HDD 2018-19

HRVATSKI KULTURNI DOM NA SUŠAKU

1

Hrvatski kulturni dom na Sušaku, izvedena zgrada,

pješačka vizura iz Strossmayerove ulice u smjeru sjevera

HDD 2018-19

Prostor i programi

Hrvatski kulturni dom na Sušaku je javna ustanova u kulturi osnovana 2018. godine. Nalazi se u

istoimenoj zgradi na Sušaku kojom je do ove godine upravljao Odjel gradske uprave za kulturu.

Novoosnovana ustanova nastavila je djelovati kao prepoznatljivo gradsko kulturno središte u

kojem se tijekom cijele godine održavaju brojni kulturni, edukativni i zabavni programi u plesnim,

dramskim, glazbenim, f ilmskim, multimedijalnim i likovnim djelatnostima. Ustanova za sada nema

vlastitu produkciju, ali je prostorom, opremom i organizacijsko-tehničkom podrškom kapacitirana

da udomaći programe drugih organizatora (najvećim dijelom organizacija i udruga s nezavisne

scene, umjetničkih organizacija i drugih institucija kao i razna gostovanja…).

1

2

3

4

HDD 2018-19

Cilj ustanove je promicanje novih i beskompromisnih umjetničkih izraza i poetika te razvoj kre-

ativnog potencijala lokalnih umjetničkih institucija i skupina kroz mogućnost vlastitog autorskog

rada kao i ulazak HKD u vlastite produkcijske i koprodukcijske projekte. Tako bi se širom otvorio

prostor za istraživanje nove likovne, scenske i glazbene forme kao i za razvoj novih tehnologija i

digitalnih umjetnosti (kroz projekte koje uključuju multimedijalnost). Razvoj glazbenog, likovnog i

scenskog repertoara obuhvaćao bi izvedbe srednjih i većih formata, kao i repertoara za mlade te

kontinuirane izvedbe za najmlađe u suradnji s Gradskim kazalištem lutaka iz Rijeke. Program se

kani usmjeriti na njegovanje rada specif ičnih – novih, ali i renomiranih autora.

Sama zgrada HKD upečatljivo je i iznimno značajno djelo moderne arhitekture, planirana kao simbol

kulturnih, tehnoloških i političkih dometa svoga vremena u širem kontekstu. Projektirana je interdisci-

plinarnim pristupom mladog i progresivnog arhitekta Josipa Pičmana, uz čiju je tragičnu sudbinu veza-

na. Autorskim autoritetom arhitekta Alfreda Albinija projekt se realizira u svojem totalu. Od izgradnje,

1947. godine, do danas, ova je građevina zadržala kontinuitet kulturne i umjetničke djelatnosti.

Velika dvorana na prvom katu s 520 sjedećih mjesta (366 u parteru i 154 na balkonu) nami-

jenjena je prvenstveno za održavanje raznovrsnih kulturnih programa: kazališnih produkcija,

koncerata, plesnih nastupa, ali i programa poput Festivala znanosti, I-Fest-a (program povodom

Međunarodnog dana osoba s invaliditetom), te brojnih drugih obrazovnih, humanitarnih ili kon-

gresnih sadržaja. U HKD-u se tradicionalno održavaju i brojne manifestacije značajne za riječku

kulturnu scenu kao što su Međunarodni festival malih scena (u svibnju), History Film Festival (u

rujnu), Međunarodna revija lutkarstva (u studenome) i mnoge druge.

U zgradi je sjedište nekoliko kulturnih udruga (HKD Teatar, Putokazi, dječji zborovi Mali Rječani i

Morčići), a u baletnim se dvoranama na VI. i VII. katu u popodnevnim/večernjim satima održavaju

edukacije u plesnim, glazbenim i dramskim djelatnostima za djecu i mlade.

Galerija Kortil nalazi se u prizemlju HKD-a. Galerija nosi ime po arhitektonskom sklopu koji je srušen

da bi oslobodio mjesto za zgradu HKD. Sklop je dobio ime prema dugačkom arkadnom dvorištu

(cortile, tal. – dvorište) koje je nastalo dogradnjama uz postojeću građevinu na toj lokaciji sredinom

18. stoljeća. Višestruko pregrađivan, sklop je do rušenja udomljavao različite, pretežno industrijske

namjene. Godišnje se u Galeriji Kortil postavi 15-ak likovnih izložbi suvremene umjetnosti, uglavnom

iz programa javnih potreba u kulturi grada, županije i države. U Galeriji su izlagali brojni riječki, hrvat-

ski i strani umjetnici svih generacija. Od 1997. godine je na popisu referentnih galerijskih prostora u

kojima se izlaganje boduje za status samostalnih umjetnika. Važna dimenzija u radu Galerije je rad

s publikom, čemu se kontinuirano posvećuje posebna pažnja. Iz dugogodišnjeg iskustva u radu s

posjetiteljima i medijaciji suvremene umjetnosti, proizišao je i program Kortil uživo.

Kortil uživo obuhvaća niz aktivnosti koje se odvijaju kroz interdisciplinarnu i intersektorsku surad-

nju sa subjektima iz HKD-a i njegovog urbanog okruženja (osnovne i srednje škole, udruge, privatni

sektor, susjedi, mjesni odbor…). Fokusirani na zajednicu iz susjedstva sa svim njenim raznorodnim i

raznolikim skupinama i pojedincima, ovaj community-art projekt je način za zajedničko djelovanje

u istoj toj zajednici.

Volonterski program HKD-a

Hrvatski kulturni dom naklonjen je i otvoren radu s volonterima i promotor je volonterstva u

kulturi. Posebno razvija suradnju sa studentima srodnih interesa za rad na programima, na kojima

volontiranjem mogu steći vještine i kompetencije važne za buduću profesiju.

HDD 2018-19

MiSija i DjelatnoSt

Misija HKD-a

Omogućiti i osnažiti produkciju i provedbu programa organizatorima vaninstitucionalne i instituci-

onalne kulture koji svojom kvalitetom, inovativnošću i raznolikošću obogaćuju umjetničku ponudu

grada Rijeke i potiču kulturne potrebe građana.

Djelatnost HKD-a (iz Statuta ustanove Članak 6.)

Djelatnost Ustanove obuhvaća:

- koordinaciju i provođenje programa u produkciji organizacija izvaninstitucionalne

i institucionalne kulture iz područja izvođačkih i vizualnih umjetnosti u prostori-

ma Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku,

- organizaciju programa vlastite produkcije i/ili u suradnji s drugim organizatorima,

- suradnju i podršku programima Europske prijestolnice kulture,

- organizaciju i koordinaciju volonterskog programa Europske prijestolnice kulture,

ali i šire na području kulture i umjetnosti,

- izložbeni program,

5

j. Pičman: Hrvatski kulturni dom: idejni

aksonometrijski prikaz s presjekom

HDD 2018-19

- razvijanje programa sa zajednicom,

- organizaciju i provođenje programa stručnog usavršavanja i edukativnih progra-

ma s područja kulture,

- koordinaciju i organizaciju tečajeva i programa iz djelatnosti ustanove za djecu i

mlade,

- montažu pozornice i gradskih tribina te postavljanje istih za potrebe gradskih

manifestacija i programa na otvorenom,

- omogućavanje korištenja prostora i opreme za produkciju i provedbu programa

organizacija kulture te ostalih programa (kongresi, konferencije, sjednice, skupo-

vi i drugo),

- koordinaciju i organizaciju gostovanja domaćih i stranih programa i umjetnika,

- prikupljanje publikacija i izdanja s područja svoje djelatnosti,

- izdavačku i ostale prateće djelatnosti,

- iznajmljivanje odnosno davanje u najam tehničke opreme,

- djelatnost trgovine sukladno Zakonu o trgovini koja obuhvaća trgovinu na malo

izvan prodavaonica na slijedeći način: na štandovima i klupama izvan tržnica na

malo; na štandovima i klupama unutar trgovačkih centara, ustanova i sl.; putem

kioska; u prostorima Ustanove (prodaja na malo vlastitih izdanja i proizvoda

kojim se promiče kultura i umjetnost),

- izradu projektnih prijedloga i provedbu EU projekata.

Osim djelatnosti utvrđenih u stavku 1. ovoga članka, Ustanova može obavljati i druge djelatnosti

koje služe obavljanju djelatnosti upisane u sudski registar, ako se one u manjem opsegu ili uobiča-

jeno obavljanju uz djelatnost iz stavka 1. ovoga članka.

Strategija razvoja ustanove planira se izraditi tijekom 2019. godine.

6Pogled s istoka na Hrvatski kulturni dom

na Sušaku, Rijeka, neposredno nakon izgradnje

HDD 2018-19

Projekt, arhitekt, izgradnja

o projektu

Razdoblje između dva svjetska rata bilo je u Rijeci obilježeno podjelom na talijanski dio – Fiume,

i tri puta manji Sušak, kao dio Kraljevine Jugoslavije, ali s važnom gospodarskom i pomorskom

ulogom, i ambicijom da izraste u kulturno središte i izvan granica Jugoslavije. Kako su podjelom

grada ostali bez glavnih kulturnih institucija, Sušačani su 1930-ih godina odlučili na topografski

i urbanistički vrlo zahtjevnoj lokaciji dotrajalog arhitektonskog kompleksa – Kortila, sagraditi

Narodni dom. Planirano je da to bude polifunkcionalna zgrada s prostorima za kulturne, druš-

tvene, turističke i sportske sadržaje; ostvarenje vizije urbanog žarišta u kojemu se život grada

generira kroz koegzistenciju javnih sadržaja. Javnim natječajem raspisanim 1934. godine, tražilo

6

7

j. Pičman, narodni dom u Sušaku, pročelje, 1935. g.

Položajni nacrt zemljišta za gradnju narodnog doma u Sušaku, mj. 1: 1440, Sušak,

studeni 1934.; (DaR, jU 48, kut. 51/1. tehnička dokumentacija)

HDD 2018-19

se da u Domu budu smještene kazališna i koncertna dvorana, društvene prostorije, gradski muzej,

čitaonica, kavana i restoran, hotel te kupalište, što bi stvorilo prostorne uvjete za održavanje

kulturnog programa „dostojnog europskog grada“. Složeni funkcionalni program je s druge strane

bio otvoren za samostalno kombiniranje broja i veličine prostorija te idejnu koncepciju “koja

može samo u slobodnoj misli da se rodi” (Pičman). Od 59 rješenja prijavljenih na natječaj, prva

nagrada dodijeljena je projektu arhitekta Josipa Pičmana sa suradnicima Ivanom Richtmannom,

inženjerom strojarstva i Markom Jurinšićem, ravnateljem Jadranskoga hotelskog i kupališnog

društva iz Zagreba. Pičmanove vodilje u projektiranju bile su volumensko raščlanjivanje objekta na

međusobno povezane sastavnice koje bi omogućile posve kontrolirano uklapanje novog objekta

u urbani kontekst te pomno razrađena funkcionalno-tehnička organizacija, prema kojoj svakom

volumenu odgovara određena programska grupa.

Pičmanova osnova izražavala je težnju ka integraciji, u konačnici postignutoj Albinijevim suverenim

razvojem projekta, elemenata s jasno definiranim jedinstvom funkcije, konstrukcije i forme u kom-

pozicijsku cjelinu koja je otvorena za fluidnu koegzistenciju više paralelnih scenarija korištenja, i

projektirana sa suptilnošću prema unutrašnjem i vanjskom kontekstu. Pritom je formiran neboder,

s ambicijom da bude tada najviši u zemlji, kao vertikalu koja bi snažno obilježila HKD u slici grada.

98

Pogled na zgradu Hrvatskog

kulturnog doma iz središta Sušaka

Detalji ostakljenja

i opločenja

sjevernoga

pročelja doma

HDD 2018-19

o arhitektu

Josip Pičman (Lekenik, 1904. – Zagreb, 1936.) je djelovao u Zagrebu, a obiteljski je bio vezan za

Sušak. Koncem 1929. godine diplomirao je na Arhitektonskom odsjeku Tehničkog fakulteta u

Zagrebu, a potom odlazi u Njemačku gdje radi u atelieru arhitekta Hansa Poelziga. Po povratku u

Zagreb pokrenuo je s kolegama Radnu grupu Zagreb kao zajednicu mladih arhitekata, učestvovao

na izložbama Udruženja umjetnika Zemlja, pisao je polemičke tekstove. I premda je profesionalno

djelovao tek nepunih sedam godina, izradio je u tom periodu preko trideset idejnih studija i natje-

čajnih projekata, od kojih je izvedeno tek nekoliko. Njegov suvremenik arhitekt Edo Šen naziva ga

“poslije Viktora Kovačića našim najblistavijim talentom u arhitekturi”.

Arhitektonsku vrijednost shvaćao je kao umjetnost pretočenu u znanost, tako što se “građevna

umjetnost (pod utjecajem ekonomije) precizira lagano u egzaktnu znanost čiji se strogi zakoni oči-

tuju na svakoj dobroj građevnoj jedinici“ (Pičman); ili riječima arhitekta Nevena Šegvića: “Pičman

je svoje projekte rješavao matematički i slikarski”. U kratkom periodu aktivnog djelovanja profi-

njen grafički izraz o kojemu svjedoče njegove skice i akvareli pretvarao je u izbalansirane kompo-

zicije temeljene na pomno proučenoj funkcionalnoj i prostorno-kontekstualnoj osnovi zadatka.

Završio je život tragično, 7. veljače 1936. navodno izgubivši nadu da će projekt Kulturnog doma na

Sušaku biti realiziran prema njegovoj zamisli. Dan nakon tragične smrti na njegovu adresu stigao je

telegram iz Rijeke s obavijesti da je donesena odluka o izvedbi njegovog idejnog projekta.

O svom pristupu projektnom zadatku HKD Pičman je rekao: (…) “treba razumjeti potrebu arhitekta

da traži suradnju sa stručnjacima nearhitektima. Jer uvoditi u rješavanje pitanja koja ne spadaju

na čisto arhitektonsko područje, već na specijalna područja — kao što su tehničko, pogonsko,

komercijalno — znači zahvatiti problematiku mnogo šire. Prema tome, radi se tu o svjesnom

unošenju većeg broja premisa u zadatak, koji time postaje komplikovaniji a rješenje njegovo mora

da pokazuje mnogostraniju sadržinu.”

o izgradnji

Projekt HKD Pičman je zamislio kao kompleks koji predstavlja urbanistički i kulturni orjentir

Sušaka. Turistički kompleks hotela s kavanom i restoranom, koji se preko terase povezuje sa

stambenom višekatnicom i kulturnim centrom (bez bazena s morskom vodom, od čije se izvorno

planirane izgradnje odustalo) čine arhitektonsku cjelinu čiji kompozicijski koncept i tehnološka

rješenja, kako u originalnoj ideji, tako i u kasnijoj razradi, predstavljaju najviše dosege tadašnjeg

modernizma u arhitekturi.

U srpnju 1936. godine Grad Sušak je povjerio autorsku razradu projekta Doma Pičmanovom kolegi

Alfredu Albiniju. Poznavali su se iz ateliera arhitekta Huga Erlicha te surađivali, i Albini, koji je i

sam sudjelovao na natječaju za HKD, vodio je ovaj projekt do 1941. godine. Iako s odstupanjima

od izvornog prijedloga, kompleks HKD realiziran je u znatnoj mjeri prema Pičmanovom projektu.

Izgradnja je dugo trajala jer je Drugi svjetski rat prekinuo radove, pa je HKD dovršen tek 1947. go-

dine. Neboder je u konačnici s tri strane obložen glatkim bračkim kamenom bez profilacija i istaka,

kao i ostale fasade sklopa, dok je prema moru posve rastvoren staklom i balkonima. Takvim

uniformnim tretmanom fasada naglašena je integracija razvedenog volumena u cjelinu, poduprta

kompozicijom staklenih ploha izvedenih u ravnini fasada, koje su u Albinijevoj interpretaciji for-

mirane u skladu s vanjštinom više nego li s mjerilom prostorija, za razliku od Pičmanovih, bitno

manjih prozora, koji su više korespondirali s unutrašnjošću. Premda je pomični stakleni krov na

sunčalištu nebodera izostavljen iz f inancijskih razloga, ta ideja svjedoči o Pičmanovim tehničkim

ambicijama i doživljaju kuće kao konstrukcije koja se može mijenjati u interakciji s životom lokacije.

HDD 2018-19

10

j. Pičman, Perspektiva

narodnog doma u Sušaku,

1935. g., akvarel, 11 x 20 cm

(Muzej grada Rijeke, likovna

zbirka, inventarni broj D-242,

iz donacije a. Mutnjakovića)

HDD 2018-19

HKD RazVoj i Vizija

Rijeka je nakon drugog svjetskog rata nestajanjem Sušaka kao samostalne upravne jedinice postala

ponovno jedan grad. Uslijed društveno-povijesnih mijena HKD zapravo nikada nije zaživio u iskon-

skoj funkciji kojoj je ova institucija bila namijenjena, premda je do danas kontinuirano u službi ra-

zličitih vidova kulture i umjetnosti. Pored hotelskog dijela kompleksa, u zgradu je po otvorenju bilo

smješteno dječje kazalište te gradska biblioteka. U dvorani je 1955. napravljena kino-kabina pa je

dugo vremena služila i kao kino dvorana. U vrijeme obnove zgrade današnjeg HNK, Narodno kazali-

šte djeluje u prostorima HKD-u. Po odlasku ansambla u domicilnu zgradu, u HKD-u djeluje Centar

za kulturu, a od sredine 90-ih godina hotelska zgrada se privatizira i danas je dio tvrtke Jadran ho-

teli, dok drugi dio kompleksa preuzima na upravljanje Odjel gradske uprave za kulturu Grada Rijeke.

Grad Rijeka je 2018. godine osnovao HKD na Sušaku kao javnu ustanovu u kulturi. Vizija nove

ustanove jest razvoj gradskog kulturnog centra, koji stručnim kadrovima i opremom omogućuje i

pruža podršku raznolikim djelatnostima u kulturi s ciljem zadovoljavanja kulturnih potreba građana.

Bez obzira na niz problema koje ovaj prostor ima (jzrazito velika dvorana s relativno malom

scenom, koja traži specif ično promišljanje izvedbi i gostovanja, problem ukrcaja i iskrcaja tehnike i

scenografije, problem parkinga za goste i posjetitelje, da navedem samo neke od problema), HKD

ima veliki potencijal postati novi kulturni centar grada – inkubator suvremene scenske, glazbene i

likovne umjetnosti, kojima bi se zadovoljile potrebe i zahtjevi kako korisnika nevedenog prostora,

tako i sve veća očekivanja i interesi građana grada Rijeke, zadržavajući fokus na svim lokalnim

akterima u kulturi s nezavizne scene.

Od HKD-a se danas kada je postao javna ustanova, osim servisa produkcije za nezavisnu scenu oče-

kuje se i kreiranje vlastite produkcije, kojom bi postao vidljiv i prepoznatljiv na domaćoj i međunarod-

noj sceni, te postepeno kroz suradnje pružio i mogućnost rada na edukaciji profesionalnih umjetnika.

11

j. Pičman, Pogled sa stepenica na narodni dom u Sušaku (tri varijante), 1935. g.,

lavirani crtež, 15 x 9 cm

(Muzej grada Rijeke, likovna zbirka, inventarni broj D-245, iz donacije a. Mutnjakovića)

HDD 2018-19

_____________________________________________________________________________________________________________________________

Literatura:

Julija Lozzi Barković, Hrvatski kulturni dom u Sušaku prilog

istraživanju i valorizaciji, Radovi Instituta za povijest umjetnosti,

29 (2005), 287-306

Melita Čavlović i Andrej Uchytil. Arhitektonske kompozicije

Alfreda Albinija, Prostor 21, br. 1(45) (2013): 26-43.

Radmila Matejčić, Kako čitati grad, Rijeka, 1993.

Andrija Mutnjaković, Arhitekt Josip Pičman, Zagreb, 1997.

Andrej Uchytil, Arhitekt Alfred Albini, magistarski rad, Zagreb,

1990.

Slike 7, 8, 9, 10, 11 preuzete iz:

Julija Lozzi Barković, Hrvatski kulturni dom u Sušaku prilog

istraživanju i valorizaciji, Radovi Instituta za povijest umjetnosti,

29 (2005), 287-306

Slike 1, 5 preuzete iz:

Melita Čavlović i Andrej Uchytil. Arhitektonske kompozicije

Alfreda Albinija, Prostor 21, br. 1(45) (2013): 26-43.

Slika 6 preuzeta iz:

Arhiv Atlasa hrvatske arhitekture XX. stoljeća, Arhitektonski

fakultet, Kačićeva 26, Zagreb

Slike 2, 3, 4

rijekaheritage.org/hr/kj/hrvatskikulturnidom

(foto, Željko Maletić)

_____________________________________________________________________________________________________________________________

HRVatSKi KUltURni DoM na SUŠaKU

Adresa: Strossmayerova 1, Rijeka

Kontakt telefoni: 051 373 502 / 051 377-051 / 099 2391404