I. O b r a z l o ž e nj e - juzpuvpz.hrjuzpuvpz.hr/wp-content/uploads/2018/05/cc-1_-polazista.pdf · Tablica 8. Veličina naselja prema broju stanovnika Veličine naselja (prema

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE SOPJE

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-1

I. O b r a z l o ž e nj e



1-2

UVOD

Obveza izrade Prostornog plana uređenja Općine utvrđena je člankom 23. Zakona o prostornom

uređenju (Narodne novine, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i Programom mjera za

unapređenje stanja u prostoru općine Sopje (Službeni glasnik općine Sopje, broj 1/98).

Prostorni plan uređenja općine Sopje sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog

uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje

prostora i druge elemente od važnosti za područje Općine.

Nosilac izrade Prostornog plana uređenja Općine je općina Sopje, a izrađivač Zavod za prostorno

uređenje Virovitičko-podravske županije.

Sadržaj i način izrade Plana određeni su Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,

obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine,

broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

U okviru izrade Prostornog plana uređenja općine Sopje korištene su slijedeće studije i elaborati:

- Studija potencijalnosti mineralnih sirovina Virovitičko-podravske županije (Instituta za

geološka istraživanja, Zagreb, Zavod za mineralne sirovine, 1998. godina)

- Potencijalna geotermalna energija Virovitičko-podravske županije (Institutu za geološka

istraživanja, Zagreb)

- Planovi razvitka vodoopskrbe na prostoru županije Virovitičko-podravske

- Studija opskrbe zemnim plinom županije Virovitičko-podravske (Coning inžinjering d.d.

Varaždin - T.D. 4497/94)

- Elaborat o zbrinjavanju otpada (Zavod za prostorno uređenje)

- Krajobrazna obilježja Virovitičko-podravske županije (Zavod za urbanizam Arhitektonskog

fakulteta u Zagrebu)

- Građevinsko tehnička studija podravske brze ceste (IGH Osijek, 2003. godina)

- Konzervatorska dokumentacija

- Lovnogospodarska osnova



1-3

1. POLAZIŠTA



1-4

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i

sustave Županije i Države

Općina Sopje nalazi se u sjevernom dijelu Virovitičko-podravske županije. Sa sjeverne strane

graniči s Republikom Mađarskom i općinom Gradina, s istočne strane s općinom Čađavica, s

južne strane s gradom Slatina, a sa zapadne s općinom Suhopolje.

Slika 1. Položaj općine Sopje u Virovitičko-podravskoj županiji

Općina Sopje jedna je od općina u Virovitičko-podravskoj županiji, s površinom od 117,80 km2,

što predstavlja 5,83 % površine Županije. Broj stanovnika, prema Popisu iz 2001. godine je

2.750, a gustoća naseljenosti 23 st/km2.

Općina Sopje svojim prirodnim vrijednostima, reljefom, geološkim sastavom tla, klimatskim i

hidrološkim karakteristikama, vegetacijskim pokrovom i faunom, ima veliko značenje u

Virovitičko-podravskoj županiji.



1-5

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

U općini Sopje se nalazi jedanaest naselja i to: Gornje Predrijevo, Grabić, Josipovo, Kapinci,

Nova Šarovka, Novaki, Sopjanska Greda, Sopje, Španat, Vaška i Višnjica.

Naselje Sopje je sjedište općine Sopje.

NOVAKI

VAŠKA

KAPINCI

SOPJE

SOPJANSKA

GREDA

GORNJE PREDRIJEVO

JOSIPOVOVIŠNJICA

ŠPANAT

NOVA ŠAROVKA

GRABIĆ

REPUBLIKA MAĐARSKA

OPĆINA GRADINA

OP

ĆIN

A S

UH

OP

OLJE

OPĆINA ČAĐAVICA

GRAD SLATINA

Slika 2. Naselja u općini Sopje

a) Površina

U strukturi ukupnih površina najviše su zastupljene oranice sa 74,74 %. Slijede šume sa 10,01 %

i vode sa 5,85 %.

Ukupna postojeća površina građevinskih područja je 6,61 km2, odnosno 5,61 % površine Općine.



1-6

Tablica 1.

Red.

broj Općina Sopje

Jed.

mjere

% u

Županiji

1. Površina km2

117,80 5,83

2. Dužina državne granice km 16,16 16,43

3. Dužina županijske granice km - -

4. Dužina općinske granice km 52,34 -

5. Dužina granica općine ukupno km 68,50 -

6. Udaljenost krajnjih točaka zapad-istok (A) km 17,88 24,29

7. Udaljenost krajnjih točaka sjever-jug (B) km 11,86 20,31

Tablica 2.

Red.

broj

Prostorna jedinica

NASELJE

Površina

km2

% od

površine

Općine

% od

površine

Županije

1. Gornje Predrijevo 12,93 10,98 0,64

2. Grabić 3,74 3,17 0,18

3. Josipovo 4,69 3,98 0,23

4. Kapinci 16,62 14,11 0,82

5. Nova Šarovka 8,44 7,16 0,42

6. Novaki 13,95 11,84 0,69

7. Sopjanska Greda 4,79 4,07 0,24

8. Sopje 24,28 20,62 1,21

9. Španat 8,74 7,42 0,43

10 Vaška 16,39 13,91 0,81

11 Višnjica 3,23 2,74 0,16

Ukupno: 117,80 100,00 5,83 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,

Pododsjek za statistiku

SOPJE

GORNJE PREDRIJEVO

GRABIĆ

JOSIPOVO

KAPINCI

NOVA ŠAROVKA

NOVAKI

SOPJANSKA GREDA

ŠPANAT

VAŠKA

VIŠNJICA



1-7

Grafikon 1. Udio površina naselja u ukupnoj površini Općine

b) Stanovništvo

Na prostoru općine Sopje živjelo je prema Popisu stanovništva 2001. godine 750 stanovnika, što

čini udio od 5,83 % u ukupnom stanovništvu Virovitičko-podravske županije.

Tablica 3.

ukupan broj

stanovnika

gustoća naseljenosti

(st/km2)

broj domaćinstava broj stanova

1991. 2001. 1991. 2001. 1991. 2001. 1991. 2001.

3.407 2.750 29 23 1.117 882 1.318 1.065 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,


Zbirna tablica 1. (N.N. br. 106/98)

NAZIV

OPĆINE

SOPJE

POVRŠINA

STANOVNICI STANOVI DOMAĆIN-

STVA

GU

ST

OĆ

A

NA

SE

LJE

NO

ST

I

POPIS 1991 POPIS 2001 POPIS 1991 POPIS 2001 1991 2001

km2 % BROJ % BROJ % BROJ % BROJ % BROJ BROJ BROJ

st/km2

Općina

Ukupno:

120,90

100

5.297

100

4.485

100

1.779

100

1.669

100

1.586

1.476

37

Naselja

Gornje

Predrijevo

12,93

10,98

168

4,93

119

4,33

52

9

Grabić 3,74 3,17 166 4,87 145 5,27 44 39

Josipovo 4,69 3,98 348 10,21 332 12,07 91 71

Kapinci 16,62 14,11 286 8,38 211 7,67 84 13

Nova

Šarovka

8,44

7,16

319

9,36

274

9,96

78

32

Novaki 13,95 11,84 480 14,09 406 14,76 129 29

Sopjanska

Greda

4,79 4,07

70

2,05

41

1,49

13

9

Sopje 24,28 20,62 667 19,59 596 21,69 186 25

Španat 8,74 7,42 359 10,54 228 8,29 65 26

Vaška 16,39 13,91 502 14,73 392 14,25 138 24

Višnjica 3,23 2,74 42 1,23 6 0,22 2 2

Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,




1-8

Zbirna tablica 2. (N.N. br. 106/98)

NAZIV OPĆINE

SOPJE

POVRŠINA STANOVNICI GUSTOĆA

NASELJENOSTI

km2

Udio

%

POPIS 1991 POPIS 2001 1991 2001

BROJ % BROJ % BROJ BROJ

OBALNO

čl.45. ZPP _ _ _ _ _ _ _ _

OTOČNO

čl.45. ZPP _ _ _ _ _ _ _ _

KONTINENTALN

O GRANIČNO _ _ _ _ _ _ _ _

OSTALO 117,80 100 3.407 100 2.750 100 29 23

OPĆINA

Ukupno:

117,80

100

3.407

100

2.750

100

29

23

Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,


c) Naseljenost

Općina Sopje obuhvaća jedanaest naselja: Gornje Predrijevo, Grabić, Josipovo, Kapinci, Nova

Šarovka, Novaki, Sopjanska Greda, Sopje, Španat, Vaška i Višnjica.

Tablica 4.

Red.

broj

Prostorna jedinica

NASELJE

Broj stanovnika

1981. 1991. 2001.

1. Gornje Predrijevo 235 168 119

2. Grabić 133 166 145

3. Josipovo 336 348 332

4. Kapinci 393 286 211

5. Nova Šarovka 348 319 274

6. Novaki 546 480 406

7. Sopjanska Greda 89 70 41

8. Sopje 746 667 596

9. Španat 364 359 228

10. Vaška 564 502 392

11. Višnjica 50 42 6

Ukupno: 3.804 3.407 2.750 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,

Pododsjek za statistiku, Popis stanovništva 2001. godina



1-9

SOPJE

GORNJE PREDRIJEVO

GRABIĆ

JOSIPOVO

KAPINCI

NOVA ŠAROVKA

NOVAKI

SOPJANSKA GREDA

ŠPANAT

VAŠKA

VIŠNJICA

Grafikon 2. Udio broja stanovnika po naseljima u ukupnom broju stanovnika Općine

Tablica 5. Gustoća naseljenosti po naseljima

Red.

broj Naselje

Gustoća

naseljenosti

(st/km2)

1. Gornje Predrijevo 9

2. Grabić 39

3. Josipovo 71

4. Kapinci 13

5. Nova Šarovka 32

6. Novaki 29

7. Sopjanska Greda 9

8. Sopje 25

9. Španat 26

10. Vaška 24

11. Višnjica 2

Ukupno: 23

Tablica 6.

Dobna struktura stanovništva (prema popisu 2001.g.)

Dob (godine) 0 – 14 15 – 59 (65) 50 i više

481 680 1.589 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije,

Služba za gospodarstvo, pododsjek za statistiku



1-10

Tablica 7.

Red.

broj

Prostorna

jedinica

NASELJE

Broj stanovnika Površina

km2

Gustoća

naseljenosti

st/km2 (2001.) 1991. 2001.

1. Gornje Predrijevo 168 119 12,93 9

2. Grabić 166 145 3,74 39

3. Josipovo 348 332 4,69 71

4. Kapinci 286 211 16,62 13

5. Nova Šarovka 319 274 8,44 32

6. Novaki 480 406 13,95 29

7. Sopjanska Greda 70 41 4,79 9

8. Sopje 667 596 24,28 25

9. Španat 359 228 8,74 26

10. Vaška 502 392 16,39 24

11. Višnjica 42 6 3,23 2

Ukupno: 3.407 2.750 117,80 23 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,


Tablica 8. Veličina naselja prema broju stanovnika

Veličine naselja (prema broju stanovnika)

do 200 201-500 501-1000 1001-3500 3501-10.000 10.000 i više

4 6 1 0 0 0 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,


Tablica 9. Površine građevinskih područja

Red.

broj

Prostorna jedinica

NASELJE

Površine građevinskih

područja naselja (ha)

1. Gornje Predrijevo 34,42

2. Grabić 23,09

3. Josipovo 58,52

4. Kapinci 54,99

5. Nova Šarovka 37,31

6. Novaki 120,36

7. Sopjanska Greda 17,89

8. Sopje 92,26

9. Španat 87,78

10. Vaška 80,89

11. Višnjica 53,64



1-11

Ukupno: 661,15 Napomena: Postojeće stanje prije donošenja ovog Plana



1-12

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke

1.1.2.1. Zemljopisna obilježja

a) Geološka obilježja

Prostor općine Sopje karakterizira složena geološka građa.

Reljef je nizinski s nadmorskom visinom od 98 - 116 metara manje reljefne energije s padom u

nizinski dio pridravske ravnice i dio je otvorenog panonskog prostora. To je prostor nastao

akumulacijsko-erozijskim djelovanjem rijeke Drave i njenih pritoka, te eolitskim djelovanjem.

Područje se stepenasto spušta prema rijeci Dravi, i na tom pravcu od neogenskog pobrđa prema

sjeveru razlikuju se mlađa i starija virmanska terasa Drave i naplavna ravan.

Cijelo područje Općine nalazi se u području maksimalno opaženog intenziteta potresa od 7°

MCS skale, a s inžinjersko-geološkog gledišta teren obično nestabilan i u prirodnim uvjetima i

pri djelatnosti čovjeka.

Slika 3. Aluvijalna Dravska terasa



1-13

b) Pedološka obilježja

Područje općine Sopje u pedološkom smislu spada u područje hidromorfnog tla. To su tla na čiji

razvoj dinamike ne utječu samo oborinske nego i dopunske nezasoljene vode. Zato su to površine

na nižim ili udubljenim dijelovima i to ispod izohipse 100 metara nadmorske visine, na kojima

poplavna voda (slivena sa viših terena, ili izlivena iz vodotoka) i podzemna voda ulaze u solunu i

zadržavaju se u tlu duže ili kraće razdoblje. Takve vode koje prekomjerno zasićuju tla

dominiraju i usmjeruju proces u njima.

Slika 4. Namjenska pedološka karta

Legenda: 5 - aluvijalno tlo branjeno od poplava

8 - lesivirano tlo na praporu

9 - lesivirano tlo na praporu, semiglejno

22 - kambična tla na pijesku

37 - močvarno glejno tlo

45 - močvarno glejno djelimično meliorirano tlo

Red i klasa pogodnosti:

P1 (5)- dobro obradiva tla

P2 (8, 9)-umjereno ograničeno obradivo tlo

P3 (22)-ograničeno obradivo tlo

N1 (37,45)-privremeno nepogodna tla za obradu



1-14

c) Obilježja reljefa

Reljef prostora općine Sopje, najvećim dijelom je nizina, prostor pridravske ravnice i dio

otvorenog panonskog prostora vrlo male reljefne energije. Reljefna energija je relativna visinska

razlika (98-116 m) između najviše i najniže točke na jedinici površine (km2). To je tipičan

prostor nastao akumulacijsko-erozijskim procesom rijeke Drave i njenih pritoka.

Slika 5. Reljefno obilježje općine Sopje

Nizina je tipičan akumulacijski prostor pretežno lesnog pokrova te predstavlja agrarno

najvrijedniji dio.

Karakter reljefa prati i osnovna hidrografska mreža, što je utjecalo i na razmještaj naselja.

d) Hidrografska obilježja

Područje općine Sopje je ravničarskog sliva koji je poljoprivredo obrađen i gdje je najveći utjecaj

rada (djelatnost) čovjeka, agrikulturom i hidro-melioracijskim zahvatima. Tu dominira rijeka

Drava kao glavni vodotok područja te vodotoci brdsko-ravničarskog sliva kanala poput kanala

Čađavica i Županijskog kanala.

Ukupna površina općine Sopje na području Vodnogospodarske ispostave za slivno područje

Karašice i Vučice iznosi 4512,48 ha.

Ukupna površina općine Sopje na slivnom području VGI „Županijski kanal“ Virovitica iznosi

7.202,68 ha.



1-15

U administrativnom smislu ovo područje obuhvaća naselja koja ulaze u sastav općine Sopje:

Gornje Predrijevo, Grabić, Kapinci, Novaki, Nova Šarovka, Sopje, Sopjanska Greda, Španat,

Vaška i Višnjica.

Na području općine Sopje nema voda I i II reda dok je granična voda I reda rijeka Drava.

Ukupna dužina kanala III i IV reda na području općine Sopje iznosi 111,611 km, od toga k.o.

Gornje Predrijevo 26,656 km i k.o. Sopje 84,955 km (Karašica-Vučica) te 147,867 km

(Županijski kanal).

Prosječna dubina kanala III i IV reda iznosi 1,5 m, a širina u razini terena 8,0 m.

Obzirom na veličinu sliva, prostor Općine malo utječe na režimske karakteristike Drave.

Dužina vodotoka prikazana je u slijedećoj tablici:

Tablica 10.

Red.

broj IME VODOTOKA DUŽINA (km)

1. Drava 18,90

2. Županijski kanal 14,30 Izvor podataka: Hrvatske vode Zagreb, VGO za vodno područje sliva Drave i Dunava Osijek,

VGI «Karašica-Vučica» Virovitica

e) Klimatska obilježja

Klimatske osobine prostora općine Sopje mogu se okarakterizirati kao toplo umjerene kišne

klime s pojavom mrazeva i snijega u zimskom dijelu godine. Nije rijetka pojava da je zimski

period isprekidan toplijim razdobljima, što uzrokuje topljenje snijega. Jeseni su u pravilu toplije

od proljeća. Proljeće se odlikuje naglim porastom temperature i prijelazom u ljeto iz relativno

oštre zime, pa je razdoblje proljeća kratko. Klima ovog područja je kontinentalna.

Pretežito ravničarski prostor uvjetovao je homogenost klimatskih osobina i to, uglavnom,

makroklimatskih, na što su male reljefne razlike imale najveći utjecaj.

Za analiziranje klimatskih prilika, poslužili su dostupni podaci mjerenja meteoroloških

elemenata na meteorološkoj postaji Virovitica, a preuzeti su iz lovnogospodarskih osnova ovog

područja..

Temperatura zraka

Srednja mjesečna i godišnja temperatura zraka u°C:

MJESE

C I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god.

temp. -1,4 1,9 5,8 9,9 14,9 18,5 20,1 19,0 15,6 9,4 6,1 0,3 10,1



1-16

Apsolutne maksimalne i minimalne temperature zraka:

m. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god

max 15,2 19,4 25,5 26,5 31,9 36 39,9 37,8 35,1 28,2 24,2 18,6 39,9

min -21,3 -27,5 -19,3 -9,1 -1,2 2,4 5,4 5,5 -0,2 -3,5 -11,9 -7,3 -27,5

Srednji mjesečni broj hladnih, studenih i ledenih dana:

mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god

hlad.d 23,3 18,5 15,2 4,2 0,3 0,1 2,2 9,1 17,6 90,5

stud.d 7,9 6,7 1,2 0,5 3,4 19,7

led.d 5,0 6,1 0,6 0,2 0,2 12,1

Oborine

Oborine su uz temperaturu zraka, jedan od najvažnijih elemenata klime nekog područja. Od

velike je važnosti poznavanje oborinskog režima tijekom godine, a naročito u vegetacijskom

razdoblju. Oborine su tijekom godine podjednako raspoređene. S obzirom na godišnje doba,

najviše oborina padne u ljetnim mjesecima, a najmanje u zimskim, ali suhog razdoblja nema. Za

vrijeme vegetacijskog razdoblja padne više od polovine ukupne godišnje količine oborina.

Srednji godišnji broj dana s kišom (0,1 mm) iznosi 121 dan.

Srednja mjesečna i godišnja količina oborina u mm po godišnjim dobima i u vrijeme

vegetacijskog razdoblja:

mjes. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god

mm 53 42 45 74 82 83 98 100 57 61 77 67 839

Proljeće Ljeto Jesen Zima Veg. raz. God.

mm % mm % mm % mm % mm % mm %

201 24 281 33 195 23 162 19 494 59 839 100

Oborine u obliku snijega, njegova prva i posljednja pojava, trajanje snježnog pokrivača na tlu

dopunjuju saznanje o klimi tog područja.

Srednji mjesečni i godišnji broj dana sa snijegom na tlu iznad 1 cm:

mjesec I II III IV X XI XII god.

br.dana 5,4 5,3 3,5 0,6 0,2 0,8 3,0 18,8

Vlaga zraka

Relativna zračna vlaga je stupanj zasićenosti zraka vodenom parom. Srednja godišnja relativna

vlaga zraka, iznosi 82%. Najveća mjesečna relativna vlaga zraka javlja se u prosincu 88%, a

najmanja u mjesecu travnju 82%.



1-17

Strujanje zraka

Na ovom području pušu vjetrovi južnog i jugozapadnog smjera i na njih otpada 52,7 %. Ukupni

godišnji broj dana sa jakim vjetrom (6 bofora) je svega 0,4 % što je gotovo beznačajno, a ako se

pojavljuju onda je to u ljetnim mjesecima. Olujni vjetrovi na ovom području su rijetki.

Naoblaka i insolacija

Pojave oblačnosti najčešće su u jesenskim i zimskim mjesecima. Relativno veća količina

padalina i prosječno mala oblačnost u vegetacijskom razdoblju, ukazuju na pljuskovit karakter

padalina u tom dijelu godine.

Meteorološke pojave

Najveći broj dana s mrazom javlja se u zimskom, a manje u jesenskom i proljetnom dijelu

godine. Najveće štete nastaju ako se mraz pojavi početkom travnja, tj. u vegetacijskom razdoblju.

Broj dana s mrazom:

mjes I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god.

br.d. 1,2 2,3 4,0 2,1 1,1 0,5 2,2 3,2 2,9 19,5

Pojave magle su takođe karakteristične za jesenske i zimske mjesece, a ukupni godišnji broj dana

s malom iznosi 19,5 dana.

Obrana od tuče

Protugradna obrana provodi se na području općine Sopje. Smještena je južno od naselja Sopje uz

sam rub građevinskog područja (prikazano na kartografskom prikazu 3. Korištenje i namjena

površina).

1.1.2.2. Osnovne kategorije korištenja zemljišta

Površinski vegetacijski pokrov čine šume, livade, trstici i obradive površine. Ostali prostor čine

vode, izgrađena površina, ceste, putovi, željeznice i ostalo.

Tablica 11.

Osnovne kategorije korištenja zemljišta (km2)

Oranica Voćnjak Vinograd Ukupno Livada Pašnjak Ukupno

88,04 0,40 0,01 88,46 3,35 1,68 5,03

74,74% 0,34% 0,01% 75,09% 2,84% 1,43% 4,27% Izvor podataka: Državna geodetska uprava



1-18

Tablica 12.


Šume Plodno tlo ukupno Trstik Kanal bara Ostalo Ukupno

11,79 105,28 0,91 6,89 0,33 8,13

10,01% 89,37% 0,77% 5,85% 0,28% 6,90% Izvor podataka: Državna geodetska uprava

Tablica 13.


Zgrade i dvorišta Ceste i putevi Željeznice Ukupno: Neplodno tlo ukupno

1,12 3,27 - 4,39 12,52

0,95% 2,78% - 3,73% 10,63 Izvor podataka: Državna geodetska uprava

Poljoprivrednog tla ukupno ima 93,49 km2, odnosno 79,36 %, a ostalo (zgrade i dvorišta, ceste i

putevi, vode i ostalo) 24,31 km2, odnosno 20,64 % ukupne površine Općine.

oranice

voćnjaci

vinogradi

livade

pašnjaci

trstik

šume

Grafikon 3. Postotak oranica, voćnjaka, vinograda, livada, pašnjaka, trstika i šuma

u odnosu na cjelokupnu poljoprivrednu površinu

Tablica 14.

Poljoprivredne površine (km2)

Ukupno Obradive Ostale (livade, pašnjaci)

93,49 88,46 5,03

% u općini: 79,36 % u općini: 75,09 % u općini: 4,27 Izvor podataka: Državna geodetska uprava



1-19

obradive površine

ostale površine

Grafikon 4. Odnos obradivog i ostalog zemljišta na ukupnu poljoprivrednu površinu u ha

1.1.2.3. Područja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse

a) Gospodarstvo

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Virovitica, općina Sopje

raspolaže slijedećim brojem tvrtki i brojem zaposlenih:

Tablica 15.

Rb Tvrtka Broj djelatnika Djelatnost

1. Sopje-Comerc, Sopje poljoprivredna proizvodnja

2. PZ Sopje, Spoje poljoprivredna proizvodnja

3. Olovnik, Sopje (Slatina) poljoprivredna proizvodnja

4. Bistrica, Sopje (Novaki) poljoprivredna proizvodnja

5. Migoma d.o.o. 16 poljoprivredna proizvodnja

6. Pustara Višnjica 11 poljoprivreda i turizam

7. Ergela Višnjica 15 poljoprivreda i turizam (uzgoj konja) Izvor podataka: HGK-Županijska komora Virovitica

Iz Kataloga razvojnih projekata za Virovitičko-podravsku županiju za područje općine Sopje,

izdvojeni su slijedeći razvojni projekti prikazani u tablici:

Tablica 16.

Rb Investitor Naziv investicijskog

programa Lokacija

Broj

novozaposleni

h

1. Sopje-Comerc

d.o.o. Sopje

Zbrinjavanje

sekundarnog otpada

Radosavci - Donje Kusonje 0

2. Općina Sopje Izgradnja plinske mreže Općina Sopje 0 Izvor podataka: HGK-Županijska komora Virovitica



1-20

Na području općine Sopje postoji 12 registriranih aktivnih obrta, ali glavni gospodarski subjekt

su Obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

b) Poljoprivreda

Poljoprivredne površine obuhvaćaju 79,36 %, a obradive 75,09 % od ukupnog područja.

Općina Sopje je isključivo poljoprivredna Općina. Osnovna je biljna proizvodnja ratarskih

kultura, a na manjim površinama duhana i povrća. Stočarska proizvodnja je slabo razvijena i

uglavnom za vlastitu potrošnju. Otprilike dvadesetak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

se bavi intenzivnijom proizvodnjom mlijeka (više od pet grla muznih krava), a uzgojem tovne

junadi i tovnih svinja se bavi otprilike dvadesetak proizvođača. Potrebno je jačati stočarsku

proizvodnju izgradnjom farmi.

Klimatske prilike nisu posebno ograničavajući čimbenik za poljoprivrednu proizvodnju. Siju se

žitarice (pšenica, zob, ječam), kukuruz, a u zadnje vrijeme i znatne površine šećerne i stočne

repe, ljekovito bilje te duhan. Bilo bi dobro određene površine rezervirati za ekološku

proizvodnju.

U sadašnjem trenutku, koji karakterizira usitnjena i nespecijalizirana poljoprivredna proizvodnja

i nerazvijeno tržište, presudno je koncipirati strateške proizvodne programe koji će omogućiti

razvoj obiteljskih gospodarstava.

Zone za proizvodnju sjemenske robe za koje je predviđeno i navodnjavanje:

Tablica 17.

Rb Područje zemljišta k.o.

1. Olovnik Sopje

2. Ada Sopje

3. Zanoš Kapinci

4. Vrbovka Vaška Izvor podataka: HGK-Županijska komora Virovitica



1-21

Slika 6. Poljoprivredne površine

c) Energetika

Elekroenergetski sustav dimenzioniran je tako da svako kućanstvo mora imati mogućnost

priključka na struju.

Prijenosna i distributivna mreža električne energije u Općini je razgranata, a visokonaponska

mreža uglavnom omogućuje opsluživanje cijelog prostora što su bitne pretpostavke za dogradnju

i uspostavu kvalitetnog sustava napajanja na cijelom području.

Glavna je TS 110 kV Našice, iz koje se vrši napajanje cijelog područja te daljnji razvod 35 kV

dalekovodima do TS 35/10 kV. U planu je izgradnja 35 kV dalekovoda i TS 35/10 kV u naselju

Čađavica čime bi se poboljšalo stanje napajanja i općine Sopje.

Tablica 18. Trafostanice na području Općine

R.br. Naziv trafostanice Tip trafostanice 10/0,4 kV Snaga kW

1. Gornje Predrijevo Zračna betonska 50

2. Karaula L.T.Baja Zračna željezna 30

3. Nova Šarovka II Zračna željezna 160

4. Nova Šarovka I Zračna željezna 160

5. Španat II Zračna željezna 160

6. Španat III Zračna željezna 160

7. Španat I Zračna željezna 160

8. Višnjica Zračna tornjić 100

9. Josipovo II Zračna željezna 160

10. Josipovo I Zračna željezna 250

11. Grabić Zračna betonska 100

12. Josipovo III Zračna željezna 160

13. Kapinci II Zračna željezna 100

14. Kapinci I Zračna tornjić 100

15. Kapinci III Zračna željezna 160

16. Sopje II Zračna željezna 100

17. Sopje I Zračna tornjić 250

18. Sopje III Zračna željezna 160

19. Vaška karaula (Zanoš) Zračna željezna 10

20. Vaška III Rakićeva p. Zračna željezna 100

21. Vaška II Zračna željezna 160

22. Vaška I Zračna tornjić 160

23. Novaki II Zračna željezna 160

24. Novaki I Zračna tornjić 160

25. Novaki III Zračna željezna 100

26. Zidina Zračna betonska 50

Ukupno: Ukupno kW: 3420 Izvor podataka: HEP Distribucija d.o.o. DP «Elektra» Virovitica



1-22

d) Turizam

Prirodne uvjete za razvitak turizma na ovom prostoru čine prostrana lovna područja s bogatim

fondom divljači, kao i mogućnost razvoja seoskog i rekreacijskog turizma te zdravstvenog, kao

što je npr. terapijsko jahanje u Višnjici.

Osnova za razvoj turizma je pustara Višnjica sa ergelom arapskih konja. Poljoprivredno dobro

(pustara) Višnjica nastalo je sredinom 19. stoljeća. U stotinu godina postojanja razvilo se u

naselje sa svim sadržajima za dvjestotinjak stanovnika koji su na njemu živjeli. Model pustare u

Slavoniji su razvijali zemljoposjednici koji su za potrebe poljoprivrednog razvoja svoga

gospodarstva organizirano naseljavali pojedina imanja kako bi osigurali sve potrebne djelatnosti

za funkcioniranje imanja. Zahvaljujući odličnim prirodnim uvjetima, pustara Višnjica bila je

jedno od najbogatijih i najrazvijenih dobara u ovome dijelu Slavonije u vlasništvu obitelji

Drašković. U vrijeme između dva svjetska rata na imanju je živjelo više od 200 žitelja. Uz

agrarnu i stočarsku proizvodnju na Pustari je izgrađena tvornica žeste koja je radila sve do 60- tih

godina prošloga stoljeća. Zanimljivo je da je električna energija potrebna za tvornicu i kućanstva

u to vrijeme proizvođena od obnovljivih energenata. Drugu polovicu 20. stoljeća na imanju

obilježila je konvencionalna poljoprivreda usmjerena profitu, kultu rasta i potrošnje uz

neracionalno korištenje prirodnih resursa.

Obnova Pustare Višnjica na tradiciji nekadašnjeg poljoprivrednog dobra i implementacija

ekologije, poljoprivrede i turizma u održivi razvoj, osnova je na kojoj se temelji cijeli projekt.

Osnovna pretpostavka za revitalizaciju Pustare sadržana je u nekoliko značajki imanja

(izvanredni prirodni uvjeti, očuvana pejzažna cjelina, postojeći objekti i ambijent s naglašenim

tradicijskim značajkama).

Osnovni elementi na kojima se temelji atraktivnosti kraja i destinacije obuhvaćaju zdravu klimu

(umjereno kontinentalna) nezagađen zrak i vodu, odsutnost buke i potencijalnih opasnosti,

očuvanu prirodu, jedinstvena ergela arapsklih konja, očuvano graditeljsko nasljeđe cijelog imanja

- ruralna arhitektura, očuvane socio-kulturne značajke, slikovit krajolik (blizina rijeke Drave i

Papučkog gorja), mogućnost slobodnog kretanja turista po okolici, dobre uvjete za rekreaciju

(šetnje, jahanje, biciklizam), dobru cestovnu povezanost, blizinu ambulante, pošte, trgovine,

osiguranu infrastrukturu.

Najvažnija djelatnost u okviru ovih mogućnosti uz uzgoj konja bit će organiziranje terapijskog

jahanja i hipoterapije za osobe s invaliditetom kao i škola jahanja za djecu i odrasle.

Osim te destinacije, svojevrsna atrakcija je i Pustara Zidina. Kao i mnoge druge, Pustara Zidina

danas bez stanovnika samo je mali trag onog što je predstavljala kroz povijest. Danas se na toj

lokaciji uz očuvanu pejsažnu cjelinu i jedinstvene prirodne uvjete nalaz uzgajalište jelena

lopatara. Ograđeno uzgajalište prostire se na 40-ak hektara livada i manjim dijelom šumskog

prostora. Središnji dio predstavlja park prepun starog drveća u kojem se nalaze tri objekta s

naglašenim tradicijskim značajkama ovog prostora.



1-23

Slika 7. Pustara Višnjica

Slika 8. Ergela arapskih konja

Slika 9. Farma jelena lopartara



1-24

Atraktivni su i svi predjeli uz rijeku Dravu, te uz stare rukavce Drave (bare).

Slika 10. Predjeli uz Dravu

e) Lovstvo

Osnovna namjena lovišta je uzgoj, lov i korištenje divljači za vlastite potrebe putem lova

lovoovlaštenika te ostvarenja gospodarske koristi putem lovnog turizma.

Na području općine Sopje, ustanovljena su zajednička lovišta: L1 „Sopje“ X/112; L2 „Gornje

Predrijevo“ X/114; L3 „Gornji Miholjac“ X/111 i L4 „Bakić“ X/113.

Lovišta su nizinskog tipa, smješteno sjeveroistočno od Slatine, između magistralne ceste Zagreb-

Osijek, rijeke Drave i rijeke Čađavica.

Opis granica lovišta

Početna točka je most u Sladojevcima na cesti Virovitica-Slatina. Dalje ide rijekom Čađavicom

na sjever do južnog ruba šume Vaška Đota, zatim južnim rubom šume na zapad cca 100 m. do

poljskog puta za Gornji Miholjac. Tim putem granica ide na jug cca 500 m, zatim skreće na

zapad putem za Gornji Miholjac - Vaška te tim putem prema kanalu Jugovac presjecajući put

Španat - Novaki. Od te točke granica ide kanalom Jugovac do Županijskog kanala, zatim

nizvodno Županijskim kanalom, cca 50 m do šlajsa. Odatle granica ide južnim rubom bare do

granice općina Gradina-Sopje pa izlazi na strug, zatim na jugoistok do južnog ruba Jugovog

polja, a odatle na magistralnu cestu Zagreb-Osijek, pa tom cestom na istok do početne točke,

odnosno mosta u Sladojevcima.



1-25

f) Pčelarstvo

Pčelarstvo u ovim krajevima prisutno je na područjima uz naselja. Područje općine Sopje jedno

je od rijetkih područja u Republici Hrvatskoj koje omogućuje dvije obilne paše godišnje. Sezona

ispaše započinje oko 15 travnja, na bagremu i morfei i na kraju ciklusa cvjetanja oko 15 lipnja

na kestenu i lipi.

g) Šumarstvo

Na području općine Sopje šumama gospodare Hrvatske šume, Uprava šuma podružnica Našice,

Šumarija Slatina, gospodarske jedinice „Slatinske nizinske šume“ i „Slatinske podravske šume“.

Na području Općine nalaze se gospodarske šume. Šume se nalaze u više enklava unutar

poljoprivrednog zemljišta i uz rijelu Dravu. U enklavama prevladavaju šume hrasta lužnjaka s

običnim grabom i jasenom. U sjevernom dijelu uz rijeku Dravu prevladavaju šume vrbe, topole,

te kulture EA topole. Od šuma posebme namjene u području rijeke Drave postoje sastojine za

znanstvena istraživanja. Osim gospodarke funkcije, značajna uloga je i oćekorisna funkcija, prije

svega kroz zaštitu tla od erozija, bujica i poplava utjecaj na vodni režim, utjecaj na klimu, zaštite

i unapređenja ljudskog okoliša, stvaranje kisika, na poljoprivrednu proizvodnju, rekreativno-

turistička, udravstvena i utjecaj na faunu.

Tablica 19. Ukupna površina šuma (ha)

Gospodarska jedinica obraslo neobraslo

neplodno ukupno proizvodno neproizvodno

Slatinske nizinske šume 935,82 4,26 25,76 7,00 972,84

Slatinske podravske šume 468,11 51,73 7,5 5,56 532,90

Ukupno: 1403,93 55,99 33,26 12,56 1505,74

Tablica 20. Sastojine posebne namjene (ha)

Gospodarska jedinica za

rekraciju

sjemenske

sastojine zaštita tla

poseban

rezervat ukupno

Slatinske nizinske šume * * * * *

Slatinske podravske šume * 370,74 * * 370,74

Ukupno: * 370,74 * * 370,74 Izvor podataka: Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica Našice



1-26

h) Vodni resursi

Korištenje vode za vodoopskrbu

Vodno gospodarstvo se pored zaštite od štetnog djelovanja voda i zaštite voda od zagađenja bavi

i korištenjem voda u vidu vodoopskrbe, navodnjavanja, uzgoja riba, plovidbe, energetskog

korištenja vodnih snaga, športa i rekreacije i drugih namjena.

Snabdijevanje pitkom vodom vrši se sa vodocrpilišta “Medinci“.

Zaštita voda od zagađivanja

Stanje odvodnih sustava i izgrađenost uređaja za pročišćavanje na području općine nisu

zadovoljavajući. Sva naselja rješavaju sanitarne, fekalne i otpadne vode septičkim, sabirnim ili

crnim jamama. Poljoprivrednu proizvodnju na vodonosniku potrebno je usmjeriti na proizvodnju

zdrave hrane uz uporabu takvih agrotehničkih sredstava koja neće ugrožavati ležišta podzemne

pitke vode i vodotoke.

Navodnjavanje i odvodnja

Problem suvišnog vlaženja zemljišta javlja se skoro na cijelom vodnom području sliva Drave.

Osnovna svrha odvodnjavanja je povećanje poljoprivredne proizvodnje na postojećim

poljoprivrednim površinama. Melioracijski sustav u pravilu je dio ili podsustav većih

vodnogospodarskih sustava. Za zaštitu od suvišnih voda izgrađeni su sustavi za odvodnjavanje

koji obuhvaćaju kanalsku i putnu mrežu, cijevnu drenažu, crpne stanice i objekte na kanalskoj i

putnoj mreži. Hidromelioriranim tlom smatraju se površine sjeverno od magistralne ceste Osijek-

Orahovica-Slatina-Virovitica-Koprivnica.

Osnovni preduvjet za izgradnju sustava za navodnjavanje je uređenje potencijalnih recipijenata i

osiguranje prostora za izgradnju kanalskog sustava.

Tablica 21.

Red.

broj Slivno područje

Ukupna površina sliva

(ha)

Meliorirana

površina sliva (ha)

1. Karašica-Vučica 4512,48

2. Županijski kanal 7202,68

Ukupno: 11715,16 Izvor podataka: «Hrvatske vode», Zagreb, Vodnogospodarski odjel za vodno područje slivova Drave i

Dunava Osijek

Navodnjavanje kao mjera poboljšanja i stabiliziranja proizvodnje i prinosa, prisutno je na

ograničenoj površini. Ukupna dužina nasipa na području općine Sopje iznosi 8,7 km, a nalaze se

uz rijeku Dravu (nasip Sopje - Noskovci ukupne dužine 5,5 km i ljetni nasip Županijski kanal -

Sopje ukupne dužine 3,2 km).



1-27

Melioracijska odvodnja

Vezano za melioracijsku odvodnju treba napomenuti da se u narednom razdoblju ne predviđaju

znatniji radovi na dogradnji kanalske mreže III i IV reda, odnosno dogradnja će se vršiti

djelomično po ukazanoj potrebi za kvalitetnijom odvodnjom pojedinih dijelova Općine Sopje.

Radovi na dogradnji će se provoditi pojedinačnim iskopom kanala površinske odvodnje ili

rješavanjem odvodnje podzemnom drenažom. Melioracijska odvodnja rješavana je u okviru

provođenja postupka komasacije na katastarskoj općini Sopje 1985-1986. godine.

U sklopu rješavanja odvodnje poljoprivrednih površina izgrađena je odvodnja podzemnom

drenažom na ukupnoj površini 1111,05 ha.

U skladu s člankom 103. Zakona o vodama (NN 107/95) radove tehničkog i gospodarskog

održavanja melioracijskog sustava obavlja lokalna uprava i samouprava uz stručnu pomoć

Hrvatskih voda, a u narednom razdoblju je potrebno melioracijski sustav dovesti u stanje

normalne funkcionalnosti te nadalje redovito provoditi tehničko i gospodarsko održavanje

sustava.

Uređenje vodotoka i voda

Iz razloga kvalitetne zaštite od štetnog djelovanja voda i boljeg korištenja voda na navedenim

kanalima su izvedeni radovi djelomične regulacije te objekti zaštite dna i pokosa. U narednom

razdoblju se ne predviđaju znatniji radovi na regulaciji glavnih vodotoka, osim manjih

interventnih zahvata na zaštiti dna i pokosa, a znatnija pažnja će se posvetiti redovnom

tehničkom i gospodarskom održavanju vodotoka.

Energetsko korištenje

Unatoč tome što vodni potencijal, prije svega rijeke Drave, ima uvjeta za korištenje radi

pridobivanja električne energije trenutačno energetskog korištenja nema. Izgradnja

višenamjenskih hidrotehničkih sustava, pored drugih koristi (uređenje Drave i pritoka,

proizvodnje energije, zapošljavanje, razvoj pojedinih industrija, turizam i rekreacija, razvoj

prometa i drugo), osigurava značajne količine visinski povoljno smještene vode za

navodnjavanje. Izgradnjom akumulacijskih jezera stvaraju se uvjeti za natapanje poljoprivrednih

površina, opskrbe ribnjaka i industrije vodom iz gravitacijskih dovoda. Također se stvaraju

povoljni uvjeti plovidbe (veće dubine, manje brzine).

Rijeka Drava

Znatni relativni pad srednje Drave s koritom u šljunkovitom terenu i veliki protok, u prošlosti su

uzrokovali mnoge meandre i promjene toka. Erozija obala, sprudovi, otoci i rukavci redovita su

pojava na ovom dijelu Drave.

Rijeka Drava ima snježno-kišni režim s jednim naglašenim maksimumom u kasno proljeće

(topljenje snijega u Alpama). Srednji godišnji protok je oko 600 m3/s.



1-28

Planovi i projekti na studijskoj i idejnoj razini predviđaju na Dravi, koja je jedini vodotok sa

većim energetskim vodnim potencijalom, izgradnju višenamjenskih hidrotehničkih sustava Barcs

i Donji Miholjac.

Tablica 22.

VS

Dionica

korištenja

Drave (km)

Lokacija

pregradnog

profila

(rkm)

Dužina

postrojenja

(km)

Prosječna

mogućnost

proizvod.

(GWh/god)

Akumulacija

Naziv Površina

(ha)

Korisni

volumen

(106 m

3)

Donji

Miholjac 85,2-155,7 85,2 70 382,7

Donji

Miho-

ljac

6.400 20,7

Barcs 155,7-198,8 155,7 43,2 331 Barcs 5.300 20,7 Izvor podataka: «Hrvatske vode», Zagreb, Vodnogospodarski odjel za vodno područje slivova Drave i Dunava

Osijek

Planovi na studijskoj i idejnoj razini, predviđaju na Dravi, koja je jedini vodotok sa zanimljivim

energetskim vodnim potencijalom, izgradnju više vodnih stepenica čija bi funkcija bila i

energetsko korištenje.

Plovidba

Analize plovnosti su pokazale da Drava u stanju kakovo je danas, na dionici od ušća do

Terezinog polja (0+000-152+000), ne može biti svrstana niti u jednu klasu plovnog puta prema

klasifikaciji europskog ekonomskog komiteta (ECE), ali plovidba je moguća i realizira se u

skromnom opsegu.

Druge namjene (posebnih vodnih resursa)

Mogućnosti korištenja ostalih voda na području općine Sopje u različite rekreativno-turističke ili

gospodarske namjene, nisu do sada pobliže vrednovane. Prisutne su pojave uređenja manjih

jezerskih površina za lokalnu rekreaciju i športski ribolov.

U posebne vodne resurse ubrajamo mineralno-termalna vrela i vode geotermičkog porijekla.

Složena geološka građa s naglašenim utjecajem tektonike uzrok su pojave mineralno-termalnih

vrela duž rasjednih linija, a razlikuju se s obzirom na mineralni sastav (sumporna, slana) i

temperaturu vode (hladna, mlačna, topla). Posebnu pozornost zaslužuje korištenje termalnih

voda u zdravstvene, turističko-rekreativne, pa i gospodarske svrhe.

i) Eksploatacija mineralnih sirovina



1-29

Kao potencijalna ležišta na prostoru općine Sopje treba predvidjeti područje neposredno uz

rijeku Dravu, gdje najveći potencijal predstavlja visokokvalitetni građevni pijesak te lesne gline

na jugoistočnom dijelu Općine.

Eolski pijesci prekrivaju dio dravske nizine. Boje su žućkaste, svjtlosmeđe ili sivkaste. Srednja

veličina zrna je 107-270 mikrona, koeficijent sortiranja od 1,135 do 1,68. Pijesci se sastoje od

zrna kvarca (46-77%), feldspata (5-17%), čestica stijena (3-17%), karbonatnih zrna (0-25%),

listića muskovita (4-26%), kao i teških minerala (2,85-38,98%) i to opakih zrna od 23-60%, a

prozirnih teških minerala od 40-77%.

Prema «Studiji potencijalnosti mineralnih sirovina Virovitičko-podravske županije» (Zagreb,

1998. godine, Institut za geološka istraživanja), koja je poslužila kao izvor podataka, cijelo

područje dravske jedinice ima izvjestan potencijal u pogledu ležišta nafte i plina.

U svrhu redovitog čišćenja i održavanja korita rijeke Drave, Hrvatske vode izdaju koncesije za

vađenje šljunka iz korita rijeke.

Tablica 23.

OPĆINA VRSTA SIROVINE LITOLOŠKI SASTAV

Sopje Građevinski pijesak Dravski pijesak

Na području općine Sopje vezano za eksploataciju mineralnih sirovina, za sada nema niti jedno

odobreno eksploatacijsko polje.

1.1.2.4. Komunalna infrastruktura

a) Prometni sustav

Područje općine Sopje svojim prometno-zemljopisnim položajem predstavlja sastavni dio spoja

istočnog i zapadnog dijela Hrvatske.

a1) Cestovni promet

Tablica 24. Gustoća mreže u odnosu na površinu i broj stanovnika

Kategorija ceste km Gustoća cestovne mreže

km/1000 km2 km/1000 stanov.

Državna * * *

Županijska 32,77 0,028 0,120

Lokalna 13,20 0,011 0,048

Ukupno: 45,97 0,039 0,167 Izvor podataka: Virovitičko-podravska županija, Županijska Uprava za ceste



1-30

DRŽAVNE CESTE

ŽUPANIJSKE CESTE

LOKALNE CESTE

Grafikon 5. Odnos državnih, županijskih i lokalnih cesta u km

a2) Željeznički promet

Željezničkog prometa nema na prostoru Općine.

a3) Zračni promet

Na području Općine postoje dva poljoprivredna letjelišta, na lokaciji kod naselja Novaki i Sopje.

a4) Pošta

Područje Općine uključeno je u jedinstveni sustav HPT-a Republike Hrvatske. Dostava pošte je

organizirana preko poštanskog ureda u Sopju, iz kojega se pošta raznosi u ostala naselja na

području Općine.

Tablica 25. Poštanski uredi u Općini

Naselje Broj poštanskih ureda Položaj

Sopje 1 33 526 Sopje, Kralja Tomislava 18

a5) Telekomunikacije

T-mobile Hrvatska d.o.o. izgrađuje i upravlja telekomunikacijskim mrežama više sustava

pokretnih komunikacija. U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se

daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija

(UMTS i sustavi sljedećih generacija). U skladu s navedenim planovima uz postojeće i trenutno

planirane lokacije osnovnih postaja, na području obuhvata prostornog plana uređenja potrebno je

u budućnosti omogućiti izgradnju i postavljanje i dodatnih osnovnih postaja – smještanjem

antena na antenske stupove i na krovne prihvate na postojećim objektima.

Svako domaćinstvo ima mogućnost postati korisnik telekomunikacijskih usluga.

Na području općine Sopje nalazi se TK vod posebne namjene koji nije u funkciji.



1-31

b) Vodoopskrba i odvodnja

b1) Vodoopskrba

Razvitak vodoopskrbnog sustava i proširenje vodovodne mreže jedan je od prioritetnih zadataka

jedinica lokalne samouprave. Vodoopskrbom su obuhvaćena naselja Sopje, Grabić i Nova

Šarovka sa cca 6.800 m mreže i 44 korisnika. Za ostala naselja pripremljena je projektna

dokumentacija za izgradnju vodovodne mreže.

Na području općine Sopje ne postoje izvorišta vode za javnu vodoopskrbu, već je planirano

snabdijevanje iz izvorišta u Medincima.

Stanovnici naselja koja nisu pokrivena vodoopskrbom, vodom se opskrbljuju i iz kopanih, rjeđe

bušenih, bunara kojima je zahvaćen prvi vodonosni horizont. Obzirom na neriješenu odvodnju

otpadnih i sanitarnih voda i upotrebu umjetnih preparata u poljoprivrednoj proizvodnji, ovakva

voda je podložna površinskom onečišćenju.

b2) Odvodnja

Na području općine Sopje niti jedno naselje nema riješen odvodni sustav.

U naseljima fekalne otpadne vode rješavaju se pomoću septičkih jama, dok se oborinske vode

odvode otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u najbliže vodotoke. Najveći broj septičkih

jama je procjedan, pa se otpadna voda direktno infiltrira u podzemne slojeve.

U izradi je Studija zaštite voda Virovitičko-podravske županije, kojom će biti riješena odvodnja

otpadnih voda i za općinu Sopje.

c) Elektroopskrba

Elektroenergetska mreža sadržava objekte na prijenosnim i distribucijskim naponskim razinama.

Elektroenergentska mreža za prijenos električne energije sadržava objekte na 110 kV naponskoj

razini.

Distribucijska mreža obuhvaća sve distribucijske naponske razine i pokriva područje Općine.

Cjelokupni razvitak uz povećanje potrošnje električne energije u kućanstvima uvjetovat će i

dogradnju distribucijske mreže na svim naponskim razinama. Stoga se na 35 kV naponskoj razini

planira poboljšati opskrba dijela naselja izgradnjom 35/0,4 kV trafostanica, a snagu postojećih

35/10 kV trafostanica povećavati prema nastalim potrebama.

d) Plinoopskrba

Plinoopskrbni sustav postoji u naselju Josipovo. Glavni distributer je HEP-distribucija plina

Osijek koji priprema dokumentaciju za izgradnju mreže za ostala naselja.



1-32

e) Postupanje s otpadom

Općina Sopje obuhvaća jedanaest naselja. Organiziranim odvozom otpada nije obuhvaćeno niti

jedno naselje, a mjesne deponije nisu uređene u skladu sa zakonskim propisima i predstavljaju

stalnu opasnost za okoliš.

U Općini uz svako naselje postoji bar jedno «divlje» odlagalište otpada. Neka su u funkciji od

1979. godine, tako da zauzimaju veliku površinu i blizu su lokalnih cesta, jer nisu imala mjesta

za širenje. Sva ova odlagališta nalaze se u vodozaštitnom području, hitno ih treba sanirati

U pripremi su aktivnosti vezane za rješenje problema zbrinjavanja otpada na području Općine.

f) Zaštićena graditeljska i prirodna baština

f1) Graditeljska baština

Povijest

Arheološki nalazi na području općine Sopje potječu iz pretpovijesnog doba. Najstarija naselja su

Novaki i Vaška, koji se spominju već 1014. godine. U Vaškoj je tako bio stan viteškog reda

Templara, a nakon njih u 14. st. red Ivanovaca i Augustinovaca. Već u 9. st. arhiđakonat Vaška

ima 18 župa, a Novaki su bili značajni po župi koja je u razdoblju od 11. do 13. st. obuhvaćala

područje veće od područja nekadašnje općine Podravska Slatina. Naselje Sopje možemo pratiti

još u srednjem vijeku kao i mnogobrojna naselja u području oko Drave i južne Podravine. Neka

naselja su nestala i nema im ni traga, a neka postoje još i danas. U najstarijem popisu župa

Zagrebačke biskupije iz 1334. god. spominje se i župa Sv. Marije Magdalene Sopje, kao jedna od

19 župa arhiđakonata Voška. U popisu župa Zagrebačke biskupije iz 1501. god. spominje se

župa u Sopju. Prodorom Turaka i osvajanjem Slavonije 1526. god. domaće hrvatsko katoličko

stanovništvo je poubijano, a dio je odselio u sigurnije krajeve. Prije dolaska Turaka u Slavonskoj

Podravini postojale su mnogobrojne utvrde. Utvrde u Sopju prije provale Turaka, obnovljene su i

pojačane za obranu. Turci su osvajali i utvrdu i područje današnje općine Sopje, te 1567. god.

utvrdu obnovili i doveli svoju posadu. Sopjanski kraj oslobođen je od Turaka 1684. god. General

Dunvald u svom izvještaju navodi da je Sopje porušeno i spaljeno. Potpuno opustjele krajeve

1692. god. počinju naseljavati Hrvati, da bi se 1694. god. obnovila župa. Ovo područje potom

potpada pod Virovitičko vlastelinstvo, kasnije i Virovitičku županiju.

Školstvo u Sopju, usprkos relativno malom naselju, ima dugu tradiciju. Osnovano je 1822. god.

na inicijativu tadašnjeg sopjanskog župnika Paulusa Odabašića. Prema župskoj spomenici crkve

Sv. Marije Magdalene škola je započela s radom u novoizgrađenoj zgradi, što je tada bila prava

rijetkost.

Tradicija izvornog rukotvorstva u Sopju nastala je krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Tkanje,

kukičanje, vez, necanje, splet, šupljikanje, dio su tradicije koja se prenosi iz generacije u

generacuju kao i izrada bogato ukrašenih nošnji sopjanskog kraja.



1-33

Glavne karakteristike građevinskog fonda

Građevinski fond općine Sopje sastoji se najvećim dijelom od građevina izgrađenih tijekom 20.

stoljeća, uz pojedine sačuvane starije primjere. Većinom su to obiteljske kuće, prizemnice sa

zabatom okrenute prema ulici. Rjeđe su prizemnice ili visoke prizemnice okrenute dužim

pročeljem prema ulici. Kod oba tipa prisutna je ograda pokraj kuće, a između ulice i kuće je

široki travnjak. Vrlo interesantan primjer je red kuća okrenutih zabatom prema ulici, gotovo iste

visine, u Kapincima (sl.01), te red kuća u Novakima (sl.02). Stambena kuća u Sopju iz 1925.g. u

Ul. kralja Tomislava lijep je primjer secesije u tom kraju (sl.03), kao i nekoliko kuća u Ul. Josipa

Kozarca (sl.04).

sl. 01 Kapinci sl.02 Novaki

sl.03 sl.04 sl.05

Sopje, Ul. kralja Tomislava Sopje, Ul. Josipa Kozarca Sopje, zavjetni pil sv. Florijana



1-34

sl. 06 Vaška, Ul. braće Radića sl.07 Vaška, Ul Matije Gupca 52

U četiri naselja općine Sopje izgrađeni su novi sakralni objekti. Godine 1998. podignuta je nova

crkva sv. Leopolda u Novoj Šarovki (sl.08). U Kapincima je krajem 80-tih godina 20.st. izgrađen

pravoslavni zvonik u centru sela (sl.11). U Novakima je 2004. g. izgrađena kapela Ime Marijino

(sl.10). U Vaškoj je također izgrađena nova kapela posvećena sv. Jakovu zaštitniku sela (sl.09).

sl.08 sl.09

Nova Šarovka, crkva sv. Leopolda Vaška, kapela sv. Jakova

sl.10 sl.11

Novaki, kapela Ime Marijino Kapinci, pravoslavni zvonik

Posebnu vrijednost u prostoru čine vizure. Lijep je pogled na ulazu u Sopje, prema kapeli na

groblju (sl.12). Iz Španata pruža se lijep pogled na crkvu sv. Trojice u Gornjem Miholjcu (sl.13).

U Vaškoj su lijepe vizure prema Vaškoj Adi (sl.14).

sl.12 sl.13 sl.14

Sopje, Španat, pogled na crkvu Vaška Ada



1-35

pogled prema kapeli sv. Trojice u G. Miholjcu

DEGRADACIJE

U Novakima je izvedbom nadstrešnice devastiran lijepi povijesni zvonik (sl.15). U naselju Vaška

izgrađena je obiteljska kuća koja se svojim izgledom sa prevelikom strehom ne uklapa u

povijesni ambijent naselja (sl.16). U Sopju, u Ul. kralja Tomislava, zamijenom prozora na dijelu

obiteljske kuće narušen je povijesni izgled građevine (sl.17). U istoj ulici, također zamjenom

prozora degradiran je izgled povijesne građevine (sl.18). U Sopju, na groblju, izgrađena je nova

zgrada mrtvačnice koja se svojim dimenzijama i izgledom ne uklapa u povijesni ambijent groblja

(sl.19). Nedaleko Sopja, u Sopjanskoj Adi postojalo je protestantsko groblje. Groblje je potpuno

zapušteno, nema više niti jednog nadgrobnog spomenika, samo križ (sl.20).

sl.15 sl.16

Novaki, zvonik Vaška, obiteljska kuća

sl.17 sl.18

Sopje, Ul. kralja Tomislava Sopje, Ul. kralja Tomislava

sl.19 sl.20



1-36

Sopje, nova mrtvačnica Sopjanska Ada, obilježje protestantskog groblja

POPIS KULTURNIH DOBARA PO NASELJIMA

U smislu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ( «NN» 69/99) na području općine Sopje

nalaze se tri zaštićena (Z, R) nepokretna kulturna dobra, zaštićena rješenjima o registraciji. To

su: srednjovjekovni arheološki lokalitet „Lanišće“(„Crkvena“) kod Sopja, arheološki lokalitet

„Turski grad Sopje“ u Sopju i srednjovjekovno gradište „Jugovac“ u Španatu.

Ukupan pregled svih zaštićenih (Z,R), predloženih za zaštitu (PR) i evidentiranih (E) kulturnih

dobara dan je u tabeli kako bi se olakšao uvid u njihov broj i razmještaj na području obuhvata

plana. Tabela donosi sumarni pregled, odnosno detaljniju inventarizaciju kulturnih dobara po

naseljima. U sustavu mjera dane su smjernice za zaštitu i očuvanje svih vrsta kulturnih dobara.

Tablica 26.

broj MJESTO NAZIV

adresa/k.o., k.č.br. VRSTA

STATU

S

01/01 GORNJE

PREDRIJEVO

„Tursko groblje“

srednjovjekovno nalazište

arheološko E

03/01 JOSIPOVO Arheološki lokalitet Mesarine

kod Josipova

arheološko PR

04/01 KAPINCI Zvonik u centru sela sakralno E

06/01 NOVAKI Zvonik u centru sela sakralno E

08/01 SOPJE Prapovijesno naselje arheološko E

08/02 SOPJE Srednjovjekovni arheološki lokalitet

„Lanišće“ („Crkvena“) kod Sopja

k.o. Sopje, k.č.br. 647/1, 647/2, 652/2, 647/3

arheološko R-602

08/03 SOPJE „Lanišće“- mjesno groblje


arheološko E

08/04 SOPJE Arheološki lokalitet“ Turski grad Sopje“

k.o. Sopje, k.č.br. 628, 629, 630

arheološko Z-2898

08/05 SOPJE Župna crkva sv. Marije Magdalene sakralno PR

08/06 SOPJE Zavjetni pil sv. Florijana iz 1906.g. sakralno E

08/07 SOPJE Stambena kuća u Ul. kralja Tomislava profano E

08/08 SOPJE Kapelica na groblju sakralno E

09/01 ŠPANAT Srednjovjekovno gradište „Jugovac“

u Španatu

k.o. Gornji Miholjac, k.č.br. 1300/9

arheološko R-632

10/01 VAŠKA Stambena kuća u Ul. Matije Gupca 52 profano E

11/01 VIŠNJICA Pustara Višnjica (ergela arapskih konja) profano PR Izvor podataka: Konzervatorska podloga, Konzervatorski odjel u Požegi



1-37

sl.21 sl.22 sl.23

Sopje, Sopje, Kapinci,

crkva sv. Marije Magdalene kapelica na groblju zvonik u centru sela

ARHEOLOŠKI LOKALITETI NA PODRUČJU OPĆINE SOPJE

Arheološki korpus na prostoru općine Sopje vrlo je bogat, ali slabo istražen. Rezultati nekih

budućih arheoloških istraživanja unijet će više svjetla u spoznaje o životu davnih, prapovijesnih,

možda i antičkih, a svakako srednjovjekovnih stanovnika ovog kraja.

Na području Općine uočeno je nekoliko potencijalnih arheoloških lokaliteta, na kojima bi

slučajni nalazi, te u razmjeru s količinom i važnošću istih, arheološka iskopavanja, mogla

pribaviti važne novije i potpunije podatke o srednjovjekovnom razdoblju sopjanskog areala. To

se prije svega odnosi na lokaciju uz istočni rub šume Lužanjak, na cesti Sopje – Gornje

Predrijevo, gdje je prema pučkom kazivanju bilo smješteno staro (srednjevjekovno) naselje

Gornje Predrijevo. Treba, međutim, obratiti pažnju i na neistražene evidentirane arheološke

lokalitete, na kojima su već zabilježeni nalazi, te se s velikom sigurnošću mogu očekivati i

nadalje. U tom smislu posebno su zanimljiva nalazišta "Tursko groblje" u Gornjem Predrijevu i

"Lanišće" kod Sopja, gdje su mještani prilikom ispiranja tla (Gornje Predrijevo) ili kopanja

zemljišta (Sopje) nailazili na starije ljudske kosti i lubanje, koje se s velikom vjerojatnošću mogu

povezati s postojanjem srednjovjekovnih groblja na tim lokacijama.

Najveći naglasak mora se ipak staviti na zaštićene arheološke lokalitete, čije će istraživanje

rasvijetliti mnoge još nerazjašnjenje činjenice o funkciji, izgledu i karakteru ovih vrijednih

kulturnih dobara, koja su imala svoju nepobitnu povijesnu ulogu u razvoju naselja i ljudske

kulture, te napredovanju života od srednjeg vijeka do danas. Bilo bi interesantno utvrditi identitet

i položaj srednjovjekovne crkvice sv. Vida koja se prema narodnoj predaji nalazila na zemljištu

"Crkvena" uz šumu Lužanjak kod Sopja, negdje na području zaštićenog arheološkog lokaliteta

(R-602), gdje su već i ranije otkriveni tragovi kasnosrednjovjekovnog objekta s grobovima.

Također bi se trebao istražiti lokalitet Turski grad u Sopju (Z-2898), koji bi nadalje adekvatnom

konzervacijom i prezentacijom mogao postati turističkom atrakcijom, što bi predstavljalo barem

malen doprinos razvoju gospodarstva u ovom kraju. Napokon, nedovoljno je istraženo i

srednjovjekovno gradište "Jugovac" u Španatu.



1-38

Od jednakog je značaja i interesa očekivani nastavak arheoloških istraživanja na lokalitetu

Mesarine kod Josipova, koji se ovom prilikom predlaže za zaštitu.

Pregled arheoloških lokaliteta u općini Sopje sadržan je u sljedećoj tabeli:

Tablica 27.

Izvor podataka: Konzervatorska podloga, Konzervatorski odjel u Požegi

sl.24 sl.25

Položaj arheološkog lokaliteta Dio arheološkog lokaliteta „Lanišće"

„Tursko groblje" u Gornjem Predrijevu („Crkvena") kod šume Lužanjak nedaleko Sopja

broj MJESTO NAZIV KULTURNOG DOBRA

adresa / k.o., k.č. br. VRSTA STATUS

1. GORNJE

PREDRIJEVO "Tursko groblje", srednjovjekovno nalazište

arheološko E

2. JOSIPOVO Arheološki lokalitet Mesarine kod

Josipova

arheološko PR

3. SOPJE Prapovijesno naselje arheološko E

4. SOPJE Srednjovjekovni arheološki lokalitet

"Lanišće" ("Crkvena") kod Sopja,

k.o. Sopje, k.č. br. 647/1, 647/2, 652/2 i

647/3

arheološko R-602

5. SOPJE Arheološki lokalitet Turski grad Sopje u

Sopju,

k.o. Sopje, k.č. br. 628, 629 i 630

arheološko Z-2898

6. SOPJE "Lanišće" - mjesno groblje s kapelom,


arheološko E

7. ŠPANAT Srednjovjekovno gradište "Jugovac" u

Španatu,

k.o. Gornji Miholjac, k.č. br. 1300/9

arheološko R-632



1-39

sl.26 sl.27

Turski grad Sopje - pogled sa sjevera Dio srednjovjekovnog nalazišta na sopjanskom

„Lanišću", sjeverno od mjesnog groblja

sl.28

Pogled na Španat i položaj zaštićenog arheološkog lokaliteta „Jugovac“

Tablica 28.

broj Naselje Naziv spomenika Broj evidencije

rekognosciranja Napomena

1. Gornje

Predrijevo

Srednjovjekovno nalazište

„Tursko groblje“

broj evidencije 1389

2. Josipovo Ranosrednjovjekovno

groblje MESARNA

arheološko istraživanje

obavljano 1988. i 1989. g.

3. Sopje Prahistorijsko naselje 134

4. Sopje Sakralni objekat i

kasnosrednjovjekovna

nekropola „Lanišće“-

„Crkvena“ (kod Gornjeg

Predrijeva)

1559 broj evidencije 969,

broj registracije 602

k.č.br. 647/1 i 647/2,

z.k.ul. 204 i 652/2; 598 i

647/3; 27

5. Sopje Srednjovjekovna

nekropola, centar mjesta

1560

6. Sopje Srednjovjekovna gradina

„Turski grad“

1566 broj evidencije 971, broj

registracije 596 k.č.br.

11971 i 11972 z.k.ul. 857



1-40

Izvor podataka: Zavičajni muzej Slatina

f2) Prirodna baština

Na području obuhvata Prostornog plana uređenja općine Sopje ne nalazi se ni jedno područje

koje je zaštićeno temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN br. 70/05). Na području Općine

potrebno je napraviti analizu prirodnih vrijednosti te na osnovu toga predložiti nova područja za

zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode ili odrediti područja koja će se štititi odredbama za

provođenje plana kao osobito vrijedan prirodni predio.

Prirodne vrijednosti predložene za zaštitu, temeljem Zakona o zaštiti prirode, štite se odredbama

ovog Plana do provedbe valorizacije navedenog područja od strane Državnog zavoda za zaštitu

prirode (da li navedeno područje ima/nema svojstva zaštićenog područja), odnosno do donošenja

akta o preventivnoj zaštiti ili proglašenju zaštite.

Prostornim planom Virovitičko-podravske županije predviđeni za zaštitu su:

U kategoriji “značajni krajobraz“

močvarno područje uz Dravu

U kategoriji “spomenik parkovne arhitekture“ - park

park u Višnjici

Prirodne vrijednosti predložene za zaštitu ovim Planom su:

U kategoriji ˝spomenik parkovne arhitekture˝ - pojedinačno stablo

hrast kitnjak u Kapincima

U kategoriji „značajni krajobraz“:

Predrijevčaka bara

Predrijevački vrbak

Sopjanska bara

Na području općine Sopje utvrđena su ugrožena i rijetka staništa (poplavne šume vrba i topola,

mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume) za koje treba provoditi slijedeće mjere

očuvanja:

- izbjegavati regulaciju vodotoka i radnje vezane za održavanje vodotoka koje dovode do

promjene vodnog režima vlažnih staništa, a iste je moguće provoditi samo ako su neophodne

za zaštitu ljudi, naselja i imovine

- očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudove, brzake, slapove,

mrtve rukavce i dr.) povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa,

povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr.)

- vađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom području, a

izbjegavati vađenje šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnim ravnicama

- u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjake i dr.) i

šumske rubove. Produljiti sječivu zrelost gdje je to moguće, prilikom dovršnog sijeka

ostavljati manje neposječene površine, ostavljati zrela stara i suha stabla i izbjegavati

uporabu kemijskih sredstava za zaštitu



1-41

- poduzimati radnje koje imaju za cilj očuvanje bioloških vrsta značajnih za stanišni tip što

podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama te

poticati uzgoj autohtonih svojti biljaka i životinja

U cilju očuvanja prirodne biološke raznolikosti treba očuvati postojeće šumske površine, šumske

rubove te živice koje se nalaze između obradivih površina. Osobito štititi područja prirodnih

vodotoka kao ekološki vrijedna područja.

U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti mora se izvršiti analiza krajobraza, istaknuti posebnosti

krajobraza, utvrditi problemska područja i trendove koji ugrožavaju krajobrazne vrijednosti te u

skladu s tim planirati izgradnju koja neće narušiti izgled krajobraza, a osobito štititi od izgradnje

panoramski vrijedne točke te vrhove uzvisina.

Osnovni cilj očuvanja atraktivnih i vrijednih dijelova prirodne i graditeljske baštine te ruralne i

krajobrazne strukture Općine, jest taj da se njezinom zaštitom očuva identitet Općine, ali da ista,

kao resurs, postane osnova za gospodarski razvitak.

Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na

ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost/prirodnu vrijednost predviđenu za

zaštitu, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u

odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti.

Pri oblikovanju građevina, posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja treba koristiti

materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi.

Trase infrastrukturnih objekata usmjeriti i voditi tako da se koriste zajednički koridori te da se

maksimalno isključe iz zona koje su osobito vrijedne. Dalekovode i ostale infrastrukturne

koridore voditi trasama kojima se izbjegavaju veći prosjeci šuma.

Pri planiranju gospodarskih djelatnosti, osobito eksploatacijskih zahvata, treba osigurati

racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara te održivo korištenje obnovljivih prirodnih

izvora. Otkriće svakog minerala i/ili fosila koji bi mogao predstavljati zaštićenu prirodnu

vrijednost Zakona o zaštiti prirode, obvezno prijaviti Upravi za zaštitu prirode Ministarstva

kulture u roku 8 dana.

Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Općine treba sačuvati i vrednovati u

skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa,

ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN br. 7/06).

Osobito vrijedna područja močvarne ornitofaune su Predrijevačka i Sopjanska bara i vrbak. Ove i

brojne druge bare uz rijeku Dravu, značajne su za gniježđenje divljih pataka, gnjuraca, crne liske

vodenih kokošica, trstenjaka.

Sjeverni dio Općine Sopje nalazi se u preliminarnoj Nacionalnoj ekološkoj mreži Hrvatske NEN)

i to kao dio središnje jezgre NEN-a i kao dio koridora. Područje središnje jezgre unutar granica

Općine Sopje odnosi se na važno područje za ptice „Srednji tok Drave“. Područje koridora NEN-

a unutar granica Općine odnosi se na porječje rijeke Drave, odnosno područje sjeverozapadnog

dijela Općine Sopje između rijeke Drave i Županijskog kanala pa sve do granica Općine Gradina.



1-42

Poželjno je u što skorije vrijeme na lokalnoj razini definirati lokalnu ekološku mrežu kojom će se

detaljnije utvrditi važna područja i mjere zaštite za ugrožene vrste i staništa.

f3) Biljne i životinjske zajednice

Biljne zajednice

Kvalitet tla, klimatski i topografski uvjeti imaju utjecaj na razvoj fitocenoza i drgih biljnih

zajednica na području Općine.

Najzastupljenije vrste šumskih vrsta su hrast lužnjak, jasen, grab, bagrem, vrba i joha.

Zastupljene su slijedeće biljne zajednice:

1. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli - quercetum roboris)

U sloju drveća dominira hrast lužnjak (Quercus robur), obični grab (Carpinus betulus), rijeđe

klen (Acer campestre), malolisna lipa (Tilia cordata), divlja kruška (Pyrus piraster), poljski jasen

(Fraxinus angustifolia) i dr. U sloju grmlja koji nije osobito razvijen dolazi glog, klen, obična

kurika, svib i dr. U sloju prizemnog rašća šumska resulja, režule, dlakava bekica, dvolistak,

kupina malina, klokočica, lazarkinja, šumski drhtavi šaš.

2. Šuma crne i bijele topole (Populetum nigro - albae)

U sloju drveća dominiraju crna i bijela topola, a često dolazi bijela vrba, poljski jasen i vez. U

sloju grmlja uz navedene vrste, javljaju se: Frangula alnus, Cornus sanguinea, Crataegus

pentagyna, Viburnum opulus. U sloju prizemnog rašća prevladavaju: Rubus caesius, Lycopus

europaeus, Galeopsis speciosa, Agrostis alba, Poa trivialis, Iris pseudacorus, Scrophularia elata,

Carex remota i dr. U ovoj biljnoj zajednici česte su plješine bez vegetacije (pijesak, šljunak,

lapor), ali s travnom vegetacijom koja kratko traje jer je poplavi voda ili izgori na suncu.

3. Šuma johe s drhtavim šašem (Carici brizoides - Alnetum)

Ukupna površina ove šumske zajednice je mala, a zastupljena je na vlažnim terenima. Sloj

drveća čini Alnus glutinosa, uz poneko stablo Fraxinus angustifolia i Quercus robur. U sloju

prizemnog rašća pridolaze Frangula alnus, Crataegus oxyacantha, Fraxinus angustifolia, Salix

einerea, Sambucus nigra. Sloj prizemnog rašća čine vrste vlažnih staništa: Carex riparia, Carex

elata, Carex brizoides, Solanum dulcamara, Lysimachia nummularia, Valeriana dioica, Caltha

palustris, Lycopus europaeus.

4. Ostale zajednice

Na dijelu šumskih površina ima introducirane alohtone crnogorice i bjelogorice, koje su se

prilagodile novim staništima. Od crnogorice to su borovac i smreka koji se pojavljuju tek

pojedinačno. Od bjelogorice to su bagrem i euroameričke topole. Značajnije površine zauzimaju

površine bagrema koje su nastale širenjem bagrema kao vrlo agresivne vrste. Ove šumice su

pogodne jer propuštaju dovoljno svjetla tako da se u njima dobro razvija sloj grmlja i prizemnog

rašća. Na vlažnim terenima manje površine zauzimaju i domaće te euroameričke topole, vrbe i

joha, koje su brzorastuća vrsta i propuštaju puno svjetla tako da su te sastojine obrasle visokom i

gustom travom.



1-43

Pokrov livada i pašnjaka, čini uobičajene livadske trave i to slatke, sa izuzetkom močvarnih

livada gdje dolaze kisele trave (šaševi). Zamočvarene livade obično dolaze uz vodotoke i uz

depresije. Livadne i pašnjačke vegetacije karakteristične su za ovaj dio Slavonske Podravine te

spadaju u livade i pašnjake dobre do visoke kvalitete, a obuhvaćene su redom Molinietalia W.

Koch 1962 i pripadaju razredu Molino - arrhenatheretea R. Tx. 1937, u koji dolaze vrste: crvena

vlasulja, crvena djetelina, obična vlasnjača, lisičji repak i druge.

5. Biocenoza lpkava, močvara, jezera i tekućica

Ova biocenoza neobično je važna za život ptica močvarica i šljuka, a u znatnoj mjeri i za život

divljih svinja, dok u istoj biocenozi fazanska divljač nalazi u izobilju potrebnu animalnu hranu.

Uz rijeku Čađavicu, stare rukavce rijeke Drave, stara korita i mrtvice te razne kanale postoji

bujna vegetacija na njihovim obalama i kosinama. Od živog svijeta pridolaze mahovine i alge

kremenjašice koje su najrasprostranjenije, zatim zelene alge, nitaste bakterije i gljive. Uz obalu

rastu vrbe i topole a na podignutim mjestima trska, mala kupina i zlatošiba, trska, šaš, lokvanj,

lopoč, vodena leća i vodena paprat, vodena kuga i dr.

Tako bujna i raznovrsna biljna vegetacija uvjetuje bogat životinjski svijet koji služi u ishrani

divljih svinja, ptica močvarica, fazana ali i ptica grabljivica. Sve ove biocenoze obiluju žabama,

zmijama, kornjačama, školjkama, puževima te brojnim ličinkama i odraslim kukcima. Površine

pod ovim biocenozama osim za ishranu služe i za skrivanje i za razmnožavanje divljih pataka,

odnosno ptica močvarica.

Očuvanjem sadašnjeg stanja prirodnih biotopa na ovom prostoru, pruža se mogućnost za

očuvanje i zaštitu autohtone flore kao temeljnog prirodnog resursa.

f4) Životinjske zajednice

Predstavnici faune ovog prostora pripadaju skupinama srednjoeuropske faune, ali i skupinama

karakterističnim za južno-nizinski europski pojas.

Među brojnim predstavnicima europske faune, izdvajaju se fauna vodozemaca (zelena žaba,

gatalinka, zelena i siva gubavica, običan vodenjak, pjegavi daždevnjak), gmazova (bjelouška,

riđovka). Po barama i močvarama živi barska kornjača.

Posebno je značajna i raznovrsna ornitofauna. Brojne bare, značajne su za gniježđenje divljih

pataka, gnjuraca, crne liske, vodenih kokošica, trstenjaka. Od grabljivica na cijelom području

dolazi škanjac mišar, kao i jastreb, iako rjeđe. Vrlo korisne na biocenom su sove (sovica šumska,

sova močvarica, ćuk itd.). U nizinskim šumama od dupljašica javljaju se djetlovke: zelena žuna,

mali i veliki dijetao, a rijetka je crna žuna. Međutim, uslijed reduciranja šumskog fonda, ovaj

ptičji fond je također reduciran.

U nizinskim područjima rasprostranjene su trčka i fazan, dok je prepelica sve rjeđa, kao i šumska

šljuka i šljuka livadarka i kokošica. Od rijetkih vrsta ptica, ovdje se mogu vidjeti lještarka i crna

žuna.



1-44

Fauna sisavaca je također raznovrsna (rovke, jež, razne vrste šišmiša, tekunice, hrčak, lasica). U

šumama, u planinskim predjelima, obitava kuna zlatica, a na cijelom području rasprostranjena je

visoka i niska divljač (srna, jelen, divlja svinja, lisica i zec).

Iako ne postoji cjelovita inventarizacija flore i faune ovog područja, prema dostupnim podacima

iz crvenih knjiga, na području Općine Sopje stalno ili povremeno živi niz ugroženih i zaštićenih

vrsta, od kojih prvenstveno izdvajamo sisavce i ptice.

Sisavci

Prema Crvenoj knjizi ugroženih sisavaca Hrvatske (u pripremi) kao i staništima prisutnim na

ovom području, područje Općine Sopje je područje rasprostranjenja nekoliko ugroženih i/ili

zaštićenih vrsta sisavaca. Uz tablice s popisom zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta koje su ovdje

rasprostranjene, za one najugroženije (pred izumiranjem – u kategorijama CR, EN i VU)

navedeni su i osnovni podaci.

Tablica 29. Strogo zaštićene i zaštićene vrste sisavaca na području općine Sopje

Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime

vrste

Kategorija

ugroženosti

Zaštita po

ZZP

Dodatak ili

Direktive o

staništima

Glis glis sivi puh LC SZ

Castor fiber dabar NT Z +

Lepus europaeus zec NT Z

Lutra lutra vidra D.D. SZ +

Micromys minutus patuljasti miš NT Z

Muscardinius avellanarius puh orašar NT SZ

Myotis myotis veliki šišmiš NT SZ +

Neomys anomalus močvarna rovka NT Z

Plecotus austriacus sivi dugoušan EN SZ +

Sciurus vulgaris vjeverica NT Z (SZ – strogo zaštićene, Z – zaštićene, EN – ugrožene, NT – niskorizične, D.D. – nedovoljno poznate,

LC – najmanje zabrinjavajuće, ZZP – Zakon o zaštiti prirode NN 70/05)

Šire područje općine Sopje potencijalno je područje rasprostranjenja:

Miša humkaša (Mus spicilegus), najmanje zabrinjavajuća (NT), zaštićena vrsta

Ugrožene vrste (EN)

Sivi dugoušan (Plecotus austriacus)

Ekologija: Rasprostranjen je u nizinskim i podgorskim područjima, često uz naselja. Porodiljske

kolonije smještene su najčešće u krovištima zgrada i crkvenim tornjevima. Zabilježen je i u

nizinskim poplavnim šumama. Lovi na otvorenom. Plijen su mu najčešće leptiri iz skupine

sovica (Noctuidae). Na zimovanju je dosad nađen u špiljama, gdje se najčešće zavlači duboko u

uske pukotine.



1-45

Razlozi ugroženosti: Iako nemamo puno podataka iz prijašnjih razdoblja, očita je tendencija

smanjenja populacije. Razlozi takvu stanju mogli bi biti povezani s primjenom pesticida, kao i

sve češćeg premazivanja drvenih dijelova krovišta insekticidima.

Ptice

Prema Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske područje obuhvata Općine Sopje je područje

rasprostranjenja nekoliko ugroženih i strogo zaštićenih vrsta ptica. Uz tablicu s popisom strogo

zaštićenih vrsta koje su ovdje rasprostranjene za one najugroženije (pred izumiranjem – u

kategorijama CR, EN i VU) navedeni su i osnovni podaci.

Tablica 30. Strogo zaštićene vrste ptica na području općine Sopje

Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Kategorija

ugroženosti

Zaštita po

ZZP

Dodatak ili

Direktive o

staništima

Columba oenas golub dupljaš DD SZ

Haliaetus albicila Štekavac EN SZ

Milvus migrans crna lunja VU SZ +

Actitis hypoleucos mala prutka VU SZ

Aythya nyroca patka njorka VU SZ

Ciconia nigra crna roda VU SZ +

Anas strepera patka kreketaljka EN SZ

Phalacrocorax pygmaeus mali vranac CR SZ

Lymnocryptes minima mala šljuka DD SZ

Scolopax rusticola šumska šljuka DD SZ

(gnjezdeća

populacija)

Pemis apivorus škanjac osaš VU SZ

Hippolais icterina žuti voljić DD SZ

Erithacus svecicus modrovoljka DD SZ

Botaurus stellaris bukavac EN SZ +

Sylvia nisoria pjegava grmuša SZ +

Picus canus siva žuna LC SZ +

Lanius minor sivi svračak LC SZ +

Ixobrychus minutus čapljica voljak NT SZ +

Ficedula albicollis bjelovrata muharica LC SZ +

Dryocopus martius crna žuna SZ +

Denrocopos syriacus sirijski djetlić LC SZ +

Ciconia ciconia roda NT SZ +

Alcedo atthis vodomar NT SZ + (SZ – strogo zaštićene, CR – kritično ugrožene, EN – ugrožene, VU – osjetljive, NT – niskorizične,

D.D. – nedovoljno poznate, LC – najmanje zabrinjavajuće, ZZP – Zakon o zaštiti prirode NN 70/05)

Kritično ugrožene vrste (CR)



1-46

Mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus) - zimujuće kolonije

Ekologija: Obitavaju uz slatke i bočate vode (jezera, ribnjake, rječne rukavce, rječna ušća)

obrasle prostranim tršćacima. Izvan sezone gnježđenja često se zadržavaju u priobalju. Hrane se

na otvorenim stajaćicama, na sporo tekućim rijekama, kanalima, močvarama i poplavljenim

površinama gdje u plitkoj vodi plivajući ili roneći love ribu.

Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, lov i krivolov.

Ugrožene vrste (EN):

Štekavac (Haliaetus albicilla)

Ekologija: Gnijezde uz slatke i slane vode: u velikim močvarnim područjima, uz velike rijeke,

jezera i šaranske ribnjake, na stjenovitim obalama i otocima. Izbjegavaju planinska područja,

područja siromašna vodom, otvorene predjele bez drveća i velike guste šume.

Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih

ribnjaka, zagađenje voda, intenziviranje poljodjelstva.

Patka kreketaljka (Anas strepera)

Ekologija: Gnijezdi na prostranim, plitkim, otvorenim slatkim ili bočatim vodama s bujnim

obalnim i podvodnim raslinjem: visoko produktivnim jezerima, šaranskim ribnjacima, zaraslim

šljunčarama. Zimi se zadržavaju u plitkim dijelovima močvara, jezera, ušća ili u plitkim uvalama

u priobalju.

Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i

krivolov.

Bukavac (Botaurus stellaris)

Ekologija: Obitava u nizinskim močvarnim područjima s gustom i visokom močvarnom

vegetacijom, posebno u prostranim tršćacima: prostrane bare i močvare, obale sporotekućih

rijeka obrasle gustim močvarnim raslinjem, jezera, ušća i šaranski ribnjaci. Nisu druževni.

Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja s prostranim tršćacima i rogozicima,

propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov.

Osjetljive vrste (VU):

Patka njorka (Aythya nyroca)

Ekologija: Prebivaju u plitkim močvarama s bujnim vodenim raslinjem, prošaranim tršćacima i

rogozicima, šaranskim ribnjacima, sporo tekućim kanalima, mirnim rijekama i rukavcima. Iako

spadaju u skupinu pataka ronilica, trebaju obilno vodeno raslinje i plitku vodu (slatku ili slanu).

Izbjegavaju brze tekućice i duboke slabo produktivne vode. Izvan sezone gnježđenja borave i na

većim jezerima, lagunama i priobalnim močvarama.



1-47

Razlozi ugroženosti: Ugrožava ju nestajanje močvarnih staništa, propadanje šaranskih ribnjaka,

lov i krivolov.

Crna lunja (Milvus migrans)

Ekologija: Gnijezde po rubovima šuma uz močvare, šaranske ribnjake, rijeke i jezera u

nizinskim predjelima i uz poljodjelske površine. Love redovito po otvorenim područjima.

Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih

ribnjaka, uređivanje rijeka, zagađenje voda, intenziviranje poljodjelstva.

Mala prutka (Actitis hypoleucos)

Ekologija: Obitavaju uz rijeke, jezera i potoke, također i uz morske obale. Najdraže su im

šljunkovite i kamenite obale, osobito uz gornje tokove rijeka. Izvan sezone gniježđenja obitavaju

na raznolikim staništima: morskim obalama, riječnim ušćima, lagunama, slanim močvarama,

obalama rijeka i jezera, močvarama, čak i uz vrlo male vode: kanale, jarke i lokve.

Razlozi ugroženosti: Uređivanje rijeka, turizam i rekreativne aktivnosti, zagađenje voda, lov i

krivolov.

Crna roda (Ciconia nigra)

Ekologija: Obitava u starim,mirnim šumama s potocima, lokvama, barama, kanalima, vlažnim

livadama i sl. Rado se hrane i po obalama rijeka i većim močvarnim površinama ukoliko ih ima u

blizini gnjezdilišta. Za selidbe se zadržavaju i po otvorenim vlažnim područjima.

Razlozi ugroženosti: Uređivanje šuma, mijenjanje vodnog režima šuma, nestajanje močvarnih

područja, propadanje šaranskih ribnjaka.

Škanjac osaš (Pemis apivorus)

Ekologija: Šume bogate proplancima, čistinama, prosjekama, sječevinama. Često i u

mješovitom, mozaičnom krajoliku gdje su šume izmješane s livadama, živicama, malim

močvarama i sl.

Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, uređivanje šuma, intenziviranje poljodjelstva.

Mjere zaštite:

U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za vodena i vlažna staništa, preporučujemo ne planirati

vodnogospodarske zahvate (regulacije vodotoka, vađenje šljunka), odnosno prenamjenu

ovakvih staništa u poljoprivredna zemljišta (melioracijski zahvati).

U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za šumska staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom

gospodarenja šumama (kroz uvjete zaštite prirode u odgovarajućim šumsko-gospodarskim

osnovama).

Vodozemci i gmazovi



1-48

Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske (u pripremi), područje općine Sopje je

područje rasprostranjenja nekoliko strogo zaštićenih vodozemaca i gmazova.

Tablica 31. Strogo zaštićene vrste vodozemaca i gmazova na području općine Sopje


ugroženosti

Zaštita

po ZZP

Dodatak ili

Direktive o

staništima

Bombina bombina crveni mukač NT SZ +

Hyla arborea gatalinka NT SZ

Triturus (cristatus) dobrogicus veliki panonski vodenjak NT SZ +

Emys orbicularis barska kornjača NT SZ + (SZ – strogo zaštićene, NT – niskorizične, ZZP – Zakon o zaštiti prirode NN 70/05)

Mjere zaštite:

Potrebno je očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlažna staništa.

Leptiri

Prema Crvenoj knjizi danjih leptira Hrvatske (u pripremi), područje Općine Sopje je područje

rasprostranjenja nekoliko zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta leptira.

Tablica 32. Strogo zaštićene i zaštićene vrste leptira na području općine Sopje


ugroženosti

Zaštita po

ZZP

Dodatak ili

Direktive o

staništima

Apatura ilia mala preljevalica NT Z

Apatura iris velika preljevalica NT Z

Euphrydryas matuma mala svibanjska riđa DD Z

Heteropterus morpheus sedefast debeloglavac NT Z

Lycaena dispar kiseličin crvenko NT SZ +

Lycaena hippothoe crvenorubi crvenko NT Z

Mellicta aurelia Niklerova riđa DD Z

Nymphalis vau-album šareni ve VU Z +

Zerynthia polyxena uskršnji leptir NT SZ (SZ – strogo zaštićene, Z – zaštićene, VU – osjetljive, NT – niskorizične, DD – nedovoljno poznate,

ZZP – Zakon o zaštiti prirode NN 70/05)



1-49

Osjetljive vrste (VU):

Šareni ve (Nymphalis vau-album)

Razlozi ugroženosti: Ugrožena vrsta zbog devastacije šuma, nepravilnog gospodarenja šumom,

djelatnostima koje utječu na razinu podzemnih voda, kao drenaža, povećane izgradnje.

Leptiri su općenito ugroženi usljed regulacije vodotoka što uzrokuje promjene staništa uz

vodotoke i isušivanje vlažnih staništa; uništavanje šuma i promjena u gospodarenju šumama koje

uključuju uništavanje starih hrastova i čišćenje rubova šuma; kemijskog onečišćenja;

intenziviranja poljoprivredne proizvodnje te sukcesije livadnih staništa.

Mjere zaštite:

U cilju zaštite leptira trebalo bi prvenstveno očuvati vodena i močvarna staništa te o njima voditi

brigu prilikom gospodarenja šumama.

Ribe

Prema Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske (u pripremi), područje Općine Sopje je

područje rasprostranjenja nekoliko ugroženih i/ili zaštićenih vrsta riba.

Tablica 33. Strogo zaštićene i zaštićene vrste riba na području općine Sopje


ugroženosti

Zaštita po

ZZP

Dodatak ili

Direktive o

staništima

Abramis sapa crnooka deverika NT Z

Acipenser ruthenus kečiga VU Z

Albumoides bipunctatus dvoprugasta uklija LC Z

Aspius aspius bolen VU Z +

Carassius carassius karas VU Z

Cyprinus carpio šaran EN Z

Gobio albipinnatus bjeloperajna krkuša DD SZ +

Gobio gobio krkuša LC Z

Gobio kessleri Keslerova krkuša NT SZ +

Gymnocephalus baloni Balonijev balavac VU SZ +

Gymnocephalus schraetser prugasti balavac CR SZ +

Hucho hucho mladica EN SZ +

Leucaspius delineatus belica VU SZ

Leuciscus idus jez VU Z

Lota lota manjić VU Z

Misgumus fossilis piškur VU SZ +

Proterorhinus marmoratus mramorasti glavoč NT Z

Rutilus pigus plotica NT Z

Telestes (Leuciscus) souffia listavec VU SZ +



1-50

Thymalus thymalus običan lipljen VU Z

Vimba vimba nosara VU Z

Zingel streber mali vretenac VU SZ +

Zingel zingel veliki vretenac VU Z (SZ – strogo zaštićene, Z – zaštićene, CR – kritično ugrožene, EN – ugrožene, VU – osjetljive, NT – niskorizične,

D.D. – nedovoljno poznate, LC – najmanje zabrinjavajuće, ZZP – Zakon o zaštiti prirode NN 70/05)

Mjere zaštite:

U cilju zaštite riba potrebno je o njima voditi brigu prilikom eventualnih regulacija vodotoka uz

obvezu provođenja postupka ocjene prihvatljivosti zahvata na prirodu obzirom da porječje rijeke

Drave predstavlja ekološki značajno područje uvršteno u preliminarnu Nacionalnu ekološku

mrežu.

1.1.2.5. Društvena infrastruktura

a) Obrazovanje

Odgoj i školstvo na području općine, provodi se u osnovnoj područnoj školi u Sopju, u

Kapincima, u Josipovu, u Novakima i u Vaškoj.

a1) Osnovno školstvo

Prema podacima Upravnog odjela za društvene djelatnosti Virovitičko-podravske županije, na

području općine stanje u osnovnom školstvu prikazuje tablica br. 30.

Tablica 34. Osnovne područne škole na području općine Sopje

Naselje Osnovna područna

škola

Ukupan broj

učenika

Ukupan broj

nastavnika

Josipovo 12

Novaki 17

Sopje 44

Vaška 30

Ukupno: 103 8 Izvor podataka: OŠ Sopje, 2005. god.

b) Zdravstvo i socijalna skrb

b1) Zdravstvo

Područje općine Sopje pokriveno je slijedećim zdravstvenim ustanovama:



1-51

Tablica 35. Podaci o zdravstvenim objektima i objektima socijalne skrbi

R.br Općina Naselje Vrsta

objekta

Broj

liječnika

Broj

stom.

Broj

ljekarni

Grav.

područ.

1. Sopje Sopje Ambulanta 1 Sopje

2. Vaška Ambulanta 1 Vaška Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za društvene djelatnosti,

Odsjek za zdravstvo i socijalnu skrb

b2) Socijalna skrb

Na području Općine nema ustanova za socijalnu skrb.

c) Uprava i administracija

Općina Sopje ima svoje vijeće, poglavarstvo i jedinstveni upravni odjel, koji obavljaju poslove

lokalne samouprave, a smješteni su u sjedištu općine.

d) Kultura

1. Scenska umjetnost i glazba

U Općini Sopje djeluje samo jedno kulturno umjetničko društvo. To je KUD Podravac iz Sopja.

Društvo je osnovano 1981. godine i od tada čuva izvornu tradiciju ovog dijela regije te stara

etnografska i etnološka obilježja. Posebno su, kao zajednica poznati po očuvanju izrade starih

narodnih nošnji koje su kao takve registrirane u državnoj riznici u Zagrebu.

2. Bibliotečna djelatnost

Knjižnica u sklopu osnovne škole.

e) Šport i rekreacija

U športskim društvima na području općine Sopje djeluju nogometni klubovi u naseljima:

- NK «Grabić» - Grabić

- NK «Podravac» - Sopje

- NK «Standard» - Nova Šarovka

Ribolovne udruge:

- udruga ˝Smuđ˝ iz Vaške

- udruga ˝Šaran˝ iz Sopja

- udruga ˝Linjak˝ iz Gornjeg Predrijeva

- udruga ˝Štuka˝ iz Nove Šarovke

Lovno gospodarske udruge:

- LU ˝Zec˝ iz Bakića

- LU ˝Drava˝ iz Gornjeg Predrijeva

- LU ˝Fazan˝ iz Sopja



1-52

- LU ˝Sokol˝ iz G. Miholjca

Vatrogasna zajednica općine djeluje od 1994. godine s osam vatrogasnih društava:

- DVD Sopje, osnovano 1913. godine posjeduje Vatrogasni dom

- DVD Vaška, osnovano 1936. godine posjeduje Vatrogasni dom

- DVD Gornje Predrijevo, osnovano 1937. godine

- DVD Grabić, osnovano 1952. godine

- DVD Kapinci, osnovano 1952. godine

- DVD Novaki, osnovano 1955. godine posjeduje Vatrogasni dom

- DVD Josipovo, osnovano 1960. godine posjeduje Vatrogasni dom

- DVD Nova Šarovka, osnovano 1942. godine

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg

područja i ocjena postojećih prostornih planova

1.1.3.1. Obveze iz Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i Programa

prostornog uređenja Republike Hrvatske

U Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske ističu se elementi koji su važni

za sustavnost i cjelovitost Republike Hrvatske i oni se ne mogu mijenjati, nego ih je potrebno

ugrađivati u planove i programe prostornog razvoja na nižim razinama.

U skladu s tim polazištima u općini Sopje posebnu pažnju treba posvetiti:

1. Demografskoj i razvojnoj politici.

Potreba provođenja aktivne populacijske politike uvjetovana je obzirom na dosadašnju

depopulaciju, a provodi se stimuliranjem prirodnog priraštaja, pozitivnom migracijskom

politikom, pozitivnom strukturnom promjenom stanovništva i dr.

2. Razvitku ruralnog prostora

U području općine Sopje ističe se ruralni prostor s raznolikim i specifičnim naseljima. Dio

naselja gubi nekadašnja prevladavajuća ruralna obilježja i postepeno se urbanizira uz

poprimanje prijelaznih obilježja. Postoje naselja i područja s još uvijek prevladavajućim ili

pravim ruralnim obilježjima, s prevladavajućom agrarnom funkcijom i ruralnom

fizionomijom, koje treba sačuvati u izvornom obliku.

3. Održivom razvoju i zaštiti okoliša

Naselje Sopje razvilo se kao poljoprivredno, a zatim i kao gospodarsko te političko središte.

Glavni potencijal gospodarskog razvoja općine predstavljat će i dalje poljoprivreda, uz

razvoj malog obrtništva i gospodarstva, tako da treba pažnju posvetiti zaštiti tla, zbrinjavanju

otpada, zaštiti voda i drugih prirodnih resursa.

1.1.3.2. Obveze iz Prostornog plana Županije

Prioriteti predviđeni Prostornim planom županije odnose se na:

- poboljšanje učinkovitosti korištenja već angažiranog prostora



1-53

- iskorištenje raspoloživih i nedovoljno učinkovitih potencijala prvenstveno na lokacijama i

kapacitetima koji mogu bez većih ulaganja dati brze, kvalitetne i višeznačne učinke

- stvaranje kvalitativnih pretpostavki za poboljšanje uvjeta života posebno u depopulacijskim

područjima (pokretanje i unapređenje gospodarstva uz osnaživanje prometnih funkcija)

- saniranje kritičnih mjesta ugrožavanja prostora i okoliša

- otklanjanje nedostataka i poboljšavanje postojećih infrastrukturnih sustava

1.1.3.3. Ocjena postojećih prostornih planova

Za prostor općine Sopje, do donošenja PPU općine Sopje, važeći dokument prostornog uređenja

je Prostorni plan (bivše) općine Slatina sa izmjenama i dopunama (Službeni vjesnik).

Postojeći prostorni planovi utvrdili su razvojne mogućnosti i komparativne prednosti prirodnih

resursa kao i položaj općine, najpovoljnije prometno povezivanje, razmještaj privrednih i

neprivrednih aktivnosti.

Osnovni koncept prostornog razvoja zasnivao se na ubrzanom privrednom rastu i promjeni

gospodarske strukture u pravcu jačanja poljoprivredne proizvodnje..

Postojeća prostorno-planska dokumentacija u današnjim uvjetima nije u mogućnosti optimalno

odgovoriti na sve zahtjeve racionalnog gospodarenja prostorom, kao i sve naglašeniju i strožu

potrebu zaštite prostora.



1-54

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na

demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

Na temelju analize dosadašnjeg prostornog razvoja utvrđeni su najizraženiji problemi vezani uz

stanje prostora i okoliša, ograničenja prostornog razvitka i mogućnosti koje postoje za daljnji

razvitak.

Demografska slika Općine nastala je međusobnim djelovanjem demografskih kretanja i

društvenih zbivanja kroz desetljeća, no posljednjih trideset godina je presudno za stanje danas.

Smanjenje broja stanovnika posljedica je intenzivne deagrarizacije šezdesetih godina,

ekonomske emigracije sedamdesetih godina i migracija deruraliziranog stanovništva prema

gospodarskim središtima - gradovima.

Tablica 36. Kretanje ukupnog stanovništva

Popisne

godine

Broj

stanovnika

Apsolutno smanjenje

%

1981. 3.804

1991. 3.407 -397 -10,43%

2001. 2.750 -657 -19,28% Izvor podataka: M. Korenčić: "Naselja i stanovništvo SRH 1857-1971. i

Popisi stanovništva 1991. i 2001.god.

U Općini postoji tradicionalna vezanost za zemlju, ali ekonomska ovisnost o njoj slabi i

poljoprivreda postaje dopunski izvor prihoda. Daljnjom deagrarizacijom i napuštanjem

poljoprivrede prosječna veličina domaćinstva se smanjuje.

Određena neravnoteža u prostornom razvoju očituje se u urbaniziranju prostora i formiranju

građevinskih područja.

Građevinska područja zauzimaju sve veće površine, što ukazuje na pojavu neprestanog

smanjivanja poljoprivrednog zemljišta i njegovo pretvaranje u građevinsko. Problemi

neracionalnog korištenja prostora koji proizlaze iz dosadašnjeg razvoja naselja izraženi su i u



1-55

neplanskoj izgradnji koja se odvija linearno uz postojeće cestovne komunikacije što izaziva

probleme u funkcionalnoj organizaciji naselja.

Iz relativno povoljne situacije stanja okoliša, gdje prevladavaju očuvane i stvorene prirodne

vrijednosti, ipak se moraju izdvojiti slijedeći segmenti koji traže odgovarajuću pažnju:

- zaštita vode i tla

- reguliranje eksploatacije prirodnih resursa,

- saniranje neuređenih odlagališta otpada.

- provođenje mjera zaštite prirodne i graditeljske baštine

Documents

I. O b r a z l o ž e nj e - juzpuvpz.hrjuzpuvpz.hr/wp-content/uploads/2018/05/cc-1_-polazista.pdf · Tablica 8. Veličina naselja prema broju stanovnika Veličine naselja (prema