IGH - Metković...Institut IGH d.d. Janka Rakuše 1, 10 000 Zagreb IGH Urbanizam d.o.o. Vukovarska 8/II, 20 000 Dubrovnik ecoplan d.o.o. Dr. Ante Starčevića 3, 88 000 Mostar, BiH

Institut IGH d.d. Janka Rakuše 1, 10 000 Zagreb

IGH Urbanizam d.o.o.

Vukovarska 8/II, 20 000 Dubrovnik

ecoplan d.o.o. Dr. Ante Starčevića 3, 88 000 Mostar, BiH

Nositelj izrade:

GRAD METKOVIĆ

Stjepana Radića 1, Metković

20350 Metković

Odgovorna osoba:

Božo Petrov, dr.med.

Naziv prostornog plana: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA METKOVIĆA

Razina plana: IZVORNIK

Broj radnog naloga: 12105‐78300001

Odgovorni voditelj izrade:

dr. sc. ZRINKA RUDEŽ, dipl. ing. arh.

Autori plana:

Odgovorna osoba za Institut IGH d.d.:

Nikša Begović, ing.

Jurica Knego, mag.geogr. i mag.ing.geod.et geoinf.

Nikolina Vuković Kolendić, dipl.ing.građ.

Nada Komadina, ing.arh.

Mirjana Laganin, dipl.ecc.

Danijela Mandić, dipl.ing.građ.

Jure Marić, prof.

Josip Mikulić, dipl.iur.

Anđelka Mikulić, dipl.ing.građ.

Katarina Mojaš, mag.ing.arch.

dr.sc. Borislav Puljić, dipl.ing.arh.

dr. sc. Zrinka Rudež, dipl.ing.arh.

Bajro Sarić, dipl.oecc.

dr.sc. Jelena Bleiziffer, dipl.ing.građ., član Uprave

dr.sc. Miroslav Šimun, dipl.ing.građ., prokurist

Direktor IGH Urbanizam d.o.o.:

Direktor ecoplan d.o.o.:

dr. sc. Zrinka Rudež, dipl.ing.arh.

dr.sc. Borislav Puljić, dipl.ing.arh.

Mjesto i datum: Dubrovnik, veljača 2015.

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA METKOVIĆA IZVORNIK ____________________________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________________________________

Institut IGH d.d. / IGH Urbanizam d.o.o. / ecoplan d.o.o.

SADRŽAJ:

A TEKSTUALNI DIO I. UVOD II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

B GRAFIČKI DIO KARTOGRAFSKI PRIKAZI:

1. Korištenje i namjena prostora 1:25000

2.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - Promet 1:25000

2.2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - Pošta i telekomunikacije 1:25000

2.3. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - Energetski sustav 1:25000

2.4.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – Vodno gospodarski sustav – Korištenje voda 1:25000

2.4.2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – Vodno gospodarski sustav – Uređenje voda i vodotoka, odvodnja otpadnih i oborinskih voda, obrada, skladištenje i odlaganje otpada te melioracijsko navodnjavanje i odvodnja

1:25000

3.1.1. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA – Područja posebnih uvjeta korištenja 1:25000

3.1.2. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA – Staništa i Ekološka mreža RH 1:25000

3.2. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA – Područja posebnih ograničenja u korištenju 1:25000

3.3. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA – 1.Područja posebnih ograničenja u korištenju, 2. Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja 1:25000

3.3.1. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA - Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite 1:25000

4. Građevinska područja naselja:

4.1 Prud 1:5000

4.2 Vid 1:5000 4.3 Metković 1:5000

4.4 Metković 1:5000

4.5 Dubravica i Glušci 1:5000


_________________________________________________________________________________________________________________ Institut IGH d.d. / IGH Urbanizam d.o.o. / ecoplan d.o.o.

C OBVEZNI PRILOZI PRILOG I. Obrazloženje Plana PRILOG II. Popis propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi Plana PRILOG III. Dokumentacija o ovlaštenju stručnog izrađivača Plana za izradu prostornih

planova



A TEKSTUALNI DIO

I. UVOD II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE


_________________________________________________________________________________________________________________



_________________________________________________________________________________________________________________


I. UVOD





UVOD

Prostorni plan uređenja Grada Metkovića (Neretvanski glasnik, 06/04.) izrađen je na temelju Zakona

o prostornom uređenju (Narodne Novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02, 100/04).

Zakon o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12,

80/13) stupio je na snagu 1. listopada 2007. godine. Kroz nekoliko izmjena i dopuna uveo je značajne

promjene i dopune propisa iz područja zaštite prirode i okoliša, postupanja otpadom te drugih

zakonskih i podzakonskih akata koji su relevantni za donošenje prostornih planova. U međuvremenu su donesene Izmjene i dopune Prostornog plana Dubrovačko–neretvanske županije

(Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 06/03, 03/05, 03/06, 07/10, 04/12, 09/13) koji

kao plan višeg reda sukladno zakonu mora biti usklađen s planom nižeg reda. Slijedom odredbe članka 60. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, postoji obveza usklađenja PPU

Grada Metkovića s odgovarajućim odredbama toga Zakona, kao i usklađenja PPU Grada Metkovića kao dokumenta prostornog uređenja užeg područja s odgovarajućim odredbama Izmjena i dopuna

Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, kao dokumenta prostornog uređenja šireg

područja. Sukladno tome, osnovni razlozi za pokretanje postupka Izmjena i dopuna PPU Grada Metkovića su sljedeći:

• usklađivanje s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11,

90/11, 50/12, 55/12, 80/13)

• usklađivanje sa Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik

Dubrovačko-neretvanske županije, 06/03, 03/05, 03/06, 07/10, 04/12, 09/13)

• digitalizacija građevinskih područja, odnosno njihovo precrtavanje na digitalne i ažurirane

katastarske podloge

• novih zahtjeva vezanih uz korištenje i uređenje prostora Grada Metkovića: - prometna infrastruktura (korekcija elemenata i trasa gradskih prometnica;

glavnih, sabirnih i ostalih), organizacija javnih parkirališta, planiranje

premoštavanje Neretve i ostali zahtjevi za izmjenama i korekcijama prometne

infrastrukture), riječni promet; planiranje luke posebne namjene ili športske luke

u akvatoriju luke županijskog značaja - ostala infrastruktura (elektroopskrba, vodno gospodarstvo, vodoopskrba i

odvodnja, telekomunikacijske instalacije); ažuriranje prema posebnim zahtjevima

nadežnih institucija



- zoniranje građevinskih područja u odnosu na urbanističke parametre (veličina

građevinskih čestica, koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti, visina građevina i

sl.), određivanje posebnih urbanističkih parametara za gradnju u povijesnoj jezgri

i kontaktnom području (nova „pjaca“, prostor „Vage“, novo igralište, Pržine,…) - preispitivanje urbanističkih parametara za gradnju na prostoru poslovnih zona

(K1 zona Razvitka i sl.) - zahtjevi za novom gradnjom, tj. korekcija granica građevinskih područja

(Predolac-Šibanica, uz suglasnost Ministarstva kulture i pojedinačni opravdani

zahtjevi) - izmjena i dopuna odredbi za provođenje i njihovo usklađenje sa zakonskim

odrednicama i posebnim propisima - izrada elaborata urbanističkih mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih

opasnosti sukladno posebnim propisima – Zakon o zaštiti i spašavanju (NN

174/04, 79/07, 38/09). Ciljeve i programska polazišta Izmjena i dopuna PPU Grada Metkovića potrebno je uskladiti sa Programom ukupnog razvoja Grada Metkovića (PUR). Prostorni obuhvat Izmjena i dopuna PPU Grada Metkovića jednak je obuhvatu postojećeg PPU Grada Metkovića (Neretvanski glasnik, 06/04.). Sukladno članku 79. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, Odluka o izradi dostavljena je tijelima i

osobama određenim posebnim propisima koji u roku od 30 dana daju zahtjeve (podaci, planske smjernice, propisani dokumenti) iz okvira njihove nadležnosti i time sudjeluju u izradi Izmjena i

dopuna Prostornog plana uređenja Grada Metkovića. Od istih su zatraženi uvjeti koje treba poštivati

u izradi ovog Plana, a koji se odnose na osnovne razloge za pokretanje postupka Izmjena i dopuna

PPU Grada Metkovića. Dio pravnih i fizičkih osoba svoje je zahtjeve dostavilo prije Odluke o izradi. Riječ je o sljedećim

pravnim tijelima:

- Obšivač d.o.o. - Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva - Dubrovačko-neretvanska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu

okoliša - Smarter bussines group - Ministarstvo kulture - HSLS-ogranak Metković i grupa građana - Općina Čapljina - Hrvatske vode - Unelpo d.o.o. - Rasadnik Prud - Državna geodetska uprava



- Metković d.o.o. - Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije - Ministarstvo unutarnjih poslova

Nakon donošenja Odluke o izradi zahtjeve su dostavila sljedeća pravna tijela:

- Dubrovačko-neretvanska županija, Upravni odjel za turizam, more i poduzetništvo - Mjesni odbor Vid - Meridian Nova Energija d.o.o. - Metković d.o.o. - Tiskara „Pečat“ - Inženjerski projektni zavod d.d. - Dubrovačko-neretvanska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu

okoliša-Ispostava u Metkoviću - Poljopromet d.o.o.

Zahtjeve su dostavile i ostale, fizičke osobe. Razmatrani su svi zahtjevi, od kojih je dio usvojen, dio je

već ugrađen, a preostali će biti riješen kroz sljedeće faze izrade Plana. Postupak izrade i donošenja predmetnog Plana kao prostorno-planskog dokumenta reguliran je

sukladno:

• Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12, 80/13),

• Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i

standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04), • Prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-

neretvanske županije 06/03, 03/05, 03/06, 07/10, 04/12, 09/13), • drugim relevantnim zakonima i propisima.

Sukladno članku 83. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, 17. travnja 2013. u zgradi Gradskog

kulturnog središta u Metkoviću održana je prethodna rasprava o Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna

Prostornog plana uređenja Grada Metkovića, na kojoj su sudjelovala tijela i osobe određene

posebnim propisima. Spomenuta tijela i osobe bila su dužna u roku od 15 dana od održavanja

prethodne rasprave nositelju izrade dostaviti svoja mišljenja, smjernice i preporuke. Za one koji to ne

učine, smatra se da je mišljenje dano, odnosno da nemaju smjernica niti preporuka. Na Nacrt prijedloga izmjena i dopuna PPU Grada Metkovića svoja su mišljenja, smjernice i preporuke dostavili:



• Policijska uprava Dubrovačko-neretvanska, Služba upravnih i inspekcijskih poslova • Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije • Ministarstvo obrane, Uprava za materijalne resurse, Sektor za nekretnine, graditeljstvo i

zaštitu okoliša, Služba za graditeljstvo i zaštitu okoliša • Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured Dubrovnik • Tiskara Pečat, Unelpo d.o.o. Metković • Metković Razvoj d.o.o. • Čistoća Metković d.o.o. • Hrvatske ceste d.o.o.-ispostava Dubrovnik • Ministarstvo poljoprivrede • Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-

neretvanske županije • Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Dubrovniku • Hrvatske šume d.o.o. • Državni zavod za zaštitu prirode • HŽ Infrastruktura d.o.o.

Razmotrena su sva zaprimljena mišljenja, smjernice i preporuke, na osnovu kojih je sastavljeno

Izvješće o prethodnoj raspravi. Na sjednici Gradskog vijeća u srpnju 2014. donesena je Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o izradi

Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Metkovića (Neretvanski glasnik, 04/14.), koja je

obuhvatila planirano proširenje postojeće deponije otpada na odlagalištu „Dubravica“ te mogućnost

korištenja obnovljivih izvora energije na području Grada. Izmijenjena Odluka obuhvaća i ispravljanje

grešaka uočenih u dosadašnjoj provedbi Plana te njihovo poboljšanje radi lakšeg provođenja. Na temelju Izvješća o prethodnoj raspravi, ugrađenim zahtjevima i Nacrtu prijedloga Plana utvrđuje

se Prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Metkovića za javnu raspravu, koji se

sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela te sažetka za javnost. U javnoj raspravi sudjeluju nadležna

državna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima, tijela jedinica lokalne i područne samouprave,

građani i udruge i vlasnici nekretnina i drugi propisani Zakonom, koji daju očitovanja, mišljenja,

prijedloge i primjedbe na Prijedlog Plana, u roku propisanom Zakonom. Sukladno članku 85. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, a u vezi sa člankom 188. Zakona o

prostornom uređenju (Narodne novine, 153/13.) održana je Javna rasprava o Prijedlogu izmjena i

dopuna Prostornog plana uređenja Grada Metkovića. Prijedlog Plana stavljen je na javni uvid u

trajanju od 15 dana, od 20. kolovoza do 03. rujna 2014. godine. Javno izlaganje održano je 22.

kolovoza 2014. godine u Gradskom kulturnom središtu u Metkoviću. Sudionici u Javnoj raspravi bili su



dužni u roku određenom u objavi Javne rasprave dostaviti pisano očitovanje na Prijedlog Plana. Za

one koji to nisu učinili, smatra se da na Prijedlog Plana nemaju primjedbi. Na protokol Grada Metkovića i kroz knjigu primjedbi zaprimljeno je ukupno 60 primjedbi, odnosno:

• 32 primjedbe fizičkih i 16 primjedbi pravnih osoba zaprimljenih na protokolu Grada

Metkovića • 12 primjedbi podnesenih kroz knjigu primjedbi

Na osnovu spomenutih primjedbi sastavljeno je Izvješće o javnoj raspravi. Na temelju Prijedloga plana za Javnu raspravu te prihvaćenih očitovanja, mišljenja, primjedbi i

prijedloga u Izvješću o javnoj raspravi, izrađen je Nacrt konačnog prijedloga Izmjena i dopuna

Prostornog plana uređenja Grada Metkovića. Nacrt konačnog prijedloga dostavljen je tijelima i osobama određenim posebnim propisima s ciljem

davanja mišljenja o poštivanju zahtjeva iz članka 79., odnosno očitovanja iz članka 90. Zakona o

prostornom uređenju i gradnji, i to u roku od 30 dana. Riječ je o sljedećim tijelima i osobama:

• Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Dubrovniku • Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uprava za zaštitu prirode • Ministarstvo poljoprivrede, Uprava poljoprivrede i prehrambene industrije • Ministarstvo poljoprivrede, Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije • Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured Dubrovnik • Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Dubrovačko-neretvanska, Odjel upravnih,

inspekcijskih i poslova zaštite i spašavanja • Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za vodno područje dalmatinskih slivova • Ministarstvo obrane, Uprava za materijalne resurse, Sektor za nekretnine, graditeljstvo i

zaštitu okoliša, Služba za graditeljstvo i zaštitu okoliša • Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije

Mišljenja na Nacrt konačnog prijedloga dostavila su sljedeća tijela: • Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, KLASA: 350-05/13-01/138,

URBROJ: 376-10/KČ-14-6 (HP), od 31. listopada 2014. • Ministarstvo obrane, Uprava za materijalne resurse, Sektor za nakretnine, graditeljstvo i

zaštitu okoliša, Služba za graditeljstvo i zaštitu okoliša, KLASA: 350-02/14-01/190, URBROJ:

512M3-020201-14-4, od 04. studenog 2014. • Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Dubrovačko-neretvanska, Služba upravnih i

inspekcijskih poslova, BROJ: 511-03-06/4-3/19-14, od 04. studenog 2014. • Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured za zaštitu i spašavanje Dubrovnik,

KLASA: 350-02/13-05/04, URBROJ: 543-04-01-14-106, od 06. studenog 2014. • Ministarstvo poljoprivrede, Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije, KLASA: 350-02/14- 01/855, URBROJ: 525-11/0902-14-2, od 17. studenog 2014.



• Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Dubrovniku,

KLASA: 612-08/13-10/0151, URBROJ: 532-04-02-17/8-14-06, od 21. studenog 2014. • Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uprava za zaštitu prirode, KLASA: 612-07/13-57/95,

URBROJ: 517-07-2-2-14-7, od 28. studenog 2014. • Ministarstvo poljoprivrede, KLASA: 350-02/14-01/881, URBROJ: 525-07/0377-14-3, od 02.

prosinca 2014. • Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za slivove južnog Jadrana, KLASA: 350-02/13- 01/0000205, URBROJ: 374-24-1-14-7, od 02. prosinca 2014.

Na temelju Nacrta konačnog prijedloga Plana, Izvješća o javnoj raspravi i mišljenja tijela i osoba

određenih posebnim propisima izrađen je i utvrđen Konačni prijedlog izmjena i dopuna Prostornog

plana uređenja Grada Metkovića. Konačni prijedlog Plana upućen je Zavodu za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije,

radi davanja prethodnog mišljenja. Pozitivno mišljenje Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije dobiveno je 30.prosinca 2014. godine, a Župana Dubrovačko-neretvanske županije 9. veljače 2015. godine. Na sjednici Gradskog vijeća, održanoj 20. veljače 2015. godine, donesena je Odluka o donošenju

Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Metkovića.


___________________________________________________________________________________________


II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE


___________________________________________________________________________________________



__________________________________________________________________________________________


II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 4. U poglavlju 2. Uvjeti za određivanje namjene površina, 2.3. Razvoj i uređenje prostora naselja, stavak 3. mijenja se i glasi: „U okviru pretežno izgrađenih dijelova naselja, akti o gradnji mogu se ishoditi direktno temeljem odredbi PPU-a, dok za neizgrađene, infrastrukturno neopremljene dijelove naselja na osnovu urbanističkih planova uređenja. Za izgrađene infrastrukturno opremljene, kao i za neizgrađene infrastrukturno opremljene dijelove

građevinskog područja naselja, moguće je izdavati akte o gradnji bez obveze izrade urbanističkih planova

uređenja. Za izgrađene infrastrukturno opremljene i neizgrađene infrastrukturno opremljene dijelove

građevinskog područja naselja akte o gradnji je moguće izdavati i u slučaju kada se već nalaze unutar obuhvata

predviđenog urbanističkog plana uređenja i prije njegovog donošenja.“

Članak 5. U poglavlju 3. Uvjeti za uređenje prostora, 3.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju, 3.1.2. Građevine od važnosti za Državu i Županiju na prostoru Grada Metkovića mijenja se i glasi: „3.1.2. Građevine od važnosti za Državu i Županiju na području Grada Metkovića 3.1.2.1. Građevine od važnosti za Državu

a) Državne prometne građevine s pripadajućim objektima i uređajima: - obilaznica Metkovića u funkciji korekcije dijela državne ceste DC-9 - državna cesta DC-9, postojeća trasa Metković (GP Doljani)-Opuzen - državna cesta DC-62, Kula Norinska-Metković (DC-9)

b) Cestovni granični prijelazi

- stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika u cestovnom prometu: Prud,

Metković - stalni granični prijelazi za pogranični promet: Unka, Gabela Polje

c) Željezničke građevine s pripadajućim građevinama, postrojenjima i uređajima

- željeznička pruga za međunarodni promet M304 (Čapljina)-državna granica-Metković -Ploče,

glavna koridorska pruga koja se nalazi na ogranku koridora RH3

d) Željeznički granični prijelazi - stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba u željezničkom prometu:

Metković

e) Građevine za transport plina s pripadajućim objektima - magistralni plinovod Ploče-Metković-granica BiH

f) Vodne građevine

- sustav obrane od poplava (nasipi, obaloutvrde, ustave i dr.) uz rijeku Neretvu na području

grada Metkovića


___________________________________________________________________________________________

Institut IGH d.d. / IGH Urbanizam d.o.o. / ecoplan d.o.o. 2

- sustav obrane od poplava (nasipi, obaloutvrde, ustave i dr.) na desnoj obali–područje

Jerkovca - obodni kanal i nasip Koševo-Vrbovci

g) Građevine za korištenje voda

- vodoopskrbni sustav Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo-Mljet 3.1.2.2. Građevine od važnosti za Županiju

a) Prometne građevine – cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima - županijske (ŽC-6218, ŽC-6220) i lokalne ceste (LC-69012, LC-69013, LC-69014)

b) Prometne građevine – pomorske građevine

- luka Metković – teretna luka - planirana luka nautičkog turizma – Metković (do 100 vezova) - planirana sportska luka – Metković (do 200 vezova)

c) Energetske građevine

- DV 110 kV Opuzen-Neum - DV 110 kV Čapljina-Opuzen

d) Građevine za melioracijsku odvodnju

- melioracijski sustav donje Neretve e) Građevine za korištenje voda

- vodovodni sustav „Doljani-Metković“ - sustav za zahvat i dovod vode za navodnjavanje u donjem toku Neretve (podsustav Koševo-

Vrbovci)

f) Građevine na zaštićenom području - kompleksni zahvati i građevine u okviru planiranog parka prirode „Donja Neretva““

Članak 6. U poglavlju 3. Uvjeti za uređenje prostora, 3.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju, potpoglavlje 3.1.3., alineja 1. i alineja 4. se brišu.

Članak 7. U poglavlju 3. Uvjeti za uređenje prostora, 3.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju, potpoglavlje 3.1.3., alineja 2. postaje alineja 1., alineja 3. postaje alineja 2., alineja 5. postaje alineja 3., alineja 6. postaje alineja 4. i alineja 7. postaje alineja 5.

Članak 8. U poglavlju 3. Uvjeti za uređenje prostora, 3.2. Građevinska područja naselja, potpoglavlje 3.2.2., stavak 2., alineja 2. mijenja se i glasi:


___________________________________________________________________________________________


„ - gospodarsku proizvodnu namjenu (I), tj. zone za smještaj gospodarskih, pretežito industrijskih ili zanatskih

pogona i pratećih kompatibilnih sadržaja“

Članak 9. U poglavlju 3. Uvjeti za uređenje prostora, 3.2. Građevinska područja naselja, potpoglavlje 3.2.2., stavak 2., alineja 3. mijenja se i glasi: „ – zone gospodarske poslovne (K) i proizvodne namjene (I) za gradnju uslužnih, trgovačkih, komunalno-servisnih, industrijskih, zanatskih i ostalih komunalnih objekata“

Članak 10. U poglavlju 3. Uvjeti za uređenje prostora, 3.2. Građevinska područja naselja, u potpoglavlju 3.2.2., dodaje se novi stavak (stavak 3.): „Unutar površina mješovite namjene, pretežito stambene i pretežito poslovne, dopuštena je gradnja

pojedinačnih smještajnih građevina (hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta do 80 kreveta.“

Članak 11. U poglavlju 3. Uvjeti za uređenje prostora, 3.2. Građevinska područja naselja, potpoglavlje 3.2.6. mijenja se i glasi: „3.2.6. Građevna čestica mora imati kolni ili pješački pristup na javno prometnu površinu minimalne širine 3,5

m u neizgrađenom, a u izgrađenom području ne manje od 3 m, uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m,

odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na rastojanju od 50 m.“

Članak 12. U poglavlju 3. Uvjeti za uređenje prostora, 3.2. Građevinska područja naselja, potpoglavlje 3.2.9., stavak 1. mijenja se i glasi: „Iznimno, u pretežito izgrađenim dijelovima naselja moguće je utvrditi lokacijsku dozvolu za gradnju novih

građevina na mjestu i u tlocrtnim dimenzijama postojećih, ili za rekonstrukciju postojećih građevina ako nisu

ispunjeni uvjeti u pogledu površine građevinske čestice, izgrađenosti čestice i udaljenosti građevine od

susjedne građevinske čestice, ali se tada ni u kojem slučaju ne smije pogoršati zatečeno stanje u pogledu

insolacije i izgrađenosti čestice.“

Članak 13. U poglavlju 3. Uvjeti za uređenje prostora, 3.2. Građevinska područja naselja, potpoglavlje 3.2.10., dodaje se sljedeći tekst: „Na pomoćnoj građevini ili u nj mogu biti smješteni solarni kolektori i/ili fotonaponski moduli.“


___________________________________________________________________________________________


Članak 14. U poglavlju 3. Uvjeti za uređenje prostora, 3.2. Građevinska područja naselja, potpoglavlje 3.2.12., stavak 3. mijenja se i glasi: „Za gradnju visokih građevina (samostojeće građevine), u pretežito izgrađenim i neizgrađenim dijelovima

naselja, propisuje se minimalna površina građevinske čestice od 1 000 m² te maksimalna površina građevinske

čestice od 5 000 m², s maksimalnim koeficijentom izgrađenosti (kig) 0,3 i maksimalnim koeficijentom

iskorištenosti (kis) 2,0.“

Članak 15. U poglavlju 3. Uvjeti za uređenje prostora, 3.2. Građevinska područja naselja, potpoglavlje 3.2.12., stavak 5. briše se.

Članak 16. U poglavlju 3. Uvjeti za uređenje prostora, 3.2. Građevinska područja naselja, potpoglavlje 3.2.12., stavci 6. i 7. postaju stavci 5. i 6..

Članak 17. U poglavlju 3. Uvjeti za uređenje prostora, 3.2. Građevinska područja naselja, potpoglavlje 3.2.12., stavak 5. mijenja se na način da se riječi „Generalnog urbanističkog plana“ zamjenjuju riječima „Urbanističkog plana uređenja“.

Članak 18. U poglavlju 3. Uvjeti za uređenje prostora, 3.2. Građevinska područja naselja, potpoglavlje 3.2.12., stavak 6. mijenja se i glasi: „Visoke građevine mogu se graditi na udaljenosti od najmanje H/2 od susjedne međe u neizgrađenom dijelu

naselja ili 4,0 m od susjedne međe u izgrađenom dijelu naselja.“

Članak 19. U poglavlju 3. Uvjeti za uređenje prostora, 3.2. Građevinska područja naselja, dodaje se novo potpoglavlje 3.2.14b.: „3.2.14b. Zabranjuje se gradnja novih objekata unutar proglašenog zaštitnog inundacijskog pojasa uz rijeku

Neretvu, ostale vodotoke, kanale, nasipe i druge vodne građevine na području Grada Metkovića. Zabrana se ne

odnosi na izgradnju vodnih građevina i drugih građevina u službi održavanja vodnog režima. Izgradnja

infrastrukturnih objekata se može posebno dozvoliti uz poštivanje vodopravnih uvjeta, planova obrane od

poplava, rješavanja imovinsko-pravne problematike i poštivanja ostalih odredbi Zakona o vodama. Inundacijski

prostori vodotoka (Neretve, Stare Neretve) se mogu sukladno Zakonu o vodama koristiti za sport i rekreaciju. Postojeća izgrađena veletržnica „Metković“, koja se nalazi u lijevoj inundaciji rijeke Neretve, ukloniti će se i dislocirati na novu lokaciju u skladu sa Planom. Na branjenom poplavnom području na lijevoj obali potrebno je izbjegavati gradnju podrumskih etaža u kojima

bi se smještale garaže, vrijedne instalacije ili oprema na koju negativno mogu utjecati procjedne ili podzemne


___________________________________________________________________________________________


vode koje su značajnog intenziteta za vrijeme velikih voda rijeke Neretve, odnosno u razdoblje kad se branjeno

područje otežano drenira od površinskih i podzemnih voda. U slučaju da se inzistira na podzemnim etažama

kod objekata, projektnim rješenjem je potrebno predvidjeti zaštitu istih. Na nebranjenom području desne obale, osim izbjegavanja podzemnih etaža, potrebno je predvidjeti

odgovarajuće izdizanje novih objekata iznad postojećeg terena. Nakon izgradnje sustava obrane od poplava,

ovo će područje za povratni period od 20 do 33 godine i dalje biti potencijalno izloženo plavljenju, te se

preporučuje izdizanje objekata iznad kote 2,20m n.m, koja se očekuje kod upuštanja poplavnih voda u ovo

područje. Za važnije javne objekte (škole, bolnice i sl.) te gospodarske i infrastrukturne objekte koje poplavne

vode ne bi smjeli ugroziti predlaže se i značajnije izdizanje iznad 2,20m n.m.“

Članak 20. U poglavlju 3. Uvjeti za uređenje prostora, 3.2. Građevinska područja naselja, potpoglavlje 3.2.15., naslov u podstavku 2. mijenja se i glasi: „a) Zone poslovne i industrijske namjene“

Članak 21. U poglavlju 3. Uvjeti za uređenje prostora, 3.2. Građevinska područja naselja, potpoglavlje 3.2.15., podstavak 3. mijenja se i glasi: „Zona „Unka“, poslovne (K1-pretežito uslužna) i proizvodne namjene (I1-pretežito industrijska, I2-pretežito

zanatska), ili novi poslovni centar, obuhvata 14,18 ha na desnoj obali Neretve, koji zahtijeva sustavno rješenje

komunalne i prometne infrastrukture i preoblikovanje i prenamjenu uz dovršenje poslovnim sadržajima u cilju

povećanja urbaniteta ovog područja. Uređenje poslovnog centra temeljiti će se na urbanističkom planu uređenja. U navedenoj zoni privremeno se omogućuje lokacija za otvaranje reciklažnog dvorišta (K2*,K3*), do

njegove realizacije i preseljenja na lokaciju na odlagalištu „Dubravica“.“

Članak 22. U poglavlju 3. Uvjeti za uređenje prostora, 3.2. Građevinska područja naselja, potpoglavlje 3.2.15., naslov u podstavku 4. (K2/3 – pretežno izgrađene trgovačke i skladišne poslovne zone) mijenja se i glasi: „Preostale zone gospodarske poslovne (K) i proizvodne namjene (I)“

Članak 23. U poglavlju 3. Uvjeti za uređenje prostora, 3.2. Građevinska područja naselja, potpoglavlje 3.2.15., dodaje se novi podstavak 6. te glasi: „Na području Vrbovci, izvan građevinskog područja naselja, planira se gradnja kompostane (K*), koja bi po

svom karakteru bila namijenjena obradi biološkog otpada i zelenila sa ciljem dobivanja korisnog humusa

(biokompostana).“

Članak 24. U poglavlju 3. Uvjeti za uređenje prostora, 3.2. Građevinska područja naselja, potpoglavlje 3.2.15., dodaje se novi podstavak 7. te glasi:


___________________________________________________________________________________________


„Po posebnom projektnom zadatku, na površini zemljišta od oko 6 250 m², predviđa se izgradnja Muzeja

neretvanske lađe (K1, D*). Za predmetni poslovno-turističko-sportski objekt treba ishoditi suglasnost Hrvatskih

voda. Predviđena lokacija nalazi se u sustavu javnog vodnog dobra i u zaštitnom inundacijskom pojasu te će biti

potrebno riješiti svu imovinsko-pravnu problematiku, u skladu sa Zakonom o vodama i stručnim službama

Hrvatskih voda.“

Članak 25. U poglavlju 3. Uvjeti za uređenje prostora, 3.2. Građevinska područja naselja, potpoglavlje 3.2.15., podstavak „K2/3-pretežno neizgrađene trgovačke i skladišne poslovne zone“ mijenja se i glasi: „Izvan građevinskog područja naselja planiraju se zone gospodarske poslovne (K) i proizvodne namjene (I), kao

izdvojena građevinska područja (izvan naselja): • Metković – zona veletržnice, poslovne (K1-pretežito uslužna, K2-pretežito trgovačka, K3-komunalno-

servisna) i proizvodne namjene (I1-pretežito industrijska, I2-pretežito zanatska), površine 3,96 ha te okolna zona u istraživanju (površina 10,13 ha)

• Dubravica – zona poslovne (K2-pretežito trgovačka, K3-komunalno-servisna, K4-pretežito reciklažna) i

proizvodne namjene (I1-pretežito industrijska, I2-pretežito zanatska), obuhvata oko 9,0 ha (za

predmetnu zonu izrađen je i usvojen detaljni plan uređenja koji propisuje detaljne uvjete uređenja

zone); na području Dubravice planira se gradnja kompostane (K*) koja bi bila namijenjena obradi

biološkog otpada i zelenila sa ciljem dobivanja korisnog humusa • Gospodarska zona „Opuzenka“ (zona „Metković-Vid“) – obuhvaća zonu skladišta „Opuzenka“,

djelomično realiziranu, poslovne (K1-pretežito uslužna, K2-pretežito trgovačka, K3-komunalno-servisna) i proizvodne namjene (I1-pretežito industrijska, I2-pretežito zanatska), smještena istočno i

zapadno od prometnice Metković-Vid, površine 21,8 ha; moguća je gradnja suvremene skladišne zone

u funkciji pograničnog prometa, kamionski terminal i sl. (uređenje zone moguće je samo kroz propisani

UPU)“

Članak 26. U poglavlju 3. Uvjeti za uređenje prostora, 3.2. Građevinska područja naselja, potpoglavlje 3.2.15., podstavak „b) E3-eksploatacijska zona“ mijenja se i glasi: „b) I4-asfaltna baza (proizvodna-pretežito građevinarska namjena) Na lokalitetu „Bijeli Vir“, uz naselje Glušci, nalazi se postojeća zona gospodarske proizvodne namjene, i to

pretežito građevinarske namjene (I4-asfaltna baza) i zona za eksploataciju mineralnih sirovina (E3-eksploatacija

kamena), površine 5,0 ha.“

Članak 27. U poglavlju 3. Uvjeti za uređenje prostora, 3.2. Građevinska područja naselja, potpoglavlje 3.2.15., podstavak „d) ŠRC-zona športsko-rekreacijske namjene“ mijenja se i glasi: „d) zone športsko-rekreacijske namjene (R) Zone športsko-rekreacijske namjene obuhvaćaju zone unutar i izvan građevinskog područja naselja. Ukupna

površina športsko-rekreacijske namjene (R1) iznosi 41,76 ha. Unutar građevinskog područja naselja svrstane su:


___________________________________________________________________________________________


zona na lokalitetu Velika Bočina (R1), športsko-rekreacijski centar (R1) na predjelu Jelaševac, zona (R1) na

desnoj obali Neretve uz granicu s BiH i zona (R1) u naselju Vid. Izvan naselja planirane su zone športsko-rekreacijske namjene: Luka Metković, Dubravica 1 i Dubravica 2 (zona

jugoistočno od Koševa), a koje su planirane i Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije. Zone športsko-rekreacijske namjene namijenjene su uređenju športsko-rekreacijskih površina (otvorenih

igrališta, tenis, pratećih rekreacijskih sadržaja, šetnica, parkova, igrališta) sa mogućnošću gradnje ugostiteljskih

sadržaja i manjih smještajnih turističkih kapaciteta, maksimalne visine prizemlje i dva kata i minimalne površine

čestice od 1000 m². Ugostiteljski sadržaji i turistički kapaciteti ne smiju zauzeti više od 1,0 ha površine ukupnog

područja, a njihov raspored utvrdit će se urbanističkim planova uređenja. Za zone športsko-rekreacijske namjene preporuča se provedba arhitektonsko-urbanističkog natječaja po

posebnom projektnom zadatku.“

Članak 28. U poglavlju 3. Uvjeti za uređenje prostora, 3.2. Građevinska područja naselja, nakon potpoglavlja 3.2.16. dodaje se novo potpoglavlje 3.2.17.: „3.2.17. Na krovove građevina unutar građevinskog područja naselja, osim unutar zaštićenih povijesnih cjelina, za što je potrebno prethodno zatražiti suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela, mogu se postavljati solarni

kolektori i/ili fotonaponske čelije kao jednostavne građevine. Kod kosih krovova potrebno je koristiti njihovu

povoljnu orijentaciju (prema jugu), ali i izbjegavati potpuno pokrivanje površine krova kolektorima i/ili čelijama.

Kod kosih krovova, ploha kolektora i čelija ne smije biti udaljena više od 20 cm od plohe krova, dok kod ravnih

krovova njihov najviši dio ne smije biti viši od 200 cm od plohe krova. Ukoliko se želi pokriti cijela površina

kosog krova, moguće je elemente pokrova zamijeniti sa fotonaponskim elementima istog oblika. Potrebno je

pritom voditi računa o ukupnom oblikovanju (silueti) građevine. U uklapanju i oblikovanju fotonaponskih panela na zgradama

tradicijske arhitekture potrebno je poduzeti mjere da se njihov utjecaj smanji s obzirom da može predstavljati

bitnu promjenu izgleda. Solarni kolektori i/ili fotonaponske čelije mogu se postavljati i na pročeljima (južna pročelja) građevina unutar

građevinskog područja naselja. Radi izbjegavanja troškova završne obloge odnosno ostvarenja zaštite od

osunčanja i kiše, preporuča se izvedba nadstrešnica, natkrivenih parkirališta i pomoćnih objekata sa

fotonaponskim panelima. U građevinskom području naselja, na građevinskoj čestici postojeće zgrade, moguća

je gradnja fotonaponskih čelija, pod uvjetom da se ne narušavaju lokacijski uvjeti, odnosno da na istoj

građevinskoj čestici ne postoje druge fotonaponske čelije.“

Članak 29. U poglavlju 3. Uvjeti za uređenje prostora, 3.2. Građevinska područja naselja, nakon potpoglavlja 3.2.17. dodaje se novo potpoglavlje 3.2.18.: „3.2.18. U izdvojenom građevinskom području izvan naselja, svih namjena, na objektima koji su legalno

izgrađeni i kod kojih ne postoji nadležnost Konzervatorskog odjela, moguće je postavljanje sunčanih kolektora

i/ili fotonaponskih čelija, i to pretežito na krovnim površinama, uz uvjete jednake onima propisanim za

građevine unutar građevinskog područja naselja.“

Članak 30. U poglavlju 3. Uvjeti za uređenje prostora, 3.3. Ostale izgrađene strukture van naselja, dodaje se novo potpoglavlje 3.3.10.:


___________________________________________________________________________________________


„3.3.10. Lugarnice, planinarski i lovački domovi mogu se graditi ili obnavljati postojeći, na temelju posebnih

uvjeta i uz suglasnost nadležnih institucija za zaštitu kulturne baštine te zaštite prirode i okoliša. Zgrade mogu

imati ukupno maksimalno 400 m² bruto razvijene površine te ne moraju imati vlastito okolno zemljište za

redovitu uporabu. Trebaju imati osiguran kolni pristup, a infrastrukturno opremanje može biti u skladu s

lokalnim mogućnostima. Maksimalna dozvoljena visina vijenca je 9 m, odnosno ukupno maksimalno tri

nadzemne etaže. Zgrade moraju biti usklađene s pravilima tradicionalne graditeljske baštine. Mogu ih isključivo

podizati šumarije, planinarska i lovačka društva.“

Članak 31. U poglavlju 3. Uvjeti za uređenje prostora, 3.3. Ostale izgrađene strukture van naselja, nakon potpoglavlja 3.3.10. dodaje se novo potpoglavlje 3.3.11.: „3.3.11. Izvan građevinskog područja, na objektima koji su legalno izgrađeni i kod kojih ne postoji nadležnost

Konzervatorskog odjela, na krovove i/ili pročelja moguće je postavljanje sunčanih kolektora i/ili fotonaponskih

čelija, uz uvjete jednake onima propisanim za građevine unutar građevinskog područja naselja.“

Članak 32. U poglavlju 4. Uvjeti smještaja gospodarskih i poslovnih djelatnosti, u potpoglavlju 4.2., stavak 3. mijenja se i glasi: „Građevne čestice za gradnju gospodarskih i poslovnih sadržaja u građevinskom području naselja i u

izdvojenom građevinskom području izvan naselja moraju zadovoljiti sljedeće uvjete: - veličina građevinske čestice: - za industrijsko-poduzetničke zone (I,K): ne manja od 800m² - za ostale zone: ne manja od 800m² niti veća od 3000m² - najmanja izgrađenost građevinske čestice iznosi 10%, dok najveća izgrađenost iznosi: - za zone gospodarske-poslovne namjene (K): 45% - za poslovno-stambene i industrijsko-poduzetničke (I, K) zone: 50% - najveća dozvoljena etažnost građevine je Po+(S)+P+2 - visina građevine od konačno zaravnatog terena do vijenca krova ne može biti veća od 12m, izuzev za

industrijsko-poduzetničke zone - najmanja udaljenost građevine od ruba susjedne čestice ne može biti manja od polovice zabatne visine

građevine, ali ne manja od 5m - najmanje 20% površine građevinske čestice treba biti uređeno kao parkovno zelenilo - na česticama koje se nalaze uz postojeću stambenu izgradnju mora se prema toj izgradnji osigurati tampon

zelenila najmanje širine 5m - građevinske čestice za gradnju gospodarskih sadržaja moraju imati osiguran pristup na javnu prometnu

površinu najmanje širine kolnika od 5m - parkirališne potrebe trebaju biti zadovoljene na čestici“

Članak 33. U poglavlju 4. Uvjeti smještaja gospodarskih i poslovnih djelatnosti, u potpoglavlju 4.2., stavak 4. mijenja se i glasi:


___________________________________________________________________________________________


„Za objekt robne kuće ne primjenjuju se vrijednosti za gore navedene parametre koeficijent izgrađenosti (kig) i

visinu. Pitanje ovih parametara riješiti će se po posebnom projektnom zadatku i projektu kojeg će odobriti

autor u suradnji sa posebnim povjerenstvom.“

Članak 34. U poglavlju 5. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti, potpoglavlje 5.5. mijenja se i glasi: „5.5. U skladu sa Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije, koriste se različiti standardi i normativi

u dimenzioniranju središnjih funkcija: a) Uprava i pravosuđe U sjedištu Grada, odnosno sjedištu bivše Općine Metković, mora se nalaziti ispostava županijskih službi, matični

ured, gradski organi vlasti, kao i sudbena vlast s pratećim službama. Od sadržaja pravosuđa, određuje se da na svakih 20 000 stanovnika, odnosno 200 pravnih subjekata, djeluje javnobilježnička služba, u mjestima

sjedištima općinskih sudova, slično kao i odvjetnička služba. U sjedištima jedinica lokalne samouprave nalaze se

institucije lokalne samouprave, kao i institucije policije-policijske postaje. b) Prosvjeta Mreža institucija i ustanova prosvjetne djelatnosti dijeli se na tri osnovne razine: predškolska, osnovno školstvo

i srednje školstvo. Mreža predškolskih ustanova nužno sadrži demografske pokazatelje o kontingentu predškolske populacije

(dobna skupina 0-6 godina, podaci o natalitetu i ostalo). Potreban broj ustanova, kao i veličina skupina-jedinica

ovisit će o podacima za taj kontingent. Predloženu sliku mreže osnovnih škola potrebno je na nižim razinama planiranja dimenzionirati temeljem

odgovarajućih demografskih pokazatelja te na osnovi sljedećih standarda i normativa:

• za potpunu samostalnu osnovnu školu potrebno je u načelu imati najmanje 240 učenika (po jedan

razredni odjel od 1. do 8. razreda), • optimalan je broj učenika u razrednom odjelu 20, a najmanji 14, najviši 28 učenika • razredni odjel ustrojava se od učenika istog razreda, a kombinirani razredni odjel od učenika dvaju ili

iznimno više razreda, za provedbu redovite nastave po redovitome ili posebnom nastavnom planu i

programu Uz redovite osnovne škole u sustavu osnovnog školstva organiziraju se i posebne osnovne škole u skladu s

posebnim programima osnovnog glazbenog i plesnog školovanja. Temeljem postavljenih kriterija potrebno je proširiti postojeću mrežu osnovnih škola ustanovama za dvije nove

škole u Metkoviću. U skladu s demografskom slikom jedinica lokalne samouprave, podacima o postojećem stanju u srednjem školstvu i donesenim standardima i normativima, predlaže se da u središtima gradova kakvo je naselje

Metković, sukladno broju stanovnika gravitacijskog područja, se određuje broj srednjih škola primjenjujući kriterije i standarde da svaka prostorna cjelina s 8 000 – 30 000 stanovnika treba imati bar jednu srednju školu,

da je optimalna srednja škola u većim središtima s 16-24 razredna odjela, odnosno s 480-720 učenika, odnosno

maksimalno 30 učenika u razrednom odjelu. U pogledu visokog školstva, uokviru svoga Odjela za stručne studije, Sveučilište u Dubrovniku će razvijati

stručne studije na čitavom prostoru Županije, sukladno razvojnim potrebama pojedinih područja, među kojima

i u Metkoviću.


___________________________________________________________________________________________


c) Kultura i šport Lociranje školsko-športskih dvorana direktno je povezano uz lokacije samostalnih osnovnih i srednjih škola.

Povezivanje tih dvaju funkcija racionalizira velike troškove izgradnje i održavanja tih građevina. Nužno je

istaknuti i potrebu izgradnje zatvorenih bazena i drugih športskih objekata na prostoru Županije, među kojima i

u Metkoviću. d) Zdravstvo Mjerila za određivanje osnovne mreže zdravstvene djelatnosti utvrđuju se planom zdravstvene zaštite

Republike Hrvatske kojeg donosi Vlada Republike Hrvatske. Prilikom utvrđivanja prijedloga mreže za Županiju, kao i za dimenzioniranje mreže, koriste se slijedeći opći normativi i standardi:

• 1 tim opće/obiteljske medicine – 1 700 osiguranika • 1 tim zdravstvene zaštite predškolske djece – 1 000 osiguranika • 1 tim zdravstvene zaštite žena – 6 000 osiguranika • 1 tim stomatološke zdravstvene zaštite (polivalentna) – 2 200 osiguranika • 1 tim patronažne zdravstvene zaštite – 5 100 stanovnika • 1 tim zdravstvene njege – 3 500 osiguranika • 1 tim higijensko-epidemiološke zdravstvene zaštite – 40 000 stanovnika • 1 tim preventivno odgojnih mjera za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata – 5 000 osiguranika • 1 standardni tim HMP - od 35 000 stanovnika nadalje, do 35 000 stanovnika ustrojava se dežurstvo ili

pripravnost po punktu • uvjeti za osnivanje ljekarni uređeni su Pravilnikom o uvjetima za određivanje područja na kojem će se

osnivati ljekarne e) Socijalna skrb Standardi i normativi za lociranje ustanova socijalne skrbi su navedeni u nastavku. Obiteljski centar je u nadležnosti ministarstva nadležnog za obitelj, osniva se za područje jedne županije, a

može se ustrojiti jedna ili više podružnica. Sjedište centra za socijalnu skrb mora biti u Gradu ili Općini. Sjedište podružnice u pravilu treba biti u naselju

koje je povezano javnim prijevozom s ostalim područjem mjesne nadležnosti. Prilaz objektima treba biti bez

arhitektonskih prepreka, radi nesmetanog ulaska osoba s invaliditetom. Broj i vrsta stručnih djelatnika u centru

ovisi o broju stanovnika i njihovoj gustoći na određenom području, broju i vrsti korisnika te njihovom udjelu u

ukupnom stanovništvu, vrsti i opsegu specifičnih problema i poteškoća koje prevladavaju na tom području,

zemljopisnim obilježjima područja mjesne nadležnosti centra, odnosno vrsti poslova utvrđenih statutom centra. Opće karakteristike doma socijalne skrbi su: prostorije moraju biti smještene u čvrstom građevinskom objektu;

lokacija doma socijalne skrbi treba biti u naselju ili njegovoj blizini, u pravilu treba biti odvojen od drugih

zgrada, a oko objekta treba osigurati određenu površinu neizgrađenog zemljišta za prilaz objektu, dvorište,

park, igralište, parkiralište i sl. Po jednom korisniku treba osigurati najmanje 20 m² neizgrađenog zemljišta, a od

toga 5 m² zelene površine. Uvjeti glede prostora, opreme i potrebnih stručnih i drugih djelatnika doma za djecu i mlađe punoljetne osobe

ovise o dobnim skupinama djece, usluzi koja se pruža (stalni, cjelodnevni ili poludnevni smještaj), mogućem tjelesnom ili mentalnom oštećenju. Djelatnost se može organizirati od manjih odgojnih skupina do najviše 200

korisnika. Mlađa punoljetna, mentalno zrela osoba može biti smještena i u stambenoj jedinici.


___________________________________________________________________________________________


Dom za starije i nemoćne osobe može pružati smještaj za najviše 200 osoba. Spavaonice u stambenom dijelu

moraju imati najmanje 8m² po korisniku. Najmanje 50% kapaciteta mora biti namijenjeno za pojačanu njegu

korisnika. Dom za djecu i odrasle - žrtve obiteljskog nasilja, mora ispunjavati opće uvjete za djecu i članove obitelji

izložene obiteljskom nasilju dok potreba traje, u pravilu do 6 mjeseci, a izuzetno do godinu dana.“

Članak 35. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, potpoglavlje 6.1.3. mijenja se i glasi: „6.1.3. Postojeće dionice kategoriziranih cesta: Ukupna duljina cestovne prometne mreže na području Grada Metkovića iznosi 34,4 km. Najviše su zastupljene

županijske ceste (36,3%) sa 12,5 km, potom državne (33,1%) sa 11,5 km te lokalne ceste (30,5%) sa 10,5 km. Državne ceste na području Grada Metkovića su:

• dionica DC-9 (DC-8 – Opuzen – Metković – granica BiH) : 6 km • dionica DC-62 (DC-1 – Dugopolje – Šestanovac – Zagvozd – Kula Norinska – Metković – DC-9): 5,4 km

Županijske ceste na području Grada Metkovića su:

• ŽC-6218 (granica BiH-Prud-Metković (DC-62)): 5,9 km • dionica ŽC-6220 (Metković (DC-9) – Mlinište – granica BiH): 6,6 km

Lokalne ceste na području Grada Metkovića su:

• dionica LC-69012 (DC-9 – Krvavac – Metković (ŽC-6220)): 5,5 km • LC-69013 (DC-9 – ŽC–6220): 3,1 km • LC-69014 (Pologoša (ŽC-6220) – Glušci): 1,9 km

S obzirom da je Grad Metković područje uz državnu granicu s Bosnom i Hercegovinom, ovdje se nalazi nekoliko

cestovnih graničnih prijelaza:

• stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika u cestovnom prometu: Prud, Metković • stalni granični prijelazi za pogranični promet: Unka, Gabela Polje

Na prostoru Grada Metkovića planira se izgradnja južne obilaznice Metkovića, u funkciji korekcije dijela državne

ceste DC-9, s koridorom od 75 m, na potezu od Kule Norinske (DC-9) do granice s Bosnom i Hercegovinom

(granični prijelaz Metković). Potrebno je razmotriti alternativni pravac za ovu zaobilaznicu, s obzirom da ista

prolazi u neposrednoj blizini speleološkog objekta i područja ekološke mreže, Jame u Predolcu, staništa

endemskog, kritično ugroženog dinarskog špiljskog školjkaša. Na užem gradskom području Metkovića planira se istražiti lokacija za novi most preko rijeke Neretve (lokacija u

istraživanju). Navedeno podrazumijeva izradu svih potrebnih studija, u skladu sa važećim propisima. U naselju Metkoviću predviđena je gradnja novih dionica javnih razvrstanih cesta, nerazvrstanih cesta i ulica te rekonstrukcija postojeće cestovne mreže u skladu sa planskim značajem pojedinih cestovnih pravaca. Osnovni


___________________________________________________________________________________________


cilj je povećanje gustoće prometne mreže Grada, osobito s desne obale Neretve, kako bi se omogućila bolja

komunikacija tog dijela Grada i onemogućile eventualne prometne gužve. Na teritoriju susjedne Općine Kula Norinska, neposredno uz granicu s teritorijem Grada Metkovića, planira se

gradnja pristupne ceste od čvorišta Jadransko-jonske autoceste i autoceste u sklopu Vc koridora, kao i novi cestovni granični prijelaz na čvoru. Čvor se nalazi na području naselja Nova Sela (Općina Kula Norinska). Tablicom u nastavku definirana je minimalna širina koridora za državne, županijske i lokalne ceste: Minimalna širina koridora“

JAVNE CESTE MINIMALNA ŠIRINA KORIDORA (m)

DRŽAVNE CESTE

1. autocesta 200 2. brza cesta 150 3. državna cesta DC-9 i DC-62 a) u naseljenim mjestima 16 b) izvan naseljenih mjesta 20

ŽUPANIJSKE CESTE 12

LOKALNE CESTE 10

Članak 36. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, potpoglavlje 6.1.4., dodaje se novi stavak 2.: „Kod izrade projektne dokumentacije (izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih) moguće je tolerantno

odstupanje od planiranih trasa ako se pritom radi o poboljšanju prometnih elemenata te je potrebno voditi

računa o usklađenju s izvedenim stanjem objekata i aktima za građenje u neposrednoj blizini planiranih

prometnica. Prilikom izrade projektne dokumentacije za ceste, potrebno je paziti na prijelaze preko postojećih

instalacija (vodovod, TK, energetika i sl.), s ciljem da se izbjegne njihovo oštećenje. Ovo podrazumijeva striktno

poštivanje uvjeta dobivenih od tvrtki u čijoj nadležnosti se nalaze navedene instalacije.“

Članak 37. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, potpoglavlje 6.1.4. dodaje se novi stavak 3.: „Maksimalno se poštuje postojeće stanje izgrađenosti cestovne infrastrukture.“

Članak 38. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, potpoglavlje 6.1.5., stavak 1. mijenja se i glasi: „Unutar minimalnih koridora planiranih cesta ne dopušta se gradnja drugih građevina do ishođenja akta o gradnji za cestu (ili njezin dio na koji je orijentirana građevina). Nakon ishođenja akta o gradnji tj. zasnivanja


___________________________________________________________________________________________


građevne čestice, odredit će se zaštitni pojasevi sukladno posebnom propisu, a možebitni prostor izvan

zaštitnog pojasa priključit će se susjednoj planiranoj namjeni. Aktom o gradnji za gradnju ili rekonstrukciju ceste

obvezno treba odrediti način rješavanja odvodnje oborinskih voda radi sprečavanja štetnih utjecaja na okoliš.“

Članak 39. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, potpoglavlje 6.1.7. , stavak 1. mijenja se i glasi: „Priključak i prilaz na javnu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadležne uprave za ceste u

postupku ishođenja lokacijske dozvole ili izrade urbanističkog plana uređenja. Za spojeve planiranih cesta niže

kategorije na državne ceste ili rekonstrukciju postojećih raskrižja potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju

u skladu s Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu te ishoditi

suglasnost Hrvatskih cesta d.o.o., u skladu sa Zakonom o cestama.“

Članak 40.

U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, potpoglavlje 6.1.9., u stavak 1. dodaje se sljedeći tekst: „Postojeće garaže ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje.“

Članak 41. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, potpoglavlje 6.1.9., između postojećeg stavka 1. i stavka 2. dodaje se novi stavak: „Parkirne i garažne površine, kapaciteta sukladno normativima propisanim ovim Planom moraju biti osigurane

na građevnoj čestici, ako se promet u mirovanju rješava podzemnim etažama iste se izuzimaju iz izračuna

koeficijenta iskorištenosti (kis). Nadzemni dio garaže može se graditi na udaljenosti od minimalno 5 m od

granice s javnom prometnom površinom i minimalno 1 m od granice sa susjednom česticom ako na čestici

nema vrijednog postojećeg visokog zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće

vegetacije. Udaljenost podzemne etaže od javne prometnice može biti i manja od 5 m ako se zadovolje

konstruktivni uvjeti i građevine i prometnice.“

Članak 42. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, potpoglavlje 6.1.9., postojeći stavak 2. i stavak 3. redom postaju stavak 3. i stavak 4.

Članak 43. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, potpoglavlje 6.1.9., stavak 3. mijenja se i glasi: „Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcijom postojećih građevina, ovisno o vrsti i namjeni potrebno je urediti

parkirališta/garaže na građevnoj čestici. Izuzetno, moguće je uređenje parkirališnog/garažnog prostora i na

javno prometnoj površini za sadržaje koji su smješteni u prizemlju građevina orijentiranih na ulicu (trgovina,


___________________________________________________________________________________________


ugostiteljstvo i sl.), pod uvjetom da se time ne pogoršavaju prometni uvjeti šireg područja, posebno uvjeti

prometa u mirovanju. U postupku izdavanja lokacijske i građevinske dozvole za izgradnju građevina stambene, javne, gospodarske,

turističke, športsko-rekreacijske i druge namjene potrebno je osigurati parkirališna mjesta (na građevinskoj

čestici ili u sklopu jedinstvenog zahvata koji se određuje urbanističkim planom uređenja) prema sljedećoj

tablici:

Namjena Tip građevine Potreban broj parkirališnih ili garažnih

mjesta (PM) po m2 neto površine građevine

Stanovanje stambene građevine 2PM/1 stambena jedinica

kod izrade detaljnijih planova

minimalno dodatnih 10% planira

se na zasebnom javnom

parkiralištu

apartman 1PM/1 apartman

Ugostiteljstvo i

turizam

restoran, kavana 1 PM/25 m2

caffe bar, slastičarnica i sl. 1 PM/10 m2

hoteli Sukladno posebnim propisima RH kojima se definira broj

parkirnih mjesta za smještajne objekte iz skupine hotela,

kampova i drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj apart hoteli, pansioni

Trgovina i skladišta

robna kuća, supermarket 1 PM na 15 m2

prodajne površine

ostale trgovine 1 PM na 30 m2

prodajne površine

najmanje 2 PM, od kojih jedno

posebno označeno za vozila

opskrbe

skladišta 1 PM na 100 m2

najmanje 1 PM, za skladišta

preko 100 m2

minimalno jedno

posebno označeno za vozila

opskrbe

Poslovna i javna

namjena

banke, agencije, poslovnice (javni dio)

1 PM na 25 m2 najmanje 2 PM

uredi i kancelarije 1 PM na 50 m2

Industrija i obrt industrijski objekti 1 PM na 70 m

2 obrtni objekti 1 PM na 50 m

2 autoservis 1 PM na 20 m2

Kultura, odgoj i

obrazovanje

dječji vrtići i jaslice 1 PM/50 m2

osnovne i srednje škole 1 PM/100 m2 fakulteti 1 PM/70 m

2 instituti 1 PM/100 m2

kina, kazalište, dvorane za javne skupove

1 PM/50 m2

crkve 1 PM/50 m2

muzeji, galerije, biblioteke 1 PM/50 m2

minimalno 4 PM, za muzeje 1 PM za autobus

kongresne dvorane 1 PM/50 m2

studentski domovi 1 PM/200 m2 minimalno 2 PM za autobus

Zdravstvo i socijalna

skrb

bolnice i klinike 1 PM/100 m2 ambulante, poliklinike,

dom zdravlja 1 PM/20 m2

domovi za stare 1 PM/200 m2


___________________________________________________________________________________________


Šport i rekreacija

športski objekti otvoreni, bez

gledališta 1 PM/250 m

2 površine

športski objekti zatvoreni, bez gledališta

1 PM/200 m2 površine

športski objekti i igrališta s gledalištem

1 PM/10 sjedećih mjesta

Komunalni i

prometni sadržaji

tržnice 1 PM/20 m2 površine

tehničko-tehnološke građevine 1 PM/50 m2 minimalno 1 PM

benzinske postaje 1 PM/25 m2

Terminalni putničkog

prijevoza

autobusni kolodvor

obvezan prometno-tehnološki

projekt s izračunom potrebnog broja PM, posebno za:

- stajalište (ukrcaj i iskrcaj) - kraće parkiranje (do 1h)

- duže parkiranje (preko 1h).

trajektna i putnička luka

Groblja sukladno posebnim propisima Napomena: Na mjestima gdje nije moguće ostvariti kolni pristup, zadovoljavajući broj parkirališnih mjesta

osigurati će se uplatom sukladno posebnoj gradskoj odluci. Ovi kriteriji biti će usuglašeni tijekom postupka ishođenja posebnih uvjeta iz oblasti prometa.“

Članak 44. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, potpoglavlje 6.1.9., dodaje se novi stavak 5.: „Omogućuje se odstupanje od potrebnog broja parkirališnih mjesta iz prethodne tablice ako se planirana

građevina ili zahvat u prostoru gradi u zaštićenoj jezgri i kontaktnom području. Posebnom odlukom utvrdit će

se obveza plaćanja tržišne cijene za svako parkirališno mjesto za koje se traži odstupanje, i ta sredstva

namjenski će se trošiti za gradnju javnih parkirališta i garaža na onoj najbližoj lokaciji za koju se traži

odstupanje. Na javnim parkiralištima, od ukupnog broja parkirališnih mjesta najmanje 5% mora biti osigurano za invalidska

vozila. Na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe,

poštu, restoran i predškolsku ustanovu, mora biti osigurano najmanje jedno parkirališno mjesto za vozilo osoba

s poteškoćama u kretanju.“

Članak 45. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, 6.3. Pomorski promet, potpoglavlje 6.3.1. dodaje se sljedeći tekst: „Luka Metković je jedina teretna luka (dijelom je i putnička) među svim lukama županijskog značaja i trebala bi,

kao i sve luke ove kategorizacije, biti pod tretmanom pojačanog održavanja s obzirom na agresivni utjecaj

okoliša na njih te brodove koji koriste operativne obale (podlokavanje operativnih obala od strane motora

brodova koji pristaju). Trend porasta prometa ove luke potrebno će biti nastaviti sa saniranjem i širenjem

operativne obale nizvodno desnom obalom Neretve, zatim s renoviranjem postojećih i izgradnjom novih


___________________________________________________________________________________________


skladišnih prostora, modernizacijom lučke mehanizacije te stvaranjem povoljnih tehničkih i prostornih uvjeta za

efikasnije manipuliranje robom. Na prostoru Grada Metkovića planiraju se dvije luke posebne namjene, i to županijskog značaja:

• luka nautičkog turizma (do 100 vezova) • sportska luka (do 200 vezova)

Predviđena lokacija ovih dviju luka je uz luku otvorenu za javni promet Metković. U rukavcu Donje stare Neretve (dužina 2,5 km, širina>100 m) na lijevoj obali Neretve, nizvodno od užeg

gradskog područja Metkovića, te u rukavcu Gornje stare Neretve, sjeverno od Donje stare Neretve, definirane

su kao predmet istraživanja alternativne lokacije za luku nautičkog turizma i sportsku luku (lokacije u

istraživanju). Za potencijalnu lokaciju u rukavcu Donje stare Neretve u tijeku je izrada studije isplativosti za izgradnju

spomenutih luka. U luci nautičkog turizma mogu se planirati ugostiteljski, trgovački, uslužni, športski i rekreacijski sadržaji. Kod planiranja i projektiranja luka nautičkog turizma treba uzeti u obzir potrebu odgovarajućeg rješavanja spoja

rukavaca Donja stara Neretva i Gornja stara Neretva sa rijekom Neretvom glede potrebne propusnosti i plovnosti, a da se istovremeno ni u kojem pogledu ne ugrozi sustav i objekti obrane od poplava od velikih voda

rijeke Neretve.“

Članak 46.

U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, 6.4. Javne telekomunikacije, u potpoglavlju 6.4.1. dodaje se sljedeći tekst: „Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije ovdje je planirano novo telekomunikacijsko čvorište

„Metković Konzum“.“

Članak 47. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, 6.4. Javne telekomunikacije, u potpoglavlju 6.4.2., stavak 2. mijenja se i glasi: „Potrebno je postići dobru pokrivenost područja mobilnom telefonijom, odnosno sustavom baznih stanica. Planom se omogućuje gradnja samostojećih antenskih stupova u skladu sa Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije. Uz postojeći samostojeći antenski stup (baznu stanicu) smješten između naselja

Metković i Vid, na teritoriju susjednih jedinica lokalne samouprave planiraju se i novi samostojeći antenski

stupovi, koji bi u svom radijusu signalom pokrivali i dijelove prostora Grada Metkovića. Gradnja samostojećih antenskih stupova se uvjetuje na nekoliko načina. Kod njihovog lociranja potrebno je

izbjegavati gradnju na područjima namijenjenim pretežito stanovanju, zatim za zdravstvene, predškolske i

školske sadržaje i javne parkove. Ukoliko je stup neophodno graditi unutar građevinskog područja, potrebno je

da ta lokacija bude unutar područja gospodarske, komunalno-servisne, infrastrukturne i slične namjene. Nije moguće njihovo planiranje na područjima zaštićenim temeljem Zakona o zaštiti prirode. Ukoliko prethodno

nije moguće izbjeći, oni se trebaju planirati tako da se izbjegne zauzimanje istaknutih i krajobrazno vrijednih

lokacija. Za samostojeće antenske stupove koji se planiraju na području ekološke mreže, a koji mogu imati bitan


___________________________________________________________________________________________


utjecaj na područje ekološke mreže, potrebno je sukladno Zakonu o zaštiti prirode ocijeniti njihovu

prihvatljivost za ekološku mrežu. Na područjima zaštićenih dijelova prirode i graditeljske baštine tipske građevine za smještaj opreme treba

oblikovati u skladu s prostornim obilježjima okolnog prostora i tradicijskom arhitekturom. Pristupni put do samostojećeg antenskog stupa ne smije se asfaltirati. Dopušteno je postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na postojećim

građevinama u skladu s posebnim uvjetima tijela i/ili osoba određenim posebnim propisima koji propisuju

posebne uvjete prilikom ishođenja lokacijske dozvole.“

Članak 48. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, potpoglavlje 6.4.2. na stranici 115. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja grada Metkovića („Neretvanski glasnik“, 06/04.) postaje potpoglavlje 6.4.3., dok potpoglavlje 6.4.3. postaje potpoglavlje 6.4.4.

Članak 49. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, 6.4. Javne telekomunikacije, u potpoglavlju 6.4.3. dodaje se sljedeći tekst: „Ovisno u budućim potrebama moguća su odstupanja na planiranoj mreži. Zbog potreba za novim uslugama u

svim naseljima u novoplaniranim prometnicama potrebno je prostornim planovima užih područja predvidjeti

koridore za ugradnju elektroničke komunikacijske mreže.“

Članak 50. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, 6.4. Javne telekomunikacije, dodaje se novo potpoglavlje 6.4.5.: „6.4.5. Smjernice za izgradnju nove i rekonstrukciju/širenje postojeće elektroničke komunikacijske

infrastrukture navedene su kako slijedi: Nova elektronička komunikacijska infrastruktura za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih

komunikacijskih vodova ostvaruje se planiranjem koridora na sljedećim principima: - za gradove i naselja gradskog obilježja: podzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina - za ostala naselja: podzemno i/ili nadzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina - za međunarodno, magistralno i međumjesno povezivanje: podzemno slijedeći koridore prometnica ili

željezničkih pruga (iznimno, radi skraćivanja trase, koridor se može planirati i izvan koridora

spomenutih prometnica vodeći računa o pravu vlasništva) Nova elektronička komunikacijska infrastruktura, bez korištenja vodova, planira se postavljanjem baznih stanica

i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili

jednocjevnim stupovima u gradovima, naseljima i izvan njih, bez detaljnog definiranja lokacija, ovisno da li je

riječ o gradovima i gusto naseljenim područjima ili njihovim dijelovima (posebno za brdovita, a posebno za

ravničarska područja) ili ostalim naseljima (posebno za brdovita, a posebno za ravničarska područja).

Istovremeno, treba se voditi računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom koji će se emitirati

radijskim sustavima smještenim na te antenske prihvate (zgrade i/ili stupove), uz načelo zajedničkog korištenja

od strane svih operatera.


___________________________________________________________________________________________


Za izgrađenu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem

elektroničkih komunikacijskih vodova, predviđa se dogradnja, odnosno rekonstrukcija te eventualno proširenje

radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane

svih operatera.“

Članak 51. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, 6.5. Energetski sustav, potpoglavlje 6.5.2., 6.5.3., 6.5.4. i 6.5.5 brišu se.

Članak 52. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, 6.5. Energetski sustav, potpoglavlja 6.5.6., 6.5.7., 6.5.8., 6.5.9., 6.5.10., 6.5.11., 6.5.12. i 6.5.13. redom postaju potpoglavlja 6.5.2., 6.5.3., 6.5.4., 6.5.5., 6.5.6., 6.5.7., 6.5.8. i 6.5.9..

Članak 53. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, 6.5. Energetski sustav, potpoglavlje 6.5.2. mijenja se i glasi: „6.5.2. Područje Grada Metkovića opskrbljuje se električnom energijom iz trafostanice TS 110/35 Kv „Opuzen“

preko tri trafostanice TS 35/10 kV: „Opuzen“, „Metković 1“ i „Metković 2“. Trafostanica TS 35/10 kV „Metković

1“ je temeljito rekonstruirana (ugrađeni novi transformatori snage 8 MVA, numerička zaštita na naponu 110 V,

vakuumski prekidači).“

Članak 54. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, 6.5. Energetski sustav, potpoglavlje 6.5.3. mijenja se i glasi: „6.5.3. Na području Grada Metkovića planira se i izgradnja TS 35(110)/10(20) kV „Metković“, čija je lokacija

orijentacijski određena ovim Planom, sukladno „Koncepciji razvoja elektroenergetske mreže grada Metkovića“,

izrađene od strane HEP-a D.P. Elektrodalmacije u Splitu.“

Članak 55. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, 6.5. Energetski sustav, u potpoglavlju 6.5.4. dodaje se sljedeći stavak: „U izgradnji elektroenergetske mreže treba koristiti u najvećoj mjeri postojeće koridore i težiti što manjem

zauzimanju novih površina.“

Članak 56. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, 6.5. Energetski sustav, potpoglavlje 6.5.5. mijenja se i glasi:


___________________________________________________________________________________________


„6.5.5. Dalekovodima, kad se grade kao zračni vodovi, odnosno podzemni kabeli, potrebno je osigurati sljedeće

zaštitne pojaseve:

Elektroenergetska mreža Građevina Koridor građevine (m) Vrsta Kategorija Vrsta postojeća Planirana

Dalekovod/kabel

državni

Dalekovod 2x400 kV 80 100 Dalekovod 400 kV 70 80


Kabel 220 kV 6 12

županijski


Kabel 2x110 kV 6 12 Kabel 110 kV 5 10

Korištenje i uređenje prostora unutar koridora dalekovoda i kabela treba biti u skladu s posebnim uvjetima

nadležnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima. Za bilo koji zahvat unutar koridora dalekovoda potrebno je

ishoditi posebne uvjete od korisnika HEP-operator prijenosnog sustava d.o.o..“

Članak 57. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, 6.5. Energetski sustav, u potpoglavlje 6.5.9. dodaje se sljedeći tekst: „Korištenje sunčeve energije može se realizirati kroz izgradnju manjih fotonaponskih modula i solarnih

kolektora na građevinama (osnovnim ili pomoćnim) te, u slučaju izdvojenih građevinskih područja izvan naselja, u područjima poslovne i proizvodne namjene. Potrebno je razmotriti mogućnost uvođenja solarne energije u

mrežu javne rasvjete, a za potrebe osvjetljavanja prometnica, parkirališta, autobusnih stanica, šetnica, parkova

i drugih javnih površina. Potrebno je razmotriti mogućnost korištenja i ostalih obnovljivih izvora energije, prije svega energije biomase i

energije vjetra.“

Članak 58. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, 6.6. Vodnogospodarski sustav, potpoglavlje 6.6.1., stavak 4. mijenja se i glasi: „Vodoopskrbni sustav Metković S obzirom da opskrbni sustav s izvora Doljani ne zadovoljava ni kakvoćom ni kapacitetom, izgrađen je spoj na regionalni vodovod NPKL preko vodospreme Metković. Na ovaj vodospremnik vezati će se i cjevovod za

vodoopskrbu naselja u Općini Zažablje.“

Članak 59. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, 6.6. Vodnogospodarski sustav, potpoglavlje 6.6.2. mijenja se i glasi: „6.6.2. Planirani radovi na vodoopskrbnim sustavima:


___________________________________________________________________________________________


• uređenje i sanitarna zaštita izvorišta Prud (djelomično provedeno) • uređenje i sanitarna zaštita izvorišta Doljani (u tijeku) • izgradnja uređaja za kondicioniranje vode na izvorištu Prud

Članak 60. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, 6.6. Vodnogospodarski sustav, u potpoglavlju 6.6.5. dodaje se sljedeći tekst: „Na lijevoj obali Neretve, nizvodno od užeg gradskog područja Metkovića, određena je alternativna lokacija

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sa pripadajućim ispustom (lokacija u istraživanju). Za istu je nužno

provesti sve potrebne studije, u skladu sa važećim propisima.“

Članak 61. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, 6.6. Vodnogospodarski sustav, potpoglavlje 6.6.6. mijenja se i glasi: „Otpadne vode će se nakon obrade na uređaju s naprednijim pročišćavanjem (treći stupanj) ispuštati u rijeku

Neretvu.“

Članak 62. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, 6.6. Vodnogospodarski sustav, potpoglavlje 6.6.7. mijenja se i glasi: „6.6.7. U naselju Prud kanalizacijski sustav djelomično je izgrađen i postoji uređaj za pročišćavanje koji je

nedovoljnog kapaciteta i učinka, te se iz tog razloga planira izgradnja novog uređaja za pročišćavanje otpadnih

voda. Novi uređaj planiran je na čestici postojećeg uređaja, a kao alternativno rješenje odabrana je lokacija cca

250 m jugoistočno od postojećeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Ispuštanje pročišćenih otpadnih

voda planira se u vodotok Norin. Za naselja Vid i Dubravica planom se predviđa izgradnja kanalizacijskog sustava s pripadajućim odvodnim

kanalom (kolektorom), uređajem za pročišćavanje i ispustom otpadnih voda. Za naselje Vid, ispuštanje

pročišćenih otpadnih voda planira se u vodotok Norin. Za naselje Dubravica, pročišćene otpadne vode

propuštati će se u tlo uz odgovarajući stupanj pročišćavanja.

Članak 63. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, 6.6. Vodnogospodarski sustav, dodaje se novo potpoglavlje 6.6.7a.: „6.6.7a. Predložena koncepcija odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda biti će preispitana na nivou daljnje

razrade studijske i projektne dokumentacije. Razrada dokumentacije prvenstveno se odnosi na tehno-ekonomsku analizu isplativosti izgradnje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, s više varijanti koncepcija

sustava, kako bi se utvrdio optimalan način sakupljanja i pročišćavanja otpadnih voda.“

Članak 64.


___________________________________________________________________________________________


U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, 6.6. Vodnogospodarski sustav, u potpoglavlju 6.6.8. dodaje se sljedeći tekst: „Za izgradnju crpnih stanica potrebno je osigurati dostatnu površinu, određenu projektnom dokumentacijom.“

Članak 65. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, 6.6. Vodnogospodarski sustav, dodaje se novo potpoglavlje 6.6.8a.: „6.6.8a. Sustav odvodnje ovim je Izmjenama i dopunama načelno prikazan te će se njegova trasa i elementi naknadno utvrditi, kroz sljedeće faze izrade Izmjena i dopuna, a u skladu sa pravilima struke i projektnom

dokumentacijom.“

Članak 66. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, 6.6. Vodnogospodarski sustav, u potpoglavlje 6.6.9. dodaje se sljedeći tekst: „Za rekonstrukciji magistralnog natapnog kanala izrađen je pilot projekt sa pripadajućom projektnom

dokumentacijom. Za realizaciju sustava navodnjavanja potrebno je izgraditi mobilnu pregradu, crpne stanice sa

zahvatom izravno iz korita rijeke Neretve i Male Neretve te mikroakumulaciju s gravitacijskom mrežom za

natapanje. Crpna stanica sa zahvatom iz korita rijeke Neretve predviđena je na teritoriju naselja Metković, u

kanalu „Nokat“. U tijeku je projekt navodnjavanja „Koševo-Vrbovci“, kao jedinstveni podsustav, odnosno

lateralni kanal, s vodom koja se dobiva preko crpnih postaja „Koševo“ i „Vrbovci“.

Članak 67. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, 6.6. Vodnogospodarski sustav, u potpoglavlju 6.6.10. dodaje se novi stavak: „Potrebno je spriječiti neplanske i nekontrolirane melioracije na preostalim močvarnim područjima, kao i

uništavanje izgrađenih objekata melioracijskog sustava. Istovremeno neplanirati nove melioracije dok se već

meliorirane površine (zapuštene i neobrađene) ne privedu svrsi. Objekti melioracijske odvodnje u melioracijskim sustavima „Koševo“ i „Vrbovci“ se redovito održavaju.“

Članak 68. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, 6.6. Vodnogospodarski sustav, u potpoglavlju 6.6.12. dodaje se sljedeći tekst: „Koncepcija projektnog rješenja obrane od poplava grada Metkovića uz desnu obalu Neretve (naselje Jerkovac)

zasniva se na izgradnji sljedećih objekata: obrambeni nasip i dovodni kanal s pratećim objektima dužine

6.280m, crpna stanica Jerkovac, regulacijska ustava i kabelska trasa i objekti na kruni nasipa. Usvojena kota

obrane od +3,55m n.m. osigurava optimalnu zaštitu od poplavnih voda za povratni period od 20 do 33 godina. Prometnica Metković-Vid u odnosu na objekt nasipa je znatno niža. Na lokaciji križanja ceste i nasipa, cesta ima

kotu asfalta oko +2,75m n.m.. Na tom mjestu, za vrijeme obrane od poplava previđa se postavljanje montažnih

elemenata, a cesta se zatvara za promet.


___________________________________________________________________________________________


Do izgradnje dijela sustava na području BiH potrebno je predvidjeti privremeni objekt zaštite od poplava

(vodena barijera i slično) duž ulice koja prati granicu RH-BiH. Zaštita od štetnog djelovanja voda rijeke Neretve, Norina i ostalih vodotoka, kada može doći do plavljenja,

ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljišta i drugih sličnih štetnih pojava, te posredno do ugrožavanja života

i zdravlja ljudi i njihove imovine, te poremećaja u vodnom režimu, provoditi će se izgradnjom zaštitnih i

regulacijskih vodnih građevina, odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i

regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina koje se provodi prema programu uređenja vodotoka i drugih voda u

okviru Plana upravljanja vodama. U svrhu tehničkog održavanja i radova građenja uz glavne vodotokove i nasipe proglašen je zaštitni inundacijski

pojas. Na mjestima gdje isti nije proglašen, uz lateralne kanale i nasipe treba osigurati inundacijski pojas

minimalne širine 10,0m od gornjeg ruba korita ili vanjskog ruba nožice nasipa. Uz ostale potoke, bujične

vodotoke i odvodne kanale treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine od 5,0m od gornjeg ruba korita,

odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra. Ovisno o veličini i stanju uređenosti vodotoka ili objekta, širina

inundacijskog pojasa, odnosno udaljenost izgradnje novih objekata od gornjeg ruba korita, odnosno ruba

čestice javnog vodnog dobra može biti i manja, ali ne manja od 3,0m, a što bi se utvrdilo vodopravnim uvjetima

za svaki objekt posebno. U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se može

onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjitiprotočnost korita i pogoršati

vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta ili parcele smještene uz korito vodotoka ili česticu javnog vodnog dobra,

dužan je omogućiti nesmetana izvršavanje radova na čišćenju i održavanju korita. Izgradnjom predmetne

građevine ili njenim spajanjem na komunalnu infrastrukturu ne smije umanjiti propusnu moć vodotoka, niti

uzrokovati eroziju u istom, te za vrijeme izvođenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakav materijal

u korito vodotoka. Postojeća korita vodotoka i oborinskih kanala potrebno je regulacijskim radovima povezati i urediti na način da

se u kontinuitetu sprovedu oborinske i druge površinske vode do uljeva u more, a sve u skladu s vodopravnim

uvjetima i ostalim aktima i planovima predviđenim Zakonom o vodama. Projektno rješenje uređenja korita sa

svim potrebnim objektima potrebno je maksimalno smjestiti na česticu „javno vodno dobro“ iz razloga

izbjegavanja imovinsko-pravnih sporova, kao i razloga prilagodbe uređenja važećoj prostorno-planskoj

dokumentaciji, a koje će istovremeno omogućiti siguran i blagovremen protok voda vodotoka, te održavanje i

čišćenje istog. Dimenzioniranje korita treba izvršiti za mjerodavnu protoku dobivenu kao rezultat hidroloških

mjerenja ili kao rezultat primjene neke od empirijskih metoda. Polaganje objekata linijske infrastrukture (kanalizacija, vodovod, električni i telekomunikacijski kablovi itd.)

zajedno sa svim oknima i ostalim pratećim objektima uzdužno unutar korita vodotoka, odnosno čestice javnog

vodnog dobra nije dopušteno. Vođenje trase paralelno sa reguliranim koritom vodotoka potrebno je izvesti na

minimalnoj udaljenosti kojom će se osigurati statička i hidraulička stabilnost reguliranog kroita, te nesmetano

održavanje ili buduća rekonstrukcija korita. Kod nereguliranih korita, udaljenost treba biti minimalno 3,0m od

gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra zbog osiguranja inundacijskog pojasa za buduću

regulaciju. U određenim slučajevima, udaljenost polaganja se može smanjiti, što je potrebno utvrditi posebnim

vodopravnim uvjetima i za svaki objekt posebno. Poprečni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko korita vodotoka po mogućnosti je potrebno

izvesti iznad u okviru konstrukcije mosta ili propusta. Mjesto prijelaza moguće je izvesti poprečno i po

mogućnosti što okomitije na uzdužnu os korita. Ukoliko instalacije prolaze ispod korita, investitor je dužan

mjesta prijelaza osigurati na način da je uvuče u betonski blok čija će gornja kota biti 0,5m ispod kote

reguliranog ili projektiranog dna vodotoka. Kod nereguliranog korita, dubinu iskopa rova za kanalizacijsku cijev


___________________________________________________________________________________________


treba usuglasiti sa stručnom službom Hrvatskih voda. Na mjestima prokopa obloženog korita vodotoka ili

kanala, izvršiti obnovu obloge identičnim materijalom i na isti način. Teren koji je devastiran radovima na trasi

predmetnih instalacija i uz njihovu trasu, potrebno je dovesti u prvobitno stanje kako se ne bi poremetilo

površinsko otjecanje.“

Članak 69. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, 6.6. Vodnogospodarski sustav, dodaje se novo potpoglavlje 6.6.13.: „Za rukavac gornje Stare Neretve izrađen je Projektni zadatak za izradu idejnog projekta „Osvježenje voda, uređenje korita i obala gornje Stare Neretve“. U budućnosti je potrebno izraditi odgovarajuću projektnu

dokumentaciju, koja će proći svu Zakonom predviđenu proceduru.“

Članak 70. U poglavlju 7. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, 7.1. Prirodne vrijednosti, u potpoglavlju 7.1.1. „Zaštićeni dijelovi prirode“, u stavku 1. (Pod Gredom) dodaje se sljedeći tekst: „Prema podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode, površina rezervata iznosi 416 ha.“

Članak 71. U poglavlju 7. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, 7.1. Prirodne vrijednosti, u potpoglavlju 7.1.1. „Zaštićeni dijelovi prirode“, u stavku 2. (Prud) dodaje se sljedeći tekst: „Prema podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode, površina rezervata iznosi 299 ha.“

Članak 72. U poglavlju 7. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, 7.1. Prirodne vrijednosti, u potpoglavlju 7.1.1. „Zaštićeni dijelovi prirode“, u stavku 3. (Predolac-Šibenica) mijenja se podatak o kategoriji zaštite, tako da umjesto „park šuma“ piše „značajni krajobraz“.

Članak 73. U poglavlju 7. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, 7.1. Prirodne vrijednosti, u potpoglavlju 7.1.1. „Zaštićeni dijelovi prirode“, u stavku 3. dodaje se sljedeći tekst: „Prema podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode, površina značajnog krajobraza iznosi 141 ha.“

Članak 74. U poglavlju 7. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, 7.1. Prirodne vrijednosti, u potpoglavlju 7.1.1. „Zaštićeni dijelovi prirode“, stavak 4. mijenja se i glasi: „Mjere zaštite: Na području i u neposrednoj okolici područja proglašenog značajnog krajobraza nisu prihvatljivi zahvati i radnje

koji mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa i očuvanje stabilnosti biljnih i/ili životinjskih


___________________________________________________________________________________________


populacija, a to su: intenzivniji zahvati sječe; izgradnja javnih prometnica (cestovnih građevina s pripadajućim

objektima i uređajima); izgradnja elektrana (uključujući i one na obnovljive izvore energije); eksploatacija

mineralnih sirovina; hidrotehnički zahvati i melioracija zemljišta; prenamjena zemljišta; izgradnja golf igrališta;

postavljanje antenskih stupova; onečišćenje nadzemlja i podzemlja; unošenje stranih (alohtonih) vrsta.“

Članak 75. U poglavlju 7. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, 7.1. Prirodne vrijednosti, u potpoglavlju 7.1.1. „Zaštićeni dijelovi prirode“, stavak 5. (Čempres u Metkoviću) briše se.

Članak 76. U poglavlju 7. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, 7.1. Prirodne vrijednosti, dodaje se novo potpoglavlje 7.1.1a. sa pripadajućim tekstom: „Za spomenik parkovne arhitekture „Čempres u Metkoviću“ u lipnju 2013. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

izdalo je rješenje o prestanku njegove zaštite (KLASA: UP/I-612-07/13-20/02, URBROJ: 517-07-2-1-1-13-1).“

Članak 77. U poglavlju 7. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, 7.1. Prirodne vrijednosti, potpoglavlje 7.1.2 briše se.

Članak 78. U poglavlju 7. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, 7.1. Prirodne vrijednosti, potpoglavlje 7.1.3. postaje potpoglavlje 7.1.2..

Članak 79. U poglavlju 7. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, 7.1. Prirodne vrijednosti, naslov u potpoglavlju 7.1.2. mijenja se tako da glasi: „Evidentirana područja, odnosno područja predviđena za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode“

Članak 80. U poglavlju 7. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, 7.1. Prirodne vrijednosti, u potpoglavlju 7.1.2., podstavak 1. (Delta Neretve) mijenja se i glasi: „a) Delta Neretve, koja predstavlja područje od međunarodne važnosti koje je uvršteno na Ramsarski popis vlažnih staništa (močvara) te predstavlja i područje ekološke mreže NATURA 2000. Sadrži najveće i najvrjednije ostatke sredozemnih močvara u Hrvatskoj i jedno je od malobrojnih takvih područja preostalih u Europi. Radi

svojih prirodnih vrijednosti Delta Neretve je predviđena za zaštitu u kategoriji parka prirode, prema Zakonu o

zaštiti prirode, u dva strateška dokumenta koja je donio Sabor Republike Hrvatske: Nacionalnoj strategiji i

akcijskom planu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (1999., 2008.) i Strategijom prostornog uređenja

Republike Hrvatske (1998.). Državni zavod za zaštitu prirode je 2009. godine izradio Stručnu podlogu za

proglašenje Parka prirode Delta Neretve. Planom područja posebnih obilježja pobliže će se urediti zaštita,

unapređenje i korištenje tog prostora.“


___________________________________________________________________________________________


Članak 81. U poglavlju 7. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, 7.1. Prirodne vrijednosti, u potpoglavlju 7.1.2., u podstavak 2. (Stari park u centru Metkovića) dodaje se sljedeći tekst: „Zaštita parka podrazumijeva njegovu obnovu prema starim nacrtima.“

Članak 82. U poglavlju 7. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, 7.1. Prirodne vrijednosti, dodaje se novo potpoglavlje 7.1.3.: „7.1.3. Elemente krajobraza u zaštićenim područjima ali i ostalim krajobrazno vrijednim područjima treba štititi

u cijelosti, pri čemu posebno mjesto zauzimaju raznovrsni ekološki sustavi i stanišni tipovi. U planiranju je

potrebno provoditi interdisciplinarna istraživanja temeljena na vrednovanju svih krajobraznih sastavnica,

naročito prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti unutar granica obuhvata plana. Uređenje postojećih i širenje

građevinskih područja planirati na način da se očuvaju postojeće krajobrazne vrijednosti. U planiranju

vodnogospodarskih zahvata treba voditi računa o krajobrazu i vodama kao krajobraznom elementu. U krajobrazno vrijednim područjima potrebno je očuvati karakteristične prirodne značajke te je u tom cilju

potrebno: - sačuvati ih od prenamjene te unaprjeđivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti u skladu s okolnim

prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi narušila prirodna krajobrazna slika, - odgovarajućim mjerama sprječavati šumske požare, - uskladiti i prostorno organizirati različite interese, - posebno ograničiti i pratiti građevinsko zauzimanje neposredne obale, - izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima, i uzvišenjima te vrhovima

kao i dužobalnu izgradnju, - izgradnju izvan granica građevinskog područja kontrolirati u veličini gabarita i izbjegavati postavu takve

izgradnje uz zaštićene ili vrijedne krajobrazne pojedinačne elemente, - štititi značajnije vizure od zaklanjanja većom izgradnjom, - planirane koridore infrastrukture (prometna, elektrovodovi i sl.) izvoditi duž prirodne reljefne

morfologije

Nužno je osigurati provođenje mjera revitalizacije za staništa u područjima s ugroženim i rijetkim stanišnim

tipovima) izloženim zaraštavanju i zatrpavanju (travnjaci, bare, lokve, špilje i dr.) – kroz osiguranje poticaja ili

organiziranje košnje i čišćenja od strane nadležnih javnih ustanova zaštite prirode. Do donošenja općih i pojedinačnih upravnih akata sukladno Zakonu o zaštiti prirode, unutar prostora područja

predloženih za zaštitu, ograničiti izgradnju novih objekata izvan područja namijenjenih izgradnji naselja i drugim

zonama izgradnje objekata. Po donošenju planova upravljanja za zaštićena područja, uskladiti sve aktivnosti s

budućim mjerama zaštite tog područja, u suradnji s nadležnom institucijom/javnom ustanovom.“

Članak 83. U poglavlju 7. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, 7.1. Prirodne vrijednosti, dodaje se nova cjelina 7.1a.:


___________________________________________________________________________________________


„7.1a. Ekološka mreža i staništa Ekološka mreža Republike Hrvatske proglašena je Uredbom o ekološkoj mreži (Narodne novine, 124/13) i

predstavlja područja ekološke mreže Europske unije NATURA 2000. Ekološku mrežu Republike Hrvatske, prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži, čine područja očuvanja

značajna za ptice – POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od

interesa za EU, kao i njihovih staništa te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito

močvarnih područja od međunarodne važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS

(područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i

prirodnih stanišnih tipova od interesa za EU). Ekološka mreža Republike Hrvatske (NATURA 2000) obuhvaća čitavo područje Grada Metkovića, s vrstama

navedenim u sljedećoj tablici: Područja ekološke mreže RH na području Grada Metkovića

REDNI BROJ

VRSTA NAZIV PODRUČJA OZNAKA

1. Područja očuvanja značajna za ptice – POP (Područja posebne zaštite – SPA)

Delta Neretve HR1000031

2. Područja ocuvanja značajna za vrste i stanišne

tipove – POVS (Predložena Područja od

značaja za Zajednicu – pSCI) Delta Neretve HR5000031

U sklopu šireg područja HR5000031 Delta Neretve uvršten je i lokalitet Jama u Predolcu, za koje je ključno

očuvanje, uključujući i ekološke uvjete u istom, zbog postojanja strogo zaštićene i kritično ugrožene vrste

sjeverni dinarski špiljski školjkaš Congeria kusceri. S obzirom na blizinu planirane trase obilaznice Metkovića nije moguće isključiti neposredne i posredne

(onečišćenje podzemnih voda) negativne utjecaje na speleološki objekt, ciljnu vrstu područja ekološke mreže (Congeria kusceri) i temeljne vrijednosti značajnog krajobraza Predolac-Šibenica, te je stoga potrebno razmotriti

alternativni pravac za ovu zaobilaznicu. Ugrožena i rijetka staništa Na području Grada Metkovića, prema Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim

stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanja stanišnih tipova i EU direktivi o staništima, ugrožena i rijetka

staništa su:

• Bušici • Mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike • Primorske, termofilne šume i šikare medunca • Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike* • Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci


___________________________________________________________________________________________


• Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci / dračici • Termofilne poplavne šikare • Trščaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi • Dalmatinske vapnenačke stijene / Ilirsko-jadranska, primorska točila

*-ugroženi su pojedini tipovi staništa, a ne cijela skupina Mjere zaštite A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa - vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju a prema potrebi izvršiti revitalizaciju; na područjima

isušenim zbog regulacije vodotoka odrediti mjesta za prokope kojima bi se osiguralo povremeno plavljenje okolnih područja;

- osigurati povoljnu, ekološki prihvatljivu, količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;

- očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;

- održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa; - očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa; - očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu

dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr);

- očuvati povezanost vodnoga toka; - očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane

organizme; - izbjegavati utvrđivanje obala, regulaciju vodotoka, kanaliziranje i promjene vodnog režima vodenih i

močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja; - u zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostore za

zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju; - prirodno neobrasle, šljunkovite, pjeskovite i muljevite, strme i položene, obale koje su gnijezdilišta i/ili

hranilišta ptica održavati u povoljnom, ekološki prihvatljivom, stanju te spriječiti eksploataciju materijala i

sukcesiju drvenastim vrstama; - osigurati otvorene površine plitkih vodenih bazena, spriječiti sukcesiju, te osigurati trajnu povezanost sa

matičnim vodotokom; - sprječavati kaptiranje i zatrpavanje izvora; - uklanjati strane invazivne vrste sa svih vodenih, obalnih i močvarnih površina; - u gospodarenju vodama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno

praćenje njihova stanja (monitoring); B. Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine - očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese, uključujući eroziju; - očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane

organizme; - spriječiti vegetacijsku sukcesiju te uklanjati vrste, pogotovo drvenaste, koje obrastaju točilo a ne pripadaju

karakterističnim točilarkama; - poticati stočarstvo na planinskim, otočnim i primorskim točilima zbog očuvanja golog tla i sprečavanja

sukcesije;


___________________________________________________________________________________________


- postavljanje novih, te izmještanje postojećih penjačkih i planinarskih putova provesti na način koji ne

ugrožava rijetke i ugrožene biljne i životinjske vrste; C – D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare - gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo

korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva; - očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane

organizme; - očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje

zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.) te na taj način osigurati mozaičnost staništa; - očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka; - očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih

travnjaka i zajednica visokih zeleni, osigurati njihovo stalno vlaženje i redovitu ispašu, odnosno košnju; - očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima termofi lnih šikara,

spriječiti sukcesiju i uklanjati vrste drveća koje zasjenjuju stanište; - poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u nizinskim, brdskim, planinskim, otočnim i primorskim

travnjačkim područjima; - poticati održavanje travnjaka košnjom prilagođenom stanišnom tipu; - provoditi revitalizaciju degradiranih travnjačkih površina, posebno cretova i vlažnih travnjaka, te travnjaka u

visokom stupnju sukcesije; - na jako degradiranim, napuštenim i zaraslim travnjačkim površinama za potrebe ispaše potrebno je provesti

ograničeno paljenje te poticati stočarstvo; - uklanjati strane invazivne vrste sa svih travnjačkih površina i šikara; - očuvati bušike, te spriječavati sukcesiju povremenim uklanjanjem nekih drvenastih vrsta i kontroliranim

paljenjem; - očuvati šikare sprudova i priobalnog pojasa velikih rijeka; - očuvati vegetacije visokih zelenih u kontaktnim zonama šuma i otvorenih površina, te spriječiti njihovo

uništavanje prilikom izgradnje i održavanja šumskih cesta i putova;

E. Šume - gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma; - prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje

neposječene površine; - u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove; - u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki

vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice; - u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih

sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modifi cirane organizme; - očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane

organizme; - u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s

dupljama; - u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno

praćenje njihova stanja (monitoring); - pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji

odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo

gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi; - uklanjati strane invazivne vrste sa svih šumskih površina; - osigurati povoljan vodni režim u poplavnim šumama;


___________________________________________________________________________________________


Detaljne mjere za očuvanje šumskih staništa propisuju se uvjetima zaštite prirode za odgovarajuće šumsko-gospodarske osnove/programe na području Grada Metkovića. H. Podzemlje - očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane

organizme; - očuvati sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze; - ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini; - sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode; - sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekata; - očuvati povoljne uvjete (tama, vlažnost, prozračnost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u

speleološkim objektima; - očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako su nepovoljni; I. Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom - očuvati vegetaciju pukotina starih zidova, spriječiti uklanjanje vegetacije i zapunjavanje pukotina

građevinskim materijalom; - uz vodotoke i vlažne šume očuvati otvorene površine s vlažnim tlom bogatim dušikom; - uklanjati invazivne vrste; - očuvati korovne zajednice čije su karakteristične biljne vrste ugrožene na nacionalnoj razini; - spriječiti vegetacijsku sukcesiju i uklanjati šumske vrste; J. Izgrađena i industrijska staništa - spriječiti vegetacijsku sukcesiju i očuvati endemične svojte; - uklanjati invazivne vrste Ne planirati širenje građevinskog područja na račun ugroženih močvarnih staništa. Zaustaviti daljnju

degradaciju preostalih močvarnih staništa, te prema mogućnostima izvesti njihovu revitalizaciju. Prilikom

planiranja prometnih koridora birati varijantu najmanje pogubnu za ugrožena staništa i područja važna za

ugrožene vrste. Onemogućiti fragmentaciju staništa i narušavanje povoljnih stanišnih uvjeta. Na lokacijama (i u neposrednoj

blizini) ugroženih tipova staništa kao i na detaljno utvrđenim lokacijama (i u neposrednoj blizini) nalazišta

ugroženih vrsta flore i vrsta koje su ciljevi očuvanja ekološki značajnih područja, nije prihvatljivo planirati građevinska područja, definirati namjenu površina za proizvodne, poslovne i turističke djelatnosti koje

podrazumijevaju gradnju objekata i prateće infrastrukture, planirati elektrane (uključujući i one na obnovljive

izvore energije), melioracije zemljišta, antenske stupove, te prometnu i komunalnu infrastrukturu. Sukladno članku 24. Zakona o zaštiti prirode i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu, svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljne

vrste i stanišne tipove područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Prilikom provođenja postupaka određenih Zakonom o zaštiti okoliša te Zakonom o zaštiti prirode posebnu

pozornost obratiti na sljedeće planirane zahvate uključujući i sagledavanje kumulativnih efekata s ostalim

postojećim i planiranim zahvatima koji mogu imati negativan utjecaj na područja ekološke mreže:


___________________________________________________________________________________________


• luka Ploče – potrebno sagledati skupni utjecaj (budući terminali i proizvodne zone) u kontaktnoj zoni

sa planiranim Parkom prirode „Delta Neretve“ • planirani sadržaji na ušću Neretve – prije nego se odobri bilo koji pojedinačni zahvat potrebno je

sagledati zbirni utjecaj svih planiranih zahvata i sadržaja u tom prostoru na područje ekološke mreže • NPKL (Neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovski vodovod) – potrebno ocijeniti kako će povećanje

kapaciteta vodocrpilišta Prud i Modro oko utjecati na vodni režim donjeg toka Neretve i na ciljeve

očuvanja ekološke mreže • obilaznica Metkovića u funkciji korekcije dijela državne ceste DC-9 – potrebno je sagledati utjecaj

prometnice na ciljnu vrstu ekološke mreže, endemskog i kritično ugroženog dinarskog školjkaša

(Congeria krusceri), pronađenog u Jami u Predolcu koja se nalazi u neposrednoj blizini • planirana luka nautičkog turizma i sportska luka • planirani sustav navodnjavanja sa zahvatom iz Neretve i Male Neretve

Navedeni zahvati označavaju se kao istražne lokacije koje su sporne sa stanovišta zaštite prirode te ih nije

moguće konačno utvrditi bez provedenog postupka ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Ukoliko se

u navedenom postupku utvrde značajni utjecaji koje nije moguće ublažiti, potrebno je razmotriti alternativna

rješenja. U skladu sa člankom 23. Zakona o zaštiti prirode, prije pokretanja postupka lokacijske dozvole ili tijekom

postupka izdavanja lokacijske dozvole za zahvate izvan granica građevinskog područja za građevine za koje

središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku dozvolu

prema posebnom propisu kojim se uređuje prostorno uređenje, Ministarstvo utvrđuje uvjete zaštite prirode. Za

ostale zahvate, izvan granica građevinskog područja, u postupku izdavanja lokacijske dozvole ili prije pokretanja

postupka lokacijske dozvole, uvjete zaštite prirode utvrđuje Upravno tijelo.“

Članak 84. U poglavlju 7. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, 7.2. Kulturno-povijesna baština, potpoglavlje 7.2.2. mijenja se i glasi: „7.2.2. Zaštićena kulturna dobra-arheološki lokaliteti na području Grada Metkovića navedena su u sljedećoj

tablici: Zaštićena kulturna dobra-arheološki lokaliteti na području Grada Metkovića

NAZIV/POLOŽAJ OPIS NASELJE STATUS

Narona (na mjestu današnjeg naselja Vid) Ostaci rimskog grada Narone Vid R

Kuća Markota (u središtu naselja) Stambena kuća s ugrađenim

antičkim spolijama Vid R

Kuća Šiljeg (u središtu naselja) Stambena kuća s ugrađenim


Erešova kula (na potezu zapadnih bedema antičkog

grada)

Stambena kuća s većim

brojem ugrađenih antičkih

spolija Vid R

Crkva sv.Vida (istočno od naselja) Crkva sv. Ida s ostacima

starokrščanskog kompleksa Vid R


___________________________________________________________________________________________


Erešove bare (južno od naselja) Ostaci starokrščanske bazilike i ville rustice

Vid E

Šiljegove bare (južno od naselja) Ostaci ville rustice Vid E Cesta Narona-Bigeste i sjeverna nekropola (trasa

približno po cesti Vid-Prud-Ljubuški) Ostaci antičke ceste i

„sjeverne“ nekropole Narone Vid-Prud E

Cesta Prud-Crinići (trasa prelazi preko položaja

Orepak u Prudu, te zaselke Petkovići i Muslini)

Odvojak antičke ceste Narona-Bigeste u Prudu koji ide prema

današnjim Crnićima i dalje u

unutrašnjost

Prud E

Bobovište iznad Orepka 4 gomile Prud E Krivače (zaselak Petkovići) 5 gomila Prud E Bila Vlaka (zapadno od Vida, na putu za Dragoviju) 1 gomila Vid E Petkovića kuće (uz put za Dragoviju) 8 gomila Ograđe E Dračeve Torine (uz put za Dragoviju,

sjeverozapadno od Ograđa) 5 gomila Ograđe E

Krstače (jugoistočno od sela) 4 gomile Dragovija E

Marušića gradina Prapovijesno naselje i antička

osmatračnica Dragovija E

Južno i sjeverno od crkve sv. Ivana na početku sela 3 gomile Dragovija E Sjeverno od sela 1 gomila Dragovija E Prudska draga (uz cestu Prud-Ljubuški) 1 gomila Prud E Marušića draga (uz cestu Prud-Ljubuški) 1 gomila Prud E Rotni dolac-Stanine 5 gomila Prud E Rotni dolac-Miloševica 4 gomile Prud E

Luke (desna obala Norina, zapadno od Vida) Ostaci arhitekture i

pojedinačni nalazi-vjerojatno

villa rustica Vid E

Rokušići (lijeva obala Norina) Ostaci arhitekture i

pojedinačni nalazi – vjerojatno

villa rustica Vid E

Područje uz Norin (istočno od Romića u Općini Kula

Norinska) Pojedinačni nalazi Vid E

Uz južnu stranu kanala Glibuša Pojedinačni nalazi Metković E Uz južnu stranu kanala Glibuša Pojedinačni nalazi Metković E Desna obala Neretve Pojedinačni nalazi Metković E

Jerkovac (zapadno od ceste Metković-Vid, desna

obala Neretve, istočno od vinarije)

Ostaci arhitekture i


villa rustica Metković E











Dučinovci (južno od grada) Pojedinačni nalazi Metković E Koševo (južno od grada) Pojedinačni nalazi Metković E Predolac (istočno od grada, na mjestu današnje

crkve sv.Ivana s grobljem) Pojedinačni nalazi koji

upućuju na postojanje Metković E


___________________________________________________________________________________________


prapovijesnog gradinskog

naselja Veraje-Rep (južno od Metkovića) 5 gomila Metković E Veraje-Rep-Bijela Gomila (na zapadnom kraju

brijega Rep) Gomila i ostaci prapovijesnog

naselja Metković E

Revizijom postojeće zaštite formirana je nova arheološka i kulturno-povijesna cjelina „Narona-Vid“, koja

obuhvaća u Vidu pojedinačno zaštićene objekte (kuća Markota, Bukovac-Šiljeg, crkva sv.Vida, Erešova kula) i

evidentirane lokalitete (Erešove i Šiljegove bare). Erešova kula i crkva sv.Vida pritom se i dalje vode kao

pojedinačno zaštićeni objekti.“

Članak 85. U poglavlju 7. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, 7.2. Kulturno-povijesna baština, potpoglavlje 7.2.3. mijenja se i glasi: „7.2.3. Preostala zaštićena kulturna dobra (registrirana, preventivno zaštićena i evidentirana kulturna dobra) na području Grada Metkovića prikazana su kako slijede:

• Registrirana kulturna dobra: - spomen park (Metković) • Preventivno zaštićena kulturna dobra: - kompleks Duhanske stanice „Vaga“ (Metković) - arheološki lokalitet uz crkvu Male Gospe (Dobranje)

• Evidentirana kulturna dobra: - urbana jezgra Metkovića - ruralna cjelina Vid - delta Neretve s visovima unaokolo - lučki dio antičke Narone u Neretvi“

Članak 86. U poglavlju 7. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, 7.3. Područja posebnih ograničenja u prostoru, u potpoglavlju 7.3.4. dodaje se novi stavak: „Pored postojećih točaka i poteza značajnih za panoramske vrijednosti krajobraza, definiraju se još dvije

(Gradina iznad Vujica kuća na 186 m n.v. i Dešenj na 229 m n.v.). Predmetne točke povezane su sa mnogim

stazama koje vode do Metkovića i ostalih susjednih mjesta te su idealne za treking, kao pješačke staze i sl..“

Članak 87. U poglavlju 7. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, 7.4. Mjere uređenja zemljišta, potpoglavlje 7.4.2. mijenja se i glasi:


___________________________________________________________________________________________


„7.4.2. Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, potrebno je obavljati autohtonim vrstama drveća,

prirodnog sastava, koristeći prirodi bliske metode. Pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je

opravdano, uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi.“

Članak 88. U poglavlju 8. Postupanje s otpadom, potpoglavlje 8.1. mijenja se i glasi: „8.1. Na teritoriju Grada Metkovića danas postoji aktivno odlagalište otpada „Dubravica“, u blizini istoimenog

naselja. Nalazi se 3 km jugoistočno od Metkovića, uz županijsku cestu ŽC-6220. Odlagalište je sanirano 2009.

godine. Površina tijela odlaganja iznosi 1,9 ha, a kapacitet odlagališta 73 000 m³.“

Članak 89. U poglavlju 8. Postupanje s otpadom, potpoglavlje 8.2. mijenja se i glasi: „8.2. Studijom „Zbrinjavanje komunalnog otpada u Dubrovačko-neretvanskoj županiji“ utvrđena je strategija

postupanja s komunalnim otpadom u Županiji te je izrađen prijedlog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

Za realizaciju programa gospodarenja otpadom kao ciljna je postavljena 2015. godina. Odlagalište otpada

„Dubravica“ zadržalo bi se u funkciji zbrinjavanja otpada, sukladno zakonskoj regulativi, odnosno do otvaranja

Županijskog centra za gospodarenje otpadom „Lučino razdolje“ u Općini Dubrovačko primorje.“

Članak 90. U poglavlju 8. Postupanje s otpadom, potpoglavlje 8.3. mijenja se i glasi: „8.3. Nakon otvaranja Županijskog centra za gospodarenje otpadom, odlagalište „Dubravica“ moći će se

koristiti isključivo kao odlagalište inertnog otpada te za smještaj pretovarnih stanica, odlagališta (skladišta)

izdvojeno skupljenih vrsta otpada, do otpreme na središnje mjesto u Županiji.“

Članak 91. U poglavlju 8. Postupanje s otpadom, potpoglavlje 8.4. mijenja se i glasi: „8.4. U skladu sa Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije, 06/03., 03/05., 03/06., 07/10., 04/12., 09/13.) na odlagalištu Dubravica predviđene su

građevine za odlaganje komunalnog i inertnog otpada te građevine za obradu građevinskog otpada, pretovarna

stanica i reciklažno dvorište. Prostornim planom uređenja Grada i provedbenim dokumentima (urbanistički

plan uređenja) potrebno je utvrditi lokacije sabirališta otpada (reciklažna dvorišta, zeleni otoci). Lokacije

reciklažnih dvorišta mogu se odrediti i unutar poslovnih zona.“

Članak 92. U poglavlju 8. Postupanje s otpadom, potpoglavlje 8.5. mijenja se i glasi:


___________________________________________________________________________________________


„8.5. U skladu sa predviđenim sadržajima na odlagalištu otpada „Dubravica“, predlaže se proširenje postojeće

deponije. Razrađeno je nekoliko varijanti, koje je potrebno analizirati s obzirom na ekološke, funkcionalne i

imovinsko-pravne aspekte. Planom je prikazana varijanta koja obuhvaća proširenje odlagališta „Dubravica“ sa izgradnjom kompostane i

sortirnice. Ukupna površina iznosi 6,22 ha. U sklopu proširenja odlagališta potrebno je postaviti kontejner te

napraviti sortirnicu otpada površine 500 m², kao i urediti površinu za komunalni otpad površine 7 100 m² sa

svim potrebnim slojevima i drenažama. U sklopu projekta treba isplanirati i obodnu cestu, postrojenje za

preradu biomase u plin površine 3 000 m² te potencijalno biokompostanu površine 1 000 m². U sklopu

predmetne dokumentacije potrebno je isplanirati i pretovarnu stanicu površine 1 000 m², kao i reciklažno

dvorište te građevinu za obradu građevinskog otpada.“

Članak 93. U poglavlju 8. Postupanje s otpadom, potpoglavlje 8.6. i potpoglavlje 8.7. se brišu.

Članak 94. U poglavlju 9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, 9.1. Mjere zaštite tla, u potpoglavlju 9.1.1. dodaje se sljedeći tekst: „Potrebno je poticati jačanje ekološkog, odnosno biološkog poljodjelstva, kao i sve aktivnosti radi zaštite tla i

ekološki usmjerenog korištenja tla. Zaštitu od erozije i štetnog zbijanja tla potrebno je provoditi odgovarajućim

poljoprivrednim i šumarskim postupcima specifičnim za pojedine regije. Potrebno je izraditi planove (karte)

rasprostiranja osjetljivih i ugroženih područja, koje će obuhvatiti i područja s geološkim, hidrogeološkim i

seizmološkim rizicima.“

Članak 95. U poglavlju 9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, 9.2. Zaštita voda, dodaje se novo potpoglavlje (9.2.4.) sa pripadajućim tekstom: „9.2.4. U mjerama zaštite voda potrebno je poduzeti i sljedeće korake:

- zbrinjavanje mulja sa uređaja za čišćenje - zabrana korištenja otpadnih voda u poljodjelstvu i ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda u tlo, a

ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u tlo je dopušteno samo neizravno i to ovisno o uvjetima na

terenu uz suglasnost i prema uvjetima Hrvatskih voda - zabrana odlaganja otpada na nesanitarnim odlagalištima smještenih u užoj vodozaštitnoj zoni izvorišta

koja se koriste u vodoopskrbi - primjena odredbi Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta kod utvrđivanja

uvjeta i ograničenja građenja u zonama sanitarne zaštite izvorišta, s obzirom da je za zone sanitarne zaštite izvorišta obvezno poštivanje svih ograničenja i zabrana koji su utvrđeni važećim Pravilnikom“

Članak 96. U poglavlju 9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, 9.4. Mjere zaštite od buke, u potpoglavlju 9.4.1. dodaje se sljedeći tekst:


___________________________________________________________________________________________


„Za smanjenje utjecaja buke potrebno je poduzeti i ostale mjere, kao što su povećanje udjela zelenih površina u

ukupnoj površini grada, sadnja posebnih vrsta drveća i ostale hortikulturne mjere. Sukladno Zakonu,

Dubrovačko-neretvanska županija, Gradovi i Općine dužni su izraditi karte buke i akcijske planove.“

Članak 97. U poglavlju 9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, 9.5. Mjere zaštite biljnog i životinjskog svijeta, u potpoglavlju 9.5.1., alineja 3. mijenja se i glasi: „- Korištenje biljnih i životinjskih svojti dozvoljeno je samo za znanstveno-istraživačke svrhe uz prethodno

pribavljeno dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode,“

Članak 98. U poglavlju 9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, 9.6. Mjere zaštite od požara i mjere sklanjanja stanovništva, potpoglavlje 9.6.1. mijenja se i glasi: „9.6.1. Protupožarna zaštita Potrebno je donijeti Plan zaštite od požara za Grad Metković, u skladu s posebnim propisima kojima se

propisuju konkretne mjere zaštite od požara. U cilju zaštite od požara potrebno je ispoštovati sljedeće uvjete:

- u svrhu sprječavanja širenja požara i/ili dima unutar i na susjedne građevine, građevina mora biti

izgrađena u skladu s Pravilnikom o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara

- potrebno pripaziti na sigurnosnu udaljenost dvije susjednih građevina - kod građevina sa malim požarnim opterećenjem kod kojih je završni (zabatni) zid udaljen manje od 3

m od susjedne građevine (postojeće ili planirane) potrebno je spriječiti širenje požara na susjedne

građevine izgradnjom požarnog zida - umjesto požarnog zida mogu se izvesti vanjski zidovi koji tada moraju imati istu otpornost na požar

koju bi imao požarni zid, a eventualni otvori u vanjskim zidovima moraju imati otpornost na požar kao i

vanjski zidovi - kad je jedna od susjednih građevina sa srednjim ili velikim požarnim opterećenjem, međusobnu

sigurnosnu udaljenost potrebno je odrediti proračunom - građevina mora imati vatrogasni pristup prema posebnim propisima radi omogućavanja spašavanja

osoba iz građevina i gašenja požara - prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža potrebno je predvidjeti unutarnju i vanjsku

hidrantsku mrežu (osobito se odnosi na zaštićene dijelove prirode, za koje je potrebno donijeti

procjene ugroženosti i planove zaštite sukladno posebnim propisima i na iste zatražiti suglasnost MUP-a), što je potrebno planirati na šumskim i poljoprivrednim područjima koja neposredno okružuju

gradska naselja kako ne bi tijekom požarne sezone došlo do zahvaćanja istih, a sve prema Pravilniku o

hidrantskoj mreži za gašenje požara - na spomenutim površinama potrebno je predvidjeti provođenje svih preventivnih mjera zaštite od

požara, sukladno pozitivnim hrvatskim propisima, a uvažavajući sve specifičnosti Dubrovačko-neretvanske županije

- u slučaju planiranja skladišta i postrojenja zapaljivih tekućina i plinova te eksploziva, pridržavati se

pozitivnih hrvatskih propisa


___________________________________________________________________________________________


- kod gradnje i projektiranja srednjih i velikih garaža obvezno primijeniti austrijske smjernice TRVB N106

za zaštitu od požara u srednjim i velikim garažama, koji se koriste u nedostatku domaćih smjernica kao

pravilo tehničke prakse, a temeljem članka 2. stavka 1. Zakona o zaštiti od požara - kod određenih objekata, ukoliko se radi o turističkom području, potrebno je ispoštovati propise

Pravilnika o zaštiti ugostiteljskih objekata - kod gradnje i projektiranja visokih objekata obvezno primijeniti Pravilnik o tehničkim normativima za

zaštitu visokih objekata od požara (SL 7/84,), a koji se primjenjuje članak 20. Zakona o tehničkim

zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti - na mjestima i trasama kuda prolaze dalekovodi ne dopustiti gradnju objekata“

Članak 99. U poglavlju 9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, 9.6. Mjere zaštite od požara i mjere sklanjanja stanovništva, u potpoglavlju 9.6.2., iznad postojećeg teksta dodaje se naslov „Mjere sklanjanja stanovništva“.

Članak 100. U poglavlju 9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, 9.6. Mjere zaštite od požara i mjere sklanjanja stanovništva, dodaje se novo potpoglavlje 9.6.4. sa pripadajućim tekstom: „9.6.4. Zaštita od poplava Zaštita od poplava će se provoditi u skladu sa Zakonom o vodama te državnim i županijskim planom obrane od

poplava. Grad Metković nema do kraja izgrađene objekte za zaštitu od velikih voda. Prioritet u zaštiti od

poplava predstavlja zaštita grada Metkovića na desnoj obali Neretve. Ovdje je potrebno izgraditi nasip s nadvišenjima po trasi postojećeg nasipa do ceste Metković-Vid, cestom Metković-Vid do vodotoka Glibuša i

dalje do granice s Bosnom i Hercegovinom. U Bosni i Hercegovini projektom je obuhvaćen dio Gabela polja.

Nasipom je obuhvaćen i lokalitet „Duvrat“, do sada nebranjeni dio Grada.“

Članak 101. U poglavlju 9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, 9.6. Mjere zaštite od požara i mjere sklanjanja stanovništva, dodaje se novo potpoglavlje 9.6.5. sa pripadajućim tekstom: „U veljači 2013. godine donesena je Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za grad Metković te Plan zaštite i spašavanja Grada Metkovića (Neretvanski

glasnik, 01/13.). U prilogu Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Grad Metković sadržani su Zahtjevi zaštite i spašavanja, kojima se utvrđuju i

propisuju preventivne mjere čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i

antropogenih katastrofa i velikih nesreća po kritičnu infrastrukturu (poplave i plimni valovi; potresi; suše;

tehničko-tehnološke nesreće ili katastrofe u gospodarskim objektima i prometu; epidemiološke i sanitarne

opasnosti; ostale mjere za slučaj velike nesreće ili katastrofe) te povećati stupanj sigurnosti stanovništva,

materijalnih dobara i okoliša. Isto je potrebno uzeti u obzir prilikom zaštite od gore spomenutih izvanrednih

situacija. Sastavni dio PPUG Metkovića su i Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja Grada Metkovića, a koji su dio Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Grad Metković.“


___________________________________________________________________________________________


Članak 102. U poglavlju 10. Mjere provedbe Plana, potpoglavlje 10.1. mijenja se i glasi: „10.1. Provođenje i razrada Prostornog plana odvijati će se kao kontinuirani proces u skladu s ovim odredbama

i drugim dokumentima prostornog uređenja koji će se donositi na temelju Prostornog plana te Izvješća o stanju

u prostoru, koji se donosi temeljem Zakona za razdoblje od četiri godine.“

Članak 103. U poglavlju 10. Mjere provedbe Plana, potpoglavlje 10.2. dodaje se sljedeći tekst: „Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Metkovića predviđena je izrada sljedećih prostornih

planova (prostornih planova užeg područja):

• Urbanistički planovi uređenja (UPU): - šireg gradskog područja naselja Metković, površine obuhvata 650,86 ha - naselja Vid, površine obuhvata 48,78 ha - „Dragovija“ - naselja Dubravica, površine obuhvata 25,29 ha - zona veletržnice, površine obuhvata 14,09 ha - sportsko-rekreacijska zona (R1) jugoistočno od Koševa, površine obuhvata 8,12 ha - Gospodarska zona „Opuzenka“ (K2, K3), površine obuhvata 16,41 ha

Do danas su doneseni sljedeći prostorni planovi:

• Detaljni plan uređenja „Stambeno-poslovni kompleks i pastoralni centar Pržine“ (Neretvanski glasnik,

01/11.), površine obuhvata 3,44 ha • Detaljni plan uređenja „Poslovna zona Dubravica“ (Neretvanski glasnik, 01/11.), površine obuhvata

9,83 ha

Obuhvat predviđenih prostornih planova prikazan je na kartografskom prikazu 3.3.1. UVJETI KORIŠTENJA,

UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA-Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite. Odlukom o izradi provedbenog dokumenta prostornog uređenja može se odrediti uži ili širi obuhvat tog

dokumenta od obuhvata određenog ovim Planom te se može odrediti obuhvat provedbenog dokumenta

prostornog uređenja i za područje za koje obuhvat nije određen ovim planom.“

Članak 104. U poglavlju 10. Mjere provedbe Plana, u potpoglavlju 10.3., stavak 1., riječi „Generalnim urbanističkim planom (GUP)“ mijenjaju se riječima „Urbanističkim planom uređenja (UPU)“.

Članak 105. U poglavlju 10. Mjere provedbe Plana, u potpoglavlju 10.3., stavak 1., mijenja se kategorija zaštićenog područja, tako da umjesto „park-šume“ piše „značajnog krajobraza“.


___________________________________________________________________________________________


Članak 106.

U poglavlju 10. Mjere provedbe Plana, u potpoglavlju 10.3., stavak 1., mijenja se naziv zaštićenog područja, tako da umjesto „Predolac“ piše „Predolac-Šibenica“.

Članak 107. U poglavlju 10. Mjere provedbe Plana, u potpoglavlju 10.3., stavak 2. mijenja se i glasi: „Do izrade UPU-a primjenjuju se odredbe ovog Plana po uvjetima koje propisuje Zakon o prostornom

uređenju.“ Članak 108.

U poglavlju 10. Mjere provedbe Plana, u potpoglavlju 10.3., stavak 3. briše se.

Članak 109. U poglavlju 10. Mjere provedbe Plana, u potpoglavlju 10.3., stavak 4. postaje stavak 3.

Članak 110. U poglavlju 10. Mjere provedbe Plana, u potpoglavlju 10.3., u stavku 3., riječ „GUP-om“ se mijenja sa riječi „UPU-om“.

Članak 111. U poglavlju 10. Mjere provedbe Plana, u potpoglavlju 10.4. stavak 2. i stavak 3. brišu se.

Članak 112. U poglavlju 10. Mjere provedbe Plana, u potpoglavlju 10.6. stavak 1. mijenja se i glasi: „Predviđeni urbanistički planovi uređenja (UPU) i doneseni detaljni planovi uređenja (DPU) prikazani su na kartografskom prikazu 3.3.2. PODRUČJA I DIJELOVI PRIMJENE PLANSKIH MJERA ZAŠTITE“, u mjerilu 1:25 000.“

Članak 113. U poglavlju 10. Mjere provedbe Plana, potpoglavlje 10.7. mijenja se i glasi: „10.7. U okviru pretežno izgrađenih dijelova naselja, akti o gradnji mogu se ishoditi direktno temeljem odredbi

PPU-a, dok za neizgrađene infrastrukturno neopremljene dijelove naselja na osnovu urbanističkih planova

uređenja. Za izgrađene infrastrukturno opremljene, kao i za neizgrađene infrastrukturno opremljene dijelove

građevinskog područja naselja, moguće je izdavati akte o gradnji bez obveze izrade urbanističkih planova

uređenja. Odlukom o izradi prostornog plana užeg područja može se odrediti uži ili širi obuhvat tog dokumenta od

obuhvata određenog ovim Planom te se može odrediti obuhvat prostornog plana užeg područja i za područje

za koje obuhvat nije određen ovim Planom.


___________________________________________________________________________________________


Pri izradi urbanističkog plana uređenja neće se smatrati izmjenom prostornog plana manja korekcija granice

između dva urbanistička plana radi usklađivanja s detaljnijom izmjerom ili trasama prometnica.“

Članak 114. U poglavlju 10. Mjere provedbe Plana, potpoglavlje 10.8. mijenja se i glasi: „10.8. U skladu sa posebnim propisima, za gradnju na posebno osjetljivim područjima i zahvatima koji mogu

imati utjecaj na okoliš, predviđeno je provođenje procjene utjecaja na okoliš, ocjene o potrebi procjene

utjecaja na okoliš (ukoliko je potrebno), ali i ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.“

Članak 115. U poglavlju 10. Mjere provedbe Plana, u potpoglavlju 10.9. dodaje se novi stavak, koji postaje stavak 1.: „Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na

ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim

uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine,

izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih

i drugih radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove.“

Članak 116. U poglavlju 10. Mjere provedbe Plana, u potpoglavlju 10.9. stavak 1. postaje stavak 2.

Članak 117. U poglavlju 10. Mjere provedbe Plana, u potpoglavlju 10.10. dodaju se sljedeće alineje: „ - građevine koje nisu obnovljene iza ratnih razaranja u Domovinskom ratu - građevine za koje se može dokazati da posjeduju neki oblik akta o gradnji prema propisima koji više nisu na

snazi“

Članak 118. U poglavlju 10. Mjere provedbe Plana, u potpoglavlju 10.10. dodaje se novi stavak: „Nije dopuštena rekonstrukcija postojećih građevina i ruševina koje se nalaze na planiranim koridorima

prometne i druge infrastrukture. Ruševine se mogu rekonstruirati u postojećim horizontalnim gabaritima, visine prema materijalnim dokazima o

nekadašnjoj katnosti ili prema zatečenoj izvornoj katnosti, za što je potrebno prethodno konzultirati nadležni

konzervatorski odjel ako je nadležan. Uređenost građevinske čestice za gradnju određuje se prema lokalnim uvjetima.“

Članak 119. U poglavlju 10. Mjere provedbe Plana, potpoglavlje 10.12., u stavku 1., termin „detaljnim planom uređenja“ mijenja se u „urbanističkim planom uređenja“.


___________________________________________________________________________________________


Članak 120.

U poglavlju 10. Mjere provedbe Plana, potpoglavlje 10.12., stavak 2. mijenja se i glasi: „Na građevinama (osnovnim i pomoćnim) mogu se postavljati solarni kolektori i/ili fotonaponske čelije.“

Članak 121. U poglavlju 10. Mjere provedbe Plana, dodaje se novo potpoglavlje 10.12a.: „10.12a. U rekonstrukciji i nadogradnji višestambenih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada površine veće od

400m² te kapitalnih objekata javne namjene (D-javna i društvena namjena, K-pretežito poslovna namjena, I-proizvodna namjena) potrebno je uključiti Povjerenstvo za ocjenu arhitektonske uspješnosti, a u svrhu

osiguranja vrsnoće izgrađenog prostora na području Grada.“

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA METKOVIĆA IZVORNIK _________________________________________________________________________________________________________________


B GRAFIČKI DIO

KARTOGRAFSKI PRIKAZI:

1. Korištenje i namjena prostora 1:25000

2.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - Promet 1:25000

2.2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - Pošta i telekomunikacije 1:25000

2.3. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - Energetski sustav 1:25000

2.4.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – Vodno gospodarski sustav – Korištenje voda 1:25000

2.4.2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – Vodno gospodarski sustav – Uređenje voda i vodotoka, odvodnja otpadnih i oborinskih voda, obrada, skladištenje i odlaganje otpada te melioracijsko navodnjavanje i odvodnja

1:25000

3.1.1. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA – Područja posebnih uvjeta korištenja 1:25000

3.1.2. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA – Staništa i Ekološka mreža RH 1:25000

3.2. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA – Područja posebnih ograničenja u korištenju 1:25000

3.3. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA – 1.Područja posebnih ograničenja u korištenju, 2. Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja 1:25000

3.3.1. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA - Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite 1:25000

4. Građevinska područja naselja:

4.1 Prud 1:5000

4.2 Vid 1:5000



4.5 Dubravica i Glušci 1:5000




___________________________________________________________________________________________________________________________ Institut IGH d.d. / IGH Urbanizam d.o.o. / ecoplan d.o.o.

C OBVEZNI PRILOZI

PRILOG I. Obrazloženje Plana PRILOG II. Popis propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi Plana PRILOG III. Dokumentacija o ovlaštenju stručnog izrađivača Plana za izradu

prostornih planova


___________________________________________________________________________________________________________________________



__________________________________________________________________________________________


PRILOG I.

OBRAZLOŽENJE PLANA


__________________________________________________________________________________________



__________________________________________________________________________________________


SADRŽAJ: I. OBRAZLOŽENJE 0. UVOD.............................................................................................................. 5 1.0. POLAZIŠTA....................................................................................................... 7 2.0. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA................................................... 39 3.0. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA....................................................................... 49


__________________________________________________________________________________________



__________________________________________________________________________________________


UVOD

0.1. Zakonske pretpostavke Stupanjem na snagu novog Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07, 38/09,

55/11, 90/11, 50/12, 55/12, 80/13) u listopadu 2007. te Izmjena i dopuna Prostornog plana

Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 06/03, 03/05,

03/06, 07/10, 04/12, 09/13) 17. lipnja 2010. stvorene su pretpostavke za početak postupka izrade i donošenja Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Metkovića. Postupak izrade i donošenja predmetnog Plana kao prostorno-planskog dokumenta reguliran je sukladno:

• Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12,

55/12, 80/13), • Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i

standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04), • Prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-

neretvanske županije 06/03, 03/05, 03/06, 07/10, 04/12, 09/13), • drugim relevantnim zakonima i propisima.


__________________________________________________________________________________________


0.2. Obuhvat Izmjena i dopuna PPU Grada Metkovića Prostorni obuhvat Izmjena i dopuna PPU Grada Metkovića jednak je obuhvatu postojećeg PPU Grada Metkovića („Neretvanski glasnik“, 06/04).

Kartogram 1. Korištenje i namjena prostora Izvor: Prostorni plan uređenja Grada Metkovića („Neretvanski glasnik“, 06/04.)


__________________________________________________________________________________________


OBRAZLOŽENJE

1.0. POLAZIŠTA U poglavlju 1. Polazišta, potpoglavlje 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Metkovića u odnosu na prostor i sustav Županije i Države, 1.1.1. Posebnosti i značaj, 1.1.1.2. Zaštita prostora, stavak 5. mijenja se i glasi: „Od ukupno 80 zaštićenih posebnih rezervata u RH, četiri posebna rezervata se u cijelosti nalaze u

Donjoneretvanskom kraju, i to:

• ornitološki: Pod Gredom – Vid (Grad Metković) Prud (Grad Metković) močvarno područje Orepak (Općina Kula Norinska)

• ihtiološko-ornitološki: ušće Neretve (Grad Ploče, Grad Opuzen)

Na ovom se području jednim dijelom proteže i poseban rezervat u moru „Malostonski zaljev i Malo

more“ (Općina Slivno). Posebni rezervati koji su čitavom površinom prisutni na prostoru

Donjoneretvanskog kraja zauzimaju ukupno 1 187 ha, odnosno 2,9% kopnene (2,4% ukupne)

površine Donjoneretvanskog kraja. Površina posebnog rezervata u moru „Malostonski zaljev i Malo more“ iznosi 4 821,4 ha, od čega se manji dio nalazi na teritoriju Općine Slivno.“ U poglavlju 1. Polazišta, potpoglavlje 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Metkovića u odnosu na prostor i sustav Županije i Države, 1.1.1. Posebnosti i značaj, 1.1.1.2. Zaštita prostora, stavak 6. mijenja se i glasi: „Na području Donjoneretvanskog kraja zastupljeni su i lokaliteti pod ostalim kategorijama zaštite prirode, i to:

• značajan krajobraz: Modro oko i jezero uz naselje Desne (Grad Ploče), Predolac- Šibenica (Grad Metković)“

U poglavlju 1. Polazišta, potpoglavlje 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Metkovića u odnosu na prostor i sustav Županije i Države, 1.1.1. Posebnosti i značaj, 1.1.1.2. Zaštita prostora, stavak 7. mijenja se i glasi:


__________________________________________________________________________________________


„Na temelju Zakona o zaštiti prirode predlaže se zaštiti sljedeće dijelove prirode na prostoru Donjoneretvanskog kraja:

• u kategoriji „park prirode“: Delta Neretve • u kategoriji „posebni rezervat“:

• ornitološki: jezero Kuti • ornitološko-ihtiološki: ušće Neretve (proširenje)

Evidentirana su i potencijalno vrijedna područja, za koje se predlaže dodatno vrednovanje te ovisno o rezultatima zaštita temeljem Zakona o zaštiti prirode:

• u kategoriji „spomenik parkovne arhitekture“: stari park u centru Metkovića Uredbom o EU ekološkoj mreži NATURA 2000 (Narodne novine, 124/13.) proglašena je Ekološka mreža Republike Hrvatske, koja predstavlja područja ekološke mreže Europske unije NATURA 2000. Ekološku mrežu Republike Hrvatske, prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži, čine područja

očuvanja značajna za ptice – POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za EU, kao i njihovih staništa te područja značajna za očuvanje

migratornih vrsta ptica, a osobito močvarnih područja od međunarodne važnosti) i područja očuvanja

značajna za vrste i stanišne tipove – POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog

stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za EU). Ekološka mreža Republike Hrvatske (NATURA 2000) obuhvaća čitavo područje Grada Metkovića, s

vrstama navedenim u sljedećoj tablici: Područja ekološke mreže RH na području Grada Metkovića

REDNI BROJ




2. Područja ocuvanja značajna za vrste i

stanišne tipove – POVS (Predložena

Područja od značaja za Zajednicu – pSCI) Delta Neretve HR5000031

U sklopu šireg područja HR5000031 Delta Neretve uvršten je i lokalitet Jama u Predolcu, za koje je

ključno očuvanje, uključujući i ekološke uvjete u istom, zbog postojanja strogo zaštićene i kritično

ugrožene vrste sjeverni dinarski špiljski školjkaš Congeria kusceri.


__________________________________________________________________________________________


Na prostoru Donjoneretvanskog kraja, a temeljem Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, predlaže se zaštiti dva osobito vrijedna područja – prirodna krajobraza, koja se nalaze na

teritoriju Grada Ploče:

• Krstina – Višnjica • područje Vrgorskog polja (jezera)

Dolina Neretve, odnosno područje oko rijeke uz deltu te oko Metkovića i Vida, svrstava se u jedan od 17 kulturnih krajolika Dubrovačko-neretvanske županije.“ U poglavlju 1. Polazišta, potpoglavlje 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Metkovića u odnosu na prostor i sustav Županije i Države, 1.1.1. Posebnosti i značaj, 1.1.1.2. Zaštita prostora, stavak 10., dodaje se sljedeći tekst: „Na prostoru Grada Metkovića nalaze se brojna kulturna dobra (spomenuto naselje Vid i Metković). Tome se pridodaju i brojni arheološki lokaliteti, navedeni u cjelini 3.4.2. Kulturno povijesna baština. “ U poglavlju 1. Polazišta, potpoglavlje 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Metkovića u odnosu na prostor i sustav Županije i Države, 1.1.1. Posebnosti i značaj, 1.1.1.3. Smjernice obnove i revitalizacije područja, stavak 2., na kraju alineje 1., stavlja se znak „;“ i dodaje se sljedeći tekst: „planiranom izgradnjom autoceste u koridoru Vc (Budimpešta–Sarajevo–Ploče) i Jadransko-Jonske autoceste, s čvorištem na teritoriju naselja Nova Sela (Općina Kula Norinska), do grada Metkovića

izgraditi će se pristupna cesta, što će dodatno poboljšati prometno-geografski položaj i pripadajuću

infrastrukturu Grada Metkovića u cjelini“ U poglavlju 1. Polazišta, potpoglavlje 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Metkovića u odnosu na prostor i sustav Županije i Države, 1.1.1. Posebnosti i značaj, 1.1.1.3. Smjernice obnove i revitalizacije područja, stavak 2., na kraju alineje 2., stavlja se znak „;“ i dodaje se sljedeći tekst: „razvitak ovih (centralnih) funkcija biti će sukladan planiranom položaju naselja u urbanom sustavu

županije, i to: regionalno i manje regionalno središte (Metković i Ploče) te područno središte – važnije

lokalno središte (Opuzen), koje ovim kategorijama pripadaju“


__________________________________________________________________________________________


U poglavlju 1. Polazišta, potpoglavlje 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Metkovića u odnosu na prostor i sustav Županije i Države, 1.1.1. Posebnosti i značaj, 1.1.1.3. Smjernice obnove i revitalizacije područja, stavak 2., dodaje se sljedeća alineja: „ – povoljna demografska obilježja (kretanje i struktura stanovništva) na razini Grada, koja su

uglavnom obilježje njegovog upravnog i gospodarskog središta Metkovića“. U poglavlju 1. Polazišta, potpoglavlje 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Metkovića u odnosu na prostor i sustav Županije i Države, 1.1.3. Geografska regionalizacija Donjoneretvanskog kraja, stavak 1. mijenja se i glasi: „Iako Donjoneretvanski kraj ima jedinstvena historijsko-geografska i prirodno-geografska obilježja,

prostorno se dijeli na sedam upravno-teritorijalnih jedinica: tri Grada (Metković, Ploče, Opuzen) i

četiri Općine (Pojezerje, Kula Norinska, Zažablje, Slivno). U ovoj cjelini grad Metković ima vodeću

ulogu kao naselje s najvećim brojem stanovnika, stupnjem centraliteta i funkcijom rada.“ U poglavlju 1. Polazišta, potpoglavlje 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Metkovića u odnosu na prostor i sustav Županije i Države, 1.1.5. Osnovni podaci o stanju u prostoru, tablica 2. mijenja se i glasi: „Tablica 2. Osnovni podaci o prostoru Grada Metkovića (2011.)

Površina prostora Grada Metkovića 50,82 km² Gustoća naseljenosti 330,3 stan./km² Broj naselja (samostalnih statističkih naselja) 5 Ukupan broj stanovnika 16 788 Broj stanovnika: 0-19 godina 4 821 Broj stanovnika: 20-59 godina 8 992 Broj stanovnika: 60 i više godina 2 975 Koeficijent starosti 17,7 Broj domaćinstava 4 915 Prosječan broj članova domaćinstava 3,42

Izvor: Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr), siječanj 2013.“ U poglavlju 1. Polazišta, potpoglavlje 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Metkovića u odnosu na prostor i sustav Županije i Države, 1.1.5. Osnovni podaci o stanju u prostoru, tablica 3. mijenja se i glasi:


__________________________________________________________________________________________


„Tablica 3. Površina, stanovništvo, stambene jedinice, domaćinstva i gustoća naseljenosti Grada

Metkovića i Dubrovačko-neretvanske županije

POVRŠINA

STANOVNIŠTVO STAMBENE JEDINICE DOMAĆINSTVA GUSTOĆA

NASELJENOSTI 2001.(2011.)

Popis 2001.

Popis 2011.

Popis 2001.

Popis 2011.

Popis 2001.

Popis 2011.

km² % broj % broj % broj % broj % broj % broj % stan./km²

GRAD METKOVIĆ

50,82 2,8 15

384 12,5

16

788 13,7

4 409

8,5 5

614 8,6

4 177

10,7 4

915 11,7 302,7 (330,3)

ŽUPANIJA 1 785 100 122 870

100 122 568

100 52

048 100

64

994 100

39

125 100

42 077

100 68,8 (68,6)

Izvor: Popis stanovništva 2001. i Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr),

siječanj 2013.“ U poglavlju 1. Polazišta, potpoglavlje 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Metkovića u odnosu na prostor i sustav Županije i Države, 1.1.6. Prostorno razvojne i resursne značajke, 1.1.6.1. Prirodna osnova, stavak 26. mijenja se i glasi: „Poljoprivredno zemljište U delti Neretve nalaze se vrijedne poljoprivredne površine nastale melioracijom močvarnih površina.

Za ostvarenje napretka u poljoprivrednoj proizvodnji potrebno je završiti raspolaganje poljoprivrednih površina u vlasništvu Republike Hrvatske, i to 200 ha u Vrbovcima te oko 70 ha u

Koševu. Riječ je o potencijalno vrijednom poljoprivrednom području nad kojim se trenutno provodi pilot projekt navodnjavanja. Potrebno je razmotriti i mogućnost melioracije kazete Norin-Vid, ukupne

površine od 600 ha. Nadalje, nužno je završiti projekt navodnjavanja doline Neretve, koji danas

omogućuje navodnjavanje tek dijela poljodjelskih površina. Za rekonstrukciju magistralnog natapnog

kanala izrađen je pilot projekt sa pripadajućom projektnom dokumentacijom. Za realizaciju sustava

navodnjavanja potrebno je izgraditi mobilnu pregradu, crpne stanice sa zahvatom izravno iz korita rijeke Neretve i Male Neretve te mikroakumulaciju s gravitacijskom mrežom za natapanje. Crpna

stanica sa zahvatom iz korita rijeke Neretve predviđena je na teritoriju naselja Metković, u kanalu

„Nokat“. Sustav odvodnje je trenutno zapušten, sa obraslom kanalskom mrežom i deformiranim

koritima kanala zbog slijeganja zemljišta. U tijeku su čišćenja pojedinih dionica glavnih kanala i

rekonstrukcija crpnih postaja. Dugoročno gledano, potrebno je sanirati i unaprijediti ovaj sustav.“ U poglavlju 1. Polazišta, potpoglavlje 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Metkovića u odnosu na prostor i sustav Županije i Države, 1.1.6. Prostorno razvojne i resursne značajke, cjelina 1.1.6.3. Demografska osnova, mijenja se i glasi:


__________________________________________________________________________________________


„1.1.6.3. Demografska osnova RAZMJEŠTAJ I KRETANJE BROJA STANOVNIKA Grad Metković bilježi porast broja stanovnika od 1857. do 2011. godine za gotovo 11,4 puta (tablica

5.). Taj je porast bio konstantan, prisutan kroz sve međupopisne periode. Sa 1 476 stanovnika (1857.)

porastao je na 16 788 stanovnika (2011.). Kretanje broja stanovnika na razini naselja, od prvog do

zadnjeg Popisa, može se pratiti samo kod naselja Metković i Vid. U odnosu na 1857. godinu, broj

njihovog stanovništva se do 2011. godine značajno povećao. Ovo se osobito odnosi na naselje Metković, središnje i gospodarski najznačajnije naselje Grada, čiji se broj stanovnika povećao za 15

puta. Taj je porast bio konstantan kroz sve međupopisne periode. Iako je djelomično posljedica

povećanja teritorija naselja, porast broja stanovnika rezultat je pozitivnog prirodnog kretanja i imigracije stanovništva iz susjednih ruralnih naselja. Tablica 5. Broj stanovnika Grada Metkovića i pripadajućih naselja 1857.-2011.

NASELJE POPISNE GODINE

1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

DUBRAVICA1 0 0 49 58 74 104 0 0 148 137 135 115 102 82 106 90

GLUŠCI2 0 0 93 89 99 126 0 0 138 146 153 130 106 97 65 76

METKOVIĆ3 999 1 143 1 223 1 386 1 571 1 848 2 308 2 888 3 166 3 712 4 659 7 272 9 845 12

026 13

873 15

329

PRUD4 0 0 34 103 141 167 0 0 126 160 155 223 370 417 561 497

VID5 477 551 532 594 686 769 963 1 053 1 080 1 146 1 256 1 070 674 748 779 796

Ukupno GRAD

1 476 1 694 1 931 2 230 2 571 3 014 3 271 3 941 4 658 5 301 6 358 8 810 11

097 13

370 15

384 16

788

Izvor: Naselja i stanovništvo RH 1857.-2001. i Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku

(www.dzs.hr), siječanj 2013. Donjoneretvanski kraj je dugo vremena bio tradicionalno ruralni prostor. Ključan poticaj porastu

broja stanovnika bio je razvoj prometne infrastrukture i valorizacija povoljnog prometno-geografskog

položaja Grada Metkovića. Još od 18. stoljeća Metković ima lučke funkcije, sukladno svom smještaju

uz rijeku Neretvu i u blizini mora. U to vrijeme predstavlja važni tranzitni centar prema zaleđu. Prva

1 Godine 1857.,1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju Metković. Od 1880. do 1910. godine i 1948. godine iskazuju se podaci za dio današnjeg obuhvata naselja. Godine 1981. naselje je pripojeno naselju Metković, a 1991. godine je postalo samostalno statističko naselje. 2 Godine 1857., 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju Metković. Godine 1880. i 1890. iskazuju se podaci za dio današnjeg obuhvata naselja. 3 Godine 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Dubravica i Glušci. Godine 1981. pripojeno mu je naselje Dubravica, koje je od 1991. godine opet postalo samostalno naselje. Godine 1991. naselje je povećano za dio područja naselja Bijeli Vir (Općina Zažablje) i dijelove naselja Krvavac II (Općina Kula Norinska), Vid i Vidonje (Općina Zažablje). 4 Godine 1857., 1869., 1921. i 1931. podaci o broju stanovnika sadržani su u naselju Vid. Od 1981. godine iskazuje se kao samostalno statističko naselje, nastalo izdvajanjem dijela naselja Vid. 5 Godine 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselje Prud. Godine 1981. je smanjeno zbog izdvajanja dijela naselja u istoimeno samostalno naselje Prud. Godine 1991. smanjeno je za dio naselja koje je pripojeno naselju Metković.


__________________________________________________________________________________________


prekretnica u razvoju prometa bilo je puštanje u promet željezničke pruge 1885. godine, kojom je

Metković povezan sa gradovima u zaleđu (Mostar, Sarajevo). Time je uspostavljena veza između

željezničkog i do tada pomorsko-riječnog prometa, nakon čega luka Metković gubi značenje lokalne

luke. Ovim ona postaje prva luka u Dalmaciji koja dobiva željeznički vezu sa svojim prirodnim

gravitacijskim zaleđem. Od kraja 19. stoljeća na prostoru Grada Metkovića i ostalog dijela

Donjoneretvanskog kraja odvija se pomorsko-riječni, željeznički i cestovni promet. U prvoj polovici

20. stoljeća plovni put Neretvom osposobljen je za plovidbu brodova do 1 400 DWT. Nakon Drugog

svjetskog rata u Metkoviću započinje ubrzan razvoj djelatnosti tercijarnog sektora, osobito trgovine,

kao i razvoj centralnih funkcija, što utječe na socioekonomsku transformaciju njegovog stanovništva i

stanovništva okolice. Naselje Metković postaje privlačno za doseljavanje stanovništva okolice. Na

preseljavanje stanovništva iz brdsko-planinskog područja na prostor delte Neretve, kao i s ruba na

središnje dijelove uz glavne tokove, utjecala je i gradnja nove prometne infrastrukture (Jadranska

magistrala 1965. godine). Najveći porast broja stanovnika ostvaren je upravo nakon Drugog svjetskog rata. Od 1948. do 2011. godine broj stanovnika se povećao za 4,8 puta (sa 3 166 na 15 056). Metković

je do danas izrastao u demografski i funkcionalno drugo najznačajnije naselje Dubrovačko-neretvanske županije. Zahvaljujući dinamici gospodarskog razvoja zadržao je i glavne funkcije čitavog

prostora Donjoneretvanskog kraja. Ostala naselja smještena su na rubnim dijelovima Grada i imaju znatno nepovoljniji geografski

smještaj u odnosu na Metković. Osobito zato jer svi ključni prometni pravci (cestovni, željeznički,

pomorsko-riječi) prolaze duž toka rijeke Neretve. Naselje Vid ostvarilo je porast ukupnog broja

stanovnika 1857.- 2011. godine. Jedini pad broja stanovnika zabilježen je 70-ih godina 20. stoljeća. Za

Dubravicu, Glušce i Prud broj stanovnika se može pratiti od 1880. godine, izuzevši 1921. i 1931.

godinu. Sva naselja ostvarila su porast broja stanovnika, izuzevši Glušce. Rubna ruralna naselja

(Dubravica, Glušci, Vid), sa primarnim kao ključnim sektorom gospodarskih djelatnosti, najveći broj stanovnika ostvaruju 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća. Važnost poljoprivrede i ostalih primarnih

djelatnosti u tadašnjim gospodarskim prilikama poboljšala je uvjete života i utjecala na porast broja

stanovnika u ruralnim sredinama. Agrarna prenaseljenost i ograničene mogućnosti bavljenja

poljoprivredom s jedne strane, dok s druge privlačnost većih centara rada (primarno Metkovića)

utjecala su na iseljavanje stanovništva i proces depopulacije od 60-ih godina, koji se nije zaustavio do

danas. Pozitivne demografske trendove bilježe Prud (od 1961.) i Vid (od 1981.). Na depopulaciju

utjecala je i još uvijek utječe prometna izoliranost naselja, nemogućnost zadovoljavanja različitih

potreba stanovnika, ali i izostanak interesa u ulaganja za održavanje u unapređivanje života u

ruralnim sredinama. U posljednjem međupopisnom razdoblju (2001.- 2011.) naselje Metković je ostvarilo najveći porast

broja stanovnika. Udio u ukupnom broju stanovnika Grada iznosio je 88,9%. Porast je još ostvaren u

naseljima Glušci i Vid. Uzevši u obzir povoljan prometno-geografski položaj, prostornu blizinu svih

naselja te razvoj temeljen na djelatnostima sekundarnog i tercijarnog sektora, za očekivati je daljnji

porast broja stanovnika u Gradu. Najveći udio u ukupnom broju stanovnika i dalje će imati naselje

Metković, no on bi trebao biti sve manji. Očekuje se smanjivanje stope rasta njegovog stanovništva.

Obližnja naselja (osobito Vid) trebala bi preuzeti dio demografskog rasta. U ostalim naseljima

potrebno je poticati razvoj lokalne ekonomije koja će omogućiti zadržavanje mladog stanovništva i

zaustavljanje procesa depopulacije.


__________________________________________________________________________________________


Indeksom kretanja broja stanovnika Grada Metkovića u svim međupopisnim razdobljima želi se

ukazati na intenzitet promjena u kretanju broja stanovnika (grafikon 1.). Grad Metković ostvario je

porast broja stanovnika u svakom međupopisnom razdoblju. Do druge polovice 20. stoljeća broj

stanovnika rastao je prosječnom međupopisnom stopom od 14% do 20,5% (indeks od 114 do 120,5).

U drugoj polovici 20. stoljeća ostvaren je najveći porast broja stanovnika Grada Metkovića. Riječ je o

razdobljima od 1961. do 1971. godine te od 1971. do 1981. godine. U prvom je indeks kretanja

iznosio 138,6, dok u drugom 126. Od 60-ih godina stopa rasta stanovništva opada te u međupopisnom razdoblju 2001. – 2011. godine iznosi 9,1% (indeks 109,1). Grafikon 1. Indeks kretanja broja stanovnika Grada Metkovića 1857.-2011. godine

Izvor: Naselja i stanovništvo RH 1857.-2001. i Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr), siječanj 2013. PRIRODNO KRETANJE Prirodno kretanje stanovništva ukazuje na odnos između rodnosti (nataliteta) i smrtnosti

(mortaliteta) stanovništva, i jedna je od odrednica ukupnog kretanja broja stanovnika. Ovisno o

stopama rodnosti i smrtnosti, prirodno kretanje može biti pozitivno (prirodni prirast) ili negativno

(prirodni pad). Može se pretpostaviti kako su u prošlosti stope nataliteta bile dosta visoke, ali isto tako i stope

mortaliteta. Osnovni faktor visoke smrtnosti bio je haranje malarije u močvarnom području u kojem

se Metković nalazi. Istrebljenjem ove bolesti nakon isušivanja delte smanjuju se stope mortaliteta, a s

društveno-gospodarskim razvojem uskoro i stope nataliteta. Sve veća urbanizacija područja i


__________________________________________________________________________________________


promjena načina života uvjetovala je velike promjene koje su se odrazile i na prirodno kretanje stanovništva. Najnoviji podaci o prirodnom kretanju stanovništva iz 2011. godine ukazuju na ostvareni prirodni prirast (tablica 6.). Pozitivno prirodno kretanje stanovništva karakteristika je Grada Metkovića i

Donjoneretvanskog kraja u cjelini tijekom druge polovice 20. stoljeća. Štoviše, 2011. godine vitalni

indeks6 Grada Metkovića bio je drugi najveći u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (poslije Općine

Župa dubrovačka: 201,6) i najveći među Gradovima jedinicama lokalne samouprave. Tablica 6. Prirodno kretanje stanovništva Grada Metkovića od 2008. do 2011. godine

GODINA ŽIVOROĐENI UMRLI PRIRODNO KRETANJE VITALNI INDEKS

2008. 213 102 111 208,8

2009. 226 123 103 183,7

2010. 217 126 91 172,2

2011. 174 125 49 139,2

Izvor: Prirodno kretanje stanovništva u 2008., 2009., 2010. i 2011. godini po županijama i

gradovima/općinama, Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr), siječanj 2013. U posljednjih nekoliko godina uočava se pad prirodnog kretanja i vitalnog indeksa. Riječ je o padu koji

odgovara sporijem padu životnog standarda, zahvaljujući prirodnom bogatstvu ovog prostora koji je

još uvijek visoko valoriziran kroz gospodarske djelatnosti (poljoprivreda, industrija, trgovina, promet i dr.). Uočava se veliki pad prirodnog kretanja i vitalnog indeksa 2011. u odnosu na 2010. godinu. Pad

prirodnog kretanja praćen je s velikim padom u broju živorođenih. STRUKTURE STANOVNIŠTVA DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA Dobna struktura stanovništva Donjoneretvanskog kraja prikazana je tablicom 7. Zrelo stanovništvo (dobna skupina 20-59 godina) čini najveći dio ukupnog stanovništva, nakon čega slijede mlado (0-19

godina) pa staro (60 i više godina). Ukoliko se usporede dvije popisne godine uočava se pad udjela mladog, a porast udjela starog i zrelog stanovništva. Ovo ukazuje na proces starenja stanovništva

Donjoneretvanskog kraja. Povećanje udjela starog u ukupnom stanovništvu, uz smanjenje mladog,

započelo je još 80-ih godina 20. stoljeća. Osnovni pokazatelji starosti stanovništva su koeficijent starosti i indeks starosti. Koeficijent starosti je

udio stanovništva starijeg od 60 godina u ukupnom stanovništvu, dok je indeks omjer stanovništva

6 Broj živorođenih na 100 umrlih.


__________________________________________________________________________________________


starijeg od 60 godina i stanovništva mlađeg od 20 godina. U ovom slučaju, riječ je o udjelu starog u

mladom stanovništvu. Godine 2001. iznosio je 63,5%, dok 2011. godine 80,7%. Tablica 7. Dobna struktura stanovništva Donjoneretvanskog kraja 2001. i 2011. godine

Izvor: Kontingenti stanovništva po Općinama/Gradovima, Popis stanovništva 2001. i Popis

stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr), siječanj 2013. Prema posljednjim rezultatima Popisa stanovništva (2011.), objavljenim u prosincu 2012. godine,

dobna struktura Grada Metkovića je sljedeća: mlado stanovništvo 28,7%, zrelo stanovništvo 53,6% i

staro stanovništvo 17,7% (tablica 8.). Najveći udio mladog stanovništva imaju ruralna naselja Dubravica (35,5%) i Prud (30,6%). Dubravica je specifična i po tome što ima najveći udio starog

stanovništva među naseljima Grada Metkovića (17,8%), uz naselja Glušci (21%) i gradsko naselje

Metković (17,8%). Najnepovoljniju dobnu strukturu ima naselje Glušci, s vrlo niskim udjelom mladog

stanovništva i udjelom starih koji premašuje udio mladih. Izuzev naselja Glušci, indeks starosti stanovništva naselja Grada Metkovića varira između 50% i

62,4%. Najveći je u Metkoviću (62,4%), dok najmanji u Dubravici (50%). Najveći koeficijent starosti

imaju Glušci (21%), a najmanji Vid (14,9%). Tablica 8. Dobna struktura stanovništva Grada Metkovića po naseljima 2011. godine

NASELJE

DOBNE SKUPINE

MLADO (0-19) ZRELO (20-59) STARO (60 I VIŠE)

broj % broj % broj %

METKOVIĆ 4392 28,7 8195 53,5 2742 17,8

DUBRAVICA 32 35,5 42 46,7 16 17,8

PRUD 152 30,6 263 52,9 82 16,5

VID 233 29,3 444 55,8 119 14,9

GLUŠCI 12 15,8 48 63,2 16 21

GRAD METKOVIĆ

4821 28,7 8992 53,6 2975 17,7

GODINA DOBNE SKUPINE

UKUPNO MLADO ZRELO STARO

2001. 29,1 52,5 18,4 100

2011. 25,6 53,7 20,7 100


__________________________________________________________________________________________


Izvor: Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima 2011. godine, Popis stanovništva 2011.,

Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr), siječanj 2013. SOCIOEKONOMSKA STRUKTURA STANOVNIŠTVA Gospodarska orijentacija, odnosno funkcionalna usmjerenost nekog prostora može se zaključiti na

temelju socioekonomske strukture stanovništva. Ova struktura ukazuje na strukturu stanovništva prema djelatnosti, odnosno području njihovog zaposlenja. Gospodarske djelatnosti grupiraju se u tri

osnovna sektora djelatnosti: primarni, sekundarni i tercijarni. Iz tercijarnog sektora mogu se izdvojiti i djelatnosti kvartarnog sektora. Socioekonomska struktura stanovništva Grada Metkovića 2001. godine prikazana je tablicom 9. i

grafikonom 2. Ukupan broj aktivnog stanovništva 2001. godine iznosio je 6 045, a broj zaposlenih

4 325. Tablica 9. Struktura stanovništva Grada Metkovića prema djelatnosti 2001. godine

Djelatnost Zaposleno stanovništvo

broj % poljoprivreda, lov i šumarstvo 142 3,28 ribarstvo 4 0,09 rudarstvo i vađenje 7 0,16 prerađivačka industrija 444 10,3 opskrba el.energijom, plinom i vodom 82 1,9 građevinarstvo 244 5,64 trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla i sl. 902 20,6 hoteli i restorani 235 5,43 prijevoz, skladištenje i veze 476 11 financijsko posredovanje 97 2,24 poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 208 4,81 javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 456 10,5 obrazovanje 293 6,8 zdravstvena zaštita i socijalna skrb 165 3,82 ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 140 3,24 privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem 30 0,7 izvanteritorijalne organizacije i tijela 1 0,02 na radu u inozemstvu 348 8 nepoznata djelatnost 51 1,18

GRAD METKOVIĆ 4 325 100

Izvor: Zaposleni prema pretežitoj aktivnosti po položaju u zaposlenju, djelatnosti i spolu Grada

Metkovića, Popis stanovništva 2001., Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr), siječanj 2013.


__________________________________________________________________________________________


Grafikon 2. Struktura stanovništva Grada Metkovića prema djelatnosti 2001. godine

Izvor: Zaposleni prema pretežitoj aktivnosti po položaju u zaposlenju, djelatnosti i spolu Grada

Metkovića, Popis stanovništva 2001., Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr), siječanj 2013. Dugo vremena je najveći broj stanovnika Grada Metkovića i Donjoneretvanskog kraja bio zaposlen u djelatnostima primarnog sektora. Razvoj prometa u drugoj polovici 20. stoljeća potaknuo je razvoj

djelatnosti tercijarnog sektora, osobito trgovine. Zbog povoljnih prometno-geografskih obilježja i

demografske strukture, najjači razvoj započinje u gradskom naselju Metković. S vremenom, razvoj

funkcije rada u gradu utjecao je na socioekonomsku transformaciju stanovništva okolnih naselja i

uspostavu dnevnih migracija prema gradu. Prije razvoja prometne infrastrukture i uspostave dnevnih

migracija, socioekonomska transformacija je redovito bila praćena procesom trajnog preseljavanja

stanovništva iz ruralne okolice u gradsko naselje Metković. Trgovina i promet ovdje postaju

najvažnije gospodarske djelatnosti. Godine 2001. u Gradu Metkoviću najveći udio zaposlenih je u uslužnim ili djelatnostima tercijarnog

sektora. Prednjače trgovina i servisne djelatnosti te prijevoz, skladištenje i veze. U ovim je

djelatnostima 2001. godine radilo 32% zaposlenih Grada Metkovića. Slijede djelatnosti sekundarnog

sektora (prerađivačka industrija i građevinarstvo). U djelatnostima primarnog sektora (poljoprivreda,

lov, šumarstvo, ribarstvo) 2001. godine radilo je svega 3,37% stanovništva. Proizvodne i uslužne

gospodarske djelatnosti smještene su u sklopu građevinskih područja naselja te izdvojenim građevinskim područjima (izvan naselja).


__________________________________________________________________________________________


STRUKTURA DOMAĆINSTAVA Broj domaćinstava Donjoneretvanskog kraja 2001. godine iznosio je 10 282, a 2011. godine 11 362

(tablica 10.). S druge strane, prosječna veličina domaćinstva iznosila je 3,46 (2001.), odnosno 3,15

(2011.). Dakle, došlo je do porasta ukupnog broja domaćinstava, dok se istovremeno smanjio

prosječan broj njihovih članova. Metković, Ploče i Opuzen su najveća naselja i centri rada

Donjoneretvanskog kraja, koji svojim gospodarskim razvojem potiču pozitivna demografska kretanja

pripadajućih Gradova. To se očituje u konstantnom porastu broja stanovnika, koji je rezultat

imigracije i pozitivnog prirodnog kretanja stanovništva te posljedično i porastu broja domaćinstava.

Najveći porast broja domaćinstava ostvaren je u Gradu Metkoviću (17,7%) i Gradu Opuzenu (16,5%). Grad Metković je demografski najveće naselje Donjoneretvanskog kraja, u kojem je 2001. godine

živjelo 43,2%, a 2011. godine 47,3% ukupnog stanovništva Donjoneretvanskog kraja. Udio domaćinstava Grada Metkovića 2001. godine iznosi 40,6%, a 2011. godine 43,3%. Pad broja domaćinstava ostvaren je jedino na prostoru Općine Zažablje. Slaba gospodarska

razvijenost utjecala je na depopulaciju ovog prostora i pad ukupnog broja domaćinstava. Tablica 10. Domaćinstva po Gradovima/Općinama Donjoneretvanskog kraja 2001. i 2011. godine

GRAD/OPĆINA BROJ DOMAĆINSTAVA

PROSJEČNA VELIČINA DOMAĆINSTVA

2001. 2011. 2001. 2011.

Metković 4 177 4 915 3,68 3,42

Ploče 3293 3429 3,3 2,95

Opuzen 973 1 134 3,33 2,88

Kula Norinska 581 591 3,31 3

Pojezerje 302 324 4,08 3,06

Slivno 691 733 3 2,72

Zažablje 265 236 3,44 3,13

UKUPNO 10 282 11 362 3,46 3,15

Izvor: Stanovništvo prema spolu i starosti po naseljima , Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova po naseljima (Popis stanovništva 2001.); Popis stanovništva

2011. – prvi rezultati, Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr), siječanj 2013. U odnosu na 2001. godinu, prosječna veličina domaćinstva Donjoneretvanskog kraja 2011. godine se

smanjila. Istovremeno, smanjena je i u svim pripadajućim jedinicama lokalne samouprave. Grad

Metković prednjači po prosječnoj veličini domaćinstva 2011. godine, koja iznosi 3,42 člana. Nakon

Metkovića slijede Općine Zažablje i Pojezerje. U posljednjem međupopisnom razdoblju Općina


__________________________________________________________________________________________


Pojezerje je ostvarila najveći pad u prosječnoj veličini domaćinstva. Godine 2001. bila je na prvom

mjestu po ovom pokazatelju (4,08 članova po domaćinstvu). Na razini Grada Metkovića ostvaren je porast broja domaćinstava, s indeksom koji značajno

premašuje indeks rasta na razini Dubrovačko-neretvanske županije i Republike Hrvatske (tablica 11.). U strukturi rasta broja domaćinstava uočava se porast u samo dva naselja (Metković, Vid), a pad u ostala tri (Glušci, Prud, Dubravica). Najveći pad ostvaren je u naselju Dubravica. Naselje Metković

ostvaruje najveće stope rasta stanovništva i domaćinstava što ukazuje na visoki stupanj polariziranog

razvoja Grada. To je gospodarski najrazvijeniji dio Grada koji još uvijek ima prostorne kapacitete za sve veći broj stanovnika. Za očekivati je u budućnosti pad stope rasta domaćinstava u naselju

Metković, a porast u obližnjim susjednim naseljima. Struktura domaćinstava prema naseljima Grada

Metkovića prikazana je na grafikonu 3. Grad Metković odlikuje se visokim prosječnim brojem članova domaćinstava. Godine 2011. iznosio je

3,42, što je više od županijskog i državnog prosjeka (tablica 11.). Najveći prosječni broj članova

domaćinstava imaju ruralna naselja Dubravica i Prud. Na ovom dijelu Grada prevladavaju pretežito

obiteljska poljoprivredna domaćinstva s većim brojem članova. Spomenuta naselja imaju nešto veći

broj stanovnika zaposlen u djelatnostima primarnog sektora (poljoprivreda i dr.). Naselje Metković

ima karakter gradskog naselja, s gušćom stambenom izgradnjom i stambenim uvjetima koji omogućuju manji prosječni broj članova domaćinstava nego što je to slučaj u ruralnoj okolici. Godine

2011. Metković je imao najmanji prosječni broj članova domaćinstva u Gradu (3,5). U odnosu na 2001. godinu, prosječan broj članova domaćinstava Grada Metkovića je smanjen. U tri

rubna ruralna naselja (Dubravica, Glušci, Prud) ostvaren je porast, dok u Metkoviću i Vidu pad.

Najveći porast ostvaren je u Glušcima. Pad je također ostvaren i na razini Dubrovačko-neretvanske županije i Republike Hrvatske. Tablica 11. Razmještaj i struktura domaćinstava u Gradu Metkoviću, Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Republici Hrvatskoj

PROSTORNA CJELINA

BROJ STANOVNIKA

2001.

BROJ STANOVNIKA

2011.

BROJ DOMAĆINSTAVA INDEKS RASTA

DOMAĆINSTAVA 2011./2001.

PROSJEČNI BROJ

ČLANOVA DOMAĆINSTVA

2001.

PROSJEČNI BROJ

ČLANOVA DOMAĆINSTVA

2011. 2001. 2011.

DUBRAVICA 106 90 29 21 0,72 3,65 4,28

GLUŠCI 65 76 21 20 0,95 3,09 3,8

METKOVIĆ 13 873 15 329 3 785 4 376 1,16 3,66 3,5

PRUD 561 497 150 124 0,83 3,74 4,0

VID 779 796 192 205 1,07 4,06 3,88 NAKNADNO

POPISANI - - 0 169 - - -

GRAD METKOVIĆ

15 384 16 788 4 177 4 915 1,18 3,68 3,42


__________________________________________________________________________________________


DNŽ 122 870 122 783 39 125 42 077 1,08 3,14 2,92

RH 4 437 460 4 290 612 1 477

377 1 535 635 1,04 3 2,79

Izvor: Popis stanovništva 2001. i 2011.- prvi rezultati, Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr),

siječanj 2013. Grafikon 3. Struktura domaćinstava Grada Metkovića 2011. godine

Izvor: Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr), siječanj 2013. PROGNOZA STANOVNIŠTVA Na temelju utvrđenog kretanja broja stanovnika Grada Metkovića 1857.-2011. godine može se

zaključiti sljedeće:

• konstantan porast broja stanovnika Grada, kao rezultat pozitivnog prirodnog kretanja i

imigracije stanovništva • porast broja stanovnika je prostorno neravnomjeran što je dovelo do polarizacije naseljenosti • najveći porast broja stanovnika ostvaren je u gradskom naselju Metkoviću, u kojem je 2011.

godine živjelo 88,9% stanovništva Grada • u ruralnim naseljima zabilježen je proces depopulacije u drugoj polovici 20. stoljeća, osobito

naselju Glušci na krajnjem jugoistoku Grada


__________________________________________________________________________________________


S obzirom na ustanovljene zakonitosti u kretanju broja stanovnika i uspostavljene trendove, za

očekivati je sljedeće:

• daljnji porast broja stanovnika, ali s nižim stopama rasta • broj stanovnika gradskog naselja Metkovića i dalje će rasti, ali sa sve manjim udjelom u

ukupnom broju stanovnika • prostorno neravnomjerno kretanje broja stanovnika okolice grada Metkovića, uz porast u

bližoj okolici • ukupno ravnomjerniji odnos broja stanovnika gradskog naselja i ostalih, ruralnih naselja

Kao projekcijska godina u kretanju broja stanovnika Grada Metkovića ovim Izmjenama i dopunama postavlja se 2020. godina. Prema trenutno važećem Prostornom planu uređenja Grada Metkovića

(„Neretvanski glasnik“, br.: 06/04) kao projekcijska godina je postavljena 2015. godina. Temeljila se

na osnovne dvije pretpostavke: porast broja stanovnika gradskog naselja Metkovića, uz opadanje

njegovog relativnog udjela u ukupnom broju stanovnika te porast broja stanovnika u ruralnim naseljima. Projekcija se pokazala ispravnom jedino za gradsko naselje Metković. Godine 2011. u

Metkoviću je živjelo 15 056 stanovnika, što je približno onom predviđeno za 2015. godinu (15 660).

Druga pretpostavka se nije ostvarila, s obzirom da je u odnosu na 1991. godinu u mnogim naseljima

zabilježena depopulacija (Dubravica, Glušci), a u ostalim nije ostvaren očekivani rast (Prud, Vid). U posljednjih nekoliko međupopisnih perioda dogodile su se promjene broja stanovnika koje su

rezultat stvarnih demografskih kretanja na tom prostoru (prirodni prirast/pad, imigracija/emigracija)

ili pak promjene teritorija naselja. Također, uzevši u obzir procese transformacije okolice gradskog

naselja Metkovića u zadnjih 20 godina kao posljedice širenja urbanih funkcija u neposrednu okolicu

(Vid, Dubravica), ali isto tako planiranih širenja stambenih i gospodarskih zona (planirani UPU Vid7,

UPU Dubravica8 i dr.), u bližoj budućnosti procjenjuje se blagi porast broja stanovnika u bližoj okolici

Metkovića. Ukupan broj stanovnika Grada procjenjuje se na oko 18 000, a gradu Metkoviću na oko 15

500. Najveći porast u okolici ostvario bi se u naselju Vid, koji bi 2020. godine trebao imati oko 820

stanovnika. Od pojedinih općih mjera, s ciljem uspostave optimalnog demografskog razvoja, potrebno je:

• planskim mjerama kroz gospodarski razvoj poticati redistribuciju stanovništva na prostoru Grada Metkovića

• razvijati lokalnu ekonomiju ruralnih naselja što će zadržati mlado stanovništvo i spriječiti

započeti proces depopulacije • posebno pažnju posvetiti razvoju pogranične ekonomije kao preduvjeta za prosperitet

područja“

7 Urbanistički plan uređenja (UPU) za naselje Vid obuhvaća čitavo građevinsko područje naselja. 8 Urbanistički plan uređenja (UPU) za naselje Dubravica smanjen je na građevinsko područje jugozapadno od planirane poslovne zone “Dubravica“.


__________________________________________________________________________________________


U poglavlju 1. Polazišta, potpoglavlje 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Metkovića u odnosu na prostor i sustav Županije i Države, 1.1.6. Prostorno razvojne i resursne značajke, cjelina 1.1.6.4. Stanovanje i stambena izgradnja, mijenja se i glasi: „1.1.6.4. Stanovanje i stambena izgradnja Prostornim planom uređenja Grada Metkovića („Neretvanski glasnik“, br. 06/04.) podaci o

stanovanju i stambenoj izgradnji utvrđeni su za 1991. godinu. Projekcija daljnjeg razvitka stanovanja i

stambene izgradnje formulirala se na razini procjena. Kao planska godina postavljena je 2015. godina,

za koju je broj stanovnika procijenjen na 18 000, prosječna veličina domaćinstva 3,7, a broj stanova

za stalno stanovanje između 4 500 i 4 800. Procijenjeni standard stanovanja pretpostavljao je odnos 1

domaćinstvo/1 stan, uz 100% opremljenost stanova osnovnim instalacijama. Prema Programu ukupnog razvoja Grada Metkovića iz 2010. godine, a prema Popisu stanovništva iz

2001. godine, na području Grada Metkovića evidentirano je 4 177 kućanstava, od čega je 3 605

obiteljskih. Iste godine, ukupan broj stanova za stalno stanovanje iznosio je 4 370 (tablica 12. i 13.). Rezultati Popisa stanovništva iz 2011. godine objavljivani su kroz prve i konačne rezultate. Potonji su

djelomično objavljeni. Prvi rezultati sadržavaju podatke o ukupnom broju popisanih osoba,

stanovništvu, kućanstvima i stambenim jedinicama. U konačnim rezultatima detaljno je objavljen

samo dio demografskih i ostalih podataka. Nedostaje detaljna analiza za kućanstva i stambene

jedinice, zbog čega se koriste oni osnovni podaci iz prvih rezultata (tablica 14.). Za potrebne detaljne analize koriste se podaci iz Popisa 2001. (tablica 12.i 13.). Prema prvim rezultatima Popisa 2011. godine u Gradu Metkoviću evidentirano je 16 929 stanovnika,

4 915 kućanstava i 5 614 stambenih jedinica. U međuvremenu su doneseni konačni rezultati, u

kojima je broj stanovnika utvrđen na 16 788, dok konačni podaci o kućanstvima i stambenim

jedinicama još nisu objavljeni. Tablica 12. Nastanjeni stanovi u Gradu Metkoviću prema pomoćnim prostorijama i instalacijama

NASTANJENI STANOVI I OSOBE

STANOVI KOJI IMAJU STANOVI S INSTALACIJAMA STANOVI SA SLJEDEĆIM KOMBINACIJAMA

POMOĆNIH PROSTORIJA

zahod

Ku-pa-

onicu

ku-hinj

u

stru-je

vodovo-da

kanaliza-cije

centra-lnog grijanja

kuhinja,

zahod i kupao

nica

kuhi-nja i zaho

d

samo

kuhinja

ostale kombinac

ije pomoćni

h prostorija

bez kuhinje

, kupaon

ice i zahoda

stanovi 3 813 3

643 3 541

3 801

3 809

3 757 3 748 679 3 526 59 154 68 6

osobe 15 283 14

822 14

452 15

260 15

271 15 146 15 114 2 875 14 409 191 427 250 6


__________________________________________________________________________________________


Izvor: Popis stanovništva 2001., Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr), siječanj 2013. Tablica 13. Stanovi u Gradu Metkoviću prema načinu korištenja

GRAD UKU-PNO

STANOVI ZA STALNO STANOVANJE STANOVI KOJI SE

KORISTE POVREMENO STANOVI U KOJIMA SE

SAMO OBAVLJA

DJELATNOST ukupno nastanjeni

privremeno nastanjeni

napušteni stanovi

za odmor

u vrijeme sezonskih radova u

poljoprivredi

Metković broj 4 409 4 370 3 813 403 154 14 8 17

m² 333 678

331 522

296 951 27 313 7 258 833 280 1 043

Izvor: Popis stanovništva 2001., Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr), siječanj 2013. Prosječna površina stana u Gradu Metkoviću 2001. godine iznosi 75,7 m². Nastanjeno je 86,5%

ukupnog broja stanova, dok ih je privremeno nastanjeno 9,1%. Stanovi za odmor čine 0,3% ukupnog

broja stanova. Tablica 14. Stanovništvo, kućanstva i stambene jedinice u Gradu Metkoviću

PODRUČJE UKUPAN BROJ STANOVNIKA

KUĆANSTVA STAMBENE JEDINICE

ukupno privatna

kućanstva ukupno

stanovi za stalno stanovanje

Dubravica 90 21 21 31 28 Glušci 76 20 20 31 29

Metković 15 329 4 376 4 370 5 016 4 919 Prud 497 124 124 150 150 Vid 796 205 205 255 231

Naknadno popisani

- 169 169 131 131

GRAD METKOVIĆ 16 788 4 915 4 909 5 614 5 488

Izvor: Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr), siječanj 2013. Iz ukupnih podataka stanje u gradu Metkoviću je 3,10 stanovnik po stambenoj jedinici, što je ispod

planski procijenjenih potreba. Pretpostavka je potreba rekonstrukcije objekata i infrastrukture.“


__________________________________________________________________________________________


U poglavlju 1. Polazišta, potpoglavlje 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Metkovića u odnosu na prostor i sustav Županije i Države, 1.1.6. Prostorno razvojne i resursne značajke, cjelina 1.1.6.5. Gospodarstvo, mijenja se i glasi: „1.1.6.5. Gospodarski kapaciteti Gospodarstvo Grada Metkovića prvenstveno se temelji na trgovini i prometu, dok se dodatan

potencijal vidi u razvoju ruralnog turizma. Gospodarski subjekti Od registriranih poslovnih subjekata, na području Grada Metkovića djeluju: društva s ograničenom

odgovornošću, obrti, dionička društva, komanditno društvo te zadruge. Najviše je registrirano

društva s ograničenom odgovornošću, njih 361. Područja djelovanja navedenih subjekata su sljedeća:

• poljoprivredna djelatnost • prijevoz, skladištenje i veze • građevinarstvo • prerađivačka djelatnost • trgovina na veliko i malo • stručne, tehničke i znanstvene djelatnosti.

Najviše registriranih subjekata bavi se trgovinom na veliko i malo. Prema prihodu među vodećim

poduzećima nalaze se: Obšivač d.o.o., Jambo d.o.o., Poljopromet d.o.o, MGA d.o.o., Frigo Bonsai

d.o.o. i Montaling d.o.o, a navedeni gospodarski subjekti djeluju u oblastima građevinarstva i

trgovine. Malo i srednje poduzetništvo Trenutno na području Grada Metkovića djeluje 340 obrtnika. Od otvorenih obrta najviše ih je

registrirano u Metkoviću, njih 320, dok su preostali registrirani u naseljima Vid (12) i Prud (8). Trećina

obrta povezano je s trgovinom, a ne zaostaju niti obrti s prometnom djelatnošću. Poljoprivredna proizvodnja U delti Neretve postoje dva osnovna preduvjeta koja omogućavaju razvoj intenzivne poljoprivrede,

odnosno uzgoj agruma i ostalih komercijalnih kultura. To su mediteranska klima i prisutnost

pogodnih vrsta tala koja su uglavnom meliorirana i desalinizirana te obogaćena hranjivim tvarima.


__________________________________________________________________________________________


Time su otklonjeni osnovni uzroci koji su priječili razvoj poljoprivrede u prošlosti. Močvarno tlo je

tehnikom jendečenja privedeno sadašnjoj namjeni poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivredna kućanstva Grada Metkovića koriste oko 335 ha zemljišta od ukupno 469 ha, što čini

oko 71% iskorištenog raspoloživog zemljišta. Sve jedinice lokalne samouprave u neretvanskom kraju

imaju ovakav postotak iskorištenosti ili veći, dok ostali dio županije zaostaje u velikoj mjeri, pa se može reći da je ovo područje izrazito poljoprivredno orijentirano. Iako je područje bogato vodom postoji problem navodnjavanja. Jedan od najvećih problema vezanih

uz navodnjavanje predstavlja zaslanjenost površinskih i podzemnih voda koje bi trebale biti temelj natapanja zemljišta. Većina poljoprivrednika koriste u sušnim mjesecima osim kemikalija i umjetnih

gnojiva, površinsku i dubinsku vodu za navodnjavanje koja je često zaslanjena. Na taj način

devastiraju zemljište i smanjuju njegovu plodnost, zbog čega kroz nekoliko godina može doći do

pojave slane pustinje sa potpuno neplodnim tlima. Mediteranska klima omogućuje da se poljoprivredno zemljište koristi za uzgoj citrusa i ostalog južnog

voća među kojima se najviše izdvajaju mandarine. Preko 106 000 stabala, od čega je 93 148 rodno,

zasađeno je na području Grada Metkovića, što ga čini, nakon susjednih područja Opuzena i Slivno,

trećim po veličini proizvođačem ovog voća u državi. Za razliku od proizvodnje mandarina i ostalog južnog voća, maslinarstvo nije razvijeno kao u preostalim dijelovima Županije. Prema Popisu poljoprivrede iz 2003. godine evidentirano je 4 279

stabala, od čega je 78% rodno, što ne čini niti 1% ukupno zasađenih maslina u Županiji. Vinova loza zastupljena je na 31,65 ha od čega je 97% rodna površina. Vinogradari Metkovića

obrađuju 191 000 trsova, od kojih je 186 000 bilo rodno. Iako područje, poput pojedinih Gradova i

Općina, nema poznati vinski proizvod, oko 252 kućanstava ostvarilo je prihod od prodaje voća i

grožđa. Veliki broj kućanstva ostvarilo je prihod i prodajom povrća, njih 119. Stočarstvom se stanovnici Grada Metkovića bave zbog vlastitih potreba, što najbolje govore podaci iz

2003. godine kada je 48 kućanstava uzgajalo goveda, a njih 30 imalo je po jedno govedo, dok je 21 kućanstvo imalo tek jednu muznu kravu. Broj kućanstava koji uzgaja ovce je 17, a samo dva kućanstva

imaju preko 50 ovaca. Veći je broj kućanstava koji uzgaja koze, a takvih je 105. Prevladavaju

kućanstva koja imaju jednu do pet koza (ukupno 89). Uzgoj svinja u Županiji najzastupljeniji je baš na

području Grada Metkovića, a njih je uzgajalo 141 kućanstvo, od čega je njih 82 imalo dvije svinje. Industrija Industrija nije značajnije razvijena na području Grada Metkovića, kao ni u cijelom

Donjoneretvanskom kraju. Područje je pretežno usmjereno prema djelatnosti trgovine, prometa i

veza. Prirodni krajobraz s bogatom florom i faunom jedni su od razloga zbog čega se ovaj kraj nije

orijentirao na industrijskl razvoj.


__________________________________________________________________________________________


Turizam Geografski položaj Grada Metkovića u srcu doline Neretve omogućio je veću orijentaciju prema

poljoprivredi, dok se tek u zadnje vrijeme otkrivaju i njegovi turistički potencijali. Prema popisu kategoriziranih turističkih objekata, hotela, kampova i marina u Republici Hrvatskoj

(21. 1. 2010.) Ministarstva turizma, na području Grada Metkovića evidentirana su tri hotela: Hotel- restaurant Villa Neretva, Hotel-restaurant MB i Hotel Narona. Hotel-restaurant Villa Neretva i Hotel-restaurant MB prema kategorizaciji imaju tri zvjezdice. Hotel- restaurant Villa Neretva smješten je na magistralnoj cesti Opuzen–Metković sa 6 soba i 11 kreveta,

dok je Hotel-restaurant MB smješten u središtu Metkovića sa 15 soba i 31 krevetom. Hotel Narona također je smješten u središtu Metkovića te prema kategorizaciji spada u hotele s dvije zvjezdice, a

ima 28 soba sa 72 kreveta. Iako područje nije bogato kulturnim i povijesnim spomenicima, najjače turističke adute Grada

Metkovića predstavljaju Arheološki muzej Narona, Ornitološka zbirka i Maraton lađa. Od preostale turističke ponude izdvaja se fotosafari dolinom rijeke Neretve u tradicionalnoj

neretvanskoj lađi. Fotosafari je započeo 1996. godine, a svoje goste vodi jednom od netaknutih

europskih močvara kuda su plovili Iliri, Grci, Rimljani i neretvanski gusari. U ponudi se nalazi: posjet Neretvanskoj kući na izlazu iz jezera Kuti, koji u ljetnoj sezoni svoju gastronomsku ponudu zasniva na

degustaciji neretvanskih specijaliteta pripremljenih na tradicionalan način (jegulja i žaba) te ostali turistički sadržaji (berba mandarina za posjetitelje, škola u prirodi na neretvanskoj lađi, team building

(utrka autohtonim neretvanskim plovilima - trupicama, korporacijski maraton lađa, potezanje

konopa, natjecanje kamena s ramena itd), posjet ornitološkoj zbirci i arheološkom muzeju Narona te razni seminari). Privatni iznajmljivači nisu evidentirani, ali s razvojem turizma moguć je napredak i u tome turističkom

segmentu. Na području djeluju tri turističke agencije: Forzita, Heureka tours i Neretvanski gusari, koje

pokušavaju na najbolji mogući način privući što više turista. Razvoj turizma u mnogome će ovisiti o ulaganju u promociju postojeće turističke ponude, ali i

stvaranju dodatne za koju postoje preduvjeti u prirodnom krajoliku. Potencijal turističkog razvoja

ogledava se i u blizini jakih turističkih središta (Dubrovnik, Korčula, Makarska, Mostar, Međugorje),

odakle se mogu organizirati jednodnevni izleti na područje Grada Metkovića. Tome doprinosti i

povoljan prometni položaj Grada, na ruti između spomenutih turističkih središta. Potencijali ruralnog razvoja Grada Metkovića Veći dio prostora Grada Metkovića je tradicionalno ruralni prostor te je i u današnje vrijeme uspio

zadržati nekadašnji način života usklađujući ga sa suvremenim. Grad Metković obiluje raznolikošću

prirodnih resursa koji bi mogli pomoći u razvoju ruralnog turizma.


__________________________________________________________________________________________


Poljoprivredna proizvodnja, prvenstveno mandarina, ima vrlo značajan razvojni potencijal na

području Grada Metkovića koji bi kroz pružanje usluga u ruralnom turizmu mogao osigurati glavni izvor prihoda stanovništva. Turistički proizvodi kao što su berba mandarina posjetitelja, stvaranje

tematskih "mandarinskih staza" ili otvaranje centra mandarina stvaraju se nove perspektive razvoja

turizma, u kojem bi stanovništvo tradicionalno orijentirano poljoprivredi osiguralo dodatne izvore prihoda te unaprijedilo kvalitetu života na selu. Nadalje, močvarno područje Neretve s mnogobrojnim biljnim i životinjskim svijetom trebalo bi bolje

iskoristiti u turističko–promotivne svrhe. Izletima neretvanskim trupicama kroz močvarno područje

trebali bi se dodati tematski povijesni sadržaji na obali koji bi obogatili ponudu i osigurali dodatno

zadržavanje posjetitelja. Područje je pogodno za stvaranje raznih tematskih staza (pješačkih, trupica,

ornitoloških) za koje postoje uvjeti. Arheološko nalazište i muzej Narona također otvaraju mogućnost ruralnog razvoja. Smjer u kojem bi se ruralno područje Grada Metkovića trebalo razvijati svakako je usklađivanje

poljoprivredne proizvodnje i ruralnog turizma, odnosno stavljanja poljoprivredne funkcije u razvoj

ruralnog turizma. Vizija Grada Metkovića Gospodarski centar Dubrovačko-neretvanske županije s razvijenom trgovinom, očuvanom tradicijom

te valoriziranom prirodnom, kulturnom i povijesnom baštinom u svrhu razvoja turizma.“ U poglavlju 1. Polazišta, potpoglavlje 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Metkovića u odnosu na prostor i sustav Županije i Države, 1.1.6. Prostorno razvojne i resursne značajke, cjelina 1.1.6.6. Društvene djelatnosti, mijenja se i glasi: „1.1.6.6. Društvene djelatnosti Obrazovanje Danas su na području Metkovića najznačajnije sljedeće obrazovne institucije: Gimnazija Metković,

Srednja škola Metković, Osnovna škola Don Mihovila Pavlinovića, Osnovna škola Stjepana Radića i glazbena škola pri osnovnoj školi Stjepana Radića. Oko 3 500 učenika pohađa navedene škole. Obrazovna struktura Prema procjenama iz 2007. godine broj stanovnika starijih od 15 godina bez završene škole ili sa

završenom osnovnom školom iznosio je 2 570. Metković je prema udjelu obrazovnog stanovništva u

ukupnom stanovništvu starijem od 15 godina u vrhu Dubrovačko-neretvanske županije sa 64%.


__________________________________________________________________________________________


Udio visokog i više obrazovanog stanovništva u ukupnom stanovništvu starijem od 15 godina iznosi 11% i također je među vodećim jedinicama lokalne samouprave u Županiji. Prema broju upisanih studenata Grad Metković je drugi u Županiji iza Grada Dubrovnika, s

tendencijom rasta, što ukazuje na povoljnu buduću obrazovnu strukturu stanovništva. Zdravstvo i socijalna skrb Na području Grada Metkovića nalaze se sljedeće zdravstvene ustanove: dom zdravlja, ambulanta

opće medicine, ljekarna, poliklinika za stomatološku protetiku i ortodonciju, poliklinika za internu

medicinu, ginekologiju, ortopediju, neurologiju, dermatologiju i venerologiju, ustanova za pružanje

hitne medicinske pomoći, zdravstvena ustanova za medicinu rada, ustanova za zdravstvenu njegu u

kući. Zdravstvenom sustavu na području Grada Metkovića potrebna je nadogradnja, kako bi se pružanje

usluga u zdravstvu u budućnosti moglo nesmetano odvijati. Postojeća mreža socijalne skrbi na području Grada Metkovića sastoji se od: centra za socijalnu skrb,

doma za djecu, doma za starije i nemoćne i tjelesno ili mentalno oštećene osobe, centra za

rehabilitaciju i zavoda za zapošljavanje. Kultura Izgradnjom zgrade kazališta, poslije Drugog svjetskog rata, u Metkoviću počinje novo kulturno doba.

Kazalište sadrži dvije pozornice sa 480 sjedećih mjesta u zatvorenom prostoru i 800 sjedećih mjesta u

uređenom otvorenom prostoru uz Neretvu. U kazalištu je smješten i galerijski prostor u kojem su izlagala mnoga velika imena hrvatskog kiparstva i slikarstva. Gradsko kulturno središte (GKS), kao krovna organizacija, organizira kazališne predstave, koncerte,

izložbe, u čemu značajnu ulogu igra Matica hrvatska u Metkoviću. Od kulturnih manifestacija treba istaknuti smotru foklora pod nazivom „Na Neretvu misečina padne“,

koja se već dva desetljeća organizira svake godine u mjesecu svibnju. Smotra folklora okuplja

folklorna društva iz Dalmacije, ali i šireg dijela hrvatske obale sa gostima iz Slavonije i susjednih

država. Kulturne sadržaje Grada Metkovića upotpunjuje i Gradska knjižnica, koja na raspolaganju ima preko

18 000 svezaka. Muzej Narona je jedan od prepoznatljivih u Hrvatskoj po svojim specifičnostima, pa osim lokalnog

stanovništva privlači i veliki broj ostalih posjetitelja.


__________________________________________________________________________________________


Imajući u vidu relativno kratko razdoblje u kojem se počinje razvijati mreža kulturnih sadržaja, može

se reći da za sada zadovoljava potrebe stanovništva Grada Metkovića. Sport Sport na području Grada Metkovića amaterskog je karaktera, prvenstveno zbog financijskih i

infrastrukturnih razloga. Među najstarijim sportskim društvima koji djeluju na ovom području je NK

„Neretva“ osnovana 1919. godine. Ipak, najveću pozornost sportskih događanja privlači rukomet,

zahvaljujući djelovanju rukometnog kluba Metković. Od preostalih sportskih klubova treba izdvojiti boćarski klub „Metković“ i veslački kub „Neretvanski

gusari“. Na području Grada Metkovića osim navedenih sportskih društava djeluje veliki broj boćarskih,

borilačkih, konjičkih, malonogometnih, košarkaških, rukometnih i jedan nogometni klub. Udruge Na području Grada Metkovića registrirane su za rad 173 udruge. Najviše udruga je u Metkoviću, njih

164, dok je u Vidu registrirano 6, a u Prudu 3. Broj udruga prema glavnoj grupi djelatnosti u Metkoviću je sljedeći:

• 6 ekoloških udruga • 17 gospodarskih udruga • 3 hobističke udruge • 2 humanitarne udruge • 21 kultuna udruga • 3 udruge za okupljanje i zaštitu mladeži i obitelji • 5 socijalnih udruga • 3 tehničke udruge • 12 udruga iz domovinskog rata • 2 udruge za zaštitu prava • 6 zdravstvenih udruga • 1 znanstvena udruga • 74 sportskih udruga • 9 udruga iz ostalih djelatnosti

U Vidu su registrirane dvije sportske i dvije udruge koje se bave ostalim djelatnostima te po jedna kulturna i socijalna udruga. U Prudu su registrirane dvije sportske i jedna udruga iz ostalih djelatnostima.


__________________________________________________________________________________________


Prema broju registriranih udruga može se zaključiti da je ovaj sektor dosta razvijen u odnosu na pojedine jedinice lokalne samouprave u Dubrovačko–neretvanskoj županiji.“ U poglavlju 1. Polazišta, potpoglavlje 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Metkovića u odnosu na prostor i sustav Županije i Države, cjelina 1.1.7. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova, mijenja se i glasi: „1.1.7. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova Pokrivenost područja Grada Metkovića kao jedinice lokalne samouprave dokumentima prostornog

uređenja potrebno je sagledavati kroz prizmu strateških i provedbenih dokumenata. Na prostorno

uređenje reflektira se niz drugih dokumenata i aktivnosti u pojedinim granama djelatnosti, uključujući

brojne razvojne dokumente i programe državne, županijske i gradske razine. Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđena su problemska područja u

koja, između ostalih, spadaju ratom zahvaćena područja (fizička, funkcionalna i ekološka

obnova), područja uz državnu granicu (integracija u cjelokupan prostor Republike Hrvatske),

obalna područja (propisi o uređenju i zaštiti obalnih područja mora) te područja otoka (razvoj

i prometno povezivanje) (tablica 15.). Šire dubrovačko područje, a samim tim i administrativno područje Grada Metkovića po svojim

karakteristikama tretiraju odrednice prvih dvaju problemskih područja (ratom zahvaćena, područja

uz državnu granicu):

• prilagođavanje gospodarstva uvjetima i osobnostima prostora, a naročito s gledišta nosivog

kapaciteta prostora, fleksibilnosti, integriranosti u strukture naselja i krajobraza, energetskih

ograničenja, zaštite prostora i stvaranja prihoda iz domicilnih resursa • strateški je interes da se površine za razvoj i ostvarenje novih programa traže prvenstveno

unutar formiranog i komunalno opremljenog prostora naselja. Ključni čimbenik zauzimanja

prostora je opremanje komunalnom infrastrukturom. Stoga je potrebno odrediti granične

kapacitete prostornih struktura sustava preko kojih razvoj zahtjeva velike sustavne promjene,

novi prostor i velika ulaganja • gospodarske (industrijske) zone utvrđene u važećim prostornim planovima, u kojima su već

djelomično ili u cjelini izgrađeni planirani kapaciteti, treba prioritetno kvalitativno prestrukturirati ili dograđivati. Zone utvrđene u tim planovima, ali danas bez izgrađenih

objekata, ne izgrađivati do izrade prostornih planova koji će biti usklađeni s odrednicama

Strategije • područje grada; pažnju je potrebno posvetiti funkcionalnim i oblikovnim komponentama

uređenja grada i okoliša, cjelovito planiranje prometnog i drugih infrastrukturnih sustava koji


__________________________________________________________________________________________


nadilaze lokalnu razinu i koji izazivaju konflikte u prostoru (prometna čvorišta, prometno

gospodarske zone, luke, infrastruktura državnog značenja, zaštita vodocrpilišta, vodnih,

šumskih i poljodjelskih resursa, odlagališta otpada i sl.), rubne zone grada, u pravilu

neprimjereno izgrađene (često bespravne) i neopremljene, potrebno je integrirati u urbani

sustav i poboljšati standard opreme, ispitati iskoristivost postojećih i opravdanost izgradnje

novih radnih i drugih zona te ukupnu gospodarsku fizionomiju grada s ciljem povećanja

kvalitete života i racionalizacije korištenja prostora, oblikovna komponenta zastupljena u

povijesnoj, graditeljskoj, prirodnoj i ukupnoj kulturnoj baštini grada i okolice, kao i prisustvo

urbanog zelenila, važne su stavke identiteta grada • prometni sustavi; zbog svog posebnog i izdvojenog položaja na jugoistoku zemlje, zahtijeva i

zaslužuje posebnu i prioritetnu pažnju i tretman u prostornom povezivanju s drugim

dijelovima Hrvatske. Stoga je na tom dijelu potrebno jadransku autocestu (ispitati mogućnost

željeznice) te uspostaviti suvremeni sustav telekomunikacijskih veza • u oblasti zaštite voda; sačuvati vode koje su još čiste (posebno podzemne vode) kao jedine

rezerve za opskrbu vodom, sanirati i ukloniti zagađenja uslijed kojih dolazi do ugrožavanja ili

zagađivanja vode za piće na postojećim ili planiranim izvorištima vode, poboljšati kvalitetu

podzemnih i površinskih voda i obalnog mora izgradnjom potrebnih uređaja za prethodno

pročišćavanje zagađenih voda, izgradnjom barem mehaničkog dijela centralnih uređaja, kod

nove sanitarne zaštite u izvorišnim područjima i uspostaviti utvrđene mjere zaštite na osnovu neophodnih hidrogeoloških i drugih istraživanja

• krajolik; prirodne krajolike treba sačuvati, osigurati prirodnu raznolikost i biotički potencijal,

posebno onaj koji predstavlja osobnost područja, a na područjima na kojima je krajolik

oštećen treba provesti sanacijske mjere • značajni prirodni predjeli; za Deltu Neretve predložena je zaštita u kategoriji parka prirode • zaštita graditeljske baštine; primjena načela integralne aktivne zaštite radi izbjegavanja ili

pomirivanja mogućih sukoba interesa u procesima zaštite graditeljske baštine u zaštićenim

područjima ili zonama, prostorno planska zaštita graditeljske baštine podrazumijeva sustavno

uključivanje baštine u sve relevantne prostorne i urbanističke planove, izradu posebnih

integralnih planova za zaštićena područja i dosljedno provedbu donesenih planskih

dokumenata • krajolik užeg područja grada; poštivati jedinstvenost grada, njegovu poviesnu slojevitost,

slijediti logiku njegova rasta, vrednovati prirodni i kultivirani krajolik (krajobrazna osnova

područja) • obnova i razvoj ruralnog prostora (zaleđa) ulaganjem u životni standard na selu, revitalizacija

porodičnog gospodarstva, seoski turizam i sl. Postupak donošenja Prostornog plana Dubrovačko neretvanske županije je okončan te je

Plan donesen i objavljen u Službenom glasniku DNŽ br. 6/02. Do danas je doneseno nekoliko

Izmjena i dopuna Plana („Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, br. 06/03.,

03/05., 03/06., 07/10., 04/12., 09/13.) (tablica 16.).


__________________________________________________________________________________________


S gledišta integralnog gospodarenja resursima ovaj Plan mora na temelju usmjerenja Strategije odrediti područja i kriterije za korištenje prostora osnovne i sekundarne namjene te kriterije za

građenje izvan građevinskog područja prema tipu, vrijednosti i osjetljivosti krajobraza.

S gledišta razvojnih sustava plan je odredio prostore i sustave na razini Županije, njihovu

funkcionalnu cjelovitost i ulogu lokalnih elemenata kao dijela cjeline i time usmjeriti oblik

gospodarenja.

Na županijskoj razini određen je:

• širi prostor oko grada kako bi se obuhvatili procesi u prostoru i elementi infrastrukture koji

služe gradu ali su izvan njenog obuhvata • kriteriji za smještaj funkcija u naseljima u svrhu optimalizacije mreža, osobito u rijetko

naseljenim područjima • kriteriji za formiranje građevinskih područja po načelu racionalnog korištenja prostora,

iskorištenja rezervi formiranih struktura i oblikovanja krajobraza • kriteriji za korištenje i zaštitu prostora u kontaktnim zonama uz zaštićena područja (parkova

prirode, zaštićenih krajolika i sl.) radi mogućeg utjecaja na područja pod zaštitom. Do danas je donesen jedan Prostorni plan uređenja Grada Metkovića, objavljen u

Neretvanskom glasniku, br. 06/04., koji je još uvijek važeći. Donesen je kao novi dokument

prostornog uređenja za administrativni obuhvat Grada Metkovića površine 5 082 ha. Potreba

izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Metkovića utvrđena je odredbama

Zakona o prostornom uređenju, Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije i

„Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Metkovića“ (tablica 16.).

Detaljni planovi uređenja (DPU) do sada su izrađeni za uže gradsko područje (stambeno-poslovni kompleks i pastoralni centar Pržine), u svrhu realizacije stambenog bloka, poslovnih

sadržaja te doma za starce te za potrebe uređenja i realizacije poslovne zone „Dubravica“ na

teritoriju istoimenog naselja (tablica 17.).

Na županijskoj razini doneseni su razvojni i programski dokumenti, koji su u svojim stručnim

analizama ukomponirali prostor Grada Metkovića definirajući njegove prirodne i društvene resurse te mogućnosti razvoja (tablica 18.).

Na gradskoj razini donesen je Program ukupnog razvoja (PUR) Grada Metkovića, dokument

kojim su definirani resursi i prioriteti u razvoju Grada kroz njegove osnovne komponente:

gospodarstvo, društvene djelatnosti i infrastrukturu. Ovim se Programom nastoji omogućiti

usmjeravanje aktivnosti i resursa prema poboljšanju standarda i uvjeta za život stanovnika,

uključujući učinkovitiji rad lokalne samouprave i gospodarskih subjekata. Cilj Programa


__________________________________________________________________________________________


ukupnog razvoja Grada Metkovića je poticanje razvoja koji integrira ostvarivanje

gospodarskih, socijalnih i ekoloških ciljeva (tablica 18.).

Tablica 15. Strateški dokumenti prostornog uređenja na snazi

DOKUMENT SLUŽBENO GLASILO

(NN/GOD) NAPOMENA

Strategija prostornog uređenja

Republike Hrvatske 1997.

Donesena na sjednici zastupničkog doma Sabora

Republike Hrvatske 27. lipnja

1997.

Program prostornog uređenja

Republike Hrvatske 50/99 -

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Grada Metkovića 2012., siječanj 2013. Tablica 16. Prostorni planovi na snazi – strateški

PROSTORNI PLAN POVRŠINA OBUHVATA

(UKUPNO/KOPNO/MORE) u km²

SLUŽBENO GLASILO, OBJAVA ODLUKE O IZRADI,

FAZA IZRADE

Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije

9 288,69 / 1 780,86 / 7 507,83

Službeni glasnik

Dubrovačko-neretvanske županije; 06/03.,03/05.,03/06.,07/10.,

04/12., 09/13.)

Prostorni plan uređenja Grada

Metkovića 50,82 / 50,82 / 0

Neretvanski glasnik; 06/04.; izdop 03/10. O

9

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Grada Metkovića 2012., siječanj 2013.

9 Odluka o izradi Izmjena i dopuna (izdop) („Neretvanski glasnik“, br. 03/10).


__________________________________________________________________________________________


Tablica 17. Prostorni planovi na snazi – provedbeni

PROSTORNI PLAN SLUŽBENO GLASILO/GODINA

DPU „Stambeno-poslovni kompleks i pastoralni centar Pržine“

"Neretvanski glasnik", br. 01/11. /

2011.

DPU „Poslovna zona Dubravica“ "Neretvanski glasnik", br. 01/11. /2011.

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Grada Metkovića 2012., siječanj 2013. Tablica 18. Drugi razvojni i programski dokumenti županijske i gradske razine

ŽUPA

NIJS

KA R

AZIN

A

DOKUMENT SLUŽBENO GLASILO / GODINA

IZRAĐIVAČ

Rudarsko-geološka studija Dubrovačko-neretvanske županije

- Hrvatski geološki institut

Stručna ekspertiza gospodarskog razvitka

Dubrovačko-neretvanske županije s

naglaskom na turizam - URBING d.o.o. Zagreb

Prirodoslovna podloga Dubrovačko-neretvanske županije

- Državni zavod za zaštitu

prirode

Stručna ekspertiza glavnih cestovnih

koridora Dubrovačko-neretvanske županije -

Građevinski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu

GRA

DSKA

RAZ

INA

Program ukupnog razvoja Grada Metkovića

-

Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije

(Dunea d.o.o.)

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Grada Metkovića 2012., siječanj 2013.“


__________________________________________________________________________________________


U poglavlju 1. Polazišta, potpoglavlje 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Metkovića u odnosu na prostor i sustav Županije i Države, 1.1.8. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje, cjelina 1.1.8.1. Značajke dosadašnjeg prostornog razvoja i korištenja prostora, mijenja se i glasi: „1.1.8.1. Značajke dosadašnjeg prostornog razvoja i korištenja prostora Koncentracijom razvoja, stanovništva i izgradnje na uskom području uz rijeku Neretvu i uzduž

izgrađenih prometnica dolazi do konflikata sa vrijednostima prirodne sredine. Melioriranjem močvara

i stvaranjem novih plodnih poljoprivrednih površina uništen je ili ozbiljno ugrožen dio bogate flore i

faune, a koji se radi posebnosti može smatrati i razvojnim resursom ovog područja. Metković je grad koji je doživio najviši stupanj društveno gospodarske preobrazbe (uz Dubrovnik,

Ploče, Korčulu i Opuzen). U njemu je najbrže uznapredovao proces deagrarizacije i usmjeravanje

zapošljavanja prema drugim djelatnostima (industrija, građevinarstvo, trgovina, brojne i razne usluge). Za djelotvornu zaštitu prostora nisu dovoljne samo administrativne odluke, ali one predstavljaju

temelj za poduzimanje svih ostalih aktivnosti koje bi vremenom trebale dovesti do znatnog

poboljšanja stanja, jer se u protivnom neće imati što štitit. Biti će potrebni znatni napori i sredstva da

se promijeni odnos lokalnog stanovništva prema prirodi, jer samo će uz njihovu pomoć i sudjelovanje

zaštita biti djelotvorna. Dosadašnjim prostornim planovima predimenzionirane su stambene, turističke i radne zone, koje

nisu odgovarale realnim mogućnostima gospodarstva i demografskom potencijalu. U budućem razvitku djelatnosti i uređenju prostora neophodno je slijediti odrednice održivog razvitka

kao temeljne, i to:

• ekološki razvitak koji omogućava odgovarajuće korištenje, a katkada i nekorištenje prirodnih

resursa u slučajevima kao što su: daljnja izgradnja obalne zone, prenamjena poljoprivrednih

površina, degradacija krajobraznih vrijednosti i slično • jednakopravni razvitak kojim se omogućava ravnomjerna distribucija razvojnih dobiti unutar

današnje i budućih generacija“ U poglavlju 1. Polazišta, potpoglavlje 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Metkovića u odnosu na prostor i sustav Županije i Države, 1.1.8. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje, cjelina 1.1.8.2. Mogućnosti i ograničenja razvoja:


__________________________________________________________________________________________


„1.1.8.2. Mogućnosti i ograničenja razvoja Glavne zapreke i ograničenja budućeg razvoja sastoje se u sljedećem:

• Nepovoljna demografska osnova, odnosno diferenciranost gradskog naselja Metković i

ostalih naselja u pogledu dosadašnjeg kretanja broja i struktura stanovništva te koncentracija stanovništva na užem urbanom području predstavljati će ograničenje budućeg razvitka naselja i djelatnosti na prostorima ostalih naselja (Vid, Prud, Dubravica i Glušci). Naime,

navedena područja unatoč prirodno i ekološki vrlo atraktivnom prostoru nalaze se u

opasnosti da izgube kritičnu masu stanovnika koji su sposobni održati sve vitalne funkcije na

razini koja je podnošljiva za većinu stanovnika i koja osigurava poželjnu kvalitetu života te dovodi u pitanje isplativost investicija. Negativna demografska kretanja ovih područja dovela

su ne samo do depopulacije područja (Glušci), što je posljedica iseljavanja mladog i radno sposobnog stanovništva u fertilnim godinama života. Uzroci iseljavanja su mnogostruki: od

prometne izoliranosti i nemogućnosti zadovoljenja različitih potreba stanovnika do izostanka

interesa u ulaganja za održavanje i unaprjeđivanje života. • Neprimjeren odnos prema okolišu u cjelini, ekstenzivno korištenje prostora, stihijsko

zauzimanje močvarnog područja (jendečenje), niska razina opremljenosti infrastrukturom,

posebno odvodnjom otpadnih voda i nepostojanjem uređaja za pročišćavanje. • Infrastrukturna opremljenost javlja se kao ograničavajući faktor, ali i temeljni preduvjet

daljnjeg razvoja naselja i gospodarskih djelatnosti (nedovršenost vodoopskrbnog sustava,

sustava odvodnje, sustavnog zbrinjavanja otpada). • Prostorno-gospodarska struktura (domaćinstva, okućnice, građevine, tradicija, zemljište)

ocjenjuju se kao neiskorišteni potencijal za zapošljavanje i stanovanje. U naseljima (izuzev

naselja Metković) postoji višak stanova, veliki je broj neprimjereno korištenih građevinskih i

poljodjelskih parcela, pa sve do u novije vrijeme gotovo demografski ispražnjenih ruralnih

prostora. • Neplanska izgradnja individualnih objekata namijenjenih stanovanju zauzela je područja uz

rukavce Male Neretve te ugrozila osnovne krajobrazne vrijednosti prostora i mogućnost

rješavanja komunalne problematike. Razvojne mogućnosti Promišljanje budućeg razvitka ovog područja treba temeljiti na novom pristupu, tj. održivom razvoju.

Situacija u kojoj se našao Grad Metković nakon Domovinskog rata, sa narušenom gospodarskom

strukturom, devastiranim (opožarenim) krajobrazom te nizom sociopsiholoških, nemjerljivih

posljedica ratnih zbivanja, nameće potrebu preispitivanja dosadašnjih kretanja i postavljanja novog,

bitno drugačijeg koncepta razvoja. Stoga je u kontekstu razvojnih mogućnosti potrebno sagledati

sljedeće:

• veliki prostorno-gospodarski sustavi se vlasnički i strukturno transformiraju s tendencijom

disperzije, razvijanje pogranične ekonomije te pogona malih razmjera, što se vezuje za

obiteljsko gospodarstvo, obnovu tradicijskog načina življenja u skladu s prirodom i okolišem


__________________________________________________________________________________________


• pogodnosti razvitka poljoprivrede i vezane za obranu od poplava i mogućnosti navodnjavanja • pogodnosti područja za razvoj turizma vezano uz specifične prirodne vrijednosti područja

(močvare) i specifični prirodni i eko sustav Donje Neretve (izletnički, znanstveni, kulturno

povijesni turizam) • valorizacija geoprometnog i geostrateškog položaja Grada Metkovića – razvijenost prometne

i ostale infrastrukture vezana je za stanje gospodarstva koje je nužno prestruktuirati i

dislocirati ga izvan užeg gradskog područja te na taj način potaknuti razvitak tih područja • prirodne pogodnosti – blaga klima, obala pogodna za kupanje, dovoljne količine kvalitetne

pitke vode • biološka raznolikost, visokovrijedni kultivirani krajobrazi, spomenička baština (posebno

zaštićena područja)“


__________________________________________________________________________________________


2.0. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA U poglavlju 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja, potpoglavlje 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja, mijenja se i glasi: „2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja U svrhu definiranja ciljeva i zadaća uređenja prostora Dubrovačko-neretvanske županije provedene

su opsežne raščlambe. Obuhvaćene su i raščlambe povijesnog geoprometnog-političkog ustroja, i

raščlambe prostorno-planske dokumentacije. Rezultat je utvrđivanje resursa i konflikata u prostoru

te potrebe pretvaranja prvih u razvojne elemente, i otklanjanja drugih kao ograničavajućih elemenata

u budućoj prostornoj organizaciji Županije.“ U poglavlju 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja, potpoglavlje 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja, cjelina 2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava, mijenja se i glasi: „2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava Za optimalan razvoj naselja neophodno je odrediti optimalan stupanj urbanizacije primjeren

društvenoj i gospodarskoj razvijenosti Dubrovačko-neretvanske županije te nov sustav središnjih

naselja/razvojnih žarišta koji mora biti sukladan teritorijalnom ustrojstvu. Ovim se pretpostavlja

policentričan razvoj, koji se ostvaruje alokacijom investicija u proizvodne i infrastrukturne objekte

koji pridonose razvitku manjih urbanih i razvojnih središta u žarišta razvoja. U razvoju gradova osobitu pažnju treba usmjeriti na njihovu funkcionalnu strukturu. Skladna

polifunkcionalna struktura svakako je najpoželjnija. Osobito se mora poticati razvoj manjih gradova

naselja, do 2.000 stanovnika, čiji se manjak ili nedovoljna razvijenost osjeća osobito u ruralnim

područjima. Ovi gradići moraju postati nositelji svekolikog razvitka svojih gravitacijskih područja.

Demografski se moraju obnavljati ruralna naselja u svim dijelovima Županije, gdje za to postoje

objektivne potrebe i mogućnosti. Među njima je i Donjoneretvanski kraj, odnosno Grad Metković. Gradsko naselje Metković je po broju stanovnika drugo najveće naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Sukladno tome, u sustavu središnjih naselja županije ima ulogu regionalnog središta,

posjedujući samo dio centralnih funkcija koje mu po spomenutoj ulozi pripadaju. Istovremeno, riječ

je o manjem razvojnom središtu, odnosno srednjem gradu, koji svoje centralne funkcije dijeli sa

Pločama. Potrebno je postići potpunu opremljenost centralnim funkcijama grada Metkovića kao

potencijalnog važnijeg regionalnog središta u urbanom sustavu županije i Republike Hrvatske. U bližoj

budućnosti Metković se mora potvrditi kao glavno središte i nositelj daljnje urbanizacije Donjoneretvanskog kraja i Dubrovačko-neretvanske županije. Iako njegovu privlačnost smanjuje

oskudna ponuda životnih mogućnosti i nerazvijene institucije, kao izvor posebne privlačnosti mogu


__________________________________________________________________________________________


poslužiti specifični lokalni uvjeti života i dr. Sustav središnjih naselja Dubrovačko-neretvanske županije mora biti takav da optimalno zadovolji potrebe svih stanovnika Županije i šireg

gravitacijskog područja. Ostala naselja Grada Metkovića (Dubravica, Glušci, Prud, Vid) su ruralnog karaktera. Mogućnosti

njihovog razvoja ogledavaju se kroz čvrstu funkcionalnu vezu s gradskim naseljem Metković, koja bi

se ostvarivala kroz kolanje ljudi, robe, informacija i dr. Obostrana međusobna ovisnost između

jedinog gradskog i ostalih ruralnih naselja, u pogledu spomenutih funkcionalnih veza, utjecala bi na

ravnomjeran demografski i gospodarski razvoj svih naselja. No prije toga potrebno je adekvatno

vrednovanje svih prirodnih resursa, osobito u ruralnim naseljima te provođenje programa

reurbanizacije, revitalizacije i infrastrukturne rekonstrukcije. Time bi se poboljšali uvjeti života, a

određena naselja, sukladno demografskoj i gospodarskoj važnosti, dobila bi ulogu lokalnih središta.

Demografska obnova ruralnih naselja neophodna je u svim dijelovima Županije, podrazumijevajući

pod tim osiguranje zaposlenja, skrb prema starom stanovništvu te stvarno poboljšanje životnog

standarda i kvalitete života stanovništva. Strateški ciljevi i usmjerenja za unapređenje uređenja naselja na županijskoj razini su:

• utvrditi kriterije i mjere za racionalno planiranje prostornih obuhvata građevinskih područja

svih tipova i veličina naselja, sukladno potrebama smještaja stanovništva i gospodarskih

djelatnosti u njima • utvrditi nužan broj i strukturu stalnih stanovnika važnijih naselja (vodeći računa o elitnim

razvojnim skupinama i o sociološkim, kulturološkim, psihološkim i gospodarstvenim

uvjetovanostima i zakonitostima), koja jesu ili trebaju postati, u urbanoj mreži županije,

inicijalna žarišta razvitka svoga područja • povećati udio u broju i veličini stambenih, radnih, uslužnih i rekreacijskih funkcija u malim i

manjim gradskim središtima, kako bi utjecali na povoljnija demografska kretanja i cjelokupni

razvitak svojeg područja • voditi djelatnu politiku uređenja seoskih naselja s povećanjem stambenih, komunalnih i

drugih standarda • obnoviti i/ili uređivati povijesna središta gradova i ostalih naselja, kao jedinih mjesta

tradicijskog graditeljskog identiteta s funkcijama usluga, kulture, kvartarnih djelatnosti i

stanovanja • pratiti organizacijom prostora izgradnju stambenih objekata i objekata društvenog standarda

te komunalnom opremljenošću dinamiku gospodarskog rasta u smislu stalnog i stabilnog

rasta životnog standarda • usmjeravati stambenu novogradnju u naselja opremljena komunalnom infrastrukturom i

objektima društvenog standarda • osigurati čuvanje i obnovu postojećeg stambenog fonda, posebno u vrijednim povijesnim

jezgrama i naslijeđenim planski izgrađenim gradovima i naseljima. Dnevne migracije, kao jedan od oblika funkcionalne povezanosti grada i okolice, mogu se i moraju

koristiti kao planska mjera u usmjeravanju razvoja Grada Metkovića. Jačanje dnevnih migracija ima za


__________________________________________________________________________________________


posljedicu porast vrijednosti okolica gradova i proces suburbanizacije. Uređenjem i organizacijom prigradskog prometa oko grada moguće je ublažavati preseljavanje u gradove te poticati razvoj i urbanizaciju okolica. Infrastrukturni sustavi obuhvaćaju prometnu, vodnogospodarsku, energetsku i ostalu komunalnu

infrastrukturu Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Metkovića. Sukladno osnovnim smjernicama

razvitka cestovne infrastrukture u Hrvatskoj, potrebno je:

• rješavanje kritičnih dionica i objekata, osobito na državnim cestama te na prilazima i

obilaznicama većih gradova • intenzivirati ulaganja u održavanje cestovne infrastrukture • primjenjivati stroge kriterije zaštite u izgradnji cesta i dr.

Razvoj pomorskog prometa usredotočuje se na dvije međunarodne pomorske luke u županiji: luku

Dubrovnik i luku Ploče. Na prostoru Grada Metkovića nalazi se luka Metković, kao luka za putnički i

teretni promet. Najveće mogućnosti njenog razvoja proizlaze iz činjenice da ona danas funkcionira

kao sastavni dio luke Ploče, druge najveće teretne luke u Hrvatskoj. Zbog pomorsko-riječnog

karaktera ima veliki potencijal u budućem razvoju. Uz pravilno uklapanje u sustav luke Ploče, ona

može imati značajnu ulogu u razvoju intermodalnog transporta na prometnom pravcu TER i TEM.

Kroz poboljšanje praćenja tehničkih i tehnoloških promjena u pomorskom prometu, potrebno je

obnoviti luku, ali isto tako i poboljšati pravnu regulativu radi bržeg pristizanja kapitala u luke i cijeli

sektor pomorskog, odnosno riječnog prometa. U željezničkom prometnom sustavu Hrvatske potrebno je bolje povezivanje s međunarodnom

željezničkom mrežom, i to izgradnjom novih dvokolosiječnih željezničkih pruga velikih brzina na

uzdužnim i poprečnim europskim i nacionalnim tranzitnim prometnim pravcima. Na području

Dubrovačko-neretvanske županije planira se gradnja brze dužobalne jadranske željeznice, od Istre

preko Dalmacije do Albanije. Planirana trasa ne prolazi teritorijem Grada Metkovića. Za Grad

Metković posebno je važan transverzalni prometni pravac, koji se proteže od luke Ploče do Sarajeva i

dalje prema Srednjoj Europi. Ovu je prugu potrebno modernizirati, tako da se izgradi još jedan kolosijek i ovisno o potrebi poprave pojedini tehnički elementi. Okosnica za daljnju izgradnju i poboljšanje sustava telekomunikacija Dubrovačko-neretvanske županije su već postojeći magistralni svjetlovodni kabeli “Adria 1” i “Jadranko”. U svrhu brže i

kvalitetnije izgradnje kabelske mreže potrebno je redefinirati odnos prometne infrastrukture te

osigurati koridore, uz ceste i željezničke pruge, uz koje će se polagati cijevi za uvlačenje

telekomunikacijskih kabela. Opskrbljenost stanovništva Županije vodom danas dostiže između 85 i 90%. To se uglavnom odnosi

na vodoopskrbne sustave gradova i većih naselja, dok su velika područja i dalje nepokrivena

vodoopskrbnom mrežom. Prioritet u razvoju vodoopskrbne mreže predstavlja izgradnja započetih i

dijelom izgrađenih sustava u cilju širenja vodovodne mreže na bezvodna područja. Usporedno je

potrebno provoditi sanitarnu zaštitu izvorišta. Potrebno je izvršiti i hidrogeološke radove za


__________________________________________________________________________________________


utvrđivanje zona sanitarne zaštite i na razini Županije donijeti odluke o zonama sanitarne zaštite. Vodnogospodarsku infrastrukturu čine i sustavi za navodnjavanje te uređenje režima voda. Na

Donjoneretvanskom području potrebno je rekonstruirati magistralni natapni kanal i sanirati natapne mreže te nastaviti radove na kanalskoj distribucijskoj mreži za navodnjavanje. Pritom je potrebno

definirati budući sustav navodnjavanja. U pogledu uređenja režima voda, jedan od ciljeva je zaštita

od poplava i melioracijska odvodnja na Donjoneretvanskom području. Razvoj energetske infrastrukture temelji se na uvođenju izravne transformacije 110/10(20) kV i

odumiranju 35 kV mreže, što je u skladu i s praksom europskih zemalja, a sve u cilju poboljšanja

naponskih prilika u srednjenaponskoj mreži Županije. Postojeći 10 kV dalekovodi će se postupno zamjenjivati 20 kV vodovima. Strateški cilj je razvitak energetike u kojem bi se promovirale čiste tehnologije, plinifikacija, energetska učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, razvitak

poduzetništva i zaštita okoliša. Predviđa se uključivanje Dubrovačko-neretvanske županije u projekt

plinifikacije Dalmacije, kao i projekt Jonsko-jadranskog plinovoda. Do realizacije ovog projekta predlaže se plinifikacija većih urbanih središta miješanim odnosno isparenim ukapljenim naftnim

plinom (tzv. “satelitska plinska opskrba” - za veća konzumna područja). Gospodarenje otpadom temelji se na donesenom Planu gospodarenja otpadom Dubrovačko-neretvanske županije, prema kojoj je potrebno odrediti makrolokacije budućih sanitarnih odlagališta i objekata u sustavu gospodarenja otpadom. Plan gospodarenja otpadom Grada Metkovića usvojen je

2012. godine. Do 2015. planira se realizacija cjelovitog sustava gospodarenja otpadom sa županijskim

centrom za gospodarenje otpadom „Lučino razdolje“ u Općini Dubrovačko primorje, pretovarnim

stanicama, reciklažnim dvorištima, zelenim otocima, pogonima za obradu građevinskog otpada i dr.

Odlagalište „Dubravica“ na teritoriju Grada Metkovića već je sanirano. Do otvaranja županijskog

centra za gospodarenje otpadom cilj je da se ono i dalje zadrži u funkciji zbrinjavanja otpada. Nakon

otvaranja županijskog centra cilj je da postane odlagalište komunalnog i inertnog otpada, s

građevinom za obradu građevinskog otpada, pretovarnom stanicom i reciklažnim dvorištem, odakle

će se ono otpremati na središnje mjesto u Županiji. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture podrazumijeva za svaki tip grada/naselja

odrediti primjeren pravac preobrazbe. Prema stvarnoj razvojnoj sposobnosti i životnoj ponudi svaki grad ili važnije naselje Dubrovačko-neretvanske županije nalazi se barem na jednom stupnju niže

nego što pokazuje njegovo formalno mjesto u hijerarhiji središta. S obzirom da je za razvitak

društvene infrastrukture neophodno osigurati približno iste mogućnosti korištenja sadržaja javnih

funkcija centraliteta svih stanovnika Županije, potrebno je predložiti određenu strukturu, sastav i

kvalitetu objekata društvenog standarda za razvitak mreže malih i srednjih gradova Županije, koji će

nuditi suvremene i optimalne uvjete ugodnog života i rada u Županiji. Kod svega toga treba

predviđati ekonomičniji, racionalniji i funkcionalniji razvitak, razmještaj i strukturu središnjih uslužnih

funkcija. Grad Metković predstavlja regionalno središte, koji se u idućim razdobljima mora potvrditi u ulozi glavnog središta i nositelja daljnje urbanizacije bliže i dalje okolice. Iako njegovu privlačnost

smanjuje oskudna ponuda životnih mogućnosti i nerazvijene institucije, prioriteti izvedeni iz strategije reurbanizacije te učvršćivanje posebnih pogodnosti kao posljedice specifičnih lokalnih uvjeta života

mogu poslužiti kao izvor posebne privlačnosti.


__________________________________________________________________________________________


Smjernice za daljnju izgradnju su:

• izgradnja stambenih objekata i objekata društvenog standarda mora biti rezultat organizacije prostora te programa komunalnog opremanja sukladno dinamici gospodarskog rasta u smislu stalnog i stabilnog rasta životnog standarda i potpunijeg zadovoljavanja osobnih i zajedničkih

potreba; • osiguranje prostora za izgradnju obiteljskih kuća mora se temeljiti na racionalnim gustoćama

naseljenosti primjerene tipovima naselja i regionalnim značajkama, a u skladu s psihološkim,

sociološkim, ekološkim i ekonomskim zakonitostima i činiocima; • aktivnostima očuvanja i obnove (rekonstrukcija, sanacija) postojećeg stambenog fonda treba

davati isto značenje kao i novim stambenim gradnjama (osobito u povijesnim urbanim

cjelinama) i treba ih razvijati kao kontinuiranu i programiranu djelatnost; • utvrđivati realne troškove uređivanja građevinskog zemljišta, osobito u gradovima, i

ostvarivati objektivnu ekonomsku naknadu za uređeno zemljište i položajnu rentu.

Intenzivirati sređivanje i ažuriranje evidencija o zemljištu, osobito u građevinskim

područjima, s ciljem omogućavanja izrade kvalitetnih generalnih planova uređenja za gradove i ostala važnija naselja;

• obnovi oštećenih povijesnih urbanih cjelina pristupiti revizijom postojećih konzervatorskih

studija za razvojne i provedbene planove područja i cjelina. U postupku revizije za svaku

pojedinu urbanu cjelinu i njezino neposredno okružje nužno je utvrditi obvezujući

stupnjevani režim zaštite, kao i uvjete uređenja i korištenja prostora. Obnovi ratom oštećenih

i razorenih povijesnih ruralnih naselja treba pristupiti definiranjem tipologije njihova

prostornog identiteta te utvrđivanjem smjernica i uvjeta u razvojnim i provedbenim

planovima.“ U poglavlju 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja, potpoglavlje 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja, cjelina 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora i očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša, mijenja se i glasi: „2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora i očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Potrebno je unaprijediti postojeću kakvoću okoliša, a u daljnjem razvoju otklanjati uzroke onečišćenja

i skrbiti da se budući razvoj uskladi s ciljevima postizanja ukupne kvalitete života. Narušavanje

čovjekovog prirodnog okoliša uzrokovano je tijekom posljednjih 50 godina pojačanom urbanizacijom i

disperzijom stambene izgradnje koju pritom nije pratila izgradnja komunalne infrastrukture, ali i

izgradnjom industrijskih pogona kod kojih nisu poštivani temeljni zahtjevi zaštite okoliša. Donjoneretvansko područje predstavlja posebno konfliktno područje, i to u pogledu daljnjeg razvoja koji sve više transformira prirodnu sredinu (daljnje melioracije i dr.) te potrebe za zaštitom istih

visokovrijednih elemenata prirodne sredine.


__________________________________________________________________________________________


Postojeće djelatnosti koje prema kriterijima i usmjerenjima za sanaciju okoliša ne odgovaraju

prostoru na kojem se sada nalaze potrebno je premjestiti. U planiranju trasa velike infrastrukture

mora se najprije ispitati mogućnost korištenja postojećih koridora i izbjegavati zauzimanje novih

vrijednih površina. Prirodne vrednote ovog prostora moraju se osmisliti u smjeru mogućeg održivog

gospodarskog korištenja, u nekim od kategorija zaštite prirode (park prirode, strogi rezervati i dr.),

pritom bez narušavanja njihove biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže. Površine za razvoj

poljodjelstva, stočarstva, ribarstva i marikulture treba aktivirati sukladno klimatskim i drugim pogodnostima područja. Potrebno je predložiti odgovarajuće mjere i zahvate koji će omogućiti

poboljšanje uvjeta zaštite i korištenja poljodjelskog zemljišta, posebno na najboljim kategorijama tla i velikim kompleksima. Voda za natapanje je potencijal za valorizaciju tla u poljoprivrednoj proizvodnji.

Potrebno je omogućiti njenu ravnomjernu raspodjelu. Ugroženost površinskih i podzemnih voda na području Dubrovačko-neretvanske županije posljedica je nekontroliranog ispuštanja fekalnih otpadnih voda u podzemlje i vodotoke, odlaganja otpada na

nesanitarnim i divljim odlagalištima te intenzivnog korištenja kemijskih sredstava u poljodjelstvu. U

cilju sanacije i zaštite voda potrebno je provesti sljedeće:

• izgradnja zajedničkih kanalizacijskih sustava naselja i gospodarskih objekata sa uređajima za

čišćenje i ispustima kojima će se ispuštati pročišćene otpadne vode u rijeke i vodotoke • izgradnja uređaja za predtretman otpadnih voda industrijskih pogona, servisa, hotela i

restorana prije upuštanja u gradsku kanalizaciju • zbrinjavanje mulja sa uređaja za čišćenje • uređenje novih sanitarnih odlagališta sa primijenjenim sustavom zaštite okoliša • ograničenje uporabe umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu bilja • zabrana izgradnje gospodarskih objekata koji ispuštaju štetne i opasne tvari • zabrana korištenja otpadnih voda u poljodjelstvu i upuštanja otpadnih voda u tlo • zabrana odlaganja otpada na odlagalištima smještenih u užoj vodozaštitnoj zoni izvorišta koja

se koriste u vodoopskrbi • redovita kontrola kakvoće vode na vodotocima i izvorima i dr.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji prioritet predstavljaju radovi na odvodnim sustavima za otpadne

i oborinske vode svih priobalnih Općina/Gradova, uključujući Grad Metković. U cilju zaštite šuma potrebno je jačati ekološku komponentu održivog gospodarenja šumama te ono

koje je poharano požarima reforestirati i obnoviti. Današnje stanje obradivog tla s aspekta zaštite od onečišćenja nekontroliranom upotrebom pesticida,

mineralnih gnojiva i drugih sastojaka, a naročito teških kovina, uglavnom zadovoljava. Rješenje

odlaganja otpada, unatoč brojnim uloženim naporima, i dalje ne zadovoljava. Potrebno je pristupiti

sanaciji zatvaranja i napuštanja većine lokacija odlagališta otpada u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, među kojima je i odlagalište „Dubravica“. Na onečišćenje tla utječu otpadne vode naselja i


__________________________________________________________________________________________


industrije, odlaganje krutog otpada na nesanitarnim odlagalištima, kemijska sredstva korištena u

poljodjelstvu i dr. U cilju sanacije i zaštite tla potrebno je provesti sljedeće:

• izgradnja kanalizacijskih sustava za komunalne i industrijske otpadne vode • saniranje • ograničenje upotrebe umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu bilja i dr.

Na onečišćenje zraka utječu sve gospodarske aktivnosti, uključujući promet. Grad Metković, osobito

prostor uz tok rijeke Neretve, predstavlja osovinu urbanizacije čitavog Grada, gdje je najveća

koncentracija stanovništva i gospodarskih djelatnosti. Preko ovog se područja ostvaruje intenzivna

komunikacija između Republike Hrvatske i Bosne Hercegovine, odnosno luke Ploče kao glavne

uvozno-izvozne luke i njenog gravitirajućeg zaleđa u Bosni i Hercegovini. Povećanje količine

cestovnog prometa utjecalo je na narušavanje kvalitete zraka na užem gradskom području, kuda

prolaze najvažnije prometnice. Izgradnjom autoceste prema zaleđu (međunarodni Vc koridor) za

očekivati je smanjenje količine tranzitnog prometa preko užeg gradskog područja. S obzirom da je o ugroženosti zraka na području Dubrovačko-neretvanske županije moguće

zaključivati samo na temelju praćenja onečišćenja zraka na meteorološkoj postaji u Dubrovniku,

potrebno je uspostaviti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka, u čitavoj Županiji, što je sukladno

zakonskoj obavezi.“ U poglavlju 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja, potpoglavlje 2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja, 2.2.1. Demografski razvoj, stavak 2. mijenja se i glasi: „Očekivane buduće demografske promjene S obzirom na ustanovljene zakonitosti u kretanju broja stanovnika od 1857. do 2011. godine i

uspostavljene trendove, za očekivati je sljedeće:

• daljnji porast broja stanovnika, ali s nižim stopama rasta • broj stanovnika gradskog naselja Metkovića i dalje će rasti, ali sa sve manjim udjelom u

ukupnom broju stanovnika • prostorno neravnomjerno kretanje broja stanovnika okolice grada Metkovića, uz porast u

bližoj okolici • ukupno ravnomjerniji odnos broja stanovnika gradskog naselja i ostalih, ruralnih naselja

Kao projekcijska godina u kretanju broja stanovnika Grada Metkovića ovim Izmjenama i dopunama

postavlja se 2020. godina. Prema trenutno važećem Prostornom planu uređenja Grada Metkovića

(„Neretvanski glasnik“, br.: 06/04) kao projekcijska godina je postavljena 2015. godina. Temeljila se na osnovne dvije pretpostavke: porast broja stanovnika gradskog naselja Metkovića, uz opadanje

njegovog relativnog udjela u ukupnom broju stanovnika te porast broja stanovnika u ruralnim


__________________________________________________________________________________________


naseljima. Projekcija se pokazala ispravnom jedino za gradsko naselje Metković. Godine 2011. u

Metkoviću je živjelo 15 056 stanovnika, što je približno onom predviđeno za 2015. godinu (15 660).

Druga pretpostavka se nije ostvarila, s obzirom da je u odnosu na 1991. godinu u mnogim naseljima

zabilježena depopulacija (Dubravica, Glušci), a u ostalim nije ostvaren očekivani rast (Prud, Vid). U posljednjih nekoliko međupopisnih perioda dogodile su se promjene broja stanovnika koje su

rezultat stvarnih demografskih kretanja na tom prostoru (prirodni prirast/pad, imigracija/emigracija) ili pak promjene teritorija naselja. Također, uzevši u obzir procese transformacije okolice gradskog

naselja Metkovića u zadnjih 20 godina kao posljedice širenja urbanih funkcija u neposrednu okolicu

(Vid, Dubravica), ali isto tako planiranih širenja stambenih i gospodarskih zona (planirani UPU Vid,

UPU Dubravica i dr.), u bližoj budućnosti procjenjuje se blagi porast broja stanovnika u bližoj okolici

Metkovića. Ukupan broj stanovnika Grada procjenjuje se na oko 18 000, a gradu Metkoviću na oko 15 500. Najveći porast u okolici ostvario bi se u naselju Vid, koji bi 2020. godine trebao imati oko 820

stanovnika. Od pojedinih općih mjera, s ciljem uspostave optimalnog demografskog razvoja, potrebno je:

• planskim mjerama kroz gospodarski razvoj poticati redistribuciju stanovništva na prostoru Grada Metkovića

• razvijati lokalnu ekonomiju ruralnih naselja što će zadržati mlado stanovništvo i spriječiti

započeti proces depopulacije • posebno pažnju posvetiti razvoju pogranične ekonomije kao preduvjeta za prosperitet

područja“ U poglavlju 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja, potpoglavlje 2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja, 2.2.1. Demografski razvoj, preostali dio teksta nakon stavka 2. do cjeline 2.2.2. briše se. U poglavlju 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja, potpoglavlje 2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja, 2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture, stavak 5., mijenja se i glasi: „I dalje treba očekivati širenje utjecaja Metkovića na društveno-gospodarsku, fizionomsku i

funkcionalnu preobrazbu naselja u okolici i izvan područja Grada Metkovića.“ U poglavlju 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja, potpoglavlje 2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja, 2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture, stavci 7., 8. i 9. (Prestrukturacija gospodarstva) mijenjaju se sljedećim tekstom:


__________________________________________________________________________________________


„Prestrukturacija gospodarstva Osnovna vizija Grada Metkovića u budućnosti je gospodarski centar Dubrovačko-neretvanske županije s razvijenom trgovinom, očuvanom tradicijom te valoriziranom prirodnom, kulturnom i

povijesnom baštinom u svrhu razvoja turizma. Gospodarstvo Grada Metkovića danas se temelji na

trgovini i prometu (prijevoz, skladištenje, veze). Manji udio čine proizvodne djelatnosti (prerađivačka

industrija, građevinarstvo, poljoprivreda). Veliki potencijal predstavlja razvoj ruralnog turizma, koji će

ovisiti o ulaganju u promociju postojeće turističke ponude. Ruralni turizam ovdje se može odvijati

kroz različite aspekte, odnosno vrste: izletnički, lovni, ribolovni, kulturni, gastronomski i dr. Potrebno

je valorizirati blizinu primorskih (Dubrovnik, Korčula, Makarska, Split) i ostalih (Mostar, Međugorje i

dr.) turističkih središta, u obliku poludnevnih ili dnevnih turističkih izleta na ovo područje. Ruralni

turizam može biti vrlo važan faktor u revitalizaciji ruralnog područja Grada Metkovića, čiji razvoj

može dodatno potaknuti i njegovu poljoprivrednu proizvodnju, koja bi se razvijala u funkciji ruralnog

turizma. Industrija u Gradu Metkoviću nije razvijena.“ U poglavlju 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja, potpoglavlje 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada, 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora, stavak 1., u alineji 5. (uže urbano područje grada Metkovića) dodaje se sljedeća rečenica: „Potrebno je odrediti posebne urbanističke parametre za gradnju u povijesnoj jezgri i kontaktnom

području (nova „pjaca“, prostor „Vage“, novo igralište, Pržine i dr.).“ U poglavlju 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja, potpoglavlje 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada, 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora, stavak 1., u alineji 5. (Ostala naselja), dodaje se sljedeći tekst: „Pored naselja Dubravica, za koje je predviđeno donošenje urbanističkog plana uređenja u cilju uređenja neizgrađenih i neuređenih dijelova građevinskih i izdvojenih građevinskih područja, za

spomenuti je moguće donošenje i urbanističkog plana uređenja za naselje Vid. Time će se definirati

nužno potrebna namjena površina, razmještaj djelatnosti u prostoru, javna, komunalna i druga

infrastruktura, mjere za zaštitu okoliša, očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti, uvjeti uređenja i

korištenja površina i građevina i dr., koji čine temelj potencijalnog prostornog, demografskog i

gospodarskog razvoja ovog naselja.“ U poglavlju 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja, potpoglavlje 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada, 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina, u stavku 2. dodaju se sljedeće alineje i tekst:


__________________________________________________________________________________________


„- zoniranje građevinskih područja u odnosu na urbanističke parametre (veličina građevinskih

čestica, koeficijent izgrađenosti i iskorištenosti, visina građevina i sl.) - korekcija granica građevinskih područja prema zahtjevima za novom gradnjom (primjerice područje Predolac-Šibenica, za kojeg je potrebno dobiti suglasnost Ministarstva kulture)

Na čitavom prostoru Grada Metkovića potrebno je provesti digitalizaciju građevinskih područja,

odnosno njihovo precrtavanje na digitalne i ažurirane katastarske podloge.“ U poglavlju 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja, potpoglavlje 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada, 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina, stavak 12. mijenja se i glasi: „Takva populacijska kretanja nameću potrebu očuvanja obradivog tla od prenamjene u okolici

Metkovića. No, moguće hidromelioracije danas zamočvarenih tala u okolini Metkovića i Opuzena

(područje Kuti, dio na području Metković-Vid, aktualan pilot projekt navodnjavanja područja Koševo-Vrbovci površine 258 ha) stvorili bi nove plodne površine za daljnji razvoj poljoprivredne proizvodnje i zapošljavanje. Podržavat će se razvitak mješovitih poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava, gdje će

poljoprivreda biti osnova stjecanja prihoda, a zaposlenje izvan poljoprivrede će davati dopunske

prihode.“ U poglavlju 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja, potpoglavlje 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada, u cjelinu 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture, dodaje se sljedeći tekst: „Spomenutu ostalu infrastrukturu (elektroopskrba, vodno gospodarstvo, vodoopskrba, odvodnja,

telekomunikacijske instalacije) potrebno je i ažurirati prema posebnim zahtjevima nadležnih

institucija.“


__________________________________________________________________________________________


3.0. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije, mijenja se i glasi: „Grad Metković je po veličini drugo središte u Županiji, sa određenim gravitacijskim područjem u

pogledu funkcije rada i centralnih funkcija. Gravitacijsko područje obuhvaća prostor zapadnog

Dubrovačkog primorja i čitavog Donjoneretvanskog kraja. Grad Metković je ujedno i pogranično

područje Republike Hrvatske sa nestabiliziranim stanjem, posebno u gospodarskom smislu. Očekivani

procesi (demografske prognoze, urbanizacija, prometna mreža, ekonomičnija mreža središnjih

funkcija i dr.) utječu na koncipiranje sustava središnjih naselja koji će najviše odgovarati potrebama

stanovništva i drugim korisnicima u Gradu Metkoviću i njegovom okruženju. Time će se na najbolji način uklopiti u cjelokupnu koncepciju prostornog razvitka i uređenja novih Općina i Gradova

Dubrovačko-neretvanske županije. I nadalje će se nastaviti širenje procesa urbanizacije u prostoru Grada Metkovića i Dubrovačko- neretvanske županije, prvenstveno temeljem utjecaja turizma na obali te industrije, trgovine,

prometa i drugih tercijarnih vrijednosti u dijelovima Županije izvan obalnog pojasa. Gradsko naselje Metković sa 15 329 stanovnika u 2011. godini i dalje će biti pokretač cjelokupnog društveno-gospodarskog razvitka i života u njegovoj okolici. To je značajan centar rada, koji i dalje

utječe na proces socioekonomske transformacije svoje okolice. Kao središte bivše istoimene Općine i

danas Grada, to je administrativno, gospodarsko, prometno, obrazovno, kulturno, zdravstveno,

socijalno, uslužno i sportsko središte ovoga kraja i treba se razvijati kao regionalno središte uz

poticanje daljnjeg razvoja funkcije rada i centralnih funkcija koje su potrebne Gradu i gravitirajućem

području.“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina, mijenja se i glasi: „Jedan od osnovnih zadataka izrade Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Grada Metkovića

bio je utvrđivanje izgrađenog građevinskog zemljišta. Prilikom rada na izmjenama i dopunama ovoga

Plana nailazilo se na niz ograničenja. Najveće probleme u radu stvaralo je nepostojanje jedinstvene i

unificirane baze podataka. Postojeći dobiveni službeni podaci ne samo da nisu ažurirani, već su i

neusklađeni. Tako se utvrdilo neslaganje između geodetskih podloga 1:25000, 1:5000 i 1:1000 sa

ortofoto snimkom, kao i jednih i drugih sa kartom namjene površina urađenom u okviru Prostornog

plana iz 2004. godine. Usvajanjem Plana ova karta je postala službeni dokument koji se ne bi trebao

mijenjati, nego samo predložiti njegove izmjene u službenoj proceduri. Zbog toga su izrađivači pristupili ne samo izmjenama i dopunama Plana po zahtjevima pravnih i

fizičkih lica, već i korekcijama kojima se trebala riješiti već spomenuta nepodudarnost dokumenata i

karata različitog mjerila, ortofoto snimka i Plana.


__________________________________________________________________________________________


Izrađivači su pristupili ovom poslu jedinom mogućom metodom koja je davala prednost geodetskom

planu u mjerilu 1:1000. Bazirajući rad na njenoj pretpostavljenoj točnosti, a uz istovremeno najmanje

izvršenih promjena utvrđenih namjena površina, iscrtane su granice građevinskog zemljišta. Ovako

utvrđene granice su vraćene na osnovnu kartu namjene površina čime je napravljena njena

minimalno moguća, ali i neophodna korekcija. Tom korekcijom pomaknuta je granica Grada

Metkovića, prema digitalnim katastarskim podlogama, a time usklađene i sve ostale granice te korigirane površine u odnosu na važeći Plan, što je prikazano na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA. Ovim Izmjenama i dopunama također su detaljno utvrđene

površine za iskorištavanje mineralnih sirovina (na zahtjev pravnog lica), površina za odlaganje otpada

(u skladu sa županijskim planom) i površine groblja. U postupku javne rasprave potrebno je još jednom predloženu namjenu površina izložiti analizi i

eventualnoj korekciji koju trebaju predložiti građani ili institucije. Kod provjere u slučaju opravdanosti zahtjeva potrebno je utvrditi konačno stanje. Posebnu

pozornost u tijeku javne rasprave treba posvetiti razdvajanju zahtjeva građana i institucija od

primjedbi na ispravnost karte namjene površina. U ovom vremenu i na ovoj razini točnosti i

usuglašenosti javnih podataka ovim načinom se postigla maksimalno moguća točnost.“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina, 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina, tablica 36. mijenja se sljedećom tablicom: „Tablica 36. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

Redni broj

GRAD METKOVIĆ Oznaka Ukupno ha % od površine

Grada st./ha

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA

NAMJENU POVRŠINA

1.1. Građevinsko područje naselja - Izgrađeni dio - Neizgrađeni dio

GP

432,01 8,43 38,86 248,48 4,85 67,56

UKUPNO 1.1. GP 680,49 13,28 24,67

1.2. Izgrađene strukture van građevinskog

područja

I10 4,71 0,09 3357,4 E - - - H - - -

K11 40,33 0,8 416,26 T - - -

10 U gospodarskoj proizvodnoj namjeni (I) prikazane su zone isključivo proizvodne namjene, uključivo i eksploataciju kamena (E3). 11 U gospodarskoj poslovnoj namjeni (K) prikazane su zone isključivo poslovne i zone poslovne i proizvodne namjene.


__________________________________________________________________________________________


R 4,0 0,08 4197 UKUPNO 1.2. 49,04 0,97 342,33 GRAĐEVINSKO PODRUČJE 729,53 14,24 23,01

1.3. Poljoprivredne površine: - obradive

P1 808,98 15,8 20,75 P212 660,73 12,9 25,41

P3 11,64 0,22 1442,27 UKUPNO 1.3. P 1481,35 28,92 11,33

1.4. Šumske površine: - gospodarske - zaštitne - posebne namjene

Š1 - - - Š2 1080,06 21,08 15,54 Š3 135,2 2,63 124,17

UKUPNO 1.4. Š 1215,26 23,72 13,81

1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine

PŠ 380,35 7,42 44,14

1.6. Vodne površine V 902,51 17,61 18,6

1.7. Ostale površine

N - - - IS13 379,4 7,41 44,25 G 5,18 0,1 3240,93 Z 29,73 0,58 564,68

UKUPNO 1.7. 414,31 8,1 40,47

GRAD METKOVIĆ 5123,31 100,0 3,28

Građevinska područja naselja Grada Metkovića prikazana su na kartografskim prikazima: 4.1.

GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA - Prud, 4.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA - Vid, 4.3. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA - Metković, 4.4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA - Metković i

4.5. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA - Dubravica i Glušci.“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti, cjelina 3.3.1. Gospodarske djelatnosti, mijenja se i glasi: „3.3.1. Gospodarske djelatnosti POLOŽAJ LOKALNOG GOSPODARSTVA U ŽUPANIJI Grad Metković spada u četiri najveća gospodarska središta Županije. Gospodarski subjekti Gradova

Dubrovnik, Metković i Ploče te Općine Konavle ostvaruju 83% ukupnih prihoda i zapošljavaju 77,8%

svih zaposlenih u pravnim i fizičkim osobama Županije (tablica 39.).

12 Ukupno vrijedno obradivo tlo (P2) sastoji se od vrijednog obradivog tla (53,3 ha) i istražnog područja pod melioracijom (607,43 ha). 13 Infrastrukturni sustavi obuhvaćaju površine za razvoj infrastrukture („IS“ na kartografskom prikazu 1.), površine 7,35 ha, te ostale infrastrukturne sustave (građevine prometa, veza, vodnogospodarskog sustava, energetske građevine te odlagališta otpada), površine 372,05 ha.


__________________________________________________________________________________________


Prema razini prihoda poduzeća po stanovniku Grad Metković nalazi se na trećem mjestu u Županiji. Tablica 39. Usporedba gospodarskih rezultata na lokalnoj razini u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

između četiri najveća gospodarska središta (Gradovi/Općine) 2007. Godine

Grad/Općina Prihodi pravnih

osoba

Prihodi pravnih

osoba per capita

Prosječna neto plaća kod pravnih

osoba

Broj zaposlenih kod pravnih

osoba

Broj zaposlenih kod fizičkih

osoba

Dubrovnik 6 041 649 930 138 032 4 413 17 558 2 567 Konavle 1 518 395 607 184 048 5 242 2 278 497 Metković 988 802 093 64 275 3 032 3 092 1 424 Ploče 484 274 251 44 699 3 717 3 028 572

Županija 10 870 059 260 88 468 4 115 32 122 7 737

Izvor: Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije („Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, br.: 06/03., 03/05., 03/06., 07/10., 04/12., 09/13.), Dubrovačko-neretvanska županija

(www.edubrovnik.org) Stopa nezaposlenosti na području Grada Metkovića 2007. godine bila je mnogo veća od županijskog

prosjeka. Po ovom obilježju Grad Metković zauzima središnju poziciju na ljestvici poretka svih jedinica

lokalne samouprave Dubrovačko-neretvanske županije (tablica 39a.). Tablica 39a. Zaposleni, nezaposleni i stopa nezaposlenosti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2007.

godine

Redni broj

Područja Nezaposleni prijavljeni na

HZZ 2007.

Broj zaposlenih 31.12.2007.

Stopa nezaposlenosti

2007.

Županija 7159 41466 14,72

1. Dubrovnik 2109 20943 9,15 2. Mljet 37 282 11,6 3. Konavle 527 2951 15,15 4. Ploče 711 3663 16,26 5. Blato 236 1189 16,56 6. Korčula 393 1911 17,06 7. Orebić 189 808 18,96 8. Trpanj 31 132 19,02 9. Metković 1142 4619 19,82 10. Opuzen 282 1133 19,93 11. Smokvica 57 228 20 12. Vela Luka 298 1075 21,7 13. Lastovo 57 189 23,17


__________________________________________________________________________________________


14. Dubrovačko primorje 88 279 23,98 15. Župa dubrovačka 362 1140 24,1 16. Ston 164 476 25,63 17. Janjina 34 85 28,57 18. Pojezerje 41 46 47,13 19. Lumbarda 111 121 47,84 20. Slivno 112 82 57,73 21. Kula Norinska 123 81 60,29 22. Zažablje 55 33 62,5

Izvor: Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije („Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, br.: 06/03., 03/05., 03/06., 07/10., 04/12., 09/13.), Dubrovačko-neretvanska županija (www.edubrovnik.org) U strukturi zaposlenosti 1997. godine prevladavaju neproizvodne djelatnosti sa 60,4% ukupne

zaposlenosti, koja istovremeno obuhvaća svega 14% stanovništva Metkovića. Promatrano po

djelatnostima najviše je zastupljena trgovačka, potom industrijska djelatnost te obrtništvo. Znatan udio sveukupnih prihoda ostvaruje se još u poslovnim uslugama, kao i u oblastima prometa i veza i

građevinarstva. Registrirana zaposlenost nije zabilježena u turističko-ugostiteljskoj i djelatnostima poljoprivrede i ribarstva (tablica 39b.). Tablica 39b. Socioekonomska struktura stanovništva Grada Metkovića 1997. godine

naselje

broj

stan

ovni

ka

1998

.- pr

ocje

na

broj

zapo

slen

ih

1997

.

proi

zvod

ne

djel

atno

sti

nepr

oizv

odne

dj

elat

nost

i

ugos

titel

jstv

o i

turiz

am

trgo

vina

prom

et i

veze

građ

evin

arst

vo

indu

strij

a

poljo

priv

reda

i rib

arst

vo

posl

ovne

usl

uge

obrt

nici

Metković - broj 13000 1522 603 919 620 92 81 468 133 431 udio u zaposlenosti - % 100,0 39,6 60,4 0 40,7 6,0 5,3 30,7 0 8,7 28,3 udio u stanovništvu - % 14,0 4,6 7,1 0 4,8 0,7 0,6 3,6 0 1,0 3,3

Izvor: Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije („Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, br.: 06/03., 03/05., 03/06., 07/10., 04/12., 09/13.), Dubrovačko-neretvanska županija

(www.edubrovnik.org) Temeljem prikazanih gospodarskih pokazatelja vidljivo je da se naselje Metković nalazi u skupini razvojnih središta Županije zajedno sa naseljima Dubrovnik, Korčula i Ploče, koje im ujedno pripada i

prema demografskim pokazateljima.


__________________________________________________________________________________________


TEMELJNE ODREDNICE GOSPODARSKOG RAZVITKA Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije („Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, br.: 06/03., 03/05., 03/06., 07/10., 04/12., 09/13.), predviđa se da će temeljne odrednice

razvitka gospodarskih djelatnosti definirati tržište i poduzetnički interesi, tako da je realno očekivati

nove, dosad u gospodarskoj strukturi nezastupljene gospodarske grane. Unatoč tome budući gospodarski razvitak biti će usmjeren na razvitak tradicionalno važnih i tržišno

potvrđenih djelatnosti poljoprivrede, ribarstva, ugostiteljstva i turizma te ekološki besprijekorne

proizvodnje. Trgovina, građevinarstvo, financijske usluge i obrtništvo kao prateće djelatnosti svoj

razvoj temeljit će na razvitku osnovnih gospodarskih djelatnosti kao nositelja razvitka. Vizija razvitka gospodarstva Grada Metkovića definirana Programom ukupnog razvoja Grada

Metkovića 2010. nudi sljedeće odrednice gospodarskog razvitka:

• Preduvjeti daljnjeg razvitka Grada Metkovića su u njegovom istaknutom geoprometnom i geostrateškom položaju kao graničnog područja na važnom međudržavnom prometnom

pravcu. Posebnosti prirodnih resursa, izuzetno vrijedna močvarna tla, stanište ptica i riba,

kulturno-povijesno naslijeđe, osobito arheološke zone Narona, predstavljat će temelj buduće gospodarske orijentacije ovog područja.

• Intenzivan razvitak poljoprivrede, trgovine i prometa bit će nositelj razvitka gospodarstva Grada Metkovića, a očekuje se i razvitak industrije vezane uz preradu poljoprivrednih

proizvoda. Realno je predvidjeti da će Grad Metković preuzeti neke županijske funkcije

osobito u djelatnosti poljoprivrede i vodoprivrede. OSNOVNE GOSPODARSKE DJELATNOSTI Poljoprivreda Grad Metković ima dobre uvjete za proizvodnju kvalitetnog povrća tijekom cijele godine na otvorenim površinama i pod plastikom. Pored toga povrtlarstvo, karakteristično za ovaj kraj, se

ubraja među grane poljoprivrede koje imaju velike pogodnosti intenzivnijeg razvitka. Također postoje dobri uvjeti za proizvodnju voća, a pogotovo mandarina. Uzgoj stoke je sporadičan,

dok je bavljenjem pčelarstvom i proizvodnjom meda zastupljeno. Izgradnja veletržnice u Metkoviću je od velikog značaja za poljoprivrednu proizvodnju čitavog područja Neretve. Kao što se navodi u Prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije, poljoprivredu je, zbog

polustoljetne zapostavljenosti neophodno reafirmirati i revitalizirati te učiniti jednom od najznačajnijih gospodarskih djelatnosti, s ciljem postizanja usklađenog i ravnomjernog prostornog razvitka. Stoga se u tu svrhu planira pojava određenih poljoprivrednih središta za svako područje Dubrovačko-neretvanske županije, koja će opsluživati poljoprivredna obiteljska gospodarstva zajedničkim


__________________________________________________________________________________________


servisima ili djelatnostima. To se prije svega odnosi na poljoprivrednu mehanizaciju, poljoprivredne i

veterinarske apoteke, sjedišta poljoprivredne savjetodavne službe, veterinarske službe, laboratorije

za analize pojedinih proizvoda, otkupne stanice, hladnjače, sortirnice voća i povrća, pakirnice, objekti

za preradu i doradu poljoprivrednih proizvoda (uljare, vinarije, mljekare i sl.), a sve ovisno od količine

i kakvoće proizvodnje u njihovoj okolini. Ta poljoprivredna središta se uglavnom i često podudaraju sa središtima u kojima djeluju i druge

službe i djelatnosti škole, zdravstvene stanice, banke, veletrgovine, kulturne ustanove i dr. i zajednički predstavljaju urbana središta s brojnim obilježjima gradske sredine. Predviđa se da će za područje Grada Metkovića poljoprivredno središte biti naselje Metković, i to

središte I. reda (ranga) na području Županije. Pregledom površina poljoprivrednog zemljišta evidentno je da od ukupnog poljoprivrednog zemljišta u Županiji Metković raspolaže sa 20,1% (tablica 39c.). Tablica 39c. Struktura zemljišta prema katastarskim kulturama

Kultura zemljišta Ispostava

Metković (m²) Ukupno

Županija (m²) Ukupno

Županija (ha)

Udio u Županiji

% Oranice 22 340 548 86 743 492 8 674 25,8 Vrtovi 4 260 390 4 884 746 488 87,2 Voćnjaci/ Maslinici 3 634 819 55 854 776 5 585 6,5 Vinogradi 7 463 669 40 054 590 4 005 18,6 Livade 0 4 406 010 441 0,0 Obradive površine 37 699 426 191 943 614 19 194 19,6 Pašnjaci 79 882 859 543 423 609 54 342 14,7 Ribnjaci 0 0 0 0,0 Trstici i bare 39 294 811 47 039 792 4 704 83,5 Neobradive površine 119 177 670 590 463 401 59 046 20,2 Poljoprivredne površine 156 877 096 782 407 015 78 241 20,1 Neplodno zemljište 68 597 633 267 718 530 26 772 25,6 Ukupno poljoprivredno zemljište

156 877 096 782 407 015 78 241 20,1

Šumsko zemljište 68 436 413 734 705 442 73 471 9,3

UKUPNO 283 913 142 1 784 830 987 178 488 15,9

Šumarstvo i lovstvo Smatra se potrebnim provođenje sustavne brige o poljoprivrednom i šumskom zemljištu od strane nadležnih tijela, organa, organizacija sustava te javnih poduzeća. Ta briga bi se prvenstveno morala


__________________________________________________________________________________________


odnositi na utvrđivanje stanja i praćenje korištenja poljoprivrednog i šumskog zemljišta. U oblasti lovstva, na teritoriju Grada Metkovića nalazi se nekoliko lovnih područja (tablica 39d.). Tablica 39d. Državna i zajednička lovišta na području Grada Metkovića

Vrsta lovišta

Naziv Tip lovišta Vrsta divljači Površina

(ha)

državno Mala Žaba

Metković otvoreno zec obični, jarebica kamenjarka - grivna 3 830

državno Slivno Metković otvoreno zec obični, jarebica kamenjarka - grivna 4 744

zajedničko Metković otvoreno zec obični, jarebica kamenjarka -grivna,

prepelica pućpura, patka divlja kržulja,

liska crna 4 255

Lovišta ne obuhvaćaju:

• neizgrađeno i izgrađeno građevinsko zemljište te površine na udaljenosti do 300 m od naselja • javne prometnice i druge javne površine uključujući i zaštitni pojas

Zabranjeno je ustanovljenje lovišta:

• na zaštićenim dijelovima prirode ako je posebnim propisima u njima zabranjen lov • na moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka • u rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima

ako su ograđeni ogradom koja sprečava prirodnu migraciju dlakave divljači • na miniranim površinama i sigurnosnom pojasu širine do 100 m • na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov

Ugostiteljstvo i turizam Ugostiteljstvo i turizam u budućnosti predstavljaju moguće nositelje gospodarskog razvitka Grada

Metkovića, s naglaskom na kontinuirano podizanje kvalitete ukupnog turističkog proizvoda i na konkurentnost na međunarodnom turističkom tržištu. Realno je predvidjeti razvitak novih oblika

turizma obzirom na atraktivan ruralni prostor, i to:

• turizam zaštićenih dijelova prirode • kulturni turizam

Turistički potencijal Grada Metkovića sačinjava više vrsta turističkih atrakcija:


__________________________________________________________________________________________


• voda • zaštićena prirodna baština • zaštićena kulturna baština • kultura života i rada • manifestacije • kulturne i vjerske ustanove • turističke paraatrakcije

Temeljem toga u realne turističke atrakcije ubrajaju se:

1. Rijeka Neretva, koja je vrednovanjem ocijenjena kao atrakcija od nacionalne važnosti za

sportove na vodi, plovidbu i sidrenje i vezove. Njihova iskorištenost je tijekom cijele godine

slabog do prosječnog intenziteta. 2. Ornitološki rezervat Prud, koji je od nacionalne važnosti. U kupališnoj sezoni je slabo

iskorišten, a van sezone nije uopće iskorišten, iako za to postoji potencijal. 3. Narona (Vid) je arheološka zona međunarodnog značaja, prosječno iskorištena u sezoni, a

slabo van sezone. 4. Neretvanske lađe i trupice kao atrakcija nacionalne važnosti, do sada prosječno iskorištena u

sezoni. 5. Ruralna arhitektura i kultivirani krajobraz, do sada neiskorištene atrakcije regionalne

važnosti. 6. Poljoprivredna proizvodnja, odnosno proizvodnja agruma, slabo je iskorištena atrakcija

regionalne važnosti. 7. Utrka neretvanskih lađa kao manifestacija nacionalne važnosti visoke iskorištenosti u sezoni

sa mogućnošću turističke eksploatacije i van sezone. 8. Muzeji Narona i Metković, kulturne ustanove regionalne važnosti, do sada su prosječno

iskorišteni u sezoni, a slabo van sezone. 9. Luka i željeznički kolodvor kao turističke paraatrakcije.

Slijedom navedenog, područje Grada Metkovića se turističkom sintezom svodi na atraktivni ruralni

prostor. Prema tome, razvoj turizma treba osobito vezati uz razvoj tradicijske poljoprivrede s naglaskom na razvoj ruralnog turizma. Turistički kapaciteti u ovom slučaju moraju biti malog mjerila i

usklađeni s prirodnim i kulturnim značajkama karakteristične zone, a da istovremeno čine

prepoznatljivu, uravnoteženu i dobro organiziranu turističku destinaciju Delta Neretve (rijeka

Neretva, prirodni rezervati - vlažna područja, tradicijska naselja, grad Metković, povijesno područje

Narone - Vid, plodno poljoprivredno zemljište). Industrija i poduzetništvo Proizvodni program industrije koja bi se razvijala na prostoru Grada Metkovića mora biti u skladu sa

zahtjevima ekološki očuvanog prostora i u službi razvitka ostalih djelatnosti. Stoga, postojeći


__________________________________________________________________________________________


poduzetnički i industrijski potencijali trebaju poslužiti razvitku ekološki prihvatljivih manjih

proizvodnih pogona, intenzivnijem razvitku obrtništva, otvaranju manjih pogona i radionica, a sve u

službi razvitka turizma i stvaranja ekskluzivne turističke destinacije. Trgovina Razvitak trgovine vidi se u modernizaciji i specijalizaciji prodajne mreže, obogaćivanju ponude i povećanju kvalitete turističke usluge. Razvitak vanjske trgovine je moguće bazirati na povoljnom

geoprometnom položaju Grada Metkovića i pograničnom prometu koji se tu odvija. Posebno se

stavlja naglasak na trgovini poljoprivrednim proizvodima i stvaranju uvjeta za njeno odvijanje. Izvan građevinskog područja naselja planiraju se zone gospodarske poslovne i proizvodne namjene:

• Metković – zona veletržnice, poslovne (K1-pretežito uslužna, K2-pretežito trgovačka, K3-komunalno-servisna) i proizvodne namjene (I1-pretežito industrijska, I2-pretežito zanatska),

sa okolnom zonom u istraživanju • Dubravica – zona poslovne (K2-pretežito trgovačka, K3-komunalno-servisna, K4-pretežito

reciklažna) i proizvodne namjene (I1-pretežito industrijska, I2-pretežito zanatska) • Gospodarska zona „Opuzenka“ (zona „Metković-Vid“) – zona poslovne (K1-pretežito uslužna,

K2-pretežito trgovačka, K3-komunalno-servisna) i proizvodne namjene (I1-pretežito

industrijska, I2-pretežito zanatska) (dio već realiziran)

Za zonu veletržnice predviđena je površina od 3,96 ha te okolna zona, kao zona u istraživanju,

površine 10,13 ha. Zona Dubravica, obuhvata oko 9,0 ha, može sadržavati trgovačke, skladišne i ostale poslovne

sadržaje, ali i radne pogone čiste industrije. Za predmetnu zonu izrađen je i usvojen detaljni plan

uređenja (DPU). Gospodarska zona „Opuzenka“ (zona „Metković-Vid“) obuhvaća skladište „Opuzenka“, površine 21,8 ha, smještena istočno i zapadno od prometnice Metković-Vid. Na ovom području moguće je urediti

suvremenu skladišnu zonu u funkciji pograničnog prometa, kamionski terminal i sl. Realizacija

predmetne zone moguća je samo kroz propisani UPU. Preostale zone gospodarske poslovne i proizvodne namjene nalaze se unutar građevinskog područja

naselja, i to sljedeće zone:

• Zona „Unka“-pretežito uslužna poslovna zona ili novi poslovni centar obuhvata 14,18 ha na

desnoj obali Neretve • Mehanika, obuhvat 2,5 ha • Klaonica, obuhvat 0,9 ha • Bili commerce, obuhvat 0,9 ha • Narona-plast, obuhvat 2,0 ha


__________________________________________________________________________________________


• PIK Neretva, obuhvat 2,0 ha

Namijenjene su poslovnim (K) i industrijskim (I) sadržajima. Uglavnom obuhvaćaju područja koja je

potrebno intervencijom prenamijeniti ili dovršiti. Među spomenutim zonama razlikuju se one koje su pretežno izgrađene i one koju su neadekvatno komunalno opremljene te zahtijevaju preoblikovanje, uređenje i dovršenje. Ukoliko se radi o

djelatnostima koje svojim postojanjem negativno utječu na okoliš, potrebna je njihova prenamjena.

Navedene pretežno izgrađene zone moguće je urediti temeljem urbanističkog plana uređenja. Zona „Unka“ na desnoj obali Neretve zahtjeva sustavno rješenje komunalne i prometne

infrastrukture i preoblikovanje i prenamjenu uz dovršenje poslovnim sadržajima u cilju povećanja

urbaniteta ovog dijela grada. Njegovo uređenje jednako će se temeljiti na urbanističkom planu

uređenja. U navedenoj zoni privremeno se omogućuje lokacija za otvaranje reciklažnog dvorišta

(K2*,K3*), do njegove realizacije i preseljenja na lokaciju na odlagalištu „Dubravica“. Na području Vrbovci, izvan građevinskog područja naselja, planira se gradnja kompostane (K*), koja

bi po svom karakteru bila namijenjena obradi biološkog otpada i zelenila sa ciljem dobivanja korisnog humusa (biokompostana). Sport i rekreacija Zone športsko-rekreacijske namjene (R) obuhvaćaju zone unutar i izvan građevinskog područja

naselja. Ukupna površina športsko-rekreacijske namjene (R1) iznosi 41,76 ha. Unutar građevinskog područja naselja svrstane su: zona na lokalitetu Velika Bočina (R1), športsko-rekreacijski centar (R1)

na predjelu Jelaševac, zona (R1) na desnoj obali Neretve uz granicu s BiH i zona (R1) u naselju Vid. Izvan naselja planirane su zone športsko-rekreacijske namjene: Luka Metković, Dubravica 1 i

Dubravica 2 (zona jugoistočno od Koševa), a koje su planirane i Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije. Građevinarstvo i eksploatacija mineralnih sirovina Djelatnost građevinarstva razvijat će se kroz tržišnu i financijsku afirmaciju manjih, opremljenih i

stručno osposobljenih građevinskih tvrtki za specijalizirane poslove obnove graditeljskog naslijeđa i objekata niskogradnje. Najvrjednija mineralna sirovina je arhitektonsko-građevni kamen. Imajući u vidu postojeći potencijal

za njegovu eksploataciju na prostoru Grada Metkovića te sadašnji veliki uvoz obrađenog kamena i istovremeno male investicije koje zahtijevaju objekti obrade kamena, otvara se mogućnosti za vrlo brzo i znatnije povećanje ovog vida proizvodnje. Prema smjernicama za planiranje iz Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije za razvoj

gospodarstva u neretvanskom području nalaze se različite zone pretežito industrijske namjene. Na području Grada Metkovića, na lokalitetu Bijeli Vir uz naselje Glušci, već postoji gospodarska

proizvodna namjena, odnosno pretežito građevinarska namjena (asfaltna baza) (I4) i zona za eksploataciju mineralnih sirovina (E3-eksploatacija kamena).


__________________________________________________________________________________________


Promet Bez razvoja prometa i prometne djelatnosti nije moguće postaviti takvu koncepciju gospodarskog

razvitka koja će doprinijeti regionalno usklađenom i gospodarski uravnoteženom razvoju pojedinih

područja. Time bi se postupno ublažile desetljećima kumulirane negativne posljedice prostorno neusklađenog i neravnomjernog razvitka Dubrovačko-neretvanske županije. Stoga je primarni zahtjev

usmjeren prema poboljšanju prometne djelatnosti vezane za Grad Metković s ciljem uspostavljanja

održive gospodarske strukture šireg područja.“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti, cjelina 3.3.2. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti, mijenja se i glasi: „3.3.2. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti Središnje funkcije naselja u Hrvatskoj klasificirane su u više temeljnih djelatnosti prema važnosti i

utjecaju: 1. Uprava 2. Pravosuđe 3. Udruge građana, političke stranke i druge organizacije 4. Vjerske zajednice 5. Prosvjeta (obrazovanje, školstvo) 6. Visoko školstvo i znanost 7. Kultura, umjetnost i tehnička kultura 8. Šport, rekreacija, zabava i odmor 9. Zdravstvo 10. Socijalna skrb 11. Financijske i druge slične uslužne djelatnosti 12. Prometne usluge 13. Trgovina i ugostiteljstvo 14. Obrt i druge usluge Središte Grada Metković, kao međuopćinsko i nadlokalno središte, već je ranije kao bivše općinsko središte imao i razvijao brojne središnje funkcije srednjeg reda, koje su služile ne samo naselju

Metković u kojem su se one nalazile, nego i drugim naseljima na području bivše Općine Metković.

Stvaranjem novih manjih jedinica lokalne samouprave ovo središte nastavlja razvijati svoje funkcije i

tako poprima međuopćinsko značenje. Povoljan geografski položaj ovog središta podržava razvitak

njegovih funkcija.


__________________________________________________________________________________________


RAZVOJ SKUPINA SREDIŠNJIH FUNKCIJA (DJELATNOSTI) I SADRŽAJA GRADA METKOVIĆA Uslužne funkcije podižu obrazovnu i kulturnu razinu, zdravstvenu kulturu i standard cjelokupnog stanovništva, pridonose povećanju socijalne sigurnosti i skrbi stanovništva, ostvaruju kvalitetnije

ustrojstvo opskrbe, servisa te osiguravaju nesmetanu rekreaciju i odmor stanovništva. Uza sve navedeno potrebno je predviđati ekonomičniji, racionalniji i funkcionalniji razvitak, razmještaj i

strukturu središnjih uslužnih funkcija. Uprava i pravosuđe U sjedištu Grada, odnosno sjedištu bivše Općine Metković, mora se nalaziti ispostava županijskih

službi, matični ured, gradski organi vlasti, kao i sudbena vlast s pratećim službama. Od sadržaja pravosuđa, određuje se da na svakih 20 000 stanovnika, odnosno 200 pravnih subjekata,

djeluje javnobilježnička služba u mjestima sjedištima općinskih sudova, slično kao i odvjetnička služba. U sjedištima jedinica lokalne samouprave nalaze se institucije lokalne samouprave kao i institucije policije - policijske postaje. Sadržaji unutar uprave, koji se ne poklapaju s teritorijalnim ustrojem, a pojavljuju se uslijed

specifičnosti položaja su međunarodni granični prijelazi s prijeko potrebnim osnivanjem granične policije, carinskih ispostava i referata (tablica 39e. i 39f.). Tablica 39e. Upravna funkcija na prostoru Grada Metkovića

ime naselja

optim

alni

bro

j sta

novn

ika

žup

anijs

ki u

red

isp

ost

ave

žup

. Ure

da

mat

ičn

i ure

di

upra

va za

obr

anu

upra

va za

obr

anu

- ure

d za

ob

ranu

polic

ijska

upr

ava

Polic

ijska

upr

ava

- pol

ic. p

osta

ja

carin

arni

ca

carin

arni

ca-c

arin

ske

ispos

tave

pore

zna

upra

va

pore

z. u

prav

a -is

post

ava

pore

z.

upra

ve

drž

avn

i ure

d z

a re

vizij

u

lučk

a u

pra

va -k

apet

anija

Metković 20 000


__________________________________________________________________________________________


Tablica 39f. Pravosudna funkcija na prostoru Grada Metkovića

ime naselja

optim

alni

bro

j sta

novn

ika

žup

anijs

ki s

ud

op

ćin

ski s

ud

trgo

vačk

i su

d

prek

ršaj

ni su

d

žup

anijs

ko d

ržav

no

od

vjet

ništ

vo

op

ćin

sko

drž

avn

o o

dvj

etn

ištv

o

drž

avn

o p

ravo

bra

nit

eljs

tvo

ispos

tave

sjed

ište

javn

og

bilj

ežn

ika

Metković 20 000 Udruge građana i vjerske zajednice Riječ je o sadržajima koji su odraz interesa svake pojedine lokalne zajednice, odnosno posebnih

strukovnih organiziranja ili raznih humanitarnih nastojanja. Ovisno o aktivnostima, potrebama i

prijedlozima takvih institucija, potrebno im je osigurati prostor u lokalnim središtima i u

odgovarajućim dokumentima prostornog uređenja. Planiranje vjerskih sadržaja i objekata u ovlasti je Katoličke crkve i drugih vjerskih zajednica prisutnih

na ovom prostoru. Sukladno tomu očekuje se njihovo sustavno uključivanje u procese planiranja

prostora na lokalnim razinama. Odnosi se to napose na suradnju s urbanistima i prostornim planerima prilikom određivanja prostornih i demografskih kriterija za pribavljanje lokacija za vjerske

objekte raznih vjerskih zajednica. Prosvjeta Mreža institucija i ustanova prosvjetne djelatnosti dijeli se na tri osnovne razine (tablica 39g.). Planiranje mreže predškolskih ustanova nesporno je u nadležnosti lokalne samouprave. Nužno je

planirati središta organizirane brige za predškolsku populaciju u svim središtima Općina/Gradova. Mreža predškolskih ustanova nužno sadrži demografske pokazatelje o kontingentu predškolske

populacije (dobna skupina 0-6 godina, podaci o natalitetu i ostalo). Potreban broj ustanova, kao i

veličina skupina-jedinica ovisit će o podacima za taj kontingent. Državni pedagoški standard

predškolskog odgoja i naobrazbe, koji tek treba donijeti Hrvatski državni sabor, definirat će minimalni broj skupina u dječjim vrtićima, kao i broj potrebnih djelatnika za rad s djecom kao i druge standarde

i normative. Predlaže se mreža samostalnih osnovnih škola u svim općinskim/gradskim središtima, dok se

područni razredni odjeli samostalnih osnovnih škola osnivaju sukladno potrebama lokalnih zajednica


__________________________________________________________________________________________


na teritoriju jedinica lokalne samouprave te u središtima jedinica lokalne samouprave gdje nisu objektivno mogle biti osnovane samostalne osnovne škole. Predloženu sliku mreže osnovnih škola potrebno je na nižim razinama planiranja dimenzionirati

temeljem odgovarajućih demografskih pokazatelja te na osnovi sljedećih standarda i normativa:

• za potpunu samostalnu osnovnu školu potrebno je u načelu imati najmanje 240 učenika (po

jedan razredni odjel od 1. do 8. razreda), • optimalan je broj učenika u razrednom odjelu 20, a najmanji 14, najviši 28 učenika • razredni odjel ustrojava se od učenika istog razreda, a kombinirani razredni odjel od učenika

dvaju ili iznimno više razreda, za provedbu redovite nastave po redovitome ili posebnom

nastavnom planu i programu

Pravilnikom o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju definiraju se

oblici školovanja u redovitim osnovnim školama kao i u posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja za učenike sa znatnijim teškoćama u razvoju. Uz redovite osnovne škole u sustavu osnovnog školstva organiziraju se i posebne osnovne škole u skladu s posebnim programima osnovnog glazbenog i plesnog školovanja. Skupština Dubrovačko-neretvanske županije je usvojila 13. srpnja 2007. godine Program uvođenja nastave u jednoj smjeni za osnovne i srednje škole kojima je osnivač Županija. Njime je određeno da se:

• stvore pretpostavke za prelazak osnovnih i srednjih škola na rad u jednoj smjeni ili na

cjelodnevnu nastavu • uskladi veličina osnovnih škola sa pedagoškim standardom • provedu strukturalne promjene u srednjem školstvu sukladno nacionalnom Planu razvitka

sustava odgoja i obrazovanja 2005.- 2010. Temeljem postavljenih kriterija potrebno je proširiti postojeću mrežu osnovnih škola ustanovama za

dvije nove škole u Metkoviću. Djelatnost srednjeg školstva obavljaju srednjoškolske ustanove (srednje škole i učenički domovi) te druge pravne osobe. U skladu s demografskom slikom jedinica lokalne samouprave, podacima o

postojećem stanju u srednjem školstvu i donesenim standardima i normativima, predlaže se da u

središtima gradova kakvo je naselje Metković, sukladno broju stanovnika gravitacijskog područja, se

određuje broj srednjih škola primjenjujući kriterije i standarde da svaka prostorna cjelina s 8 000 – 30

000 stanovnika treba imati bar jednu srednju školu, da je optimalna srednja škola u većim središtima s 16-24 razredna odjela, odnosno s 480-720 učenika, odnosno maksimalno 30 učenika u razrednom odjelu.


__________________________________________________________________________________________


Visoko školstvo U sklopu Sveučilišta u Dubrovniku osnovan je i Tehnološko-poslovno-inovacijski centar za marikulturu - MARIBIC u uvali Bistrina - Mali Ston. U okviru svoga Odjela za stručne studije, Sveučilište će razvijati stručne studije na čitavom prostoru Županije, sukladno razvojnim potrebama pojedinih područja: u Pločama, Opuzenu, Metkoviću, Korčuli, Stonu, Dubrovniku, Župi dubrovačkoj, u Dubrovačkom primorju i u Konavlima. Tablica 39g. Prosvjetna funkcija na prostoru Grada Metkovića

predškolske

ustanove osnovno školstvo

srednje školstvo

ime naselja

optim

alni

bro

j st

anov

nika

dje

čji v

rtić

osno

vna

škol

a p

od

ručn

i raz

red

ni

odje

li

glaz

bena

škol

a

sred

nje

škol

e

đač

ki d

om

Metković 20 000

Kultura i šport U sjedištima gradova, od kojih su neki u prethodnom ustroju bili sjedišta bivših Općina, koja su ovim

prijedlogom ujedno i središta temeljnih gravitacijskih područja unutar Županije, nalazi se većina kulturnih, odnosno športskih sadržaja. U svim sjedištima jedinica lokalne samouprave nalaze se

inicijalni sadržaji kulture i športa. Lociranje školsko-športskih dvorana direktno je povezano uz lokacije samostalnih osnovnih i srednjih

škola. Povezivanje tih dvaju funkcija racionalizira velike troškove izgradnje i održavanja tih građevina. Nužno je istaknuti i potrebu izgradnje zatvorenih bazena i drugih športskih objekata na prostoru

Županije (tablica 39h.). Tablica 39h. Kulturna funkcija na prostoru Grada Metkovića

ime naselja

optim

alni

bro

j st

anov

nika

otv

ore

na

ili p

učk

a

uči

lišta

kn

jižn

ice

i

čita

on

ice

mu

zej,

um

jetn

ičke

zbir

ke, g

aler

ije

kaza

lište

kin

emat

ogr

afi

dom

kul

ture

-kin

o dv

oran

a

HRT

- rad

io i

TV

post

aja

radi

o po

staj

a

Metković 20 000


__________________________________________________________________________________________


Zdravstvo Osnovnom se mrežom određuje za područje RH, za područja županija, odnosno gradova i općina,

potreban broj zdravstvenih ustanova, privatnih zdravstvenih radnika odnosno, najveći mogući broj timova primarne zdravstvene zaštite, specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite i specijalističke dijagnostike po djelatnostima, potreban broj postelja po bolničkim zdravstvenim ustanovama i stacionarima. Mjerila za određivanje osnovne mreže zdravstvene djelatnosti utvrđuju se planom zdravstvene zaštite Republike Hrvatske kojeg donosi Vlada Republike Hrvatske, uvažavajući:

• zdravstveno stanje, broj, starosnu i socijalnu strukturu pučanstva • jednake uvjete/mogućnosti za korištenje zdravstvenih usluga • potreban opseg djelatnosti pojedinih razina (primarna, sekundarna i tercijarna) • stupanj urbanizacije područja, prometnu povezanost, specifičnosti naseljenosti te dostupnost

na demografski ugroženim područjima, osobito na otocima • gospodarske mogućnosti

Zdravstvena djelatnost mora biti organizirana tako da je pučanstvu Republike Hrvatske uvijek osigurana i dostupna hitna medicinska pomoć. Prilikom utvrđivanja prijedloga mreže za Županiju, kao i za dimenzioniranje mreže, koriste se slijedeći opći normativi i standardi:

• 1 tim opće/obiteljske medicine – 1 700 osiguranika • 1 tim zdravstvene zaštite predškolske djece – 1 000 osiguranika • 1 tim zdravstvene zaštite žena – 6 000 osiguranika • 1 tim stomatološke zdravstvene zaštite (polivalentna) – 2 200 osiguranika • 1 tim patronažne zdravstvene zaštite – 5 100 stanovnika • 1 tim zdravstvene njege – 3 500 osiguranika • 1 tim higijensko-epidemiološke zdravstvene zaštite – 40 000 stanovnika • 1 tim preventivno odgojnih mjera za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata – 5 000

osiguranika • 1 standardni tim HMP - od 35 000 stanovnika nadalje, do 35 000 stanovnika ustrojava se

dežurstvo ili pripravnost po punktu • uvjeti za osnivanje ljekarni uređeni su Pravilnikom o uvjetima za određivanje područja na

kojem će se osnivati ljekarne Socijalna skrb Prijedlog mreže ustanova socijalne skrbi na prostoru Županije obuhvaća sljedeće ustanove:


__________________________________________________________________________________________


• Obiteljski centar • Centar za socijalnu skrb • Dom socijalne skrbi: dom za djecu i mlađe punoljetne osobe, dom za odrasle osobe, dom za

djecu i odrasle – žrtve obiteljskog nasilja • Centar za pomoć i njegu

Standardi i normativi za lociranje ustanova socijalne skrbi su slijedeći: Obiteljski centar je u nadležnosti ministarstva nadležnog za obitelj. Osniva se za područje jedne županije. Može se ustrojiti jedna ili više podružnica. Sjedište centra za socijalnu skrb mora biti u Gradu ili Općini. Sjedište podružnice u pravilu treba biti u

naselju koje je povezano javnim prijevozom s ostalim područjem mjesne nadležnosti. Prilaz objektima

treba biti bez arhitektonskih prepreka, radi nesmetanog ulaska osoba s invaliditetom. Broj i vrsta

stručnih djelatnika u centru ovisi o broju stanovnika i njihovoj gustoći na određenom području, broju

i vrsti korisnika te njihovom udjelu u ukupnom stanovništvu, vrsti i opsegu specifičnih problema i

poteškoća koje prevladavaju na tom području, zemljopisnim obilježjima područja mjesne nadležnosti

centra, odnosno vrsti poslova utvrđenih statutom centra. Opće karakteristike doma socijalne skrbi su: prostorije moraju biti smještene u čvrstom građevinskom objektu; lokacija doma socijalne skrbi treba biti u naselju ili njegovoj blizini, u pravilu

treba biti odvojen od drugih zgrada, a oko objekta treba osigurati određenu površinu neizgrađenog zemljišta za prilaz objektu, dvorište, park, igralište, parkiralište i sl.. Po jednom korisniku treba

osigurati najmanje 20 m² neizgrađenog zemljišta, a od toga 5 m² zelene površine. Uvjeti glede prostora, opreme i potrebnih stručnih i drugih djelatnika doma za djecu i mlađe punoljetne osobe ovise o dobnim skupinama djece, usluzi koja se pruža (stalni, cjelodnevni ili

poludnevni smještaj), mogućem tjelesnom ili mentalnom oštećenju. Djelatnost se može organizirati

od manjih odgojnih skupina do najviše 200 korisnika. Mlađa punoljetna, mentalno zrela osoba može

biti smještena i u stambenoj jedinici. U domu za odrasle osobe skrbi se za tjelesno, mentalno ili višestruko oštećene ili psihički bolesne odrasle osobe, ovisnike o alkoholu, drogama ili drugim opojnim sredstvima, osobe kojima je potrebna

dugotrajna zdravstvena zaštita i njega, odnosno stacionarna skrb te starije i nemoćne osobe. Dom za starije i nemoćne osobe može pružati smještaj za najviše 200 osoba. Spavaonice u

stambenom dijelu moraju imati najmanje 8m² po korisniku. Najmanje 50% kapaciteta mora biti

namijenjeno za pojačanu njegu korisnika. Dom za djecu i odrasle - žrtve obiteljskog nasilja, mora ispunjavati opće uvjete za djecu i članove obitelji izložene obiteljskom nasilju dok potreba traje, u pravilu do 6 mjeseci, a izuzetno do godinu dana (tablica 39i.).


__________________________________________________________________________________________


Tablica 39i. Funkcija socijalne skrbi na prostoru Grada Metkovića

ime naselja op

timal

ni b

roj s

tano

vnik

a

cent

ar za

soci

jaln

u sk

rb

do

m z

a d

jecu

i m

lađ

e

puno

ljetn

e os

obe

dom

za o

dras

le

Obi

teljs

ki c

enta

r s

po

dru

žnic

ama

Cen

tar

za p

om

oć

i nje

gu

zavo

d za

zapo

šljav

anje

rep

ub

lički

fo

nd

MIO

RH

Metković 20 000 1 1 1 podružnica 1 OSNOVNE MREŽE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI – PROCJENA ZA PLANSKI PERIOD Smatra se da je pored toga što središnje funkcije treba klasificirati u veći broj temeljnih djelatnosti,

nužno i njih dalje stupnjevati prema značenju i utjecaju u prostoru. U skladu s tim postavkama,

predložena je sljedeća nova optimalna klasifikacija središnjih funkcija sukladna predloženom sustavu

središnjih naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, uz napomenu da je u zagradi iskazana moguća i poželjna, ali ne i obvezna središnja funkcija (tablica 40.). Tablica 40. Skupine središnjih funkcija (djelatnosti) i sadržaji“

Temeljne skupine središnjih funkcija

(djelatnosti)

Središte Grada –regionalno središte Metković

Manje lokalno središte –

pomoćno središnje naselje

Naselja s pojedinačnim

središnjim funkcijama

1. UPRAVA

gradsko administrativno središte - samoupravni organi - upravni odjeli (ispostave županijskih ureda) matični ured grad. služba motrenja i obavješćivanja policijska postaja grad. postrojbe i stožer civilne zaštite gradska vatrogasna zajednica (profesionalne

vatrogasne postrojbe) ispostava porezne uprave carinska ispostava ili carinski referati (postaja financijske policije); (ispostave državne revizije) lučka ispostava regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode. (dopisništvo HINA) (sinoptička hidrometeorološka postaja)

mjesni odbor, tijela

mjesnih odbora,

matični ured,

udruga dobrovoljnih

vatrogasaca,

kišomjerna meteorološka postaja

(mjesni odbor,

udruga dobrovoljnih

vatrogasaca)

2. PRAVOSUĐE općinski sud s gruntovnicom odvjetnik, javni


__________________________________________________________________________________________


prekršajni sud općinsko državno odvjetništvo više odvjetničkih ureda javnobilježničko mjesto-ured

bilježnik

3. UDRUGE GRAĐANA, POLITIČKE STRANKE I DRUGE ORGANIZACIJE

gradska razina raznih udruga, klubova, liga,

sekcija i drugih udruženja građana gradska razina političkih stranaka i sindikalnih

organizacija (gradska razina zaklada i fondacija) gradska razina organizacije crvenog križa HAK - autoklub; auto škola

turističko društvo;

pojedinačne udruge

građana – ispostava, političke

stranke – osnovna jedinica, auto škola

(turističko

društvo,

pojedinačne

udruge građana – ispostava,

političke stranke

– osnovna jedinica)

4. VJERSKE ZAJEDNICE

gradska komisija za odnose s vjerskim zajednicama (rimokatolički dekanat),

samostan (ostale vjerske zajednice)

RK župa – kapelan,

ured i crkva; ostale vjerske zajednice

RK crkva, ostale

vjerske zajednice

5. PROSVJETA-ŠKOLSTVO OBRAZOVANJE

dječji vrtić više osnovnih škola osnovno školovanje odraslih osnovna umjetnička škola-glazba, ples srednje škole i strukovne škole (srednjoškolsko obrazovanje odraslih) (učenički dom)

dječji vrtić,

područni razredni

odjeli osnovne škole

(dječji vrtić,

područni razredni

odjeli osnovne škole)

6. VISOKO ŠKOLSTVO I ZNANOST

(pojedinačne znanstv. institucije.) (pojedini stručni zavodi)

7. KULTURA, UMJETNOST I TEHNIČKA KULTURA

javne ustanove u kulturi kojima su osnivači ili

vlasnici gradovi dom kulture, galerija, muzej, gradska

knjižnica, amatersko kazalište, lokalna

postaja, dvotjedne novine, (gradski orkestar); (pjevački zbor) klape; gradska limena glazba;

KUD sa sekcijama, otvoreno pučko učilište, 1-2 kinematografa, samostalni umjetnici;

ogranak Matice hrvatske, zajednica saveza

udruženja za tehničku kulturu

dvorana za kulturne i druge potrebe; čitaonica, (limena glazba,

KUD)

(čitaonica)

8. ŠPORT, REKREACIJA, ZABAVA I ODMOR

zajednice športskih udruga, športska društva i

klubovi-predstavnici raznih športova, državna,

županijska i gradska natjecanja i priredbe,

otvoreni športski objekt, športska igrališta za razne vrste športova s izgrađenim

gledalištem, zatvoreni športski objekti,

dvorana, bazen, kuglana i dr. pojedinačni

objekti za rekreaciju, zabavu i odmor

pojedini športski klubovi, gradska

natjecanja; jedno ili više otvorenih

športskih igrališta. (zatvoreni športski

objekt – školska dvorana)

(pojedini športski

klubovi, gradska

natjecanja; športsko igralište)

9. ZDRAVSTVO

primarna zdravstvena zaštita: Dom zdravlja, hitna medicinska služba, laboratorijska i

radiološka dijagnostika; ljekarne;

(zdravstvena

ambulanta bez stalne liječničke


__________________________________________________________________________________________


sekundarna zdravstvena zaštita: Poliklinike,

specijalističke ordinacije, razina zdravstvenih

zavoda, Ispostava Zavoda za javno zdravstvo Županije

službe – patronažna

medicinska sestra)

10. SOCIJALNA SKRB

Podružnica obiteljskog centra Centar za socijalnu skrb Dom socijalne skrbi: Dom za starije i nemoćne osobe Dom za starije i nemoćne osobe i tjelesno ili

mentalno oštećene osobe Dom za psihički bolesne odrasle osobe Centar za pomoć i njegu

11. FINANCIJSKE I DRUGE SLIČNE USLUŽNE DJELATNOSTI

(zavod za platni promet), nekoliko ispostava

poslovnih banaka, štedionica i mjenjačnica;

ispostava osiguravajućeg zavoda; poslovnica

hrvatske lutrije, poslovnica turističke agencije,

pojedine uslužne poslovne tvrtke

(mjenjačnica)

12. PROMETNE USLUGE

manja zračna luka - aerodrom – terminal zračne luke; manja luka, manji željeznički kolodvor, manji autobusni kolodvor, (rent-a-car); (taxi služba) (transp.-špedit. poduzeće); (putničko autobusno poduzeće), veći poštanski ured-čvorna telef.centrala

željeznička postaja,

autobusna stanica,

pomoćni poštanski

ured, automatska

telefonska centrala

autobusna stanica, pomoćni

poštanski ured,

telefonska

govornica (željeznička

postaja)

13. TRGOVINA I UGOSTITITELJSTVO

više trgovačkih tvrtki na veliko i malo, export-import, robna kuća, skladišta, specijalne

trgovine, manja hladnjača, manja tržnica,

hotel-prenoćište, restoran-kavana, disko klub

trgovina mješovite robe, gostionica

trgovina mješovite robe,

gostionica

14. OBRT I DRUGE USLUGE

automehaničarska radionica, manja tiskara,

neki specijalni tehnički servisi, veći broj obrtničkih radionica, usluge prerade i servisa

u poljoprivredi

obrtničke radionice

i usluge (pojedinačni

obrti)

U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora, 3.4.1. Zaštita prirode, „Zaštićeni dijelovi prirode“, u stavku 1. (Pod Gredom) dodaje se sljedeći tekst: „Prema podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode, površina rezervata iznosi 419 ha, što je i prikazano na pripadajućem kartografskom prikazu.“


__________________________________________________________________________________________


U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora, 3.4.1. Zaštita prirode, „Zaštićeni dijelovi prirode“, u stavku 2. (Prud) dodaje se sljedeći tekst: „Prema podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode, površina rezervata iznosi 299 ha, što je i

prikazano na pripadajućem kartografskom prikazu.“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora, 3.4.1. Zaštita prirode, „Zaštićeni dijelovi prirode“, u stavku 3. (Predolac-Šibenica) mijenja se podatak o kategoriji zaštite, tako da umjesto „park šuma“ piše „značajni krajobraz“. U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora, 3.4.1. Zaštita prirode, „Zaštićeni dijelovi prirode“, u stavku 3. (Predolac-Šibenica) dodaje se sljedeći tekst: „Prema podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode, površina značajnog krajobraza iznosi 141 ha,

što je i prikazano na pripadajućem kartografskom prikazu“. U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora, 3.4.1. Zaštita prirode, „Zaštićeni dijelovi prirode“, stavak 3. (Predolac-Šibenica), podstavak „Mjere zaštite“ mijenja se i glasi: „Mjere zaštite Na području i u neposrednoj okolici područja proglašenog značajnog krajobraza nisu prihvatljivi

zahvati i radnje koji mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa i očuvanje

stabilnosti biljnih i/ili životinjskih populacija, a to su: intenzivniji zahvati sječe; izgradnja javnih

prometnica (cestovnih građevina s pripadajućim objektima i uređajima), izgradnja elektrana (uključujući i one na obnovljive izvore energije); eksploatacija mineralnih sirovina; hidrotehnički

zahvati i melioracija zemljišta; prenamjena zemljišta; izgradnja golf igrališta; postavljanje antenskih

stupova; onečišćenje nadzemlja i podzemlja; unošenje stranih (alohtonih) vrsta.“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora, 3.4.1. Zaštita prirode, „Zaštićeni dijelovi prirode“, stavak 4. (Čempres u Metkoviću) briše se.


__________________________________________________________________________________________


U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora, 3.4.1. Zaštita prirode, „Zaštićeni dijelovi prirode“, iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4.: „Za nekadašnji spomenik parkovne arhitekture „Čempres u Metkoviću“ u lipnju 2013. Ministarstvo

zaštite okoliša i prirode izdalo je rješenje o prestanku njegove zaštite (KLASA: UP/I-612-07/13-20/02,

URBROJ: 517-07-2-1-1-13-1).“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora, 3.4.1. Zaštita prirode, naslov u stavku 5. (Evidentirani, posebno vrijedni prirodni predjeli koje je potrebno zaštiti u smislu Zakona o zaštiti prirode) mijenja se tako da glasi: „Evidentirana područja, odnosno područja predviđena za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora, 3.4.1. Zaštita prirode, stavak 5., podstavak 1. (Delta Neretve) mijenja se i glasi: „a) Delta Neretve, koja predstavlja područje od međunarodne važnosti koje je uvršteno na Ramsarski popis vlažnih staništa (močvara) te predstavlja potencijalno područje europske ekološke mreže

NATURA 2000. Sadrži najveće i najvrjednije ostatke sredozemnih močvara u Hrvatskoj i jedno je od

malobrojnih takvih područja preostalih u Europi. Radi svojih prirodnih vrijednosti Delta Neretve je

predviđena za zaštitu u kategoriji parka prirode, prema Zakonu o zaštiti prirode, u dva strateška

dokumenta koja je donio Sabor Republike Hrvatske: Nacionalnoj strategiji i akcijskom planu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (1999., 2008.) i Strategijom prostornog uređenja Republike

Hrvatske (1998.). Državni zavod za zaštitu prirode je 2009. godine izradio Stručnu podlogu za

proglašenje Parka prirode Delta Neretve. Planom područja posebnih obilježja će se pobliže urediti

zaštita, unapređenje i korištenje tog prostora.“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora, 3.4.1. Zaštita prirode, stavak 5., u podstavku 2. (Stari park u centru Metkovića) dodaje se sljedeći tekst: „Danas je park u znatnoj mjeri degradiran. Njegova zaštita podrazumijeva obnovu prema starim nacrtima.“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora, 3.4.1. Zaštita prirode, dodaje se nova cjelina:


__________________________________________________________________________________________


„3.4.1.1. EKOLOŠKA MREŽA I STANIŠTA Ekološka mreža Republike Hrvatske proglašena je Uredbom o ekološkoj mreži (Narodne novine,

124/13) i predstavlja područja ekološke mreže Europske unije NATURA 2000. NATURA 2000 je ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i

stanišnih tipova Europske unije. Cilj ekološke mreže je doprinjeti očuvanja povoljnog stanja više od

tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova. Temelji se na EU direktivama: Direktiva o pticama – Directive 2009/147/EC i Direktiva o staništima – Council Directive 92/43/EEC. Područja se biraju znanstvenim mjerilima, a kod upravljanja tim područjima u obzir se

uzima interes i dobrobit ljudi koji u njima žive. Direktiva o pticama donesena je 1979. godine s ciljem

dugoročnog očuvanja svih divljih ptičjih vrsta i njihovih važnih staništa na teritoriju EU, dok je

Direktiva o staništima donesena 1992. godine, s ciljem očuvanja bioraznolikosti članica EU kroz zaštitu prirodnih staništa i divlje flore i faune. Mrežu NATURA 2000 čine područja koja se izdvajaju

temeljem Direktive o pticama (SPA), kao i područja koja se izdvajaju temeljem Direktive o stanitima – SCI područja (Sites od Community Importance – Područja od značaja za Zajednicu), odnosno SAC

područja (Special Areas of Conservation – Posebna područja očuvanja). Nakon proglašenja SCI

područja, zemlje članice EU kroz šest godina moraju utvrditi mjere očuvanja, odnosno uspostaviti

sustave upravljanja ovim područjima i proglasiti ih SAC područjima. Zaštita područja provodi se

ocjenjivanjem utjecaja pojedinih planova i zahvata te provođenjem mjera očuvanja kroz

zakonodavne propise, ugovorne i druge aranžmane s vlasnicima i korisnicima zemljišta te, ukoliko je potrebno, kroz zasebne planove upravljanja. Ekološku mrežu Republike Hrvatske, prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži, čine područja

očuvanja značajna za ptice – POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja

divljih vrsta ptica od interesa za EU, kao i njihovih staništa te područja značajna za očuvanje

migratornih vrsta ptica, a osobito močvarnih područja od međunarodne važnosti) i područja očuvanja

značajna za vrste i stanišne tipove – POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za EU). Ekološka mreža Republike Hrvatske (NATURA 2000) obuhvaća čitavo područje Grada Metkovića, s

vrstama navedenim u sljedećoj tablici: Tablica 41. Područja ekološke mreže RH na području Grada Metkovića

REDNI BROJ




2. Područja ocuvanja značajna za vrste i

stanišne tipove – POVS (Predložena

Područja od značaja za Zajednicu – pSCI) Delta Neretve HR5000031


__________________________________________________________________________________________


Ugrožena i rijetka staništa Na području Grada Metkovića, prema Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim

i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanja stanišnih tipova i EU direktivi o staništima,

ugrožena i rijetka staništa su:

• Bušici • Mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike • Primorske, termofilne šume i šikare medunca • Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike* • Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci • Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci / dračici • Termofilne poplavne šikare • Trščaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi • Dalmatinske vapnenačke stijene / Ilirsko-jadranska, primorska točila

*-ugroženi su pojedini tipovi staništa, a ne cijela skupina U postupku izrade prostornih planova utvrđuju se zahtjevi zaštite prirode (uvjeti zaštite prirode,

pregled zaštićenih dijelova prirode, područja ekološke mreže, ekološki značajna područja), a u svrhu

propisivanja mjera, odnosno smjernica za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti, dobivenih od strane

Ministarstva Sukladno članku 24. Zakona o zaštiti prirode i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana,

programa i zahvata za ekološku mrežu, svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan

negativan utjecaj na ciljne vrste i stanišne tipove područja ekološke mreže podliježu ocjeni

prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Prilikom provođenja postupaka određenih Zakonom o zaštiti okoliša te Zakonom o zaštiti prirode

posebnu pozornost obratiti na sljedeće planirane zahvate uključujući i sagledavanje kumulativnih

efekata s ostalim postojećim i planiranim zahvatima koji mogu imati negativan utjecaj na područja ekološke mreže:

• luka Ploče – potrebno sagledati skupni utjecaj (budući terminali i proizvodne zone) u

kontaktnoj zoni sa planiranim Parkom prirode „Delta Neretve“ • planirani sadržaji na ušću Neretve – prije nego se odobri bilo koji pojedinačni zahvat

potrebno je sagledati zbirni utjecaj svih planiranih zahvata i sadržaja u tom prostoru na

područje ekološke mreže • NPKL (Neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovski vodovod) – potrebno ocijeniti kako će

povećanje kapaciteta vodocrpilišta Prud i Modro oko utjecati na vodni režim donjeg toka

Neretve i na ciljeve očuvanja ekološke mreže • izgradnja cestovnih građevina s pripadajućim objektima i uređajima


__________________________________________________________________________________________


Navedeni zahvati označavaju se kao istražne lokacije koje su sporne sa stanovišta zaštite prirode te ih

nije moguće konačno utvrditi bez provedenog postupka ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku

mrežu. Od ostalih zahvata koji mogu imati negativan utjecaj za istaknuti je sljedeće: regulacije

vodotoka, hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane, bioplinska postrojenja, centri za

gospodarenje otpadom, širenje i formiranje novih građevinskih područja, hidrotehnički i melioracijski

zahvati, golf igrališta, pristaništa, luke i sl. Za one zahvate, u čijoj je ocjeni prihvatljivosti utvrđeno da imaju negativan utjecaj na ciljne vrste i stanišne tipove NATURA 2000 područja, a pritom ne postoje alternativna rješenja, zahvat je moguće

dopustiti u slučaju kada je utvrđen prevladavajući javni interes (uključujući interes socijalne i

gospodarske naravi), uz obvezu provedbe odgovarajućih kompenzacijskih uvjeta. Prostorni planovi koji obuhvaćaju zaštićeno područje ili čija provedba može imati značajan negativan

utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, donose se uz prethodno mišljenje

Ministarstva. U skladu sa člankom 23. Zakona o zaštiti prirode, prije pokretanja postupka lokacijske dozvole ili

tijekom postupka izdavanja lokacijske dozvole za zahvate izvan granica građevinskog područja za

građevine za koje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja i

graditeljstva izdaje lokacijsku dozvolu prema posebnom propisu kojim se uređuje prostorno

uređenje, Ministarstvo utvrđuje uvjete zaštite prirode. Za ostale zahvate, izvan granica građevinskog

područja, u postupku izdavanja lokacijske dozvole ili prije pokretanja postupka lokacijske dozvole,

uvjete zaštite prirode utvrđuje Upravno tijelo. Ekološka mreža i ostali zaštićeni dijelovi prirode na prostoru Grada Metkovića prikazani su na kartografskim prikazima 3.1.1. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA-Područja posebnih uvjeta

korištenja i 3.1.2. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA-Staništa i Ekološka mreža RH.“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora, 3.4.2. Kulturno povijesna baština, stavak 2. mijenja se i glasi: „U Gradu Metkoviću definirani su arheološki lokaliteti kao zaštićena kulturna dobra te preostala zaštićena kulturna dobra (registrirana, preventivno zaštićena i evidentirana kulturna dobra): 1. Zaštićena kulturna dobra-arheološki lokaliteti (tablica 43.):

NAZIV/POLOŽAJ OPIS NASELJE STATUS

Narona (na mjestu današnjeg naselja Vid) Ostaci rimskog grada Narone Vid R

Kuća Markota (u središtu naselja) Stambena kuća s ugrađenim


Kuća Šiljeg (u središtu naselja) Stambena kuća s ugrađenim



__________________________________________________________________________________________


Erešova kula (na potezu zapadnih bedema antičkog

grada)

Stambena kuća s većim

brojem ugrađenih antičkih

spolija Vid R

Crkva sv.Vida (istočno od naselja) Crkva sv. Ida s ostacima starokrščanskog kompleksa

Vid R

Erešove bare (južno od naselja) Ostaci starokrščanske bazilike

i ville rustice Vid E

Šiljegove bare (južno od naselja) Ostaci ville rustice Vid E Cesta Narona-Bigeste i sjeverna nekropola (trasa

približno po cesti Vid-Prud-Ljubuški) Ostaci antičke ceste i

„sjeverne“ nekropole Narone Vid-Prud E

Cesta Prud-Crinići (trasa prelazi preko položaja

Orepak u Prudu, te zaselke Petkovići i Muslini)

Odvojak antičke ceste Narona-Bigeste u Prudu koji ide prema

današnjim Crnićima i dalje u

unutrašnjost

Prud E

Bobovište iznad Orepka 4 gomile Prud E Krivače (zaselak Petkovići) 5 gomila Prud E Bila Vlaka (zapadno od Vida, na putu za Dragoviju) 1 gomila Vid E Petkovića kuće (uz put za Dragoviju) 8 gomila Ograđe E Dračeve Torine (uz put za Dragoviju,

sjeverozapadno od Ograđa) 5 gomila Ograđe E

Krstače (jugoistočno od sela) 4 gomile Dragovija E

Marušića gradina Prapovijesno naselje i antička

osmatračnica Dragovija E

Južno i sjeverno od crkve sv. Ivana na početku sela 3 gomile Dragovija E Sjeverno od sela 1 gomila Dragovija E Prudska draga (uz cestu Prud-Ljubuški) 1 gomila Prud E Marušića draga (uz cestu Prud-Ljubuški) 1 gomila Prud E Rotni dolac-Stanine 5 gomila Prud E Rotni dolac-Miloševica 4 gomile Prud E

Luke (desna obala Norina, zapadno od Vida) Ostaci arhitekture i

pojedinačni nalazi-vjerojatno villa rustica

Vid E

Rokušići (lijeva obala Norina) Ostaci arhitekture i

pojedinačni nalazi – vjerojatno villa rustica

Vid E

Područje uz Norin (istočno od Romića u Općini Kula

Norinska) Pojedinačni nalazi Vid E

Uz južnu stranu kanala Glibuša Pojedinačni nalazi Metković E Uz južnu stranu kanala Glibuša Pojedinačni nalazi Metković E Desna obala Neretve Pojedinačni nalazi Metković E





Metković E





Metković E


obala Neretve, istočno od vinarije) Ostaci arhitekture i

pojedinačni nalazi-vjerojatno Metković E


__________________________________________________________________________________________


villa rustica Dučinovci (južno od grada) Pojedinačni nalazi Metković E Koševo (južno od grada) Pojedinačni nalazi Metković E

Predolac (istočno od grada, na mjestu današnje

crkve sv.Ivana s grobljem)

Pojedinačni nalazi koji

upućuju na postojanje

prapovijesnog gradinskog naselja

Metković E

Veraje-Rep (južno od Metkovića) 5 gomila Metković E Veraje-Rep-Bijela Gomila (na zapadnom kraju

brijega Rep) Gomila i ostaci prapovijesnog naselja

Metković E

2. Registrirana kulturna dobra:

• spomen park (Metković) 3. Preventivno zaštićena kulturna dobra:

• kompleks Duhanske stanice „Vaga“ (Metković) • arheološki lokalitet uz crkvu Male Gospe (Dobranje)

4. Evidentirana kulturna dobra:

• urbana jezgra Metkovića • ruralna cjelina Vid • delta Neretve s visovima unaokolo • lučki dio antičke Narone u Neretvi.

Revizijom postojeće zaštite formirana je nova arheološka i kulturno-povijesna cjelina „Narona-Vid“,

koja obuhvaća u Vidu pojedinačno zaštićene objekte (kuća Markota, Bukovac-Šiljeg, crkva sv.Vida,

Erešova kula) i evidentirane lokalitete (Erešove i Šiljegove bare). Erešova kula i crkva sv.Vida pritom

se i dalje vode kao pojedinačno zaštićeni objekti.“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora, 3.4.2. Kulturno povijesna baština, stavak 3. mijenja se i glasi: „Kulturno-povijesna baština i ostala područja posebnih uvjeta korištenja prikazani su na kartografskom prikazu 3.1.1. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA-Područja posebnih uvjeta

korištenja, dok kultivirani krajobraz i ostala područja posebnih ograničenja u korištenju na kartografskom prikazu 3.2. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA-Područja posebnih ograničenja u

korištenju. Na kartografskom prikazu posebno su prikazana zaštićena kulturna dobra (grafički i

pomoću tablice).“


__________________________________________________________________________________________


U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora, 3.4.2. Kulturno povijesna baština, u stavku 12. (Točke i potezi značajni za panoramske vrijednosti krajobraza), dodaje se sljedeći tekst: „Pored postojećih točaka i poteza značajnih za panoramske vrijednosti krajobraza, definiraju se još

dvije (Gradina iznad Vujica kuća na 186 m n.v. i Dešenj na 229 m n.v.). Predmetne točke povezane su

sa mnogim stazama koje vode do Metkovića i ostalih susjednih mjesta te su idealne za treking, kao

pješačke staze i sl.“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava, cjelina 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav, dodaje se novi stavak: „Gradnja objekata za potrebe zračnog prometa u Donjoneretvanskom kraju planira se na području

Grada Ploče (lokacija Vranjak) i Grada Opuzena (poslovna zona). Osim toga, u ovom kraju već postoji

zračna luka tercijarnog značaja, i to u luci Ploče, za koju se planira izmještanje na novu lokaciju. Iz

ovih razloga, ali i blizine zračnih luka u Dubrovniku, Splitu i Mostaru, na području Grada Metkovića ne

planira se gradnja infrastrukture za potrebe zračnog prometa. Valorizacija ovog oblika prometa

ogledava se jedino u mogućoj gradnji heliodroma na užem području gradskog naselja Metković, za

potrebe Doma zdravlja (hitna pomoć), što će i biti jedan od prijedloga za buduće izmjene i dopune prostornih planova višeg reda. Prometna infrastruktura (cestovni, željeznički, pomorski promet) Grada Metkovića prikazani su na kartografskom prikazu 2.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI-Promet.“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava, 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav, 3.5.1.1. Cestovni promet, stavak 6. (Postojeće dionice kategoriziranih cesta) mijenja se i glasi: „Državne ceste na području Grada Metkovića:

• dionica DC-9 (DC-8 – Opuzen – Metković – granica BiH) : 6 km • dionica DC-62 (DC-1 – Dugopolje – Šestanovac – Zagvozd – Kula Norinska – Metković – DC-9):

5,4 km Županijske ceste na području Grada Metkovića:

• ŽC-6218 (granica BiH-Prud-Metković (DC-62)): 5,9 km • dionica ŽC-6220 (Metković (DC-9) – Mlinište – granica BiH): 6,6 km

Lokalne ceste na području Grada Metkovića:

• dionica LC-69012 (DC-9 – Krvavac – Metković (ŽC-6220)): 5,5 km


__________________________________________________________________________________________


• LC 69013 (DC-9 – ŽC–6220): 3,1 km • LC-69014 (Pologoša (ŽC-6220) – Glušci): 1,9 km

Ukupna duljina cestovne prometne mreže na području Grada Metkovića iznosi 34,4 km. Najviše su zastupljene županijske ceste (36,3%) sa 12,5 km, potom državne (33,1%) sa 11,5 km te lokalne ceste

(30,5%) sa 10,5 km. S obzirom da je Grad Metković područje uz državnu granicu s Bosnom i Hercegovinom, ovdje se

nalazi nekoliko cestovnih graničnih prijelaza:

• stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika u cestovnom prometu: Prud,

Metković • stalni granični prijelaz za pogranični promet: Unka, Gabela Polje“

U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava, 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav, 3.5.1.1. Cestovni promet, stavci 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14. i 15. (Planirane prometnice) mijenjaju se sljedećim tekstom: „Na prostoru Grada Metkovića planira se izgradnja južne obilaznice Metkovića, s koridorom od 75 m,

na potezu od Kule Norinske (DC-9) do granice s Bosnom i Hercegovinom (granični prijelaz Metković-Doljani). Potrebno je razmotriti alternativni pravac za ovu zaobilaznicu, s obzirom da ista prolazi u

neposrednoj blizini speleološkog objekta i područja ekološke mreže, Jame u Predolcu, staništa

endemskog, kritično ugroženog dinarskog špiljskog školjkaša. Na užem gradskom području Metkovića planira se istražiti lokacija za novi most preko rijeke Neretve

(lokacija u istraživanju). Navedeno podrazumijeva izradu svih potrebnih studija, u skladu sa važećim

propisima. U naselju Metkoviću predviđena je gradnja novih dionica javnih razvrstanih cesta, nerazvrstanih cesta

i ulica te rekonstrukcija postojeće cestovne mreže u skladu sa planskim značajem pojedinih cestovnih

pravaca. Osnovni cilj je povećanje gustoće prometne mreže Grada, osobito s desne obale Neretve,

kako bi se omogućila bolja komunikacija tog dijela Grada i onemogućile eventualne prometne gužve. Na teritoriju susjedne Općine Kula Norinska, neposredno uz granicu s teritorijem Grada Metkovića,

planira se gradnja pristupne ceste od čvorišta Jadransko-jonske autoceste i autoceste u sklopu Vc

koridora, kao i novi cestovni granični prijelaz na čvoru. Čvor se nalazi na području naselja Nova Sela

(Općina Kula Norinska). Prilikom gradnje novih dionica cesta ili rekonstrukcije postojećih potrebno je u cijelosti očuvati

krajobrazne i spomeničke vrijednosti područja, prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena uz

minimalno korištenje podzida, usjeka i nasipa. Promet u mirovanju se rješava javnim ili privatnim


__________________________________________________________________________________________


parkirališnim/garažnim prostorom. Postojeći deficiti parkirališnog prostora nadoknađuju se

postupnom gradnjom javnih parkirališta/garaža, uglavnom u središnjem dijelu naselja Metković.“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava, 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav, cjelina 3.5.1.2. Željeznički promet, dodaje se sljedeći tekst: „Duljina željezničke pruge koja prolazi teritorijem Grada Metkovića iznosi 5,7 km. Ukupna gustoća

željezničkih pruga Grada Metkovića iznosi 0,11 km na 1 km² prostora. Čitava pruga svrstava se u prugu za međunarodni promet M304 (Čapljina)-državna granica-Metković-Ploče, kao glavna koridorska pruga koja se nalazi na ogranku koridora RH3. Pruga ima veliku važnost,

s obzirom da predstavlja vezu Srednje Europe i Sredozemnog mora. Pruga je na ovoj dionici u potpunosti elektrificirana, kao i cijelom svojom dužinom do Ploča. Na teritoriju naselja Metković nalazi se željeznički kolodvor, u neposredno blizini postojećeg mosta

preko Neretve. Uz stalni granični prijelaz za pogranični promet „Gabela Polje“ nalazi se stalni granični

prijelaz za međunarodni promet putnika i roba u željezničkom prometu „Metković“. U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava, 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav, cjelina 3.5.1.3. Pomorski promet, dodaje se sljedeći tekst: „Luka Metković smještena je na rijeci Neretvi, koja predstavlja važan unutarnji pomorski put, a

ujedno i prilazni prometni put sa uzdužnih plovnih putova koji idu Jadranskim morem. Nalazi se 11,2

nm uzvodno od ušća Neretve. Duljina plovnog puta rijeke Neretve koja prolazi kroz Grad Metković iznosi oko 5,3 km. Čitav plovni

put Neretvom (duljina 20 km) klasificira se u plovni put IV. kategorije, koji se smatra plovnim putom

velikih gabarita, za plovila 1 000 – 1 500 t, duljine 80 m, širine 11,4 m i gaza do 2,5 m. Ukupna površina luke Metković iznosi 4,5 ha. U luci se nalazi i međunarodni pomorski granični prijelaz „Metković“, II. kategorije. Luka Metković je jedina teretna luka među svim lukama županijskog značaja i trebala bi, kao i sve

luke ove kategorizacije, biti pod tretmanom pojačanog održavanja s obzirom na agresivni utjecaj

okoliša na njih te brodove koji koriste operativne obale (podlokavanje operativnih obala od strane

motora brodova koji pristaju). Trend porasta prometa ove luke potrebno će biti nastaviti sa

saniranjem i širenjem operativne obale nizvodno desnom obalom Neretve, zatim s renoviranjem

postojećih i izgradnjom novih skladišnih prostora, modernizacijom lučke mehanizacije te stvaranjem povoljnih tehničkih i prostornih uvjeta za efikasnije manipuliranje robom. Na prostoru Grada Metkovića planiraju se dvije luke posebne namjene, i to županijskog značaja:


__________________________________________________________________________________________


• luka nautičkog turizma (do 100 vezova) • sportska luka (do 200 vezova)

Predviđena lokacija ovih dviju luka je uz luku otvorenu za javni promet Metković. U rukavcu Donje stare Neretve (dužina 2,5 km, širina>100 m) na lijevoj obali Neretve, nizvodno od

užeg gradskog područja Metkovića, te u rukavcu Gornje stare Neretve, sjeverno od Donje stare Neretve, definirane su kao predmet istraživanja alternativne lokacije za luku nautičkog turizma i

sportsku luku (lokacije u istraživanju). Za potencijalnu lokaciju u rukavcu Donje stare Neretve u tijeku je izrada studije isplativosti za izgradnju spomenutih luka.“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava, cjelina 3.5.2. Javne telekomunikacije, mijenja se i glasi: „Telekomunikacijska infrastruktura Grada Metkovića u pogledu pošta i telekomunikacije te javnih telekomunikacija u nepokretnoj mreži sastoje se od:

• tri jedinice poštanske mreže • tri područne centrale • jedna mjesna centrala • magistralni vod • korisnički vod

Mreža poštanskog sustava veza na prostoru Grada Metkovića funkcionira unutar organizacijske jedinice Metković. Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije („Službeni glasnik

Dubrovačko-neretvanske županije“, br.: 06/03., 03/05., 03/06., 07/10., 04/12., 09/13.), ovdje je

planirano novo telekomunikacijsko čvorište „Metković Konzum“. Na teritoriju naselja Metković u funkciji je odašiljač i tv-pretvarač, smješten na nadmorskoj visini od

106 m, visine stupa 20 m i tipa rešetke („R“). U pogledu javnih telekomunikacija u pokretnoj mreži, Planom se omogućuje gradnja samostojećih

antenskih stupova u skladu sa Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije. Na prostoru Grada Metkovića postoji jedna aktivna lokacija sa samostojećim stupom. Smještena je na lokaciji

između naselja Metković i Vid. Planiraju se i neke nove lokacije za samostojeće stupove, koje bi se nalazile na teritoriju susjednih

jedinica lokalne samouprave, a u svom radijusu signalom bi pokrivali i dijelove prostora Grada

Metkovića.


__________________________________________________________________________________________


Gradnja samostojećih stupova se uvjetuje na nekoliko načina. Generalno, potrebno je postići dobru

pokrivenost područja Grada Metkovića mobilnom telefonijom, odnosno sustavom baznih stanica.

Kod lociranja antenskih stupova potrebno je izbjegavati gradnju na područjima namijenjenim

pretežito stanovanju, zatim namijenjenim za zdravstvene, predškolske i školske sadržaje i javne

parkove. Ukoliko je stup neophodno graditi unutar građevinskog područja, potrebno je da ta lokacija

bude unutar područja gospodarske, komunalno-servisne, infrastrukturne i slične namjene. Također,

ne planirati smještaj samostojećih antenskih stupova na područjima zaštićenih temeljem Zakona o

zaštiti prirode. Ukoliko je zbog postizanja dobre pokrivenosti područja nemoguće izbjeći njihovo

planiranje i izgradnju na zaštićenom području, oni se trebaju planirati tako da se izbjegne zauzimanje istaknutih i krajobrazno vrijednih lokacija. Za samostojeće antenske stupove koji se planiraju na

području ekološke mreže, a koji mogu imati bitan utjecaj na područje ekološke mreže, potrebno je

sukladno Zakonu o zaštiti prirode ocijeniti njihovu prihvatljivost za ekološku mrežu, odnosno na

ciljeve očuvanja tog područja ekološke mreže. Javne telekomunikacije na prostoru Grada Metkovića prikazane su na kartografskom prikazu 2.2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI-Pošta i telekomunikacije.“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava, cjelina 3.5.3. Energetski sustav, mijenja se i glasi: „Područje Grada Metkovića opskrbljuje se električnom energijom iz trafostanice TS 110/35 kV

„Opuzen“ preko tri trafostanice TS 35/10 kV: „Opuzen“, „Metković 1“ i „Metković 2“. Trafostanica TS

35/10 kV „Metković 1“ je temeljito rekonstruirana (ugrađeni novi transformatori snage 8 MVA,

numerička zaštita na naponu 110 V, vakuumski prekidači). Elektroenergetska distribucija ostvaruje se preko dalekovoda 110 kV Opuzen-Neum, dužine 23 km i

dalekovoda 110 kV Čapljina-Opuzen, dužine 22,3 km. Sustav zadovoljava sadašnje potrebe i zahtjeve

u neposrednoj budućnosti. Planira se izgradnja trafostanice TS 35(110)/10(20) kV „Metković“. Prema Prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije („Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, br.: 06/03., 03/05., 03/06., 07/10., 04/12., 09/13.) definirana je planirana

plinoopskrba na prostoru Dubrovačko-neretvanske županije. Infrastruktura za plinoopskrbu (magistralni plinovod, mjerno redukcijska stanica) na području Grada Metkovića predviđena je

važećim PPU Grada Metkovića („Neretvanski glasnik“, br.06/04.). Do realizacije predviđene plinoopskrbe predlaže se plinifikacija većih urbanih središta miješanim,

odnosno isparenim ukapljenim naftnim plinom. Riječ je o tzv. „satelitskoj plinskoj opskrbi“, koja je

namijenjena većim konzumnim područjima. U luci Ploče nalazi se terminal za naftu i ukapljeni plin.


__________________________________________________________________________________________


Energetski sustav na području Grada Metkovića prikazan je na kartografskom prikazu 2.3.

INFRASTRUKTURNI SUSTAVI-Energetski sustav. Korištenje obnovljivih izvora energije u većim razmjerima na teritoriju Grada Metkovića nije prisutno.

Prethodno su od strane Grada Metkovića predložene dvije lokacije za izgradnju fotonaponskih

elektrana, obje uz granicu sa BiH, jedna na sjeverozapadnom, dok druga na jugoistočnom dijelu

Grada. Za obje lokacije (površine 316 ha i 123,7 ha), kroz Plan korištenja obnovljivih izvora energije

na području Dubrovačko-neretvanske županije, provedena je multikriterijalna analiza kojom je

utvrđeno da najveći dio obiju lokacija nije pogodan za smještaj fotonaponskih elektrana, zbog

prisutnosti određenih izuzimajućih kriterij, poput nepovoljnih reljefnih formi, nepovoljnih

geomorfometrijskih varijabli terena te orijentacija terena. Korištenje sunčeve energije može se realizirati kroz izgradnju manjih fotonaponskih modula i solarnih

kolektora na građevinama (osnovnim ili pomoćnim), a u slučaju izdvojenih građevinskih područja

izvan naselja, i u područjima poslovne i proizvodne namjene. Potrebno je razmotriti mogućnost

uvođenja solarne energije u mrežu javne rasvjete, s naglaskom na suvremena inovativna rješenja,

primjerice korištenja baterija u stupovima sa velikim kapacitetom koje će osigurati dovoljno energije i

u slučaju oblačnog vremena, smanjivanje potrošnje struje u razdoblju kada noću nema prolaznika i

vozila i dr. Solarna javna rasvjeta predstavlja isplativo, ekonomično i trajno rješenje u mnogim

situacijama gdje je dovođenje električne mreže preskupo ili je zbog geomorfologije terena otežano

postavljanje kabela i električnih stupova. Sustav je moguće postaviti za potrebe osvjetljavanja

prometnica, parkirališta, autobusnih stanica, šetnica, parkova i drugih javnih površina. Potrebno je razmotriti mogućnosti korištenja ostalih vrsta obnovljivih izvora energije, prije svega

energije biomase i energije vjetra. Biomasa predstavlja biorazgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka

poljoprivredne proizvodnje (biljnog i životinjskog podrijetla), šumarske i srodnih industrija. Glavna

prednost u korištenju biomase su obilni potencijali, prisutni u obliku otpadnog materijala u

poljoprivrednoj i prehrambenoj proizvodnji. U odnosu na fosilna goriva (ugljen, nafta, zemni plin) prednost biomase je i u znatno manjoj emisiji štetnih plinova i otpadnih tvari pri njenom korištenju. Korištenje biomase omogućava zapošljavanje, povećanje lokalne i regionalne gospodarske aktivnosti,

ostvarivanje dodatnog prihoda u poljoprivredi, šumarstvu i drvnoj industriji kroz prodaju biomase. Na prostoru Grada Metkovića potencijalno značajan izvor energije biomase su ostaci i otpaci iz

poljoprivrede te gradski i industrijski otpad, potom drvna biomasa te životinjski otpad i ostaci. Uzevši u obzir gospodarsku orijentaciju Grada, u kojoj poljoprivreda predstavlja osnovnu (primarnu) i sekundarnu djelatnost dijela stanovništva, potrebno je utvrditi i ostale uvjete za realizaciju

spomenutog.“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava, 3.5.4. Vodnogospodarski sustav, 3.5.4.1. Vodoopskrba, stavak 4. mijenja se i glasi: „Vodoopskrbni sustav Metković


__________________________________________________________________________________________


Izgradnjom novog tlačnog cjevovoda, od crpne postaje „Doljani“ do novog vodospremnika

„Metković“ opskrba vodom je poboljšana. Specifičnost izvorišta „Doljani“ je što se nalazi na teritoriju Bosne i Hercegovine. S obzirom da opskrbni sustav s navedenog izvorišta ne zadovoljava ni kakvoćom

ni kapacitetom, izgrađen je spoj na regionalni vodovod NPKL preko vodospreme Metković. Na ovaj

vodospremnik vezati će se i cjevovod za vodoopskrbu naselja u Općini Zažablje. U posljednjih 10

godina djelomično je provedeno uređenje i sanitarna zaštita izvorišta „Prud“. Također, dovršena je

izgradnja cjevovoda Metković-Dubravica-Bijeli Vir-Mlinište-Badžula-Kuti. Duljina vodoopskrbne mreže

na području Grada iznosi 75 km, dok prosječna mjesečna potrošnja vode po stanu 15m³.“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava, 3.5.4. Vodnogospodarski sustav, 3.5.4.1. Vodoopskrba, stavak 5. mijenja se i glasi: „Planirani radovi na vodoopskrbnim sustavima:

• uređenje i sanitarna zaštita izvorišta Prud (djelomično provedeno) • uređenje i sanitarna zaštita izvorišta Doljani (u tijeku) • izgradnja uređaja za kondicioniranje vode na izvorištu Prud“

U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava, 3.5.4. Vodnogospodarski sustav, cjelina 3.5.4.2. Odvodnja, mijenja se i glasi: „Bilo kakav sustav oborinske odvodnje na desnoj obali moguć je po izgradnji sustava obrane od

poplava. Isti će biti potrebno uskladiti sa izgrađenim sustavom obrane od poplava i planiranim

sustavima melioracijske odvodnje. Sustav obrane od poplava ne rješava odvodnju unutarnjih voda, kao ni melioraciju poljoprivrednog zemljišta u zoni obuhvata obrane od poplava (cca 370 ha) na desnoj obali Neretve, odnosno buduća

crpna stanica Jerkovac (Duvrat) je samo u funkciji obrane od poplava.“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava, 3.5.4. Vodnogospodarski sustav, 3.5.4.3. Uređenje voda i vodotoka, stavak 1. mijenja se i glasi: „Navodnjavanje Današnji sustav za navodnjavanje je u zapuštenom stanju i omogućuje navodnjavanje tek dijela

poljodjelskih površina. Zbog ovoga je stalno prisutna opasnost od zaslanjenja tla i gubitka

poljodjelskih površina.


__________________________________________________________________________________________


U tijeku je projekt navodnjavanja „Koševo-Vrbovci“, kao jedinstveni podsustav, odnosno lateralni

kanal, s vodom koja se dobiva preko crpnih postaja „Koševo“ i „Vrbovci“. Omogućuje navodnjavanje

područja Koševo-Vrbovci, površine 258 ha. Na ovaj se podsustav voda gravitacijski dovodi iz Neretve

do sadašnjeg glavnog dovodnog kanala, iz kojeg se preko crpnih stanica izravno tlači u dovodne

cjevovode i cjevovode sekundarne mreže. Općenito, potrebno je osigurati dovoljne količine svježe nezaslanjene vode za navodnjavanje, koja će

potisnuti more iz vodonosnika i površinskih vodotoka. Pored toga, u potpunosti rekonstruirati

magistralni natapni kanal i sanirati natapne mreže te nastaviti radove na kanalskoj distribucijskoj mreži za navodnjavanje. Za rekonstrukciju magistralnog natapnog kanala izrađen je pilot projekt sa

pripadajućom projektnom dokumentacijom. Za realizaciju sustava navodnjavanja potrebno je izgraditi mobilnu pregradu, crpne stanice sa zahvatom izravno iz korita rijeke Neretve i Male Neretve te mikroakumulaciju s gravitacijskom mrežom za natapanje. Crpna stanica sa zahvatom iz korita

rijeke Neretve predviđena je na teritoriju naselja Metković, u kanalu „Nokat“.“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava, 3.5.4. Vodnogospodarski sustav, 3.5.4.3. Uređenje voda i vodotoka, stavak 2. mijenja se i glasi: „Melioracijska odvodnja Objekti melioracijske odvodnje u melioracijskim sustavima „Koševo“ i „Vrbovci“ se redovito

održavaju.“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava, 3.5.4. Vodnogospodarski sustav, 3.5.4.3. Uređenje voda i vodotoka, stavak 3. mijenja se i glasi: „Potrebno je spriječiti neplanske i nekontrolirane melioracije na preostalim močvarnim područjima,

kao i uništavanje izgrađenih objekata melioracijskog sustava.“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava, 3.5.4. Vodnogospodarski sustav, cjelina 3.5.4.3. Uređenje voda i vodotoka, stavak 4. i stavak 5. mijenjaju se i glase: „Obrana od poplava Obrana od poplava od rijeke Neretve na melioriranom području Donje Neretve je jedinstvena na

području Hrvatske. Navedene karakteristike odredile su i vrstu zaštitnih objekata koji su građeni. Na području Donje Neretve to su regulirana korita, obaloutvrde, odvodni, odteretni i lateralni kanali,

obrambeni nasipi, ustave i crpne stanice uz obrambene nasipe. Na ovim objektima provode se sve mjere obrane od poplava predviđene Glavnim provedbenim planom obrane od poplava i ovim

Planom predviđene za te vrste zaštitnih vodnih građevina.


__________________________________________________________________________________________


Visoki vodostaji na području Donje Neretve posljedica su sljedećeg: - dotoka velikih voda Neretvom s uzvodnog dijela sliva (oborine i rad hidorelektrana) - povišenje razine mora radi plime i valova - dotoka vode iz izvora po rubu doline - dotoka oborinskih voda na područje Donje Neretve (najmanje) Radovi na izgradnji dijelova sustava za obranu od poplava započeli su 60-ih godina i odvijali su se sve

do 70-ih godina 20. stoljeća. U tom razdoblju, osim nasipa i nadvišenja utvrđene obale Neretve,

izgrađene su dvije brane sa ustavama na Maloj Neretvi: uzvodna na početku toka u Opuzenu i

nizvodna na kraju toka na samom ušću u more. Planirana funkcija ovih objekata je reguliranje toka

Velike Neretve za vrijeme velikih voda, odnosno sprečavanje ulaska slane vode u tok Male Neretve. Uvažavajući topografske uvjete, hidrografsku mrežu, genezu plavljenja, te izgrađenost i način rada

sustava za obranu od poplava, sa stajališta pojave i evakuacije velikih voda, područje Donje Neretve

se može podijeliti u nekoliko cjelina: korito rijeke Neretve; područje Vid – Norin; područje Koševo-Vrbovci-Kuti i područje Opuzen-ušće. U desnom nasipu, od Opuzena do Metkovića, odnosno na dionici od Kule Norinske do luke Metković

ostavljeno je više otvora i propusta koji su služili kao kolmacijski otvori za melioracije desnog

zaobalja. Neki otvori potpuno zatvoreni, a na nekima ostavljeni žablji poklopci (Duvrat i Jerkovac ) koji omogućavaju brže cijeđenje vode iz zaobalja za vrijeme niskih vodostaja Neretve, a onemogućavaju

povrat poplavnih voda prema zaobalju. Najveći postojeći otvor na ušću Norina nije zatvoren, jer se cjelokupna voda zaobalja odvodnjava ovom rječicom. Međutim, zbog neizgrađenih obrambenih

nasipa, kroz ovaj otvor dolazi do poplavljivanja svih niskih predjela u polju, naselja Duvrat, Jerkovac,

Unka i Gabela Polje. Regulacijski nasip na dionici od Metkovića do Duvrata imati će funkciju obrambenog nasipa po

završetku izgradnje obrambenog nasipa naselja Jerkovac uz minimalne zahvate na istom. Cijeli ovaj

potez nasipa potrebno je održavati kao zaštitni nasip obzirom na buduću namjenu. Zaštita desnog zaobalja uzvodno od mosta u Metkoviću do granice sa BiH izvršena je izgradnjom obaloutvrde Umka

u dužini 832,8 m. Duž lijeve obale Neretve je izgrađen lijevi obrambeni nasip u kombinaciji sa betonskim zidom kojim

se štiti lijevo zaobalje od Opuzena do Metkovića. To područje obuhvaća područja tradicionalne

melioracije uz samu rijeku, nova meliorirana područja Koševo-Vrbovci, te još nemeliorirano područje

Kuti. U tijelu lijevog obrambenog nasipa na ovoj dionici ugrađene su dvije betonske ustave: Nokat i

Kula Norinska. Ustava Nokat služi za upuštanje vode u starorječje Nokat, Meteriz i Bočina. Ustava je danas u lošem stanju (dotrajali zatvarači). Područje Koševo-Vrbovci zaštićeno je od poplavnih voda rijeke Neretve nasipom Metković-Krvavac,

od poplavnih voda područja Kuti separacijskim nasipom Hum-cesta Metković-Klada, dok je od brdskih

i izvorskih voda zaštićeno obodnim nasipom i lateralnim kanalom Koševo-Vrbovci. Sadašnje stanje

nasipa je vrlo dobro i u stanju je odolijevati naglim promjenama vodostaja u lateralnom kanalu koje


__________________________________________________________________________________________


su kao pojava vrlo česte. Separacijski (razdjelni) nasip Vrbovci-Hum izgrađen je između melioracijskog

područja Vrbovci i močvare Kuti, a pruža se od ceste Metković-Klada do brda Hum. Treba napomenuti da na ovoj dionici postoje tri crpne stanice Veraja, Hum I i Hum II koje prvenstveno služe

za odvodnju unutarnjih oborinskih i procjednih voda. Hidromelioracijski sustav Koševo Sustav za odvodnju Koševo 268 ha građen je početkom pedesetih. Glavni kanal smješten je kroz

najniže zemljište od Veraje do podnožja brda Predolac i sa jednim ogrankom prema koševskim

izvorima. Području preko Fratrove jaruge gravitira odvodnja Jeovci i Dućinovci, tj prostora južno od

ceste Metković-Klada. Odvodnja područja Koševo riješena je posebnom crpnom stanicom, a kroz raniju regulacijsku ustavu na separacijskom kanalu moguće je dio voda usmjeriti prema crpnoj stanici Hum u susjednom području Vrbovci. Crpna stanica Veraja završena je 1957.,a voda se crpi iz usisnog bazena u lateralni kanal Koševo-Vrbovci. Hidromelioracijski sustav Vrbovci Glavni kanal je zadržan na trasi nekadašnjeg kolmacijskog kanala od regulacijske ustave na

separacijskom nasipu Koševo (Veraja). Glavni kanal završava u usisnom bazenu crpne stanice HUM 1. Crpna stanica HUM 1 locirana je uz brdo Hum iz glavnog kanala crpi vodu u Rijeku Mislinu. Prema studiji iz 1961. godine ukupni kapacitet crpne stanice može zadovoljiti 8-godišnju pojavu oborina i ili 105mm oborinskog taloga. Sadašnji kapacitet osigurava odvodnju od 7 l/sek/ha. Prije

rekonstrukcije 1964-1965, kapacitet je bio 2.04 m3/sek. Rekonstrukcijom, kapacitet je pojačan na

3.70 m3/sek. Koncepcija projektnog rješenja obrane od poplava Grada Metkovića S obzirom na stupanj zaštite od poplava, teritorij Grada može se podijeliti na tri kategorije:

1. nebranjeno poplavno područje na desnoj obali 2. nebranjeno poplavno područje (djelomično branjeno nakon izgradnje sustava obrane od

poplava) na desnoj obali-područje Jerkovac 3. branjeno poplavno područje na lijevoj obali

Koncepcija projektnog rješenja obrane od poplava grada Metkovića uz desnu obalu Neretve (naselje

Jerkovac) zasniva se na izgradnji sljedećih objekata: obrambeni nasip i dovodni kanal s pratećim

objektima dužine 6.280m, crpna stanica Jerkovac (3x0,75 m³/s), regulacijska ustava i kabelska trasa i objekti na kruni nasipa. Usvojena kota obrane od +3,55m n.m. osigurava optimalnu zaštitu od poplavnih voda za povratni

period od 20 do 33 godina. Obrana od poplava vrši se kada počinje rasti vodostaj u području Vid-Norin. Tada se ustave zatvaraju, a vlastite vode po potrebi crpe prema močvari. Pri tome ne smije

doći do razlike veće od 1,5m između vanjskih i unutrašnjih voda jer toliko iznosi granična vrijednost

stabilnosti (ravnoteže) objekta na temeljnoj podlozi. Dakle, kod maksimalnog vanjskog vodostaja od +3,70m n.m. dopušteni vodostaj u branjenom području ne smije biti niži od 2,20m n.m.. Daljnjim

porastom vanskih vodostaja (u poplavnom području Vid-Norin) mora doći do upuštanja vode u

branjeno područje jer bi u protivnom moglo doći do urušavanja temeljnog tla ispod nasipa. Upuštanje se vrši putem preljeva i kontroliranim otvaranjem ustava.


__________________________________________________________________________________________


Prometnica Metković-Vid u odnosu na objekt nasipa je znatno niža. Na lokaciji križanja ceste i nasipa,

cesta ima kotu asfalta oko +2,75m n.m.. Na tom mjestu, za vrijeme obrane od poplava previđa se

postavljanje montažnih elemenata, a cesta se zatvara za promet. Na opisani sustav se nastavlja identičan sustav obrane od poplava na području Gabele u Bosni i

Hercegovini, te sa sustavom obrane od poplava grada Metkovića predstavlja jedinstvenu funkcionalnu cjelinu. Do izgradnje dijela sustava na području BiH potrebno je predvidjeti privremeni objekt zaštite od poplava (vodena barijera i slično) duž ulice koja prati granicu RH-BiH. Vodnogospodarski sustav Grada Metkovića prikazan je na kartografskim prikazima 2.4.1.

INFRASTRUKTURNI SUSTAVI-Vodno gospodarski sustav-Korištenje voda i 2.4.2. INFRASTRUKTURNI

SUSTAVI – Vodno gospodarski sustav – Uređenje voda i vodotoka, odvodnja otpadnih i oborinskih

voda, obrada, skladištenje i odlaganje otpada te melioracijsko navodnjavanje i odvodnja“. U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava, 3.5.4. Vodnogospodarski sustav, cjelina 3.5.4.3. Uređenje voda i vodotoka, dodaje se novi stavak 6.: „Regulacijom rijeke Neretve u 19. stoljeću izrađeno je novo korito rijeke Neretve, dok su prirodni

dijelovi korita (gornja i donja Stara Neretva) napušteni i vodnim režimom odvojeni od matične rijeke.

Također, izgradnjom lijevog nasipa i na njoj državne ceste, u potpunosti je nestala veza ostataka

starog korita rijeke Neretve sa sadašnjom rijekom Neretvom. U međuvremenu su izgrađene ustave

Kula Norinska i Nokat, koje su povezale donju Staru Neretvu i rijeku Neretvu, kojima uz pomoć plime i

oseke omogućuje osvježenje voda starorječja. Osvježenje gornje Stare Neretve prirodnim putem

plimom i osekom je trenutno nemoguće te je shodno tome izrađen Projektni zadatak za izradu idejnog projekta „Osvježenje voda, uređenje korita i obala gornje Stare Neretve“. U budućnosti je potrebno izraditi odgovarajuću projektnu dokumentaciju, koja će proći svu Zakonom

predviđenu proceduru.“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava, cjelina 3.5.5. Postupanje s otpadom, sukladno odredbama Izmjena i dopuna PPDNŽ, mijenja se i glasi: „Studijom „Zbrinjavanje komunalnog otpada u Dubrovačko-neretvanskoj županiji”, izrađenom za

potrebe Prostornog plana županije, utvrđena je strategija postupanja s komunalnim otpadom u Županiji te je izrađen prijedlog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, koji podrazumijeva

smanjivanje nastajanja otpada, smanjivanje količina otpada koji se odlaže na odlagališta kroz

odvojeno skupljanje otpada, smanjivanje negativnog utjecaja na okoliš, klimu i ljudsko zdravlje te oporabu (mehaničku, biološku, energetsku) otpada. Također, određene su potencijalne lokacije za

građevine u sustavu gospodarenja otpadom. Projekt sustavnog gospodarenja komunalnim otpadom

podrazumijeva uspostavu Županijskog centra za gospodarenje otpadom. Usporedo se provodi postupak zatvaranja i sanacije postojećih odlagališta komunalnog i drugog otpada te se na nivou


__________________________________________________________________________________________


lokalne samouprave uspostavljaju kontrolirana i uređena sanitarna odlagališta ili pretovarne stanice,

kao dio mreže postrojenja i građevina nužnih za funkcioniranje sustava gospodarenja otpadom. Godine 2012. usvojen je Plan gospodarenja otpadom Grada Metkovića („Neretvanski glasnik“,

br.01/12). Na teritoriju Grada Metkovića danas postoji aktivno odlagalište otpada „Dubravica“, u blizini

istoimenog naselja. Nalazi se 3 km jugoistočno od Metkovića, uz županijsku cestu ŽC-6220.

Odlagalište je sanirano 2009. godine. Površina tijela odlaganja iznosi 1,9 ha, a kapacitet odlagališta 73

000 m³. Od opremljenosti/mjera zaštite okoliša postoje brtveni slojevi, sustav odvodnje i

otplinjavanja te kazeta za azbest. Za realizaciju programa gospodarenja otpadom kao ciljna je postavljena 2015. godina. Dubravica, već

sanirano odlagalište otpada, zadržalo bi se u funkciji zbrinjavanja otpada sukladno zakonskoj regulativi, odnosno do otvaranja Županijskog centra za gospodarenje otpadom „Lučino razdolje“ u

Općini Dubrovačko primorje. Nakon njegovog otvaranja ostala sanirana odlagališta, među kojima i

Dubravica, mogu se koristiti isključivo kao odlagališta inertnog otpada te za smještaj pretovarnih

stanica, odlagališta (skladišta) izdvojeno skupljenih vrsta otpada, do otpreme na središnje mjesto u

Županiji. Prema Prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije („Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, br.: 06/03., 03/05., 03/06., 07/10., 04/12., 09/13.) na odlagalištu Dubravica locirane su građevine za odlaganje komunalnog i inertnog otpada te građevine za obradu

građevinskog otpada, pretovarna stanica i reciklažno dvorište. Ukupna površina iznosi 3,1 ha. U skladu sa predviđenim sadržajima na odlagalištu, Planom se predlaže proširenje postojeće deponije

zbog popunjenosti postojeće infrastrukture. Razrađeno je nekoliko varijanti (opcija), koje je potrebno analizirati s obzirom na ekološke, funkcionalne i imovinsko-pravne aspekte te odabrati konačnu varijantu. Ovim Izmjenama i dopuna prikazana je varijanta koja obuhvaća proširenje odlagališta

„Dubravica“ sa izgradnjom kompostane i sortirnice. Ukupna površina iznosi 6,22 ha. U sklopu proširenja odlagališta potrebno je postaviti kontejner te urediti površinu za komunalni otpad. Potrebno je isplanirati postrojenje za preradu biomase u plin, pretovarnu stanicu, reciklažno dvorište i građevinu za obradu građevinskog otpada te potencijalno i biokompostanu. Gospodarenje otpadom na području Grada Metkovića prikazano je na kartografskom prikazu 2.4.2.

INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – Vodno gospodarski sustav – Uređenje voda i vodotoka, odvodnja

otpadnih i oborinskih voda, obrada, skladištenje i odlaganje otpada te melioracijsko navodnjavanje i odvodnja.“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, u potpoglavlje 3.6. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš, dodaje se sljedeći tekst:


__________________________________________________________________________________________


„Na prostoru Dubrovačko-neretvanske županije posebno je konfliktno Donjoneretvansko područje,

gdje se sukobljavaju planirane aktivnosti (melioracije, različita infrastrukturna izgradnja i dr.) sa

bogatstvom djelomično ili potpuno očuvanih prirodnih vrijednosti te zaštitom istih.“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.6. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš, u cjelinu 3.6.1. Mjere zaštite tla, sukladno odredbama Izmjena i dopuna PPDNŽ, dodaje se sljedeći tekst: „Za dolinu Neretve nekoliko je problema vezanih za ugrožavanje tla: pretvaranje melioriranih

obradivih površina u građevinsko zemljište (neplansko širenje naselja uz kanale i vodotoke, prometni

koridori i dr.); zapuštanje i propadanje vodnogospodarskih objekata na melioracijskom sustavu;

zaslanjivanje tla prodorom slane vode rijekom Neretvom i kroz duboke aluvijalne slojeve u unutrašnjost; onečišćenja tla uz glavne prometnice zbog ispušnih plinova, ulja i ostalih zagađivača iz

motornih vozila (DC-9, DC-62), onečišćenje kemijskim sredstvima i dr. Monitoring tla na poljodjelskim površinama, vodozaštitnim zonama i drugim ugroženim površinama

posebno se mora voditi za teške metale: Pb (olovo), Cd (kadmij), As (arsen), Ni (nikal), Cr (krom), Cu

(bakar), Zn (cink), Fe (željezo), pesticide i herbicide. Funkcije tla potrebno je dugoročno kvalitativno i kvantitativno osigurati i održavati mjerama koje su

usmjerene poglavito na korištenje tla primjereno staništu, smanjenje uporabe površina, izbjegavanje

erozije i nepovoljne promjene strukture tla kao i smanjenje unošenja tvari. Smanjivanje trošenja površina tla potrebno je osigurati usmjeravanjem razvoja naselja, prioritetno na

postojeće dijelove, uz zgušnjavanje naseljenosti, koju prati poboljšanje stambenog okruženja,

prenamjenu, očuvanje sadržaja, obnovu i dr. te ograničavanje rasta naselja na novim površinama. Potrebno je poticati jačanje ekološkog, odnosno biološkog poljodjelstva, kao i sve aktivnosti radi

zaštite tla i ekološki usmjerenog korištenja tla. Zaštitu od erozije i štetnog zbijanja tla potrebno je provoditi odgovarajućim poljoprivredni i šumarskim postupcima specifičnim za pojedine regije.14 Potrebno je izraditi planove (karte) rasprostiranja osjetljivih i ugroženih područja, koje će obuhvatiti i

područja s geološkim, hidrogeološkim i seizmološkim rizicima.“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.6. Spriječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš, u cjelinu 3.6.2. Zaštita voda, sukladno odredbama Izmjena i dopuna PPDNŽ, dodaje se sljedeći tekst:

14 Prema dokumentu „Pravila dobre poljoprivredne i šumarske prakse“.


__________________________________________________________________________________________


„Vode u Donjoneretvanskom kraju su djelomično onečišćene te time ne zadovoljavaju zakonski predviđene kategorije. Visok je udio bakteriološkog onečišćenja, ali i organskih tvari (amonijak,

fosfat, biološka (BPK-5) i biokemijska (KPK) potreba kisika). U rijeci Neretvi zabilježena je visoka

koncentracija sulfata i klorida. Visok udio klorida posljedica je utjecaja mora i smanjuje se uzvodno prema Metkoviću. Najveći utjecaj na kakvoću vode rijeke Neretve imaju onečišćivači uzvodno od Metkovića, koji se

nalaze na teritoriju Bosne i Hercegovine. Stoga, rješavanje problema onečišćenja Neretve uključuje

integralno djelovanje dviju susjednih država, kao i jedinica lokalne i regionalne samouprave u

graničnom području. Na prostoru Grada Metkovića najveći izražaj imaju lokalna onečišćenja, koja potječu od komunalnih

otpadnih voda naselja. Uključuju ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda u Neretvu iz kućanstava te

manjih pogona. Veliki problem predstavljaju područja gdje nije izgrađena kanalizacijska mreža, gdje

se odvodnja rješava na neadekvatan način putem individualnih propusnih sabirnih jama ili direktnim

ispustom u rijeku i kanale. Problem dodatno potencira neplanska izgradnja, koja pritom nije praćena

izgradnjom adekvatne komunalne infrastrukture. Na onečišćenje voda utječe i intenzivno

poljodjelstvo, u kojem se koriste umjetna gnojiva i brojna zaštitna sredstva. Pritoci rijeke Neretve, osobito u blizini svog izvorišnog dijela, bolje su kakvoće. Brojna izvorišta u

okolici Metkovića, na teritoriju Grada i izvan njega, koja se koriste u vodoopskrbi, imaju određeno

bakteriološko i organsko onečišćenje, onečišćenje nitritima, povremenu zaslanjenost, veliku tvrdoću,

povećanu mutnost i nepovoljnu temperaturu. U mjerama zaštite voda potrebno je poduzeti i sljedeće korake:

• zbrinjavanje mulja sa uređaja za čišćenje • zabrana korištenja otpadnih voda u poljodjelstvu i ispuštanja otpadnih voda u tlo • zabrana odlaganja otpada na nesanitarnim odlagalištima smještenih u užoj vodozaštitnoj zoni

izvorišta koja se koriste u vodoopskrbi“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.6. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš, u cjelinu 3.6.3. Mjere zaštite zraka, sukladno odredbama Izmjena i dopuna PPDNŽ, dodaje se sljedeći tekst: „Na prostoru Grada Metkovića najzastupljeniji su industrijski izvori onečišćenja (luka Metković,

asfaltna baza Bijeli Vir uz naselje Glušci) i onečišćenje iz prometa. Potonji problem je posebno naglašen, s obzirom da se čitav tranzitni i ostali promet odvija preko užeg gradskog područja

Metkovića. U pogledu zaštite zraka od spomenutih onečišćivača potrebno je među ostalom i usmjeravanje na

izvorno čistu tehnologiju. Planirana gradnja prometne infrastrukture na prostoru Grada (obilaznica


__________________________________________________________________________________________


Metkovića, pristupna cesta do čvorišta autoceste u Novim Selima) utjecati će na smanjenje prometa

kroz uže gradsko područje. U svrhu zaštite i poboljšanja kakvoće zraka potrebno je uspostaviti katastar emisija onečiščujućih

tvari u zrak i praćenje kakvoće zraka, koje se, osim područne mreže za praćenje kakvoće zraka, mora

realizirati i okviru državne mreže za praćenje kakvoće zraka pozadinskog onečišćenja, regionalnog i

prekograničnog daljinskog prijenosa te mjerenja u okviru međunarodnih obveza države, mjerenja

kakvoće zraka u zaštićenim područjima i mjerenja kakvoće zraka u urbanim opterećenim područjima. Na temelju mjerenja utvrdit će se kategorizacija područja s obzirom na preporučene (PV) i granične (GV) vrijednosti kakvoće zraka:

• kategorija čist ili neznatno onečišćen zrak, nisu prekoračene PV • kategorija umjereno onečišćen zrak, prekoračene PV, a nisu dostignute GV • kategorija prekomjerno onečišćen zrak, prekoračene GV

Temeljem izrađene kategorizacije Županija, Gradovi i Općine će donositi programe zaštite i poboljšanja kakvoće zraka s ciljem da se gospodarskim razvitkom ne prekorači utvrđena kategorija kakvoće zraka nekog područja, odnosno da se sanacijskim mjerama dostigne veća kategorija kakvoće. Temeljem Uredbe o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora

(“Uredba o GVE”), svi postojeći industrijski objekti moraju uskladiti svoje emisije s graničnim vrijednostima emisije kako je propisano navedenom Uredbom.“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.6. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš, u cjelinu 3.6.4. Mjere zaštite od buke, sukladno odredbama Izmjena i dopuna PPDNŽ, dodaje se sljedeći tekst: „Ugroženost bukom u Gradu Metkoviću najveća je uz prometnice s velikim brojem vozila (primarno

DC-9) te uz industrijske (primarno asfaltna baza) i ostale objekte koji izravno proizvode buku. Državna

cesta DC-9 ovdje je najprometnija cesta, preko koje se ostvaruje tranzitni i ostali promet iz Bosne i

Hercegovine prema obali Jadranskog mora (najviše Luka Ploče) i obratno. Prolazi kroz uže gradsko

područje Metkovića i time utječe na kvalitetu života u tom dijelu Grada. U neposrednoj blizini je i luka Metković, koja po svojoj sadašnjoj i planiranoj budućoj funkciji može pojačati ugroženost bukom

okolnog prostora. Planirana izgradnja i nadopuna postojeće prometne infrastrukture Grada (zaobilaznica Metkovića,

spoj na autocestu kod čvorišta Nova Sela) ide u prilog rješavanju ovoga problema. No za smanjenje

utjecaja buke potrebno je poduzeti i ostale mjere, kao što su povećanje udjela zelenih površina u

ukupnoj površini grada, sadnja posebnih vrsta drveća i ostale hortikulturne mjere. Sukladno Zakonu, Dubrovačko-neretvanska županija, Gradovi i Općine dužni su izraditi karte buke i

akcijske planove. U cilju zaštite voda, tla i zemljišta, kao i očuvanja biološke raznolikosti, potrebno je provoditi

interdisciplinarna istraživanja (biološka, ekološka, pedogeografska, geomorfološka, hidrogeografska,


__________________________________________________________________________________________


hidrogeološka, geomehanička) kojima će se preispitati mogućnost proširenja melioracijskih zahvata i

navodnjavanja te ovisno o rezultatima istraživanja utvrditi obuhvat i način korištenja zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju. Dijelovi ugroženog okoliša i područja ugrožena bukom prikazana su na kartografskom prikazu 3.3.

UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA – 1. Područja posebnih ograničenja u korištenju, 2. Zaštita

posebnih vrijednosti i obilježja.“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.6. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš, 3.6.5. Mjere zaštite biljnog i životinjskog svijeta, alineja 3. mijenja se i glasi: „- Korištenje biljnih i životinjskih svojti dozvoljeno je samo za znanstveno-istraživačke svrhe, uz

prethodno pribavljeno dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode,“ U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.6. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš, u cjelinu 3.6.6. Mjere zaštite od požara i mjere sklanjanja stanovništva, sukladno odredbama Izmjena i dopuna PPDNŽ, dodaje se sljedeći tekst: „Određivanje zona zaštite od požara vatrobranim pojasevima ovisno je o požarnom opterećenju.

Četiri su kategorije požarnog opterećenja (vrlo visoko, visoko, srednje i nisko) s pripadajućim

redovima požarnih zapreka (I.,II.,III.,IV.). Požarne zapreke, odnosno vatrobrani pojasevi mogu biti

ulice, parkovi i drugi slobodan prostor gdje nije dopuštena izgradnja, ali i prirodne prepreke (rijeke,

jezera), što je posebno značajno za prostor Grada Metkovića. S obzirom na gustoću izgrađenosti, požarno opterećenje i međusobnu udaljenost građevina treba

provoditi prema kriterijima utvrđenim propisima, pravilnicima i normativima. Za građevinska

područja s gustoćom izgrađenosti iznad 30% potrebno je prostornim planom utvrditi pojačane mjere

zaštite, i to:

• ograničenje broja etaža • obvezatnu interpolaciju građevina većeg stupnja otpornosti • izgradnju požarnih zidova • ograničenje namjene na djelatnosti s minimalnim požarnim opasnostima • izvedbu dodatnih mjera zaštite (vatrodojava, pojačan kapacitet hidrantske mreže)

Također, potrebno je prostornim planom odrediti koncentrični način izgradnje unutar područja, bez

obzira na namjenu. Mjere zaštite od požara temelje se na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara.


__________________________________________________________________________________________


Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se predvidjeti vanjska i unutarnja

hidrantska mreža za gašenje požara, sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara. Ovo se osobito odnosi na sadašnje i buduće zaštićene dijelove prirode, za koje je potrebno donijeti

procjene ugroženosti i planove zaštite sukladno posebnim propisima, a na iste zatražiti i suglasnost

Ministarstva unutarnjih poslova. Zaštitu je potrebno planirati i na šumskim i poljoprivrednim područjima, koja neposredno okružuju gradska naselja. Obvezno je štititi zaštitne koridore dalekovoda od gradnje objekata. Kod gradnje i projektiranja visokih objekata potrebno je primijeniti Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara. Za zaštitu od potresa potrebno je voditi računa o protupotresnom projektiranju građevina. Potrebno

je izvršiti geotehničko zoniranje Općina i Gradova Dubrovačko-neretvanske županije, među kojima i

Grad Metković (u mjerilu 1:25 000) te mikrozoniranje pojedinih urbanih cjelina (u mjerilu 1:5 000).

Lociranje građevinskih područja i građevina potrebno je provoditi sukladno spomenutom zoniranju

prostora Grada i manjih urbanih cjelina. Do izrade ovih dokumenata lociranje građevinskih područja i

građevina potrebno je provoditi sukladno postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

Rekonstruiranje postojećih građevina, koje nemaju protupotresnu dimenziju, potrebno je provoditi

ojačavanjem njihove konstrukcije. Zaštita od poplava će se provoditi u skladu sa Zakonom o vodama te državnim i županijskim planom

obrane od poplava. Gradnjom regulacijskih nasipa uz korito rijeke Neretve, koji su kasnije rekonstruirani u nasipe za

obranu od poplava, osigurana je djelomična zaštita naselja i poljodjelskih površina od velikih voda.

Grad Metković nema do kraja izgrađene objekte za zaštitu od velikih voda. Prioritet u zaštiti od

poplava predstavlja zaštita grada Metkovića na desnoj obali Neretve. Ovdje je potrebno izgraditi nasip s nadvišenjima po trasi postojećeg nasipa do ceste Metković-Vid, cestom Metković-Vid do

vodotoka Glibuša i dalje do granice s Bosnom i Hercegovinom. U Bosni i Hercegovini projektom je

obuhvaćen dio Gabela polja. Nasipom je obuhvaćen i lokalitet „Duvrat“, do sada nebranjeni dio Grada. Potrebno je utvrditi linije plavljenja kod većeg ispuštanja vode rijekom Neretvom iz akumulacijskih

jezera u Bosni i Hercegovini ili kod pucanja uzvodnih brana zbog prirodnih pojava, tehničko-tehnoloških katastrofa ili ratnih djelovanja. Unutar ovih zona izgradnju je potrebno regulirati

prostornim planom, uz suglasnost nadležnih tijela. U veljači 2013. donesena je Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Grad Metković te Plan zaštite i spašavanja grada Metkovića,

(Neretvanski glasnik, 01/13.). U prilogu Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Grad Metković sadržani su Zahtjevi zaštite i spašavanja, kojima se utvrđuju i propisuju preventivne mjere čijom će se implementacijom umanjiti

posljedice i učinci djelovanja prirodnih i antropogenih katastrofa i velikih nesreća po kritičnu

infrastrukturu (poplave i plimni valovi; potresi; suše; tehničko-tehnološke nesreće ili katastrofe u


__________________________________________________________________________________________


gospodarskim objektima i prometu; epidemiološke i sanitarne opasnosti; ostale mjere za slučaj velike

nesreće ili katastrofe) te povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša. Isto je potrebno uzeti u obzir kod zaštite od izvanrednih situacija.“

PRILOG II.

POPIS KORIŠTENE DOKUMENTACIJE I PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO POŠTIVATI U IZRADI PLANA

POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA OD VAŽNOSTI ZA IZRADU PLANA

• Prostorni plan uređenja Grada Metkovića (Neretvanski glasnik, 06/04.) • Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske

županije 06/03, 03/05, 03/06, 07/10, 04/12, 09/13) • Zakon o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12,

55/12, 80/13) • Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i

standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04) • Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 86/06,

125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10) • Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine, 80/13) • Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine, 80/13) • Uredba o ekološkoj mreži (Narodne novine, 124/13.) • Odluka o razvrstavanju javnih cesta (Narodne novine, 66/13., 13/14.) • Odluka o razvrstavanju željezničkih pruga (Narodne novine, 03/14.) • Program ukupnog razvoja Grada Metkovića, Dunea, lipanj 2010. • Odvodnja viška voda na području Grada Metkovića na lijevoj i desnoj obali Neretve,

Arhitektura i graditeljstvo „Goluža“ d.o.o., svibanj 2010. • Izvješće o stanju u prostoru Grada Metkovića, Entasis d.o.o-IGH Urbanizam d.o.o., prosinac

2012. • Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine 64/08) • Pravilnik o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede (Narodne novine 75/94,

69/97, 60/98, 78/99, 127/07, 88/08) • Pravilnik o razvrstavanu, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti

smještajnih objekata iz skupine hoteli (Narodne novine 108/02, 1321/03, 73/04, 67/06, 48/02, 108/02, 132/03 i 73/04)

• Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine broj 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11)

• Zakon o šumama (Narodne novine 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10) • Zakon o obrani (Narodne novine broj 33/02, 58/02, 76/07, 153/09) • Zakon o vodama (Narodne novine 153/09, 63/11) • Zakon o zaštiti zraka (Narodne novine 178/04, 110/07, 60/08) • Zakon o ustanovama (Narodne novine 76/93) • Zakon o upravljanu ustanovama u kulturi (Narodne novine 50/95) • Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša,

prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu (Narodne novine 116/07)

• Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine 26/03, 82/04, 178/04) • Zakon o grobljima (Narodne novine 19/98) • Pravilnik o grobljima (Narodne novine 99/02) • Pravilnik o zaštitnim i sigurnosnim zonama vojnih objekata (Narodne novine 175/03) • Plan intervencija u zaštiti okoliša (Narodne novine 82/99, 86/99 i 12/01) • Nacionalna strategija zaštite okoliša (Narodne novine 46/02) • Nacionalni plan djelovanja za okoliš (Narodne novine 46/02) • Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (Narodne novine 64/08) • Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (Narodne novine 120/05) • Uredba o ozonu u zraku (Narodne novine 133/05)

• Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine (Narodne novine 61/08)

• Uredba o određivanju područja i naseljenih područja prema kategorijama kakvoće zraka (Narodne novine 68/08)

• Zakon o otpadu (Narodne novine 178/04, 111/06, 110/07, 60/08, 87/09) • Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog

otpada (Narodne novine 50/05) • Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (Narodne novine 97/05, 115/05) • Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (Narodne novine 130/05) • Pravilnik o gospodarenju otpadom (Narodne novine 23/07, 111/07) • Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada (Narodne novine 45/07) • Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (Narodne novine 72/07) • Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom

(Narodne novine 74/07) • Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine

(Narodne novine 85/07) • Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta

otpada (Narodne novine 117/07) • Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (Narodne novine 38/08) • Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima (Narodne novine 101/07) • Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom

pokretljivosti (Narodne novine 151/05, 61,07) • Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša,

prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu (Narodne novine 116/07)

• Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora – redakcijski pročišćeni tekst (Narodne novine 29/83, 36/85 i 42/86)

• Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (Narodne novine 123/97, 112/01) • Zakon o zaštiti od buke (Narodne novine 30/09) • Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne

novine 145/04) • Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (Narodne novine 133/05) • Uredba o kritičnim razinama onečišćujućih tvari u zraku (Narodne novine 33/05) • Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zraku iz stacionarnih izvora

(Narodne novine 21/07) • Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama

(Narodne novine 40/99, 6/01, 14/01) • Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (Narodne novine

79/05, 155/05, 74/06) • Zakon o zaštiti i spašavanju (Narodne novine 174/04, 79/07 i 38/09) • Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom

planiranju i uređivanju prostora (Narodne novine 29/83, 36/85, 45/86) • Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi

skloništa i drugi objekti za zaštitu (Narodne novine 02/91) • Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja

(Narodne novine 38/08) • Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (Narodne novine 47/06) • Zakon o zaštiti od požara (Narodne novine 92/10) • Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (Narodne novine 108/95)

• Zakon o eksplozivnim tvarima (Narodne novine 178/04, 109/07, 67/08) • Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (Narodne novine 35/94, 55/94, 142/03) • Pravilnik o zapaljivim tekućinama (Narodne novine 54/99) • Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (Narodne novine 08/06) • Pravilnik o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite

od požara (Narodne novine 35/94) • Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (Narodne novine 100/99) • Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (Narodne novine 93/08) • Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari

(Narodne novine 26/09) • Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i

uređaja (Narodne novine 146/05) • Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (Narodne novine 35/94, 55/04, 142/03) • Zakon o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine 67/08, 48/10, 74/11) • Zakon o cestama (Narodne novine 84/11) • Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju Priključaka i prilaza na javnu cestu (Narodne

novine 119/07) • Uredba o graničnim prijelazima Republike Hrvatske (Narodne novine, 79/13.) • Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine 158/03, 100/04, 141/06) • Uredba o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke (Narodne novine 110/04) • Uredba o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene (Narodne novine

110/04, 82/07) • Pravilnik o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet

županijskog i lokalnog značaja, način plaćanja veza, uvjeta korištenja, te određivanja maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda (Narodne novine 94/07, 79/08)

• Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (Narodne novine 72/08) • Zakon o telekomunikacijama (Narodne novine 122/03, 158/03, 60/04, 70/05) • Pravilnik o tehničkim uvjetima i uvjetima uporabe telekomunikacijske infrastrukture

(Narodne novine 88/01) • Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova

nazivnog napona od 1 kv do 400 kv (Narodne novine 65/88) • Pravilnik o izdavanju vodoprivrednih akata (Narodne novine 28/96)

PRILOG III.

DOKUMENTACIJA O OVLAŠTENJU STRUČNOG IZRAĐIVAČA PLANA

Documents

IGH - Metković...Institut IGH d.d. Janka Rakuše 1, 10 000 Zagreb IGH Urbanizam d.o.o. Vukovarska 8/II, 20 000 Dubrovnik ecoplan d.o.o. Dr. Ante Starčevića 3, 88 000 Mostar, BiH