljekarni-ka i mnogim drugima. Za svog života suradnik je i utjecajni djelat-nik u dvadesetak međunarodnih i domaćih društava, uredništava i raznih saveza.

Njegov se znanstveni rad odvijao u nekoliko smjerova te obuhvaća: sistematiku i proučavanje filogenije paprati, floru ma-hovina, floristička i vegetacijska istraživanja, kartiranje raslinstva i znanstveno-organizacijski rad. Proučio je i opisao mnogobrojne šumske, livadne i ostale biljne zajednice (fitocenoze) u raznim kra-jevima, reljefnim pojasevima i bioklimatima u zemlji i inozemstvu. Potaknuo je i proveo prva detaljna vegetacijska kartiranja, kao što smo već napomenuli, masiva Risnjaka i Snježnika u Gorskom kotaru 1948. godine te Pelistera u Makedoniji (1947). Predlagao je izradu suvremenih fitocenoloških karata bivše Jugoslavije (1959.,1961.) te Europe (1963). Njegov rad obilježili su dosljednost, preciznost u shvaćanju i ekologijskoj obilježbi biljnih zajednica, provedbi pro-rodbenih bioekoloških istraživanja te primjena stečenih spoznaja u

POZNATI ZNANSTVeNICI

Ivo Horvat - botaničar svjetskog glasa

Ivo Horvat


različitim prirodoznanstvenim, gospodarskim i ostalim područjima u šumarstvu, poljodjelstvu, veterinarstvu, zaštiti prirode. Surađivao je s brojnim uglednim šumarima, sa šumarskom operativom, a bio je i vanjski suradnik Hrvatskog šumarskog instituta. Ta suradnja unaprijedila je Horvatov istraživački i publicistički rad, ali i proved-bu trajnih fitocenoloških i tipoloških istraživanja i kartiranja šuma i šumskih staništa u Hrvatskoj.

Za svog života objavio je preko 80 znanstvenih i popularno znanstvenih radova. Njegovo životno djelo „Vegetacija jugoistočne Europe“, tiskana je na njemačkom jeziku jedanaest godina poslije smrti. Tijekom svog desetljećima dugog istraživačkog rada, sakupio je najveći osobni herbar jugoistočne Europe s preko 75.000 listova (pohranjen je na Istraživačkom institut HAZU u Zagrebu). Uz to njegova ostavština sadrži još oko 6 posebnih dijela, 46 stručnih radova, elaborata, recenzija te 20 stručno-popularnih napisa ob-javljenih u tridesetak domaćih i oko petnaestak stranih časopisa i

publikacija, fotodokumentacijsku zbirku od više stotina filmova i fotoploča, zbirku više tisuća pretežito unikatnih otisaka znanst-venih radova drugih značajnih svjetskih botaničara...

Najveći dio njegove ostavštine čuva se u institutu Ruđer Bošković u Zagrebu, a knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblio-teci.

Za svoj plodonosno-pedagoški i znanstveno-istraživački rad te doprinos promicanju hrvatske znanosti kod nas i u svijetu nagrađen je priznanjima: nagradom „Eugena Podaupskog“ 1962., nagradom „Ruđer Bošković“ 1963., a posmrtno je dobio priznanje sa zlatnom plaketom za doprinos i unapređenje razvoja Nacionalnog parka Risnjak, povodom, 30. godišnjice postojanja.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 25. kolovoza 2006. , Ministarstvo kulture svake godine dodjeljuje za izvanredna postignuća na području zaštite prirode godišnju nagradu i nagradu za životno djelo „Ivo Horvat“ zaslužnim pojedincima, i udrugama.

Kopa u Nacionalnom parku Risnjak Planinarski dom u NP Risnjak

Šuma u NP Risnjak

Ploča u spomen na dr. Horvata u Botaničkom vrtu u Zagrebu


EKOLOGIJA • Tekst: I. Devčić • Foto: I. Lučić, G. Vincenc

KRŠ BeZ GRANICA

Konferencija povodom zaštite krških fenomena

IzrekaokršukaokamenojpustinjinastalaudevetnaestomstoljećutijekomizgradnježeljezničkeprugeBeč-TrstkadasusebečkiinženjerisusrelisKrasom.Nažalost,tajstavokršu,kaonekojvrstipustinjeinečemuodakletrebapobjeći,osjećaseidanas.TakoseiuturističkojpromidžbiHrvatske

događaspecifičnalitorizacija,odnosnouprviplansestavljaobala,azatimsrednjeeuropskookružje,doksepodručjekršajednostavnopreskače.Otomejedr.sc.IvoLučićpisaoiuknjizigdjejenapisaoUvodtepoglavljeDinarski krš bez granicagdjejeposebnoupozoravaonapovijesnevezečovjekasdinarskimkršemtedaisuvremenaturističkavalorizacijatrebaićismjeromnastavkanavišestoljetnokorištenje

krškogprostora.

Sredinom mjeseca lipnja u Trebinju, gradu na kraj-njem jugu Bosne i Hercegovine, održana je Među-narodna konferencija pod nazivom Krš bez grani-ca. Skup koji je okupio oko 130 stručnjaka sa svih kontinenata otvorio je pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Boško Kenjić i istaknuo da je i u regiji, kao i u svi-jetu, većina podzemnih vodonosnika prekogranična, ali i da prekogranična suradnja oko voda ima dugu povijest. Zanimljivo je da od svih zemalja regije je-dino Hrvatska ima utvrđena podzemna vodna tijela i njihov monitoring u skladu s Okvirnom direktivom o vodama eU.

Bosansko-hercegovački grad Trebinje, poznat po rijeci ponornici Trebišnjici, ugostio je stručnjake za krš iz svih zemalja svijeta kako bi se ojačala politika održivog up-ravljanja podzemnim vodama i povećala svijesti javnosti

o njihovu bogatstvu i ranjivosti. Konferencija je održana u orga-nizaciji Diktas projekta. Na području koje obuhvaća projekt Diktas nalazi se osam prekograničnih vodonosnika ukupne površine 12.000 četvornih kilometara, od kojih pet između Hrvatske i BiH (Una, Krka, Cetina, Neretva i Trebišnjica) dva između BiH i Crne Gore (Bilećko jezero i Piva) te jedan između Crne Gore i Albanije (Cijev-na). Predstavnik Međunarodnog hidrološkog programa UNESCO-a Leszek Bialy istaknuo je da rast stanovništva, klimatske prom-jene i zagađenja sve više zaoštravaju potrebe za vodom te izrazio očekivanja da će Diktas, prvi tako veliki projekt uvođenja integri-ranog upravljanja prekograničnim vodonosnicima biti značajan do-prinos odgovornijem donošenju odluka o upravljanju vodama. Di-narski se krš prostire od Slovenije i Italije na sjeverozapadu, preko

Hrvatske, BiH, i Srbije do Crne Gore i Albanije na jugoistoku, u duljini od oko 460 km i širini oko 150 km.To je područje građeno od karbonatnih stijena, vapnenca i dolomita, raznih geoloških sta-rosti. U Sloveniji se to područje naziva kras, u Hrvatskoj krš, u BiH i Crnoj Gori krš i karst, a u Srbiji samo karst. Po prirodnim vrijednostima, geomorfološkim, biljnim i životinjskim ovo je jedno od najistaknutijih područja te vrste u svijetu. S obzirom da je upravo na njemu krški reljef prvi put otkriven i izučen, ima iznimno ve-liku važnost u povijesti znanosti. Pored toga, izvorište je mineralnih sirovina i skladište pitke vode koja ima nadregionalni značaj.

Dinarski krš smatra se najvećom specifičnom prirodnom vri-jednosti cjelokupnog područja. Kao cjelina sadrži svjetski značajne elemente prirodne baštine. Vrijednosti dinarskog krša su višestruke: prirodne, privredne, kulturne, znanstvene, obrazovne, rekreacijske. Krški oblici brojni su i raznoliki, od sitnih škrapa do krških polja i krških zaravni. Živi svijet Dinarida po biljnom bogatstvu i razno-likosti nema premca u Europi, a s pojedinim skupinama faune, pop-ut podzemne, čak ni u svijetu. Hrvatsko krško područje čini trokut čiji se sjeverozapadni vrh nalazi kod Savudrije, jugoistočni je na rtu Prevlake, a treći, sjeverni, nalazi se u Samoborskom gorju. Od-laganje otpada u kršu predstavlja problem koji zahtjeva suradnju između država regije, a značajan je sa stanovišta očuvanja okoliša i ljudskog zdravlja, ali i samog dinarskog krša kao prirodnog fenomena izuzetne i jedinstvene biološke raznolikosti. Upravo kao najveći problem podzemnih voda u kršu, stručnjaci s konferencije vide u nekontroliranom odlaganju otpada na kršu i otpadnih voda, a stanje monitoringa podzemnih voda nije zadovoljavajuće. Jedino Hrvatska ima utvrđena podzemna vodna tijela i njihov monitoring u skladu s Okvirnom direktivom o vodama EU.

Brana Gorica kod Trebinja


Hrvatski krš

Neprikladnim odlaganjem otpada u kršu ugrožavaju se krški ekosustavi, koji uključuju vodenu ali i kopnenu dinarsku špiljsku faunu s velikim brojem endema, značajnu na nacionalnom i europskom, ali i na svjetskom nivou. Problem otpada možda je up-ravo najizraženiji na kršu i to zbog fizikalnokemijskih osobina krša i činjenice da su u krškom podzemlju velike količine vode koja je jedan od strateških elemenata današnjice i naše budućnosti. Zaštiti podzemnih voda kao jednom od najvrednijih prirodnih resursa naše zemlje mora se dati znatno veća važnost nego što je to bilo do sada.

Hidrogeolog Petar Milanović objašnjava stručne pojedinosti

Duga sušna razdoblja ozbiljne su naznake klimatskih promjena, a sve veće korištenje podzemnih voda za različite namjene s jedne strane te sve veći pritisci ljudske populacija s druge, nameću potre-bu integralnog pristupa gospodarenju podzemnim vodama. Zaštita i očuvanje okoliša, našeg životnog prostora i izvora pitke vode morao bi biti prioritet svih vlada i politika ove zemlje. Ono što danas pre-poznajemo kao vrijednosti dinarskog krša posljedica su prirodnih osobina ali i nekoliko tisuća godina čovjekovog prisustva. Osnova zaštite vrijednosti Dinarskog krša je ujedno i osiguranje čovjekove prisutnosti.

S A J M I Š T E K L A G E N F U R T

4.-7. rujnaw w w. h o l z m e s s e . i n f o

sajam drvaKLAGENFURT

Međunarodni

Međunarodni strukovni sajam za

šumarstvopilansku tehniku

transporti logistiku

energiju iz bioloških materijala

DRVO&GRADNJAtehnika gradnje

drvom idrveni proizvodi

stolarske potrepštine i oprema

2014.


ZANIMLJIVOSTI • Tekst: Marija Glavaš • Foto: M. Glavaš, F. Šneler

NAJVAŽNIJe KOROVSKe VRSTe POPOVAČKIH ŠUMA

edukativni paneli poticaj učenju i stvaranjuProstor šumarije Popovača, UŠP Zagreb od nedavno je obogaćen dvama edukativnim panelima koji sa-drže herbarijski materijal, točnije najvažnije pred-stavnike korovskog rašća s lokalnog područja. Biljke je sakupio i odabrao djelatnik šumarije Filip Šneler na poticaj starijeg kolege Damira Pavelića. Sada dje-latnici šumarije imaju stalni podsjetnik na korovsku vegetaciju koja ih okružuje, a njihovi posjetitelji nove spoznaje o šumi.

Kada se netko ustrajno bavi određenim područjem, a ra-zlog je velika sklonost, jasno je da će u istom steći za-vidno znanje i iskustvo. Mladog šumarskog stručnjaka Filipa Šnelera zanima drveće iz svih mogućih aspekata,

a njegovo je znanje prepoznavanja biljnih vrsta, na eruditskoj ra-zini. Pored obiteljske kuće posjeduje botanički vrt prepun stranih vrsta kultivara i formi drveća i grmlja o kojima se znalački brine. Njegove sposobnosti brzo je prepoznao kolega Damir Pavelić za-poslen kao stručni suradnik u zagrebačkom Odjelu proizvodnje za jednog službenog posjeta šumariji Popovača gdje je inženjer Šneler zaposlen kao šumarski tehničar. Pavelić je predložio Šneleru da sakupi korovsko bilje s područja šumarije.

Šneler je najvažnije predstavnike prizemne korovske vegetacije strpljivo prikupljao tijekom čitavog vegetacijskog razdoblja 2012. godine pazeći pri tome da odabrani primjerci budu potpuno razvi-jeni i da nose obilježja značajna za svaku pojedinu vrstu radi lakšeg prepoznavanja živućih biljaka na terenu. Tako je šaševe prikupljao tijekom travnja i svibnja kada nose karakteristične duge i uspravne cvatove, a primjerak hmelja ubrao je u kolovozu kako bi na biljci bili vidljivi svijetlo zeleni plodovi zvani šišarke, biljku američki di-vlji krastavac brao je krajem rujna jer tada razvije neobičan bodlji-kavi tobolac. Za većinu sakupljenih primjeraka koristio je klasičan način konzervacije na način da ih je sušio među listovima novin-skog papira, a za konzervaciju većih primjeraka koristio je ploče od stiropora.

Kada je sav materijal bio pripremljen podijelio je vrste u dvije grupe. Jedna grupa predstavlja korovsku vegetaciju brdskih terena, odnosno gospodarske jedinice Popovačka Garjevica. Druga grupa malena je zbirka korovske vegetacije nizinskog područja, odnosno gospodarske jedinice Popovačke nizinske šume. Šumarija Popovača sastoji se od tri gospodarske jedinice, a treća jedinica na-ziva se Popovačke prigorske šume. Njezine nadmorske visine nala-ze se unutar vrijednosti brdske i nizinske jedinice, klimatske prilike, također odgovaraju uvjetima obiju jedinica pa im stoga odgovara i sadržaj zeljastog raslinja i drvenastih vrsta. Iz tog razloga nije bilo potrebno pripremati zasebnu herbarijsku zbirku. U međuvremenu su djelatnici radne jedinice Hortikultura izradili čvrste drvene ok-vire, preciznih dimenzija od 1,1 m visine, 1,5 m dužine i 10 cm širine. Šneler je od mnoštva osušenih primjeraka morao odabrati one najštetnije i najtipičnije kako bi stali u okvire. U jednoj od prostorija šumarije sada stoje dva estetska i edukativna ostakljena panela. Među primjercima korovskoga rašća nizinske gospodarske jedinice našli su se: šumska paprat, nizinska kupina, paprac, slak, divlji krastavac, dvodomna kopriva, jednoplodnički glog, obična trušljika, čivitnjača, razni šaševi i dr.

Panel koji prikazuje brdsku gospodarsku jedinicu, između os-talog sadrži primjerak hmelja, crne bazge, sviba, broćike, obične kupine, dlakave kupine, bujadi, pavitine, bljušta, bršljana, bagrema, ženske paprati, šumskoga šaša, dlakavog šaša, kanadske zlatnice i dr.

U donjem desnom kutu svakog panela nalazi se po jedan kolaž fotografija koje su složene poput razglednica, a prikazuju tipične prizore kakvi se mogu vidjeti kada se uđe u neku od gospodarskih jedinica pa tako kolaž panela posvećen jedinici Popovačke nizinske šume prikazuje npr. uzgojne radove njege prije i poslije izvršenja, šumu za vrijeme poplave, topolu s preko 3,08 m opsega, plohu prije i nakon uspjelog znanstvenog pokusa, a onaj posvećen jedinici Popovačka Garjevica sadnice posadene u Tullyjeve cijevi, sastojine s ne toliko učestalom smeđom stelom i oštrolisne veprine, rijetkim riječnim rakom, mladom srnom te povijesne ruševine Jelengrada. Prvi kolaž nosi nazive šumskih zajednica koje su najvažnije prema zastupljenosti u jedinici Popovačke nizinske šume. Drugi, također nosi nazive najznačajnijih šumskih zajednica, ali u brdskoj jedinici,

Panel s korovskom vegetacijom nizine Panel s korovskom vegetacijom brdskog područja


Popovačkoj Garjevici. Valja istaknuti da je Filip Šneler sam opremio ove kolaže, i sadržajno i grafički.

Sav taj trud i strpljenje imali su nesebičan cilj, odnosno tra-jnu pomoć u edukaciji kako djelatnika šumarije, tako i posjetitelja šumarije kojima je struka još uvijek nepoznanica. Djelatnicima šumarije edukativni bi paneli trebali pomoći prisjetiti se točno koje je to korovsko bilje koje ih okružuje te na koje treba posebno obrati-ti pozornost prije zahvata njege. Prije odlaska na teren ili po dolasku s terena sada mogu usporediti biljke koje su vidjeli u prirodi s oni-ma, suhima iza velikog stakla. Za njihove goste vrijedi pravilo da se

nešto mora upoznati da bi postalo blisko i da bi se zavoljelo. Zato bi ovakve panele možda trebalo postaviti vani, na ulasku u šumu i načiniti ih više, u više podružnica i s još raznolikijim sadržajem. Kada bi ljudi koji dođu prošetati šumom znali koliku im raskoš pružaju biljni i životinjski svijet vjerojatno bi se u njima pobudila još veća privrženost i poštovanje za njega.

Poticaj je tu, pred nama - iskreni entuzijazam i široko znanje mlade osobe koja je svjesna da upotpunjavajući vrijeme na način da čini korist sebi i drugima prkosi vremenu u kome se neprestano nameću upitnost egzistencije i duhovnih vrijednosti.

Panel s korovskom vegetacijom brdskog područjaShema za gospodarsku jedinicu Popovačke nizinske šume Shema za gospodarsku jedinicu Popovačka Garjevica

Autor Filip Šneler


LJEKOVITO BILJE • Tekst: Vesna Pleše • Foto: Arhiva

PeRŠIN

Jedan od najvažnijih diuretikaPeršin se kao začin koristio već u rimsko doba, danas se uz ljekovita svojstva koja posjeduje osim u lije-čenju nekih bolesti, koristi najviše kao dodatak pre-hrani.

Peršin (Petroselinum crispum) dvogodišnja je biljka iz poro-dice štitarki. Podrijetlom je iz mediteranskih zemalja oda-kle se proširio u sve zemlje južne Europe, pradomovina mu je Sardinija. Stari Rimljani koristili su ga kod gozbi, jedući

ga ublažavali su jače mirise poput vina, luka i češnjaka. Jeli su ga i gladijatori prije borbi, vjerujući da im daje snagu, jača reflekse i čini ih lukavijima.

Opis biljke: Dvogodišnja je biljka s vretenasto odebljalim kori-jenom, iz kojeg naredne godine izraste do jedan metar visoka i raz-granjena stabljika s manjim brojem listova. Na vrhu ogranka nalaze se štitasti cvjetovi. Listovi su u prizemnoj rozeti, trostruko perasti i sjajno zeleni.

Stanište: uzgaja se u vrtovima širom svijeta.Branje i prerada: Koristi se korijen i list biljke. Najbolje ga

je koristiti u svježem stanju, ali se može sačuvati i u zamrzivaču. Može se zamrznuti tako da se prvo opere i osuši, pa se isjeckan pohrani u posude s poklopcem da ne bi ishlapio miris. Zamrznuti peršin može se najduže čuvati u zamrzivaču do šest mjeseci. U ishrani se koristi i posušeni peršin, a i ljudi ga mogu sami sušiti. Ubrani listovi peršina suše se u hladu, a potom se pohranjuju u stak-lene posude s poklopcem pa se čuvaju na hladnom i tamnom mjestu i do nekoliko mjeseci.

Ljekovit sadržaj: kalij, željezo, provitamin A, svi vitamini B skupine među kojima je najznačajniji vitamin B12, vitamin K, vita-min C, aromatična ulja i flavonoidi.

Ljekovito djelovanje: izvrstan je diuretik, potiče izlučivanje mokraće, preporučuje se kod bolesti bubrega i mokraćnog mjehura, bubrežnih kamenaca,

- upale prostate, - potiče izlučivanje želučanih sokova, pospješuje apetit,

poboljšava probavu, smiruje grčeve te stvaranje plinova u crijevima,

- povoljno djeluje na cirkulaciju te na razne srčane smetnje,- preporučuje se kod bolesti jetre, kod upale jetre i želučanog

mjehura,- kod reume, artritisa i gihta,- umiruje živce i dobar je protiv nesanice,- kod bolesti dišnih organa, smiruje kašalj, koristi se kod upale

grla, upale pluća, bronhitisa i astme.Čaj od korijena i listova peršina: jedna jušna žlica usitnjenog

suhog korijena i jedna žlica listova prelije se sa 2,5 dl kipuće vode. Pusti se odstajati pokrivena oko 15 do 20 minuta te se ovako prip-ravljen čaj procijedi. Čaj se uzima dva do tri puta na dan prije jela.

Čaj od plodova peršina: pola čajne žličice zdrobljenih plodova peršina prelije se sa 2,5 dl kipuće vode. Pusti se poklopljeno da odstoji desetak minuta te se ovako pripravljen čaj procijedi. Uzima se jedanput na dan u gutljajima prije jela.

Vino od peršina: za pripravu vina potrebno je desetak listova peršina, dvije žlice vinskog octa, jedna litra bijelog vina te 300 g meda. Usitnjeni listovi peršina i vinski ocat preliju se s vinom te se tako pripravljena tekućina stavi zakuhati. Nakon toga se još kuha na laganoj vatri desetak minuta. U međuvremenu u vino se dodaje med te se uz miješanje, dok se med ne rastopi, ovako pripravljeno vino kuha oko četiri minute. Vino se procijedi i ulije u sterilizirane staklenke koje se dobro zatvore. Uzima se dvaput na dan po jedna mala čašica vina, poslije jela.

Peršin se ipak najviše koristi u svježem stanju kao dodatak je-lima ili za dekoraciju jela. Postoje dvije vrste peršina, kovrčava i ravna lista. Kovrčavi peršin uglavnom se koristi kao dekoracija hladnih salata i predjela, dok se peršin ravna lista koristi kao začin i dodatak raznim jelima. Peršin, stabljike i korijen koriste se za juhe i variva, a sitno kosani listići kao začin gotovim jelima. Dodaje se u sve vrste jela, od mesnih, tjestenina i sl.

Ulje pripravljeno od peršina može se koristiti kao zaštitno sredstvo protiv uboda komaraca i drugih insekata, što znači da je toksično pa treba biti oprezan u njegovom korištenju u zdravstvene svrhe.

Kontraindikacija: nema.


HORTIKULTURA • Tekst: Marija Glavaš • Foto: Milan Glavaš, arhiva

P&B bonsai zbirka nalazi se na otoku Krku. Od proš-le godine zbirka je postavljena u vidu stalne izložbe, prve takve, otvorene za javnost u našoj zemlji. Ve-lika vrijednost zbirke leži u činjenici da je stvorena od naših, autohtonih mediteranskih vrsta drveća. Te minijature predstavljaju velebno djelo šumarskih stručnjaka koji su se odlučili posvetiti ovoj drevnoj istočnjačkoj umjetnosti oblikovanja stabala.

P&B bonsai zbirka na otoku Krku nalazi se u sklopu rasadni-ka ukrasnog bilja koji je vlasništvo šumarske stručnjakinje Blaženke Vrgoč. Smještena uz glavnu cestu između Njivica i Malinske dobro je vidljiva turistima koji ljeti dolaze na

odmor pa zbirka predstavlja Hrvatskoj dodatnu atrakciju. Blaženki Vrgoč je prvo zaposlenje bilo održavanje zelenih površina hotelsk-og naselja u Njivicama kao voditeljica hortikulture 1990. god. Su-prug Petar odavna je fasciniran japanskim načinom života, a svijet bonsai stabalaca otkrio mu je mr. sc. Josip Karavla na Šumarskom fakultetu pokazujući studentima fotografije za vježbi prepoznavanja vrsta drveća. Zanimljivo je da je njegovo drugo zaposlenje gotovo isto kao i Blaženkino, a zadatak mu je bio uređivanje ornamentalnih parkova uz hotele tako da možemo reći da je uzgoj ukrasnog bilja sudbina obitelji Vrgoč. Srećom, Petru je to zaposlenje donijelo up-ravo iskustvo koje mu je kasnije trebalo da se usavrši u oblikovanju bonsaija i stvori dva posve nova kultivara.

Kada su se 1997. god. Blaženka, dipl. inž. šum. i dr. sc. Petar Vrgoč počeli baviti samostalnim djelovanjem na umu su imali ono što su naučili u praksi tj. uređivanje i održavanje vrtova i proiz-vodnju ukrasnog bilja. Kupili su jedno zapušteno poljoprivredno zemljište i od njega stvorili rasadnik koji danas ima doista veliku

PRVA IZLOŽBA OTVOReNA ZA JAVNOST

P&B bonsai zbirka na Krku

ponudu mediteranskog ukrasnog bilja. Za izračune, izradu planova infrastrukture i proizvodnje ukrasnih biljaka te izradu prognoze po-slovanja zaslužna je Blaženka Vrgoč. Ideja koja je uslijedila pret-vorila se u jedinstvenu zbirku mediteranskih vrsta drveća na bonsai način na koju može biti ponosna ne samo šumarska struka, nego i čitava Hrvatska.

Bonsai metode, stare preko tisuću godina kojima se postiže da neko stablo ostane minijaturno zapravo potječu iz Kine, a Ja-panci su ih usavršili. Riječ bonsai u prijevodu s japanskog znači nastao u posudi, a kako je dr. sc. Vrgoč pojasnio te posude služe da bi se stabalca mogla prenositi s jednog mjesta na drugo. Sva bonsai stabalca potječu od normalnog sjemena, sadnica ili dijelova drveća u prirodi, a minijaturan rast postiže se čestim orezivanjem krošnje i korijena i presadnjama. Ali, cilj kod oblikovanja ovih stabalaca nije savršen geometrijski oblik kao što je to kod živica, a ni bo-gat urod kao kod voćki, pojašnjava Vrgoč, već prirodan oblik. Za

Jedan kultivar Lucije između dvije Lare

Blaženka i Petar Vrgoč sasvim desno


stvaranje kultivara bonsaija vrijedi: što manje dimenzije, odnosno što kraće i tanje iglice, sitnije lišće, manji izbojci to bolje. Svaka vrsta ima svoje posebne uzgojne zahtjeve pa je svaku potrebno što bolje upoznati. Tako je vrstan poznavatelj potrebnih šumarskih dis-ciplina, P. Vrgoč obranio magistarski rad na temu uzgoj bonsaija od mediteranskog drveća na Šumarskom fakultetu 1994. god. Kasnije je doktorirao na genetici i oplemenjivanju mediteranskih borova kao uzgojnih biljaka 2000. god. Dugogodišnja praksa i ulaganje u znanje omogućilisu mu stvaranje novih kultivara Lucija i Lara koje je zaštitio kao intelektualno vlasništvo, a zaštita vrijedi do konca 2037. god. Ideja o bonsai stabalcima u obitelji Vrgoč ima i dublje korijene, naime prvi kultivar Picea glauca Conica uzgojio je Petrov otac Krunoslav Vrgoč, također šumarski stručnjak. Petar je također radio na stvaranju kultivara od borova i tako je od crnog bora nastao kultivar Lara, a od alepskog Lucija. Da kultivari ne nastaju preko noći i da je za uzgoj ukrasnog bilja potrebno veliko strpljenje uka-zuje činjenica da je za njihovo stvaranje bilo potrebno jedanaest go-dina. Svi kultivari po nečemu se razlikuju od osnovne vrste i drugih kultivara. Kultivari Lara i Lucija odlikuju se kratkim i gustim igli-cama i izbojcima, jedinstvenom bojom i osobitom teksturom iglica i kore. Talijanski arhitekt Mauro Stemberger je na jednoj radi-onici održanoj 2009. god. u Opatiji, za oblikovanje odabrao upravo primjerak Lucije. Još dva primjerka bora, Pinus parviflora Kokonoe uvezli su iz samog Japana. Dr. sc. P. Vrgoč je uzgojio i primjerke bjelograbića (Carpinus orientalis), crnog jasena (Fraxinus ornus) i rašeljke (Prunus mahaleb). Te su primjerke supružnici izlagali početkom devedesetih godina prošloga stoljeća na Sajmu cvijeća i u Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu te u Crikvenici.

Vrgoč je u razdoblju od 1993. do 1996. god.bio glavni istraživač na projektu koji se odnosio na sakupljanje mediteranskih biljaka s ciljem stvaranja jedinstvene zbirke. Za takva istraživanja i postav-ljanje stalne izložbe podršku mu je dalo sedam znanstvenika, od kojih su petorica članovi HAZU.

Posjetitelji koji dođu na Krk razgledati izložbu mogu se i obra-zovati jer se u tamošnjoj prostoriji emitiraju dva obrazovna filma. Prvi traje desetak minuta i prikazuje kako se uređuje bonsai, a drugi prati uzgojne zahvate na jednome od primjeraka kroz razdoblje od čak dvadeset godina.

Ova osebujna i iznimno vrijedna zbirka našla se 1996. god. u jednoj reportaži čuvene američke televizijske kuće CNN.

Preostaje poželjeti priliku svima uživo razgledati bonsai zbirku obitelji Vrgoč.

Bonsai zbirka – dio

FLORA • Tekst: Vesna Pleše • Foto: arhiva

Na globalnoj, ali i lokalnoj razini invazivne ili aloh-tone biljne vrste, velika su prijetnja biološkoj razno-likosti. Brzo se razmnožavaju i šire te nanose velike štete gospodarstvu neke zemlje.

Invazivne ili alohotone biljne vrste su na globalnoj razini, druga najveća prijetnja bioraznolikosti, odmah poslije uništavanja prirodnih staništa. Radi se o biljnim vrstama koje su namjer-no ili nenamjerno unijete u područja izvan njihovog prirod-

nog staništa. Brzo se prilagođavaju uvjetima u novom okolišu, uz izuzetnu sposobnost brzog samostalnog razmnožavanja te veliku brojnost i gustoću. Uz to što narušavaju postojeći ekosustav, nanose velike štete poljoprivrednim, šumskim i vodenim biljnim sasto-jinama, uzrokuju socio-ekonomske štete u poljoprivredi, stočarstvu, turizmu, zdravstvu i dr. Na ove promjene posebno su osjetljivi eko-sustavi na koje je čovjek već destruktivno djelovao i sam smanjio njihovu biološku raznolikost.

Širenje novih vrsta po svijetu, pojava je poznata od pamtivi-jeka. Započela je seobama naroda, otkrivanjem novih kontinenata i njihovim naseljavanjem. U suvremenom svijetu razvojem novih tehnologija te globalizacijom, boljim povezivanjem država i kon-tinenata (razvojem transporta, turizma i trgovine), stvorili su se po-voljni uvjeti za širenje raznih organizama pa tako i biljaka na ona područja gdje prije toga nisu bile prirodno rasprostranjene.

Način unosa može biti namjeran (čovjek ih prenosi radi uzgoja), ali i nenamjeran kao što smo već napomenuli razvojem transportnih sredstava, turizma i sl.

Ovaj problem danas je toliko velik, da se pokušava riješiti putem raznih institucija kako na svjetskoj, europskoj, ali i državnoj razini. Europska strategija za invazivne vrste, usvojena je već 2003. kao rezultat suradnje između Vijeća Europe i Svjetske unije za zaštitu prirode pa je u izvornom ili modificiranom obliku preuzeta kao na-cionalna strategija mnogih zemalja.

Jedan od najvećih problema predstavljaju prisutne poteškoće u ranom otkrivanju njihovog pojavljivanja. Invazivne biljne vrste otkriju se tek mnogo godina nakon njihovog unošenja, a onda je i prekasno za njihovo uspješno suzbijanje. Osim ranog otkrivanja, u postupanju s invazivnim vrstama bitni su i podaci o samoj vrsti

AGReSIVNe UVeZeNe VRSTe

Invazivne biljne vrste prijetnja bioraznolikosti

Amorfa


FLORA • Tekst: Vesna Pleše • Foto: arhiva

AGReSIVNe UVeZeNe VRSTe

Invazivne biljne vrste prijetnja bioraznolikostii njenoj rasprostranjenosti, informiranje javnosti o postignutim učincima na suzbijanju, odgovarajuća zakonska legislativa kojom se nastoji spriječiti daljnje unošenje invazivnih vrsta te njihova kon-trola. Pri tome su vrlo bitne i mjere uklanjanja invazivnih vrsta i kontrola širenja primjenom tehničkih, bioloških i kemijskih mjera.

Problematikom invazivnih vrsta intenzivnije su se stručnjaci započeli baviti posljednjih nekoliko desetljeća, kako u Europi tako i u našoj zemlji.

Velikim europskim međudržavnim projektom DAISIe u Europi je evidentirano oko 11.000 stranih svojti. Biološku razno-likost hrvatske flore trenutno ugrožavaju oko 64 invazivne vrste i podvrste iz 27 porodica stranih invazivnih biljnih vrsta. Najviše ih potječe iz sjeverne i južne Amerike, ali i dijelova Azije, Afrike i drugih područja u svijetu. Prema istraživanjima naših botaničara, na gotovo polovini državnog teritorija evidentirana je neka od in-vazivnih vrsta. Najveći dio invazivnih biljaka pojavljuje se u okoli-ci velikih gradova poput Zagreba i Splita. Dokazano je da taj broj raste proporcionalno u krajevima s višom temperaturom i nižom nadmorskom visinom, pa je tako najugroženije područje priobalja i otoka. U našem priobalnom pojasu i otocima pojavljuje se oko 48 raznih invazivnih vrsta i podvrsta.

Iz dostupne literature osvrnut ćemo na najzastupljenije in-vazivne vrste u Hrvatskoj.

Jedna od njih je amorfa, listopadni gusto razgranjeni drvenasti grm podrijetlom iz Sjeverne Amerike. U Europu je unijet 1724., a u našoj zemlji se pojavio početkom 20.stoljeća. Vrlo je agresivna na staništima koja joj odgovaraju, a posebno je rasprostranjena u Sisačko-moslavačkoj te Brodsko-posavskoj županiji. Park prirode Lonjsko polje gotovo je u potpunosti njome obrastao.

Europski mračnjak jednogodišnja je zeljasta biljka podrijet-lom iz Kine i Tibeta. Radi se o vrlo agresivnoj vrsti korova, koja je u našoj zemlji evidentirana osamdesetih godina prošlog stojeća. Nanosi velike štete na poljoprivrednim kulturama, poglavito u istočnim dijelovima Hrvatske.

Japanski dvornik višego-dišnja je biljka grmolikog izgle-da podrijetlom iz Azije, prvi put je evidentiran u gradu Zagrebu 1970. gdje je i danas prisutan na mnogim lokacijama. Danas je raširen gotovo u svim hrvatskim krajevima, ponajviše u Lici i Gorskom kotaru, a kao posebno ugrožena lokacija spominje se grad Karlovac i okolica, gdje se na desetine tisuća kvadrat-nih metara površine nalazi pod ovom monokulturom.

Pajasen brzorastuće je sta-blo podrijetlom iz sušnih i toplih predjela Kine, smatra se jednim od najinvazivnijih vrsta drveća u svijetu. Kod nas je zastupljen u vrlo širokom rasponu gotovo u svim županijama, kako u kon-tinentalnom tako i u obalnom dijelu zemlje. Veću agresivnost

pokazuje u obalnom dijelu od Istre do juga Dalmacije.Peliolisni limundžik odnosno ambrozija jednogodišnja je zel-

jasta biljka podrijetlom iz Sjeverne Amerike. U Hrvatsku je uni-jeta 1941. Zabilježena je i u priobalnom, ali i u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Unatoč strogim mjerama o njenom uklanjanju, ova agresivna vrsta i dalje se širi.

Velika zlatnica višegodišnja je zeljasta biljka podrijetlom iz Sjeverne Amerike. Evidentirana je u gotovo svim županijama kon-tinentalnog, ali i priobalnog i gorskog dijela naše zemlje. Uglavnom je proširena na zapuštenim poljoprivrednim površinama, uz rubove šuma i prometnica, gdje svojom agresivnošću potiskuje autohtone biljke.

Stručnjaci navode cijeli niz mjera koje svatko od nas može napraviti u pogledu borbe s stranim invazivnim biljnim vrstama.

Različite europske države na različite načine prilaze problemu rješavanja invazivnih biljnih vrsta. Nažalost razina svijesti o ovom problemu (uvoz-izvoz, proizvodnja, prodaja, propisi) u Hrvatskoj je vrlo na niskoj razini. Stoga je u uklanjanju ovog problema potrebna bolja suradnja hortikulturnih lanaca, državnih i stručnih tijela, pol-joprivrednih proizvođača, ali i drugih fizičkih osoba koje su na bilo koji način involvirane u problematiku invazivnih vrsta. Neophodan je stalni monitoring, sprječavanje širenja, kontrola nekih vrsta te provođenje zakonske regulative u sprječavanju unosa i širenja ovih biljaka. Osobno svatko može učiniti dodatne napore u rješavanju ove problematike :

- prijaviti novo nalazište (sve upute su dane u priručniku Biološka raznolikost Hrvatske-priručnici za inventarizaciju i praćenje stanja, www.dzzp.hr,

- uklanjati invazivne biljke u svom okolišu,- ne donositi nekontrolirano biljni materijal s inozemnih put-

ovanja,- dodatno se informirati,- uključiti se u rad lokalnih nevladinih udruga ili drugih orga-

nizacija koje se bave ovom problematikom.

Ambrozija


KULTURA • Tekst: đuro Franković • Foto: Z. Ištvan

Oko drveta svijeta - arbormundi, događaju se po naš svijet sudbonosne stvari. Ovaj cjeloviti svijet zami-šlja se i prikazuje u obliku stabla drveta. U krošnji žive nebeska božanstva, stablo pripada smrtnicima, dok korjenje predstavlja podzemni svijet, gdje žive božanstva, a to je ujedno i mjesto mrtvih.

Mađarski kralj Sveti Ladislav (1045.–1095.) pojačao je kršćanstvo, utemeljio i Zagrebačku biskupiju (1094) te je nastojao ukinuti obrede prinošenja žrtve po gajevima, pored izvora, drveća i kamenja. Uhvaćene pogane surovo je kažnjavao.

Da li se radi o mađarskoj specifičnosti ili su se ovi propisi više odnosili na Hrvate u Slavoniji, Hrvatskoj i Bosni? Na žalost, nemo-guće je dati pravi odgovor.

Pokušat ćemo stoga tražiti odgovor da li je u hrvatskoj pučkoj tradiciji postojao kult drveća, kao i to kakvi se simboli, božanstva i sl. vezuju uz drvo.

Stablo koje je smatrano svetim bićem činilo je dio kulta veoma rasprostranjenih božanstava i boginja kojima je žrtvovano sveto drveće. O kultu drveta kod Starih Slavena prvi je izvještavao grčki povjesničar Prokopije (oko 522. godine), a kasnije u 10. stoljeću o tom kultu u krugu Srba pisao je sveti Naum Ohridski: Neverovatno, ali oni veruju u kamenje i drveće. Novogradski letopis (854. godine) o pretkršćanskom vjerskom životu ruskog stanovništva Poljane kaže: Bili su pogani, a kod jezera i drveća prinosiše žrtve.

Međutim i u drugim, Slavenima naseljenim oblastima pa tako i kod njihove sjevernozapadne grane, značajan je kult drveća, naime, ljetopisac Helmold (oko 1170. godine) pišući o njima veleći da po-red glavnog božanstva oni imaju i druge bogove od kojih se nekoli-ko njih vezuje za drveće, a posjeduju tradiciju da se zavjetuju pored drveća, izvora i kamenja. U njihove svete gajeve kršćanima je bio zabranjen ulaz, pošto bi time mjesto postalo oskrnavljeno. Na ova sveta mjesta jedino su mogli odlaziti njihovi poganski žreci koji su tamo vršili razne obrede.

Kod Slavena koji su živjeli na gornjim djelovima njemačkog Baltika, po naredbi opata Reginenu u 10. stoljeću: Biskupi i njihovi pomoćnici, svećenici svim snagama trebaju raditi na tomu da ono demonima posvećeno drveće koje običan narod poštuje i cijeni, čije grane nikako ne smije odsjeći, u korjenu treba istrijebiti i spaliti.

Bez obzira na ozbiljne zabrane u dvojakom vjerskom životu sa-čuvali su se sveti toponimi mitskog svijeta prareligije Slavena.

Oko drveta svijeta, arbormundi, događaju se po naš svijet

sudbonosne stvari. Ovaj cjeloviti svijet zamišlja se i prikazuje u ob-liku stabla drveta. U krošnji žive nebeska božanstva, stablo pripa-da smrtnicima, dok korjenje predstavlja podzemni svijet, gdje žive božanstva, a to je ujedno i mjesto mrtvih.

U krošnji drveta, na suhoj grani sjedi glavno božanstvo slavens-ke mitologije: Perun, bog munje i gromova (kod baltičkih naroda Perkunas) dok u korijenu drveta živi zmija/zmijoliki zmaj-aždaja. Između Peruna i zmaja događaju se dramatični događaji, naime zmaj želi uništiti potomke (ptiće) Peruna (soko ili orao) o čemu govori i sljedeća hrvatska narodna pjesma:

Jabuka se vjetru moli, Da joj grane ne odlomi: Da, moj vjetre, ne lomi me, Ne lomi me, ne krši me! Ja sam tebi rod rodila:

Svaku granu dvije jabuke, Na vrh soko gnijezdo vije, a na vrhu i četiri. Na korijen mi zmaje sjedi, Zmaj sokolu poručuje: „ako puštih živa ognja, Gnijezdo ću ti popaliti tiće ću ti pofatati.“ Soko zmaju odgovara: „Moj’ su tići poletari, Brzo će mi polećeti, Put onoga slavna mjesta Dobre glase odnijeti: Da smo zdravo i veselo.“

No, Zmaj nije u stanju uništiti potomke Peruna, pošto su oni već narasli i odletjeli.

U hrvatskim božićnim obrednim pjesmama također se pojavlju-je praindoeuropska legenda borbe koja se vodi između Gromovnika i Zmije.

Oj božiću, (Koledo – iza svakog retka) tri nožića: Prvim riže Bili lebac,

SLAVeNSKI BOGOVI U PROZI

Božanstva u krošnji drveća

Božanstvo hrast

Ispod starog hrasta


Drugim riže Suci sirac, trećim riže Zeleniku. Oj jabuko Zeleniko! Što si tako Blidolika; Ne čud mi se, Što sam tako Blidolika! Zmaj se leže u korenu, Sivi soko U vršiki. Zmaj sokolu Popričuje: Ne vij gnjizdo Više mene! Gnjizdo ću ti Oboriti A mladiće Pomoriti, Tebe starca Zatirati U planinu Med vlajine, Gdi vlajine Svilu predu, Gajtan pletu Junacima Na čakšire, Divojkama Na kalčine.

Prema gore navedenom tekstu Zmaj za sebe želi cijelo drvo, naročito krošnju, koja pripada Perunu. Istovremeno, Zmaj želi mladiće (ptiće) i njihovu majku ponijeti sa sobom u svijet mrtvih, dok stari soko (Perun) utjehu pronalazi kod Vlahinja. Vlahinje, poput u pjesmama opjevanih Vlaha, crnih Ugara, kasnije i Turaka, mogu se dovesti u vezu sa bićima podzemnog svijeta.

Trodjelni model svijeta ujedno je i ilustracija mjesta pogan-skih božanstava koje oni zauzimaju u postojećoj hijerarhiji. Ovdje se konkretno prikazuje da vrhovno božanstvo, Perun gromovnik, nalazi u krošnji dok obilježje Velesa, koji stanuje u korjenju naslije-dio je Zmaj, koji je ustvari njegov alopersonaž (nadomjestak). Veles je Perunov protivnik i božanstvo podzemnog svijeta i životinja.

U praksi dvojnog vjerskog života kršćanski svetci nasljeđuju obilježja poganskih božanstva.

(...) U Đurđa bana prid kućom grana,

(Ref.: Kirijo leližo!) Na toj su grani troji mladići Prvi mladići – tići slavići, Drugi mladići – tići lastići, treći mladići – mali gujići.

U hrvatskim pučkim molitvicama također je nazočno drvo i njegovo poštovanje, koje je valjalo osvetiti, a kao sveto drveće bilo je respektirano i u krugu poganskih Slavena, a također i kod drugih naroda. Jedno takvo sveto drvo je jelka, bor, koje je trebalo posvetiti.

Postavlja se pitanje zbog čega?Naime, kod Hrvata je ulogu hrasta - sveto drvo Perunovo - preu-

zela jelka. O tome govori i koledarska pjesma iz okolice Dubrovni-ka, pa tako jelku ne treba da posveti ni Sveti Petar ni Sveti Nikola:

(...) Sveti Petar i Nikola, Koji svako drvo sveti, Sam ne sveti svetu jelu, al govori sveta jela: „Ja sam sveta i od sebe: Iz žilja mi voda teče, Iz vršike pčele lete.“

Jelka je na Dalekom Istoku (Kina, Japan) simbol stamenitosti, životne snage i besmrtnosti. Po kazivanju drevnih legendi šinto re-ligije bogovi žive u krošnjama drveća. Kao zimzelen, jelka se čini da je bolja od drugog drveća.

U antičkom grčko-rimskom svijetu jelka (zajedno sa bršljanom) stoji u svezi sa tajnama ovoga svijeta. Prinosili su je Kibeli, boginji plodnosti. Jelka se u kultu boginje Kibele rabila kao dio obreda, nosila se prigodom ophoda. Jelka je poput preminule osobe bila i umotana u platno. Vezana vunenim koncem i okićena vijencem od ljubičice. Bješe to simbol mrtvog Atisa.

U koledarskim pjesmama gradišćanskih Hrvata također se pojavljuje jelka. Koledari stižu na konju s uzdama od zlata, bude domaćina, on oblači plavi ogrtač (modri plašć) i izlazi pred kole-dare. Božansko dijete sjedi na konju, u ruci drži pticu. Ptica u kljunu nosi pšenični klas i pjeva o bogatom urodu žita.

Sveta jelka opjevana u pjesmi sadrži i motiv Iz vršike pčele lete, što ulazi u sliku simbola kozmičkog drveta slavenskih naroda, a što su očuvali i Hrvati u svom pučkom pjesništvu, naime ispod krošnje u drvetu odmah se nalaze svete pčele. (Pčela u hrvatskoj tradiciji podravskih Hrvata u Mađarskoj umire, baš kao i čovjek, a u srpskim legendama ona je pomagač samoga Boga.)

Kolo mudraca

Jelka


KULTURA • Tekst: Ivica Tomić • Foto: M. Šimić, M. Radošević

HOBIJI NAŠIH ZAPOSLeNIKA

Izložba slikarskih radova Josipa Šimića

Samouki slikar Josip Šimić iz Slavonskoga Broda zaposlen je u novogradiškoj podružnici Hrvatskih šuma, a dosad je izlagao na 29 samostalnih izložbi u Hrvatskoj i svijetu te na nizu skupnih izložbi likov-nih radionica i kolonija

U slavonskobrodskoj Galeriji Goll otvorena je 6. lipnja samo-stalna izložba slikara Josipa Šimića, zaposlenika novogradiške podružnice Hrvatskih šuma. U nazočnosti brojnih građana, među kojima su bili i članovi slavonskobrodskog ogranka Hrvatskoga šumarskog društva, izložbu je otvorio Pero Ćosić, predsjednik županijske skupštine. Na slikama, koje su plod autorova gotovo

Slikarsketehnikekojimaseslužiovajsamouki,samozatajniiosebujni

umjetniksuuljenastaklu,platnuikartonu,akvarel,crtež,temperanadrvenimuporabnimpredmetimai

daskamate“oslikanadrveta”.KaoplodŠimićevagotovočetrdesetogodišnjegarada,

prevladavajuprikazinjegovogrodnogmjestaiseoskimotivi

četrdesetogodišnjega rada, prevladavaju prikazi njegovoga rodnog mjesta, seoski motivi poklada, Uskrsa, odlaska na pijacu, godišnjih doba te uobičajenih seoskih poslova. Slikarske tehnike kojima se služi su ulje na staklu, platnu i kartonu, akvarel, crtež, tempera na drvenim uporabnim predmetima i daskama te oslikana drveta.

Josip Šimić rođen je 19. ožujka 1956. u Brodskim Zdenci-ma, živi u Slavonskome Brodu, Srednju šumarsku školu završio je u Karlovcu, a Višu upravnu u Sarajevu. Zaposlen je u UŠP Nova Gradiška na mjestu referenta za radne odnose. Dosad je izlagao na 29 samostalnih izložbi u Hrvatskoj i svijetu te na nizu skupnih izložbi likovnih radionica i kolonija. Posebice treba istaknuti njegove samostalne izložbe sa ciklusom Život u Galeriji Miroslav Kraljević u Zagrebu 1998. i sljedeće 1999. godine u Galeriji um-jetnina grada Slavonskoga Broda, u Likovnom salonu Becić, na ko-jima je izložio svoje slikarske radove koristeći tehniku tempere na uporabnim predmetima i daskama.

Zanimljivo je da Šimićevi radovi nisu samo slike nego i ob-jekti: ormari, kredenci, oslikana vrata, drveni okviri ogledala, stran-ice starinskih kreveta i dr. Oslikava i komade drveta koje uzima u prirodi, a kojima iskazuje sklonost prema izrazitoj arhaičnosti. Sloboda izražavanja i ljepota stvaralaštva očituju se u njegovom cjelokupnom opusu, a na obojanim drvetima nerijetko prikazuje, primjerice, mjesečinu, dugu na nebu, izoranu brazdu, suncokret, oblačno nebo i dr. Slikarevi stvaralački ciklusi Život, Fašingari, Ulja na staklu, Madarače i Obojana drveta najčešće pokazuju povratak djetinjstvu i rodnom selu Brodskim Zdencima. U njemu pronalazi svoj mir, osobito u predvečerje, u ljepoti prirodnoga okružja, u neponovljivim zalascima sunca, a svaki svoj doživljaj prirode prenosi na papir, platno, drvo i dr.

Javno priznanje Grada Slavonskog Broda za 25 godina slikarskoga djelovanja našem Josipu Šimiću uručeno je 1999., a član je Hrvatskoga društva likovnih umjetnika od 1998. godine.

Na otvorenju izložbe u Slavonskome Brodu

Josip Šimić, slikar i zaposlenik Hrvatskih šuma


“ŠUMe U PRiČaMa i PJesMaMa”RIBAR PALUNKO I NJeGOVA ŽeNA

*Zora djevojka dobri je duh koji nagrađuje dobra djela: personifikacija zore, igra svjet-losti i boja na jutarnjem moru.

„...IDE PaLUNKO I StRaH Ga NIJE.DOĐE DO KOLa MLINSKOGaGDJE MORSKE DJEVICE SE IGRaJU…“

U val rone po moru se gone, kose im se po valu rasplele, srebrne im peraje trepere, a rumena im se usta smiju. I po kolu sjedaju i oko kola more zapjenjuju.Nosi vjetar čun i odnese ga do mora nezna-noga, do otoka Bujana. Pliva bujni otok kao zeleni vrt. A u njemu bujna trava i tratina, u njemu loza vinova, u njemu mandula rascv-jetana….“ (I. B. Mažuranić)

Dječji vrtić “Bukovac”Skupina „Bundeve“

Odgojiteljica: Tatjana Kovač Jurić

Dječji vrtić „Josipdol“Odgojiteljice: Dijana Župan i Anita

Blašković

Dječji vrtić „Ploče“Skupina “Ribice”

Odgojiteljice: Snježana Merdžan i Aleksandra Matana

Dječji vrtić „Sunčana“Odgojiteljice: Dragana Šućur, Ivana

Žalac, Morana Szavits - Nossan

Dječji vrtić „Zapruđe“Odgojiteljice: Aleksandra Majstorović

i Ljerka Tijeglić

Lu

cija

Bar

unov

ić,6

,9go

d.

„Rib

ar P

alun

ko i

njeg

ova

žena

“ D

V“Z

apruđe

“ O

dgoj

itelji

ce: A

leks

andr

a M

ajst

orov

ić i

Ljer

ka T

ijegl

ić

Što me čini sretnim

Sretan sam kada idem u šumu.Slušam ptiće i pjevam s njima.Lijepo mi je biti u šumi i šetati.Gledati nebo. Gledati zelene krošnje,skakutavu vjevericu i smijati joj se.Uživati u šumskim mirisima.U šumi sam kao kod kuće.Lijepo mi je. Baš sam sretan.

Marko Korolija2. razredOŠ Đurmanec

ISKRA DUBOVeČAK, 6,8 godina

KARMeN GRAČANIN, 6,6 god. LARA ŠUMAN, 5 god.

LUCIJA BARUNOVIć, 6,9 god. MAGDALeNA VISKOVIć, 6,4 god.

DJEČJI KUTAK • Priredila: Ljilja Ivković

Documents

HRVATSKE ŠUME 211/212 - 7-8/2014 - hrsume.hr