Igor Lakic,

RIJE, nova serija, br. 2, Niki, 2009.

91

UDK 811.111'42 821.111-92

Igor LAKI (Podgorica)

MODELI ANALIZE DISKURSA NOVINSKIH

LANAKA

Diskurs medija predstavlja vrlo interesantno podruje za istraivanje, kako zbog to-ga to mediji predstavljaju sastavni dio naih ivota, tako i zbog interdisciplinarnosti pri-stupa. U analizi diskursa pisanih medija najee se polazi od analize strukture novinskih lanaka kakvu je dao van Dajk, koja podrazumijeva analizu makro i mikro strukture tek-sta. Meutim, isto lingvistika analiza nije dovoljna da bi se prouio anr kao to je no-vinski lanak. Na ovaj prostup nadovezuje se kritika analiza diskursa iji je glavni pre-stavnik Ferklaf. Ovaj pristup koristi dobijene rezultate lingvistike analize u tumaenju ideolokih, politikih, socijalnih i drugih okolnosti koje utiu na kreiranje novinske prie. Naa analiza pokazala je da kombinacija lingvistike i intertekstualne analize teksta daje najbolje rezultate u analizi lanaka u dnevnim novinama. Pored toga, analiza je, izmeu ostalog, pokazala da djelovi makro strukture nisu jasno razdvojeni kako se moe stei uti-sak iz postojee literature, tj. da dva dijela makro strukture mogu imati dvostruku funkci-ju, ili da se mogu nai jedan pored drugog u istoj reenici. Primjeri koje smo koristili u ra-du uzeti su iz lanaka britanskih dnevnih asopisa Guardian, Independent i Times o bom-bardovanju Jugoslavije od strane NATO-a 1999. godine. Ovi primjeri, posebno na mikro nivou, ilustruju koliko je lini stav novinara u britanskim medijima presudan za nain izvjetavanja.

Kljune rijei: analiza diskursa, kritika analiza diskursa, makro struktura, mikro struktura, intertekstualna analiza, novinski lanak, diskurs medija 1. Uvod

Analiza diskursa bavi se prouavanjem jezika iznad nivoa reenice, odnosno govora i pisanog teksta. Meutim, analiza diskursa ne zapostavlja nie nivoe u jezikoj hijerarhiji. Tako, na primjer, u analizi govornog di-

IGOR LAKI

92

skursa fonoloki nivo, posebno intonacija, moe imati veliki znaaj. I kod pisanog i kod govornog diskursa analiza diskursa uzima u velikoj mjeri u obzir i sintaksiki nivo. Naravno, analiza diskursa ne bi bila potpuna bez uvida u socio-kulturnu praksu koja je u vezi sa isto lingvistikim aspek-tom (van Dijk, 1988a: 1-2). Zbog toga ova disciplina predstavlja izrazito interdisciplinarnu oblast, to emo pokuati da prikaemo i u ovom radu, koji se bavi diskursom pisanih medija.

Analiza diskursa danas ima mehanizme pomou kojih moe proua-vati razne vrste govora ili pisanog teksta. Diskurs medija, bilo elektronskih ili pisanih, predstavlja posebno interesantnu oblast, s obzirom da nudi obi-lje izvora za analizu. Istovremeno, novinarski diskurs je prisutan u naem svakodnevnom ivotu. U ovom radu, zadraemo se na novinskim izvje-tajima (lancima) ili novinskoj prii.

Pod novinskim izvjetajem van Dajk (van Dijk, 1988b: 4) podrazumi-jeva onu vrstu teksta koja prua informacije o skorijim dogaajima. Rea (Reah, 1998: 4) proiruje ovu definiciju, podrazumijevajui pod vijeu informaciju o skorijim dogaajima koji su od interesa za dovoljno veliku grupu ili koji mogu uticati na ivote dovoljno velike grupe ljudi.

Naredni dio rada bavi se teorijskim aspektima koji se tiu analize no-vinskih lanaka upravo iz ugla analize diskursa, naroito na osnovu teorije van Dajka o tematskoj makrostrukturi i ematskoj superstrukturi, a poseb-no o modelima strukture novinskih lanaka. Ovaj dio sadri i razmatranja o kritikoj analizi diskursa koja predstavlja nadgranju na lingvistiki i struk-turalni dio analize i tie se interetekstualne analize. U treem dijelu nave-dene tvrdnje bie potkrijepljene nekim primjerima iz nae analize izvjeta-vanja britanskih dnevnih novina (Guardian, Independent i Times) o bom-bardovanju Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine od strane NATO-a.

2. Nivoi analize

U analizi diskursa, ukljuujui i diskurs novinskog izvjetavanja, mo-

gu se razlikovati razliiti nivoi u prouavanju diskursa. Svi oni igraju odre-enu ulogu u kreiranju teksta i njegovom razumijevanju od strane italaca.

Van Dajk (1988a) daje svoje vienje okvira za analizu novinskih la-naka. On smatra da se analiza moe izvriti na nivou makrostrukture i mikrostrukture.

MODELI ANALIZE DISKURSA NOVINSKIH LANAKA

93

2. 1. Analiza mikrostrukture

Analiza mikrostrukture podrazumijeva lingvistiki aspekt (fonologiju, morfologiju, sintaksu, semantiku, leksiku, koheziju i koherentnost teksta itd). Tekst se ne sastoji od izolovanih reenica, ve izmeu njih postoji odreena veza. Tako, na primjer, red rijei u reenici ili znaenje reenice mogu zavisiti od karakteristika drugih reenica u nekom tekstu. Reenice se kombinuju u vee cjeline, inei paragraf, odnosno tekst. Povezanost te-ksta postie se uz pomo kohezije i koherentnosti.

Kohezija se postie uz pomo eksplicitnih lingvistikih sredstava, naj-ee gramatikih, kao to su, na primjer, zamjenice, lanovi ili neki prilo-zi koji upuuju na ve pomenuta lica ili stvari u tekstu. Koherentnost se ti-e funkcionalne povezanosti diskursa. Tu spada izuavanje inilaca kao to je poznavanje svijeta od strane korisnika jezika, zakljuci koje oni donose i postavke kojih se dre, a posebno naina na koji se komunikacija sprovodi na osnovu govornih inova.

2. 2. Analiza makrostrukture

Analiza makrostrukture ukljuuje tematsku i organizacionu strukturu teksta. Putem nje tema ili predmet teksta postaju eksplicitni, a u isto vrije-me definie se koherentnost kompletnog teksta, kao i njegova sutina i svrha. Makrostrukture se definiu na osnovu znaenja reenica u tekstu uz pomo niza pravila kao to su izbor, generalizacija i konstrukcija (van Dijk, 1988a: 13). Ovakva pravila su samo uslovna, ali predstavljaju efi-kasne makrostrategije koje itaocu omoguavaju da iz niza reenica shvati to je tema teksta. Makrostrukture i kognitivne operacije u okviru kojih se one koriste su kljune za novinare i urednike u procesu proizvodnje vijesti i one ... objanjavaju kako kreatori vijesti stalno i rutinski sumiraju ogroman broj izvornih tekstova (poruke iz drugih medija, intervjui, izvje-taji, konferencije za tampu) koji se koriste u proizvodnji odreenog no-vinskog izvjetaja (van Dijk, 1988a: 14). Bez teorije o makrostrukturama ne bi bilo mogue objasniti posebna svojstva naslova i lida, koji subjektiv-no sumiraju ostatak novinskog izvjetaja, smatra van Dajk. Uz to, makro-strukture objanjavaju zato veina italaca obino pamti samo vie nivoe makrostrukture novinskih izvjetaja.

IGOR LAKI

94

2. 2. 1. Tematska makrostruktura

Tematska (semantika) struktura kod novinskih lanaka igra veu ulo-gu nego kod drugih vrsta diskursa. Stoga svaka sistematska analiza tekstu-alne strukture novinskih lanaka poinje objanjenjem pojma tema (van Dijk, 1988b: 30/31). Generalno gledano, tema je predmet diskursa, sadri-na ili sutina onoga o emu se govori ili pie.

Tema se odnosi na znaenje ili sadrinu teksta i stoga zahtijeva obja-njenje na osnovu semantike teorije. To, meutim, ne znai da se tema de-finie kroz pojedine rijei ili reenice, ve vie kao rezime, sutina, ishod ili najvanija informacija o iskazu, u situacijama kada se bavimo veim cjelinama govornog ili pisanog diskursa. Iz toga razloga, kako kae van Dajk (1988b: 31), tema pripada nivou makrostrukture u opisu diskursa.

Kod makrostruktura, generalno govorei, najmanje nezavisne znaenj-ske jedinice jezika su iskazi (propositions). Iskazi se javljaju u obliku pro-stih reenica ili klauza. Sloena reenica, s druge strane, moe sadrati vie iskaza. Ovi iskazi koriste se da oznae injenice. Moe se rei da su ma-krostrukture organizovani skupovi iskaza, koji se mogu nazvati makroiska-zi (macropropositions), i da svaka tema teksta moe da se predstavi kao jedan makroiskaz.

Kada govorimo o duem tekstu, kakvi znaju da budu novinski lanci, logino je da se oni esto sastoje iz vie tema. Neke od ovih tema su optije ili apstraktnije od drugih, tako da cijela makrostruktura ima hijerarshijsku organizaciju. Hijerarhijski odnosi definiu se putem makropravila (macrorules) koja predstavljaju ono to intuitivno podrazumijevamo pod sumiranjem. Ova makropravila povezuju iskaze nieg nivoa sa iskazima vieg nivoa. Drugim rijeima, teme se izvode iz znaenja teksta putem ovakvih makropravila koja slue za sumiranje. Ova pravila, kako je ve re-eno, definiu ishod, sutinu i najvanije informacije u tekstu, i na taj nain i samu temu za svaki niz slinih iskaza u tekstu.

Makropravilima se u sutini reduciraju informacije, to se deava na tri razliita naina - brisanjem, generalizacijom i konstrukcijom (van Dijk, 1988b: 32). Prvo, mogu se brisati sve informacije u tekstu koje vie nisu vane za ostatak teksta, kao to su neki nevani detalji. Drugo, niz iskaza moe se zamijeniti jednom generalizacijom. Na primjer, umjesto da se ka-e da imamo maku, psa ili kanarinca, moemo rei da imamo kune lju-bimce. I najzad, niz iskaza koji oznaavaju uobiajene uslove, komponente ili posljedice nekog ina ili dogaaja mogu se zamijeniti jednim makro-


95

iskazom koji oznaava taj in ili dogaaj kao jednu cjelinu. Na primjer, odlazak na aerodrom, ekiranje, ulazak u avion, let, slijetanje itd. mogu se sumirati makroiskazom Iao sam avionom u .... Dakle, mi konstruiemo cijeli dogaaj iz njegovih sastavnih djelova. Ovo pravilo nazivamo pravi-lom konstrukcije. Brisanje, generalizacija i konstrukcija predstavljaju tri glavna makropravila koja svode informacije iz teksta na njegove teme.

2. 2. 2. ematska superstruktura

Sveukupno znaenje makrostrukture ispoljava se kroz organizacionu

strukturu teksta ili, kako je naziva van Dajk (1988a: 14; 1988b: 51), emat-sku superstrukturu. Ovakva ema predstavlja u stvari skup karakteristinih kategorija, odnosno odreenih djelova u tekstu. ema novinskih izvjetaja slina je narativnoj emi koja se koristi u pisanju ili prianju pria (Uvod, Okvir radnje, Orijentacija, Zaplet, Razrjeenje, Evaluacija i Dodatni komentar). Bel (1994: 147) ak smatra da novinari i ne piu lanke, ve prie, upravo zbog prisustva ovih elemenata koji se ne oekuju u lanku. U engleskom jeziku, za novinske lanke inae se koristi se termin novinska pria (news story), to nam ukazuje da i u njima postoji naracija (van Dijk, 1988b: 1). Meutim, iako ima slinosti u organizaciji s priama koje pria-mo djeci ili pripovijetkama za odrasle, ova vrsta naracije ima i svoje speci-finosti u smislu organizacione eme, a, kao to smo ve rekli, ema u sva-kom sluaju olakava procese pisanja i razumijevanja.

2. 3. Organizaciona ema novinskih lanaka

Van Dajk (1988b: 48) smatra da se u analizi novinskog diskursa treba se rukovoditi sljedeim prinicpima: a) da analiza ide od vrha ka dnu, odnosno od veih ka manjim strukturama; b) uzimanje u obzir vanosti informacija; c) ciklino prikazivanje informacija. Drugim rijeima, glavni dogaaji i uesnici stavljaju se na poetak, a zatim slijede detalji vezani za glavne uesnike, identitet manje vanih uesnika, komponente, uslove, posljedice ili nain odvijanja dogaaja, detalji vezani za mjesto i vrijeme itd. U sutini, ovo je tzv. princip obrnute piramide, to je termin koji se koristi u novinarskoj profesiji.

Vie autora bavilo se ematskom organizacijom novinskih lanaka. Ovdje emo pogledati modele van Dajka, Alana Bela i Instituta za ratno i mirnodopsko izvjetavanje iz Londona.

IGOR LAKI

96

2. 3. 1. Model Teuna van Dajka

Van Dajk (1988a: 92-93) daje prikaz organizacije novinskih lanaka u okviru koje izdvaja 10 djelova:

1. Naslov 2. Lid 3. Glavni dogaaj 4. Pozadina dogaaja 5. Istorija 6. Kontekst 7. Posljedice 8. Verbalne reakcije 9. Evaluacija 10. Oekivanja.

Ovaj obrazac trebalo bi da odslikava strukturu novinskih lanaka na engleskom jeziku. Meutim, neki autori, poput Zoltana (Zoltan, 2001: 11), istiu da van Dajk ne prua eksplicitna objanjenja ovih 10 kategorija. Zoltan je za potrebe svoje analize spojio djelove 4, 5 i 6 (Pozadina doga-aja, Istorija i Kontekst), jer se pokazalo da ovdje esto dolazi do prekla-panja i da ih je esto teko razdvojiti. On je za ova tri spojena dijela upotre-bio naziv Pozadina dogaaja. Takoe je spojio djelove 9 i 10 (Evaluacija i Oekivanja) u jednu cjelinu pod nazivom Oekivanja.

Van Dajk neto drugaije i detaljnije opisuje ematsku superstrukturu novinskih lanaka u knjizi News as Discourse (1988b: 53-56). On prven-stveno pominje kategorije Uvoda (Naslov i Lid), Epizode (Glavni dogaaji, Kontekst, Pozadina dogaaja, Istorija), Posljedice, Verbalne reakcije i Ko-mentar (Evaluacija i Oekivanja). Naredni pasusi predstavljaju opis koji daje van Dajk u ovoj knjizi.

Uvod se sastoji od Naslova i Lida. Svaki novinski lanak ima Naslov, a veliki broj sadri i Lid. Naslov takoe uvijek ide ispred Lida, a zajedno oni prethode tekstu i izraavaju glavnu temu ili teme teksta, odnosno slue kao uvod. Dakle, Naslov i Lid sumiraju tekst i time predstavljaju semanti-ku makrostrukturu.

Novinski lanci, u okviru Epizode, takoe sadre Glavni dogaaj, Po-zadinu dogaaja i Evaluaciju. Pozadina dogaaja uglavnom se javlja ka-snije u novinskom diskursu, tj. nakon djelova koji se odnose na glavne do-gaaje. Kategorija Glavni dogaaj moe biti ugraena u Kontekst, to


97

predstavlja dodatnu kategoriju koja se odnosi na glavni dogaaj, a ne na njegovu pozadinu. Kontekst se esto signalizira rijeima poput dok ili to-kom, a informacije date u ovom dijelu odraavaju stvarnu situaciju i sastoje se od konkretnih dogaaja, a ne opteg opisa situacije. Kontekst je esto i Glavni dogaaj u drugim ili prethodnim tekstovima. On je drugaiji od Po-zadine dogaaja koja je vie istorijske prirode. I sam van Dajk priznaje da je ponekad teko napraviti jasnu razliku izmeu ove dvije kategorije. Isto se odnosi i na Prethodne dogaaje, koji podsjeaju itaoca na stvari koje su se ranije desile. Pod Istorijom, s druge strane, van Dajk podrazumijeva vremenski udaljene dogaaje vezane za postojeu situaciju, esto one koji obuhvataju godine, a ne samo dane ili nedjelje. Izgleda da je Zoltan bio u pravu kada je ove tri kategorije spojio u jednu, jer se one teko mogu raz-graniiti. Istovremeno, ovakva podjela vodila bi do prevelikog usitnja-vanja, a esto i nedoumica kod same analize.

Posljedice su jo jedna kategorija koja se javlja u novinskom diskur-su. Interesantnost nekog dogaaja za tampane medije djelimino je odre-ena i ozbiljnou njegovih posljedica. Nekada su one ak vanije od sa-mog dogaaja, pa teme u kategoriji Posljedice mogu imati isti hijerarhijski poloaj kao teme u okviru Glavnih dogaaja ili ak i najvei poloaj, ime mogu biti izraene i kroz Naslov.

Verbalne reakcije ine zasebnu kategoriju novinske organizacije tek-sta koja se moe shvatiti kao posebna skupina posljedica. Novinsko izvje-tavanje ukljuuje standardnu proceduru traenja komentara od najvanijih uesnika u tim dogaajima. Razlog lei u tome to novinari mogu da prue miljenja koja nisu iskljuivo njihova i koja su objektivna, mada sam izbor ljudi od kojih e se traiti izjava nije uvijek objektivan. Ova kategorija sig-nalizirana je imenima i ulogama uesnika u dogaaju i direktnim citira-njem ili prepriavanjem izjava.

Komentar podrazumijeva stavove, miljenja i evaluaciju dogaaja od strane samog novinara ili lista za koji pie. Iako mnogi smatraju da ne treba mijeati injenice i lina miljenja, ova kategorija se ipak esto javlja u no-vinskim lancima, mada ponekad u indirektnom obliku. Komentar ukljuu-je i dvije glavne podkategorije: Evaluaciju i Oekivanja. Evaluacija podra-zumijeva iznoenje miljenja o dogaajima o kojima se govori u lanku, a Oekivanja se odnose na mogue politike i druge posljedice dogaaja ili situacije, kao i mogunosti predvianja buduih dogaaja.

Naravno, svi tekstovi ne sadre sve ove kategorije. Naslov i Glavni dogaaj su obavezni u svakom lanku. Kategorije kao to su Pozadina do-

IGOR LAKI

98

gaaja, Verbalne reakcije i Komentari ne moraju biti prisutne u tekstu. Ne-ke kategorije, s druge strane, mogu se pojavljivati vie puta u tekstu, tj. ci-klino, posebno kad je u pitanju Glavni dogaaj.

2. 3. 2. Model Alena Bela

Govorei o izvjetavanju medija, Bel (1994: 148) kae da su novinski

izvjetaji dui i sa vie detalja u odnosu na izvjetaje u elektronskim medi-jima, pa je time i njihova struktura sloenija. ak i dui televizijski izvje-taji su krai i manje sloeni od novinskih izvjetaja. Naravno, izmeu ove dvije vrste medija postoje i razlike, ali su one mnogo manje nego slinosti. U svakom sluaju, ovdje emo se zadrati iskljuivo na novinskim izvje-tajima. Belov model izgleda ovako:

1. Naslov 2. Lid 3. Orijentacija 4. Radnja 5. Evaluacija 6. Rezultati radnje.

Belova podjela svakako proizilazi iz injenice da on na novinske izvjetaje ne gleda kao lingvista, ve kao bivi novinar, to ne mora da zna-i da je ovakva podjela i bolja od one koju je napravio van Dajk. Oigle-dno, neke kategorije, kao to su Naslov i Lid moraju postojati, bez obzira ko analizira tekst. Evaluacija takoe postoji i kod jednog i kod drugog au-tora. Isto tako, van Dajkove Posljedice su kod Bela Rezultati radnje, a Kontekst (zajedno sa Pozadinom dogaaja i Istorijom) je slian Orijentaci-ji. To znai da Bel pod Radnjom podrazumijeva Glavne dogaaje i Verbal-ne reakcije koje identifikuje van Dajk. Dakle, razlike su mnogo manje ne-go to se to ini na prvi pogled.

Jo jedna karakteristika naracije prisutna je kod novinskih izvjetaja. Naime, oba anra pribjegavaju direktnom citiranju, zato to je utisak oevi-daca, uesnika i njihovo direktno ukljuivanje vano i za naraciju i za no-vinski izvjetaj. Za razliku od van Dajka, Bel ovo nije izdvojio kao pose-ban dio.

U radu News Stories as Narratives Bel (1999) daje slinu podjelu, s tim to ovdje Naslov i Lid svrstava pod Apstrakt, to je slino van Dajkovoj


99

podjeli. Uopteno gledano, Belov rad u velikoj mjeri se i oslanja na rad van Dajka.

Drugi autori (Delin, 2000; Reah, 1998; Zoltan, 2001) slijede upravo modele koje su dali van Dajk i Bel.

Meutim, kako se diskurs, govorni ili pisani, ne moe posmatrati van drutvenog konteksta, diskurzivna praksa i drutvena praksa, o kojima go-vori Ferklaf (1992 i 1996) takoe moraju nai svoje mjesto u analizi. Stoga se i moe rei da jezika analiza diskursa i analiza drutvenog konteksta predstavljaju dvije strane istog novia (Lahdesmaki/Solin, 2000: 16). Sli-jedei ovaj princip pokuaemo da objedinimo i pristup kritike analize di-skursa Ferklafa i ematski pristup Van Dajka, koji se u mnogim elementi-ma ve podudaraju.

2. 4. Kritika analiza diskursa

Ferklaf (1996: 311-313) smatra da se jezika analiza odvija kroz tri dimenzije, odnosno tri komunikativna dogaaja (communicative event):

(1) Tekst. Analiza teksta fokusira se na formalne karakteristike teksto-va (rjenik, gramatika, kohezija, struktura teksta), to su kod van Dajka mi-kro strukture.

(2) Diskurzivna/diskursna praksa (discoursive/discourse practice), i-ja analiza je usmjerena na proizvodnju, upotrebu i distribuciju diskursa ko-ji je predmet prouavanja.

(3) Drutvena praksa (social practice). Analiza drutvene prakse (ili socio-kulutrne prakse) odvija se na jo iroj ravni. Ona se bavi drutvenim i kulturnim deavanjima, na primjer, prouavanjem politikog konteksta diskurzivnih dogaaja kao i time kako ideoloki efekti utiu i doprinose drutvenim promjenama. Ovaj okvir navodi analitiara da prouava ne sa-mo tekstualnu formu, ve i to kako se tekst koristi u odgovarajuem dru-tvenom kontekstu, odnosno u odgovarajuoj diskursnoj zajednici, kako Svejls (Swales, 1990) definie grupu koja se slui odgovarajuim anrom.

Ferklaf (1996: 314-315) takoe pravi razliku izmeu lingvistike ana-lize teksta i intertekstualne analize teksta, kao to to ini i Bahtin (Bakhtin, 1986). Intertekstualna analiza predstavlja graninu oblast izmeu teksta i diskurzivne prakse kad je u pitanju analitiki okvir. Intertekstualna analiza u stvari gleda na tekst iz perspektive diskurzivne prakse. Dok je lingvisti-ka analiza vie deskriptivne prirode, intertekstualna analiza je interpretativ-na. Ona u stvari koristi dokaze koje joj prua lingvistika analiza i interpre-

IGOR LAKI

100

tira ih na odreeni nain, ime se tekst locira u odgovarajuu diskurzivnu praksu. Lingvistika analiza je ono to se nalazi na papiru, audio traci itd, dok je intertekstualna analiza malo apstraktnija, s obzirom da je analitiar zavistan od socijalnih i kulturnih parametara. Ferklaf kae da je poveziva-nje lingvistike analize teksta i intertekstualne analize bitno za prevazilae-nje jaza izmeu teksta i jezika s jedne strane i drutva i kulture s druge.

Ovakav pristup po svojim karakteristikama spada u domen kritike analize diskursa. Van Dajk (2001: 300) kae da kritika analiza diskursa podrazumijeva prouavanje odnosa izmeu diskursa, moi, dominacije, socijalne nejednakosti i pozicije analitiara diskursa u takvim drutvenim odnosima. On ovaj pristup takoe naziva sociopolitikom analizom di-skursa. Nesumnjivo, tema vezana za diskurs medija o ratu treba da uzme u obzir ove aspekte, pri emu ona mora da bude nuno multidisciplinarna, mada je analiza diskursa takva po samoj svojoj prirodi.

Treba imati na umu da analiza pisanog ili govornog diskursa bilo koje vrste moe zapasti u greku da samo formalna strana jezika postane pred-met i svrha cijelog prouavanja. To moe dovesti do komplikovane tehni-ke analize i do gubljenja iz vida onoga to se pokuava postii analizom. Drugim rijeima, ostaje problem kako dovesti u vezu isto jeziku upotre-bu jezika s njenim drutvenim kontekstom (Lahdesmaki/Solin, 2000: 16). Sa ovim autorima se slae i van Dajk (2001: 301) kada tvrdi da je nepozna-vanje socijalnog konteksta jedan od kljunih teorijskih nedostataka kritike analize diskursa.

Ipak, analize jesu esto lingvistiki orijentisane upravo zbog toga to istraivai najee jesu lingvisti, a ne sociolozi. Na primjer, Ferklaf (1992) zastupa ideju o analizi diskursa koja je orjentisana na tekst. Zaista, formalna analiza teksta predstavlja preduslov za sveobuhvatnu analizu di-skursa. Pri tome treba imati na umu da lingvistiki opis treba da slui odre-enoj svrsi, a ne da postane sam sebi cilj, tako da lingvista mora biti po malo i sociolog i obratno. S druge strane, dok je za lingvistu sama lingvi-stika analiza, iako tehniki zahtjevna i komplikovana, ipak izvodljiv po-duhvat, analiza drutvenog konteksta moe da predstavlja problem. Lingvi-stiki opis je najee sistematian i predstavlja sveobuhvatnu sliku o tome kako lingvistiki izbori formiraju odreeni stav u tekstu. Problemi se, po Lahdesmaki i Solin (2000: 21), javljaju kod interpretacije drutvenih i poli-tikih funkcija i porijekla lingvistikih izbora, tj. kod pokuaja da se tekst postavi u odreeni drutveni kontekst. Najee, rezultat analize je nerav-notea izmeu lingvistike analize i analize drutvenog konteksta. Pitanje


101

je da li je uopte mogue da analiza bude izbalansirana lingvistiki i socio-loki i da analitiar dobro poznaje i lingvistiku i socioloku literaturu.

Odgovor na ovo pitanje nije lako dati. Meutim, ono to treba imati na umu jeste da se ne moe poeti od problema koji je isto lingvistike prirode, bez uzimanja u obzir i drutvenih i politikih razloga koji neku ling-vistiku pojavu ine interesantnom za analizu (Lahdesmaki/Solin, 2000: 25). Istraivanje treba da zapone idejom koja se odnosi na drutvenu upo-trebu odreene jezike karakteristike. Prilikom analize, dakle, mi moramo postaviti pitanje zato su date lingvistike jedinice interesantne ili relevant-ne za posebni drutveni ili politiki kontekst i kako one kreiraju odreenu drutvenu realnost i drutvene odnose. Ukratko, predmet analize treba da bude opravdan u odnosu na drutveni kontekst, a ne (samo) u odnosu na akademsku tradiciju. Interdisciplinarnost treba da bude prisutna na svim nivoima istrai-vanja. Svaka faza istraivakog procesa treba da ukljui i lingvistike i so-cioloke principe. Ovo istovremeno predstavlja i izazov na neki nain, s obzirom da jo uvijek ne postoji koherentan teoretski i metodoloki okvir za ovu vrstu analize.

Kao to smo vidjeli, svaka analiza teksta moe da nametne drugaiji pristup, u zavisnosti od toga to nudi tekst. Isto tako, jedan isti tekst se mo-e analizirati na nekoliko razliitih naina. I sam van Dajk (2001: 315) kae da i meu lingvistima koji se bave kritikom analizom diskursa ne po-stoji konsenzus oko metoda analize. Nepostojanje jasnog metoda analize s jedne strane oteava samu analizu, ali s druge strane obezbjeuje lingvi-stiku nepristrasnost i slobodu. Naravno, ovo ne znai da metoda i modela nema. Oni postoje, a da li e se upotrebiti ovaj ili onaj model, ili kombina-cija modela, prvenstveno zavisi od samog lingviste. 3. Neki diskursni aspekti lanaka u britanskim dnevnim novinama

U okviru jednog sveobuhvatnog istraivanja (Laki, 2010), analizirali smo izvjetavanje tri britanska dnevna lista (Guardian, Independent i Ti-mes) o bombardovanju Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine. Ana-lizu smo vrili u skladu sa principima van Dajkove ematske strukture tek-sta, uzimajui u ozbir i makro i mikro nivo, a zatim smo dobijene rezultate koristili kako bi intertekstualna analiza dala to pouzdanije rezultate. Zbog ogranienog prostora, ovdje emo ukazati samo na one rezultate nae anali-ze koji su drugaiji u odnosu na pomenute modele.

IGOR LAKI

102

Kako bi izbjegli zabunu oko korienja terminologije (van Dijk, Bel, Zoltan), definisali smo djelove teksta i nazive za njih u skladu sa rezultati-ma nae analize, ali i naom jezikom praksom. Vidjeli smo da je van Daj-kova podjela previe detaljna i da drugi autori (Zoltan, Bel) daju moda prikladnije modele koji odraavaju strukturu jednog novinskog izvjetaja. Nae istraivanje (Laki, 2010) dri se ove krae podjele, neznatno prila-goene naoj terminologiji. Model od kojeg polazimo predstavlja na neki nain kompilaciju onoga do ega su doli pomenuti autori, mada je moda najblii Belovom modelu:

1. Naslov 2. Lid (sumiranje glavnog dogaaja) 3. Glavni dogaaj (razrada dogaaja pomenutog u Lidu) 4. Pozadina dogaaja (ko, kako, gdje i kad) 5. Verbalni komentar (najvaniji uesnici u dogaaju) 6. Evaluacija (stavovi, oekivanja i evaluacija dogaaja od

strane novinara) 7. Rezultati radnje (zato je dogaaj bitan, ozbiljnost njegovih

posljedica).

Kao to se vidi, ovaj model najblii je Belovom modelu, s tim to je terminologija donekle izmijenjena. Razlika u odnosu na Belov model je ta to je ovdje dodat jo jedan element Verbalni komentar, koji van Dajk ta-koe identifikuje kao zaseban dio, dok ga Bel samo pominje, ali ne daje zasebno u okviru svoga modela. Verbalni komentar ima svoju funkciju u novinskom lanku, s obzirom da se njime potkrjepljuju tvrdnje ili informa-cije koje novinar iznosi u tekstu. Stoga smatramo da je njegovo uvoenje u model sasvim opravdano.

3. 1. Makro struktura

U lancima koje smo analizirali pronali smo sve dijelove mikrostruk-ture kako smo ih definisali u uvodnom dijelu rada. Pored Naslova, Lida i Glavnog dogaaja, kao obaveznih djelova svakog lanka, esto se javljaju Verbalni komentar i Evaluacija, dok se Rezultati radnje i Pozadina doga-aja sreu rjee.

Naslov i Lid u gotovo svim sluajevima vjerno odraavaju sadrinu teksta, posebno onih aktivnosti sadranih u okviru Glavnog dogaaja. Lid najee dodatno razrauje ideju sadranu u Naslovu. Meutim, ono to ne


103

nalazimo u literaturi jesu i situacije kada je Lid vie nastavak, a manje ra-zrada ideje sadrane u Naslovu. Takoe smo identifikovali situacije u koji-ma Lid ima samo indirektnu vezu s Naslovom ili opisuje posljedice ideje izraene u Naslovu, ime poprima i funkciju Rezultata radnje. Tako Naslov nije uvijek rezime rezimea (tj. Lida), ve se ova dva dijela mogu nai i u drugoj vrsti odnosa.

Verbalni komentar je vrlo est dio u analiziranim tekstovima. Javlja se direktno, tj. u obliku citata, ili kao indirektni govor, tj. izjava koja je pre-priana od strane novinara. Nekada se ova dva naina kombinuju u okviru jedne reenice. Verbalni komentar najee slijedi iza Glavnog dogaaja ili Pozadine dogaaja, a njegova funkcija je da potvrdi vjerodostojnost ideja koje je novinar iznio. Primjetno je da se kod Guardiana Verbalni ko-mentar javlja ee nego kod druga dva lista, a posebno Independenta.

Frekventnost Evaluacije je razliita u zavisnosti od teme i stava novi-nara. Naime, upravo prisustnost Evaluacije esto ukazuje na pristrasnost novinara. S druge strane, ona nije uvijek iskazana direktno, kroz rijei sa-mog novinara, ve i na indirektan nain, kroz rijei nekog drugog uesnika u procesu, dakle kroz Verbalni komentar, pri emu je oigledno i da novi-nar stoji iza toga stava. Ovo se posebno deava u sluajevima kada se Eva-luacija nalazi na samom kraju teksta gdje se i oekuje da novinar iznese svoj stav o dogaaju. Ovaj dio najee je prisutan u Independentu, a naj-manje u Guardianu. Verbalni komentar i Evaluacija najvie su uravnotee-ni u Timesu.

Pozadina dogaaja ne javlja se previe esto, a Rezultati radnje tako-e su rijetki.

Naa analiza pokazala je da je u tekstovima mogue pronai kombi-nacije dva dijela makrostrukture u okviru istog iskaza, to se ne sree u li-teraturi kao mogunost. Tako se u jednoj reenici Glavni dogaaj moe kombinovati s Verbalnim komentarom, Evaluacijom ili Pozadinom doga-aja. Evaluacija se moe pronai u kombinaicji s Pozadinom dogaaja, Rezultatima radnje i Verbalnim komentarom. I Verbalni komentar kombi-nuje se s Pozadinom dogaaja, a Pozadina dogaaja s Rezultatima radnje.

Takoe su interesantna neka odstupanja kada je u pitanju Naslov. Ta-ko je u jednom lanku za Naslov uzet Verbalni komentar, to nije esto u britanskim medijima. U jednom tekstu u Independentu nalazimo ak i Na-slov koji sadri kompletnu predikaciju, to je rijedak sluaj u britanskim dnevnim novinama.

IGOR LAKI

104

Iz analize slijedi i mogunost koju takoe nismo pronali u literaturi. Naime, u nekim sluajevima ne deava se da su dva dijela makrostrukture samo smjeteni u istoj reenici, ve i da jedan isti iskaz moe da ima dvo-struku funkciju. Tako ponekad Verbalni komentar ima istovremeno funkci-ju Pozadine dogaaja ili Glavnog dogaaja. Slino je sa Evaluacijom i Re-zultatima radnje. Ovakvi primjeri ukazuju na to da pojedine dijelove ma-krostrukture nije mogue uvijek jasno razdvojiti.

Gledano sa stanovita mikrostrukture, najveu teinu u analiziranim lancima nose imenice i imenike fraze, a neto manje glagoli i pridjevi.

Imenica koju su najvie koristili predstavnici NATO-a kada su govo-rili o aktivnostima srpskih snaga na Kosovu bila je agresija, a zatim su tu represija, nered ili haos. Mogu se nai i imenice poput divljanje, masakri, varvarstvo, zloini, protjerivanje, ludilo, krv, masakr, ubice, uas, brutal-nost, ponienje, istrebljenje, divljanje, protjerivanje, silovanje, pljaka, osveta, pokolj, zvjerstvo itd.

Od imenikih fraza kojima se opisuju srpske akcije nalazimo: pokolj nevinih ljudi, srpska agresija, etniko ienje, humanitarna katastrofa, najokrutnije operacije ienja, vladavina terora, komije ubice, sistemat-ska silovanja, masovna silovanja, ubijanje iz zadovoljstva, in divljatva, in iz inata, srpski vodovi smrti, brutalna protjerivanja, brutalna specijal-na policija, orgija paljenja i ubijanja, izopaena tiranija itd.

U opisima aktivnosti srpskih snaga koriste se glagoli: spaliti, razoriti, ubiti, protjerati, istjerati silom, protjerati, ubiti, (etniki) oistiti, pljakati, paliti, zbrisati i razoriti.

I za izbjeglice se koriste karakteristine imenice poput oaj, patnja, iskuenje, glad, nesrea, umor, strah, nevolja, priliv, egzodus, protjeriva-nje itd.

Imenike fraze se manje koriste u opisu izbjeglica, ali su ipak prisut-ne. Izmeu ostalih, u britanskim listovima pomenute su sljedee: more ljud-skih bia, spaljeni domovi, poplava izbjeglica, priliv izbjeglica, izgladnjele izbjeglice, ljudske patnje ili uasni uslovi.

Neki od pridjeva koji dodatno opisuju stanje izbjeglica su: traumati-zovani, iscrpljeni, okirani, oajni, uplaeni, uznemireni, smrznuti, praznog pogleda, otupjeli, neuhranjeni, izgladnjeli, uasnuti, okirani, uznemireni, uhvaeni u zamku, iscrpljeni, prljavi, uprljani i drugi. S druge strane, sama situacija u kojoj su se nale izbjeglice najee se opisuje pridjevima poput uasna i brutalna.


105

Pridjevi koji samostalno opisuju akcije srpskih snaga su rjei: osvet-niki i bezduan. Veina pridjeva koji negativno opisuju srpsku stranu sadr-ani su u okviru gore pomenutih imenikih fraza.

Iz ovih jezikih elemenata mogue je zakljuiti da su mediji, ve kroz mikro nivo, stvorili sliku o agresoru i rtvi, to se u velikoj mjeri, mada ne uvijek, odrazilo i na nain izvjetavanja britanskih listova, odnosno na inter-tekstualni novo objavljenih lanaka.

3. 2. Intertekstualna analiza

Sva tri analizirana lista, bar indirektno, podravaju poetak vojne kam-panje NATO-a u Jugoslaviji. Meutim, teko je identifikovati jasnu ure-ivaku politiku lista. Stie se utisak da sami autori tekstova daju svoj lini peat lanku, pa je tako mogue nai da su na istoj strani objavljena dva lanka razliitih autora koji na potpuno drugaiji nain piu o nekom doga-aju. U tom smislu imamo tekstove iji se potpisnici jasno stavljaju na stra-nu Alijanse, zatim one gdje novinari zauzimaju potpuno neutralan stav, do onih koji predstavljaju kritiku NATO-a ili pokazuju simpatije za drugu stranu.

Mogue je zakljuiti i da mjesto iz koga izvjetava novinar ima veli-kog uticaja na nain izvjetavanja. Tako tekstovi novinara koji izvjetavaju iz evropskih prestonica, posebno Brisela i Londona, ali i iz Vaingtona, zvue prilino bezlino, dok lanci pisani s terena, posebno oni koji se tiu izbjeglica, nose mnogo vie linog, pa je stoga u njima Evaluacija mnogo prisutnija.

Meutim, na osnovu korpusa teko bi bilo napraviti neku statistiku analizu koja bi egzaktno pokazala u kojoj mjeri je neki list bio objektivan ili neobjektivan. U svakom sluaju, izvjetavanje sva tri lista nije bilo pot-puno nepristrasno. Moe se rei da prednost imaju lanci kojima se oprav-dava vojna akcija NATO alijanse i prikazuju uinci koje je Alijansa ostva-rila. Meu onim lancima koji podravaju kampanju ipak je manje onih koji su ektremni, a vie onih koji pruaju samo blagu podrku kampanji. Iz ove grupe treba izdvojiti one u kojima se opravdanje za vojne udare nalazi iskljuivo u akcijama srpskih snaga na Kosovu. Meutim, ima i onih koji su kritini prema NATO-u.

Novinari koji su izvjetavali s terena uglavnom su podravali ljude s kojima su bili u kontaktu i saosjeali sa njima. Tako su novinari iz Make-donije i Albanije uvijek bili na strani izbjeglica koje su uglavnom bile i je-

IGOR LAKI

106

dini izvor informacija. Ovo je za sobom povlailo i mnogo nepouzdanih informacija, a sami novinari najee nisu dovodili u pitanje njihovu vjero-dostojnost. S druge strane, novinari koji su izvjetavali iz Srbije takoe su pokazivali naklonost i saosjeanje prema narodu u Srbiji. Ovdje je najvie prednjaio dopisnik Independenta ije izvjetavanje je bilo skoro podje-dnako pristrasno kao i izvjetavanje novinara iz Albanije.

U sutini, poredei tri lista ne moemo izvesti konkretan zakljuak o nekoj jasnoj ureivakoj politici lista. Tako pouzdanost izreenih stavova, kako je naa analiza pokazala, lei iskljuivo u rukama novinara.

Moe se tvrditi da su britanski dnevni listovi u sutini pokrili samo neke, ali bitne aspekte itave krize. Pri tome su pruili raznolike poglede na dogaaje, zbog ega je nemogue izvui jasne zakljuke o odnosu lista prema akciji NATO-a. Ono to se moe zakljuiti jeste da djelimino pred-njae oni koji su pruali podrku vojnoj kampanji Alijanse.

Meutim, u svemu ovome treba imati na umu da su sami pisani medi-ji bili ogranieni u pogledu mogunosti izvjetavanja, s ozbirom da je naj-vei dio stranih novinara bio protjeran i Srbije, zbog ega su na raspolaga-nju imali uglavnom informacije koje su dolazile iz Alijanse. Mogue je da to objanjava i vei broj Verbalnih komentara predstavnika NATO-a. Gle-dajui iz ove perspektive, moda se moe i prihvatiti tvrdnja Tejta (1999: 43) da su britanski mediji uinili najvie to su mogli da na to taniji nain prenesu informacije o ovom sukobu. Meutim, prenijeti tano informaciju je jedna stvar, ali kako baratati s njom u smislu njene pozicije u tekstu i odnosa novinara prema njoj je neto sasvim drugo. U smislu objektivnosti moe se rei da Guardian, Independent i Times ipak nisu bili uvijek na vi-sini zadatka, iako su uglavnom poznati kao listovi na koje politika nema veliki uticaj. 4. Zakljuak

Novinski lanak, ili novinska pria, izvjetaj, predstavlja poseban anr koji je predmet istraivanja velikog broja lingvista. Novinski lanak moe se posmatrati sa stanovita makrostrukture, tj. njegovih sastavnih djelova, kao i sa stanovita mikrostrukture, odnosno jezikih elemenata na leksi-kom, semantikom i sintaksikom nivou. Ovakva analiza, meutim, prua nam samo ogranieni uvid u karakteristike novinskih lanaka, s obzirom da se zadrava na isto lingvistikom nivou i da je uglavnom deskriptivne pri-rode. U tom smislu, kritika analiza diskursa, kroz intertekstualnu analizu,


107

pomae nam da prevaziemo ovo ogranienje i da damo interpretaciju lanka iz ugla socijalnih, ideolokih, politikih, kulturnih i drugih faktora. Intertekstualna analiza mogla bi da zapadne u subjektivnost ukoliko se ne bi zasnivala na lingvistikim nalazima, a lingvistika analiza sama po sebi ne bi mogla da nam prui pravu sliku o prirodi novinskog lanka.

Kratka ilustracija mikro nivoa na primjeru izvjetavanja tri britanska dnevna lista, upravo nas upuuje na zakljuak da jeziki elementi na mikro nivou mogu da doprinesu u velikoj mjeri tematskoj, odnosno semantikoj strukturi teksta, to, kao rezultat daje tekstualne cjeline na makro nivou. Uz to, ovi jeziki elementi slue kao dokazi za izreene tvrdnje na osnovu intertekstualne analize teksta. Jedino na ovaj nain, kroz jedan iri, inter-disciplinarni pristup, moemo doi do pravih rezultata analize, to moe bi-ti od koristi kako samim istraivaima u radu na slinim anrovima, tako i praktiarima, odnosno novinarima, u njihovoj svakodnevnoj diskursnoj praksi.

Literatura: Bakhtin, A. (1986) Speech Genres and Other Late Essays, ed. Emerson, C. and

Holquist M., University of Texas Press. Bell, A. (1994) The Language of News Media, Oxford: Blackwell. Bell, A. and Garret, P. (eds.) (1998) Approaches to Media Discourse, Oxford:

Blackwell. Bell, A. (1999) News Stories as Narratives, in Jaworski, A. and Coupland, N. (eds.)

The Discourse Reader, London and New York: Routledge, pp. 236 - 251. Delin, J. (2000) The Language of Everyday Life, London: SAGE Publications. Fairclough, N. (1989) Language and Power, London: Longman. Fairclough, N. (1992) Discourse and Social Change, Cambridge: Polity Press. Fairclough, N. (1995a) Media Discourse, London: Edward Arnold. Fairclough, N. (1995b) Critical Discourse Analysis, the Critical Study of

Language, New York: Longman. Fairclough, N. (1996) Critical Analysis of Media Discourse, in Marris, P and

Thorntam, S. (eds.) Media Studies: A Reader, Edinburgh: Edinburgh University Press, pp. 308 - 325.

Laki, I. (2004a) Media Discourse and Manipulation, u Perovi S. i Bulatovi V. (ur.) Lingvistike analize, Podgorica: Institut za strane jezike, str. 85 96.

Laki, I. (2004b) Diskurs, mediji, rat, Podgorica: Institut za strane jezike (u tampi)

Reah, D. (1998) The Language of Newspapers, London: Routledge.

IGOR LAKI

108

Swales, J. (1990) Genre Analysis - English in Academic and Research Settings, Cambridge: Cambridge University Press.

Van Dijk, T. A. (1988a) News Analysis, Hillsdale, NJ: Lawrence Erlbaum. Van Dijk, T. A. (1988b) News as Discourse, Hillsdale, NJ: Lawrence Erlbaum. Van Dijk, T. A. (2001) Principles of Critical Discourse Analysis, in Wetherel,

M., Taylor, S. and Yates, S. J. (eds.) Discourse Theory and Practice, A Reader, London: SAGE Publications, pp. 300 - 317.

Zoltan, K. (2001) Media Discourse from a Contrastive Rhetoric Perspective, Novelty, Vol. 8, No. 3, British Council in Hungary, pp 4 - 26.

Igor Laki

VARIOUS MODELS OF THE ANALYSIS OF PRINT MEDIA DISCOURSE

Summary

Media disourse is a very interesting area for research, both because media are a part of our lives and because the approach to their analysis is interdisciplinary. In the analysis of print media discourse, the starting point is usally the structure of news stories as described by van Dijk, which implies analysis of macro and micro structure of texts. However, linguistic analysis itself is not enough to study a genre such as news story. This approach is therefore supplemented by Critical Discourse Analysis whose main representative is Fairclough. This approach uses the obtained results of linguistic analysis in explaining ideological, political, social and other circumstances that influence creating of a news story. Our analysis has shown that it is the combination of linguistic and intercultural analysis of texts that provides the best results in studying daily newspaper articles. In addition, the analysis has shown, among other things, that parts of macro structure are not clearly separated, as it may be concluded from the existing literature. Actually, two parts of macro structure may have a dual function or can be found next to one another even within a single sentence. The examples used in the paper were taken from articles of British dailies the Guardian, the Independent and the Times on NATO airstrikes on Yugoslavia in 1999. These examples, especially those at the micro level, illustrate to what extent the personal attitude of a journalist influences the manner of reporting in British media.

Documents

Igor Lakic,