HRVATSKI Odrasli - Fresque du Climat · R -R -plaćanja –-2020 Skenirajte i pridružite nam se! Udruga "La Fresque du Climat" +33 7 52 10 59 44 / [email protected] Autor

The

Clim

ate

Co

llag

e –

HR

-H

R -

Ad

ult

s –

V7.

2 -

01/

06

/20

20

OdrasliHRVATSKI

The

Clim

ate

Co

llag

e –

HR

-H

R -

Ad

ult

s –

V7.

2 -

01/

06

/20

20

Diskusija IzlaganjeKreativnostPromišljanje

Potrebno vrijeme: ~1 sat za rasporediti karte, ~1 sat za ukrasiti kolaž i ~1 sat za

zajedničku diskusiju.

Podijelite karte set po set. Kada su sve karte jednog seta raspoređene na stolu,

prijeđite na idući set karata.

Cilj igre je da timovi postave karte na stol slijedom uzročno-posljedičnih veza, a

zatim ih povežu strelicama i ilustiriraju kolaž.

Potreban je jedan komplet karata po timu (6-8 osoba), papir ili stolnjak veličine

1x2 metra, olovke ili krede, gumice, flomasteri i ljepljiva traka.

Kako igrati?

Ljudsko djelovanje

1

Set 1

www.climatecollage.org1

Ovdje sve započinje…

Fosilna goriva

9 GtC/godišnje

Cilj: nula CO2

2070. godine

Source: IPCC5

Set 1


Ugljen, nafta i plin su fosilna goriva.

Većinom se koriste u građevinskom

sektoru te za prijevoz i industriju.

Prilikom izgaranja ispuštaju CO2.

7

Emisije CO2

Deforestacija

Fosilna goriva

Set 1


CO2 (ugljikov dioksid) je najvažniji

antropogeni staklenički plin

(proizveden ljudskom djelatnošću).

Izgaranje fosilnih goriva i

deforestacija uzrokuju emisije CO2.

Refleksija

Insolacija

Infracrveno

zračenje

Efekt

staklenika

15 °C

-18 °C

°

C

Dodatni efekt staklenika

13

Set 1

www.climatecollage.org13Efekt staklenika je prirodna pojava.

Uostalom, prvi prirodni staklenički plin je

vodena para. Bez efekta staklenika naš bi

planet bio za 33°C hladniji. No CO2 i drugi

staklenički plinovi nastali ljudskim

djelovanjem pojačavaju prirodni efekt

staklenika. Uzrokuju poremećaj bilance

zračenja (radiative forcing) koji izbacuje klimu

iz ravnoteže.

+5 °C

+2 °C+1 °C

Povišenje temperature

21S

ourc

e:

IPC

C

Set 1


Ovdje govorimo o prosječnoj temperaturi zraka

na površini Zemlje. Od 1900. godine već se

povisila za 1°C. Ovisno o različitim scenarijima,

doseći će između +2°C i +5°C do 2100. godine.

Za vrijeme posljednjeg ledenog doba (prije

20 000 godina) bila je samo

5°C niža nego danas! A deglacijacija je trajala

10 000 godina.

Topljenje morskih ledenjaka

18Photo : NASA

Set 1


Topljenje morskih ledenjaka ne uzrokuje

porast razine oceana i mora (kockica leda

koja se topi u čaši vode neće prouzrokovati

prelijevanje vode iz čaše).

Porast razine mora

22

80 cm

40 cm

Sourc

e:

IPC

C

Set 1

www.climatecollage.org

Od 1900. godine razina mora i oceana

porasla je za 20 cm. Porast uzrokuju:

1) toplinska dilatacija (volumno širenje)

vode,

2) topljenje kopnenih ledenjaka,

3) topljenje polarnih ledenih kapa.

22

2

Industrija

Set 2


Industrija koristi fosilna goriva i

struju. Industrijska potrošnja

predstavlja 40% emisija

stakleničkih plinova.

Građevinski sektor

3

Set 2


Stambeni i komercijalni

građevinski sektor koristi fosilna

goriva i struju. Predstavlja 20%

emisija stakleničkih plinova.

Prijevozni sektor

4

Set 2


Prijevozna sredstva su jako

ovisna o nafti. Predstavljaju 15%

emisija stakleničkih plinova.

Deforestacija

6

Set 2


Deforestacija je sječa ili

spaljivanje stabala iznad

kapaciteta obnove šume. 80%

deforestacije vezano je uz

poljoprivredu.

Poljoprivreda

8

Set 2


Poljoprivreda je odgovorna za emisije

ugljikovog dioksida (malo), metana

(puno - uzgoj goveda te rižina polja) i

dušikovog(I) oksida (gnojiva).

Ostali staklenički plinovi

9

Set 2


CO2 nije jedini staklenički plin. Također

postoji nekoliko drugih stakleničkih

plinova. Primjerice, metan (CH4) i

dušikov(I) oksid (N2O), koji većinom

nastaju u poljoprivredi.

Koncentracija CO2 (ppm)

1000 ppm

280 ppm

410 ppm

400 ppm

Sourc

e:

IPC

C

11

Set 2


Polovicu CO2 apsorbiraju prirodni

spremnici ugljika, a druga polovica ostaje u

atmosferi. Koncentracija CO2 je od 1850.

godine narasla s 280 ppm na 400 ppm

(parts per million - čestica na milijun).

Spremnici ugljikaS

ourc

e :

GIE

C

12

Atmosfera

Fotosinteza

1/2

1/4

Ocean 1/4

Set 2


Polovica CO2 kojeg ispustimo svake godine

odlazi u atmosferu, a drugu polovicu

apsorbiraju prirodni spremnici ugljika, i to:

- vegetacija 1/4 (putem fotosinteze)

- ocean 1/4

Zakiseljavanje oceana

Source : GIECOcean a

cid

ific

atio

n a

ccord

ing to

RC

P s

cenario

s (

pH

)

24

Set 2


Otapanjem CO2 u oceanima i

morima, ugljikov dioksid prelazi u

ugljičnu kiselinu H2CO3 te potom u

bikarbonatni ion HCO3-. Rezultat tog

procesa je zakiseljavanje oceana

(pH se snižava).

Aerosoli

10

Set 3


Aerosoli su oblik lokalnog onečišćenja

zraka koje dolazi iz istih tvornica i ispušnih

cijevi kao i CO2. Premda umanjuju

poremećaj bilance zračenja (radiative

forcing) tako što hlade klimu, štetni su za

ljudsko zdravlje.

Energetska bilanca

Topljenje

leda

Upijanje tla

3%

3%

Ocean

Atmosfera 1%

93%

Sourc

e:

IPC

C

14

Set 3


Energetska bilanca prikazuje kako se

raspodjeljuje energija koja se zbog

poremećaja bilance zračenja (radiative

forcing) nakuplja na Zemlji:

- zagrijava ocean,

- topi led,

-upija se u tlo i

- zagrijava atmosferu.

2,3 W/m2

Source: IPCC

15

Aerosoli

Efekt

staklenika

Poremećaj bilance zračenja

(radiative forcing)

Set 3


Poremećaj bilance zračenja (radiative forcing) je

razlika između energije koja svake sekunde stiže na

Zemlju i one koja s nje odlazi (dakle, razlika između

sunčevog zračenja koje dolazi na Zemlju i

infracrvenog (toplinskog) zračenja koje se reflektira u

svemir). Ukupno iznosi 2,3 W/m2 (Watt po m2):

s 3,1 W/m2 doprinosi joj efekt staklenika, a aerosoli s

-0,8 W/m2.

Topljenje ledenjaka

16

Set 3


Gotovo svi ledenjaci su izgubili na

masi. Stotine ih je čak potpuno

nestalo. Ledenjaci imaju

regulatornu ulogu u opskrbi

slatkom, pitkom vodom.

Povišenje temperature vode

17

Set 3


Ocean apsorbira 93% energije koja

se nakuplja na Zemlji. Zato se

njegova temperatura povisila,

pogotovo u površinskim slojevima.

Zagrijavanje dovodi do volumnog

širenja vode (toplinska dilatacija).

Topljenje polarnih ledenih kapa

19

+7m

+54mIzvor: IPCC

Set 3


Polarne ledene kape nalaze se na Grenlandu

i Antarktici. Ako se potpuno rastope, razina

oceana će se povisiti za 7 metara (za

Grenland) odnosno za 54 metra (za

Antarktiku). Za vrijeme posljednjeg ledenog

doba bile su toliko prostrane da je razina

oceana bila 120 metara niža nego danas.

Poremećaj hidrološkog ciklusa

Precipitation variations for RPC scenario in 2081-

2100 relatively to 1986-200520

Set 3


Povišena temperatura atmosfere i oceana

dovodi do pojačanog isparavanja na

površini oceana. Time se stvara više kišnih

oblaka. Ako se isparavanje događa na

kopnu, dolazi do isušivanja tla.

Problemi kalcifikacije

© n

oa

a

23

Set 4


Ako se pH oceana snizi, stvaranje

kalcijevog karbonata postaje znatno

teže.

Poremećaj kopnene

bioraznolikosti

25

Set 4


Promjene temperature te

poremećaji hidrološkog ciklusa

utječu na životinje i biljke, tako da

one migriraju, nestaju ili se u rjeđim

slučajevima množe.

Poplave

26

Set 4


Poremećaji hidrološkog ciklusa dovode

do manjka ili viška vode. Višak vode na

kopnu može dovesti do poplava. Ako je

tlo zbog suše otvrdnulo, poplave su tim

tim gore jer ono ne može upiti vodu.

Poremećaj morske

bioraznolikosti

27

Set 4


Pteropodi i kokolitofori su na dnu

hranidbenog lanca. Njihov nestanak

stoga ugrožava cjelokupnu morsku

bioraznolikost. Veliku ulogu igra i

zagrijavanje oceana.

Uragani (cikloni)

34

Set 4


Uragani se "hrane" energijom toplih

voda na površini oceana. Klimatske

promjene povećavaju njihovu snagu

i učestalost.

Pteropodi i kokolitofori

29

Set 4


Pteropodi su zooplanktoni, a

kokolitofori su fitoplanktoni. Ljušture

ovih mikroorganizama građene su

od kalcijevog karbonata.

Suše

30

Set 4


Poremećaji hidrološkog ciklusa dovode do

manjka ili viška vode. Suša je manjak

vode. Znanstvenici IPCC-a (Međuvladinog

panela o klimatskim promjenama)

predviđaju da će u budućnosti suše biti sve

češće.

Potapanja priobalnih područja

33

Set 4


Uragani i klimatske nepogode donose

vjetar (time i valove) i niski tlak. Svaki

hektopaskal manje znači 1 cm razine mora

više. Stoga mogu uzrokovati potapanja

priobalnih područja koja dodatno

pogoršava rastuća razina mora.

Vektori zaraznih bolesti

28

Set 5


Globalno zagrijavanje uzrokuje

migracije životinja. Neke životinje

prenose zarazne bolesti i

migracijom će dospjeti u krajeve u

kojima ljudi nisu imuni na te bolesti.

Slatkovodni resursi

31

Set 5


Na slatkovodne resurse utječu

promjene u količini padalina te

nestanak kopnenih ledenjaka.

Kopneni ledenjaci imaju regulatornu

ulogu kod riječnih tokova.

Smanjenje poljoprivrednih prinosa

32

Set 5


Na poljoprivredne prinose utječu

temperatura, suše, ekstremni

klimatski događaji, poplave i

potapanja (npr. delta rijeke Nil).

Šumski požari

35

Set 5


Požari su uzrokovani učestalim

sušama i toplinskim valovima.

Toplinski valovi

36

Set 5


Globalno zagrijavanje uzrokuje

češće pojave toplinskih valova.

Glad

37

Set 5


Niži poljoprivredni prinosi i

smanjena morska bioraznolikost

mogu uzrokovati glad.

Ljudsko zdravlje

38

Set 5


Glad, migracije vektora zaraznih

bolesti, toplinski valovi i oružani

sukobi mogu utjecati na ljudsko

zdravlje.

Klimatske izbjeglice

39

Set 5


Zamislite da živite na nekom mjestu

koje je čudom pošteđeno klimatskih

promjena. Nekoliko će se milijardi

ljudskih bića silno htjeti doseliti na to

mjesto!

Oružani sukobi

40

Set 5


Trebali bismo izbjeći da sve tako

završi…

Permafrost

41

Set 5

www.climatecollage.org41Permafrost je trajno zamrznuto tlo.

Primjećujemo da se počinje topiti te

oslobađati u atmosferu metan zarobljen

ispod površine zemlje. Ako se ovaj

fenomen ubrza, postoji velik rizik da će

klimatske promjene izmaknuti kontroli,

posebno ako temperatura poraste više od

+2°C.

Metanski klatrati

42

Set 5


Metanski klatrati su vrsta leda na dnu

oceana u kojem su zarobljene molekule

metana. Nalaze se duž epikontinentalnih

pojaseva. Mogu postati nestabilni, ako

temperatura poraste više od +2°C.

1

43

10

2

5

6

8 9

14

16 1718

19

20

21

22

27

25

26

28

30

31

32

33

34

35

36

37 38

39 40

4241

https://prezi.com/view/tJJYWcXs12lz9cXCngmH/

11

13

15

Rješenje

Rješenje kolaža

The

Clim

ate

Co

llag

e –

HR

-H

R -

Ad

ult

s –

V7.

2 -

01/

06

/20

20

Skenirajte i

pridružite nam se!

Udruga "La Fresque du Climat"+33 7 52 10 59 44 /

[email protected]

Autor Cédric Ringenbach +33 7 54 57 86 65 /[email protected]

Upotreba ove igre u komercijalne svrhe dopuštena je, pod uvjetom

plaćanja 10% naknade ili u slučaju interne upotrebe, naknade od 3€ po

sudioniku. Tekst licence dostupan je na

www.fresqueduclimat.org/licence/. Uplatu možete izvršiti na:

www.fresqueduclimat.org/droits/

Nekomercijalna upotreba ove igre zaštićena je licencom Creative

Commons BY-NC-ND.

Klimatski kolaž osmislio je Cédric Ringenbach. Distribucijom kolaža

upravlja neprofitna udruga "La Fresque du Climat".

HR-HR

Za informacije, organizaciju radionica i edukaciju voditelja na

hrvatskom, javite se na: [email protected]

Documents

HRVATSKI Odrasli - Fresque du Climat · R -R -plaćanja –-2020 Skenirajte i pridružite nam se! Udruga "La Fresque du Climat" +33 7 52 10 59 44 / [email protected] Autor