Upload
voquynh
View
213
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
DJEČJI VRTI Ć „PČELICA“ ZAGREB, JOSIPA HAMMA 2, KLASA: 601-02/14-05/01 URBROJ: 251-609/14-01 Zagreb, 11. rujna 2014.
I Z V J E Š Ć E O REALIZACIJI GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA RADA ZA PED.GODINU 2013./2014.
Zagreb, rujan 2014.
2
SADRŽAJ IZVJEŠĆA O REALIZACIJI GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA RADA VRTI ĆA
I USTROJSTVO RADA VRTIĆA II MATERIJALNI UVJETA RADA III RAD NA NJEZI, SKRBI ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE
DJECE IV ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD V SKRB O DJECI S POSEBNIM POTREBAMA VI SURADNJA S VANJSKIM ČIMBENICIMA VII STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA VIII SURADNJA S RODITELJIMA IX RAD ODGOJITELJSKOG VIJEĆA X RAD UPRAVNOG VIJEĆA XI GODIŠNJA IZVJEŠĆE STRUČNIH SURADNIKA XII GODIŠNJE IZVJEŠĆE RAVNATELJA XIII ZAKLJU ČAK
3
I. USTROJSTVO RADA U pedagoškoj godini 2013./2014. DV “Pčelica“ je djelovao na tri lokacije
i to:
- Josipa Hamma 2 – centralni objekt sa 14 odgojnih skupina, redovitog
10-satnog programa.
- Trepčanska 10 – sa 2 odgojne skupine, redovitog 10 satnog programa
- Aleja lipa 1 – sa 9 odgojnih skupina, redovitog 10 satnog programa
Osim redovitog 10 satnog programa realizirali smo i slijedeće programe:
- Program predškole – 2 odgojne skupine redovitog programa.
- Poseban program engleskog jezika unutar redovitog programa.
- Poseban program engleskog jezika – kraći program.
- Poseban program poludnevnog vjerskog katoličkog odgoja.
- Program rada logopeda.
Planirani programi temeljili su se na osnovu upisa djece te želje roditelja
za uključivanje svojeg djeteta u pojedine programe. Svi programi imaju
potrebnu verifikaciju – potvrđenu od strane Ministarstva i suglasnosti osnivača.
Odgojne skupine formirane su u skladu s prostornim kapacitetima vrtića, a
na osnovu Normativa iz 1983. godine (Službeni glasnik br. 17/83) članak 30.
Pojedine skupine po broju upisane djece bile su i veće od normativa, a razlog
tome je velika potreba zaposlenih roditelja s našeg terena za smještaj djece.
Kako je poznato, nemamo dovoljno smještajnih kapaciteta s obzirom na veliku
naseljenost naše lokalne zajednice i potreba roditelja za smještajem djece u
jaslice ili vrtić.
4
Komisija za upis djece, stručno-razvojna služba i odgojitelji, redovito
su analizirali brojno stanje u pojedinim skupinama i čitavu pedagošku godinu
bila je prisutna tendencija upisa.
U toku 9. mjeseca 2013., anketirani su roditelji vezano za izbor programa.
Analizom ankete utvrdili smo područje interesa i temeljem rezultata oformili
smo skupine.
Programe su realizirale odgojiteljice koje su ispunjavale zakonom
propisane uvjete uz permanentno stručno usavršavanje kako na razini vrtića tako
i van njega, uz stalnu pomoć i nadzor stručno- razvojne službe.
U ped.godini 2013./2014. realizirali smo i program predškole za djecu s
našeg i drugih područja.
1.1. Radno vrijeme dječjeg vrti ća
Ustrojstvo u vrtiću i radno vrijeme postavlja se u skladu sa potrebama
procesa, te djece i njihovih roditelja.
Na početku godine anketom za sve roditelje ispitujemo njihove potrebe i
temeljem toga planiramo kako radno vrijeme vrtića u cjelini tako i naših
objekata.
Rukovodili smo se i odlukom Poglavarstva o produženom boravku djece
do 20h ukoliko za to pojedini roditelj ima potrebu. U suradnji s roditeljima
planirali smo dnevni ritam života djece u vrtiću uvažavajući naše stručne
argumente u cilju pedagoške opravdanosti pojedinih radnji za dobrobit
predškolske djece.
5
U pokrivanju svih potreba odgojno-obrazovnog procesa, povećali smo
broj zaposlenika izvan normativa, a to se odnosilo na 6 pripravnika odgojitelja.
To nam je u mnogome pomoglo da se lakše nosimo sa organizacijom
radnog vremena, produženim poslijepodnevnim dežurstvom a i pokrivanjem u
slučaju čestih bolovanja ne samo odgojiteljskog kadra već i ostalih. Nužno je
spomenuti da je kronološka dob visoka i da često zaposlenici odlaze na
bolovanje što je i normalno s obzirom na zdravstvene probleme koji su kod
starijih radnika učestaliji nego kod mlađih.
Povećani broj izvršitelja temeljem odobrenja od strane Gradskog ureda u
mnogome je doprinio boljoj pokrivenosti svih potreba što se tiče procesa rada a
onda i potrebe koje iz samog procesa proizlaze.
1.2. Bolovanje zaposlenika od 01.09.2013.-31.08.2014. godine
TABLICA1.:Bolovanje zaposlenika od 01.09.2013.-31.08.2014. godine
Sati na teret vrtića Sati na teret Fonda
ODGOJITELJI 880 1680
TEHNIČKO OSOBLJE 448 2352
UPRAVA 648 1728
UKUPNO 1976 5760
SVEUKUPNO 3952 7736
6
1.3. Kadrovska struktura radnika
Na temelju dostavljenih podataka o broju djece, broju skupina, te vrste
programa, uvjetima rada i potrebnoj strukturi radnika Gradski ured odobrio nam
je broj radnika za ped. godinu 2012./2013.
1.4. Kadrovska struktura radnika
Na temelju dostavljenih podataka o broju djece, broju skupina, te vrste
programa, uvjetima rada i potrebnoj strukturi radnika Gradski ured odobrio
nam je broj radnika za ped. godinu 2013./2014.
TABLICA 2. : STRUKTURA RADNIKA
NAZIV RADNOG MJESTA Priznata struktura
radnika
Stvarna struktura
radnika
Ravnatelj 1 1
Pedagog 1 1
Psiholog 1 1
Defektolog 1 1
Logoped 1 1
Voditelj objekta 1 1
Glavna medicinska sestra 2 2
7
Odgojitelj 52 52
Odgojitelj – invalid 1 1
Tajnik 1 1
Voditelj računovodstva 1 1
Administrativno-
računovodstveni radnik
2 2
Glavna kuharica 1 1
Kuharica 1 1
Pomoćna kuharica 5 5
Domar-ložač centralnog
grijanja
2 2
Ekonom vozač 1 1
Pralja-švelja 2 2
Spremačica 12 12
Ukupno 88 88
6 pripravnika – rad bez zasnivanja radnog odnosa.
8
II MATERIJALNI UVJETI RADA
Na početku pedagoške godine 2013./2014. utvrdili smo bitne zadaće
što se tiče materijalnih uvjeta rada, no moramo reći da ih u cijelosti nismo
realizirali. Poznato je da je planom javnih potreba utvrđena suma i određeni
kriteriji za financiranje djelatnosti.
Kriteriji financiranja strogo su namjenski čega smo se dužni pridržavati.
Oni su bili podloga za izradu financijskog plana te plana javne nabave.U tim
kriterijima nije bilo pozicija za finaciranje programa u Gradu mladih pa smo za
sve troškove po odobrenju Gradskog ureda tražili refundaciju.
Vrtić je građen 1972.godine i od tada je vrlo malo mijenjano I ulagano u
vrtić. Vlastitim sredstvima uređena je dvorana za tjelesno vježbanje I zbornica
za sastanke.Sredstvima Gradskog ureda uređena je fasada vrtića, djelomično
promijenjena stolarija I klimatiziran prostor za boravak djece. Uređen je prostor
igrališta sredstvima Gradske četvrti: promijenjene su dotrajale klupe,
postavljena je visoka ograda oko vrtića, izuzev dijela ulice Josipa Hamma 2
čime je sigurnost djece znatno poboljšana, postavljena je multifunkcionalna
sprava I antistresna podloga ispod sprava.
2.1. Vlastiti prihodi
U periodu od 01.09.2013. do 31.05.2014. ostvareni su slijedeći prihodi:
TABLICA 3.: PRIHODI
PRIHOD
Engleski jezik 64.200,00
9
Najam dvorane 43.511,42
UKUPNO 107.711,42
U periodu od 01.09.2012. do 31.05.2013. za potrebe vrtića nabavljeno je i
podmireno slijedeće:
TABLICA 4.: RASHODI
RASHOD Iznos
Plaće djelatnika (20% stimulativni dio) 37.928,48
Uredski materijal 516,92
Seminari i stručna usavršavanja(javna
nabava)
3.064,94
Radna odjeća 793,55
Informatička oprema 11.074,36
Literatura 375,98
Igračke 3.299,58
Radni stolovi 2.833,25
Materijal za održavanje(popravci na
opremi)
3.144,63
Održavanja(staklo, zamjena wc daski
na školjci)
5.987,00
Računalne usluge(instal.na novim
uređajima)
5.400,00
Ostalo(živ.nam.i pot.mat.,tel,pošta) 18.773,90
Članarina(INA kartica) 160,00
Bankarske usluge 784,77
Sitni inventar(radijator) 430,49
10
Usluge promidžbe 369,30
UKUPNO 94.937,15
OSTATAK 12774,27
Ne plaćanja troškova živežnih namirnica, potrošnog materijala, telefona i
pošte proizišli su iz manjka u prihodima koje smo dobivali od Grada Zagreba.
Moramo istaknuti brigu za troškove, cijene, količine i kvalitetu mada
primjećujemo sve veću prisutnost djece ne samo u tijeku pedagoške godine već i
tijekom ljetnih mjeseci.
U ukupnom poslovanju i pokrivanju svakodnevnih troškova koristili
prihodi od strane naših programa i najma dvorane.
Redovito smo pratili troškove poslovanja i o tome redovito izvještavali našeg
poslodavca kako svaki mjesec tako i u okviru periodičnih izvještaja i završnog
računa.
Kako je cijelokupno gospodarstvo pod strogim recesijskim mjerama tako
ćemo i mi morati napraviti detaljnu analizu poslovanja i vidjeti gdje možemo
uštedjeti.
11
III RAD NA NJEZI, SKRBI ZA TJELESNI RAST I
ZDRAVLJE DJECE
Tijekom 2013./2014. godine djelovali smo u cilju zadovoljavanja
primarnih I razvojnih potreba djece predškolske dobi, posebno pridodajući
veliku pažnju procesu integracije djece s posebnim potrebama osiguravajući sve
uvjete za njihov optimalni tjelesni, intelektualni, emocionalni i socijalni razvoj.
Pri realizaciji ove zadaće važan je bio timski rad svih djelatnika kojima je
zajednički cilj unapređenje kvalitete života djeteta. Dijete za vrijeme svog
boravka u vrtiću imalo je određeni raspored dnevnih aktivnosti, a sve u skladu s
njegovim potrebama kao što su pravilna prehrana, boravak na zraku uključujući
i tjelesne aktivnosti te dnevni odmor.
3.1. Prehrana
Prehrana je važan čimbenik za cjeloviti tjelesni rast i razvoj te zdravlje
djece, stoga smo nastojali pravilnom, raznovrsnom i kontroliranom prehranom
zadovoljiti sve djetetove potrebe za hranom u skladu s propisanim normativima.
U vrtiću već šestu godinu u planiranju jelovnika-normativa koristimo Priručnik
za planiranje prehrane djece u Dječjem vrtiću (jelovnici-normativi).Pri uzimanju
obroka, osobito kod doručka, važno nam je samoposluživanje djece što
pridonosi jačanju djetetove kompetencije i stvaranju pozitivne slike o sebi.
U suradnji s roditeljima nove preporuke i smjernice za planiranje
prehrane djece predškolske dobi prenose se i u roditeljski dom. Prehrana je
raznolika i dobro izbalansirana. Njezin utjecaj i značaj presudni su u vrijeme
intenzivna djetetova rasta i razvoja.
12
U procesu pripreme pojedinih obroka koristili smo hladno prešano
maslinovo ulje.Također smo nastojali osigurati raznovrsnost pripremljenih
obroka kako bi se izbjegla jednoličnost (kontinentalni, mediteranski, dijetni).
Svaki obrok prilagodili smo mogućnostima djece posebno u odnosu na dob i
navike s naglaskom u vrijeme prilagodbe. Pratili smo utjecaj prehrane na rast i
razvoj putem antropometrijskih mjerenja te putem individualnih razgovora s
roditeljima.
Osigurali smo adekvatnu prehranu djeci čije zdravstveno stanje zahtijeva
određene promjene u standardnim jelovnicima (alergije – atopijski dermatitis)
individualno se dogovarajući s roditeljima ovisno o potrebama I trenutnom
zdravstvenom statusu djeteta.
3.2. Dnevni odmor
Dnevni odmor provodimo individualno prema potrebama djece osobito
nakon četvrte godine života. Tijekom ove školske godine intenzivnije smo
pratili zadovoljavanje ove potrebe djece u skupinama od 5. i 6. godine života.
3.3. Boravak na zraku i tjelesna aktivnost
Boravak na zraku i kretanje dio su svakodnevnog života i stoga smo
redovito, kad su nam to omogućavali vremenski uvjeti, izlazili s djecom na svjež
zrak. smo to provodili.
Prije izlaska na dvorište osiguravali smo adekvatne uvjete i čist okoliš
(temeljito čišćenje zelene i ostalih površina dvorišta).
13
Za vrijeme boravka djece na zraku sobe smo prozračivali te na taj način
pokušali utjecati na pad širenja respiratornih infekcija. Odgojiteljice su često s
djecom odlazile na igralište te ih poticale na više kretanja i na pravilno disanje.
Ovakvim vidom aktivnosti pozitivno smo utjecali na tjelesni rast i razvoj djeteta,
jačanje muskulature i bolju cirkulaciju organizma te zadovoljavanje djetetovih
potreba za tjelesnom aktivnošću.
U svibnju 2013. organizirali smo izlet u “Contessu” sa skupinama
“Leptirići” I “P čelice” ( područni objekt Retkovec ), te u Varaždinske Toplice
sa skupinama „Loptice“, „Cvjetić“, „Ribice“, „Jabuka“, Jagoda“(Trepčanska)
gdje smo nastojali zadovoljiti potrebe djece za rekreacijom, kretanjem,
boravkom na svježem zraku, druženjem i edukacijom u ugodnom ambijentu
prirode.
Za vrijeme ljetnih mjeseci s obzirom na klimatske uvjete(vrućine) brinuli
smo o zaštiti djece kao i adekvatnosti uvjeta u prostorijama gdje borave
djeca(klimatizirani prostori).
3.4. Praćenje zdravstvenog stanja djeteta
Jedna od važnijih zadaća u provođenju i organiziranju zdravstvene zaštite
je njega, unapređivanje i očuvanje zdravlja djece. Tijekom godine prateći pobol
djece uglavnom su prevladavala respiratorne bolesti, a od dječjih zaraznih
bolesti vodene kozice, šarlah i streptokokne infekcije, te virusna bolest znana
kao Peta I Šesta bolest. Od crijevnih infekcija bilo je enteroviroza koje su se u
djece javljale sporadično u odgojnim skupinama u različitim vremenskim
periodima te stoga nije bilo potrebno poduzimati neke posebne epidemiološke
mjere, osim liječničkog praćenja te pojačanog nadzora nad djetetom i njegovim
higijenskim navikama. Roditelje smo informirali o streptokoknim
14
bolestima,tepostupcima za sprječavanje širenja infekcije putem letaka i drugih
pisanih uputa te individualnim razgovorima s njima.
Glede ozljeda evidentirane su uglavnom posjekotine, ogrebotine i
hematomi od udaraca.
Analiza antropometrijskog mjerenja pokazuje da se djeca uglavnom
razvijaju adekvatno za svoju dob. U slučajevima primijećenog laganog porasta
tjelesne težine, ovisno o dobi djeteta, upućujemo roditelje na daljnju obradu kod
specijaliste endokrinologa.
Kod pojave zaraznih bolesti redovito smo izvještavali HES-Dubrava, te je
liječnik epidemiolog uzimao briseve ždrijela u četiri odgojne skupine nakon
čega su infektivna djece poslana pedijatru.
3.5. Higijensko-sanitarne mjere
Higijena vrtića tijekom godine bila je uglavnom zadovoljavajuća.
Suradnju sa HES-om provodili smo tijekom cijele godine glede produljenja
sanitarnih iskaznica. Zavod za javno zdravstvo redovito je provodio higijensko-
epidemiološke analize hrane i svega ostalog što dolazi u doticaj s hranom i
njezinom pripremom. Svi nalazi bili su uredni tijekom cijele godine.
15
TABLICA 5.: PROCJEPLJENOST DJECE
SVEUKUPAN BROJ
DJECE
103 546 649
BROJ
NEPROCJEPLJENE
DJECE I KONTROLA
1 2 3
BROJ
NEPROCJEPLJENE
DJECE II KONTROLA
Tijekom godine
izvršena
provjera
dokumetacije o
procjepljenosti
djece,posebna
pažnja
procijepljenosti
posvećena je
djeci koja su
boravila Gradu
mladih
UKUPNO
TABLICA 6.: OZLJEDE DJECE
SVEUKUPAN BROJ
DJECE
103 546 649
BROJ OZLJEDA
VRSTE OZLJEDA
- posjekotina 6
- hematom 7
- hematom 14
- posjekotina 8
BROJ OZLJEDA
OBRAĐENIH IZVAN
VRTIĆA
0 0 0
16
TABLICA 7.:POBOL DJECE
ŠIFRA JASLICE VRTIĆ UKUPNO
1.ZARAZNE I
PARAZITARNE
BOLESTI
AOO-B99
Vodne kozice BO1 18 13 31
Šarlah A38 4 22 26
Dijareja i
gastroenteritis
A09 40 12 62
Virusne infekcije
nespecificirane
lokalizacije
B34 62 52 104
Salmonela A02,0 0 0 0
Rota virus A08,0 4 7 11
Virus meningitis A87 0 0 0
Hripavac A37 0 0 0
Mononukleoza B27 1 1 2
Kandiadijaza B37 0 0 0
Ušljivost B80 0 25 25
2.BOLESTI OKA H00-H59
Upala spojnice oka
(konjuktivitis)
H10 15 7 22
3.BOLESTI UHA H60- H95
Upala vanjskog
uha
H60 1 2 3
Nesupurativna
upala srednjeg uha
H65
10 14 24
17
4.BOLESTI
DIŠNOG
SUSTAVA
JOO – J99
Upale nosa, grla,
pluća, bronchitisi,
viroze itd.
103 348 451
5. BOLESTI
PROBAVNOG
SUSTAVA
K00-K93
Stomatitis K12 0 0 0
Ostali funkcionalni
poremećaji crijeva
K59 0 1 1
6. BOLESTI
KOŽE I
POTKOŽNOG
TKIVA
LOO-L99
Impetigo L01 0 0 0
Akutni
limfadenitis
LO4 0 0 0
Alergijski
kontaktni
dermatitis
L23 2 1 3
Ostali dermatitisi L30 0 0 0
Urtikarija L50 1 4 5
7. BOLESTI
GENITOURIRA
NOG
N00-N99
18
SUSTAVA
Upala mokraćnog
mjehura
N30 2 2 4
8. OSTALI
SIMPTOMI I
LAB.NALAZI
NESVRSTANI
DRUGAMO
R00-R99
Kašalj R05 37 12 49
Boli u trbuhu i
zdjelici
R10 0 0 0
Povraćanje R11 4 7 11
Vrućica
nepoznatog
porijekla
R50 10 18 28
Febrilne
konvulzije
R56,0 4 3 7
19
IV ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD
Odgojno-obrazovni rad realiziran je u 16 odgojnih skupina, od toga 3
odgojne skupine s posebnim programom vjerskog katoličkog odgoja i 1 skupina
s posebnim programom engleskog jezika. Programom predškole bila su
obuhvaćena djeca u dvije odgojne skupine. Odgojno-obrazovni rad proizlazi iz
Programskog usmjerenja čija je osnovna osobitost humanističko-razvojni pristup
u odgoju i obrazovanju, a s tim su povezane i bitne zadaće odgojno-obrazovnog
rada, postavljene u Godišnjem planu i programu rada.
Jedna od bitnih zadaća bila je unaprjeđivanje kvalitete prostornih i
materijalnih uvjeta u vrtiću, vremenske artikulacije aktivnosti djece i odgojitelja
te jačanje profesionalnih kompetencija odgojitelja za samorefleksiju vlastitog
rada.. Na internim stručnim aktivima kod planiranja odgojno-obrazovnog rada
naglašena je važnost odnosa djeteta i socijalne okoline, kako u obitelji tako i u
odgojno-obrazovnoj ustanovi jer su ti odnosi esencijalni za opstanak, učenje i
odrastanje svake ljudske jedinke. Dijeljenje ideja s odraslima i primjereno
zadovoljavanje dječjih potreba te osiguravanje uvjeta za razmjene s drugima
promatrali smo u životnim situacijama. Promatrajući proces dječjeg učenja
istaknuli smo suradničku spoznaju koja nastaje zajedničkim građenjem znanja u
maloj skupini djece. Promatrali smo i analizirali interes djece za angažiranje u
socijalnim interakcijama, uspostavljanje odnosa, konstruiranje svog učenja i
pre(do)govaranja sa svime što im okruženje donosi. Pri unaprjeđivanju
konteksta vrtića u dimenziji odgojitelj – dio socio-pedagoškog okruženja,
metodom „brainstorming“ bilježili smo važne postupke odgojitelja u interakciji
s djecom. Analizirali smo odgojiteljevu ulogu kada djeluje na neizravan način uz
promjenu u okruženju i kada promatra i sluša djecu sa strane zatim kada
procjenjuje načine organiziranja prostora i materijala za pojedine aktivnosti i
20
fleksibilno ih primjenjuje, kad naknadno reflektira, evaluira i planira odgojno-
obrazovni proces, kad stupa u interakcije s drugom djecom, odgojiteljima,
ostalim djelatnicima ustanove i s roditeljima te kad kritički, samostalno i s
drugim sustručnjacima, analizira odgojnu praksu i u skladu s tim ju pokušava
mijenjati. Koliko su odgojitelji i drugi odrasli u ustanovi u tome uspješni i u
kojoj mjeri se u njih može imati povjerenja, dijete pomno procjenjuje
promatrajući i osluškujući njihove izravne i neizravne postupke i u skladu s tim
se i ponaša. Zaključili smo da nema recepta i gotovih uputa kako se kvalitetno
ozračje u institucijskom kontekstu može postići. Ono u velikoj mjeri počiva na
poštivanju osobe svih sudionika: djeteta – odgojitelja – roditelja i svih ostalih
djelatnika. Djeca su, također, jedno drugom izvor kognitivne
stimulacije.Osobito smo istaknuli vrijednost stjecanja prijateljstava. I na kraju,
odgojitelji su po timovima radili na vrlo kreativnim rješenjima fizičkog
konteksta odnosno rasporeda, strukture, namjene i općenito organizacije
prostora i opreme, namještaja, materijala i igračaka. Pri tome ističemo i
uključivanje roditelja.
Zajedno sa zdravstvenom voditeljicom dogovarali smo pravila oko
održavanja i higijene igračaka i PNM-a (zamjena potrganog, redovito pranje i
decinficiranje, zdravstvena i pedagoška neopravdanost plišanih igračaka).
Intenzivnije smo realizirali tijekom godine rad na projektnoj metodi rada i
projektnog načina učenja djeteta kroz iskustveno učenje i cjelovito učenje. Pri
tome nam je bila važna interakcija odgojitelja i djeteta te djece međusobno i
samostalno učenje i istraživanje.
Takav didaktičko-metodički pristup bio je povezan sa sadržajno i
vremenski otvorenim planiranjem kao i fazama procesa projektnog učenja
(odabir situacija u suradnji s djecom, razmišljanje o tijeku rada na projektu pri
čemu je bitan doživljaj i iskustvo djeteta, analiza putem izrade postera s foto-
21
dokumentacijom i ostalom dokumentacijom gdje je vidljivo koja socijalno-
komunikacijska umijeća su djeca stekla, koje društvene vrijednosti, nova znanja,
nova iskustva, proširivanja stečenih iskustava, znanja i vještina, zatim
prezentacija projekta te refleksija odgojitelja uz samoanalizu rada).
Prema godišnjim izvješćima odgojitelja realizirani su projekti:
- „Ptice”
- “Životinje”
- “Promet”
- “Dvorac”
- “Kukci”
- “Životinje koje žive u moru”
- Projekt prema priči “Vuk i sedam kozlića”
- “Sakupi, recikliraj i ponovo upotrijebi”
- “Zanimanja mojih roditelja”
- “Putovanje”
- „Moje tijelo“
- “Ledeno doba”
- “Životinje i ljudi Sjevernog pola”
- “Pauk”
- “Kutija puna osjećaja”
Vjerske teme:
- „Prispodoba o dragocjenom biseru“,
- „Bijeg u Egipat“, --„Milosrdni Samarijanac“
- „Od sjemenke do cvijeta“
- „Kako čuvamo okoliš“
- „Slika o sebi“
- “Bartimej”
22
- Božićni trenuci
- Uskrsni trenuci
Pripremu za početak odgojno-obrazovnog rada u novoj radnoj godini
započinjemo inicijalnim intervjuiranjem roditelja novoupisane djece,
formiranjem novih odgojnih skupina te pripremom roditelja, odgojitelja i
ostalog osoblja u vrtiću za prilagodbene procese. Oni se odvijaju kroz
postepeni dolazak i zajednički boravak roditelja i djeteta u odgojnim
skupinama. Iskustvo je pokazalo da je za uspješnu prilagodbu potrebna dobra
organizacija postupnog dolaska nove djece, dobra priprema roditelja i djeteta
(uz verbalne i pismene upute) te individualni pristup za svako dijete obzirom
na različitu dob, dosadašnja socijalna iskustva i u obitelji uspostavljenu
bazičnu sigurnost djeteta (posebno vezano za kontakt i odnos majka-dijete).
U suradnji stručnog tima s odgojiteljima prilagodbeni procesi se
Protokolom za praćenje prilagodbenih procesa prate u rujnu i listopadu za novu
djecu u novoformiranim skupinama i kontinuirano kroz radnu godinu za svako
novo dijete.
Većina novoupisane djece uspješno je prošla kroz prilagodbene procese u
tijeku rujna i listopada, dok za neku djecu koja češće izostaju, svaki dolazak
znači novu prilagodbu.
Roditeljima nastojimo omogućiti emocionalno rasterećenje individualno i u
manjim grupama.
Uvijek ističemo da su ti prvi kontakti i uspostava povjerenja između
roditelja i vrtića, baza za uspješnu suradnju s roditeljima do odlaska djeteta u
školu. Uspješnoj prilagodbi djece pridonose i podaci o potrebama i navikama
djeteta iz obiteljskog okruženja koja od roditelja dobijemo pri inicijalnom
intervjuiranju.
23
TABLICA 8.: PRILAGODBA NOVOUPISANE DJECE
JASLICE: 58 VRTIĆ: 49 UKUPNO: 107
RUJAN 40 32 72
LISTOPAD 14 13 21
Teže prilagodbe 4 4 8
UKUPNO: 58 49 107
U rujnu, listopadu i studenom 2012.prilagođeno je 92 % novoupisane djece.
Prilagodba ostale djece (N=8) trajala je duže zbog neredovitog dolaska djece,
readaptacije zbog bolesti i zdravstvene osjetljivosti, velike ovisnosti o
roditeljima, trudnoće majke ili malog djeteta u obitelji isl.
Osobito smo zadovoljni ponovnim statusom Dječjeg vrtića „Pčelica“ kao
vježbaonice Učiteljskog fakulteta u Zagrebu te uključivanjem 2 grupe studenata
(svaka grupa imala je 15 studenata i boravila je po 7 tjedana u odgojnoj skupini
prvo prateći rad 4 odgojitelja-mentora, a zatim samostalno radeći na projektu).
Bili su to redovni studenti Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, pod vodstvom dr
Kornelije Špoljar, redovnog profesora na Učiteljskom fakultetu iz kolegija
Integrirani predškolski kurikulum. Svoje projekte studenti su prezentirali (ppt-
prezentacije) na internom stručnom aktivu u vrtiću, na Učiteljskom fakultetu i 4
studentice na roditeljskom sastanku u odgojnim skupinama “Jabuka” i
“Bubamare” u suradnji s odgojiteljem-mentorom.
Vježbaonica smo i Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Zdravstvenog
veleučilišta u Zagrebu te su i studenti tih fakulteta bili u vrtiću na vježbama pod
vodstvom njihovih mentora.
24
Doživljaje djece obogaćivali smo kazališnim predstavama u vrtiću u
izvedbi odgojitelja ili gostujućih kazališta, odlaskom u kazališta i posjete izvan
vrtića, boravkom djece u prirodi u Gradu mladih, izletima, druženjem djece,
odgojitelja i roditelja na Bundeku te uključivanjem u akcije povodom
Zagrebačkog energetskog tjedna.
Unaprjeđivanje suradnje s roditeljima također nam je bila jedna od bitnih
zadaća koju smo uspješno realizirali u UNICEF-ovom programu radionica za
roditelje znakovitog imena „Rastimo zajedno“ gdje smo pokušali zadovoljiti
potrebu suvremenog čovjeka da bude roditelj koji će svoje vještine roditeljstva
unaprjeđivati paralelno i u interakciji s rastom i razvojem svoga djeteta. Kroz 11
dvosatnih radionica roditelje se poticalo da nauče prepoznavati i na
zadovoljavajuće načine zadovoljavati svoje i djetetove potrebe, odgovorno i
kreativno rješavati probleme, donositi odluke i postavljati granice i razvijati
svoje vještine komunikacije s djetetom i međusobno. Evaluacijom programa od
strane roditelja i voditelja radionica doprinijelo se spremnosti na daljnji razvoj
ovog programa u vrtiću. Također je zaključeno da nema gotovih recepata niti
propisivanja što treba i što se mora, a što se ne treba i ne smije u uspostavljanju
kvalitetnog odnosa s djetetom. Procijenjeno je da je ovaj program podrška
roditeljstvu i roditeljskoj kompetenciji osobito u ranom razvoju djeteta.
U godišnjim izvješćima odgojitelja analizirali smo ometajuće čimbenike u
odgojno-obrazovnom radu i zaključili da odgojitelji uglavnom nemaju poteškoća
s fluktuacijom (stalni upisi/ispisi djece) niti sa bolovanjem odgojitelja. Najveći
problem navode u nedostacima materijalne sredine i tegobama recesije te
velikoj prosječnoj prisutnosti djece. Povratkom na radionički tip rada prema
projektu: „Životna edukacija ranog djetinjstva“, poboljšali su se ovi uvjeti, ali
25
još uvijek ne dovoljno. Problem je i u odnosu odraslih prema nabavljenoj
didaktici i na tome je iduće godine potrebno intenzivnije raditi.
Cilj ovoga projekta bio je cjeloviti razvoj i razvoj djetetovih
kompetencija u skladu s Nacionalnim kurikulumom.
Prema pristupu životne edukacije ranog djetinjstva (Penelope Leach:
“Prvo djeca”, Algoritam, 2003.), planirano djelovanje realizirano je na tri razine:
RAZINA 1 (R1) – JASLIČKA DOB (12mj.– 36mj.)
RAZINA 2 (R2) – VRTIĆ 3-5 godina
RAZINA 3 (R3) – VRTIĆ 5-7 godina
RAZINA 1 (R1) – JASLIČKA DOB (1-3 god.)
Dominantna zadaća za odrasle u jaslicama bila je stvaranje osjećaja
sigurnosti kod djeteta, uspostavljanje kontakata i čvrste emocionalne veze
između odgojitelja i djeteta te stvaranje suradničkih i partnerskih odnosa i
odnosa povjerenja između odgojitelja i roditelja. I ove godine zbog velikog
broja prisutne djece u jasličkim skupinama otvara se pitanje kvalitete interakcija
i stimulacije djetetovog tjelesnog, socioemocionalnog, kognitivnog razvoja i
razvoja govora.
Vodilja nam je bila prema literaturi iz područja ranog odgoja i
obrazovanja (dr. sc. B Petrović-Sočo: “Kontekst ustanove za rani odgoj i
obrazovanje-holistički pristup”, Mali professor, Zagrreb, 2007.), vezana za
promatranje, gledanje, slušanje, kao bazu za uspostavljanje i održavanje odnosa.
Unaprjeđivanjem promatranja pokušavali smo shvatiti što djeca pokušavaju
shvatiti, vidjeti što već znaju, gledati unaprijed što bi mogla učiti i vidjeti učenje
koje se upravo odvija. S tim ciljem koristili smo dva od šest iskustava koja
potiču razvoj inteligencije i zdravih emocija kod male djece S. Greenspana, dr.
26
med. iz knjige “Razvoj zdravog uma” (rješavanje problema i formiranje osjećaja
za sebe (druga godina života) i otkrivanje svijeta ideja (treća godina života).
RAZINA 2 (R2) – VRTIĆ 3-5 god.
Naziv programa na ovoj razini je: “Upoznajem sebe i svijet oko sebe (tko
sam, što mogu, što znam, kako se osjećam)”.
Djeca su imala više poticaja za iskustveno učenje, osobnu inicijativu i
osobni tempo razvoja, mogućnost istraživanja, mogućnost prepoznavanja,
imenovanja i izražavanja emocionalnih stanja i osjećaja.
Timski rad pri planiranju, otvoreni program i permanentno stručno
usavršavanje doprinijeli su pozitivnim dostignućima na ovoj razini što
dokumentira foto i video dokumentacija.
RAZINA 3 (R3) – VRTIĆ 5-7 god.
Naziv programa na ovoj razini je “Otkrivanje, upoznavanje i razvijanje
potencijala svakog djeteta”.
Polazeći od zadanog cilja radili smo na otkrivanju, upoznavanju i
razvijanju potencijala svakog djeteta, razvoju djetetovih kompetencija i
identiteta, na razvoju socijalne kompetencije, razvoju sposobnosti promatranja,
izražavanja i stvaranja (bojama, olovkom, modeliranjem, pokretom, gestom,
mimikom, zvukom, glasom, lutkom i sl.), razvoju svih oblika kreativnosti,
poticanju i podržavanju djetetove znatiželje i inicijative, poticanju radosti
otkrivanja, eksperimentiranja, poticanju osjećaja zajedništva i radosti
zajedničkog življenja i učenja. Prostorni kontekst i radionički način rada
27
pozitivno su utjecali na dijete i roditelje koji ističu zadovoljstvo ovakvim
načinom rada.
U odgojnoj skupini “Zečić” – SO – bila je glazbena radionica koju su
vodile odgojiteljice M. Čordaš i B. Topčić.
U odgojnoj skupini “Loptice” – SO – bila je ekološka radionica, a
voditeljice su bile odgojiteljice R. Tomić i L. Mikec
U odgojnoj skupini “Listić” – SO – bila je likovna radionica koju su
vodile odgojiteljice Lj. Vodička i J. Alpeza
U odgojnoj skupini “Ribica” – SO – bila je dramska radionica i vodile su
je odgojiteljice Z. Hrvačić i T. Serdar.
U dgojnoj skupini “Cvjetić” - SO – bila je radionica za razvoj logičko-
matematičkih sposobnosti i istraživanja, a vodile su je odgojiteljice S. Čokrlić I
G. Antolić
Dvoranu za tjelesni odgoj svaka odgojna skupina koristila je prema
rasporedu.
Hodnik u SO je prometnica, a koristi se za aktivnosti prometnog odgoja
kojima je cilj razvoj sposobnosti snalaženja u prometnim situacijama.
Prema izjavama odgojitelja ova radna godina bila im je:
- naporna zbog velikog broja prisutne djece (jaslice)
- stresna i naporna, fizički i psihički (jaslice)
28
- prepuna emocija, velikih promjena, potreba, individualnih situacija,
strahova, ali i veselja i radosti zbog postignute ugodne, vedre atmosfere,
adaptirane djece, uspostavljenih emocionalnih veza (jaslice)
- puno promjena, nepredviđenih situacija, ali s povoljnim završetkom; dobra
suradnja s roditeljima, djecom i suradnicima (jaslice)
- zanimljiva i radna (jaslice)
- uspješna s djecom, roditeljima i kolegicom u skupini
- izuzetno naporna zbog velikog broja djece i promjene odgojitelja, no
zadovoljna sam jer je postignuta vrlo lijepa suradnja s roditeljima
(Trepčanska 10)
- dinamična i zahtjevna
- životna i zahtjevna
- puna novih iskustava
- ugodna, dobra komunikacija sa stručnim timom i kolegicama u objektu
- stresna i naporna, no na kraju zadovoljstvo postignutim rezultatima
- ugodna i profesionalno izazovna
- prilično naporna s obzirom na specifičnost skupine i dosta djece s posebnim
potrebama
- bogata sadržajima i događanjima, ispunjena, sa pozitivnim povratnim
informacijama
4.2. Izvješće o realizaciji programa engleskog jezika
U odgojnoj skupini „Jabuka“ u koju je ove radne godine upisano 28-ero
djece, realiziran je program prirodnog učenja stranog (engleskog) jezika
predškolske djece u dobi od 3 do 7 godina. Voditelji programa su kao i
prijašnjih godina bile odgojiteljice Snježana Rumenjak i Vanja Ivezić.
29
Osnovni vokabular engleskog jezika djeca su usvajala kroz životne i
njima bliske situacije, kroz pjesmice, dijalog ili igru. Nastavni paketi i materijali
koji su korišteni za formalno učenje jezika su Domino riječnik - Dragan
Grozdanić, Join in-Bilić-Štefan, Jack in the box 1-pisani materijal, Cookie and
friends play pack-Vanessa Reilly, cd s pjesmicama i igrama, Pebbles 1, Svipar
me 1, Counting 1,2,3,slikovnice: Little red riding hood, The ugly duckling, The
little bear book, The bunny flutts moving day ...
Obrađene su teme : All about me, Me and my family, Me and my friends,
Toys and play time, Colors, Numbers, Shapes, Size, The world araund us, Food,
Animals, Weather, Plants, Traffic.
U radu s djecom korištena su audio - vizualna sredstva kojima je
obogaćen program engleskog jezika.
Interes djece za učenjem stranog jezika, kroz cijelu godinu bio je jako
izražen. Vrlo dobar je aktivitet djece u jezičnim aktivnostima, ovladanost
bazičnim vokabularom, razumijevanje fraza, uputa i pitanja, reprodukcija
kratkih tekstova ( pjesama,priča ), korištenje jezika u planiranim aktivnostima,
korištenje stranog jezika u spontanoj igri kao i u svakodnevnim situacijama.
Svjesni napor u ovladavanju jezikom registriran je kod starije djece. Postignuća
djece praćena su kroz dnevna i mjesečna zapažanja. Suradnja roditelja i
uključenost u odgojno - obrazovni rad je procjenjena kao vrlo dobra. Najviše je
bila izražena kroz nabavu potrebnih sredstava i materijala za rad,te kroz direktno
uključivanje u odgojno obrazovni rad. Očekivanja od strane roditelja u odnosu
na odgajatelje i vrtić su dosta velika što iziskuje veliki angažman i pripremu
odgajatelja. Indikatori postignuća koji upućuju na kvalitetu programa i odgojno
obrazovnog rada su sretno , zadovoljno, veselo i zainteresirano dijete te
zadovoljan roditelj.
30
4.3. Program katoličkog vjerskog odgoja
U skupini loptice provodi se poludnevni vjerski katolički odgoj.Kako je ta
skupina bila otvorena za studente Katoličkog bogoslovnog fakulteta sveučilišta
u Zagrebu,svi vjerski sadržaji i aktivnosti bili su promišljeni, osmišljeni, praćeni
dobrom organizacijom bogate ponude i materijala za djecu. Teme koje smo
provodili kroz pedagošku godinu, pratile su i međusobno se ispreplitale sa
liturgijskom crkvenom godinom.
U rujnu,naglasak je bio na dočeku i prihvaćanju djeteta. Zajedno sa
djecom, u krugu prijateljstva svakodnevno smo zajedno stvarali ozračje ljubavi,
topline,međusobnog uvažavanja i poštivanja,dogovaranja,njegovanja
zajedništva. U toj ljubavi i toplini,dijete naslućuje ljubav i brigu Svevišnjega
oca.
Otkrivanjem ljepote od Boga stvorenog svijeta,dolazimo do dana
zahvalnosti za plodove zemlje,koji su podloga za euharistijsko slavlje u kojem
dijete upoznaje novu dimenziju kruha.Pjevali smo pjesmu:Isuse hvala Ti, i tko
stvori ovu našu zemlju naš dobri Bog.Priprava za Isusovo rođenje provodi se u
radosti čekanja,opuštanja,obiteljskog zajedništva i darivanja. Isusovo djetinjstvo
je jezgra koja omogućuje identifikaciju s Isusom kao djetetom,i pomaže mu
intuitivno naslutiti veličinu njegove čovječnosti i božansku narav.Svakim danom
donosili smo dobre odluke i išli "u susret" rođenju maloga Isusa. Poslije
31
Božića,priča o Sveta tri kralja,dugo je živjela sa nama.Djeca su spontano
svakodnevno dramatizirala i izmjenjivala uloge kraljeva.
Svijećnica. Isus je svjetlo koje je sa nama.
Sveti Valentin-svetac darivanja.Važno je darivati se,a još važnije kako je
rekao dječak Karlo-da imamo jedni druge.Svi smo si dar iako si nismo uvijek
dobri,zaključio je Karlo.
Stigla nam je i korizma.Vrijeme kada je Isus na križnom putu.Djeca su se
poistovjećivala sa ulogom Veronike i Šimuna cirenca koji su pomagali
Isusu.Važno je pomagati jedan drugome u životu.U znakovima vode i svjetla sa
djecom otkrivamo Isusa kao pobjednika.
Majka-Marija Isusova i naša majka,otkrivali smo sa djecom važnost
majke.Ljubav,povjerenje,nježnost-humane vrijednosti kod djeteta samo smo još
ojačali.
Dobar pastir,brine o svojim ovcama.Djeca su u dobrom pastiru prepoznala
Isusa kao Onog koji brine o nama svojom ljubavlju,i Njemu smo svi važni bez
obzira na to kakvi smo,jer smo njegovi.
Duha Svetoga povezali smo sa krštenjem djeteta .Na krštenju smo dobili
ime po kojem se prepoznajemo,i svaki od nas od djece ima sveca
zaštitnika.Prilikom Isusovog krštenja Duh Sveti je sišao na Isusa,te On
predstavlja snagu ljubavi.
32
Loptice-djeca u toj skupini su otvorena,pristupačna,različita,a opet
ujedinjena u ljubavi,prijateljstvu i zajedništvu prema
odgojiteljima,roditeljima,ostalim vrtićkim prijateljima te Bogu.
33
Program katoličkog vjerskog odgoja u grupi “Zvončić”
Kao i prethodnih, tako smo i ove godine, program katoličkog vjerskog
odgoja u našoj grupi provodili s ciljem senzibilizacije djeteta za njegovu
duhovnu dimenziju kao potrebu koja ga čini osjetljivom za otkrivanje, primanje
i oblikovanje njegova života u odnosu prema sebi, drugima, te na poseban način
Bogu. Slijedeći liturgijsku godinu, vjerski odgoj provodili smo kroz sva
razvojna područja i aktivnosti prožete duhovnom dimenzijom. Aktivnosti koje
smo provodili su upoznavanje biblijskih tekstova uz slikovnice, likovno
izražavanje na različite vjerske teme, te scenski prikaz biblijskih priča. Ove šk.
godine intenzivnije smo radili na temama “Prispodoba o dragocjenom biseru”,
“Božićni trenuci”, “Isus traži prijatelje”, “Isus pomaže Bartimeju”, “Milosrdni
Samarijanac”, “Put u Emaus”, “Dobri pastir”. Aktivnosti”Isus pomaže
Bartimeju” prethodile su aktivnosti iz projekta “ Biti zdrav” gdje su djeca
spontano davala izjave o važnosti zdravlja očiju. Kada su spoznali važnost vida
slijedile su i spontane zahvalne molitve- Leonarda: “Hvala ti dragi Bože, što
imam zdrave oči pa se s prijateljima mogu igrati.”, Gabriel: “Hvala ti Bože što
vidim sve živo!” Aktivnost “Milosrdni Samarijanac” povezali smo s
aktivnostima iz sklopa “Pojam o sebi” uočavajući što znam dobro raditi, kako
pomažem drugima, kakav sam prijatelj, a kroz sve to spoznali smo i trudimo se
biti pažljivi jedni prema drugima, praštati međusobno, a osobito dogovarati se u
igri i oko nama važnim stvarima. Ukratko, nastojimo biti djeca milosrdnog srca.
I ove godine radili smo na Uskrsnim trenucima, a za razliku od prethodnih
godina Uskrsni vrt oblikovali smo u vanjskom prostoru vrtića, a dijete je u svom
osobnom iskustvu doživljavalo rast i razvoj cvjetne lukovice i bilo neposredno
uključeno u tijek zbivanja koji je povezan s procesom stvaranja, a i osobnog
rasta i razvoja . Sve aktivnosti smo zapisivali i fotografirali te stavili u mape
koje su bile dostupne roditeljima, koji su listajući ih izražavali zadovoljstvo
viđenim, te nam tako davali podršku za rad. Kroz njih su otkrili kako djeca s
34
veseljem idu u vrtić jer znaju da ih tamo čeka pozitivno ozračje gdje ima ljubavi,
pažnje, strpljenja te zanimljivih i raznolikih aktivnosti. A sve to osnažuje nas
odgijitelje da nastavimo istim putem.
Izvješće o radu u odgojnoj skupini „ovčice“ sa poludnevnim
vjerskim odgojem u šk.god.2013./2014. – p.o.Trepčanska
Ove školske godine u odgojnoj skupini „Ovčice“ bilo je upisano 24 djece
od kojih je sedmero djece novoupisanih, te je za njih trebalo provesti anketu za
Katolički vjerski odgoj u vrtiću. Na moju veliku radost roditelji su se složili da
njihovo dijete bude uključeno u vjerski odgoj. U periodu adaptacije vjerski
odgoj smo uvodili polako molitvicama prije jela i dnevnog odmora. Vjerski
kutić odmah je pobudio interes kod djece, a posebno dječje Biblije , te su često
tražili da im čitam sadržaje koje su sami birali. Vjerski kutić opremljen je sa:
svijećom,Sv.vodom, krunicom, raspelom, slikom anđela čuvara, te Biblijom.
Gledajući odgojno- obrazovni rad aktivnosti sam planirala situacijski. Od
biblijskih priča čitali smo „Bog je stvorio svijet“, „Noina arka“, „Isusovo
rođenje“, Priče o Isusu i njegovim prijateljima, „Isus je uskrsnuo“, „ Sanjino
sunce“... Čitali smo slikovnice: „Dobri pastir“, „Izgubljena ovca“, „Ljubav –
Duh Sveti“... Ipak moram naglasiti da djeca najbolje reagiraju kad pjevamo
pjesme: „Tko stvori“, „ Djtešce nam se rodilo“, „Opet Sv.Niko“, „Dođi , dođi
Božiću“, „Dođi Isuse“, Isuse volim te“, „Odlučio sam sljediti Krista“... Igrali
smo i igru s pjevanjem:“ Isus ljubi male“.
35
Od stolno manipulativnih igara igrali smo se puzzlama, pokrivaljkama. Za
Božić su djeca u vjerskom kutiću imala Sv.obitelj te su se mogla igrati s tim
lutkicama.
Od kolaž papira radili smo lik majke Marije, a od glinamola kuglice koje
smo spajali u malu krunicu. Crtali smo raspelo i Isusa, slikali Božju ljubav
onako kako ju djeca osjećaju.
Uz meditativnu igricu „Mir“ naučili smo kako se što lakše možemo
opustiti i umiriti tijelo.
Imali smo dobru suradnju s roditeljima; posebno vezano uz Božićnu
radionicu. Pomogli su nam u samoj pripremi radionice sa raznim materijalima.
Osim toga surađivali smo i sa svećenikom iz župe Sv.Leopolda Mandića
prilikom Blagoslova kruha.
Posebno sam radosna što vidim da djeca često traže oslonac u vjeri u
svakodnevnom životu; odlaze vjerski kutić – posvete se Sv.vodom, traže da im
čitam ili pričam o Isusu, molimo se na način da koristimo naše jednostavne
životne molitve u kojima Bogu prinosimo i svoje obitelji i prijatelje i sve ljude u
potrebi.
Kao voditelj poludnevnog Katoličkog vjerskog odgoja uglavnom sam
zadovoljna njegovom realizacijom no znam da se uvijek može više i bolje i to si
uzimam kao motivaciju za daljnji rad, a na to me obvezuju i neke procjene
roditelja koje se vide u priloženim „Upitnicima za roditelje“
36
4.4. Godišnje izvješće o realizaciji programa predškole za
2013./2014. godinu
U ovoj godini u program minimuma upisano je ukupno 48 djece, koji su
bili raspoređeni u dvije odgojne skupine u centralnom objektu u ulici Josipa
Hamma 2. U prvoj grupi, koja je išla ponedjeljkom i srijedom bilo je bilo je 23
djece, a u drugoj grupi koja je išla utorkom i četvrtkom bilo ih je 25.
Voditelj programa minimuma bio je odgojitelj ( Sonja Cviker ). Program
minimuma počeo je sa radom u listopadu, a završio je u lipnju. To je ukupno
128 dana, od toga je 64 dana imala prva grupa, a 64 dana druga grupa. 0d toga, 3
dana u mjesecu ožujku nisu održana zbog bolesti odgojitelja. Održano je ukupno
312,5 sati ( 157,5 sati imala je prva grupa, a 155 sati druga grupa ).
Nakon početka školske godine bilo je djece koja su se naknadno upisala.
U studenom je upisano dvoje djece, u prosincu je upisano četvero djece, u
siječnju je upisano troje djece, u veljači je upisano dvoje djece.Tijekom godine
ispisano je jedno dijete.
Većina planiranih razvojnih zadaća u ovoj godini je realizirana: razvoj
grafomotorike, korištenje olovke, preciznost finijih pokreta, razvoj brige za
vlastito zdravlje, samostalnost u brizi za stvari i radni odgoj uopće, uklapanje
većine djece u skupni rad, međusobno prihvaćanje djece, razvoj sposobnosti za
suradnju s djecom i odraslima, sposobnost samostalnog otklanjanja međusobnih
konflikata djece, interes za različite vrste aktivnosti, trajanje pažnje,
istraživalački odnos djeteta prema stvarima i pojavama, sposobnost pamćenja,
sposobnost uočavanja veza i odnosa, zaključivanje, rješavanje problema, razvoj
pojmova prostora, kvantitete, oblika, pojmova o prometu, razvoj sposobnosti
govornog sporazumijevanja, originalnost likovnog izraza, poznavanje raznih
37
likovnih tehnika i korištenje, interes za glazbene aktivnosti i izražavanje
pjevanjem, razvoj osjećaja za ritam.
Sa roditeljima sam jako dobro surađivala. Sudjelovali su u svim
aktivnostima koje su se događale, te u prikupljanju potrebnog pribora i
materijala. Na početku godine održan je roditeljski sastanak (prisutno 33
roditelja ).Tema je bila o programu minimuma općenito.
Moj prijedlog za iduću radnu godinu bio bi da se dijeca programa
minimuma više uključe u predstave i aktivnosti koje se održavaju u vrtiću ali i
izvan njega, te da se barem pred kraj godine pokuša organizirati izlet za njih, sa
ostalom djecom iz vrtića, s obzirom da je bilo zainteresiranih roditelja.
38
V SKRB O DJECI S POSEBNIM POTREBAMA
Rad s djecom s posebnim potrebama ( djeca s teškoćama u razvoju i
darovita djeca) u našem vrtiću tijeko pedagoške godine 2013./2014. zasnivao se
na načelima humanističko-razvojne koncepcije .
Bitna zadaća u odnosu na posebne potrebe djeteta (potencijalne, prolazne
i trajne uključujući tu i darovitu djecu) bio je timski rad na njihovoj
identifikaciji, poduzimanju odgovarajućih postupaka za ublažavanje ili
uklanjanje ometajućih čimbenika (zdravstvenih, psihosocijalnih,
psihomotoričkih, glasovno-govornih i komunikacijskih), te izrada individualnih
programa rada s djetetom prema njegovoj posebnoj potrebi.
5.1. Djeca s teškoćama u razvoju
U identifikaciji djece s posebnim potrebama sudjelovao je cijeli stručni
tim (pedagog, psiholog, logoped,edukacijski rehabilitator te zdravstveni
voditelji.) Identifikacija se vršila iz dokumentacije prilikom predaje zahtjeva
roditelja za upis djeteta, prilikom inicijalnog intervjua za novu djecu,
opservacijom djece u odgojnim skupinama i u suradnji s odgojiteljima
individualno i na radnim dogovorima, stručnom procjenom svakog člana
Stručnog tima. U ovoj radnoj godini u redovnom programu bilo je integrirano 6
djece s nalazima i mišljenjem Prvostupanjskog tijela vještaćenja za djecu
predškolske dobi. Za djecu koje imaju nalaz i mišljenje provostupanjskog tijela
vještačenja izrađen je individualizirani odgojno obrazovni plan i program rada.
Za novoupisanu djecu s posebnim potrebama bio je potpisan opservacijski
ugovor u trajanju od tri mjeseca. Bilo je 13 opservacisjkih ugovora.
Ostavrena je suradnja s vanjskim čimbenicima : Specijalističke ustanove
za rad s djecom s teškoćama u razvoju: SUVAG, Goljak, ,Gradski ured za
39
obrazovanje i sport, Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, ERF, Klinika za
dječje bolesti. Agencija za odgoj i obrazovanje, Centar za socijalnu skrb, drugi
dječji vrti ći,Centar za autizam, Udruga defektologa, Hrvatsko logopedsko
društvo.
Razvojna područja na kojima se temeljio rad unutar svake odgojne
skupine u kojoj su bila integrirana djeca s posebnim potrebama bila su: razvoj
brige o sebi, razvoj samostalnosti, govorni razvoj, razvoj motorike i razvoj
spoznaje.
Strategije djelovanja tijekom pedagoške godine 2013./2014. koje su
provedene u suradnji stručnog tima, odgojitelja, roditelja djece s posebnim
potrebama te vanjskih institucija bile su:
- Inicijalna trijaža uvidom u medicinsku dokumentaciju i anamnestičke
podatke, te razgovorom s odgojiteljima i roditeljima
- Ciljana opservacija djece u skupini
- Individualno testiranje uz primijenu različitih dijagnostičkih sredstava
- Timski rad odgojitelja, stručnih suradnika, zdravstvenog voditelja
- Izrada individualnih programa temeljenih na jakim stranama, potencijalima
i interesima djece
- Poduzimanje ciljanih mjera u prostorno-materijalnom okruženju
- Individualan rad s djecom uz primjenu raznolikih postupaka i metoda,
specifičnih aktivnosti, preventivnih i razvojnih programa
- Praćenje djetetova razvoja i napretka primjenom različitog instrumentarija
(razvojne ljestvice, stilovi učenja, dnevna zapažanja odgojiteljica, dječji
uradci, psihologijski i logopedski, kao i edukacijsko-rehabilitacijski
instrumentarij)
- Timski sastanci odgojiteljica, stručnih suradnika i zdravstvenog voditelja za
analizu postignuća i dogovaranje daljnjih postupaka.
40
- Timski rad s roditeljima radi razmjene informacija o napretku djece i
dogovaranja sljedećih koraka
- Upućivanje djece u odgovarajuće ustanove na specijalističku obradu,
terapiju i kontrolu
- Permanentno stručno usavršavanje odgojitelja i stručnih suradnika
u području posebnih potreba
Broj djece s posebnim potrebama:
DOB
oštećenje vida
oštećenje sluha
motoričke smetnje
intelektualne teškoće
poremećaj govora ijezika
neurološki poremećaji
poremećaji u ponašanju iemocijama
ponašanja i stanja djece i
njegova okruženja kao faktor
rizika
zdravstvene teškoće
autizam iPAS down sy ADHD
teškoće socijalne komunikacije
višestruke teškoće
broj djeces PTV
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 161-2god 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 02-3god 0 0 0 0 3 0 0 0 0 1 0 0 0 0 03-4god 0 0 0 0 5 0 1 0 0 0 0 0 0 0 14-5god 0 0 0 0 7 0 1 0 5 2 1 1 1 0 45-6god 1 0 0 1 20 0 0 0 0 0 0 0 0 0 06-7god 0 0 0 0 14 0 1 2 1 1 0 1 0 1 17-…god 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1
Od upisa u OŠ odgođeno je 9 djece.
5.2. Darovita djeca
Identifikacija potencijalno darovite djece u našem vrtiću obavlja se
timski, a u njoj sudjeluju odgojitelji, roditelji potencijalno darovite djece, te
članovi stručnog tima.
Odgojitelji jasličkih odgojnih skupina senzibilizirani su za zapažanje
znakova darovitosti, pa ukazuju u izvješćima na djecu naprednijeg tjelesnog,
govornog, socioemocionalnog razvoja, djecu s interesom za slova, brojke, za
rješavanje problemskih situacija.
Većina djece se identificira između četvrte i pete godine života.
Primjenjujemo Upitnik za roditelje darovite djece (roditelji), Listu za opažanje
41
ponašanja svojstvenih bistrom djetetu (odgojitelji), zapažanja ponašanja djece u
realizaciji pojedinih projekata (pedagog, psiholog), te psihodijagnostička
sredstva (Ravenove obojene matrice, Crtež čovjeka, LB-test).
Zadaće u odnosu na darovitu i potencijalno darovitu djecu su bile:
-širenje i produbljivanje temeljnog znanja, interesa ili sposobnosti djeteta
-poštivanje posebnih sposobnosti i izraženih interesa
-poštivanje individualnosti
-poticanje samostalnost i odgovornosti
-osiguranje raznovrsnosti ponude i omogućavanje slobodnog izbora
-briga za to da se darovita djeca dobro osjećaju u vrtićkom okruženju
-stvaranje mogućnosti za zajedničko druženje s djecom sličnih interesa ili
sposobnosti.
-savjetovanje roditelja i upućivanje djeteta u druge ustanove ovisno o njegovim
interesima.
Ove godine identificirano je 30 potencijalno darovite djece u govorno-
jezičnom, likovnom, glazbenom, dramskom, sportskom, matematičkom
području i u logičkom i apstraktnom razmišljanju. Rad s darovitom djecom je
daleko lakše realizirati kad je organizacija rada starijih odgojnih skupina na
principu radionica (likovna, dramska, glazbena, istraživačka,ekološka, sportska,
promet). Ove je godine realiziran samo jedan ciklus radioničkog tipa odgojno-
obrazovnog rada (studeni 2013.god.) sa zamjetnim efektima na cjeloviti razvoj
djeteta.
Rad s djecom provodi se individualno, u malim skupinama, u radu na
projektima i pomoću dodatnih sredstava i materijala iz kabineta didaktike za
darovite koji svake godine dopunjujemo. Aktivnosti koje se provode s djecom su
aktivnosti koje potiču aktivno učenje, kreativno mišljenje, više razine misaonih
42
procesa kao što su: igre za poticanje kreativnog mišljenja, logičko-
kombinatoričke aktivnosti, edukativne igre na računalu, istraživačke igre i
pokusi, igre za poticanje verbalnih sposobnosti, didaktičke igre (slagarice,
logičke ploče isl.), projektna metoda, radni listovi, pitalice, skrivalice, rebusi,
mozgalice isl.
U lipnju 2014.god. dobili smo suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i
sporta i AZZO za provođenje kraćeg Programa rada s darovitom djecom.
43
VI SURADNJA S VANJSKIM ČIMBENICIMA
- Suradnja s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta
- Suradnja s Agencijom za odgoj i obrazovanje
- Suradnja s Gradskim uredom za obrazovanje i sporta
- Suradnja s osnovnom školom „Mate Lovraka“ koju pohađa većina djece iz
našeg vrtića odvija se kontinuirano. Redovito prenosimo informacije o djeci
školskim obveznicima stručnim suradnicima škole, a za starije odgojne
skupine organiziramo posjet školi.
- Suradnja sa Župom bl. Pape Ivana XXIII
Suradnja s vlč. Kristom Brkić kontinuirana je, a osobito je intenzivna u
vrijeme blagdana (Dani kruha, Božić, Uskrs)
- Suradnja s Gradskom četvrti „Gornja Dubrava“
- Suradnja s dječjim vrtićima grada Zagreba
- Suradnja s Učiteljskim fakultetom
- Suradnja s KBF-om
- Suradnja sa Zdravstvenim veleučilištem
- Suradnja sa Zavodom za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar
- Suradnja s KB „Sveti Duh“, Klinika za oftalmologiju
- Suradnja s Domom zdravlja „Dubrava“
- Suradnja s Kulturnim centrom „Dubrava“
- Suradnja s PUD
- Suradnja s kazalištima:
„Žar ptica“
„ZKM“
“Mala scena”
Lutkarski studio “Kvak”
Z-produkcija
- Suradnja s muzejima:
44
Prirodoslovni muzej
Etnografski muzej
Tehnički muzej
- Suradnja s agencijom „Trakostyan tours“ d.o.o.
- Suradnja s Dnevnim centrom za rehabilitaciju djece i mladeži „Mali
dom-Zagreb“
- Suradnja s Euro DENIS d.o.o.
- Suradnja s: Profil International
- Suradnja s Gradskim uredom za energetiku, zaštitu okoliša i održivi
razvoj
45
VII STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNIH
DJELATNIKA
Tijekom ove radne godine naobrazba i usavršavanje odgojitelja provodilo se
kroz razne oblike i to:
- u okviru vrtića (odgojiteljska vijeća, stručni aktivi, stručne radionice)
- izvan vrtića (seminari, aktivi, predavanja i dr.).
Stručno usavršavanje odgojitelja imalo je visoku povezanost sa zadaćama
odgojno-obrazovnog rada, a utjecalo je na povećanje razine znanja odgojitelja,
povećanje senzibilizacije odgojitelja za određena područja i probleme u rastu,
razvoju i odgoju djeteta te jačanje kompetentnosti odgojitelja za primjenu
stečenih i poznatih znanja u radu s djecom i roditeljima.
Prema programima stručnog usavršavanja odgojitelji su naveli slijedeće
načine i teme stručnog usavršavanja:
- Timski rad odgojitelja u NO na prostornom kontekstu
- Timski rad odgojitelja u SO na prostornom kontekstu
- Timski rad odgojitelja u jaslicama na prostornom kontekstu
- Timski rad odgojitelja u područnom odjeljenju u Trepčanskoj na
prostornom kontekstu
- Interni stručni aktivi: Životna edukacija ranog djetinjstva
Izvješća sa radionica na razini R3
Prostorno-materijalni kontekst
Program mjera povećanja sigurnosti u
D.V. “Pčelica”
Timsko planiranje
- Interni stručni aktiv: „Prezentacija realiziranih projekata”
46
- Radni dogovori i briefing (13 u svakom objektu)
Stručni skupovi:
1.Tema: Stručno-metodička priprema za polaganje stručnog ispita odgojitelja-
pripravnika
Datum održavanja stručnog skupa: 30. 10. 2013.
Odgojitelji-pripravnici: Ivana Ćosić
Arijana Đermadi
Karla Knaus
Tajana Meštrović-Joković
Mia Čorak
Odgojitelj-mentor: Maja Radošević
Organizator: AZOO
Mjesto održavanja stručnog skupa: D.V. „Savica“
2. Tema: Djeca i mediji – međunarodna konferencija
Datum održavanja stručnog skupa: 15. 11. 2013.
Odgojitelj: Jelena Alpeza
Organizator: Učiteljski fakultet Osijek
Mjesto održavanja stručnog skupa: Učiteljski fakultet Osijek
3. Tema: Stažiranje i polaganje stručnog ispita – opći dio
Datum održavanja stručnog skupa: 4. 12. 2013.
Odgojitelji pripravnici: Ivana Ćosić
Arijana Đermadi
Karla Knaus
Tajana Meštrović-Joković
Organizator: AZOO
47
Mjesto održavanja stručnog skupa: Donje Svetice 38
4. Deseti susret pedagoga Hrvatske
Tema znanstveno-stručnog skupa: Pedagoške kompetencije u suvremenom
kurikulumu
Pedagog: Marija Falamić
Datum održavanja znanstveno-stručnog skupa: 13. – 16. 10. 2103.
Organizator: Upravni odbor HPD-a
Podružnice HPD-a
Suorganizator: AZOO
Mjesto održavanja stručnog skupa: Zadar
5. Tema: Kvalitetni odnosi – izvor osobnog i profesionalnog zadovoljstva
Datum održavanja stručnog skupa: 21. 11. 2013.
Odgojitelj-mentor: Karin Ilić Srbić
Edukacijski rehabilitator: Ana Hitrec
Pedagog: Marija Falamić
Organizator: AZOO
Mjesto održavanja stručnog skupa: D. V. „Leptir“
6. Tema: Kako (i zašto) gledati kazališnu predstavu
Datum održavanja stručnog skupa: 13. 11. 2013.
Odgojitelj: Martina Palac
Organizator: Kazalište „Mala scena“
Mjesto održavanja stručnog skupa: Kazalište „Mala scena“
7. VII Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem, Osijek
Datum održavanja stručnog skupa: 15. 11. 2013.
48
Odgojitelj: Jelena Alpeza
Organizator: Učiteljski fakultet Osijek
Mjesto održavanja stručnog skupa: Osijek
8. Tema: Komunikacija djelatnika škole sa učenicima (odgojitelja sa djecom u
vrtiću)
Datum održavanja stručnog skupa: 12. 11. 2013.
Odgojitelj: Ruža Tomić
Organizator: Centar Palunko
Mjesto održavanja stručnog skupa: Centar Palunko
9. Tema: Kako i zašto gledati kazališnu predstavu za djecu
Datum održavanja stručnog skupa: 16. 11. 2013.
Odgojitelj: Martina Palac
Organizator: Mala scena
Mjesto održavanja stručnog skupa: Kazalište “Mala scena”, Medveščak 2,
Zagreb
10. Tribina na temu: Prevencija teškoća mentalnog zdravlja djece i mladih s
intelektualnim
teškoćama
Datum održavanja stručnog skupa: 12. 12. 2013.
Edukacijski rehabilitator: Ana Hitrec
Odgojitelji-pripravnici: Mia Čorak
Karla Knaus
Lucija Matić
11. Tema: Edukacija timova za kvalitetu
Datum održavanja stručnog skupa: 22. 03. 2014.
49
Članovi tima za kvalitetu: Goran Mihić, ravnatelj
Marija Falamić, pedagog
Vlasta Korman, psiholog
Odgojitelji-mentori: Maja Radošević
Karin Ilić Srbić
Odgojitelji: Branka Vulić
Vera Guja
Organizator: NCVVO
Mjesto održavanja stručnog skupa: D. V. “Pčelica”
12. Tema: Projekti iz područja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za
ljudska prava
i demokratsko građanstvo
Datum održavanja stručnog skupa: 27. 03. 2014.
Odgojitelj-mentor: Karin Ilić Srbić
Odgojitelj: Katica Magić
Organizator: AZOO
Mjesto održavanja stručnog skupa: AZOO, Donje Svetice 38, Zagreb
13. Tema: Razvoj kreativnosti kao ključ kvalitetnog razvoja svakog djeteta
Datum održavanja stručnog skupa: 9. 04. 2014.
Odgojitelj: Nevenka Marinić
Organizator: Udruga inovatora Hrvatske i Udruga “Nikola Tesla genij za
budućnost”
Mjesto održavanja stručnog skupa: Hrvatska zajednica tehničke kulture
14. Tema: Stvaranje kurikuluma temeljenog na pedagogiji slušanja
Datum održavanja stručnog skupa: 10. 04. 2014.
Odgojitelj-mentor: Karin Ilić Srbić
50
Odgojitelj-mentor: Maja Radošević
Odgojitelj: Jasmina Jurić
Organizator: AZOO
Mjesto održavanja stručnog skupa: D. V. “Kustošija”
15. Tema: Terapija igrom – ublažavanje emocionalnih, mentalnih i problema u
ponašanju
kod djece – najnovije spoznaje
Datum održavanja stručnog skupa: 11. 04. 2014.
Odgojitelj: Jelena Alpeza
Suorganizator: AZOO
Mjesto održavanja stručnog skupa: AZOO, Donje Svetice 38, Zagreb
16. Tema: Komunikacijsko-socijalne vještine i socijalna anksioznost mladih
Datum održavanja stručnog skupa: 22. 04. 2014.
Odgojitelj: Mira Čavlović
Organizator: Kulturni centar Dubrava
Mjesto održavanja stručnog skupa: Kulturni centar Dubrava
17. Tema: Multimediji – 1. Državni skup odgojitelja
Datum održavanja stručnog skupa: 23. – 25. 04. 2014.
Odgojitelj: Jelena Alpeza
Organizator: AZOO
Mjesto održavanja stručnog skupa: Vodice
18. Tema: Državna smotra projekata iz građanskog odgoja
Datum održavanja stručnog skupa: 19. 05. 2014.
Odgojitelj-mentor: Karin Ilić Srbić
Odgojitelj: Katica Magić
51
Organizator: AZOO
Mjesto održavanja stručnog skupa: AZOO, Donje Svetice 38, Zagreb
19. Tema: javnozdravstveni projekt “Djeluj sada”
Datum održavanja stručnog skupa: 26. 05. 2014.
Odgojitelj-mentor: Karin Ilić Srbić
Odgojitelji: Ljerka Piški
Andreja Horvat
Mirela Gudlin
Organizator: Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport u suradnji s
Gradskim uredom
za zdravstvo
Mjesto održavanja stručnog skupa: Tribina Grada Zagreba, Kaptol 27
20. Stručno usavršavanje odgojitelja i stručnih suradnika iz dječjih vrtića u IPA
projektu
- FERTEO
Datum održavanja: svibanj i lipanj
Odgojitelji: Dražena Topalušić
Jelena Alpeza
Logoped: Petra Žerjavić
Organizator: Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport
Mjesto održavanja stručnog skupa: ERF - ZAGREB
21. “Rastimo zajedno” – 4. godišnja konferencija voditeljica i voditelja
radionica s roditeljima
Datum održavanja stručnog skupa: 18. i 19. 10. 2013.
Pedagog: Marija Falamić
Organizator: AZOO
52
Mjesto održavanja stručnog skupa: Velika Gorica
22. “Rastimo zajedno” – kroz sustručnjačku podršku – interviziju s regionalnim
voditeljima
Datum održavanja stručnog skupa: 11. 04. 2014.
Pedagog: Marija Falamić
Organizator: AZOO
Mjesto održavanja stručnog skupa: Grad mladih
23. Tema: Društvo nije zdravo, ali je ozdravljivo
Datum održavanja stručnog skupa: 13. 06. 2014.
Pedagog: Marija Falamić
Psiholog: Vlasta Korman
Organizator: Logos, Hrvatska udruga za logoterapiju
Mjesto održavanja stručnog skupa: Hotel “Panorama”, Zagreb
24. “Rastimo zajedno”- kroz sustručnjačku podršku- interviziju s regionalnom
voditeljicom
Datum održavanja stručnog skupa: 16.04.2014.
Psiholog V. Korman i odgojitelj Sandra Čokrlić
Organizator: AZZO
Mjesto održavanja: D.V.” Tatjane Marinić”, Pavlinovićeva 8
53
Stažiranje pripravnika:
U program stažiranja pripravnika bili su uključeni Tatjana Šušković,
Martina Kralj, Arijana Đermadi, Ivana Ćosić, Tajana Meštrović-Joković, Karla
Knaus, Mia Čorak, Lucija Matić, Jelena Vidić, Barbara Belošević i Marija
Bičanić.
U siječnju 2013.god. 2 pripravnice (Tatjana Šušković i Martina Kralj) vrlo
uspješno su položile stručni ispit, a u svibnju stručni ispit položile su Arijana
Đermadi i Ivana Ćosić.
Odgojitelj-mentor, Karin Ilić Srbić obnovila je vrlo uspješno zvanje
odgojitelja-mentora, a odgojitelj-mentor Sniježana Rumenjak vrlo uspješno
promovirana je u zvanje odgojitelja-savjetnika.
Odgojiteljice Sandra Čokrlić i Jelena Alpeza uspješno su završile prvu
godinu diplomskog sveučilišnog studija ranog i predškolskog odgoja na
Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu , a odgojiteljica-pripravnica Mia
Čorak upisala je razlikovni program za upis na diplomski studij ranog i
predškolskog odgoja i obrazovanja na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
Odgojiteljica Martina Palac studira na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu (izvanredni razlikovni studij).
Ivana Vitez završava studij na KBF-u, stručni studij ITKL ( Institut za
teološku kulturu laika).
Na stručno- pedagoškoj praksi bile su 4 studentice 1.godine sveučilišnog
preddiplomskog studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Učiteljskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i 2 studentice izvanrednog studija 1. godine
sveučilišnog preddiplomskog studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koje studiraju u Petrinji.
54
Od 14.travnja 2014. na vježbeničkom stažu je psiholog vježbenik Tena
Trifunović, magistra psihologije.
55
VIII SURADNJA S RODITELJMA
Suradnja s roditeljima u D.V. „Pčelica“ odvija se kroz sve dosad poznate
oblike: individualne razgovore, roditeljske sastanke, radionice, druženja, kutiće
za roditelje i različiti pisani materijal.
Tijekom godine održano je 110 roditeljskih sastanaka (u rasponu od 2-
7 po odgojnoj skupini) što u prosjeku iznosi 4.4 po odgojnoj skupini.
Najčešći roditeljski sastanci su:
- informativno-edukativni - u svrhu informiranja roditelja o organizaciji
života djeteta u vrtiću, upoznavanja roditelja s psihofizičkim karakteristikama
djeteta, razvojnim i odgojno-obrazovnim zadaćama, programima i načinima
rada s djecom i pomoći u odgojnoj i razvojnoj problematici i roditeljskoj
kompetenciji, pravima i potrebama djece (N=37)
-komunikacijski -s različitim temama (N=30)
-prigodne blagdanske kreativne radionice i druženja s roditeljima, posjete
(N=29)
- završne svečanosti (N=15)
-masovni roditeljski sastanci- za roditelje novoprimljene djece, CAP-program
Zadovoljstvo odgojitelja suradnjom s roditeljima ocijenjeno je
prosječnom ocjenom 8,4 (na skali od 1-10).
Odgojitelji su najzadovoljniji:
- doprinosom roditelja u obogaćivanju materijalne sredine (pomoć u nabavi
likovnog materijala, tehnike, u donošenju PNM za rad s djecom)
-odazivom roditelja na roditeljske sastanke, radionice i druženja
-individualnim razgovorima s roditeljima
-organizacijom zajedničkih druženja
-uključivanjem roditelja u projekte koji su realizirani s djecom, uključivanjem u
neposredni rad s djecom (npr. prezentacijom zanimanja), uključivanjem u
56
humanitarne akcije
-kvalitetnom komunikacijom, uspostavljenim odnosom povjerenja, iskazanom
podrškom u radu s djecom, izgradnjom partnerstva
-izmjenom informacija i iskustava u vezi s potrebama i razvojem djeteta,
zainteresiranošću roditelja za život i aktivnosti djeteta u vrtiću, za sigurnost i
zdravlje djece, za stručni rad i događanja u vrtiću, usklađivanjem odgojnih
postupaka
-sudjelovanjem roditelja u rješavanju problema, prihvaćanju prijedloga i
sugestija odgojitelja i čl. Stručnog tima
-uključivanjem roditelja u uređenje prostora za boravak djece, vrta i igrališnog
prostora
-aktivnošću roditelja u snimanju dječjih aktivnosti, izradi fotografija i CD-a
Odgojitelji su nezadovoljni interesom nekih roditelja samo za učenje slova i
brojki, a nezainteresiranošću za ostale aspekte djetetova razvoja, posebno socio-
emocionalnog razvoja i komunikacije.
ŠTO RODITELJI OCJENJUJU OSOBITO USPJEŠNIM OVE PEDAG OŠKE
GODINE :
-sposobnosti i kreativnost odgojitelja koji nadomještaju nedostatke materijalne
sredine, stručnost i profesionalnost odgojitelja, njihovo raspoloženje I
dostupnost, odnos prema djeci
-komunikaciju s djecom vezano uz emocionalna stanja djece
Roditelji bi željeli:- sigurnija ulazna vrata
- bolju ponudu sportskih, dramskih i programa stranih jezika
- duža dežurstva i poslijepodnevnu smjenu
-bolju materijalnu i didaktičku opremljenost vrtića
-duži boravak djece na zraku
-više druženja i radionica za roditelje
57
Od 06.11.2013. do 29.01.14. realiziran je treći ciklus od 11 radionica za
roditelje Rastimo zajedno. Program je zavšilo 9 roditelja, a valorizacija je bila
pozitivna iznad svih očekivanja. Slijedeće godine planiramo realizaciju jednog
ciklusa radionica Rastimo zajedno za odgojitelje.
Već nakon analize rezultata provedbe upitnika u projektu
Samovrednovanja ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (veljača
2014.), načinjen je značajan pomak u kvaliteti suradnje s roditeljima prema
partnerstvu, no suradnja i partnerstvo s roditeljima područje je koje je potrebno
kontinuirano unapređivati i nadograđivati.
58
IX RAD ODGOJITELJSKOG VIJE ĆA
Održano je 5 sjednica Odgojiteljskog vijeća:
27. 09. 2012.
Dnevni red:
1. Godišnji plan i program rada
2. Usvajanje programa pripravničkog staža odgojitelja-pripravnik
21. 01. 2013.
Dnevni red:
1. Mirisi u dječjem svijetu
Predavač. Nataša Sedlar, dipl. ing. kem. tehnologije
2. Pitanja i prijedlozi
18. 02. 2013.
Dnevni red:
1. Uloga odgojitelja u odgojno-obrazovnom procesu, ppt-prezentacija,
pedagog,, Marija Falamić
2. Program mjera povećanja sigurnosti u D. V. “Pčelica”
17. 06.2013.
Dnevni red:
1. Prijedlog izvješća o ostvarivanju Godišnjeg plana i programa rada
za 2012./13. god.
2. Ljetna organizacija rada
3. Plan godišnjih odmora radnika
4. Organizacija rada za rujan
5. Mjere zašite djece i odraslih u ljetnim vrućinama
59
30. 08. 2013.
Dnevni red:
1. Izvješće o ostvarivanju Godišnjeg plana i programa rada
2. Osvrt na rad ljeti
3. Upoznavanje s radnicima iz Retkovca s kojima se spajamo
60
X RAD UPRAVNOG VIJE ĆA
Upravno vijeće DV „Pčelica“ konstituirano je dana 22.12.2009.
Članovi Upravnog vijeća su:
1. Petar Tanić, predsjednik Upravnog vijeća, predstavnik Grada Zagreba
2. Ivica Pavlović, član Upravnog vijeća, predstavnik Grada Zagreba
3. Šahin Čengić, član Upravnog vijeća, predstavnik Grada Zagreba
4. Ivana Đeno Tudurić, član Upravnog vijeća, predstavnik roditelja
5. Sniježana Rumenjak, član Upravnog vijeća, predstavnik vrtića
Nakon isteka mandata prijašnjih članova Upravnog vijeća Upravno vijeće DV
“Pčelica” konstituirano je na dan 17. prosinca 2013.,
Novo izabrani Članovi Upravnog vijeća su:
1. Dinko Mjanović, predstavnik Grada Zagreba
2. Ivan Blažević, predstavnik Grada Zagreba
3. Ljiljana Četković, predstavnik Grada Zagreba
4. Kristiujan Cirimotić, predfstavnik roditelja,
5. Sniježana Rumenjak, predstavnik vrtića, predsjednica Upravnog vijeća
Na sjednicama Upravnog vijeća raspravljalo se i odlučivalo o:
1. Godišnje izvješće o realizaciji Godišnjeg plana i programa rada za
2012/2013 godinu,
2. Donošenje odluke o raspisivanju natječaja za voditelja obkjekta,
defektologa, program predškole.
3. Plan investicijskog održavanja za 2012,
61
4. Odluka no cijeni provođenja kraćeg priograma odgojno-obrazovnog rada
s djecom predškolske dobi s posebnim potrebama (govorno glasovnim
poteškoćama) u organizaciji dječjeg vrtića “Pčelica” u Zagrebu,,
5. Godišnji Plan I program rada za pedagošku 2013/2014 godinu,
6. Odluka o provedbi kraćih progama u vrtiću
7. Odluke o osposobljavanju za samostalan rad bez zasnivanja radnog
odnosa,
8. Odluka o prestanku radnog odnosa Erceg Robek Aleksandra,
9. Donošenje odluke o godišnjem popisu sredstava I potraživanja na dan
31.12.2013.
10. Donošenje Statuta Dječji vrti ć “Pčelica”
11. Donošeje Poslovnika o radu Upravnog vijeća
12. Zaključak o imenovanju članova Upravnog vijeća
13. Donošenje odluka o zasnivanju radnog odnosa s voditeljem
raačunovodstva,
14. Plan upisa djece u programe predškolskog odfgoja I naobtazbe za
pedagošku 2013/2014.,
15. Odluka o izboru dva odgojitelja rad na određeno vrijeme I pomoćnog
kuhara na neodređeno vrrijeme,
16. Pravilnik o upisu djece I ostvarivanju prava I obveza korisnioka usluga u
Dječjem vrtiću “Pčelica”
17. Donošenje odluke o imenovanju Komisije za upois djece,
18. Izvjeešće o financijskom poslovanju,
19. Analiza rezultata upitnika u projektu Samovrednovanja ustanova ranog I
predškolskog odgoja I obrazovanja (Nacioanlni centar za vanjsko
vrednovanje obrazovanja),
20. Donošenje odluke o stimulaciji radnika,
21. Plan javne nabave za 2014 godinu
22. Verifikacija mandata (Sniježana Rumenjak) za člana Upravnog vijeća,
62
23. Ljetne organizacija rada,
24. Izvjeešće Komisuje u upisu djece, te žalbe na odluku Komisije za upis
djece,
25. Prijedlozi za organizaciju rada za mjesec Rujan 2014.
26. Pravilnik o radu
27. Postavljanje PVC stolarije na zgradi
63
XI GODIŠNJA IZVJEŠ ĆE STRUČNIH SURADNIKA
11.1. Izvještaj pedagoga o realizaciji godišnjeg plana i programa rada za
2013./2014.
Ove radne godine 2013./2014. jedna od bitnih zadaća u odgojno-
obrazovnom radu prema Godišnjem planu i programu rada je rad na
osiguravanju optimalnih organizacijsko materijalnih uvjeta u kojima će dijete
moći zadovoljavati sve svoje temeljne i posebne potrebe i živjeti i učiti svoja
prava te sam intenzivnije radila na organiziranju i sudjelovanju u obogaćivanju
redovnog programa i programa predškole. Prema ovoj zadaći koncipirano je
individualno stručno usavršavanje odgojitelja, timsko planiranje odgojno-
obrazovnog rada, pedagoško-instruktivni uvidi i interni stručni aktivi.
Pedagoško- instruktivnim uvidima pratila sam provođenje načela
Programskog usmjerenja i Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za
ljudska prava u redovnom programu te odgojnoj skupini s programom engleskog
jezika i odgojnim skupinama s programom katoličkog vjerskog odgoja.Također
sam pratila uključivanje djece s posebnim potrebama u redovni program.
Pratila sam zadovoljavanje djetetovih temeljnih i posebnih potreba u odgojnim
skupinama.
U radu s odgojiteljicama na realizaciji jačanja stručne kompetencije kroz
različite oblike individualnog stručnog usavršavanja, eksterne oblike stručnog
usavršavanja i timski rad na istraživanju i unaprjeđivanju odgojno-obrazovne
prakse postignuti su zadovoljavajući rezultati. Na internim stručnim aktivima
vezanim za timsko planiranje pružala sam pomoć odgojiteljima u etapnom
evaluiranju ostvarenja programa i procjeni dobiti djece, izboru smislenih tema
uz uvažavanje aktualnih događanja i spontanih ideja i interesa djece osobito
64
prema projektu „Životna edukacija ranog djetinjstva“. Timsko planiranje
organizirala sam jedanputa tjedno za odgojitelje vrtića i jedanputa tjedno za
odgojitelje jaslica.Pratila sam dnevna zapažanja koja su bila ishodišta za dnevno
planiranje, a zatim tjedno pa tromjesečno planiranje.Vezano za djecu s posebnim
potrebama sudjelovala sam u izradi i ostvarivanju individualiziranih programa s
djecom s posebnim potrebama.
U praćenju pedagoške dokumentacije posebno bih istaknula pedagošku
dokumentaciju i realizaciju projekata vezano za projektnu metodu rada.
Voditelj sam tima za kvalitetu projekta samovrednovanja ustanova ranoga i
predškolskog odgoja i obrazovanja koje organizira NCVVO.
Uključena sam u projekt Ferteo s ciljem kvalitetnijeg uključivanja djece romske
nacionalne manjine u redoviti sustav obrazovanja.
Na radnim dogovorima s odgojiteljicama dogovarali smo se oko
značajnijih razdoblja u godišnjem ciklusu – period prilagodbe, jesenska
svečanost, Dani kruha, Advent, Maškare, Uskršnji trenuci te aktivnosti povodom
Dana dječjih vrtića grada Zagreba i ljetni plan rada. Sudjelovala sam u
kreiranju organizacijsko-materijalnog konteksta u funkciji zadovoljavanja
djetetovih temeljnih potreba i prostora za međusobna druženja djece.
Individualni savjetodavni rad osobito sa odgojiteljima pripravnicima i
mentorima (senzibilizacija odgojitelja za potrebe i prava djeteta, definiranje
razvojnih zadaća, kreiranje organizacijsko-materijalnog i djelatnog konteksta,
planiranje, programiranje i evaluiranje odgojno-obrazovnog rada) realizirala sam
sa 8 odgojitelja pripravnika i njihovih mentora. Sudjelovala sam u izradi
Programa stažiranja odgojitelja-pripravnika i radu Povjerenstva za stažiranje te
izradi Programa za volontere.
65
U radu s roditeljima bila sam u timu koji je vodio radionice za roditelje u
okviru projekta „Rastimo zajedno“. Intenzivirala sam suradnju obitelji i vrtića u
komunikacijskom, organizacijskom i sadržajnom smislu te vodila radionicu
“Podrška boljem roditeljstvu u dječjem vrtiću” povodom 18. dana dječjih vrtića
Grada Zagreba. Tom prigodom u suradnji s odgojiteljima organizirala sam
prigodnu izložbu postera za roditelje na istu temu.
Radila sam na podizanju razine kvalitete roditeljskih sastanaka i
osvješćivanju važnosti češćih individualnih razgovora s roditeljima.
Vodila sam inicijalne razgovore kod upisa djeteta u vrtić.
Surađivala sam s pedagozima drugih vrtića, stručnim timom O.Š. „Mate
Lovraka“ te Učiteljskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.
Također sam surađivala sa muzejima, knjižnicom „Dubrava“, Kazalištem
„Mala scena“, Lutkarskim studiom „Kvak“ i Župom (blaženog) svetog pape
Ivana XXIII.
U suradnji s članovima stručnog tima zajednički smo definirali i
valorizirali bitne zadaće vrtića.Sudjelovala sam u izradi posebnih programa rada
za djecu koja su boravila u Gradu mladih.
Sudjelovala sam na edukaciji projekta „Rastimo zajedno“ , na sekcijama
pedagoga, na desetom susretu pedagoga u Zadru, na stručnim skupovima u
organizaciji AZOO te na edukaciji timova za kvalitetu u organizaciji NCVVO.
Stručni sam suradnik (predavač) Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i
mentor sam studentima 3. godine za vježbe iz kolegija Integrirani predškolski
kurikulum. Vodim seminar studentima 1.godine Učiteljskog fakulteta u Zagrebu
iz kolegija Pedagogija ranog odgoja 1 i Pedagogija ranog odgoja 2, u suradnji s
dr. prof. K. Špoljar.
Sudjelovala sam u organizaciji studentske prakse.
Sudjelovala sam i u izradi posebnog programa za rano učenje engleskog
jezika i posebnog programa likovnog stvaralaštva.
66
Pratim stručnu literaturu i periodiku.
Sudjelovala sam u radu Odgojiteljskog vijeća.
Izrađivala sam i primjenjivala protokole za praćenje pojedinih aspekata
odgojno-obrazovnog procesa.
Pisala sam izvješća o pojedinim aspektima rada vrtića i osobnog rada.
Sudjelovala sam u pisanju ljetopisa vrtića.
67
11.2. Izvješće o realizaciji godišnjeg plana i programa stručnog
suradnika psihologa u 2013./2014.
1. RAZVOJ DJETETA cjelovito i prema razvojnim područjima praćen je:
-prikupljanjem podataka o razvojnim osobinama, navikama i potrebama djece
pri inicijalnom intervjuiranju roditelja pri upisu djeteta – u suradnji s
pedagogom, logopedom i edukacijskim rehabilitatorom
-iz praćenja prilagodbenog perioda
-opservacijom djeteta prilikom boravka u odgojnim skupinama
-suradnjom s OD i čl. ST, individualno i na radnim dogovorima, brifinzima
-primjenom psiholoških testova i razvojnih skala, posebno pri procjeni
spremnosti djeteta za polazak u školu (140 djece)
Identificirana su djeca s neujednačenim ritmom razvoja, posebnim potrebama
među kojima i potencijalno darovita djeca, te osobitosti obiteljskog i vrtićkog
konteksta koji otežavaju razvoj djeteta.
S identificiranom djecom je ostvaren: -neposredan rad psihologa,
individualizirani pristup u odgojnim skupinama, praćenje napredovanja djeteta i
efekata primijenjenih metoda i pristupa.
2. RAD S RODITELJIMA realiziran je:
- kroz inicijalno intervjuiranje u svrhu prikupljanja podataka o djetetu i obitelji i
savjetovanjem vezano za indentificiranu posebnu potrebu, usklađivanje ritma
života djeteta u obitelji i vrtiću, te savjetovanje vezano za pripremu djeteta za
polazak u J/V (usmeno i preko pisanog materijala)
- kroz organizaciju uključivanja roditelja u proces prilagodbe
- rad s roditeljima u procesu prilagodbe u malim grupama uz mogućnost
emocionalnog rasterećenja zbog separacije s djetetom
Edukativno-savjetodavni rad s roditeljima realiziran je kroz:
68
-11 radionica za roditelje (program UNICEF-a „Rastimo zajedno „) + jedna
valorizacijska radionica
- 3 roditeljska sastanka na temu „Spremnost i priprema djeteta za polazak u
školu“ u starijim odgojnim skupinama (Ribice i Loptice, Cvjetić, te starije
odgojne skupine Pčelice i Leptirići u PO Retkovec)
- 3 radionice na temu “Prkos kod djece” (Sunce-j., Zečić-j., Ovčice-Trepčanska)
- 2 radionice na temu “Biti emocionalno dostupan djetetu” (Krijesnice i
Bubamara)
- radionica za roditelje CAP program
-upoznavanje roditelja djece Programa predškole s osobitostima razvoja djeteta
pred polazak u školu
-individualni rad s roditeljima djece s pp u svhu upoznavanja roditelja s
osobitostima djetetova razvoja, dogovora o potrebnim intervencijama,
provođenju mjera i postupaka prema pp, te u svrhu usklađivanja odgojnih
postupaka prema djetetu (50 roditelja).
3. RAD S ODGOJITELJIMA: (individualno i na radnim dogovorima) realiziran
je kroz:
- upoznavanje odgojitelja s razvojnim osobinama djece- informacije o
novoupisanoj djeci
- dogovori o prijemu djece i razdoblju prilagodbe
- dogovori o načinu praćenja razvoja
- stručnu pomoć u planiranju i programiranju individualiziranog rada s djecom
s pp
- poticanje razvoja stručne kompetencije odgojitelja u radu s djecom i
roditeljima-pomoć u planiranju, ostvarivanju i evaluaciji odgojno-obrazovnog
procesa s težištem na razvojnim zadaćama, pomoć u radu na poboljšanju
komunikacije odgojitelja i roditelja, upoznavanje sa stručnom literaturom i
inovacijama iz područja primijenjene psihologije.
69
4. DRUŠTVO:
- Suradnja sa ST O.Š. „Mate Lovraka“
- Školski dispanzer DZ Dubrava – školski liječnik
- Centar za socijalnu skrb Dubrava
- Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport
- Agencija za odgoj i obrazovanje
- HPK
- Udruga roditelja “Korak po korak”
- Centar za autizam
5. RAD S POČETNICIMA/STUDENTIMA
- Adriana Đermani, Ivana Ćosić, Tajana Meštrović-Joković, Mia Čorak,
Barbara Belošević, Jelena Vidić, Karla Knaus, Marija Bičanić - odgojitelji-
početnici
- Tena Trifunović - psiholog vježbenik
- U suradnji s pedagogom: - rad sa studentima 3. god. Učiteljskog fakulteta
6. RAD U TIMU:
- Ostvarena je suradnja sa svim članovima stručnog tima – planiranje i
programiranje odgojno-obrazovnog rada na svim razinama, praćenje i
unapređivanje procesa odgojno obrazovnog rada, identifikacija djece s pp,
izrada opservacijskih i individualnih planova i programa za djecu s pp,
Komisija za upis djece, rad u Timu za kvalitetu
-CAP - tim: -realizirane su radionice za djecu CAP programa u odgojnim
skupinama: Cvjetić-SO, Zečić-SO, Loptice- SO
70
7. NAOBRAZBA I USAVRŠAVANJE:
-Sudjelovanje u radu Sekcije za predškolsku psihologiju DPH , članstvo u
Fokus grupi za ranu intervenciju
-Stručni skup u organizaciji Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport u
D.V. “Šegrt Hlapić”: “Iskustva u uključivanju volontera u rad s djecom s pp”
(07.02.14.)
-Stručni skup za članove timova za kvalitetu ustanova ranog i predškolskog
odgoja i obrazovanja u organizaciji Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje
obrazovanja (22.03.14.) kojem je naš vrtić bio domaćin
-Sudjelovanje u edukaciji u okviru projekta podrške roditeljima u zajednici
„Rastimo zajedno“ ( intervizijska radionica) (16.04.14.)
-Radionica na temu: “Podrška boljem roditeljstvu u DV” uz 18. dane dječjih
vrtića grada Zagreba kojoj je naš vrtić bio domaćin (05.05.14.)
- Sudjelovanje na simpoziju “Društvo nije zdravo, ali je ozdravljivo”- Hotel
“Panorama” , 13.06.2014. u organizaciji LOGOS-a, Hrvatska udruga za
logoterapiju
- praćenje literature iz područja suvremene psihologije, odgoja i obrazovanja,
rada na sebi, ljudskih potreba, duhovnosti isl.
- Sudjelovanje u radu Odgojiteljskog vijeća
8. OSTALI POSLOVI: - sudjelovala sam u provedbi Projekta
samovrednovanja ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja , u radu
tima za kvalitetu u istom projektu, te u izradi izvješća
- sudjelovala sam u izradi posebnog programa za rad
s darovitom i potencijalno darovitom djecom
- sudjelovala sam u Ferteo projektu
71
11.3. Izvješće o realizaciji programa rada stručnog suradnika
logopeda za pedagošku godinu 2013./2014.
Područje rada: DIJETE
Program rada stručnog suradnika logopeda u 2013./2014. pedagoškoj godini
ostvarivao se sukladno godišnjem planu i programa rada Dječjeg vrtića
„Pčelica“.
Zadaće stručnog suradnika logopeda bile su slijedeće:
- planiranje i programiranje neposrednog terapijskog rada s djecom
- dijagnostičko ispitivanje glasovno-govorno-jezičnog razvoja u svim
aspektima
- realizacija terapijskog postupka govornih vježbi
Identifikacijski, opservacijsko-dijagnostički kao i neposredni terapijsko-
logopedski tretman uključio je oko 550 djece unutar kojeg je 52 djece
uključeno u redoviti i kontinuirani tretman logopeda.
Stručne aktivnosti odnosile su se na procjenu i poticanje na motoričko-
perceptivnih i glasovno-govornih sposobnosti (opća motorika tijela, auditivna
i vizualna percepcija i diskriminacija, vizualno pamćenje, vizualno prostorna
orijentacija).
Otklanjanje glasovno-govorno-jezičnih poremećaja kao i poticanje razvoja
uključivalo je sadržaje za vježbe pokretljivosti govornih organa, fonaciju,
imitaciju, razlikovanje i imenovanje glasova, glasovnu analizu i sintezu,
poticanje razumijevanja i usvajanje pojmova…
Pojačani rad u starijoj predškolskoj skupini bio je usmjeren na
kontinuiranom provođenju grafomotoričkih vježbi (bojanje unutar zadanih
površina, ravna i zakrivljena crta…), razvoj koncentracije i pamćenja,
72
predvježbi čitanja i pisanja, proširivanje fonda riječi i razvoj apstraktnog
mišljenja (prepoznavanje i imenovanje likova, slaganje priče po nizu slika…).
U području rada na razvoj vizualne percepcije realizirane su vježbe
promatranja, prepoznavanja, imenovanja,razlikovanje i diskriminacija,
prepoznavanje i imenovanje boja…
Auditivna percepcija uključivala je vježbe slušanja pjesmica,jasno
izgovaranje vokala, pjevanje, upoznavanje intenziteta, visine i
trajanja zvuka, igre uz glazbu…
U govornoj terapiji korišten je aparat Behringer (digitalno procesiranje
zvuka), slikovni materijali, taktilna slikovnica, raznovrsni didaktički materijali
za slaganje, radni listići, igračke…)
U terapijski logopedski tretman djeca su bila uključena po načelu
prioriteta:
- djeca s obavljenim dijagnostičkim postupkom
- djeca identificirana od strane odgajatelja, stručnih suradnika, samih
roditelja
- djeca s govornim teškoćama pred polazak u školu
- djeca s genetskim predispozicijama za govorne teškoće
- djeca mlađe kronološke dobi s izraženim govorno-jezičnim poremećajima
- djeca mlađe kronološke dobi s jače izraženim rizičnim čimbenicima za
pojavnost glasovno-govorno-jezičnog poremećaja
Područje rada: ODGOJITELJI
Provođena je suradnja s odgojiteljima individualno i kroz radne dogovore ,te
odgojiteljska vijeća.Upućivanje i educiranje odgojitelja za adekvatno uočavanje
73
i otkrivanje djece s govorno –jezičnim teškoćama ,te edukacija o radu s takvom
djecom. Preporuka stručne literature za odgojitelje.
Područje rada: RODITELJI
Individualno savjetovanje roditelja,te edukacija i usmjeravanje roditelja na
postupke prema djetetu u obitelji.
Područje rada: DRUŠTVENA SREDINA
Stručna suradnja sa srodnim te specijaliziranim ustanovama za rad s djecom (
Gradski ured za znanost,obrazovanje,kulturu i šport, Agencija za odgoj i
obrazovanje,Klinika za dječje bolesti,COO Goljak,Centar za
autizam,Edukacijsko –rehabilitacijski fakultet,Poliklinika SUVAG,posebne
ustanove,dječji vrti ći itd.)
Područje rada: RAVNATELJ I STRUČNI TIM
Suradnja u izradi godišnjeg izvješća rada vrtića 2013./2014. Izrada godišnjeg
plana i programa rada logopeda. Sudjelovanje u izradi godišnjeg plana i
programa vrtića 2014./2015.
Područje rada: STRUČNO USAVŠAVANJE
Razvoj profesionalnih kompetencija za uključivanje djece romske nacionalne
manjine u redoviti sustav predškolskog obrazovanja .
Podrška boljem roditeljstvu u dječjim vrtićima.
74
Praćenje stručne literature,te čitanje stručne literature. Posjet drugim
institucijama. Pripreme za edukacije.
OSTALI POSLOVI
Kraći program rada logopeda u dječjem vrtiću Pčelica
Ferteo ( Od jednakih prava ka jednakim mogućnostima) Cilj projekta pridonjeti
uključivanju većeg broja djece romske nacionalne manjine u redoviti odgojno –
obrazovni sustav.
Izvješće o realizaciji Kraćeg programa rada logopeda u DV Pčelica
U DV Pčelica provodio se Kraći program rada logopeda. Program se
provodio u prostoru logopedskog kabineta dva puta tjedno (ponedjeljak i
srijeda)po 2 sata ( od 15 do17) sati kako bi bilo vrijeme prilagođeno periodu
radnog vremena roditelja, i to za djecu od 4 do 7 godina. U progam su bila
uključena djeca djeca koja imaju govorno-jezične teškoće,polaznici vrtića
Pčelica, kao i djeca koja nisu obuhvaćena radom našeg vrtića. Ove godine u
program bilo je upisano troje djece.
Radilo se na procjeni i poticanju motoričko –perceptivnih i glasovno –
govornih sposobnosti. Otklanjanju glasovno –govorno –jezičnih poremećaja
te vježbe pokretljivosti govornih organa ,fonaciji,imitaciji,razlikovanju i
imenovanju glasova,glasovnoj analizi i sintezi,poticanju razumijevanja i
usvajanja pojmova. Kontinuirano provođenje grafomotoričkih vježbi ,razvoj
koncentracije i pamćenja,predvježbi čitanja i pisanja,proširivanje fonda riječi i
razvoj apstraktnog mišljenja. Razvoj vizualne percepcije kroz vježbe
promatranja ,prepoznavanja,imenovanja,razlikovanje i
diskriminacije,prepoznavanje i imenovanje boja. Razvoj auditivne percepcije
75
kroz vježbe slušanja pjesmica,jasno izgovaranje vokala,pjevanje,upoznavanje
intenziteta,visine i trajanja zvuka,igre uz glazbu.
76
11.4. Izvješće o realizaciji programa rada edukacijskog
rehabilitatora za pedagošku godinu 2013./2014.
11.4.1. Područje rada: DIJETE
Iz Godišnjeg plana i programa realizirane su sljedeće zadaće s obzirom na
područje rada usmjereno ka djeci:
- identifikacija i evidentiranje djece s posebnim potrebama,
- opservacija djece u skupini
- edukacijsko rehabilitacijsko testiranje djece s posebnim potrebama i
školskih obveznika u suradnji sa stručnim timom
- identificirano je 75 djece s posebnim potrebama
- praćenje prilagodbe uključivanja djeteta s posebnim potrebama u skupine,
opservacija djece koja su integrirana u redovne skupine.
Procjenjivanje potreba djeteta s posebnim potrebama ( definirane su
teškoće, vršena je opservacija u skupini. Bilo je 13 opservacija na početu
pedagoške godine na temelju kojih su izrađeni individualizirani odgojno
obrazovni planovi i programi. Provođen je individualni rad s djecom 1xtjedno,
praćenje djece s posebnim potrebama putem defektoloških instrumenata).
Neposredni rad s djecom s posebnim potrebama (individualni rad s djetetom
poticanje motoričkog, senzoričkog, spoznajnog i emocionalnog razvoja, te rad u
skupini poticanje socio-emocionalnog razvoja). Intezivno je rađeno na
procesima hranjenja u jednoj skupini ( teškoće hranjenja kod dvije djevojčice).
Od ukupnog broja djece s posebnim potrebama bilo je 46 uključeno u
individulani edukacijsko rehabilitacijski tretman. Posebne potrebe koje su bile
uključene u tretman bile su: višestruke teškoće, intelektualne teškoće,
77
poremećaji u ponašanju, poremećaji socijalen integracije i komunikacije,
autizam i poremećaji iz autističnog spektra, Down sy, ADHD.
Broje djece s prvostupanjskim tijelom vještačenja bio je 6.
Edukacijsko rehabilitacijski rad ostvaren je kroz individualizirani rad s
djecom s posebnim potrebama te kroz edukacijsko rehabilitacijski rad u
skupinama. Poticanje razvoja kroz poticanje govornog, socioemocionalnog,
spoznajnog i senzomotoričkog razvoja djeca s posebnim potrebama na temelju
individualiziranih planova i programa svakog djeteta kroz zadane razvojne
zadaće.
U radu su korištene razna didaktička i rehabilitacijska sredstva i
pomagala.
11.4.2. Područje rada: ODGOJITELJI
Upućivanje i educiranje odgojitelja za adekvatno uočavanje i otkrivanje
djece s teškoćama, te educiranje o radu djece s posebnim potrebama. Pomoć i
podrška odgojiteljima u suradnji s roditeljima djece s posebnim potrebama.
Preporuka stručne literature za odgojitelje. Rad s odgojiteljima
pripravnicima koji su bili u skupinama u koje su integrirana djeca s posebnim
potrebama. Stručno savjetovanje odgojitelja i odgojitelja pripravnika o radu s
djecom s poremećajima pažnje i ADHD, rad s djecom s motoričkim
poremaćajima.
11.4.3. Područje rada: RODITELJI
Individualni razgovor s roditeljima djece s posebnim potrebama (
upoznavanje, informiranje o terapijama izvan vrtića, savjetodavni rad te
78
edukacija i preporuka literature). Savjetodavni rad s roditeljima djece koja su u
terapiji. Intenzivni rad s roditeljima djeteta s emocionalnim teškoćama i
probelmima unutar obitelji. Intenzivni rad s majkom djeteta s autizmom.
11.4.4. Područje rada: DRUŠTVENA SREDINA
Suradnja s stručnim i specijaliziranim ustanovama za ostvarivanje što
kvalitetnije suradnje u unapređivanje odgoja i obrazovanja. Specijalističke
ustanove za rad s djecom s teškoćama u razvoju: SUVAG, Goljak, ,Gradski ured
za obrazovanje i sport, Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, ERF, Klinika
za dječje bolesti. Agencija za odgoj i obrazovanje, Centar za socijalnu skrb,
drugi dječji vrti ći,Centar za autizam, Udruga defektologa, dr. udruge.
Suradnja sa Gradskim uredom za odgoj obrazovanje i sport i drugim
dječim vrtićima na projektu Ferteo ( Od jednakih prava ka jednakim
mogućnostima) Cilj projekta pridonjeti uključivanju većeg broja djece romske
nacionalne manjine u redoviti odgojno –obrazovni sustav.
11.4.5. Područje rada: RAVNATELJ I STRU ČNI TIM
Sudjelovanje u izradi godišnjeg plana i programa vrtića 2013./ 2014.
Suradnja u izradi godišnjeg izvješća rada vrtića 2013./ 2014.
Suradnja u izradi individualnih planova i programa za djecu s posebnim
potrebama.
Izrada godišnjeg plana i programa rada edukacijskog rehabilitatora.
Suranja sa stručnim timom, sastanci stručnih timova i radni dogovori.
79
11.4.6. Područje rada: STRUČNO USAVRŠAVANJE
Vijeće odgojitelja
Sekcija edukacijskih rehabilitatora
Aktivni i radni dogovori
Seminari i stručni skupovi:
„ Dijete s epilepsijom u odgojno obrazovnim ustanovama“
„ Kvalitetni odnosi- izvor osobnog i profesionalnog zadovoljstva“
„ Prijednog praviilnika o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta,
učenika te sustavu stručnih povjerenstava i strategija obrazovanja, znanosti i
tehnologije „
SUDJELOVANJE NA 10. KONGRESU EDUKACIJSKIH
REHABILITATORA
S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM, Tema:
„Poticajno okruženje za cjeloživotno učenje“
„ Iskustvena radionica iz Gestalt psihoterapije“
Praćenje stručne literature
Čitanje stručne literature
Posjet drugim institucijama
Priprema za edukacije
80
11.5. Izvješće o realizaciji programa rada zdravstvenog
voditelja za pedagošku godinu 2013./2014.
Školske godine 2013./14. brinuli smo se o cjelovitom razvoju djeteta,
osobito O kvaliteti njegova življenja te pravodobnoj medicinskoj pomoći kod
naglog nastanka bolesti ili evidentiranih kroničnih bolesti. Vezano uz to radili
smo na:
- osiguravanju optimalnih organizacijsko-materijalnih uvjeta u kojima je
dijete moglo zadovoljiti svoje primarne potrebe
- provođenju početnih intervjua u svrhu upoznavanja razvoja i zdravlja
djeteta
- formiranju odgojnih skupina
- organizaciji procesa njege, odgoja i obrazovanja djece
- unapređivanju kvalitete življenja djece u vrtiću s naglaskom na dnevnom
odmoru
- praćenju ostvarivanja procesa njege i zaštite djece (razvoj kulturno-
higijenskih navika, prevencija karijesa, zadovoljavanje potreba za
hranom, kretanjem)
- procjenjivanju psihofizičkog razvoja i zdravlja djece s poteškoćama u
razvoju
- praćenju izostanka djece prema uzrocima bolesti i poduzimanje mjera
- praćenju epidemiološke situacije
- vođenju zdravstvene dokumentacije o djeci
- provođenju zdravstvenog tretmana (pružanje prve pomoći)
- realizaciji zdravstveno-rekreativnih programa
81
10.5.1. Odgojitelj
U suradnji s odgojiteljima prenijeli smo informacije o novoj djeci,
preporuke glede zdravstvenih problema te prikupljali podatke o djeci.
Također smo ih upućivali na redovite sanitarne preglede. Unapređivali smo
rad na zdravstvenoj zaštiti djece kroz edukativne materijale, kroz predavanja
sa temama vezanim na promicanju zdravstvene kulture, edukaciju
novoprimljenih djelatnika u cilju ranog prepoznavanja oboljenja djeteta te
pružanje pravilnih mjera zaštite djece u sprječavanju zaraznih bolesti.
Organizirali smo stručno predavanje na temu “Febrilne konvulzije” koje
je održala doktorica Marica Toljanić.
10.5.2. Roditelji
U cilju jačanja roditeljske uloge i podrške roditeljima te zajedničke
odgovornosti za razvoj djeteta, sudjelovali smo na roditeljskim sastancima
vezano za zdravlje djece, pomagali smo roditeljima u prevladavanju
zdravstvenih problema te educirali roditelje kroz edukativne materijale u
roditeljskim kutićima.
10.5.3. Suradnja sa ostalim čimbenicima
Surađivali smo sa specijalističkim službama Doma zdravlja, sa sanitarnom
inspekcijom i HES-om, sa organizatorima zdravstveno-rekreativnih
programa, sa Zavodom za javno zdravstvo i sa stručnim suradnicima drugih
vrtića.
STRUČNO USAVRŠAVANJE –Sudjelovali smo na svim stručnim
skupovima i seminarima,(naročito o uvođenju HACCAP-A),pratili smo
82
medicinsku periodiku,medicinsku i pedagoško psihološku literature, te na
predavanjma HKMS.
Započet projekt Ambliopija u četverogodišnje djece Grada Zagreba(djeca
rođena 01.07.2009. – 31.12. 2009.) završen je I obavljen.
Obavljeno je edukacijsko predavanje za polaznike programa minimuma od
strane specijalista dentalne medicine.
Organizacija odlaska djece u GRAD MLADIH (rujan 2013., travanj
2014.),slanje medicinske dokumentacije(zdravstvene iskaznice-brojevi
osigurane osobe,evidencija cijepljenja,te nalazi i preporuke odliječnika
specijaliste za djecu s određenim respiratornim
teškoćama(alergije,astma,bronchitis).
10.5.4. Stručno usavršavanje
Sudjelovale smom na svim stručnim skupovima i seminarima. Pratile smo
medicinsku periodiku te medicinsku i pedagošku literaturu.
83
XII GODIŠNJE IZVJEŠ ĆE RAVNATELJA
U ovoj pedagoškoj godini 2013./2014. realizirane su sve zadaće iz slijedećih
područja rada:
12.1. Planiranje i programiranje
Zadaće realizirane u potpunosti.
12.2. Administrativno financijsko poslovanje i materijaln i uvjeti
U cijelosti, u skladu sa zakonskim propisima te kriterijima financiranja od
strane Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport.
Što se tiče poboljšanja materijalnih uvjeta rada jedan dio smo učinili i iz
dijela vlastitih sredstava, veći dio realizirali smo sredstvima dobivenim od
Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, i sredstvima dobivenim od
Gradske četvrti Gornja Dubrava, što je znatno poboljšalo uvjete za rad te
prostoru za boravak djece i rad s njima učinilo puno ugodnijim i sigurnijim.
12.3. Ustrojstvo rada vrti ća
U cijelosti su realizirane zadaće bez ijedne primjedbe od strane roditelja
ili radnika vrtića.
12.4. Vrti ć
Sve zadaće u potpunosti su ostvarene a potvrda za zadovoljstvo je i ocjena
roditelja i odgojitelja.
Postigli smo značajni uspon u načinu, promišljanju, planiranju i radu s
djecom. To potvrđuje dokumentacija niza projekata ili programa. No to je
proces i još moramo mnogo raditi kako na sebi tako i na stvaranju „zajednice
koja uči“, uz stvaranje ozračja u kojem je dijete u centru pozornosti, uz veće
84
uključivanje šire lokalne zajednice, a posebno roditelja s kojima želimo graditi
partnerski odnos u cilju zajedničkog djelovanja na odgoj i obrazovanje djece.
To je još ipak daleki put barem kod dijela odgojno obrazovnih djelatnika.
12.5. Suradnja s roditeljima
Uspješno sam surađivao s roditeljima. Na tom području potrebno je
kontinuirano raditi. Sve nastale probleme ili pojedinačna nezadovoljstva
roditelja riješili smo uspješno, zajednički na opće zadovoljstvo jednih i drugih.
TABLICA 9.:
Izuzetno uspješna suradnja ostvarena je s roditeljima –sponzorima koji su
doprinijeli uređenju sobe, dnevnog boravka,kupaonice i garderobe u SO.
12.6. Suradnja s društvenim čimbenicima
Ove pedagoške godine doista smo bili otvoreni za suradnju sa svim
relevantnim institucijama.
Zadovoljni smo suradnjom sa Gradskom četvrti Gornja Dubrava, osnovnom
školom na našem području, Učiteljskim fakultetom u Zagrebu, Gradskim
1.S
TR
AT
EG
IJA
US
TA
NO
VE
2.O
RG
AN
IZ.
VOĐ
EN
JE
US
TA
NO
VE
3.K
ULT
UR
A
US
TA
NO
VE
4.P
RO
ST
OR
NO
MA
T.
I T
EH
.UV
JET
I
5.Z
DR
AV
S.
HIG
.
UV
JET
I R
AD
A
I
SIG
UR
NO
ST
I
6.K
UR
IKU
LUM
I
OD
G.-
OB
RA
Z.
PR
OC
ES
7.L
JUD
SK
I
RE
SU
RS
I
8.S
ZR
AD
NJA
S
UŽ
OM
I
ŠIR
OM
DR
UŠ
. Z
AJE
D.
9.P
RO
CE
S
PR
AĆE
NJA
I
VR
ED
NO
VA
NJA
DV 6,0 6,1 6,1 5,2 6,0 5,9 6,2 5,8 6,3
UZORAK 6,1 6,1 5,9 5,6 6,0 6,0 6,3 6,0 6,3
85
uredom za obrazovanje, kulturu i šport, sa kulturnim institucijama, Agencijom
za odgoj i obrazovanje i Sindikatom.
12.7. Individualno stru čno usavršavanje
Ove pedagoške godine veliki dio radnog a i slobodnog vremena utrošilo
sam na stručno usavršavanje a s ciljem stjecanja znanja posebno iz dijela uloge
ravnatelja te menadžerske učinkovitosti. Pohađao sam Stručne skupove za
ravnatelje predškolskih usatanova.
TEME
Nova zakonska regulativa u području sigurnosti hrane
O Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja i projektima
samovrednovanja
Uspješan rad timova za kvalitetu
O procesu samovrednovanja ( analiza i izrada Izvješća o samovrednovanju)
Radionica- Kreda analiza
Radionica-Školski razvojni plan
Vanjsko i unutarnje vrednovanje i pozitivno liderstvo
Pozitivna poslovna komunikacija i uvođenje pripravnika u samostalni rad.
Pozitivnim vođenjem do kvalitete rada.
Pozitivno liderstvo.
Integrirane tehnike situacijskog rukovođenja ljudima.
Pristup u pozitivnom vođenju ustanova.
Optimizam i pozitivno vođenje.
Razrada iskustvenih pitanja integriranih tehnikasituacijskog rukovođenja.
IPA projekti.
Pozitivna komunikacija i vođenje
Podrška boljem roditeljstvu u dječjim vrtićima
86
STRUČNI AKTIV
Obrazovni menadžment
Teme manadžmenta – Ravnatelji
1.MODUL-Suvremeno vođenje predškolskih ustanova- 19.ožujka 2013.
2.MODUL-Strateški menadžment u suvremenom dječjem vrtiću-28.lipnja2013.
3.MODUL-Kultura ustanove-28.listopada 2013.
4.MODUL-Ljudski resursi-22.studenog 2013.
5.MODUL-Upravljanje promjenama-31.siječnja 2014.
6.MODUL-Upravljanje kvalitetom-28.veljače 2014.
7.MODUL-Financijsko upravljanje – 19.svibnja 2014.
8.MODUL-Komunikacijske vještine-5 i 6.lipnja 2014.-Vukovar
12.1. Samovrednovanje vlastitog rada
S obzirom na vrijeme (od 01.03.2012.) od kada sam ravnatelj u
DV“Pčelica“ mišljenja smo da smo veliki iskorak napravili u radu vrtića
naročito na afirmaciji našeg vrtića, poboljšanju međuljudskih odnosa i uređenju
vrtića i okoline.Kroz planirane programe trudili smo se ostvariti djelatnost njege,
odgoja , naobrazbe, zdravstvene zaštite, pravilne prehrane i socijalne skrbi djece
predškolske dobi, poštujući njihova prava .Posebnu pozornost i brigu posvetili
smo djeci s teškoćama u razvoju, njihovu prilagodbu na život i zbivanja u vrtiću.
Otvoren sam za kvalitetne i konstruktivneprijedloge,i na svim razinama potičem
timski rad. Problemske sit.,rješavam komunikacijski,dobrom argumentacijom,
uvažavanjem različitosti. Djelatnici doprinose dobrom pripremom i obavljanjem
svakodnevnih zadaća iz svog područja rada, te međusobnom suradnjom.
Ove radne godine proširen mi je opseg poslova zbog pripajanja još jednog
objekta sa devet odgojnih skupina.
88
ZAKLJU ČAK
Zahvaljujemo se na velikom trudu prilikom uvođenja u posao ravnatelja
dječjeg vrtića, te na pruženoj stručnoj pomoći Gradskom uredu za obrazovanje,
kulturu i šport. Posebno se zahvaljuje pročelniku za obrazovanje, kulturu i
šport mr.sc. Ivici Lovrić na iskazanom velikom razumijevanju i iskazanoj
stručnoj pomoći. Zatim zahvaljujemo se stručnoj savjetnici za predškolski odgoj
prof. Hedi Šlogar , savjetnici prof. Bosiljki Devernay, i pomoćniku pročelnika
za ekonomsko-financijske dipl.oec. Dinku Vukelić. Velike zahvalevoditeljici
Odjela za predškolski odgoj, Uprave za odgoj i obrazovanjeMinistarstva
znanosti, obrazovanja i sporta prof.Mariji Ivanković , višoj savjetnici za
ravnatelje u predškolskoj ustanovi prof. Ingi Seme Stojnović, višim
savjetnicama za predškolski odgoj prof. Dariji Drviš i prof.Tijani Vidović.
U 2013/14. godini unaprijeđeni su međuljudski odnosi i kvaliteta timskog
rada, pa očekujemo u narednoj radnoj godini da će cjelokupno ozračje dovesti i
do unapređivanja odgojno obrazovnog procesa i kvalitete života djeteta i svih
djelatnika u vrtiću. Velika su očekivanja i i području materijalnih uvjeta rada.
89
Izvješće o realizaciji godišnjeg Plana i programa rada za pedagošku godinu
2013/2014. usvojeno je na 6. sjednici Upravnog vijeća DV „Pčelica“, održanoj
dana 11. rujna 2014., a po prethodno organiziranoj raspravi na sjednici
Odgojiteljskog vijeća dana 29. kolovoza 2014.
PREDSJEDNIK RAVNATELJ:
UPRAVNOG VIJEĆA: Goran Mihić
Sniježana Rumenjak
90
PRILOG 1.
IZVJEŠĆE O LJETNOJ ORGANIZACIJI RADA 2013. god.
Promišljajući o realiziranim zadaćama tijekom ljetnih mjeseci (srpanj, kolovoz),
u odnosu na postavljene zadaće (prepoznavanje i zadovoljavanje djetetovih
potreba, poticanje cjelovitog razvoja djeteta osobito socioemocionalnog i
tjelesno-zdravstvenog razvoja, poštivanje djetetovih prava, razvoj djetetovih
kompetencija), na sastanku stručnog tima 25. 08. 2014. god. zaključili smo da su
zadaće uspješno realizirane.
Tijekom srpnja odgojno-obrazovni rad započeli smo u 4 odgojne skupine u
jaslicama i 5 odgojnih skupina u vrtiću. Krajem srpnja broj djece se smanjio te
smo do kraja kolovoza odgojno-obrazovni rad ostvarivali u 4 odgojne skupine u
SO. Vremenske prilike omogućile su djeci boravak na zraku uz mnogobrojne
aktivnosti, pogotovo igre vodom. Također se vodila briga o rashlađivanju i
prozračivanju prostorija te o zadovoljavanju djetetove potrebe za tekućinom.
Zadaće socioemocionalnog aspekta razvoja ostvarivale su se u stvaranju uvjeta
za djetetov osjećaj prihvaćenosti, pripadanja i sigurnosti. Djeca su upoznavala
nove prostore, novu djecu i nove odrasle pa su neki imali socioemocionalnih
poteškoća te su timski radili odgojitelji, članovi stručno razvojne službe i
roditelji kako bi se riješile nastale poteškoće kod neke djece.
U ponudi sredstava za aktivnosti i igru djece istaknuli bismo dovoljno poticaja
za raznovrsne igre i aktivnosti djece: životno-praktične i radne aktivnosti
(osobito u našem povrtnjaku u SO), aktivnosti kretanja, aktivnosti izražavanja i
stvaranja, istraživačko-spoznajne aktivnosti, društvene i društveno-zabavne
aktivnosti.
Uvidima u prostorno-materijalni kontekst zaključili smo da je ubuduće potrebno
intenzivnije raditi na oplemenjivanju okruženja i kutića kako za dijete tako i za
roditelje.
91
Intervencije odgojitelja u unošenju novih poticaja u kutiće:
- kutić lutaka – ljetna garderoba za lutke
- kutić žive prirode – akvarij (ribe, kornjače)
- kutić prirodnog materijala – kamenčići, šiblje, pijesak, voda, predmeti za
eksperimente u vodi
- glazbeni kutić – dopuna glazbalima koja su zajedno izrađena s djecom
- sredstva i pomagala za motoričke aktivnosti – lopte, vijače, čunjevi, reketi,
stol za stolni tenis
Vezano za poboljšanje materijalnih uvjeta rada nabavljena su dva rashladna
uređaja u jaslicama (klime) te veliki suncobran i potrošni materijal (flomasteri,
tempera boje, kreda u boji).
Također je uvažavana i djetetova inicijativa u preoblikovanju i prenamjeni
prostora. Osobito su djeca i roditelji bili aktivni u donošenju materijala i
sredstava s izleta i ljetovanja te u prikupljanju predmeta iz prirode. Djeca su
donosila i osobne predmete za koje su emocionalno vezani.
Ove godine u rujnu 9-ero djece iz obitelji socijalno-zaštitnih potreba, iz D. V.
„Pčelica“, otići će s jednom odgojiteljicom na ljetovanje u Veli Lošinj.