IHRVATSKA RIECI PREDPLATA: Za ŠIBENIK 1 AUSTRO-UGARSKU sa dostavom a kuću § mjesečno K 1*25, godišnje K 15*—. Za INOZEMSTVO suviše poštarina. — I Plativo 1 utuživo u Šibeniku.

POJBDINI BROJ IO PARA.

God. IX.

VEČERNJI LIST Izlazi utorak, četvrtak i subotu

Telefon br. 31. Čekovni ratSun 71.040

ŠIBENIK, subota 15. ožujka 1913.

UREDNIĆTVO i UPRAVA »Hrvatske Rieči“ nalaze se u „Hrvatskoj T iskari- [ (Dr. Krstelj i drug). — Rukopisi ne vraćaju se , — Nefrankirana plama ne * primaju se. — Tisak »Hrvatske Tiskare* (Dr. Krstelj i drug). — Vlastnik, j

Izdavatelj i odgovorni urednik JOSIP DREZOA.OGLASI PO OXĐXIKU.

Broj 807

Sa mrtve tačke u odlučnu borbu...Čuvajev komesarijat domala slavit

će svoju godišnjicu. Prije ove slavio je i narod jednu obljetnicu: prvu go­dišnjicu pakta stranke praka s hrvat- sko-srbskom koalicijom, sklopljena dne 12 ožujka 1912. Taj čin, koji smo mi pred godinu dana veseljem po­zdravili shvaćajući mu važnost uoči obnove financijalne nagodbe, izazvao je Cuvajev* komesarijat i sva ona zla što ih je ovaj počinio nad našim na­rodom u Banovini. Pokrenute bijahu sve sile pakla, ne bi li se taj pakt razbio, a rezultat svih tih dušmanskih djelovanja jest, da Čuvaj odlazi, a

' pakt je još tu.Netom je našoj braći u Banovini

bio nametnut absolutizam, u našem je listu od podpredsjednika naše stranke jasno preciziran položaj te iztaknuta naša zadaća u borbi koju vode pre- kovelebitska braća* Banovini je bila zadaća da trpi i snaša onakđ kako ona zna u cielom svom parodu; tielo je imalo počivati i čekati, svjestno svoje nepokolebive snage, a uda hr­vatskoga naroda, razpršena u tolike pokrajine izvan Banovine, imadjahu da stupe u akciju.

Mj Tako je i bilo. Banovina je” ši­lom prilika bila postavljena na mrtvu tačku, ali su zato ostali udovi našega naroda pregnuli da pomrse magjarske snove. U ovoj borbi stranka prava pokazala je, da shvaća svoju dužnost i svoj položaj u narodu te se založila za stvar prekovelebitske braće žarom i odlučnošću što je odlikuju od po­stanka njenog u neslomivoj obrani državnih prava Hrvatske.

* Jedna godina je prošla, puna te- žkih .izkušenjaj napasti i rovarenja, ne bi li se djelo narodne kooperacije razbilo. Cuvajeva armatura nije po­mogla da se skrši narodni odpor, ma je' — kako svi znaci kažu — poklo­pila tirana samoga. Uostalom mala nas briga, da li on odlazi ili ne. Sli­čnost naše borbe je takova, da nam

Nešto o bugarskom jeziku.Piše prof. 0. F. SLAVIĆ.

Ako ikoga vesele junačka djela bugar­ske vojske, to zaista vesele sve Slavene, a napose nas Hrvate. Bugari su mnogo puta pokazali, bilo kod sokolskih sletova, bilo na skupštinam svojim, da dni veoma cijene i ljube nas Hrvate ; sasvim je pravo, da ;i mi njih ljubimo i cijenimo. Ako ćemo reći istinu, i Rusi i Poljaci i Česi i istojezični nam Srbi, ostavili su nas Hrvate višekrat na cjedilu, i to baš u trenu, kad sm> se od njih najvišoj pomoći nadali. To se o Bugarima ne može reći. Je li uzrokom tomu to, što se Bugari nijesu nikad nalazili u takvom položaju, dk nam ili pomognu ili odnemognu, o tom mi sad nećemo raspra­vljati, svakako znamo, da su se oni uvijek prama nami pokazivali kao prava braća u prigodam.

Promatrajuć mi s jedne strane ‘ovu veliku bugarsku ljubav prama nami, a s druge strane njihova brza i silna junačka djela, kojima su zadivili cijeli svijet, odlučili smo pozabavit se malko njihovim jezikom, i potaknuti u Isti mah Hrvate, da im, gdje­god možemo, uzvratimo milo za drago.

Naravno, mi se nećemo ovdje upu­štati u tančine bugarskog jezika, jer jedino

je očekivati uviek nove i svedj jače pritiske, potencirane u razmjeru prama rastućoj našoj snazi i prama približa- vajućem se odlučnom momentu.

Takova borba nameće se u ne­posrednoj budućnosti, a razlog. joj u biti samog pakta, kojim je stranka prava htjela da borbu Banovine po­makne napred u duhu svojih ideja. Pozdravljajuć onaj pakt iztaknusmo svoje zadovoljstvo, što onaj čin na­rodne kooperacije nije učinjen za me- djusobno osiguranje mandata ma ima­jući pred očima veliki ć i ljb o r b u za financijalnu samostalnost Hrvatske, koja će za posljedak imati i samo­stalnost državnu.

Zato je i okrstila magjarska štam­pa onaj čin urotom protiv Magjara, a magjaronske „Narodne Novine" pri- znaše da zahtjev za financijalnom i gospodarskom samostalnošću nosi so­bom preuredjenje čitavog kompleksa financijalnih i gospodarskih posala; tako da bi od nagodbe jedva što pre­ostalo osim zajedničkih posala proiz- virućih iz pragmatičke sankcije.

Borba u tom smislu približava se. Financijalna nagodba iztiče već koncem ove gocfine i hrvatski sabor mora biti sazvan, da izabere kralje- vinski odbor koji će s jednakobrojnim ugarskim kral je vinskim odborom pre­govarati o obnovi financijalnć nagod­be. Izvan svake * je dvojbe da će na­rod poslati u ogromnoj većini u sa­bor muževe povjerenja stranaka koje Iklopile pakt, a potom može se već unapred znati, kakovo će biti star novište i kraljevinskog odbora i da će se hrvatski sabor izjaviti za pod- punu financijalnu i gospodarsku sa* mostalnost Hrvatske. Ali i na ma- gjarskoj ‘strani računa se s tom e- ventualhošću, pa zato već sada kom­biniraju, kako bi zakonito stanovište Hrvatske izigrali i financijalno robstvo silom podržavali. Odmah i teorija da financijalnu nagodbu može Ugarska

što bi na taj način izgubili mnogo prostora, mi bi uz to mogli i dosaditi našim čita­teljima. A baš osobito ćemo se čuvati ovog posljednjeg. Namjera naša, kod svakog pi* sanja, nije da istaknemo svoj um, već je­dino, da opišemo stvar onako kako će je razumjeti i najprostiji štioc. S ovog uprav razloga ispustit ćemo sve tehničke riječi k a o : kvantilativnost, kvalitativnost, kon­trakcija, asimilacija, disimilicija, elidiranje, metateza, šiniceza, eliminacija, i ondje, kamo nam bude od potrebe, služit ćemo se sa besjedam čisto hrvatskog korjena. Neki pisci stavljaju svu pomnju u to, kako će strpati u svojim pisanijam što više tudjih.riječi, i misle da tim pokazuju svoju mudrost, a ja bih reko, da tim pokazuju svoje neznanje, jer kad bi oni poznavali dobro hrvatski jezik, ne bi ga nagrdjivali tudjim nespretnim besjedam.

Prije, nego počmemo moramo znati, da je bugarski jezik dosta sličan hvatskomu, puno sličniji nego češki, poljski, pa i ruski. Naravno, prem bugarski jezik dosta naliči hrvatskomu, ipak dandanas ne otsijeva u bugarskom jeziku ljepota, kao u hrvatskom. Može tko govoriti što hoće, nu po mnijenju objektivnih poznavaoca slavenskih jezika, najkrasniji je naš hrvatski jezik, a onda da­kako ne možemo ni bugarski jezik uspore­

sama jednostrano produžiti.Banovina će se svakako maknuti

s mrtve tačke. Pisanje, koje sada po­staje aktuelno, tako je popularno, da će se i najsiromašniji lički seljak za­grijati za borbu. TMtanje financijalne samostalnosti digld je i g. lOP^. se- ljačtvo na noge, pa će se i sada na­rod listom dići da* zbaci sa sebe go­spodarski jaram.

Uda Hrvatske imat će u pribli­žavaj ućoj se borbi dužnost, da svim silama podupru ovu borbu, da iz pi­tanja Banovine i Ugarske stvore pi­tanje čitave monarkije te ne dopuste dalnje ponizivanje; našega naroda. A nadamo se — jer je hrvatski narod u sadanjem ratu na Balkanu pokazao i osjećaja za tudju slobodu i čovječtva i bratstva, te je svojim simpatijama unapredio stvar slavensku — da će Hrvatska u toj borbi imati podpore dajbudi moralne i*s one strane koja je na svojim ledjilina težko osjetila, što je to borba za .slobodu.

Razvoj balkanskog rata.Savezne balkanske države dale su

Turskoj ultimatum na 13. oktobra 1912 , a Crna Gora je već na 9. oktobra Otvo­rila ra t; danom 17 oktobra datira navie- štenje ra ta , od strasđH,Turske. Bugarskoj, Srbiji i Grčkoj. U tom razmaku, na 15. oktobra sklopljen je mir s Italijom. U Crnoj Gori je na 30. septembra naredjena obća mobilizacija, a u Srbiji. Bugarskoj i Grčkoj na 1. oktobra. U isto doba nare­dila je i Turska mobilizaciju I. (carigrad­skog, II. (solunskog) i neki dio III. (er- zingianskog) vojnog zbora. Savezne bal­kanske države provele su lako mobiliza­ciju, dok je ona u Turskoj naišla na po- težkoće radi slabih komunikacija i pri­prema. Prema vojnoj organizaciji razDola- gali su Bugari kao u ratnom stanju sa380.000 vojnika, Srbi sa 205.000, Grci sa 110 000, a Crnogorci sa 34000 ljudi. Na­prama njima trebali su zapravo Turci iz­baciti 1,000.000 vojnika. U istinu su pako saveznici 'u početku rata: bili znatno jači:

Bugais'<a je foi-mirala 11 divizija sa236.000 pušaka; Srbija 10 »divizija i 2 brigade sa 130.000 do 150.000 pušaka; Grčka 8 divizija sa po prilici 75.000 pu­šaka i Crna Gora 4 divizije sa 31.000

diti u ljepoti sa hrvatskim. Po pregibanju bugarskih riječi, naime: glagolja, imenica, pridjeva itd. vidi se, da nema baš mnogo vremena otkad su Bugari i Hrvati govorili jednakim jezikom, ko što dandanas govore Hrvati i oni u Srbiji. Uzrok zašto su se oni ponešto odalečili od nas, te recimo iskreno, malko nagrdili svoj jezik, mislim, da leži u tom, što su okruženi nekim mon­golskim narodima, koji su svojim jezikom utjecali na njih. Dao Bog, da se to što prije rasčisti u neprestanom saobraćaju sa Srbim, Slovenim i Hrvatim, te da nam bude svima južnim Slavencim jedan zajednički knji­ževni jezik. A sad da započnemo.

Bugarski jezik ima 32 slova. Dandanas pišu ćirilicom a hoće li i unaprijed, ne­znani ; svakako cijenim da je puno lakša latinica kojom se služe Hrvati, Slovenci, Česi, Poljaci, a kadikad Srbi. Ne bi bilo zgorega, da se i Bugari služe latinicom i Srbi, pa i Rusi, jer bi se tako mogli lakše i brže medjusobno upoznavati. Neka braća Slaveni ljute se na ovo moje mnijenje, koje sam više puta istico, nu neka znadu, da mi, pišuć ćirilicom a ne latinicom, više ne škodimo sebi, nego koristimo. Mnogo puta sam vidio, da bi došao koji list iz Crne Gore ili iz Srbije u naše krajeve, pak ? Oni koji bi ga primali jedva bi ga i otvorili, a

pušaka. Turci su mogli tek sredinom ok­tobra imati jedva 400.000 ljudi.

Bugarska vojska bila je tako grupi- sana, da je sa snažnim lievim krilom mo­gla jako navaljivati sa sjevera prema jugu. Glavna srbska sila stajala je u dvije gru­pe: prestolonasljednik kod Vranje a ge­neral Stefanović kod Kistendila, gdje je došla i 7. bugarska divizija. Bilo je za­snovano, da se iz dvije fronte koncentri- čki navali na glavni operacioni cilj, na Skoplje. Osim ove glavne sile koncentri- sali su Srbi kod Kuršumlija jednu grupu pod generalom Jankovićem, koja je imala poći prema Prizrenu, a na pruzi Užice- Kraljevo bila je grupa generala Živkovića. koja je imala osvojiti Sandžak i sjediniti se sa crnogorskom vojskom. Grci su pro­šli sa glavnom vojiiom silom pokraj L^- rlse prema Solunu, dok je za zaštitu lie- vog krila i prema Epiru bila koncentrisana jedna divizija. Glavni dio crnogorske voj­ske pošao je prema objema stranama Skadarskog jezera, dok se je jedna spo­redna grupa koncentrisala na sjevero-iz- točnoj strani Crne Gore, da podje put Sandžaka.

Prvu su navalu poduzeli Crnogorci: već na 9. oktobra započeli su oni rat. Njihove navale na turske utvrde iztočno od Podgorice bile su uspješne i nakon zauzeća visočiha. oko Tuza stajao je Cr­nogorcima otvoren put do Skadra. Dok je sada glavna sila pošla sa sjevera pre­ma Skadru, dobavio je general Martinović težke topove, da grad bije sa juga.

Srbska vojska pod zapovjedničtvom priestolpnasljednikovim udarila je na 23, oktobra kod KUmanova na tursku vardar­sku vojsku pod Zeki pašom. S početka su imali Turci uspjeha, ali bitka na 24. oktobra izpala je povoljno za Srbe. U isto doba, na 22. i 23. oktobra, izvojštill su Bugari kod Kirkilise sjajnu pobjedu. Na 22. oktobra započelo je obsjedanje Drinopolja sa zapadne strane. Pokušaji Turaka nakon što su dobili pojačanja, da suzbiju glavnu bugarsku vojsku na pruzi Baba-Eski—Viza, doveli su kod Lile-Bur- gasa do strašne bitke, u kojoj su Turci poraženi. Ovi su se za tim povukli u Čataldžu.

Pošto nakon bitke kod Kumanova nije više b l i potrebna srbska vojska u Macedoniji, a Bugari su naprotiv kod Kirkilise i Lile-Burgasa pretrpjeli težke gubitke, poslane su na tračko ratište dvije srbske divizije — grupa Stefanovića i 2. divizija — sa obsadnim materijalom i ko- njaničtvom. Ova je vojska upotrebljena za obsjedanje Drinopolja. .

kamo li pročitali. A zašto? Možda iz pro­tivnosti naprama Crnogorcim? Ne, već je­dino, (tako sam čuo) jer im je oteško či­tati ćirilicu . . . Ako se ovo govorka o onim ljudima, kojima je isti jezik sa Crnogorcima, što će onda reći germanski i romanski na­rodi, kad im dodje pod ruke kakav ćirilski bukvar? Sa koliko god sam romanstcih i germanskih učenjaka govorio, svi se tuže, da su slavenski jezici teški za njih. Ako im je teško pregibanje slavenskih besjeda, če­mu, da im ne olakšamo trud barem ondje, gdje možemo. Poznato nam je, da se Ro­mani i Germani, uz male iznimke, služe la­tinicom, zašto ne bi i mi pisali latinicom, da tako višom voljom prionu za učenjem slavenskih jezika? Ja mislim, da bi mi svi morali nastojati ne na to, da naš jezik ostane u našim zemljam, već da mu se naviknu ili da ga uče i drugi narodi. Mi pako pišući ćirilicom, stavljamo inostrancim jednu zapreku u učenju naših slavenskih jezika. Evo ovo je uzrok zašto smo mi pi o- tivni ćirilici, a s cijenim, da je taj razlog dobar.

Bugarska ćirilica malo se razlikuje od naše, jer u našoj ima manje slova, nego u bugarskoj. Dandanas ima u bugarskom pra­vopisu šest slova, kojim u našoj ćirilici nema ni traga. A to su dva *jeriM kratko i

Grci su uz neznatne bojeve na 21. oktobra do.-li do Elasone i osvojili su na 22. i 23. oktobra Serfidže. Turci su se povukli prema Kozani i Veriji. Na 1. no­vembra zauzeo je general Sapundžakis Prevezu, dok je glavna grčka vojska na 9. novembra zaposjela Solun..

Poslije bitke kod Kumanova došli su Srbi bez nikakva odpora do Skoplja i zauzeli su na 18. novembra Monastir.

Iza ovih dogadjaja nastupio je neki zastoj u ofenzivi na raznim ratištima; po­kušaji Bugara, da zauzmu Drinopolje i da provale Čataldžu, ostali su bezuspješni isto tako kao i navala Crnogoraca na Skadar. Nd 3. decembra sklopljeno je primirje, ko­jemu nije pristupila Grčka, niti je ono pre­kinulo bojeve.oko Skadra. Mirovni prego­vori u Londonu razpršili su se, na 28. ja­nuara prekinuti su i na 3. februara započeo je ponovno rat.

Najznamenitiji bojevi, koji su bili na­kon što je primirje odkazano, jesu oni, u kojima su se borile one bugarske čete, koje su bile odredjene protiv turske vojske na poluostrvu Galipolju. Veli se, da je Buga­rima uspjelo, da potisnu Turke do utvrda u Bulairu i da sprieče izkrcavanja turske vojske.

Pred Drinopoljem se nalaze tri bu­garske i dvije srbske divizije. Saveznici su žestoko bombardovali grad i poduzeli ne­koliko navala na pojedine utvrde. Ali turska posada pod Šukri pašom drži se još i sada.

Isto je tako zapovjedniku turske v o j-l ske u Skadru, Riza begu, do sada uspjelo, da odbije sve navale Crnogoraca, kojima su došle u pomoć srbske čete. Srbi su pod generalom jankovićem došli do obale ja ­dranskog mora i zaposjeli su luku Drač.

Obćenito uzevši, opaža se u drugom periodu rata kod turske vojske nešto više aktivnosti i veselja za akcijom nego u onom prvom. Doduše prvi porazi su nepovoljno djelovali na raspoloženje vojske, ali je veći utisak, koji £u na nju učinili zapovjednici Drinopolja i Skadra.

U vjeti sa v e z n ik a .Sofija, 15 ožujka. Saveznici prihva­

tili su pqsredovanje velevlasti uz slie- deće uvjete: Granica bugarsko-turska ima ići na Rodosto na Marmorskom moru. Poluotok Galipolji ostaje Turskoj, dočim cielo područje zapadno od linije na Rodosto, uključivo Drinopolje i Ska­dar, Turska mora odstupiti saveznicima. Turska odstupa nadalje egejske otoke i Kretu. Porta će se u načelu obvezati na izplatu ratne odštete, kojoj će se visina odrediti pri sklopljenju mira.

dugo. Kratko se piše kao broj 6, a dugo tako, da brojeve šest i sedam spojiš, za­jedno B. Oba ova slova redovito nemadu svog izgovora kad su na kraju. Kratko „jeri" znači, da je pred njim suglasnik mek, a drugo »jeri" znači, da je samoglasnik pred njim tvrd. Prije su ova dva slova op­stojala i u našoj ćirilici, ali, pošto su nam bila suvišna, i na smetnju, izbacismo ih. — Treće slovo koje se razlikuje od obične ći­rilice jest tako zvano „jat", piše se kao kratko „jeri" samo što se preko sredine j,jerove“ crte potegne lQk B (B), to slovo odgovara hrvatskom „i“ u „dilo" ili »e“ u „delo“ ili „je" u „djelo" ili Bije“ u „zvijez­da"! — Četvrto slovo sastoji se iz tiskanog pi" te od „o“, ako ih se spoji sa jednom crticom a odgovara našemu „ju".Peto slovo je izvrnuto naše slovo R dakle g , a odgovara hrvatskom „ja". Šesto slovo se piše kao naše tiskano, samo se dolnji rep protegne tako, da izadje ipsilon, a onda se preko srijede učini luk >k, to slovo od­govara hrvatskom „u". Ostala se slova pišu kao ćirilslfti i izgovaraju, s tom samo raz­likom što se Hif ne izgovara kao „šć" već kao „št“, a v (dotično B) na kraju često izgovaraju kao f.

(Sliedi).

Osim toga Turska će jamčiti za Štete koje su počii\jene u vrieme prije rata. Ob ovome saveznici posebno će viećati. Saveznici pridržavaju si pravo da u konačnom ugovoru o miru urede pita­nje o postupku s njihovim državljanima i o slobodi njihovog poslovanja u oto- manskom carstvu, kaošto i narodnostno pitanje, te garancije za privilegije pra­voslavne crkve i driavopravni položaj svojih sunarodnjaka koji su podanici Turske. Ratne operacije ne će se za vrieme mirovnih p r e g o v o r a prekinuti.

Carigrad, 15 ožujka. Uvjeti savezuika ovdje su vrio nepovoljno primljeni. Sviet se pita, nije li onda bolje do ^krajnosti borit se za narodnu čas t?

Odlučan juriš na Skadar.Beč, 15 ožujka. Prama viestima iz

diplomatskog vrela, Skadar će po svoj prilici pasti još prije sklopljen ja mira. Već su poduzete sve pripreme za ge­neralni juriš. Napadaj će uzsiiediti istodobno sa tri strane; juriš pješačtva podpomoći će bombardiranje. Prije obće navale, grad će biti pozvan još jednom da se pred ade.

Hamidje potopila grčkeprevozne tadje ?

Beč, 15 ožujka. Po privatnim amo stigllm viestiraa, turski krstaš „Hamldle* potopio je pred Dračom 6 grčkih tran­sportnih lađja.

Strah pred turskim krstašom .Bari, 15 ožujka. Ovdje je u pučanstvu

zavladao veliki strah pred turskim krstašom »Hamidie“. Krštaš je došao pred Bari l od- plovio, a da nije izpalio niti jednog hitca.

M a r k o M a r k o v š n a U ^

S p l i tIza Prokuratlve^(vlastlti stan)

Telefon 9 3 . —

M o rsk e n e z g o d e u m in u lo j g o d in i 1912.

Minula će godina 1912 ostati za cielo veoma znamenita u analima englezkih osje- guravajućih družtava radi ogromnih gubi­taka, koje su u njoj imala povodom morskih nezgoda. I zbilja, Lloydov se je bilans zaključio jednim lakovim od 7 mi­liuna funti Šterlinga, nu pošto mnoge ne­zgode nisu još koncem godine bile likvi­dirane. mora se predrnnlevaU, da će ko­načna svota doseći visinu od 8 m iliu n a ' funti šterlinga, ili 200 miliuna kruna, koja. odkakogod postoji Lloyd, to jest od nazad

Bari, 15 ožuika. C rnogora nije dozvo- 250 godina, nije nikada bite nadm ašenalila, da gradjansko pučanstvo izidje iz T ekom godine 1912 b il< \|e , računa ju<

šest tisuća m orskih nezgoda. Ništa manje, nego 228 osjeguranih parobroda bilo je sasm a u n iš ten o : 36 ih se d o danas srna-

Skadra, ali je prepustila na volju stranim amo paro b ro d e od preko 500 tona, preko državljanim a, da ostave grad. Pučanstvo Skadra drži da je dalnji o d p o r bez ikakve koristi te traži da se grad predade.

Beč, 15 ožujka. ,R e ich sp o st“ izjavlja, da se potvrdjuje viest o um orstvu Hasan Rize. 1 kćer au stro -ugarskog konzula u Ska­dru bila je ranjena od granate.

Tek. račun kod Flllalke Banca Commerc. Trlestina.

1. ZASTUPSTVO i SKLADIŠTE trnit za moderne krovove — postavlja ] po specialnim radnicima.

O evi od cenm lke Dimnjaci „Pločice , za kuhinje, hodnike itd. |Stakla prosta i ornamenta Ina Peći glinene 1 postavlja po specialnim I Sparherde j radnicimaPapendek tanki I debeli Zahodi porculane kompletni — posuda,

daščica, sprem a za vodu i dr.

2. GRADJEVNO PODUZEĆE ovlašteno Dozvolom c. k. Nam jestništva 1

u Zadru, izvadja sve radje svoje struke.

3 . PRV A SPLITSKA MLJEKARNA. Vlastita pom ješća putem Poljuda, P ro d a ji

Mljeka, G njoja, P raščića za razplod — araerikanske i njem ačke pasm ine.

Naslov za pism a i telegram e :.M arko M arkovina — Split".

PRVORAZREDNOM DIPLOMOM 1 ZLATNOM MEDALJOM :: NA RIMSKOJ I BRUSELJSKOJ IZLOŽBI NAGRADJENA ::

TVORNICA VOŠTANIH SV1EĆA

VLADIMIR KULlćPREPORUKA SVOJE PROIZVODE P . N. flfl. ŽUPNICIMA, CRK0V1NARSTVIMA

I BRATO VŠTIN AM A.

g - \ r-w i Na sve naručbe Sto se prtm e Inicijativom Hrv. kat.1 v J / L r v J I v • - nar. d ja ltv a , na korist njihovu davam 5°j0. -

javljam p. n. obćlnstvu, da danom 10. ožujka t. g. otvaram u kući gdje. M a r i j e ,C a p p e l U kod kazališta Mazzoleni

Modni Salon ( M o m )gospojinih šešira O O

Drlnopolje pred padom.Beč, 15 ožujka. Položaj u Drino-

polju je veoma loš, osobito jer nema živeža i municije. Zapovjednik drino- poljske posade šukri paša htio bi po­duzeti odlučni ofenzivni napadaj. Tur­ska vlada naprotiv izjavlja, da je vojska nesposobna za takav napadaj.

Beč, 15 ožujka. „Politische Korre- spondenz" potvrdjuje viest o položaju Drinopolja, da je kapitulacija neizbje- živa i nuždna.

tra izgubljenima bez ikakve viesti o njima 1 , . . . , , , , •, •,> .i bez nađe. da ih « p ro n .d je . S a m . ka- | M p i S l O p l M a B l f i M l U M U

„ D A L M A T I A «je Llovd neštotastrofa T itanica stajala

oko 50 milijuna kruna.U zprkos ovim kolosalnim gubitcim a,

U o y d se je još jednoč pokazao vriedryra svog d o b ro g glasa izplativ bezodvlačno i podpuno osjegurane svo te , ipak je m orao povisiti prem ije osjeguranja, tako da se sad a p laća 2 9 ° /0 za one iste pogibelji, | T r t i za koje se je d o nazad nekoliko m jeseci p laćalo tek 15 ° /0.

uzdrlava od 1. maja 1912. slledeće glavne pruge:

T r s t — M etk o v ić A (p oštanska)

Razoružanje.Beč, 15 ožujka* U G aliciji već

Polazak Iz Trsta p on e#eM u 5 sati po&l.podne povratak fvake subote o 6.15 sati prije podne.

M etk o v ić 8 (poštanska)Polazak iz Trsta u ćetvnak u 3 sati potlie podne i 1 povratak svake srtede a 6.15 sati prije podne.

i T r * t— M e tk o v ić C (poštanska)I Polazak Iz Trsta a subotu u 3 sili po&lie podu

povratak a četvrtak a 0.15 sati prije podne.

koji će biti obskrbljen n?jm ođernijim gradivom i uzorcim a, te će sve radnje biti izvt%ene brzo i ta Ono na p o d p u n o zadovoljstvo cienjenih m ušterija.

Pod pisana je izučila tečaj m odistkinje u P rag u i pohadjala glasovite „Modne Salone* u Beču, te je v ješta čišćenju i bojadisanju cvieća i pera za gospojinske šešire.

P reporučam se p. n. obćlnstvu , kojem u jam čim , da će svaka na- ručba biti itrad jen a polag. posebnih zahtjeva,

V eleštovanjem

M a r i j a I > u n d i 6 .

Novosti u ženskoj gimnastici. | u Mll po5lk Pcd„tpovratak u ponedjeljak u 6.15 sati prije podne.

Ima već jedna g od ina, kako je u g rad janskom ženskom penzionatu u Beču osim ob ične gim nastike zavedena i har~

Tmt— Šibenik (p o štan sk a)Polazak Iz Trsta u petak u 5 sati poslić podne povratak o četvrtak o 6 sati prlja podne.

m onlčna g im nastika po sistem u D e ls a r le - ! T r f t — MakSLTOkSi (trgovačka)

če tv rtak po čelo se o d p u štan jem pričuvnika.

Petrograd, 15 ožujka. V lada izjavlja.

da je onaj d o d a ta k o o d n rš a ju A ustrije

p ram a su sjed im a na jugu

sp o ra zu m a s austrijskom v ladom , ali s a ­

d rža j n jegov o d g o v a ra uv jeravan jim a koja

su uzslfedila u toku razp rav e , i a kojim a

|e zn ačen je jo š veće obzirom n a o k o ln o st,

d a je A ustrija p rv a povela rieč o ra zo ru ­

žan ju . ^

Budimpešta, 15 ožu jka. O d p u š le n i

su p riču v n ici d o m o b ran s tv a iz g. 1909

S lebbn is . Već p rošlog ljeta o b d ržav an a je u vrtu zav o d a prva jav n a v ježba, a na 25, p rošlog m jeseca bila je d ruga , kojo j je p ris s tv o v ao liep b ro j od lične publike. P rije nego se je p rešlo na sam e vježbe, držala je ravnate ljica p en sio n a ta p o u č n o ! p red av an je o psiho loškom učinku ha rm o - n ičke g im nastike. V ježbe, ko je su iza to

u zslieđ io bez &a s ,,eđ ile ’ ^ e &ena su veom a sp re tn o i sa p u n o zazum jevanja. P rec izn o izvad jan je, kao i slikov ita o d ie la v ježb ača izazvali su b u rn o o d o b ra v an je pub like .

Ali osim v an jsk o g izg leda p a d a na 1 um stru čn jak u i d ru g o važnije p i ta n je : d a I li se o v d je jača ju i o n e m išice, ko je k o d o b ičn e g im nastike rieđ k o k a d a ili n ikada ne do laze u obzir, ili se rad i sam o o zgo d n o m sa stav u o b ičn ih tje lesn ih k re tn ja, R ečenom v ježbom se je p o tv rd ilo ovo p o ta n je ; tu n em a nikakvih n o v ih v ježaba za p o jed in e m išiće ili n jihove sk u p in e

Polazak Iz Trsta svaka uriede u 6 sata po«, pod povratak svaki ponedjeljak u 1.15 posae podne

Trst— V i» (trgovačka)Polazak iz Trsta u subota u 7 sati poa. podat povratak svaki četvrtak 7.15 pos. podne.

Beč, 15 ožujka. Jučer su odpulovali samo su nova izvadjanja, njihov red i iz- jz Galicije prvi vozovi odpuštenih pri- mjenečuvnlka.

Turske pobjede?Carigrad, 15 ožujka. Službeno ratno

izvješće javlja da su Bugari na Čataidži dne 13 ov, mj. kod Canakaze otvorili vatru protiv turskog desno; krila, ali su bili od južnih baterija uz znatne gubitke razpršeni.

Istog dana bijahu B ;g>»ri i kod Hu- sakikoja prisiljeni na uzmak.

Drugi zbor poduzeo je napadaj na neprijatelja izmedju Eibas&na i Cakickoja. Neprijatelj bijaše prisiljen povući se u šančeve.

Turci napokon izjavljuju da su Bu­gari bili potisnuti i kod Kod ikoja i Ind- zig<sa.

Sabiranje za vojnike.Budimpešta, 15 ožujka. Doprinosi

sabrani o Božiću u Ugarskoj za vojnike na gran d * iznose jedan milijun; od toga odpada na pojedinog v>>jwka 157 para.

T urci zaustav ilifrancuzki parobrod .

P ariz, 15 ožujka, Jedan turski ratni brod zadržao je francuzki parobrod wFrey- clnet“. Poklisar francuzki prosvjedovao je kod Porte,

Da ljudsko tielo dobije neku ljepotu, u držanju i kretanju, m logo pomaže ovaj sistem gimnastike, nu ima već prigovora, koji smetaju, da se ta gimnastika zavede po svim zavodima. Na prvom redu do­lazi u obzir mimično predstavljanje i dra­matska uvježbanost, što dolazi u područje ritmičkih plesova, a na drugom opet baca učitelja u brigu okolnost, da bi učenice mogje Imati odvišr duševnog napora tim, Što bi morale pa",i ti strogo ne samo na vježbe nego i na njihov slied i što ih moraju izvadjati po taktu glazbe. U koli­ko dakle harmonićka gimnastika, postav­lja sebi za cilj samo postignuće ljepote u dr anju i kretnjama, ostaje ona kao uz­gojni faktor, za kojega ne će da zna ni­koji uzgojni zavod ; prekorači li ovu gra­nicu i uznastoji li da stupi na mjesto obće gimnastike, onda bi se moralo u tom vi­djeti zaostatak u tjelesnom uzgoje školske mladeži. Danas na ovom polju vlada de­viza : dosta kretnje, čisti zrak, razne igre sunčane toplina, plivanje i zimski šport a da se i na ovaj načim mogu postići liep stas i tretanje, o tom nema dvojbe

.SJO

KO ŽELI ZDRAVLJA neka pohodi glasovito

Spljet8ko sumporno kupalište

NAGY

Sjećajte se Družbe SS. ćirila i Metoda

koje posjeduje, kako već poznato, najljekovitiju mineralnu vodu u Evropi. U jednoj litri sadržano je 31*5 grama razne soli. — Otvoreno cijelu godinu.

Prospekte šalje uprava.

Prodaje se pokućstvo

sastojeće se od jedne spavaće sobe, sobe primanja, blagovaone i kuhinje, u veoma dobrom stanju, sve ukupno ili na pojedine komade. Potanje oba-

vlesti daje g, Ive Jadronja, c. k. pošt.podčinovnik. 3—3

V _________________ __________________

PREBLAUER. SAUERBRUNN I AUENaUEU-E .-. /.

M IN ERA LN A V O D A K IS E U C A

Čista alkalična, posve naravna alpinska kiselica, uvieVc svježa, preporučena od svih liečnika kao najprijaznija voda za stolno piće te kao najbolje sredstvo proti želudčanim i bubrežnim te spolnim kroničnim bolestima. Budući je rasićena izobiljem ugljične kiseline, to je izvrstna za miešati sa vi­nom ili bilo kojim drugim pićem, te se pije

veoma za njezine vrstne ukuse.

Nalazi se u svakom hotelu, restauracijam i svim dućanima.

Glavno skladište za T rst, PrimoTje, Istru i Dalmaciju:

H e r m a n n T o n i t z , Trst.Zastupstvo za Dalmaciju:

IVO MACHIEDO, Dubrovnik.

n r a « B n B H M i

- - GRADJEVNO PODUZEĆEPETAR BLASOTTl & FRAMO SKC

UPITANI ZIDARSKI MA1ST0R - - Š1BENU

PODUZIMUE SVAKU VRST GRAD1EVUIH RADN1A I POPRf SPECIJALISTA U GRADN1I ŠTEDNJAKA (SPARHETA) l SO

P0DUZIML1E ČVRSTE RADNJE U CEMENT BETON (EIZENB POTREBE ŽEL1EZNIH GREDA. — POSEBNA KANCELARIJA

I TREBOVNIKE KUČA PASINI PUT SUDISTA.

OOOOOOOOOOOOOOOO

svih vrsti izradjuje najveća slavenska tvrdka Monarkije I

Hranice (Morava).

Praktične upute i približni troškovnici badava.

OOOOOOOOOGOOOOOO

MUZKIH ODIELA ZA ZIMSKU SEZONU Velika zaliha svakovrstnih

BACAVAHRASTOVIH

MREŽA OD PAMUKAUZ V R LO U M JER EN E CIENE,

(KOTLINA) od prve svjetske tvornice,

Suviše

PIO TERZANOVIC - ŠIBENIK

CENTRALA: Zagreb, u vlastitoj palači, ugao Marovske i Prera-

dovićeve ulice.

PODRUŽNICE i GLAVNA ZA­STUPSTVA : Osiek, Rieka, Sara­

jevo, Ljubljana i Novisad.

S P U Z A V AI # RAFINIRANIH I PROSTIH

s v a k e v e lič in e i o b lik a

za sve moguće poti^be te za toilette i m a c l e v e l i k u s a l i h u :

Z A D R U G A

------------ U K R A PN JU ------------Naručbe adresirati n a :

Spužvarska Zadruga - Šibenik.

OGLAS.Častimo se javiti, da uz dosadašnje naše proizvode pravimo i specijalni

škerlet za naše težačke kape i ostalo u raznim vrstama, bojama i cijenama, a uspijeva nam veom a dobro.

Cijene su mu veom a umjerene. Gg. vanjski trgovci i radionice kap&, mogu se obratiti direktno tvornici za uzorke i cijene.

P R V A D A L M A T IN S K A TV O R N IC A P R E D IV A i T K A L A i SPEC IJA LN O G Š K E R L E T A

PAŠKO RORA i drug u ŠIBENIKU.

Gospodarski pregled.Stečaj banke sa 19 milijuna pasiva.

U Milanu je propala „Banca dl Va- rese“. Kod proglašenja, da dugovi iznašaju 27, a imovina samo 8 milijuna lira, prema tome pasiva 19 milijuna, bilo je prisutno oko 3000 vjerovnika, koji su izgubili veći dio Hi čitavu tražbinu. Mnogi od prisutnih činili su upravo strašne pori^ore, grozili se ravnateljstvu, koje krive zbog silnih gubitaka banke. Ulozi iznašaju 22 milijuna, a ulagačima se nudja 30 % od uštede.

Iz grada i pokrajine.„Graničari* u kazalištu. Na uzkr-

sni ponedjeljak dnižtvo „Ubožki Dom" priredjuje u kazalištu Mazzoleni svečanu predstavu »Graničara* uz sudjelovanje so­kolskog diletantskog kluba i gradjanskog orkestra pod ravnanjem maestra g. R. Patucchi. Čist prihod je u korist „Ubo- žkog Doma".

Stacionarni ratni brod. Ratni brod „Monarch" ostaje u našoj luci kao škol­ski brod.

»Monarch" je oklopnjača, sagradjena g, 1895. Dug. je 93 m, širok 17 m, visok 6*4 m, deplacement 5600, 8500 konjskih sila. Oklop je debeo 250 milimetara.

Imenovanja. Dr. Karlo Eterović pro­vincijal Franjevaca presv. Odkupitelja ime­novan je generalnim pphoditeljem franje­vačke Provincije u Hercegovini.

— Ot. Petar Grabić dosadanji pro­fesor theologije franjeVač. učilišta u Zao- strogu promoviran je u Rimu na čast poktora Theologije.

Donja Kaštela, početkom ožujka. Uslied> slaba zastoja ove godine u vinu, čujemo da će naša Kotarska gospodarska zadruga, koja nabavlja razne potrebštine svojim članovima, zauzeti se, da takodjer proizvod svojih članova naime vino raz- jproda, po raznim trži tima Monarhije, ' i: tako će- vanjski trgovci moći takorekuć direktno dobiti pravu kapljicu od težaka. Već se živo radi da se čim prije izgradi jedno skladište u tu svrhu. Svakako ov6 je hvalevriedno od ove ustanove, koja je i osnovana da promiče težački stališ.

RAZNI BRZOJAVI.Bosanski novački kontingent.

Beč, 15 ožujka. Vladar je odobiio bosanski novački kontingent, koji iznosi 7265 momaka.

Tisza odriče se.Budim pešta, 15 ožujka. Tisza je

odlučio zahvalit se na predšjedničtvu\par- lamenta.

Tragedija obitelji srbskog poslanika dra. Vuića.

Sušak, 15 ožujka. Supruga bivšeg srbskog poslanika Vuića počinila je samo­ubojstvo, jer lječnici izjaviše da je stanje njenog supruga beznadno gdja. Vuić pre­minula je.

Beč, 15 ožujka. Bivši srbski poslanik u Beču Vuić umro je.

Predplatite sena „Hrvatsku Riec“!

- - t i s k a r u

P rio b ćen o . *Veleučenom Gospodinu

Dr. Franju Kloss presjedniku „Hrvatske Sloge*

u GRACU.

Oslanjajuć se na neslane prijetnje I koje ste mi sinoć upravili u Vašoj kući i na ulici u formi razgovora, ovim Vas naj- učtivije pozivljem kao presjednika društva »Hrvatske Sloge" i kao naobražena čo­vjeka, da odmah objelodanite u novinama, sve, ali smjesta sve, što se- na mene od­nosi (Mislim na sva izmjenjena pisma i sve zapisnike sjednica, usljed mojeg slu­čajnog, ali ljutog prigovora odboru dru­štva, koji je izveo onu glasovitu lutriju, da su se osobito gospoda stranci iz Met­kovića, Opuzena i Zaostroga iznenadili 1) u sporu $a društvom »Hrvatska Sloga". Ujedno Vaš molim, dajte, obrazložite u stvari skandalozni postupak Uprave i dru­štva prama meni i navedite prave razloge, zašto je u isto vrijeme istupilo iz društva nekoliko članova? a ja sam spravan da Vam u tu svrhu, radi svijetla i tmine, na­doknadim polovicu troškova; inače doz­volite mi posumnjati u Vašu ozbiljnost.

U G r a c u (Makarsko primorje) na Grgurovo 1913.

Ljubo Bavčević c. k. poštanski majstor.

* Za članke pod.ovim naslovom uredništvo ne preuzima ^odgovornosti.

Pokućtvoprodaje se. Upitati se u kući g. Gojanović, Varoš I. kat od 11-12

od 2-4 sata poslije podne.

Moderni bufetL-1 L CasoIi”iu S p litu snab­djeven finim delikatesama, šunkom,' oštrigama i kreinwirstelima, prenesen je na obali u novu kuću Jadranske

banke I. kat.

Gradjanska Pekarna d. d. Zagreb, Dalmatinska ul. II.

Tražimo marljive mjestne zastupnike.

m H mNOVO IZRADJENE

H :: RADNIČKE KNJIGE ::u ---------------------- ;--------------------- m

1 m i

H NABAVLJAJU SE U

| HRVATSKOJ TISKARI || j j (Dr. Krstelj i drug) Šibenik. | | |

HE |

- SLUŽBOVNE KNJIGE

Bečki raženi kruh(Wiei\ier Kornbrot)

tečan i hraniv, te i nakon 8 dana ostane jednako svjež i sočan.

Isti kruh razašiljemo ,po 36 fil. kg.

BRAŠNANajveće mlinsko poduzeće.

Dnevna produkcija 700.000 kilograma brašna.

Glavno zastupstvo i skladište kod tvrdke:

FRAN LBNTIĆ '■'rst

Losconcz & Hatvanski paro- mlinovi od Borsod Mischolz i Istvanskog dioničkog druž- tva proizvadjaju najbolje i

najizdašnije vrsti„ C R O A T I A "

osiguravajuća zadruga u Zagrebujedini je domaći osiguravajući zavod. Utemeljena g. 1884.

Podružnica u Trstu, Via dei Lavatoio br. I., II. katTelefon 25-94

Ova zadruga prima uz povoljne uvjete sliedeće vrsti osiguranja :

I. N a ljudsk i ž iv o t:1. Osiguranja glavnica za slučaj doživljaja i smrti.2. Osiguranja miraza.3. Osiguranja životnih renta.

JI. P ro tiv š te ta | | i p o ž a r a :1. OSIGURANJA ZGRADA (kuć&, gospodarskih zgrada, tvornici,

industrijalnih poduzeća).2. OSIGURANJA POKRETNINA (pokućstva, dućanske robe, go­

spodarskih strojeva, blaga itd.).3. OSIGURANJA POLJSKIH PLODINA (žita, sijena itd.).

III. S tak len ih p loča p ro tiv ra z lu p an ja .Zadružna imovina u svim odjelima iznosiOd toga temeljna g l a v n ic a ......................Godišnji prihod p rem ije..............Isplaćene o d šte te .............. ...

Sposobni posrednici i akviziteri primaju se uz povoljne uvjete.

Zastupstvo za Šibenik i okolicu

VLADIMIR KULIĆ - ŠIBENIK

I$§

j KRALJICA DAGMAR j\ - - - - H I S T O R I Č K I R O M A N - - - - |

[ ČEŠKI NAPISAO VACLAV BENEŠ TRŽEBISZKY PREVEO PAVAO M. RAKOŠ *

1

i> 78.

Zadnje dane neprestano gledao je kroz uski, okrugli prozorčić u dosta veli­koj sobici na more, da nije otišao od prozora ni no ću ; očekivao je, da se svakog časa zarumeni more u ognjenom žaru, da tamni morski valovi porumene pod krilima crvanog pijetla, da čujeUglas zvona, koji’ će pozivati u pomoć, da začuje u samom gradu zveckanje čelika i sviranje rogova, i da se otvore vrata, jako željezom okovana, i da udju u tamnicu njegovi osloboditelji, koji će ga izvesti odavde ravno na kra­ljevski prjesto . . .

A dan za danom prolazio je, a na moru bilo je sve mirno, noću tamno*, : u gradu tiše i tiše, a o kakvom| čovjeku nije bilo ni glasa, ni traga. Zo to se na licuzarobljenikonu pokazivao nemir, u očima grozničavo svjetlo, lice mu rumenilo, kao damu se u nj slila sva k r v . . . Usnice su mu drhtale, ruke" mu se tresle, a dah bivao mu kraći i kraći, osobito kad je spazio u. daljini: bjeličasta jedra, koja mu se pričinila iz daljine kao da plove ravno prema njegovoj tamnici.

„Ipak su morali stići moja pisma u prave ruke ! — Nemoguće je, da su ihdobili u ruke pristaše mojeg oca . . . Da Ii sam možda izdan? . . . Izdan i s<te strane?— Onda bi bilo bolje, da si razbijem glavu o tu mrežu! — Bar bih im pokazao, da su jadne kukavice . . . "

Zarobljenik opro se rukama o mrežu na.prozoru, kao da je htio, da je slomi. Ta još uvijek bio je dosta jak, a željezo u zidu hvat debelom nije se ni maklo. Samo .paučinu, koja se šjrila na jednoj strani, bacio je vjetar n a tra g 'a sobu, i velik pauk krstaš, smetan u svojefti radu, prestrašen bjegao je amo tamo, ne znajući, gdje da se ?ustavi i da općt počne presti.

Na zarobljenikovom licu pojavio se grozan izraz.Tamničar otvorio jc vrata i zgrozio se nad svojim štitnikom.„Za Boga, gospodine . . . odgovaran sam za tvoj ž iv o t. . .“Zarobljenik jedva je mogao da progovori: '„Za moj život? j | | Da li misliš, da bi bio kažnjen, kad bih se zaletio s ovom

svojom lubanjom upravo* u zid i kad bi je razbio u komadiće? — Da li se bojiš,da bi te kaznili? t— Oni bi te isplatili! Imali bi na svijetu manje jednog neprija­te lja . . . I takav neprijatelj*, kakav sam ja, vrijedi već nešto novaca, ako podje komu za rukom, da ga pošlje u pak ao ! . . . Kraljevski rod u Danskoj nije imao goreg ne­prijatelja od mene a i ne će ga imati! — Da li razumiješ? . . . A ipak ću se prije promisliti, nego im učinim to veselje. Dali bi za mene služiti i svete mise . . . 0 ti brižljivi l j udi . . . Budi bezbrižan za moj ž iv o t. . .*

I zarobljenik se sad nasmijao: ; a starom tamničaru potresla je zima kosti. Već samom više mu puta palo na um, da bi ga mogli pomilovati. Dosta dugo je već ruzmišljao u ovoj izbi o posljedicama neprijateljstva proti bivšem starom Valdemaru i Kuntu . . . A današnji d a r/ poučio je tamničara o protivnom. U zarobljenikovoj glavi jtfš uvijek plam tjelo; |e> neprijateljstvo najsilnijim ognjem, iz njegovog srca još uvijek su sijevale iskre nesavladive srdžbe, a duša njegova kipjela je strašnim gnjevom proti kronim rodjacima . . . Zatvor u Oringsburškoj tamnici nije u njegovoj unutarnjosti ugasio nijednu iskricu nekadanjeg neprijateljstva. I kfaljevski službenik, kojem su bili povjereni ključevi tamnice, danas mislft je„ da bi morali ovi zidovi još dvaput bitu tako jaki, i vrata, koja vode u sobu, s mrežom u prozoru pedeset puta jača, jer je zarobljenik bio ‘sad mnogo opasniji nego ikad prije . . . Kad je kadkad zapitao, što je u Danskoj novoga, često puta htio je, da mu rekne • .često mu bilo na jeziku : „Stari kralj na desnoj strani božjoj, a mladi kralj je nešto boležljjv . . . “ I kako je bio danas veseo, što su bila usta zatvorena sa sedam ključeva ! Uvijek je samo odgo­varao : „Ako Bog da zdravlje, dobro, — dobro, gospodine ! . . . “ Više zarobljenik nije mogao da sazna od njega ni na kakav način, osim kakvu bojku, na primjer, kako je jednom morska žena posjetila O ringsburg . . .

. Danas je zarobljenik cijeli sate hladio vruće lice na vlažnim zidovima tamnice. Slijedeće noći bit će. pet mjeseci, otkad je začuo po.d prozorom neobični šum, kao da je došla amo ptica, da je zamanula krilima, udarila kljunom i s pandžama zapela za kamenje . f': I kad je ustao s kreveta i digao se do mreže, palo mu nešto na glavu, a zatim opet zavladala je tišina, skoro grozna tišina, koje se brodari na moru najviše

: boje . . . Jedva su se mogli svratiti u tamnicu prvi jutarnji zraci, zabijelio.se u zaroblje- nikovim rukama papirnati' zamo.tak, a kroz i kroz mokar, kao da su ga pokvasili morki valov i. . . Kad ga oprezno razvio, uskliknuo je od radosti, da u tom času'nije pazio ni na straže na bedemima. Dva dobra prijatelja javljala mu, da je sa t njegovog oslobodjenja bizu, da je kralj Kunt na smrtnoj postelji i d a 'je njegov brat Valdemar ža dansku krunu još premlad. I ne bi je mogao održati na svojoj glavi. I da se kraj toga počinje, približavati Polabcima, qd kojih ga već jedno pleme proglasilo vojvodom... Zarobljenik je listiće više puta pažljivo pročitao i već ih htio da uništi, kad se ustavilo njegovo oko na vrlo čudnovatom pismu, koje je opsizalo najvažniji dio . cijele vijesti...

1 Ti redci 'bili su pisani od, desne strane prema, lijevoj, i svako pi.smo bilo je drugče p o lo ž e n o .. . Trajalo: je 1 prilično dugo, dok je uspjelo zarobljeniku, da shvati sadržaj,. Prije nego sedam puta zasvijetli na Oringsburg zvijezda sjevernjača, bit će u Danskoj proglašen kraljem Valdemar d ru g i; nek bude svaki čas spreman . ■..£ T;ri svjetla na moru bit će mu znak noću a danju tri galeba, kojima će krila biti svezana i koje će pustiti svezana i koje će pustiti’ brodari s ladja, koje plove kraj Oringsburga . . .“ Kad mu je tamničar taj dan na pitanje, što je novog u Danskoj, odgovorio, po starom

, običaju, bio je tako veseo, da bi zgrabib vrč, u kojem mu tamničar dondsio vodu, i da, bi mu ga lupio u glavu . . . A ipak svladao se još u pravo vrijem e; od to doba gledao je prezirno na tamničara ... .

Zvijezda sjevernjača izašla je nad Oringsburgom skoro već dvije stotine puta, a tri svjetla na moru nisu se vidjela, a o tri svezana galeba nije bilo ni traga, a okolo Oringsburga uvijek je najvladala strašnija tišina. 1 zarobljeniku pričinjalo se, da se tamni- čarevo lice svakog dana pokriva sve otrovnijim izrazom . . . A to mu se samo tako činilo . . . Nebrojeno puta dogadja se u životu, ako se čovjeku ne ostvare njegove osnove i da mu se razbiju nade, da mu se čini, kao da mu se svako smije u lice . . .

Dva dana nije zarobljenik ništa jeo . . . Noću i danju neprestano gledao je na more . . .

Danas i tamničar nije stisnuo oka. Straže na bedemu podvostručene su, na utvrdama, napose na m orskoj'strani potrostručene su . . . Vijesti, koje se već nfekoliko

„ dana širile po ciielom primorju, lako mogu da budu u svezi sa zarobljenikovim gnjevom, i zato trebalo je opreznosti. Bio bi vrlo' čudnovat pozdrav kraljeve nevjeste, da bi

■ odmah pri prvom njezinom koraku u Dansku zabjesnila državna vojska. Ovdašnji kaštelan nije imao nikakve vijesti o Dragomirinom dolasku i njezinom sjajnom dočeku... Ni vjetrovi nisu mogli donijeti amo burne pozdrave, koji su se iz bezbrojnih grla orili u čast mladoj kraljici, jer su baš duvali na protivnu stranu . . .

Oringsburg bio je baš najzgodnije mjesto, gdje bi rušitelji državnog mira o- javali svoje drske igre. Teško je reći, kad je bio sazidan taj grad. Stari ljudi na obali sjećali se u ovdašnjim tamnicama zadnjih Votanovih štovalaca, i o sivom i pocrnjelom gradu širile se najčudnovatije pripovijesti. Ko nije morao u grad, ako je samo mogao, obišao ga iz daleka. Ovdašnja četa nije se mienjala, obično su ovdje odslužili njezini članovi. Ovi opet nisu htjeli odavde, možda baš radi te tamne njezine spoljašnosti. . , Tudjinac dolazio je amo vrlo rijetko, i ako je katkad došao, bio je uvijek skoro za­robljenik. Zarobljeni su takodjer skoro uvijek i svršili svoj život. Najstariji ljudi nisu pamtili, da je bio na ‘ Oringsburgu riješen koji kažnjenik.

(Nastavit će se).

INSAM & PR IM O T HSt. UIrich, Groeden (Tirol).

JOprsfe rsdnje iz Irteti za crifltKipovi svetaca, oltari, propovjedao niče križni putevi, razpela, ja s l ic e itd.

Katalog uzore ka s cienatna daje se badava. Za dostavu huručbe do štacije uključivo sa

škrinjom, ne plaća naručitelj.

Izravna ti]«m«ćk« vozna prtina «Q t n ln I p o Jtu ik l l paroDroolRMu

O d p re m a p u tn ik a sve strane svijeta

n tro ilio na prugama

H a m b u rg - N e w y o rk H a m b u rg - P h ila d e lp h ia

H am burg-Argentina I ' Haftbtirfl-H exlao H o m b u rg -B ra zlllja H am burg-A frlkaHam bnrg-Canada Ham burg-EngleskaHamburg-Oubn | H am burg-Franoutka

Zabavna pomorska putovanja. &Putovanja oko iv lje ta , voflnjc na Istok, u IsioSnu Indiju, u ju in u Ameriku,' te vožnje po sredozem nom m oru. Putovanja na S |ever do D ronthelm a, na

otok laland, na sjeverni kap 1 Spltzbergen.V otnje po Nilu.

Upute ae Šalju I daju bezplatne.

Hamburg-Amerika Linie,odlo z* putnike* H im burg. ^

Zastupstvo u T rs tu : Hatnburg-Amerika Linla General, agentura za Prim orje, Via Porporelle.

HRVATSKA VERES1JSKA BANKA

:: PODRUŽNICA ŠIBENIK |Centralka DUBROVNIK. Podružnica u SPLITU i ZADRU

D I O N I Č K A G L A V N I C A 2 ,0 0 0 .0 0 0 K PRIČUVNA ZAKLADA U PRITIČCI 250.000

15

H

BANKOVNI ODJELPRIMA ULOŽKE NA KNJIŽICE U KONTO KURENTU I ČEK PROMETU; ESKOMPTUJE MJENICE, OBAVLJA INKASO, POHRANJUJE I UPRAVLJA VRIEDN1NE. DE­VIZE SE PREUZIMLJU NAJKULANTNIJE. 1ZPLATE NA SVIM MJESTIMA TU I INOZEMSTVA OBAVLJAJU.SE- - - BRZO I UZ POVOLJNE UVJETE. - - -

MJENJAČNICAKUPUJE I PRODAJE DRŽAVNE PAPIRE, RAZTERET- NICE, ZALOŽNICE, SREĆKE, VALUTE, KUPONE. PRODAJA SREĆAKA NA OBROČNO ODPLAĆIVANJE. OSJEGURANJE PROTI GUBITKU ŽRIEBANJA. REVI­ZIJA SREĆAKA I VRIEDN OSTNIHl PAPIR A BEZPLAT-- - NO. UNOVČENJE KUPONA BEZ ODBITKA. - -

■ m:■

C M l K U S j đ S ! ’ : -v-

Hrvatske narodne posloviceuredio V, J. Škarpa, efena knjizi broširano K 5,—p, a uvezano K 6.—, nabavlja se kod „HRVATSKE TISKARE" u Šibeniku

i u svim knjižarama.

H R V A T S K A T I S K A R A(Dr. K rste lj i d ru g ) Š ib e n ik M (D alm acija).

Veliko skladište svih vrsti tiskanica za župskei obćinske urede.

Tiskanice izradjene su na finom i trajnom papiru, a cijene su im

veoma nizke. Pri naručbam za veću točnost, uz broj popisa valja

naznačiti i naslov tiskanice.

Izradjuje sve vrsti posjetnica, poziva za zabave i koncerte, jestve-

nike, diplome, cienike, protokole, brošure itd. itd.

Za sokolska družtva imamo naročite Clischće i znakove, te sm o u m ogućnosti svaku naručbu izvršiti na podpuno zadovoljstvo. Naročito sm o snabdjeveni krasnim slovim a za izradbu svake vrste i veličine plakata. Čista papira svake vrste i količine, kao i obvoja prodajem o uz vrlo

nizke ciene.

Svi poslovi izvršuju se najvećom preciznošću i vrlo brzo.

Vlastita knjigovežnicaobskrbljena svim potrebnim i najmodernijim strojevima kao i onim

za rezanje, perforiranje, pozlaćivanje i t. d. Uvezuje sve crkvene

knjige, Missale, protokole, brošure, te sve radnje u knjigovežku

struku zasjecajuće.

■

Napom enuti nam je, da s m o svim [ra d n ja m a , k a o i papiru i tiskanicam a ciene z n a tn o s n iz iB i.

n

B : s i s i

Poljodjelska Zajmovna BlagajnaZadruga uknjižena na neograničeno jamstvo

u ŠIBENIKU.

U k a m a ć u je n o v a c n a u lo ž n e k n již ic e uz