Embed Size (px)
Citation preview
0
IDEA WSDC WIFI NVO
VIJEĆE MREŽA
PRAVDE GRAD
SARAJEVO VLADA
KS
1
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o ljubavi i mržnji:
Ako si kamen budi
ljubak, ako si biljka
budi osjetljiv, ako si
čovjek budi ljubav!
V. Igo
Nikada mržnja ne
prestaje sa
mržnjom, mržnja
prestaje s ljubavlju
- to je staro pravilo.
Dama pada
Jedini put spoznaje
naći ćemo u činu
ljubavi. Taj čin
nadilazi smisao,
nadilazi riječi.
E. From
BLOG – NENASILJE
Jedna od mogućnosti za pisanje naših stavova, priča,
primjera iz života o temama koje smo prepoznali kao
najveći izazov za mlade ljude se nalaze na našem blogu
Nenasilje.
Tijekom novembra objavljena su 4 teksta o nenasilju
koje su kreirali mladi iz BiH dokazujući da država ima
mladost koja je spremna uložiti svoje vrijeme kako bi
sistemski radila na preveniranju i sprečavanju
vršnjačkog nasilja i maloljetničkog prestupništva.
2
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o ljubavi
Od svih mudrih i
prekrasnih najljepša
i najmudrija je
ljubav. Od svih vjera
najvjernija je ljubav.
Od svih istina
najveća je ljubav.
Ljubav je najdivnije
čudo.
V. Krmpotić
Ljubav je aktivna
zaokupljenost
životom i rastom
onoga što volimo
E. From
Ljubav je poezija
razuma.
O. De Balzak
JESAM LI JA DENISA?
Prije dva mjeseca na malom odmoru u školi prišle su mi dvije tri
drugarice u wc-u i rekla da znaju ko sam i šta sam. Nisam ih najbolje
razumjela i pitala sam o čemu govore. Nina, jedna od njih, mi je smijući
mi se u lice rekla da zna ko sam ja. Opet je nisam shvatila i rekla sam
joj da znam i ja ko sam. Ali izgleda da ja nisam znala ko sam. Nina mi
je rekla da ja nisam Denisa nego neko sasvim drugi i da moji roditelji
nisu moji roditelji i brzo istrčala iz wc-a. Mislila sam da je poludjela.
Sutra dan opet isto ali na veliko odmoru. Opet nije bila sama. I tako
nekoliko dana da bi konačno rekla: „glupačo ti si usvojeno dijete“.
Mislila sam da ću umrijeti kada sam to čula. Otišla sam plačući kući.
Kada je mama, koja je doktorica, došla s posla kući vidjela je da su mi
oči natečene od suza. Mislila je da sam dobila keca u školi. Ja sam je
pitala ko sam ja. Ona je problijedila. Rekla mi je da sam njeno dijete.
Nisam znala da li da joj vjerujem. Sve sam joj ispričala. Ona je malo
šutila, a onda rekla da je mislila da nije vrijeme da pričamo o tome nego
kada još malo porastem. Ja sam inače deveti razred. Onda me uzela za
ruke i sve mi ispričala. Rekla mi je da ja jesam njeno dijete samo što
me nije rodila. Od tog dana mi se život promijenio. Ne znam više kome
da vjerujem i u šta da vjerujem. Djevojke koje su me progonile na
odmorima su mi poslije rekle da su to uradile samo da mi napakoste jer
sam u svemu briljantna. I da su se zato iživljavale. Ne znam jesam li
briljantna ili nisam znam samo da nakon njihovog nasilja nadamnom u
mom životu ništa više nije isto. Sada se navikavam da prihvatim ko sam
to ja. Znam samo da nikada neću tražiti da vidim ko me rodio. Ako me
rodio pa ostavio onda to i nije moj roditelj. Ja sam kao beba došla u
kuću mojih roditelja. Tako mi je „mama“ ispričala. I neću ovo mama da
stavljam pod navodnike jer ja zaista nemam drugu mamu. I eto poruka
mojim vršnjacima, ako vam se dogodi nešto slično kao meni, budite
hrabri. Nemojte da vas vršnjačka zlobi obeshrabri. Volite svoje roditelje
bilo prave ili one koji su vas usvojili ako oni vole vas. Ja i dalje vjerujem
u dobrotu i ljubav. Pozdrav za sve moje vršnjake, Denisa.
3
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o ljubavi:
Vjera bez ljubavi
čini nas fanatičnim
Dužnost bez ljubavi
čini nas zlovoljnim
Red bez ljubavi čini
nas sitničavim
Moć bez ljubavi čini
nas nasilnima
Pravednost bez
ljubavi čini nas
okrutnim.
Život bez ljubavi čini
nas bolesnim.
Anonim
Kada umrem
sačuvajte u tišini
jednu riječ za mene:
“volio sam!”
Tagore
KADA I KAKO REĆI DOSTA?
Moram vam reći da je meni dosta! Stvarno mi je dosta. Dosta mi
je da svako jutro sa mukom razmišljam da moram ići u školu. A
nije meni mrsko učiti pa da zato ne volim školu. Niti mi je mrsko
rano ustati i spremiti se. Ja ne volim ići u školu zato što me tamo
stalno neko izaziva. Ja nemam puno, i moji roditelji mi ne mogu
puno toga priuštiti. Ja još nemam mobitel sa kamerom, a
kompjuter, Internet i telefon nam je poklonila jedna komšinica,
koja čak i plaća te računa. Moji su roditelji to jedva prihvatili, ali ih
je ona ubijedila da nam treba Internet da ne bismo puno zaostajali
za vršnjacima. Htjela je da nam kupi i mobitele bolje nego što
imamo, ali su mama i tata rekli da ne može. Ja vam pišem zato
što se vrlo malo pažnje u školama poklanja problemu vršnjačkog
nasilja. Posebno ukoliko se radi o mladićima. Sve dok se ne
dogodi tuča niko neće da reaguje. Ja sam se žalio razredniku, ali
mi je on rekao da sam previše ozbiljan i da moram naučiti
prihvatiti šalu na svoj račun. Možda sam ja glup, ali zar je šala
kada vas neko zove jadnikom, sirotinjom, zaostalim…
Imao sam i facebook profil ali sam ga ukinuo (sa pravim imenom i
prezimenom) jer su mi jedno vrijeme postavljali fotografije novih
mobitela sa komentarima da nikada to neću imati, da sam jadan i
bezvezan. Ja vas pitam, kada i kako da kažem dosta? Očito da
škola neće ništa napraviti… Trebam li ja da prebijem nekog od tih
što me izazivaju? Jači sam sigurno. Oni su hrabri samo kada su u
grupi, a ja sam jači i od grupe. Razmišljam da počnem nositi neko
oružje u školu jer se izazivanje počelo pretvarati u naguravanje.
Ali neću, jer se bojim da nekome ne uradim nešto loše pa ne
završim u zatvoru. Ja bih sigurno završio u zatvoru jer nemam
nikoga važnog i bogatog na visokoj poziciji ko bi me branio i
odbranio… Adnan
4
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o ljubavi:
Čovjek koji ne voli
nije sposoban da
osjeti veličinu tuđe
ljubavi, ni snagu
ljubomore, ni
opasnost koja se u
njoj krije.
I. Andrić
Zli su ljudi oni koji
ne znaju za ljubav i
zato ne znaju ni za
stid.
Ti imaju snage da
traže ljubav
jer im nije potrebna;
imaju hrabrost da
nude,
jer nemaju šta da
daju.
Dž. B. Šo
AKO NEMAŠ MAMU…
Ja sam kao vrlo mala ostala bez mame. Skoro da je i ne
pamtim… Da nije onih par fotografija koje mi je tata dao, mislim
da bih je do sada i zaboravila. Sjećam se samo duge plave kose i
prelijepog osmijeha. I mirisa. Sjećam se njenog mirisa i da je
imala najtopliji zagrljaj. I znam još, da kada je umrla da mi ništa
nije bilo jasno. Nisam razumjela šta znači umrla… Čekala sam da
se vrati, a onda sam shvatila da se nikada neće vratiti. Tata je
dobar. Dobro se brine o meni i ništa mi ne nedostaje, ali mi
nedostaje moja mama. U školi su profesori ok prema meni. Neki
su čak puno pažljiviji zato što znaju da nemam mamu.
Eh, upravo zbog toga,
zbog rijetkih momenata
pažnje profesora, neki me
drugovi i drugarice iz
razreda ne vole… Misle da
mi profesori „gledaju kroz
prste“ i da dobivam puno
bolje ocjene samo zato što
nemam mamu. Često me
zadirkuju da sam siroče,
čak su mi rekli da je mama
pobjegla, a da je tata
izmislio da je umrla. A nije
izmislio.
Stvarno sam vidjela isječak iz novina, znate ona slika što se
stavlja kao posljednji pozdrav… I tako, skoro svaki dan mi neko
kaže nešto ružno. Ja pokušavam da ne reagujem, ali se bojim da
ću udariti nekoga ukoliko ovo ne prestane. Tati nisam rekla jer ne
želim da se sekira. Profesorima nisam također rekla jer ne želim
da stvaram probleme. Ali ne znam koliko ću još dugo moći ovako
nastaviti… Kako drugovi ne shvataju da bih ja dala sve na ovome
svijetu, i ocjene, i pažnju profesora, i novi mobitel, i novu odjeću i
sve što imam, samo da je moja mama pored mene?
Maja
5
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o ljubavi:
Ko voli tih je.
Odzvanja samo
prazna posuda.
V. Šekspir
Velika srca vole,
mala traže da budu
voljena.
R. Tagore
Ljubav ima dvije
pratilje: Dobrotu i
Strpljivost
Dante Alijigeri
Bez poštovanja
nema istinske
ljubavi.
I. Kant
OBRAĆANJE JEDNE PROFESORICE
Ove školske godine održan je projekta koji organizira Udruženje
žena policajaca na temu „ „I ti imaš pravo na izbor“ ! Svi učenici
su imali zadatak realizirati već poznate naslove na način na koji
žele. Od svih razred jedan je ostavio poseban dojam na mene da
li zbog načina ili specifičnosti situacije ni sama ne znam. Znam
samo da je napravljen pozitivan korak naprijed. A evo kako je
izgledao.
Nakon što su se svi učenici poredali u krug prije same diskusije
koja je bila vrlo spontana i otvorenog tipa , predstavilo nam se
šest učenika:
1. „ Ja sam A.B, ali ovaj put glumim N.N. koja mi se povjerila da
je momak ponekad udari i neda joj da se druži sa drugovima iz
razreda, čak joj je izbrisao fb profil!“
2. „ Ja sam N.M., ali ovaj put govorim u ime svog susjeda koji je
maleni dječak čiji je otac alkoholičar i koji ga tuče
svakodnevno, a i nema nikada užinu, a tene su mu već
poderane.“
3. Ja sam S.A, ali ovaj put glumim ženu N.N koju muž
povremeno kažnjava grubim riječima jer smatra da sam niko i
ništa iako sam završila fakultet, samo nemam posla, a moj
suprug radi noćne smjene.“!
4. Ja sam D.K., ali ovaj put glumim druga iz razreda kojeg grupa
dječaka iz starijeg razreda stalno ponižava i gurka po školi.
Nekad mu uzmu i novac od užine. On je odličan učenik, jako
povučen i tužan zbog svega, jer ne zna kako da se nosi sa
svime. On svima u razredu pomaže sa domaćim zadaćama.“
5. Ja sam S.M., ali ovaj put glumim sekretaricu prijateljicu moje
mame kojoj šef prijeti otkazom ako ne bude radila za njega
sve što joj naredi, pa čak da ogovara ostale kolege.“!
6. Ja sam M.M. i neću glumiti nikoga jer ja sam doživio nasilje u
prethodnoj školi zbog svoje bolesti. Jako mi je teško zbog toga
jer nisam nimalo drugačiji od ostalih. Samo mi treba malo
razumijevanja.! .........
6
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o ljubavi:
Ljubav je poezija
čula.
O. Dr Balzak
Tako je malo ljubavi
među mladim
ljudima. Ko umije da
voli, ne bi trebalo
ništa drugo da radi.
D. Radović
U ljubavi ne stradaju
samo ljudi koji su
mekog srca, nego,
naprotiv,
najviše stradaju baš
oni koji umjesto srca
nose svoju grubu
sebičnost,
svirepu želju da
osvoje i potrebu
da despotski
zavladaju.
J. Dučić
I svi sjedaju zastol i iznose svoja znanja, razmišljanja, dileme, stavove
o već svima poznatoj temi; - ŠTO JE NASILJE? – Namjera ili intencija
jedne ili više osoba da nanese povrede jednoj ili više osoba. - KOJ
TIPOVE NASILJA IMAMO?-kroz različite već pomenute primjere
izneseni su i teorijski primjeri nasilja, a to su : fizičko, psihičko,
verbalno, seksualno, kulturološko, ekonomsko nasilje itd.... - KO SU
SUDIONICI NASILJA? – Nasilnik i žrtva i imamo još i indirektne i
direktne podržavatelje nasilja. - KOJE SU OSOBINE NASILNIKA? -
Ekstremna ljubomora - Krivi druge za svoje ponašanje - Krivi okolnosti
za svoje probleme - Kaže da će se promijeniti da to neće ponoviti -
Verbalno ponižava žrtvu - Ne može kontrolisati svoj bijes - KOJE SU
OSOBINE ŽRTVE? - Zatvaraju se u sebe - Postaju šutljive - Tužne -
Depresivne - Osjećaj krivice - Ne ispoljavaju emocije ljubavi ni srdžbe -
KAKO RJEŠITI NASILJE UNUTAR ŠKOLE? - Javiti roditeljima -
Obavijestiti razrednika, pedagoško – psihološku službu, direktora - U
svakoj školi ima program za rješavanje nasilja unutar škole, kao i plan
za svaku školu, o svemu često razgovarati na satima odjeljenske
zajednice sa stručnim licima i iznalaziti zajednička rješenja, a sve zbog
preveniranja istog! - I nasilnik je žrtva na neki način povjeriti rješenje
stručnim licima, a ne uzvračati na nasilje nasiljem. Poruka i zaključak:
Svaka osoba na sviijetu ima pravo da bude upravo tu gdje jeste i niko
mu nesmije osporiti ta prava. Morate se poštovati, voljeti, razumjeti! A ti
M.M. ovdje si siguran i više niko ti nesmije činiti takvu nepravdu, a ovaj
razred te u tome podržava i uvjek će biti uz tebe! Molim vas jedan
aplauz u znaku podrške na hrabrosti iznošenja istine i tome što si je
povjerio nama u ruke. A mi ćemo sve činiti što je u našoj moći da se
takvo što ne ponovi.
A vi sada izvucite pouku iz svega sami;
da li vrijedi nasilno i nervozno odgovoriti
na situacije u kojima nam se čini da
ponekad nemamo drugog načina, da li
nasilnika treba kazniti, da li postoje neka
drzga rješenja, da li svi zaslužujemo
normalan i lagodan i ugodan život. Dragi
mladi ljudi na vama svijet stvarno ostaje i
budite bolji od nas pa krenite da ga
mijenjate tako što ćete promjeniti sebe, a
onda i druge. Naučite lijepo komunicirati i
kreativno rješavati konflikte.
Morate se poštovati, voljeti, razumjeti!
Vaša profa. :-)
7
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o ljubavi:
Svijet je opasno
mjesto za život
ne zbog ljudi koji
čine zlo,
nego zbog ljudi koji
sjede i dopuštaju da
se ono dogodi.
A. Ajnštajn
Pridajući veliku
važnost lijepim
djelima, čovjek na
koncu iskazuje,
indirektno,
ali snažno,
poštovanje zlu.
A. Kami
Jedina važna stvar,
kada budemo
odlazili, bit će
tragovi ljubavi što
ćemo ih ostaviti za
sobom.
A. Šveizer
MOJA POBJEDA
Autor teksta u nastavku je želio ostati anoniman.
Iako naslov ove priče zvuči pozitivno, način kako sam došao do
njega, tj. do ove moje pobjede, zaista je težak. Za mene je to
najteži način jer sam ga ja osjetio na svojoj koži. I do tada sam ja
znao da je to ozbiljno i da „izgleda strašno“, ali kada sam to
doživio drugačije sam počeo razmišljati i gledati na ovaj svijet.
Nebitno je kada mi se to desilo. Nebitno je i ko su ti ljudi koji su mi
to priređivali. Ja sam im oprostio i zahvalan sam im na svemu što
su uradili. Naučili su me da drugačije gledam na svijet i učinili su
od mene jaču i zreliju osobu, a tu snagu i zrelost nosit ću čitav
život. U našem društvu postalo je gotovo nemoguće da se izborite
sa zlom. Ako to pokušate, dočekat će vas sljedeće zlo i tako u
nedogled. U tim situacijama zapravo vidite da je svijet općenito
zao, vidite koliko samo zlih ljudi ima na ovome svijetu. U jednom
trenutku izgubit ćete motivaciju za nove izazove, ali već u
sljedećem bit ćete motivisani više nego ikad. Pitate se kako? Pa
tako što shvatite da ste vi stali na stranu dobra i da ste bili
spremni da žrtvujete sebe zbog zajedničke koristi, zbog dobra
zajednice. Neki ovo zovu „društvenom odgovornošću“, ali mislim
da danas tek pojedinci shvataju tu odgovornost. Moj slučaj je
vezan za teški oblik vršnjačkog nasilja. Iako u prvi mah spomen
na psihičko nasilje ne izgleda toliko teško u odnosu na fizičko
nasilje, realnost je drugačija. Da mi sada neko da ultimatum i
ponudi mi kakvu bi vrstu nasilja radije htio osjetiti odabrao bih
fizičko nasilje. Istina, bolno je, ali prođe. Udarci ne traju
mjesecima. Međutim, psihičko nasilje (u mom slučaju planski
smišljeno protiv mene) ima tu dugotrajnu dimenziju, naročito ako
ste nekome trn u oku. Gotovo da nije bilo dana u periodu od
gotovo osam mjeseci, a da protiv mene nešto nije učinjeno. Ne
radi se samo o situacijama gdje su vršioci ovog nasilja to radili
riječima. Društvene mreže su itekako pogodne za mnoge stvari, a
u ovim situacijama i to je bilo okrenuto protiv mene. Nevjerovatan
pritisak sam osjećao na sebi. Da nije bilo meni dragih ljudi koji su
me podržali, teško bih izdržao. Nije bilo upitno da li sam dobro
postupio u borbi protiv zla niti sam pomislio da je ono što sam
uradio pogrešno i da se kajem zbog toga.
8
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o ljubavi:
"Ne treba voljeti ni
onoga koga se
bojiš, ni onoga ko
se tebe boji."
Ciceron
"Postoje ljudi koji
vam izvade srce i
postoje ljudi koji ga
vrate na mjesto.“
E. David
"Za većinu ljudi
danas, pojam
ljubavi
podrazumijeva da
vas neko voli,
a ne da ste vi
sposobni da volite.“
E. From
Ali kada protiv sebe imate preko 150 ljudi koji su se deklarisali
protiv vas (bez onih koji se nisu javno oglasili) to onda nije
jednostavno. Još kada uzmete u obzir šta su govorili protiv nas,
kakve su spletke pripremali, broj od 150 ljudi izgleda puno veći.
Zahvalan sam Bogu što mi je dao snagu da prođem kroz sve to.
Iako elementi ovog nasilja nisu u potpunosti iskorijenjeni i dan-
danas neko zna to spomenuti, došao sam do faze kada i ne
obraćam pažnju na to. Jednostavno, nebitno mi je. Uvidio sam da
ona poznata izreka „ono što te ne ubije to te ojača“ itekako ima
smisla i nije slučajno rečena. Na kraju, kada sve saberem i
oduzmem, ja sam pobjednik i osjećam se tako. Ustao sam protiv
zla, borio se protiv njega, izborio se, prebrodio teške oblike
vršnjačkog nasilja, postao imun na spletke koje zavidni ljudi rade
protiv mene, ojačao sam svoj duh, oprostio svim tim ljudima jer
osveta nikada ne donosi dobro i, što je po meni najvažnije,
shvatio sam da sam dobro postupio i da se ne kajem. I sutra bih
isto uradio bez obzira što znam šta mogu doživjeti. Jer ako se ne
budemo borili protiv zla, ono će nas polahko „jesti“, sve dok nas
ne „pojede“.
Ako sebe smatrate dobrim i razumnim bićem, borite se protiv zla,
jer, uistinu, mi podržavamo ono protiv čega se ne borimo, a
znamo da se možemo boriti. Neka „individualna odgovornost“
postane „društvena odgovornost“!
9
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT
SNAGE - NASTAVAK
ANALIZIRAJMO I
POTKRIJEPIMO
ARGUMENTIMA:
1. Da li znate za
neki slučaj
nasilja u vašoj
školi ili
okruženju?
2. Raspitajte se
među kolegama
i učenicima da li
su bili svjedoci
nasilja ili su bili
žrtve nasilja?
3. Kako biste se
postavili i što
biste učinili
ukoliko bi neko
iz vašeg
okruženja bio
žrtva nasilja?
4. Kako biste se
postavili i što
biste učinili
ukoliko bi neko
iz vašeg
okruženja bio
nasilnik?
RECITE STOP NASILJU MEĐU MLADIMA!
Nasilje među mladima definira se kao ponašanje dvoje ili više
mladih ljudi s ciljem kontrole, zastrašivanja i moći. Ova definicija
sama po sebi ne zvuči zastrašujuća, ali ona je zapravo puno više
od toga. Nasilje među mladima je sve brutalnije. Je li tome uzrok
vrijeme u kojem živimo, droge, opijati, roditelji ili, pak, oni sami?
Iskreno, ne znam. Zanima me kamo sve ovo vodi? Hoćemo li se
ubrzo početi bojati hodati sami ulicama svoga grada? Hoćemo li
prestati govoriti što mislimo? Hoćemo li postati nasilnici nad
samima sobom?
Svi smo upoznati sa slučajem Luke Ritza, 17-godišnjeg mladića
kojeg je, dok se vraćao kući preko Mosta slobode, pet
maloljetnika „prebili na mrtvo ime“. Doslovno. Preminuo je nakon
desetak dana dok se borio s teškim tjelesnim ozljedama koje su
na kraju izazvale smrt. Zadnjih nekoliko godina novinski naslovi
sve češće i češće izgledaju ovako: „Slučaj Abramov: Smetlar
načuo razgovor ubojica studenta u Rijeci.“, „Slučaj Marušić: Joško
Rogošić odgovarat će za pokušaj teškog ubojstva“, „Ubio se
mladić koji je propucao bivšu djevojku.“, „Mladića pretukli i
pokušali skalpirati na ulici“, … Posljednji ovakav naslov mogli
smo pročitati prošli tjedan „Krvavi obračun: Ubio dva mladića.
Mrtvi su zbog ljubavi prema istoj djevojci“.
Ovo su sve slučajevi koji su izazvali veliku medijsku pozornost i
poznati su nam svima. No, što je s onim slučajevima za koje niste
čuli? Ne samo onima koji nisu bili medijski eksponirani već i
onima koji nikada nisu prijavljeni. Dolazimo do tamne brojke
kriminala koja bi mogla biti šokantna. Nadalje, treba uzeti u obzir
da su počinitelji ovih kaznenih djela mlađi punoljetnici te se otvara
mogućnost blažeg kažnjavanja za njihove počinitelje. Ako je netko
bio sposoban ubiti drugog, oduzeti mu život na najnehumaniji
način, je li zaista bitno koliko on ima godina, dvadeset ili
dvadesetpet? Tražim odgovor na samo jedno pitanje. U kojem
smo točno trenutku prestali biti ljudi i postali ubojice?
10
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT
SNAGE - NASTAVAK
LAŽI
Pokušajte se ne
usmjeravati na činjenicu
da Vas je tinejdžer lagao,
već na razloge zašto je to
učinio. Ima li neki problem
u komunikaciji s Vama koji
nastoji izbjeći? Želi li
skratiti sebi muke kako ne
bi morao slušati Vaše
duge monologe o važnosti
školovanja? Ili se boji
Vašeg bijesa ako otkrijete
istinu? To je prvo što je
dobro provjeriti. Zatim
dajte sebi priliku da
popravite ono što ne valja
i tako pokažete tinejdžeru
da želite preuzeti svoj dio
odgovornosti, imati dobar
odnos s njim i raditi na
tome. Razgovarajte s
tinejdžerom i o povjerenju.
Pitajte ga što bi trebalo
napraviti kada netko izda
povjerenje druge osobe.
Neka razmišlja. Neka
gradi vlastite stavove.
U ovom razdoblju morate
pomoći svom tinejdžeru
da uspije imati dobar
odnos s Vama. Da bi Vas
što manje lagao, smanjite
prilike za laž. Na primjer,
nemojte se oslanjati na to
da Vam kaže što je bilo u
školi, nego redovito idite
na informacije.
http://www.psiholog-
rijeka.com/roditeljstvo/lazi/
393-1370.aspx
Kada govorim o nasilju, ne mislim pritom samo na fizičko
nasilje, već i na ono seksualno, verbalno i ono nešto novijeg
karaktera poznato kao „cyber bullying“. Nedugo nakon što je
u Italiji 14-godišnjakinja počinila samoubojstvo zbog
cyberbullyinga takav slučaj dogodio se i u Hrvatskoj. Nasilje
je opet uzrokovalo smrt. Prije nekoliko mjeseci osnovana je
sramotna Facebook stranica pod nazivom „Vinkovačke
kurve“, autora koji samog sebe naziva Mr. Nobody i objavljuje
ukradene slike djevojaka te ih pritom naziva droljama. Čak i
nakon intervencije policije koja je ugasila spomenutu stranicu
ona je opet otvorena pod novim nazivom „Vinkovačke drolje“.
Jesu li ove djevojke sljedeće? Ili netko drugi?
Nasilje među mladima u Republici Hrvatskoj još uvijek nije
dovoljno sustavno i cjelovito istraženo. Istraživanja iz 2003.
Godine pokazuju da je više od 20% djece zlostavljano 2 do 3
puta mjesečno.
Rezultati ovog istraživanja su zabrinjavajući, a ako uzmemo u
obzir da je nasilje među mladima poraslo u zadnjih deset
godina oni bi danas vjerojatno bili poražavajući. Danas u
Hrvatskoj umiru mladi ljudi, ljudi s perspektivom, snovima i
željom za životom. Ovo više nisu priče iz nekog dalekog
dalekog Londona ili Amerike. Ovo su priče sa naših ulica.
Borba protiv nasilja
ne može čekati
neka bolja
vremena. Ona treba
početi sada.
RECITE STOP
NASILJU MEĐU
MLADIMA!
http://szssplit.hr/reci
te-stop-nasilju-
medu-mladima
11
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT
SNAGE - NASTAVAK
1. Da li mislite da je
opisani sistem
vrijednosti
narušen?
2. Ako DA, kako to
objašnjavate i
dokazujete?
3. Ako NE, kako to
objašnjavate i
dokazujete?
4. Šta je uzrok
povećanju
stupnja
maloljetničkog
prijestupništva?
5. Da li mladi u BiH
imaju iste ili
slične probleme
kao njihovi
vršnjaci u
susjednoj
Hrvatskoj?
NARUŠENI SUSTAV VRIJEDNOSTI
Recentni podaci o fenomenologiji i simptomatologiji poremećaja u
ponašanju kod nas govore da je «profil» prijestupnika -
sankcioniranih mladih delinkvenata u poslijeratnom periodu u
odnosu na prijeratno značajno lošiji: osim što ima više recidivizma
i asocijalnih ponašanja, ovisnosti i problema u procesu
obrazovanja, više je i nasilničkih delikata. Kaznena djela postaju
sve teža, organiziranija i više usmjerena na vršnjake.
Promatrano među osnovnim školama i gimnazijama, po
raznolikosti i učestalosti nasilničkog ponašanja ističu se stručne
četverogodišnje i trogodišnje škole. Dakle, uočljiva je potreba za
iznalaženjem odgovora na pojavu rastućeg nasilja kod mladih.
Vrijednosti mladih
Prosudba o individualnim postupcima ovisi o moralnim normama
specifične grupe koja evaluira postupke. Na primjer, neće se
jednako vrednovati i sankcionirati verbalno nasilje pojedinca
prema hendikepiranom djetetu u pojedinim razredima iste škole ili
pojedinim regijama iste države. Razumljivo je da će društvena
reakcija biti specifična za razne skupine ljudi budući da one
konsenzusom moralnih vrijednosti definiraju društvenu
nepoželjnost, odnosno poželjnost nekog ponašanja. Poznato je
da je upravo zastupljenost tradicionalnog sustava vrijednosti u
odgoju djece snažan protektivni čimbenik razvoja u smislu
sprečavanja neželjenih ponašanja u kasnijoj adolescentskoj i
odrasloj dobi. Baveći se problematikom maloljetničke
delinkvencije, neminovno se postavlja pitanje: koliko je bitan
utjecaj izmijenjenih vrijednosti u našem hrvatskom društvu na
pojavu da u poslijeratnom razdoblju ima više nasilničkih delikata?
Naravno, osim sustava vrijednosti u nacionalnim okvirima, bitan
utjecaj na pojedinca imaju i globalne vrijednosti. Poznato je
postojanje kulta nasilja u kompjutorskim igricama, nogometnom
huliganstvu, zlostavljanju žena, tučnjavama oko kafića, kao i
nasilja na televiziji, gdje se ono prezentira kao zabava.
ANALIZIRAJMO I
POTKRIJEPIMO
ARGUMENTIMA:
12
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o ljubavi:
Tražite ljude koje
biste voljeli. To je
tajna i uspjeh
čitavog života.
E. Zola
Zašto bi čovjek
morao voljeti rijetko
da bi mnogo volio?
A. Kami
Ako hoćeš da budeš
voljen, onda voli.
Seneka
Kada mrzim,
oduzimam sebi
nešto; kada volim,
postajem bogatiji za
ono što volim.
J. F. Šiler
Prevencija nasilja
Prema analiziranim, uglavnom stranim istraživanjima, uočavaju
se neka obilježja situacijskih okolnosti, osobnosti i ponašanja kod
mladih koji manifestiraju nasilničko ponašanje, odnosno koji su
agresivnost usvojili kao obrazac ponašanja za postizanje cilja,
bez adekvatnog uvida i suosjećajnosti za štetu nanesenu žrtvi.
Pogledajmo neke od uočenih korelata s nasilničkim ponašanjem
kod mladih:
nedostatak socijalnih vještina,
negativni osjećaj i frustracija kao prediktori,
vjerovanja i stavovi koji podržavaju agresivnost,
muški spol,
izloženost nasilju, društveno odobravanje nasilja, nisko
samopoštovanje, zloporaba sredstava ovisnosti, agresivnost u
ranoj dobi i utjecaj supkulture,
psihosocijalne osobitosti, kao drskost, otpor autoritetima,
nedostatak brige za budućnost, nekritički entuzijazam, visoka
tjelesna snaga i izdržljivost,
afektivna napetost, preosjetljivost, naglost i nizak prag
tolerancije na frustraciju pri počinjenju kaznenog djela s
elementima nasilja, koji su najčešće situacijskog karaktera.
Pitanjem prevencije nasilničkog delinkventnog ponašanja bave se
mnogi autori. Eisner je 2002. godine, na konferenciji Vijeća Europe
"Lokalno partnerstvo za prevenciju i borbu protiv nasilja u školama",
uočio kako, pored brojnih programa djelovanja, aktivnosti i projekata
protiv nasilja u školama, nismo sigurni u njihovu učinkovitost. Pri tome
je naglašavao da treba ustrajati na stvaranju baze budućih inicijativa,
temeljene na znanstvenim dokazima.
13
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o pravdi:
Svako će znati da
vam kaže koliko ima
koza i ovaca, ali ne i
koliko ima prijatelja.
Sokrat
Ne čini drugome što
ne želiš da drugi
čine tebi.
Konfucije
Prava pravda je
savjest
V. Igo
Velika je snaga
čovjeka koji umije
da prećuti i onda
kada je u pravu.
Katon
Kada kažnjavate,
kaznite koliko ste
bili oštećeni,
ali ako se strpite, to
će vam više koristiti.
Konfucije
U svijetu se smatra da intervencija treba trajati od vrtića do kraja
srednje škole. Istraživanja u SAD-u pokazuju da brojni
primjenjivani programi treninga rješavanja konflikata i
medijatorstva rezultiraju pozitivnim efektima u reduciranju nasilja,
no smatra se da to nije dovoljno i da su, osim vježbanja socijalnih
vještina, za redukciju nasilja potrebna socijalna podrška u obliku
zdravstvene klinike u školama, programi kućnih posjeta,
mentorstvo odraslih i aktivnosti vezane za crkvu. I kod nas se
razmišlja o potrebi sustavnog pristupa transformiranju nasilnih
sukoba u nenasilne, a poznata su stajališta kako su, uz
individualne psihološke intervencije, nužne i globalne preventivne
mjere primjenjive na socijalno-političkoj razini.
Može li agresivnost biti i dobra
Nije svako agresivno ponašanje indikacija za poduzimanje
društvenozaštitnih mjera. U društvu postoji tolerancija na tzv.
asertivna ponašanja, koja omogućuju napredovanje u poslu,
društvenom položaju. Takva tolerancija predstavlja svojevrsnu
poruku koja se šalje djeci pa ona sama, u svojim interakcijama i
socijalnim sukobima, povremeno ili često koriste asertivna
ponašanja. Možda, zbog dječje nezrelosti, njihova ponašanja
djeluju kao agresivna. Naravno, to nije razlog da se tu djecu
odmah smatra i rizičnima za razvoj nasilničkog ponašanja. Razlog
je tome što takva, uvjetno rečeno, granična ponašanja mogu
predstavljati tek obilježje razvojne krize koju će dijete prevladati
zahvaljujući vlastitim snagama i/ili uz podršku okoline. Možda će
se kod neke od te djece sklonost agresivnom ponašanju zadržati i
do odrasle dobi, ali to neće biti relevantno za formiranje
delinkventnog identiteta, pa neće doći do razvoja teških oblika
poremećaja u ponašanju, kao što su npr. nasilnička kaznena
djela. Vjerojatno je da će neki adolescenti, koji u djetinjstvu
iskazuju sklonost agresivnom ponašanju, uza sve ostale
podržavajuće okolnosti (kao što je obitelj, škola, vršnjaci, vlastiti
temperament), tu svoju agresivnost kanalizirati u neki osobit
uspjeh tijekom života, kao što je, na primjer, sportsko postignuće,
što znači da će upravo postići vrlo dobru socijalnu adaptaciju.
http://www.zzjzpgz.hr/nzl/47/mladi.htm
14
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT
SNAGE - NASTAVAK
O PRIRUČNIKU:
Od ovog broja
Debatnih
novosti
objavljivat
ćemo dijelove
veoma
značajnog i
korisnog
Priručnika pod
nazivom
„Nasilje među
djecom i
mladima” koji je
2013. godine
izdalo
Savjetovalište
''Luka Ritz'‘ iz
Zagreba.
PRIRUČNIK „NASILJE MEĐU DJECOM I MLADIMA” (I dio)
Ovaj priručnik napisan je za djecu, mlade i roditelje, ali i za
nastavnike, učitelje i sve ostale zainteresirane za problem nasilja
među djecom i mladima. Većina učenika izložena vršnjačkom
nasilju, nasilje ne prijavljuje odraslima ili čeka dugo dok to učini, a
razlozi proizlaze iz osjećaja srama, straha od osvete ili uvjerenja
da odrasli neće htjeti ili moći nešto poduzeti.
Zato se nadamo da će ovaj priručnik svojim savjetima pomoći
djeci, mladima, roditeljima, ali i svima koji rade s djecom i
mladima u sprečavanju vršnjačkog nasilja kroz pružanje odgovora
na pitanja o tome što je nasilje među djecom i mladima, koji su
osnovni oblici i čimbenici nasilnog ponašanja, koje su posljedice
vršnjačkog nasilja, kako je moguće prepoznati žrtve i nasilnike,
kako je moguće zaštititi se od nasilja, ali i kome i kako prijaviti
nasilje te gdje zatražiti pomoć kada se nasilje dogodi.
ŠTO JE NASILJE MEĐU DJECOM I MLADIMA
Nasiljem među djecom i mladima smatra se svako namjerno
fizičko ili psihičko nasilno ponašanje usmjereno prema djeci i
mladima od strane njihovih vršnjaka učinjeno s ciljem
povrjeđivanja, a koje se, neovisno o mjestu izvršenja, može
razlikovati po obliku, težini, intenzitetu i vremenskom trajanju i
koje uključuje ponavljanje istog obrasca i održava neravnopravan
odnos snaga (jači protiv slabijih ili grupa protiv pojedinca).
15
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT
SNAGE - NASTAVAK
RAZMISLIMO:
Što je nasilje među
djecom i mladima?
Koji su oblici nasilje
među djecom i
mladima?
Zašto se sijete
počinje nasilno
ponašati?
Koje su posljedice
nasilje među
djecom i mladima?
Koji su uzroci
nasilnog ponašanja
među djecom i
mladima?
Koji su oblici nasilja među djecom i mladima
Fizičko nasilje među djecom i mladima
podrazumijeva različite oblike ponašanja: udaranje, guranje,
gađanje, šamaranje, čupanje, zaključavanje, napad različitim
predmetima, pljuvanje i slično bez obzira da li je kod napadnutog
djeteta nastupila tjelesna povreda.
Verbalno nasilje među djecom i mladima
Najčešće prati fizičko, a podrazumijeva vrijeđanje, širenje glasina,
stalno zadirkivanje, ismijavanje…
U navedenim oblicima nasilja mogu se izdvojiti četiri podvrste:
PSIHIČKO I EMOCIONALNO NASILJE uključuje ogovaranje,
nazivanje pogrdnim imenima, ismijavanje, zastrašivanje,
izrugivanje, namjerno zanemarivanje i isključivanje iz skupine
kojoj pripada, širenje glasina s ciljem izolacije, uništavanje ili
oštećivanje djetetovih stvari, ponižavanje, naređivanje ili
zahtijevanje poslušnosti, kao i sva druga ponašanja kojima se
drugom djetetu namjerno nanosi fizička i duševna bol ili sramota.
SEKSUALNO NASILJE MEĐU DJECOM I MLADIMA
podrazumijeva neželjeni fizički kontakt, spolno uznemiravanje i
dobacivanje, uvredljive komentare i slična ponašanja.
KULTURALNO NASILJE MEĐU DJECOM I MLADIMA
podrazumijeva vrijeđanje na nacionalnoj, religijskoj i rasnoj
osnovi.
EKONOMSKO NASILJE MEĐU DJECOM uključuje krađu i
iznuđivanje novca.
16
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT
SNAGE - NASTAVAK
U narednom broju čitajte:
Kako prepoznati
nasilnika?
Koji znakovi
upućuju na
nasilno
ponašanje?
Kako prepoznati
žrtve vršnjačkog
nasilja?
Zašto se dijete
počinje nasilno
ponašati?
Posljedice
vršnjačkog
nasilja?
ZAŠTO SE DIJETE POČINJE NASILNO PONAŠATI
Ne postoji jedinstven odgovor na ovo pitanje. Međutim, postoje
osobine obitelji i djeteta koje utječu na razvoj nasilnog ponašanja,
kao i osobine škola koje mogu poticati ili sprečavati pojavu nasilja.
Koje su posljedice nasilja među djecom i mladima
Priručnika “Nasilje među djecom i mladima”, Savjetovalište ''Luka Ritz'‘,
Zagreb, 2013., str. 1.-3.
http://www.savjetovaliste.hr/OnlineSavjetovaliste/Savjeovaliste%20-
%20Knjizice/Nasilje%20medu%20mladima_web.pdf
17
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT
SNAGE - NASTAVAK
O PRIRUČNIKU
ČIJE DIJELOVE VAM
PRENOSIMO
Od ovog broja
Debatnih novosti u
nastavcima
donosimo
tekstove iz
Priručnika
“Nasilna
ponašanja mladih
– Zašto je ljubav
važna?“ koji je
2013. godine
objavila
“Poliklinika za
zaštitu djece
Grada Zgreba”
PRIRUČNIK “NASILNA PONAŠANJA MLADIH – ZAŠTO JE
LJUBAV VAŽNA? (I dio)
UVOD
Nasilje među mladima definira se kao ponašanje između dvoje ili
više mladih ljudi s ciljem kontrole, moći i zastrašivanja. Možemo
ga svesti na nekoliko tipova:
1. fizičko
2. Emocionalno ili psihičko
3. seksualno
4. ekonomsko
5. Kulturalno nasilje.
Fizičko nasilje manifestira se kroz različite oblike fizičkog
zlostavljanja, a za posljedicu ima nanošenje ozljeda. Uključuje
ponašanja kao što su šamaranje, udaranje rukama, nogama i
predmetima, guranje, čupanje kose, ugrizi i opekotine,
zaključavanje i ugrožavanje slobode kretanja, izlaganje
opasnostima itd. Psihičko ili emocionalno nasilje
očituje se kroz verbalne i emocionalne prijetnje i ucjene,
govorenje pogrdnih riječi, izolaciju od prijatelja i/ili obitelji,
nazivanje pogrdnim imenima, kontroliranje nečijeg ponašanja,
kretanja, govorenja i odijevanja.
Seksualno nasilje odnosi se na spolno uznemiravanje, kao što
su dobacivanje i uvredljivi komentari, ili bilo koji oblik fizičke
seksualne aktivnosti (ljubljenje, dodirivanje, prisilni spolni odnos)
bez pristanka druge osobe.
Ekonomsko nasilje uključuje krađu,
uzimanje i/ili iznuđivanje novca.
Kulturalno nasilje podrazumijeva
vrijeđanje na nacionalnoj, religijskoj i
rasnoj osnovi.
18
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT
SNAGE - NASTAVAK
I najvažnija poruka
roditeljima je da
djeci kroz
odrastanje osiguraju
toplinu, ljubav i
pažnju, koji će im
osigurati osjećaje
voljenosti, vlastite
vrijednosti i
suosjećanja za
druge, kao i
dovoljno čvrstine i
jasnog
usmjeravanja u
odgoju, što će im
pružiti osjećaj
zaštite i sigurnosti,
te osigurati razvoj
moralnih vrijednosti.
UZROCI NASILNIH PONAŠANJA MEĐU MLADIMA
U svrhu iscrpna razumijevanja nasilja općenito, pa tako i njegovih
specifičnih oblika, važno je sagledati objašnjenja i tumačenja s
različitih stajališta. Takav pristup, uz to što omogućuje
sveobuhvatno i detaljno razumijevanje nasilna ponašanja,
osigurava i učinkovitije načine intervencije i prevencije.
Prema sociološkom modelu nasilje se promatra u širem
kontekstu općega društvenog nasilja. Drugim riječima, za nasilna
ponašanja odgovornima se smatraju obitelj i društvo u kojem
živimo, tj. različiti socioekonomski, strukturalni i drugi društveni
čimbenici, poput siromaštva, prenapučenosti, izolacije,
nepovoljnih radnih uvjeta, kulturnih vrijednosti, utjecaja medija,
dostupnosti oružja i sl. Jedan od novijih modela koji objašnjava
nasilno ponašanje među mladima je prisutnost nasilja u medijima.
Rezultati istraživanja ističu da postoje moguće kratkotrajne i
dugoročne posljedice nasilnih sadržaja u medijima, kao i
izvješćivanja o nasilju, na ponašanja i stavove mladih. To su:
učenje novih oblika nasilnog ponašanja, učenje o obilježjima
nasilja u stvarnom životu, stvaranje nasilne slike svijeta,
povećavanje tolerancije na nasilje i usvajanje stavova o njegovoj
prihvatljivosti, oponašanje nasilnih ponašanja viđenih u medijima,
pojačavanje agresivnih misli i osjećaja vezanih uz agresiju. Sve to
povećava vjerojatnost agresivnih reakcija.
Psihološki model upućuje
na to da nasilje valja
objasniti psihološkim
osobinama pojedinca koji
sudjeluje u njemu, bilo kao
žrtva ili počinitelj, te
promatrati njihov
međusobni odnos, osobine
ličnosti i eventualna
psihopatološka odstupanja.
O PRIRUČNIKU
ČIJE DIJELOVE VAM
PRENOSIMO
19
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT
SNAGE - NASTAVAK
U narednom broju
Debatnih novosti
iz Priručnika
“Nasilna
ponašanja mladih
– Zašto je ljubav
važna?“ čitajte o:
TEORIJI
PRIVRŽENOSTI
SIGURNOJ
PRIVRŽENOSTI
Integrativni model spaja oba modela, te u objašnjenju nasilja
propituje ulogu kulturnih vrijednosti, medija, nezaposlenosti,
izolacije i dostupnosti oružja s jedne strane, te psiholoških
karakteristika pojedinaca uključenih u nasilje s druge.
U posljednje vrijeme sve veću pozornost u objašnjenju
agresivnosti mladih dobiva jedna od psiholoških teorija, teorija
privrženosti, prema kojoj uzroke agresivnih ponašanja treba tražiti
već u najranijem djetinjstvu. Rana iskustva na osnovi kojih dijete
razvija osjećaj privrženosti uvelike utječu na kasniji doživljaj sebe,
drugih i svijeta koji ga okružuje. Koncept privrženosti odnosi se na
vezu između djeteta i primarnog skrbnika koja se uspostavlja u
prvoj godini života, djetetu omogućuje potrebnu sigurnost da
istražuje svijet, te oblikuje obrasce ponašanja za sve buduće
bliske odnose koje će koristiti dalje kroz djetinjstvo, adolescenciju
i odraslu dob.
Priručnik “Nasilna ponašanja mladih – Zašto je ljubav važna?, Poliklinika
za zaštitu djece Grada Zgreba, Zagreb, 2013., str. 1.-4.
http://www.poliklinika-djeca.hr/wp-content/uploads/prirucnik-zasto-je-
ljubav-vazna.pdf
U narednom broju čitajte:
20
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o dobru i zlu:
Ništa ne radeći, ljudi
se uče da rade zlo.
Kolumela
Čestitog čovjeka
poštuju čak i oni koji
to nisu.
D. Didro
Rad nas oslobađa
od tri velika zla:
dosade, poroka i
oskudice.
F. M. A. Volter
Dobar čovjek se
može postiditi čak i
pred psom.
A.P. Čehov
Svi ljudi ne mogu
biti bogati i poznati,
ali svi mogu biti
dobri.
Konfucije
FORUM „ISPRIČAJ SVOJU PRIČU”
U sklopu online aktivnosti CKD je kreirao i forum “Ispričaj svoju
priču” kako bi sve vas dragi čitatelji potakao da napišete vaše
iskustvo ili iskustvo dragih ljudi koji su prolazili ili prolaze nasilje.
Samo zajedničkim trudom možemo doprinijeti prevazilaženju
ovog, ali i svih drugih problema oko nas i u nama.
Tijekom novembra je nastavljen rad foruma „ISPRIČAJ
SVOJU PRIČU”. Već smo dobili i stalne članove, a
nadamo se da će broj članova stalno rasti, baš kao što
kontinuirano raste broj posjeta i pregleda foruma. U
novembru smo pokrenuli i anketu „Može li debata
doprinijeti smanjenju vršnjačkog nasilja?”, pa je i to
još jedna prilika za sve da prikažu svoj stav u vezi sa
nasiljem i mogućim rješenjima.
Posjetite nas na:
21
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT
SNAGE - NASTAVAK
Dobronamjernost
može biti
bezgranična, jer se
tu ništa ne mora
učiniti. No, s
dobročinstvom je
već teže.
I. Kant
Zao čovjek traži da
učini zlo, a kada ga
ne može naći, on
ipak učini što je
naumio.
D. Obradović
Od batina dobar
postaje rđav, rđav
gori.
N. Bonaparta
Zlo na svijetu ne
prouzrokuju oni što
kažu sve što znaju,
nego oni koji kažu
više nego što znaju.
A. Stendal
FACEBOOK!
STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I MALOLJETNIČKOM
PRESTUPNIŠTVU U BiH
Vjerujem da vam je, ako ste čitali prethodni broj Debatnih novosti,
poznato da je CKD kreirao i FB grupu “STOP VRŠNJAČKOM
NASILJU I MALOLJETNIČKOM PRESTUPNIŠTVU U BiH”. U
ovoj grupi bilježimo sve vijesti, zapažanja i konstatacije, nudimo
teze koje se odnose na nasilje. Svi ste dobrodošli. Zajedno
napravimo korake u prevazilaženju ovog problema.
Globalna akcija „Nulta tolerancija za nasilje” se nastavlja.
Objavljeni su novi materijali na Facebook-u, i tamo se možete
komentirati i postavljati svoje prijedloge i materijale. Posebno
pozivamo debatante iz bh. debatnog programa da se priključe, i
nastave zajedničku akciju preveniranja vršnjačkog nasilja u BiH.
Potražite nas na:
Rekli su o dobru i zlu:
22
PSIHOTEST – KAKVA SI PRIJATELJICA
Zašto neke djevojke svaki slobodan trenutak provode sa društvom, a druge čame kod
kuće i pitaju se u čemu su pogriješile? Šta treba da uradiš da nađeš dobru prijateljicu, koja
će tvoje tajne zadržati za sebe, a tvoje brige podijeliti sa tobom? Kako ćeš se priključiti
nekoj grupi? Naš mali test pomoći će ti ako na pitanje odgovoriš iskreno. Pažljivo pročitaj
sva pitanja prije nego što ih označiš krstićem. U tabeli na kraju testa naći ćeš broj bodova
za svaki odgovor. Na kraju saberi bodove i pročitaj rezultat.
1. Saznala si zanimljivu priču o predsjedniku razredne zajednice za koju još niko ne
zna. Kako ćeš postupiti?
a) Za vrijeme odmora ispričaću svima šta sam saznala
b) Ispričaću, ali neću da kažem o kome se radi
c) Držaću jezik za zubima, jer mene se to zapravo ne tiče
2. Jedna školska drugarica poznata je po tome što pozajmljuje svari i više ih ne
vraća. Kad te zamoli da joj pozajmiš svoje novo nalivpero, kažeš joj:
a) Evo, izvoli.
b) Žao mi je, nisam ga danas ponijela
c) Ne, neću ti pozajmiti nalivpero.
3. Prijateljca je uništila tvoj najdraži CD. Šta ćeš joj reći?
a) Nema veze, pjesme su mi ionako dosadne
b) Nema problema, kupićeš mi novi
c) Nema veze, ali da si bila pažljiva, to ti se ne bi dogodilo.
4. Tvoja prijateljica se odjednom sprijateljila sa djevojkom koji ti ne podnosiš. Šta
ćeš uraditi?
a) Povući ću se i prekinuti druženje s njom
b) Ljutiću se, ali neću joj ništa reći.
c) Reći ću joj da se odluči između mene i nje.
5. Tvoja prijateljica se zaljubila u dečka koji će je sigurno unesrećiti. Šta ćeš
učiniti?
a) Rjeđe ćemo se viđati, jer ne želim da gledam kako srlja u nesreću
b) Pokušavam da je upozorim i da joj otvorim oči prije nego što bude prekasno
c) Ponašam se kao i obično i pravim se da ne znam ništa.
6. Koliko dobro prijateljica ili dobar prijatelj treba da ti se povjeravaju?
a) Moraju apsolutno sve da mi ispričaju?
b) Moraju sami da odluče šta treba da znam, a šta ne.
c) Ne želim da znam sve o svojim prijateljima
I NA KRAJU JEDNA
RAZBIBRIGA ZA
DJEVOJKE
23
7. Tvoja najbolja prijateljica nema ni dinara. Šta bi joj rekla kada bi joj pozajmila
novac?
a) Biće mi drago ako ga uzmeš.
b) Nije to ništa, i ti si meni već mnogo puta pomogla u nevolji. Samo uzvraćam
uslugu.
c) To ti se dešava zato što nisi bila dovoljno štedljiva.
8. Tvoja prijateljica ima divan dže,per, koji bi ti veoma rado pozajmila. Šta ćeš
učiniti?
a) Daću joj do znanje da bi sjajno pristajao uz moje nove farmerke
b) Jednostavno ću je zamoliti da mi ga pozajmi
c) Ako mi ga ne ponudi sama, moraću da odustanem.
9. Praviš društvo prijateljici pri kupovini odjeće. Ona nalazi minić koji joj nimalo ne
pristaje. Hoćeš li joj to reći?
a) Ne. Ako bi joj se minić dopao, rekla bih da joj dobro stoji
b) Pokušavam da je uvjerim kako bi bilo bolje da ga ne kupi
c) Držim jezik za zubima
10.Šta misliš o svojim školskim drugovima i prijateljima
a) Većina je znatno zgodnija i inteligentnija od mene
b) Većina je, u stvari, priglupa.
c) Dobro se slažemo.
I NA KRAJU JEDNA
RAZBIBRIGA ZA
DJEVOJKE
1. A 1 B 2 C 3
2. A 2 B 1 C 3
3. A 3 B 2 C 1
4. A 2 B 3 C 1
5. A 1 B 3 C 2
6. A 1 B 3 C 2
7. A 2 B 3 C 1
8. A 1 B 2 C 3
9. A 1 B 2 C 3
24
Preuzeto iz: Gabi Šuster (2003.): “Tajne odrastanja – Saveti za devojčice”, Narodna knjiga – Alef, Beograd,
str. 8.- 11.
REZULTATI
25
Plan aktivnosti za novembar
PROJEKTNE – ŠKOLSKE AKTIVNOSTI
Klupske aktivnosti u BiH
Priprema i štampanje mjesečnog magazina za debatu „Debatne novosti“
Internet debatiranje – Debatologija - Vršnjačko nasilje, diskriminacija i ljudska prava
Seminar za profesore/voditelje debatnih sekcija i učenike/članove debatnih sekcija
Banja Luka
Sarajevo
Tuzla
Mostar
Regionalno srednjoškolsko natjecanje
Banja Luka
Sarajevo
Tuzla
Mostar
Javne debate u školama i lokalnim zajednicama u BiH „Nenasilnom danu otvorimo
vrata – Debata protiv nasilja!“
Interaktivni online seminar “Webinar” - ljudska prava
Ažuriranje i administriranje bloga „Nenasilje“ - vršnjačko nasilje
Ažuriranje i administriranje foruma „Ispričaj svoju priču“ - vršnjačko nasilje
Istraživanje za javnu debatu „Počinioci i žrtve krivičnih djela su naša djeca – Spriječimo
maloljetničko prestupništvo“ - vršnjačko nasilje
Školske i međuškolske aktivnosti koje kreiraju treneri i debatantni debatnih klubova
mreže CKD klubova (1/9) - vršnjačko nasilje
Učešće u radu FB grupa i stranica - Debatologija, vršnjačko nasilje, diskriminacija,
ljudska prava
26
CKD Tim
Sanja Vlaisavljević, direktorica
Jasmin Čečo, počsni član
Skupštine CKD
Zoran Marčeta, finansijski asistent
i Predsjednik Skupštine CKD
Anesa Vilić, IT asistent
Nadina Balagić, program asistent
Amela Ibrahimagić,
program asistent
Tijana Ljuboje, stalni spoljni
saradnik
Anja Gengo, stalni spoljni
saradnik
Demond Đonko
MOSTAR
Danijela Zuletović
SARAJEVO
Midhat Čaušević
TUZLA
Branka Kukić
BANJA LUKA
Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo KŠC „ Sveti Pavao“
Opća gimnazija Zenica Srednjoškolski centar
Pale Srednja zubotehnička
škola Sarajevo Gazi Husrev-begova
medresa Sarajevo Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo
Gimnazija i SŠC Istočna Ilidža
KŠC - Srednja medicinska škola
Sarajevo Srednjoškolski centar “Nedžad Ibrišimović”
Ilijaš MSŠ Kakanj
Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo Gimnazija “Muhsin
Rizvić” Breza MSŠ „Hazim šabanović”
Visoko KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo
Srednja elektrotehnička škola Mostar Srednja škola
Konjic Gimnazija Mostar
Srednja medicinska škola
Mostar Internacionalna
privatna gimnazija s
pravom javnosti Mostar
Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar
MSŠ Donji Vakuf
Gimnazija „Petar Kočić“
Srbac Gimnazija Banja Luka KŠC - Opća gimnazija
Banja Luka Srednjo-
školski centar „Petar Kočić“
Zvornik Srednja elektro-
tehnička škola Prijedor
SŠC „Đuro Radmanović”
Novi Grad
Mješovita srednja škola Srebrenik Gimnazija „Dr.
Mustafa Kamarić“ Gračanica
Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“
Tešanj Behram-begova medresa Tuzla
Mješovita srednja škola „Musa Ćazim Ćatić“
Kladanj Gimnazija
„Mustafa Novalić” Gradačac
Srednja tehnička škola Tešanj MSŠ „Hasan
Kikić” Gradačac Srednja
elektrotehnička škola Tuzla
REGIONALNI KOORDINATORI
ONLINE DEBATE, AKTIVNOSTI I ONLINE
KOMUNIKACIJA SA ŠKOLAMA
CKD FACEBOOK STRANICA
facebook.com/groups/134200443968
DEBATOLOGIJA facebook.com/Debatologij
a STOP VRŠNJAČKOM
NASILJU I MALOLJETNIČKOM
PRESTUPNIŠTVU facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnicko
mPrestupnistvu STOP NETOLERANCIJI
U BiH facebook.com/pages/Stop
-netoleranciji-u-BiH DEBATOM PROTIV DISKRIMINACIJE
facebook.com/debatomprotivdiskriminacije
BLOG NENASILJE http://nenasilje.blogger.ba
FORUM ISPRIČAJ SVOJU PRIČU
http://ispricajsvojupricu.freeforums.net/
Abdulah Bećirović
BRČKO
Ekonomska škola Brčko Mješovita
srednja škola Čelić
Bojana Radović
DOBOJ
Žarko Brkanlić –
počasni koordinator
27
Škola Ime i prezime kapitena
Gimnazija „Mustafa Novalić“ Gradačac Elma Delić
Srednja tehnička škola Srebrenik Belmin Salihbašić
Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo Rijad Milić
Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar Tarik Lizde
Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla Faruk Ćidić
Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar Klara Galić
Mješovita srednja škola Donji Vakuf Melika Balihodžić
Gimnazija Mostar Lamija Aliman
Gimnazija Banja Luka Violeta Vuletić
Srednja elektrotehnička škola Amin Sejfić
SŠC „Nedžad Ibrišimović“ Amina Ramić
KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Melita Spahić
Srednja elektrotehnička škola Anđela Knežević
Srednja škola Konjic Amina Avdić
Srednja ekonomska škola Brčko Dženana Kukić
Srednja zubotehnička škola Sarajevo Irma Balićevac
Gimnazija i srednja stručna škola „Petar Kočić“ Dragana Jović
Prva bošnjačka gimnazija Merima Kovačević
Behram-begova medresa Ismail Ćidić
MSŠ Kakanj Nihada Hrusto
Gazi Husrev-begova medresa Benjamin Fajić
Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj Rifet Turkić
MSŠ Srebrenik Amila Milavica
Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Fatima Velić
Zamjenik: Tea Drmač
Gimnazija Istočno Sarajevo Jovana Marković
Srednja škola „28. juni“ Istočno Sarajevo Darinka Kenjić
KŠC Banja Luka Sonja Kosanović
Srednja elektrotehnička škola Tuzla Faruk Ćidić
28
IME I PREZIME TRENERA ŠKOLA MJESTO
SREDNJE ŠKOLE
Aida Muminović/Samra Šečić MSŠ Srebrenik Srebrenik
Aida Sahačić Gimnazija „Mustafa Novalić” Gradačac
Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo
Amela Redžić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar
Amra Selimović Srednja elektrotehnička škola Tuzla
Anđela Džidić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar
Albin Softić Srednja tehnička škola Tešanj
Amra Selimović Srednja elektrotehnička škola Tuzla
Nikolina Knezar/Vlatko Malbašić Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka
Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica
Azra Džananović Mješovita srednja škola Donji Vakuf
Bojana Radović Doboj
Branka Barać Gimnazija Mostar
Branka Kukić Gimnazija Banja Luka
Danijela Zuletović KŠC -Srednja medicinska škola Sarajevo
Dario Vrdoljak KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica
Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar
Dragana Kartal Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš
Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor
Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic
Dževad Genjac MSŠ „Hazim Šabanović” Visoko
Edin Balta Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo
Emilija Pavičević KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo
Fajza Gavranović Gimnazija “Muhsin Rizvić” Breza
Jelena Ćirić/Branka Malinić Čugalj (KLUB U MIROVANJU) SŠC Pale
Konstantina Mutić "Srednjoškolski centar Istočna Ilidža" Istočno Sarajevo
Lejla Bajraktarević/Abdulah Bečirović Ekonomska škola Brčko
Ljiljana Mučibabić Srednja zubotehnička škola Sarajevo
Marija Stepanović Srednjoškolski centar "Petar Kočić" Zvornik
Meliha Saračević Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo
Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla
Muhedin Lemeš Mješovita srednja škola Kakanj
Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj
Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić
Sabahudin Ćeman Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj
Sanja Mrđa SŠC „Đuro Radmanović” Novi Grad
Sadeta Subašić MSŠ „Hasan Kikić” Gradačac
Sedika Cerić Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo
Snežana Čokić Gimnazija Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo
Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj
Vedrana Mijović Pantelić Srednja škola „28. juni” Istočno Sarajevo
Vesna Milavić Srednja medicinska škola Mostar
Žarko Brkanlić Gimnazija „Petar Kočić“ Srbac
29
IME I PREZIME TRENERA FAKULTET MJESTO
Časlav Umičević Prirodno - matematički fakultet Banjaluka
Stefan Dragičević Ekonomski fakultet Brčko
Tajma Hatić Univerzitet Džemal Bijedić Mostar
Marko Kovačević Sveučilište Mostar
Din Herdželaš Pravni fakultet Kiseljak
Armin Ridžalović Ekonomski fakultet Sarajevo
Belma Ibrahimović/ Edita Gondžić Elektrotehnički fakultet Sarajevo
Dževad Sarač Filozofski fakultet Sarajevo
Esma Osmanbegović Medicinski fakultet Sarajevo
Fuad Avdagić Prani fakultet Sarajevo
Nataša Tandir Ekonomski fakultet, International Burch University Sarajevo
Irma Borovina Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo
Sanja Tepavčević Pravni fakultet Istočno Sarajevo
Sanja Tepavčević Pravni fakultet Bijeljina
Minel Abaz i Ardanela Ridžalović Fakultet političkih nauka Sarajevo
Igor Pavlić Pravni fakultet Tuzla
Jusuf Hasić Filozofski fakultet Tuzla
Armin Bohm Fakultet informacijskih tehnologija Mostar
30
CKD FACEBOOK STRANICA
facebook.com/groups/134200443968
DEBATOLOGIJA
facebook.com/Debatologija
STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I MALOLJETNIČKOM PRESTUPNIŠTVU
facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu
WEB STRANICA
http://www.ckdbih.com/
http://nenasilje.blogger.ba/
http://ispricajsvojupricu.freeforums.net/
31
ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević
IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić
REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja
Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta
DTP Nadina Balagić
WEB INFO Nadina Balagić
IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga
Debatne novosti, br. 11, novembar, 2014. godine
SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA
POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i
češće
Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina +387 33 203 668
TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH
[email protected] www.ckdbih.com
CKD STRANICA:
https://www.faceb
ook.com/groups/1
34200443968/?fre
f=ts
DEBATOLOGIJA:
https://www.faceb
ook.com/Debatolo
gija?fref=ts
IN FONDACIJA
