HŽ rekonstrukcija

PROBLEMI, RESTRUKTURIRANJE I RAZVOJ HRVATSKIH ŽELJEZNICA

Hrvatska gospodarska komora28.rujan 2010.god.mr. sc. Zoran Popovac

I. RESTRUKTURIRANJE ŽELJEZNICE 2003 - 2009

HŽ su u proteklom razdoblju 2003 – 2009 doživjele značajne promjene:

(1) Organizacija: utemeljen je novi organizacijski oblik,

(2) Racionalizacija: smanjen je broj zaposlenih,

(3) Financijski rezultati: kontrola rashoda = bolji financijski rezultati,

(4) Koordinacija: uključeni socijalni partneri

(5) Nadzorni odbor i uprava dosada su kontrolirali i upravljali jednim od najsloženijih sustava u Hrvatskoj

Organizacija Hrvatskih željeznica–HŽ:5 ravnopravnih društava (core business), 14 ovisnih društava i Fond za zbrinjavanje viška radnika

HŽ

HŽ Infrastruktura d.o.o.

HŽ Cargo d.o.o.HŽ Putnički

prijevoz d.o.o.HŽ Vuča vlakova

d.o.o.

Željezničko ugostiteljstvo d.o.o.

Pro-Reg proizvodnja i regeneracija d.o.o.

Pružne građevine d.o.o.

POSIT d.o.o.

Remont i održavanje pruga d.o.o.

Remont željezničkih vozila Bjelovar d.o.o.

Radionica želj. vozila d.o.o.

Remont i proizvodnja želj. vozila d.o.o.

Agencija za integralni transport d.o.o.

Održavanje vagona d.o.o.

Tvornica želj. vozila Gredelj d.o.o.

Željeznička tiskara d.o.o.

Čišćenje i njega putn. vagona d.o.o.

Održavanje vučnih vozila d.o.o.

HŽ Holding d.o.o.

Usporedba ulaganja po pojedinim dijelovima prometnog sustava prema Strategiji 1999. i stvarnom ostvarenju od 2001. do 2007. godine

Strategija

*%Strategija* mil.€

Ostvarenje %

Ostvarenje mil.€

Ostvareno/strategija %

Ceste i cestovni promet 40% 4.681,6 84,20 6770,82 144,63

Željezničke pruge i željeznički promet 25% 2.926,0 10,18 818,76 27,98

Pomorski i riječni promet 20% 2.340,8 3,80 305,23 13,04

Zračni (aerodromi i dr.) 5% 585,2 1,82 146,62 25,05

Integralni transport (suvremene transportne tehnologije) i terminali 10% 1.170,4 0,00 0 0

Ukupno 100% 11.704,0 100,00 8041,43 68,71*predviđa izdvajanje za promet u iznosu 5 % BDP-a

Ulaganja u cestovnu i željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj 1992 -2007(u mln €)

0

200

400

600

800

1,000

1,200

1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

ŽeljeznicaCesta

STANJE PRIJEVOZNIH KAPACITETA (31.12.2009.)

1. PUTNIČKI VAGONI

- Inventarsko stanje 400

- Aktivni inventarski park 285

- Raspoloživo za promet 243

2. TERETNI VAGONI




3. DIZEL-MOTORNI VLAKOVI




4.ELEKTRIČNI MOTORNI

VLAKOVI




5.ELEKTRIČNE

LOKOMOTIVE


-Aktivni inventarski

park 98


6. DIZEL LOKOMOTIVE



park 91


7.MANEVARSKE

LOKOMOTIVE



park 64


Prosječna starost i imobilizacija prijevoznih kapaciteta

Red.br.Vrsta vozila Prosječna starost % imobilizacije

2007. 2008. 2009. 2007. 2008. 2009.

1. Vučna vozila 1.1. Dizel lokomotive 35 36 36 28 29 311.2. Elektrolokomotive 32 33 33 24 30 292. Motorni vlakovi 2.1. Dizel motorni vlakovi 22 23 23 23 25 272.2. Električni vlakovi 31 32 32 26 27 413. Vagoni 3.1. Putnički vagoni 27 28 28 13 16 163.2. Teretni vagoni 27 28 28 8 4 4,5

U proteklom razdoblju nabavljeno je 8 nagibnih vlakova (2003), 868 teretnih te istovremeno rashodovano 2998 vagona.

Promet je održavan kroz remonte, SP ,VP i modernizacijom vozila.

Stanje infrastrukturnih kapaciteta1. Duljina pruga 2722 km1.1.dvo-kolosiječnih 254 kilometra1.2.jedno-kolosiječnih 24682. elektrificirano 985 kilometara pruga3. cestovnih prijelaza 17384. službenih mjesta 594- kolodvora 244

Duljine u kilometrima s obzirom na najveće dopuštene brzine

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

do 60 km/h 1.098,11 1.134,32 1.161,40 1.172,30 1.146,10 1015,2

od 61 do 80 km/h 589,78 678,05 687,9 667,4 761,7 746,8

od 81 do 100 km/h 737,33 611,05 583,8 598,6 551,6 630,3

od 101 do 120 km/h 134,88 204,37 202,2 196,8 187,4 162,2

od 121 do 140 km/h 38,97 38,55 39,2 39,2 56,3 71,4

od 141 do 160 km/h 188,7 121,43 122 122,1 122,2 91,4

izvan prometa 186,67 186,67 179,8 179,8 150,8 198,8

0

5

10

15

20

25

30

1990. 2001. 2007. 2008.

Do 20 km/h

21-40km/h

41-60km/h

61-80 km/h

81-100 km/h

101-120 km/h

121/140 km/h

140 km/h i više

Pokazatelji kvalitete Opis 2003 2009

Komercijalna brzina u putničkom prometu (km/h)

47,80 47,60

Komercijalna brzina u teretnom prometu (km/h)

26,57 23,90

Kašnjenja u putničkom prometu (min/100 voznih km)

5,00 5,00

Kašnjenja u teretnom prometu (min/100 voznih km)

55,00 79,00

HŽ: zaposleni 2003 - 2009

Datum Broj zaposlenih

01.01. 2003. 16077

31.12.2003. 14905

31.12.2004. 14759

31.12.2005. 14152

31.12.2006. 13748

31.12.2007. 13411

31.12.2008. 13281

31.12.2009. 12931

ukupno smanjenje od 1.01.2003. do 31.12. 2009 3146

Grafikon: Kretanje zaposlenih 2003 - 2009

12000

12500

13000

13500

14000

14500

15000

15500

16000

16500

01.01. 2003.

31.12.2003.

31.12.2004.

31.12.2005.

31.12.2006.

31.12.2007.

31.12.2008.

31.12.2009.

ULAGANJE 2003 – 2009(iznosi u mln. tekućih kuna)

HŽ

Godina

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

PUTNIČKI PRIJEVOZ

142.276 290.928 78.054 71.702 177.962 240.984 138.029

CARGO 193.787 248.284 183.611 189.508 216.905 126.300 101.244

VUČA VLAKOVA 157.604 334.888 93.521 106.274 140.709 112.385 108.942

ŽELJEZNIČKI PRIJEVOZ 493.667 874.100

367.484

479.669

355.186 535.576 348.215

INFRASKTRUKTURA 789.500 960.900 694.202 889.984 677.070 908.115 720.900

SVEUKUPNO 1283167 1835000 1049388 1257468 1212646 1387784 1069115

Financijski rezultati 2003-2009 (iznosi u mln. tekućih kuna)

OPIS GODINA

Rbr

FINANCIJSKI REZULTAT 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

1. UKUPAN PRIHOD 3371,8 3806,6 3895 3871 3711,2 3620 3398,4

2. UKUPNI RASHODI 3561,2 3987,2 3844,8 3855,8 3685,3 3681,7 3409,2

3. DOBIT (GUBITAK) -189,4 -180,6 50,2 15,2 25,9 -61,7 -18,5

PRIJEVOZ PUTNIKA U HRVATSKOJ 2007 – 2009

Red. Godina i struktura (%)

br. Vrsta prijevoza 2007. % 2008. % 2009. %

1 2 3 4 5 6 7 8

I. PREVEZENI PUTNICI 141.286 100 148.215 100 146.049 100

1. Željeznički promet 63.131 44,7 70.961 47,9 73650 50,2

2. Cestovni promet 63.144 44,7 62.064 41,9 58.493 40,1

3. Pomorski i obalni prijevoz 12.723 9 12.861 8,7 12.550 8,6

4. Zračni prijevoz 2.288 1,6 2.329 1,6 2.053 1,4

II. PUTNIČKI KILOMETRI 7.964 100 8.339 100 7.353 100

1. Željeznički promet 1.611 20,2 1.810 21,7 1.794 24,4

2. Cestovni promet 3.808 47,8 4.093 49,1 3.438 46,8

3. Pomorski i obalni prijevoz 490 6,2 491 5,9 486 6,6

4. Zračni prijevoz 2.055 25,8 1.945 23,3 1.636 22,2

Izvor: DZS i HŽ

HŽ: PRIGRADSKI PRIJEVOZPREVEZENI PUTNICI U PRIGRADSKOM PROMETU

2003. - 2009.

Godina Putnici(000)

Indeks(2003=

100)PKM

(u mln)

Indeks(2003=

100)

1 2 3 4 5

2003. 19.598 100,0 294 100,0

2004. 20.144 102,8 302 102,7

2005. 21.151 107,9 317 107,8

2006. 27.325 139,4 410 139,5

2007. 44.429 226,7 666 226,5

2008. 52.450 267,6 787 267,7

2009. 54.578 278,5 819 278,6

PREVEZENI PUTNICI U PRIGRADSKOM PRIJEVOZU

15000

20000

25000

30000

35000

40000

45000

50000

55000

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

HŽ: PRIJEVOZ ROBA 2003-2009

godina

Prevezena roba (u 000 tona)

Indeks

NTKM (u mln.)

Ukupno Unutarnji Međunarodni

Ukupno Unutarnji Međunarodni Indeks

1 2 3 4 5 6 7 8 9

2003. 13.284 4.377 8.907 100 2.745 895 1.850 100

2004. 13.707 3.657 10.050 103 2.733 715 2.018 100

2005. 15.830 3.297 12.533 119 3.106 749 2.357 113

2006. 16.957 3.499 13.458 128 3.603 826 2.777 131

2007. 17.231 3.000 14.231 130 3.870 763 3.107 141

2008. 16.184 3.046 13.138 123 3.580 783 2.797 130

2009. 12.756 2.825 9.931 96 2.871 724 2.148 105

HŽ: promjene posljednjih 20-tak godina

1990 2009 IndeksObujam prijevoza:PKM (bez prigradskog) 3429 915 28,4NTKM 6530 2871 44,0Kvaliteta prijevoza:Komercijalna brzina putnički (km/h) 50,82 47,60 93,7Komercijalna brzina teretni (km/h) 32,52 23,90 73,5Dužina pruga (km) 2429 2722 112,2Dozvoljena brzina pruga:

- preko 120km/h 8,9% 5,4% 60,7Broj zaposlenih 31.508 12.931 41,0

HŽ danas- Značajno racionalizirano poslovanje svih

društava - Povećan obujam prijevoza- Usklađenost prema 1. paketu EU Direktiva- Nužno daljnje restrukturiranje i priprema za

liberalizaciju želj. tržišta- Neodgodiv značajniji investicijski ciklus_____________________________________HŽ se nalazi na prekretnici, velikim

izazovima, najvećim do sada

II. PROBLEMI

Problemi u funkcionalnoj sposobnosti HŽ:1. Ulaganja: podinvestiranost,

nedostatnost ulaganja2. Tehnički kapaciteti: neodgovarajući i

tehnološki nekonkurentni;3. Kvaliteta prijevoza: neodgovarajuća4. Organizacija: zaostaje za potrebama;5. Privatizacija ovisnih društava6. Snažan utjecaj ekonomske krize 7. Percepcija o željeznici je uglavnom

negativna. Ovi se problemi mogu smatrati i

preprekama ukupnom gospodarskom razvoju.

HŽ – novi korporativni model

Financijska perspektiva

Koje su vrijednosti ostvarene ili će biti

ostvarene?

Perspektiva kupaca

Kako nas vide i doživljavaju kupci i kako osvojiti nove

kupce?

HŽ:Misija, vizija i

strategija

Perspektiva internog poslovnog procesa

Kako poboljšati interni poslovni

proces?

Perspektiva usavršavanja i rasta efektivne snage

zaposlenih

Kako povećati znanje i efektivnu snagu zaposlenih?

POLAZIŠTE – SWOT ANALIZASnage (Strengths) Slabosti (Weaknesses)

1.1. Povoljan geostrategijski i prometni položaj,

1.2. Vodno bogatstvo, 1.3. More,1.4. Kvalitetan okoliš

2.1.Nekonkurentno gospodarstvo2.2.Demografsko zaostajanje2.3.Dominacija politike nad ekonomikom

2.4.Posljedice rata Prilike (Opportunities) Opasnosti (Threats)

3.1.Intra-interregionalno povezivanje 3.2. Revival poljoprivrede, reindustrijalizacija i neiskorišteni ljuski (radni) resursi, 3.3. Model središnjeg upravljanja investicijama, SF fond3.4. Korištenje geoekonomike

4.1.Najgori učinci svjetske krize na regiju kojoj pripada i Hrvatska,4.2.Ovisnost o inozemnoj akumulaciji4.3. Ukupan dug (stanovništvo, država i korporativni sektor) oko 100 mlrd $,4.4. Deflacija, aprecirana valuta i devalvacija

Unutarnje mjere HŽ-a

- Donesene i provedene dodatne mjere poboljšanja sigurnosti funkcioniranja željezničkog sustava.

- Donesen i provodi se od strane ovisnih društava HŽ-a, HŽ-Putnički prijevoz, HŽ-Cargo, HŽ-Vuča vlakova i HŽ-Infrastruktura, detaljan i cjeloviti skup mjera za povećanje efikasnosti poslovanja.

- Priprema se cjeloviti plan ulaganja u mobilne kapacitete u koordinaciji s resornim ministarstvom.

- Privatizacija ovisnih društava.

III: RAZVOJ HŽ-a

Pripremljene studije, analize, prijedlozi i novi model razvoja HŽ-a, može biti dio ekonomske politike i izlazne strategije Vlade Republike Hrvatske za sljedeće razdoblje te osobito nakon što Hrvatska postane punopravna članica EU

INVESTICIJSKA POLITIKA - INFRASTRUKTURA

- Unapređenje infrastrukturnih kapaciteta- Povlačenje sredstava iz EU fondova- Ulaganje u željezničku infrastrukturu kao dio

rješenja ekonomske krize:1. povećanje domaće potražnje2. povećanje zaposlenosti3. povećanje obujma domaće prerađivačke industrije4. povećanje izvoza prometnih usluga (povećanje salda na tekućem

računu bilance plaćanja)5. povećanje obujma, kvalitete i sigurnosti prijevoza željezničkog i

multimodalnog prijevoza

Razvoj željezničkog putničkog prometa1. Proširenje prigradskog prijevoza na području šireg područja

Zagreba, kao i definiranje prometnih „prstenova“ drugih većih središta,

2. Povezivanje Zagreba s drugim središtima,3. Znatno povećanje kvalitete prijevoza.4. Postavljanje sigurnosti prometa kao preduvjet razvoja.5. Primjena suvremenih načela korporativnog upravljanja, uz

specifičnosti dijela upravljanja putničkim prometom u okviru sustava HŽ-a.

Nova Bijela knjiga EU: kod putničkog prometa krucijalni element razvoja je integracija zračnog prometa i željezničkog velikih brzina (high-speed rail)

Razvoj željezničkog teretnog prometa

1. Povećanje obujma prijevoza, osobito u tranzitnom prometu,2. Povećanje kvalitete prijevoza,3. Povezivanje s korisnicima prijevoza4. Znatno povećanje kvalitete prijevoza5. Primjena suvremenih načela korporativnog upravljanja, uz

specifičnosti dijela upravljanja putničkim prometom u okviru sustava HŽ-a.

Nova Bijela knjiga EU: Razvoj luka i intermodalnih terminala je ključni element teretnog prometa, a inteligentan i integriran logistički sustav mora postati realnost.

Dugoročni ciljevi EU*: 2010 i daljeCILJEVI ZA ODRŽIVI PROMET - utemeljiti održivi prometi sustav

koji udovoljava ekonomskim, socijalnim i ekološkim potrebama društva i koji je provediv u cijelom društvu te koji je cijelosti integriran i konkurentan:

1. Kvaliteta prometa koji je siguran i pouzdan;2. Kvalitetno održavana i u cijelosti integrirana mreža; 3. Više ekološki održivi promet;4. Očuvanje EU-ove kvalitete prometnih usluga i tehnologije;5. Zaštita i razvoj ljudskog kapitala; 6. Primjerene cijena kao oznaka prometa;7. Planiranje s pogledom na promet: unaprjeđenje

pristupačnosti;*A sustainable future for transport: Towards an integrated,

technology-led and userfriendly system (2009)

Paneuropski koridori – TEN-T (EU)

Razvoj multimodalnog prometa

Muldimodalni promet

okosnica: željeznica i luke

Posebno važan projekt – to open landlocked countries (LLC)A/Europa (9)Austrija,Češka Republika,Kosovo (djelomično priznato),Liechtenstein,Mađarska,Makedonija,Srbija,SlovačkaŠvicarskaB/Europa (7)Andora, Bjelarusija, Južna Osetija (djelomična priznata),Luxembourg, Moldavija, San Marino,VatikanC/Europa (?)(2)Armenija,Azerbejđan

EU membersEU Candidate countriesEU Potential candidates

Zaključno Nastavak procesa restrukturiranja Pokretanje investicijskog ciklusa u

željezničku infrastrukturu korištenjem EU fondova

Značajnija ulaganja u mobilne kapacitete (različiti izvori financiranja)

Aktivnosti na stalnom unapređenju sustavu mjera sigurnosti željezničkog prometa

Documents

HŽ rekonstrukcija