23

IIT - tribology.rs · TRIBOLOGIJA TRIBoLoSxT nneNIK sadrZi defi-nicije velikog broja termina koji se koriste u tribologiji i drugim oblasti-ma tehnike, a odnose se na triboloSke procese

  • Upload
    others

  • View
    7

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: IIT - tribology.rs · TRIBOLOGIJA TRIBoLoSxT nneNIK sadrZi defi-nicije velikog broja termina koji se koriste u tribologiji i drugim oblasti-ma tehnike, a odnose se na triboloSke procese
Page 2: IIT - tribology.rs · TRIBOLOGIJA TRIBoLoSxT nneNIK sadrZi defi-nicije velikog broja termina koji se koriste u tribologiji i drugim oblasti-ma tehnike, a odnose se na triboloSke procese

YU ISSN 0351 .1642

IIT GODINIA XIVBRO-,' 3SEPTEMBAR 1992"

tribologiia u industrij itribology in industry - rpr6ororrr B npoMbmrneHHocrn

sadrLuj '=- contents -Eo co.rpexaHwe

UVODNIK ts. IVKOVIC: Tribologija u industrij i - plan izdavadke delatnostiINTRODUCTION u 1993. godini oTribology in Inclustiy - Plan of Publishing Activities

IIEPEAOBHIIA in 1993. o Tpu6o.,rorurr B rrpoMr,rilrJ'relrHocrr.{ - nJrar{ Br,rcnycKaira 1993. roa " 59

II

M. BABIC, B. JEREMIC: Specifidlglti ispitivanja trenja i habanjana tribometrima o Specificities of Wear And Friction investigationson Tribometers O CneuHOHKa r,rccJrenonanuft l-perrr{s Hpr3HarrrHBaunt ua rpn6ouerpax . '17

D. JOSIFOVIC, N. JOVIC: Mogudnosr rnodelirania topografijepovr$ina u kontaktu o Possibility for modeling of the'tofogrdphyby contact surfaces o BosNroxHocrb MoAenHpoBarrurr ronorpa6iar,rKorrraxrnpyrotrtllx nonepuocrefi . 85

zA NEPOSREDNU PRAKSU B. .TADIg,_LlISAILOVIC: TIS - Informacije: vretenasta gtodalaFOR DIRECT PRACTICE sa i bez TiN prevlaka . 90

EfrA HEnOCPEICTBEHyTONPAKTHKY

NOVOSTINEWS

I43BI]CTHJI

TRrBoLoSru ngexrcGLOSSARY OF' TRIBOLOGY TERMS

TSTRAZIVANJA A. RAC: PreclictRESEARCH Materials Using

HCCJIEIOBAHH,I teristika trctiranO l lporrro3HpoBaIlrrbrx noBepxlroc

ion of Tribological Behaviuor of Surface TreatedA Pin/Disc Device o Predvidanje triboloSkih karak-ih povrSina koriSdenjem tribometra tipa epruvetaidiskune rpn6oror-HrrecKHx xapaKTepHcrHX yryqme-reft npn HorroJrb3oBaHr4n rpnSouerpa runa

o6paserVAHcx

93

CNOBAPb NO TPHEOJIOIHH . 94

KNJIGE I EASOPISIBOOKS AND JOURNALS

KHHIH H XYPHAJIbI .96

NAUCNI SKUPOVISCIENTIFIC MEETINGSHAYqHbIE COEPAHI,UI

n 1! l

98

Page 3: IIT - tribology.rs · TRIBOLOGIJA TRIBoLoSxT nneNIK sadrZi defi-nicije velikog broja termina koji se koriste u tribologiji i drugim oblasti-ma tehnike, a odnose se na triboloSke procese

B" IVKOWC

Primena triboloSkih znanja u inciu-str i jsk im i t ransportnim sistcmimazavisi, u velikoj meri, ocl obima i kva-liteta informacija triboloSkog karak-tera koje su pr isutne u naudnoj istrudnoj javnosti. TriholoSke akcije,

koje se u inclustrijski razvijenim zem-ljama organizuju povremcno da bipovedali primenu tribolo5kih znanjau praksi, zasnivaju se i na brojnimStampanim publ ikaci jama razl id i t ihvrsta i nivoa. Danas je ved dclvoljnopoznato da povedanje produktivno-sti, pouzdanosti i rentabilnosti proiz-vodnih procesa zavis i i od obimakoriSdenja triboloSkih znanja saku-pljenih u brojnim publikacijama ra-z l i d i t i h v r s t a ( k n j i g e , p r i r u d n i c i ,dasopisi i sl.). Industri jski razvijcnczemlje u kojima se ostvaruje visokaproduktivnost proizvodnih procesaimaju i razvijenu obimnu izdavadkudelatnost u svim oblastima nauke itehnike pa i u oblasti tribologije.

Izdavadka delatnost u oblasti tribolo-gije u na5oj zemlji u protekloj deceni-j i bila je dosta ogranidenog obima. UdesetogodiSnjem periodu objavljenesu samo tri knjige iz ove oblasti i toudZbenidkog karaktera, namenjenestudentima ma5inskih fakulteta i in-Zenjerima u praksi i jedan obimanprirudnik o mazivima i podrnaziva-

Tribologij a u indus trij i-plan izdavaike delatnosti

u 1993" godini

nju. Jcdan cleo informaci ja t r ibo-lo5kog karaktera moZe se nadi i ustrudnim knj igama iz drugih <lblast iali su one, po pravilu, neodgovara-judcg nivoa i nc mogu da se koriste zaozbil jniju primenu u praksi.

easopis TRIBOLOGIJA U INDU-STRIJI izlaziojc u proteklom deseto-godiSnjem pcr iodu rcdovno det i r iputa godi5nje, izlaZuci javnosti kakorezultate triboloSkih istraZivanja clo-maiih naudnih institucija tako i rezul-tate istraZivanja ostvarenih u drugimzemljama. Pored ovog dasopisa rezul-tati tr iboloSkih istraZivanja, posebnoiz oblasti podmazivanja, objavljivanisu i u dasopisu GORIVAI MAZIVA.

Nedovolj na publicistidka delatnost izoblasti tr ibologije u naSoj zemlji uti-cala je i na nivo eksploatacije proiz-vodne i druge opreme u industri j i itransportnih sredstava, na visinu tro-Skova odrZavanja i produktivnostiprocesa u industrijskim i transpor-tnim sistemima i na kvalitet njihovogposlovanja u celini.

U 1993. goclini planira se, u okvirudasopisa TRIBOLOGIJA U INDU-STRIJI, diju redakciju danas dini gru-pa eminentnih naudnih radnika izoblasti tr ibologije iz zemlje i ino-s t r a n s t v a , p o k r e t a n j e b i b l i o t e k e

'TRIBOLOGIJA" koja treba da pre-zcntira domadoj naudnoj i strudnojjavnosti na srpskom jeziku savreme-na triboloSka znanja do kojih se doSloistraZivanjima, ne samo kod nas ved iu svetu. U prvoj godini razvoja ovebiblioteke (u 1993. godini) planira seizdavanje tri knjige i to:

l.Gnrya aLttora,TRIBOLOSKI RECNIK

Z.V. A. Dot,gjalo, C. P. Ytrkev,ii,KOMPOZICIONI MATERIJALI IPREVI.AKE

3. B. h,kovii,TRIBOLOGIJA

TRIBoLoSxT nneNIK sadrZi defi-nicije velikog broja termina koji sekoriste u tribologiji i drugim oblasti-ma tehnike, a odnose se na triboloSkeprocese i pojave u tribomehanidkimsistemima svih vrsta. Ova knjiga trebada ukloni brojne nesporazume koji suprisutni u domadoj naudnoj i strudnojjavnosti zbog razliditog koriSdenjamnogih termina i nedefinisanosti ne-kih pojmova. TRIBOLOSKI REe-NIK t reba da o lak5a kor iSdenjeliterature iz oblasti tribologije i omo-gudi kvalitetnije izlaganje sopstvenihrezultata istraZivanja. Pored definici-ja tribolo5kih termina, rednik sadrii injihove nazive na engleskom i ru-skom jeziku.

Tribologija u industij| god. XN, br. l, L992 69

Page 4: IIT - tribology.rs · TRIBOLOGIJA TRIBoLoSxT nneNIK sadrZi defi-nicije velikog broja termina koji se koriste u tribologiji i drugim oblasti-ma tehnike, a odnose se na triboloSke procese

KOMPOZICIONI MATERIJALI I

PRE\4-A.KE je knjiga koju je ove1992" gocline izdala izdavadka kuda

"Nauka i tehnika" iz Minska, Beloru-

sija i koja sadrZi savremene informa-

cije o kompozicionim materijalima iprevlakama. Informacija o kompozi-

cionim materijalima i prevlakama, fi-

zidko hemijskim osnovama na kojima

su zasnovani, tehnologijama njiho-vog dobijanja i primene, kao i o nji-

hovim triboloSkim karakteristikama,na srpskom jeziku ima vema malo po-

dataka. Kako primcnaovih novih ma-terijala i prevlaka neprekidno raste u

svetu, t0 je neophodn<l da i domada

naudna i strudna javnost dobije mo-

gudnost da na srpskom jeziku upozna

ovu problematiku"

Treda knjiga izove serije TITIBOLO-

GIJA predstavlja drugo, u veiikoj me-

ri izmenjeno, izdanje prve knjige

Stampane 1983. godine na srpskomjeziku pod naslovom "Osnovi tribolo-

gije". Knjiga sadrZi savremena saz-

nanja o prirodi kontaktnih povr5ina,

o tcorijama trenja i habanja, o osnov-

noj problematici podmazivanja i clru-

gim oblastima tribologije. Fodaci koji

se u ovoj knjizi nalaze omogudavaju i

dovoljno realan proradun sila trenja

ocinosno energije koja se troSi na sa-

vladivanje trenja u tribomehanidkim

sistemima svih vrsta. Sistemski pri-stup tribolo5koj problematici koji je

kori5den u ovoj knjizi treba da dopri-nese i promeni nadina razmiSljanja oekonomidnoj eksploataciji proizvod-ne i druge opreme u industrijskim si-stemima"

Pored ove tri knjige dije je izdavanjepredvideno u 1993. godini, redakcijadasopisa TRIBOI-OGiJA U INDU-STRIJI razmotride mogudnost izda-vanja i drugih dela koja mogu bitisvrstana u ovu biblioteku i za kojebude iskazan interes od strane stru-dne javnosti.

70

TRIBOLOGYII{ INDUSTRY- Plan of Publishing Activities in 1993"

Lack of smtfficient inforntotion of n'ibological character in Serbian prev,ents the greater application ofcontenry)orary tribological knot+,ledges in dontestic industt'inl ond fi'ansportotioon systems. Editing board ofjournal TRIBOLOGY IN INDUSTRY decided to srart in 1993. a library TNBOLOGY. It is intended to ntakearlailable, at highly qualitative wo!, to domestic scientifc and expert public, contentporary knowledges in thearea of n'ibologt, and also possibilities of their application in practice. The first tree boolcs front this library areTNBOLOGICAL DICTIONARYby the group of authors, trnnslation of abookCOMPOSITE MATERULSAND COATINGS by V. A. Dovgjalo and O. R. Yurkev,ii, and TRIBOLOGY by B. Ivkoy,ii.

TpnS oJlorla-n B rrp oMbrrrrJreHHo crvl- nJraH BbrcrycKa Ha x993. foA

Hexnarrca rpn6otornLlecKnx nafropuaqufr rua cep6crcou .t3brKe sarpy,qrr.fler 6onee ilrwpoKoe ucrroJrb3oBarrnecoBpeMeHHbtx'tpu6ottornqecKwx suauufr B orBe.recrBeHrrbrx npoMbrrnJreHHbrx u rpaHcrloprrrrtx cncreMaxPe,qxonnerat x(ypHata Tpn6oJlornt B rrpoMbrrrrJreunocrn QopMnpyer a 1993, rony 6adtnorercy Tpw6oJror-H.tr,Eepffi Korapyrc lra BblcoKoKaqeorBeHlroM ypoBrre, oreqecrBeHrrbrx 14 3arpaHH.IrrbIX cneunalrwcron 6y,qergITaKIMHTL C COBqeMerrHbrM14 tpn6olornqecKwMa straHntMH H Bo3MoxHocrbro ux npnMeHerln:l B npaKrnKe"f,Iepanrc Tpn KHnra ns srofr 1ndnuorercu - TPtr4BOIO|I4LIECKUI;I CJIOBAPb rpynnu atsropoB , rrepeBo,axunra B. A floarnto n O. P. IOpxenuqa KOMIIO3UUUOHHI)IE MATEPWAJIbI U UOKPI)ITI4.fI a TPAEO-JIOfn-fl. E l4nxonnqa

Tribologija u industrijr, Eod. Xry br" L, L992

Page 5: IIT - tribology.rs · TRIBOLOGIJA TRIBoLoSxT nneNIK sadrZi defi-nicije velikog broja termina koji se koriste u tribologiji i drugim oblasti-ma tehnike, a odnose se na triboloSke procese

A. RAC

UDK 531.836.004.5

The present paper considcrs the experiences gained in thecouise of investigations on cliffcrenL types of surface trea-ted materials. The aim is to arrive at a more clear defini-t ion of testing condition onwhich to base a more realisticchoice of surface tcchnology from the point of view oftribological properties.

2. SURFACE TREATMENTS AND SUR-FACE TRIBOLOGICAL PROPERTIES

Various methods of surface treatments are in use [7]. Ingenerai, wear resistant surfaces can be realized by addingsome material on the substratum or by modiSring the

surface of the basic material. The aim is to achieve thenecessary surface properties since the wear rnechanismand the wear rate depend to a large extend on the proper-ties of the surface layer.

Surface coatings and surface modification techniques arenumerous, the chosen materials being very different" Theinvestigations published in papers provide a series ofinformation, from general data [8,9, L0] to detailed sur-veys of materials which can be used for surfacing [11-15],as well as of procedurcs for surface treatments [16-281.However, the lack of tribological data is felt in practice.Many difficulties ensue from the fact that in the papersdealing with tribological characteristics investigators usevarious research techniques, various wear measuring me-thods and various ways of presenting the results, which,despite very significant and extensive investigations donot allow a comparison of tribological properties [29-35]

Therefore it becomes imperative to define the methodsof investigation which will give, in this important but alsovery complex field, a more clear image of the possibilitiesof using the most suitable surface coating or treatment.The problems arising then are the selection of the deviceand the procedure for research.

Prediction of Tribological

Treated Materials UsingA PinlDisc Device*

Behaviuor of Surface

1. INTRODUCTION

The advance in the investigation of materials for tribolo-gical purposes is one of the most imporlant paths fordecreasing friction and wear and for increasing the effi-cienry and rcliabil i ty of mechanical system [1, 2]. Thisprogress is particularly noticeable in the field of surfacetechnology, i.e. in the application of various types ofcoating and surface modification techniques.

Numerous authors suggest that the devclopment of thesurface technology is going to be one of the most impor-tant in the wcar control [3].

Various types of coatings have, for a long time, been usedexciusively for components which were wearing too rapi-dly. Nowadays surface technology has a large applicationin engineering and is considered at the machine designstage. Therefore it is necessary that designers have at theirdisposal the guiclelines for selection and application ofdifferent surface treatments, including information ontribological properties. However, despite numerous inve-stigations published in litcrature and a significant advancein fundamental knowleclge of tribology, clear guidelinesdo not exit yet. This is understandable since the frictionand wear processes are very complex and the above mcn-tioned characteristics are "system properties", and not thefeatures of every particular material. [4, 5].

If follows that the corresponding information on tribologi-cal properties and the crealion of databases can be reali-zed only trough experimental tribometric researches [6]"

Most laboratory investigations of coatings and moclifiedsurfaces are undertaken by using tribometers. However,the lack of standard methods and the characteristics ofsurface layer themselves (usually small thickness, high orlow hardness) create additional diff icult ies in investiga-tions. Therefore a particular approach to experimentalinvestigations is required.

-z

->N

EF

2

Prof. dr Aleksandar Rac, dipl.ing.Maiinski fakultet, Beogrod

Tribologija tt indusnijr, god" XlV, br. I, L992

* Presented at the 4th Syntpositrnt INTERTNBO'9Q, inWsoke Totry, if'S& april 17-20, 1990

71

Page 6: IIT - tribology.rs · TRIBOLOGIJA TRIBoLoSxT nneNIK sadrZi defi-nicije velikog broja termina koji se koriste u tribologiji i drugim oblasti-ma tehnike, a odnose se na triboloSke procese

3. STRATEGY OF TESTING

The wear resistance of coated ancl modified surfaces is

considerably more complex to investigate in comparisonwith bulk materials. The diff iculties in testing stem fromthe surface layer properties themselves [36]. For example,

wear resistant coatings in general wear slowly, so that the

measurements of the loss of the volume of material are in

majority of cases unsuitable for the evaluation of wear

rate. Further, the coatings are of small thickness, fromseveral microns to several tens of microns, except thewelded coatings which may be of several millimeter thick-ness, which also affects the testing technique. Since the

rribological properties depend on troth the hardness and

the microgeometry, it is necessary to keep in mind, thatthe difference in hardness of pairing materials is frequen-tly very pronounced and that the various coatings andtheir technologies give surfaces with different roughness.Those are the reasons requiring special attention to bepaid to the selection of devices and the presentation ofthe results.

3.1 Testing device

Nowadays various testing devices are impiemented,among then a series of standard ones (Four-ball, Almen-Wieland, LFW-1, Falex and others). One of the possibleconfigurations of laboratory deviccs, which probablymost successfully meets the requirements for investiga-tion of surface treated materials is a pin/disc machine.Through the analysis of papers published inJiterature wesee that the pin/disc machine is often present in investi-gations f29, 31, 35, 36, 37]. Then various solution of

Fig. 1. Sonte possible pinldisc conJigurotionsNeke od ntogudh konfigrracija opitnih tela kodtrib onteta epntv et a ldis kHe xorop rr u3 B 03 M u{ffr br x rcow Quryp aqilo6p as uon y rp u 6 ou erp a od p ase ul,uoc x

72

clevices and the contact conditions of the test specimens

are used (Fig.1).

The pin/disc type devices are suitable for investigationdue to many reasons [38]:

> the test specimens material selection is possible ac-cording to the needs and requirements;

> the test specimens are, in general, of simple geometry;

> various,low ancl high strass conclitions can be reaiized;> a large range of load, speed and temperatures can be

achieved;p investigations are possible in dry friction conditions

and in the presence of lubricant;

> a good correlation with the practice can be accompli-shed provided simulation conditions are fulf i l led,especially in adhesive type of wear and

> reproducibility of results is good.

The application of the pin/disc machine in the investiga-tion requires good knowledge of such device in order tointerpret the result well. The greatest difficulty with thepin/disc tribometar, according to Ludema [39] is that theaccess to clata ancl their understanding are difficult todesigners who lack the basic tribological knowledge buthave to dcsign machine or their parts which should satisrythe expected wear life. Owing to the exhibited advantagesand due to the specificities pointed to in investigations ofcoated and modified surfaces, the pin/disc type tribome-ter seems the most convenient, so that the standardi-zation of such a device and of a corresponding procedurewould certainly contribute significantly to easier predic-tion of tribological characteristics [40].

3.2 Procedure and the presentation of results

All laboratory investigations carried out in tribology, andtherefore in the field of surface technology can be subdi-vicled into two basic groups:

One involves the consideration of the effect of propertiesof various types of coating and/or surface modification onthe tribology properties. Usually then the investigationwere made for different ranges of speed and loads, withandwithout the presence of lubricant. Such research mustensure a good repeatability of absolute values of frictionand wear. The general recommendation is to repeat testseveral times (at least three times) in order to get oninsight into the variance in the results. The choice of thetest duration appears as a significant element, since thevariance in the running-in period is the most pronounced,as displayed by the results in the figure 2 and 3 [41].Therefore the region of steady-state conditions must bereached.

On the basic of the mentioned test results it is possible torealize the reliable data and codes of practice for variouscoatings and different surface modification technology.Unfortunately investigations are time-consuming and ex-

r--=--_ll \ . 2 1t - t t| .-t--l- |l \ - / lIr--------------|| |l - l

/\ ----\

(F- .Q\._J' &

Page 7: IIT - tribology.rs · TRIBOLOGIJA TRIBoLoSxT nneNIK sadrZi defi-nicije velikog broja termina koji se koriste u tribologiji i drugim oblasti-ma tehnike, a odnose se na triboloSke procese

R u i f t t i t c - t N - i r s r r n u y - S I A I tI C O l i D l T l 0 N

0 r y f r i c t i o n

v = 0 , ? n r l s

F N = t 5 N

R U T | N I N G T l 1 4 [ , n r i

z

q

O

O

n c l

0 , B

0 , 7

0 , 6

0 , 5

1 , 4

t , ?

1 , 0

0 , 8

0 , 6

0 , 2

02 5 3 0 3 5 4 0

Fig. 3. Repeatabiliry of the values of wearPonov lj iv, ost ren.t I t ata nterenj a hab anj a

' IlonropteMocrb pffiyJrbraroB rrprrH3MepeHH.B HsrrOCA

" the selected materials for test specimens are in accord-ance with the real ones;

. the simulation criteria are fixed and

. operating variables are adjusted so as to provide the sameor similar tribological properties for both sFtems.

Apart from mentioned, the wear behavior of treated sur-face when using the pinidisc device is affected by choiceof the pin and the disc materials. The working surface of

the pin is in permanent contact and wear, while the weartrack on the disc is only partially in contact. Therefore thepin can be designated as "loaded" and the disc as "unloa-ded" parts. As illustrated by the results shown in figure 4.the same materials alternatively used for the pin and discyield various wear values [44].

5

S T t I L + r e a l l

rr

L U B R i C A T i O I ]. , ^ o "

u r L , j O I L = c ' - u

Fig. 5. Exantple of the presentation of resultsfor a pair of ntaterials [a5]himer predst av lj anj a reztiltataza par spregnutih ntaterijalaIlpnuep nso6p axeH nt p $yJrraroB,uJrtn ap br conp.s xe rr rr br x u arep ufraton

+ S T L A D Y - S T A T tC O I I U I T I C I I

- - t t s i ? t - ' - < - t

t s - )

j-.-"

0 , 3

0 . 2

Fig. 2. Repearabiliry of the values of f iuionPonovljivost rentltata pri ispiti+,anju trenj aIlonrop.z e rwocrb p $yn braroB np nH C C C Jr e.AOB A H n H Tp e H pl.g

pensive. This is probably the reason for a small number

of such papers and data. One of the few exceptions is the

recently published paper by Habig [a2] displaying a com-parative survey of results for surface coatings of steels.

The second group consists of testing intended for thedetermination of the most suitable coating or surfacemodification techniques for the prescribed purposes.Such tests require the simulation of working conditionexpected in practice. They can be defined by using thesystem approach given by Czichos [43], where a similarityin tribological properties of the real and test system isstressed as the most important. It can be realized providedthat:

o contact condition and type of motion are the same inthe test and real svstem:

Fig. 4. The effect of the selection of the pinand disc materials on weorUticaj izbora materijala za epruvent i diskna v,eliiirut habanjaBozaefrcrnue au6opa uarepnftata o6pasua u,AHC KA H A HHTE H C HB HOC CTb H3H A il] HB A H H.g

Tribologija u industrij4 god.XN, br. 1, L992

I

r zO H- c

6

f

6

o

73

Page 8: IIT - tribology.rs · TRIBOLOGIJA TRIBoLoSxT nneNIK sadrZi defi-nicije velikog broja termina koji se koriste u tribologiji i drugim oblasti-ma tehnike, a odnose se na triboloSke procese

Comparison of the rcsults rcveals thal matcrial B shor,vs

a grearerwear ratcwith rcspec{. tt-r material A, irrcspcctive

of whethcr the part is loadcd or unloacled. Howcr,'e r, iIthe

results are considcrecl in absolutc values, thc wear rate

depencls to a considcrable extcnt on thc cholcc of mate-rials of the pin and the tl isc.

When investigating thin coatings and motlif iccl surfaces

the wear rate is most frequcntlv characterizecl by nteans

of surface profi lomctry, having in view thc ditf icultics indirect measur ing the mass losscs or l incar wcar, which isusual wi th other matcr ia ls.

The prese ntat ion ancl intcrpretat ion oI the resul ts is also

an esscnt ia l e lcment. In the major i ty of thc quotcd papers

only the rcsults of the trcratcd surlace wcar are given.

Since v/ear is a property of the system undcr consiclcra-[ron. ancl not of a part icular matcr ia l , i t is necessi i ry topresenl" the resul ts for a pair of contact ing nlatcr ia ls(Fig.s")

Results given in such a way enablc the choice of the bestcornbinat ion of mater ia ls, which is of part icular impor-tance in testing high hardncss cozitings.

F-or thc idcntif ication of wcar mechanism it is uscful, asin other materials, tLr use the scanning microscopv anilwcar dctrr is analysis.

4" CONCLUSIONSp Incomplete information on tribological properties of

coated and modified surfaces despite a largc numher oiresearch works and thc publishcd rcsults docs not makeit an easy task for designcrs to sclcct thc most adcqua[etype of surface treatments"

> Laboratory investigations of tribological properties ofsuch surfaccs rcquire particular considcration and re-evaluation of the testing pnrcedurc.

> Thc aim of these investigations is to l lct rciiablc clataand to form the clatatiase.

> Probably the most adcquate configuration of tribome-ters for the coatecl and modified surfacc testing is thepin/disc: the procedurc standardizat i r - rn would bc indi-spensable so that the rcsul ts of var ious invcst igat ionscould be comparccl. A standard method for prescnta-tion of the results shoutd bc included.

REFERENCES

[ 1] CHICHOS H., Curent aspects of tribology,Wear,TT,1982, 1-11

[ 2] PETERSON ts. M.. Advancements in tribologicalmater ia ls, Tr ibology, Fi f ty Years On, Proc. IME,London, 1'987.

[3] SMART F. R., MOORE C.J., Materials selection forwear resistance, Wear, 56,1979, 55-67

[ 4] KLOOS H. K., Material selection and material pai-ring - Tribological consideration, Wear, 34,7975,95-107

n . lt +

[5] SCOTT D., ed., Treatise on materials science and te-chnology, vol. 13 Acadcmic Prcss, 1979

[ 6] RAC A., Tribometry, Symposiurn YUTRIB'S9, Kra-gujcvac, YU, 1989 (In Serbian)

[ 7] JAMES H. D., SMART F" R., REYNOLDS A. J.,Srrr face treatments in engine component techno-logyu Wear, 34, 3, I97 5, 373-382

[ 8l DONOVAN M., SANDERS L. J., Surface coatings,I - lntrocluct ion, Tr i t r . int , 5, 5,1972

[ 9] SMART F. R., Selection of surfacing treatments,Tril'r" In{., 1 l, 2, 198i

[10] RUBINSTEIN M., Selective plating for manufactu-r ing and maintenance, Tr ib. Int . , 13,5, 1980

[1 I ] CREGORY N. E., I larr l facing, Tr ib. int" , 1 I ,2,1978

[12] SENIOR S. G., X) lymeric coat ing, Tr ib, int . , t t , 2,1978

[13] ASANABE S. Applications of ceramics for tribolo-gical components, Tr ib. Int . , 20,6, 1987

l11l KRALI S., IVUSIC V., Protectiun against wear bysurfacing, YUTRiB'89, Kragujcvac, YU, L989

[15] BRENNER E., NICOLL A., Flasma sprayed tun-gsten-carbide cobalt werr coating, Xntertribo'87, Vy-soke Tatry, CSSR, 1987

116l F{AZZARD R., Surface coatings-Arc welded coa-t ings, Tr ib. int . 5, 5,1972

[17] BELL R. G., Surface coatings-Gas welded coatings,Tr ib. Int . 5, 5,7972

[18] MANSFOR.D E. R., Surfacc coatings-Spayed coa-t ings , Tr ib . In t . , 5 , 5 ,1972

[19j GREGORY C.J., Chemical conversion coatings ofmetals to resist scrrff ing and wear, Trib Int., tr1, 2,1978

[20] INWOOD C. B., GARWOOD E., A., Electroplatedcont ing for wear resistance, Tr ib. Int . , 1I ,2,1978

[21] ELLiOTT L" T., Surface hardening, Trib" Int., tr1, 2,197.9

[22] ARCHER J" N., Vapor rleposition of wear resistancesrrr faces, Tr ib. Int . , 11, 2,1978

[23] Dcs Forgcs D" C., Laser heat treatment, Trib. Int",l 1 . 2 . 1 9 7 3

[24j CASHON P. E., Wear resistant coatings applied bydetonat ion gun, Tr ib. Int . , 8, 3,7975

[25] SALTZMAN A. c., AUFDERHAAR B. W., Newant i rvear appl ied by plasma-transferned arc wearsurfacing, Lub. etrg. ,41,4, 1985

[26] HINTERMANN E. H., Chernical vapour depositionapplied in tribology, Wear, 47,1987,407-4I5

[27] STEVENS T. K., DOUGI-AS A., Fhysical vapourdeposition coatings-their properties and potentialapplications, Triboi"gy, Fifty Years On, Proc. iME,London, 1987

[28] ST'RAEDE A. C., Practical applications of ion irn-plantation for tribological modification of sunfa-ces, Wear, l-30, 1989, 113-122

[29] MIYCSHI K., SPALVINS T., BUCKEY D., Tribo-Iogical charhcteristics of gold films deposited on me-tals by ion plating and vapour deposition, Wear, 108,1986. 169-184

Tribologija u industrijr, god"Xry br" tr,, L992

Page 9: IIT - tribology.rs · TRIBOLOGIJA TRIBoLoSxT nneNIK sadrZi defi-nicije velikog broja termina koji se koriste u tribologiji i drugim oblasti-ma tehnike, a odnose se na triboloSke procese

[3( t ] TERI\RUC]Hl Y., NADANO H., KOHNO M., NA-KAMOTO Y., Scor ing resistance of TiC and l ' iN-coated ge i l rs . T r ib . In t . ,20 .5 , 1987

[ 3 r ] F F R D I N A N D Y M . , S U C H A N E K J . , K R A L J . ,LiSKA D., Tribologicke vlasnosti I 'VI) povlakov'fiNvo vztahtr k ich pripave, Intertribo'S7, V,vsoke Tatr!,CSSR, 1987

[ 3 2 ] B L A S K O V I C P . , I - E S N A K S . , ' l ' r i b o l o g i c k echaracter ist iky navarenych a nastr idkanych klu 'k o v y c h h r i a d e l o v , I n t c r t r i b o ' 8 7 , V y s o k c T a t r y ,CSSR, I987

l33i HINTERN'II\NN, l ixpkritation of rvear and corro's i<ln resistant CVI) coat ings, Tr ib. Int . , i 3, 6, 1980

[34] HARTLEY W. E. N., Ion implantation and sttrf itcemodific:rt ion in tribology, Wear, 34, 197 5, 427 -438

[35 ] YUS] ' S . C. , MCHARGUE J . C. , WHITE L . C" ,ANGEL,INI P., LEWIS B. M., Wear of ion implantedf i l |2 surt"nces, Eurotrib 85, Lyon. 1985

[36] SLINDQUIST H., MATTTJEWS A., VAI-LI J., ] 'r i-botogical coatings deposited by ion plating, Eurotri-b'85, Lyon, Francc, 1985

[37] WALLEN P., HOGMARK S., In l l t rence of l ' iN coa-ting on rvear of high speed steel at elevated tempern-ture, Wcar, 130, 1989, 123-135

[38] A. W. J. dc CEE, Selection of materials for tribote-chnical appl icat ions-The role of t r ibometry, Tr ib.I n t . , 1 1 , 4 , 1 9 7 8

[39] LUDEMA, C.K., I ingineering progres and culturalprol l lems in t r i l lo logy, Lub. cng., 44,6,1988

[40] CZICHOS H., Multilaboratory tribotesting: nesultsfrom the Versail les advanced materials and stand-ards programme on wear test methods, Wear, 1-1,i987" i09-130

[41] KAKAS D., ZLATANOVIC M., RAC A., The inve-stigation of the influence of plasma technology on re-s u l t s a t h i g h s p e e d s t e e l \ v e a r , 5 t h Y u g o s l a vs,vmposium on hcat trcatment of mctal, Vr. Banja,YU, 1988 ( In Scrbian)

[42]

[431

F{ABIG H. K., We:rr behaviour of surfiace coatingson steels, Tr ib. [nt . ,22,2,1989

CZICHOS H., A systems analysis data sheet forfriction antl rvear tests ancl an outline for simulativetest ing, Wear, 41,1977 ,45-55

[44] RAC A., Investigation of tribological propenties ofwelded coatings, Research rcport, Faculty of Mech.Eng., Bclgradc, 1986 (In Serbian)

[45] RAC A., Investigation of tri lrological pnopenties ofrnetal coatings, Rcscarch report, Faculty of Mech.Eng., tselgrade, 1986 (In Serhian)

Predvidanje triboloSkih karakteristika tretiranih povr5inakori5ienjem tribometra tipa epruveta/disk

U ciljtt poveconjo otpornosti ntaterijala no habanje danas se koriste nmogobrojniposnryci tetiranjd povriina.Uopiteno, poboljianje triboloikih st,ojstot)o ntoterijolo ntoie se posti1i pret,lnkanm ili modiJiko+'anjentkarctkteristika pov,riinskog slojo osnovnog moterijala. Cilj je da se ostvare traiena triboloika sv,ojsna povriin-skog sloja s obziront da nrchanizant i veliiina hobanjo zat,ise u velikoj nteri od njegor.,ih karakteristika.

Medutint, specifiinosti ltovriinskog sloja kod trctiranih ntaterijala zahtet,a poseban prilaz pri triboloikimistroiivanjinn, kako sa glediita procedttre ispitir:anja, tehnike nterenja veliiine habanja, tnko i predstavljanjerezultata. Or.,c specifiinosti se ogledaju pre svego u nnloj debljini sloja (od nekoliko nikrometara do nekolikodesetina ntikronrctara), v,elikoj ili nnlcij tvrdoii sloja ito intn za posledictt velikt.t razlih.t tt nrdoii spregruttihmaterijaln, pronrcni hrapavosti ltovriina kod nekih tehnologija nanoienja pret,laka itd. Zbog toga je, pondiljenjtt outoro, neophotlno da sc bliie de.liniiu ilili stondardizuju uredo.ji i procedure ispitiv,anja tiboloikihk a r a kt e ri s t i ko pr et, I o k rt i m oci iJi kor., o n i h p ot' ri i n a.

U prilog toj iclcji Lt ovont rodu se analizirajrt iskrtstv'a steiena tokom isltitivanja razliiitih pret,laka i ntodi-fikovanih povriina, so osnornitn ciljent da se jasnije dcJiniitr uslot,i ispitiv,anja koji n'eba da obezbede dovoljnorealnih infornracija i,ezanih za triboloike karakteristike tetiranih pot,rSina i tinte ontogt.t(e izbor odgovarajuietchnologije. Pri tome se posebno rozntotra nclekvatnost n'ibonteta tipa epruv,etnldisk za predmetnaisrraiivanjn.

I I porFro3 HpoBaHHe rpn6olornrrecKnx xapaKTepr{cruKyn y q ur e H H r,r x r o B e p x H o cT e fr il p H H crr o Jrb3 o B a rll,dkr

rp HO oMerp a rurra 06 pa:eq/AHcrVlo6tt ileRbrctrrb H3rrococroltrtcocrc rvtarepnalra B rracrotarce BpeM.rr ncrroJtb3yrorc.fl MHorne cnocodt'tyJIyquIetrH.fl noBepxttocreil. J/,tyuateuax rpu1oJroruqccKwx xapaKrepncruK Marepnalra Moxilrc ,uodurt,cxIIaIIecelIHeM rloKpbtrnltr nrn uolrnQntrupoBarrneM noRepnrccrrroro cJro.fl ocrroBrroro MarepHalra. Tpn-6orornqecxue cnoficrBa rroRepxrroc'ilroro cJrofl n 6otnmoltr ucpe onpexeJr.qrcT turexarrH3Mbr 14 rrrrT'eHcnBlrocrb

Tribologija tt indttsrriji, god. X[V, br,I,1992 75

Page 10: IIT - tribology.rs · TRIBOLOGIJA TRIBoLoSxT nneNIK sadrZi defi-nicije velikog broja termina koji se koriste u tribologiji i drugim oblasti-ma tehnike, a odnose se na triboloSke procese

76

Ocodennocrn noBepxHocrHoro cJro.fl yJryqraeHHbrx MarepualloB rpedyrcr ocoforo no,qxo,qa rpu-jonornqecKnM HccJre,qoBaHrr.sM KaK B acneKre cnocoda npoBe,aeHwt HccJle1loBauaft H TexHnKH u3MepeHn.flcreneHa a3Hocq raK n B ac[reKre npe,rycraBJreHut nonyqaeMblx pffiyJlbraroB. K ernm oco6ennocr.tlM orlroc.src.frilpexcqe Bcero ue6otnruat roJIulHHa cJrot (or uecrcoJrbKwx MnKpoMerpoB no HecKoJIbKnx ,qectrKoB MnK-poMerpoB), Sonnmat uJrH Malrat rBep,uocrb cJro.B (wo o6ycnoBJlnBaer 6onnatne pa3Hnubl B TBep[IocrH conpr-raeMbrx MarepLralroB), nsueneHne rxepoxoBarocrw npw HeKoropux cnocodax HaHeceHnn norpnrrufr u rn IIolToMy, no MrreHnro aBTopoB, neo6xo,anuo rotrHo onpe,qeJllrTb nluru craH,uap,qn3oBarb o6opynonaHne, ilpouecaccJregoBauafr tpn6onoraqecKux xapaKrepncrnK noKptnufr n uo.aufrnqnpoBaHHblx noBepxHocrefr.B srofr pa1ore anatnsnpyerc.fl onbrr npno1perenuuft B xo,qe ncnnnannft pasJIn.IHbIx noxpnnwfr u Molafn-rIHpoBaHHbrx noBepxHocrefl, c rleJrbro 6otee roqHoro oilpe.ueJreHwt ycJloBnft accne.qonanafr tcoropme iy,qryr,aaBarb IocrarorrHo pealrbnux nufiopuauuil, cB.tI3aHHHx c rpn6oJloraqecKaMw xapaKTepwcruKaMwyJryqurerrHbrx noBepxruocreft, qro odecne,rtrr no,axo,axuufr au6op rexHoJIorHI4. IIpu greM ocodoe BHnMaHuey.ueJrterc.tr arIeKBarHocrw tpu6ouerpa rwna o6paseul,ancK, ,qJr.s nccJle,qoBauufr Sroro rnna

: : :v . l onasa rcaanJa:

v I . ,

oe e kulteU 1993. godini

Tribologija u industrijt god. Xry br. 1, L992

Page 11: IIT - tribology.rs · TRIBOLOGIJA TRIBoLoSxT nneNIK sadrZi defi-nicije velikog broja termina koji se koriste u tribologiji i drugim oblasti-ma tehnike, a odnose se na triboloSke procese

UDK 631 " t 73.014:621"891 i--li i

M. BABIC, B. JEREMIC L____.

prelcntiranja dobijenih rezultata i njihovog kori5denja.Zbog toga se u radu sumiraju neka znanja koja mogu da

predstavljaju odredcnu linijtr vodilju u istraZivanjimaovog tipa.

2. TRIBOMETRTJSKI RELEVANTNIPARAMETRI

Osnovni problemi ispitivanja na tribometrima i kori5denjadobijenih rezultata proistidu iz dinjenice da ni pokazatelji

trenja, ni pokazatelji habanja ne predstavljaju svojstvaodredenog materijala, ved su posledica sloZene povr5in-ske interakcije materijala pri relativnom kretanju u odre-denim kontaktnim uslovima.

Tribolo5ke pojave na tribometru predstavljaju rezultatkompleksnog simultanog delovanja niza rnedusobnouslovljenih parametara koji reprezentuju sve elemente ukontaktu, uslove ostvarivanja kontakta i karakter medu-sobne interakcije. U formiranju njihove liste veoma jepovoljno koristiti pristup kojim se tribolo5ke interakcijeodvijaju u sistemu (tribomehanidki sistem) fL,7,8 ] defin-isanom:

> Parametrima radnih uslova (ulaz u sistem)'> Parametrima strukture> Parametrima triboloSkih pojava (izlaz iz sistema).

U tabeli I data je specifikacija ovih parametara sa smero-vima i stepenom medusobne uslovljenosti. Dati prikaz jeuproSdenog karaktera jer njime nisu detaljno naznadenisvi parametri strukture i triboloSkih karakteriatika"

Ta kompleksnost uticaja brojnih, medusobno zavisnih,faktora na karakter i intenzitet triboloSkih procesa iska-zuje se u oblasti tribometrije krozveoma prisutne proble-me vezane za:

. ponovljivost

. uporedivost

. primenjivost

rezultata do kojih se dolazi na tribometrima. Oni pred-stavljaju desto nepremostivu prepreku na putu priku-

Specifiino s ti ispitivanj atrenja i habanja natribometrima

1"UVOD

Tribometri jska ispitivanja, strukturno i l i funkcionalno

usmerena [1], pokrivaju veoma Siroko polje - od realnih

tehnidkih sistema pa do modela jednostavne geometri je

u standardnim uslovima ostvarivanja kontakta. Nema-

dkim standardom DIN 50322 svi tipovi ispitivanja dele se

na grupu ispitivanja realnih triboloSkih sistema (ispiti-vanja na tehnidkim sistemima u eksploatacijskim uslovi-

ma il i simuliranim eksploatacijskim uslovima i ispitivanjatribo-sistema na probnom stolu) i grupu ispitivanja mo-

delskih tribomehanidkih sistema (ispitivanja na umanje-nim modelima realnih sistema, realnim tribomehanidkimelementima i modelima sa kontaktnim elementima jed-

nostavne geometrije).

Tribometrijska ispitivanja najde5de se obavljaju u labora-torijskim uslovima na uredajima koji se nazivaju tribome-trima 11,2,3,47. Dominacija ovog tipa ispitivanja bazira napogodnostima kao Sto su: jednostavna geometri ja i maledimenzije kontaktnih elemenata, mogudnost kontrole ivariranja relevantnih radnih uslova i strukturnih parameta-ra kontaktnog para, pouzdanog merenja odredcnog brojatribometrijskih karakteristika radnih uslova, kratko vre-me dobijanja rezultata i smanjeni tro5kovi ispitivanja.

TriboloSko pona5anje odredenog materijala u uslovimatrenja ne moZe se prihvatiti kao njegovo svojstvo, ved semora imati u vidu da je to karakteristika odredenog tri-bomehanidkog sistema dija struktura transformi(e ulazneparametre u tehnidki korisni izlaz uz pojavu gubitakaenergije i materijala usled tribolo5kih kontaktnih povr-Sina. Iz ove dinjenice proistide niz problema u pogleduponovljivosti i primenljivosti rezultata ispitivanja. To jeneophodno imati u vidu u procesu definisanja metodolo-gije ispitivanja na tribometrima, izvodenja eksperimenta,

Doc. dr Miroslav Babid dipl. ing.M ai ins ki fa kult et, I(raguj ev acDoc. dr Branislav Jeremi{ dipl. ing.L[al ins ki fakultet, Kraguj ev ac

Tribologija u industrij,; god. Xry br. 1, 1992

z

>N

E

a

77

Page 12: IIT - tribology.rs · TRIBOLOGIJA TRIBoLoSxT nneNIK sadrZi defi-nicije velikog broja termina koji se koriste u tribologiji i drugim oblasti-ma tehnike, a odnose se na triboloSke procese

Tabels 1.

Broj Faktori tr ibomehanidkog sistemaStepen uticaja

SrednjiJak stabRADNI USLOVI

1 Opteredenje 1 0 ,1 1 1 5 5 , 8 , 1 2 , 1 3 , 1 4

z Reiativno kretanje 1 , 1 0 , 1 6 8

3 Brzina relativnog kretanja 1 0 ,11 13 ,14,1 5 8 , 1 1

4 T-rajanje procesa 7, 1 4 ,1 5 8 , 1 3 7

STRUKTURA

5 Materijal elemenata 1 0 ,1 1 ,1 2 , 1 3 , 1 4 ,1 5

6 Makrogeometri ja 1 0 , 1 1 13 ,1 4 ,1 5 1 2

7 Mikrogeometri ja 10 ,1 1 1 3 , .1 4 ,1 5 12

8 Mazivo 1 0 , 1 2 , 1 5 , 1 3 , 1 4 i 1 1

I OkruZenje 1 2 , 1 5 : 1 3 , 1 4 : 1 1

1 0 Uslovi podmazivanla 1 2 , 1 3 , 1 5 | 1 4 : 5

11 Naponsko stanje 1 3 , 1 4 , 1 5 i 5 , 8 i 1 , 7 , 1 3

1 2 Stvaranje oksida 1 3 , 1 4 1 1 . 1 s

TRI BOLOSXE XNNNKTERISTI KE

1 3 Parametritrenja 11 12,1 4 ,1 5 5 , 7 , 8 1 0

1 4 Parametri habanja 7 5 , 1 1 , 1 2 1 0 , 1 3 1 5

1 5 Temperatura povrSina 5 , 8 , 1 0 , 1 1 , 1 2 l 5 , 1 1 , 1 2 i 1 0 , 1 3 , 1 5

pljanja, sistematizovanja i kori5denja sve veCeg broja do-

stupnih rezultata koji se realizuju koriSdenjem nekolikostotina eksperimentalnih procedura i uredaja [6]. Oviproblemi posebno su dobili na zna(ajtl sa prihvatanjem

potrebe za formira njem korisnidki orijentisan ih informa -

cionlh sistema i u oblasti tr ibologije.

Njihovo reSavanje vezano je za po5tovanje odredenihmetodoloSkih zahteva u pogledu definisanja i kontroleniza sistematizovanih paramctara relevantnrh za odvija-nje procesa trenja i habanja u eksperimentima sa ra-zlidit im svrhama i cil jevima.

3. PONOVIJTVO ST REZULTATA

Osnovni uzroci pojave rasipanja rezultata merenja naistom tribometru su:

> nepouzdanost mernog sistema i> nepouzdanost naleganja kontaktnih elemenata.

Nepouzdano naleganje kontaktnih elemenata uzrokujenestabilnu geometriju kontakta i manifestuje se prome-nljivim parametrima radnih uslova, frikcionih parameta-ra i parametara oblika i velidine habanja.

Na slici 1. pokazan je tipidan primer promenljivih oblikapojasa hahanja qzrokovan nepouzdanim naleganjemkontaktnih elemenata u Semi nominalnog linijskog kon-takta pri ponovljenim ispitivanjima triboloSkih karakte-r ist ika tr iboloSkih prevlaka. Nepouzdano naleganje

78

Sl. 1. Printeri razliiitih oblika habanja prip onov lj eni nt is pitiv anj inr aThe exantples of wear scars variationsII p n u e p nr B a p br p o B aH n.fl Q o p u u H 3 H arrr HB aH H.tr

Dtnamometar

. ' f ) io Iz I- ' e r r

I

- - - - t

III

I

furas haban-b

k/

Page 13: IIT - tribology.rs · TRIBOLOGIJA TRIBoLoSxT nneNIK sadrZi defi-nicije velikog broja termina koji se koriste u tribologiji i drugim oblasti-ma tehnike, a odnose se na triboloSke procese

P r a n r e k i d a k o n t a k t a {b) Posle prekida kontaktaI

Sl. 2. Uticaj prekida kontakta na vcliiirut sile trenjrtThe exantple of fi'iction force asthe conseQuence of breaking contoktIfp uep nos,4e frc rnw.rl p a3p btRa KoIITaKraH A H 3 M e I I e I I H e B eJI H'I 14 II bl C C H.ll bl rp e II l I t

kontaktnih elemenata uzrokuje posebne probleme pri

ispitivanjima koja su pradena povremenim prekidima u

cil ju merenja parametara habanja. Svaki nastavak ispiti-

vanja skopdan je sa rizikom uspostavljanja razlidit ih kon-

taktnih uslova. Ova pojava i lustrovana jc: poslcdicama na

velidirru sile trenja na siici 2.

Ove uzroke u valjano organizovanom eksperimentu eli-

miniSu kalibraciona procedura mernog sistema i kon-

strukci jska reSenja koja obezbeduju potreban broj

slobocla pomeranja kontaktnih elemcnata radi postizanja

nj ihovog samonalcganja.

Mnogo "opasnij i" po ponovlj ivost rezultata su uzroci koji

su skriveni, jer praizilaze iz karaktera odvijanja procesa

trenja i habanja i koji se pojavljuju u ispitivanjima koja

zadovoljavaju navedene pretpostavke.

Tako na primer, sistematizovani prikaz medulaboratorii-

skih ispitivanja [5] sa tri standardne tcst metode (cil in-

darlcil indar, pin/disk i bklk/prsten), dij i cleo je prikazan u

tabeli 2., pokazuje da se ponovlj ivost zapremine habanja

izraLena srednjim kocficijentom varijacije krede od 15%

za pin/disk metode d<-t 57Vo za blok/prsten metodu.

Tobeln 2.

Istovremeno ispitivanje abrazlie i erozije standardnim

metodama o<tlikuje veoma clobra ponovljivost rezultata.

Ovako utvrdeni koeficijenti varijacija ne odnose se na

medulaboratorijsku ponovlj ivost rezultata, vee su poka-

zatelj mogudnosti rcproclukovanja rezultata u istoj labo-

ratori j i pri ncpromcnjcnim uslovima. Fri tome svi uslovi

ispitivanja i mate rijali elemenata bili su paZljivo definisa-

ni istovetno za svc labttratori je. Potrebno je, takode, imati

u viclu da se radi o ispitivanjima bez kori5denja maziva, u

kojima je inadc znatno redukovan broj uticajnih faktora

na odvijanje procesa trenja i habanja.

Kat-r osnovni uzrok ove pojave prihvata se neuniformnost

morfologije pohabanih povrSina. Ovu pojavu Blau i Whi-

tenton [11] dovode u vezu sa stabilnoSdu mehanizma

habanja. Naimc, pojava promenljive morfologije pohaba-

nih povrSina, po njima, svetlodi o nepostojanju jednog,

cloniinantnog, vida habanja zaizabrane parametre radnih

uslova (optercicnje, brzina, tsmperatura).

Dakle, krit idni faktor ponovlj ivosti rezultata predstavlja

izbor paramctara koji obezeduju konstantnu morfologiju

pohatranih povr5ina (odnosno, postojanje stabilnog do-

rninantnog vida habanja).

4. UPOREDWOST REZULTATA

Ozbiljan problem sa kojim se susre€u korisnici dostupnih

rezultata tribometri jskih istraZivanja na brojnim tribo-

metrima proistide iz nemogudnosti njihovog poredenja.

Osnovni uzrok ncclovoljnc uporedivosti rezultata vezanje z.a odsutstvo potpune liste relevantnih parametara

uslova odvijanja eksperimenta.

Zbog toga se desto u literaturi sugeriSe model liste koji

bazira na sistemskom pristupu problemima trenja i ha-

banja [11. Ova obuhvata:

> Vrcmenske funkcije parametara radnih uslova

- Opteredenje (Fn(t))- Brzina relativnog kretanja (u(t))- Temperatura (T(t))> Paramctre strukture

- Opis svih elemcnata sistema- Zapreminska svojstva elemenata

geometrijahemijska svojstvafizidko mehanidka svojstva

- Svojstva kontaktnih slojevatopografija povrSinastanje materijala kontaktnih slojeva

- Nominalna povr5ina kontakta- Koeficijenti prekrivanja kontaktnih elemenata- Vrsta podmazivanja> Tribolo5ke karakteristike

- Osnovne tribolo5ke karakteristikepromena stanja kontaktnih elemenata

-tIII

I

i

I

Metod ispitivanja Materijaielemenata

Usloviispitivanja

SrednJikoefic.

varijacije

Cil indar/cil indar(ASrM G-83)

6elik/eelik(M 1/M2)

Fn=71 [N lv=0.266 tin/sll=3190 [rh]

21 l"/"1

Blok/prsten(ASrM G-77)

del ik/del ik(01/4620)

Fn=134 tN lv=0.1a 1m/sll=593 [m]

57 w)Pik/disk(ASTM G-2)

del ik /de l ik(52100/s21oo)

F n = 1 0 t N lv=0,1 fmAtl=1000 [m] '

1 5lT")

Abraziia(ASrM G-6s) D-2 6elik

Fn=130 tN lv=2,4 tni/slt=+gO9'lml '

5 t%l

Eroziia(ASTM c-76) 1020 6el ik

abraziv:brzina - 70 [m/s]krupnoda=50 [,ru]mater i ja lAlzOs

4 [?6'j

Tribologija u industijr, god. XfV, br. Lr 1992 79

Page 14: IIT - tribology.rs · TRIBOLOGIJA TRIBoLoSxT nneNIK sadrZi defi-nicije velikog broja termina koji se koriste u tribologiji i drugim oblasti-ma tehnike, a odnose se na triboloSke procese

frikcioni parametri u funkciji vremena, ili putatrenjaparametri habanja u funkciji wemena ili putatrenja

- Dopunske triboloSke karakteristikekontaktni elektridni otporparametri vibracija i buke

- Izgled pohabanih povrSina

Kompleksnost triboloSkih procesa, medutim, uslovljavada dak i ovako Siroko definisana lista parametara, koje jepotrebno imati u vidu pri planiranju, izvodenju i saopSta-vanju rezultata eksperimenta, desto ne obezbeduje dovo-

.ljno pouzdanu podlogu za pcredenje.

Medu parametrima uslova ispitivanja koji se po praviluzanemaruju, poseban znadaj imaju dinamidke karakteri-stike tribometra uslovljene usvojenim konstrukcijskimre5enjima.

Dinamidki model sistema u kome se odvija interakcijakontaktnih elemenata pri ispitivanju ilustrovana je pri-merom "pin on disk" tribometra TR-3 (sl. 3.). Sistemi zaobezbedivanje relativnog kretanja, opteredenja i merenjatribometrijskih karakteristika predstavljaju lance ela-stidnih elemenata koji su u procesu ispitivanja izloZeniprinudnim oscilatornim kretanjem. Osnovna dinamidkaporemedajna sila generi5e se u sistemu usled odredeneneuravnoteZenosti diska. Osim toga, uzroci oscilacija leZeu diskretnim pojavama formiranja i izlaska iz kontaktadestica produkata habanja. Zbog toga kontaktno opte-redenje, sila trenja i koeficijent trenja imaju dinamidkikarakter (s1. 4"), a osnovno relativno kretanje prate rhaleoscilacije sa vi5e stepena slobode, Sto uslovljava speci-fidne uslove kontakta.

Karakter i stepen ovih pojava uslovljen je kruto5duelastidnih elemenata, odnosno sistema u celini, kontakt-nim opteredenjem i relativnom brzinom. Variranjem kru-

tosti elemenata u lancu za obezbedivanje normalnogopteredenja realizuju se razliditi dinamidki uslovi, kojimogu poprimiti i veoma neZeljene posledice na procesispitivanja. Tako je na slici 5. prikazana pojava pod-rhtavanja kao vid prinudnih priguSenih oscilacija, karak-teristidna za malu razliku kruZne frekvencije slobodnih iprinudnih oscilacija.

Niz istraZivanja svedodi o mogudem znadajnom utimjukontaktnih oscilacija na trenje i habanje kontaktnih ele-menata lI2; L3, L4, I5l. U principu oscilacije doprinosesmanjenju trenja, pri demu je za uslove plastidnog kon-takta neophodno realizovati znatno vede frekvencije ne-go u uslovima elastidnog kontakta. Uticaj vibracija naintenzitet habanja moZe biti dvojak zavisno od materijalaelemenata u kontaktu [14, 15]. U sistemima kod kojih jetaj uticaj pozitivan na smanjenje intenziteta habanja,stepen uticaja predstavlja funkciju trajanja kontakta to-kom jednog ciklusa, a ono se smanjuje povecanjem am-plituda oscilacija. Osim toga, pojava adsorbcije kiseonikana distim kontaktnim povrSinama moZe imati znadajnodejstvo na smanjenje intenziteta habanja. Pojava povrSin-s ko g mehan idko g o tvrd nj ava nj a nem a zna(ajnij eg u ticaj a

TI2I,Imajudi ovo u vidu jasno je da promena krutosti sistemau kome se realizuje ispitivanje moZe rezultirati znadajnimrazlikama u triboloSkim karakteristikama ispitivanih ele-menata [13, t6l. Zbogtoga je za validno poredenje tribo-metrijskih rezultata dobijenih na razliditim tribometrimadesto neophodno listu relevantnih parametara uslovaispitivanja dopuniti dinamidkom kruto5du sistema.

Generalno se moZe tvrditi da je povoljnije koristiti siste-me vede krutosti. Na taj nadin razlike u frikcionim karak-teristikama ispitivanih materijala jasnije se iskazuju, aosim toga rasipanja u rezultatima merenja trenja i haba-nja se redukuju.

S E M A T R I B O M E T R A

A-+ |A+ l

1

D I N A M I C K I M O D E L

t,Pogled A-A

1 1

CENA' 4

-){

I

5 . OPTERECENJE

E . OPRUGA7 - ULEZISTENJE8 . POLUZNI MEHANIZAM9 . KAISNI PRENOS1 0 - M O T O R11 - FTDINAMOMETAR

Cl ,C2 ,C3 . KRUTOSNb . PRIGUSENJEX,Y. POMERANJA

1 - P I N2 - D|SK3 - Fn DINAMjME4 . ULEZISTENJE

Sl. 3. DinamiCki model tribometra. The dynamichal model of tribometer,{n n au uuec K?t Mo,aen r rp a 6 o u erp a

80 Tribologija u industijl, god. Xry br. L, L992

Page 15: IIT - tribology.rs · TRIBOLOGIJA TRIBoLoSxT nneNIK sadrZi defi-nicije velikog broja termina koji se koriste u tribologiji i drugim oblasti-ma tehnike, a odnose se na triboloSke procese

1 . 0 6

1 . 0 4

1 . O 2

aI

0.98

0.96

0.94

o.92

0.95 6 7 8

VREME (s)

SI. 4. Dinaniiki karakter signala sile trenjaThe dynantichal nonffe of friction force signalI n n a m nu c c tcn ft x a p a KTep c u r r! alr a c r4Jr br rp e H H t

5. PRIMENUTVO ST REZULTATA

Ispitivanja koja su namenjena reSavanju triboloikih pro-blema odredenih realnih tribomehanidkih sistema skop-dani su sa problemom primenlj ivosti clobijenih rezultara.Zbog toga u ovakvim sludajevima izbor l iste parametarastrukture i radnih uslova podrazumeva resavanje vcomasloZenog zadatka sim uli ra nj a tribolo5ki h i nterakcija rea l-nog sistema na upro5denom modelu tribometra"

U traZenju puta za objektivno zasnovanim postupcimamodeliranja posebno se velikim brojem radova istide gru-pa sovjetskih autora, koja sadinjava juV. S. Siedorov, A.V. Ciiinadze, G. I. Trajanovska, E. D. Braun, J. A.Jevdo-kimova i dr. Osnovu njihovog pristupa dini postupakiznalalenja tzv. "koeficijenta srazm ere" izmedu moclela ioriginala na bazi teorije slidnosti i dimenzijske analize,Sto podrazumeva veoma sloZenu proceduru formiranjastrukture modela, matematidke interpretacije uslova sli-dnosti, reSavanja sistema jednadina i eksperimentalnuproveru dobijenih rezultara.

Eksperimentalnoj prirodi tribometri je bliZi su postupcikoji baziraju na slededem veoma upro5denom algoritmu:. Izbor iclentidnih materijala, maziva i uslova okruZcnja. Izbor i podesavanje geomerrijskih i kontaktnih uslova

modela na osnovu niza relevantnih faktora. Pod.eSava-nje.-parametara raclnih uslova u cil ju posti-

zanja istih triboloSkih interakcija na modelu i-realnomsistemu.

Ne5to razudenija struktura ovako definisanog algoritmadata je na slici 6.

Podetni korak u definisanju eksperimentalne procedurepredstavlja izbor kontaktne Seme. Grubi izbor kontaktneSeme realizuje se na bazi zahteva za vrstom kontakta irelativnog kretanja. U daljem suZavanju izbora iz mnoS-tva postojedih Sema za datu vrstu kontakta i relativnogkretanja preporuduje se pravilo po kome treba biratiSeme koje se najdeSde koriste u istraZivadkoj praksi. Medu

Tribologija u industrijl, god. XfV, br. 1, Lggz

8 1 0 1 2

VREME (s)

SI. 5. Pojav'a podrhtat,anj.a tt tolat ispitivanjaThe appearonce of beutingBo s H n M t oB e H H e n n 6 p aun fr B xo,ae H c c Jr e,qoB au n fr

njima je i odredeni broj standardizovanih. U narednojfazi odluka o izboru donosi se na bazi geometrijske sli-dnosti kontakta realnog sistema i modela. Tu se pre svegamisli na nadin ostvarivanja kontakta (nominalni dodir polinij i , u tadki i l i po povr5ini). Naime, ista Sema kontaktapojavljuje se u veoma velikom broju verzija s aspektageometri je kontakta u uZem smislu. Tako, na primer, uSemi "pin on disk" pin moZe biti kruZnog ll i paralelopi-pednog preseka, delo moZe biti ravnog ili polusferidnogoblika, a takode, u kontaktu moZe biti jedan il i viSepinova.

Osimvrste kretanja neophodno je ispoStovati ivremenskikarakter relativnog kretanja (kontinualno, prekidno, re-ciprodno, oscilatorno).

U razliditim uslovima osrvarivanja tribolo5ke interakcijedvrstih tela ili dvrstih tela i fluida, u op5tem sludaju,moguda je pojava brojnih vidova habanja za isti tip kon-takta i relativnog kretanja koji se najde5de odvijaju simul-tano uz dominantno dejstvo nekog od njih. Zbogtoga sefazom izbora kontaktne Seme stepen predodredenostitribolo5kih pojava svodi na globalne karegorije: klizanja,kotrljanja, udara, oscilacija, strujanja fluida po slobodnojpovr5ini. Osim toga kontaktna Sema opredeljuje odvija-nje gasoabrazivnog habanja, erozije fluidom, habanjausled kavitacije, freting korozije. Medutim, sa odrediva-njem kontaktne Seme nemogude je predodrediti realizo-vanje odredenih oblika habanja karakteristidnih zaadheziono i zamorno habanje.

Nakon izbora kontaktne Seme potrebno je ostvariti tn.konstantne parametre koji se odnose na strukturu (ma-terijal elemenata, stanje kontaktnih slojeva i povr5ina,mazivo i okruZenje) na bazi uslova idcntidnosti sa realnimsistemom. Izbor ostalih relevantnih parametara (geome-trija kontakta, kontaktno opteredenje, brzina relativnogkretanja, temperatura i trajanje procesa) koji predstavlja-

1 A

1 4

1 2

1 0

Elast ican '

81

Page 16: IIT - tribology.rs · TRIBOLOGIJA TRIBoLoSxT nneNIK sadrZi defi-nicije velikog broja termina koji se koriste u tribologiji i drugim oblasti-ma tehnike, a odnose se na triboloSke procese

K A R A K T E R I S T I K F S V I H E L E M E N A T AR E A L N O G S I S T E M A

K O R E K C I J A

S E M E

O S T O J

P O D U D A R N O S T V R S T E

K O N T A K T A I R E L A T I V N O G

K R E T A N J A

Kod sistema u kojima se kontakt ostvaruje izmedu

dvrstih tela i fluida sa abrazivnim desticama ili bez njih

problem identifikacije vrste habanja je jednostavniji

jer postoji direktna korelacija izmedu vrste fluida i

sactrZaja dvrste faze sa dominantnom vrstom habanja.

Na primer, u interakciji dvrstog tela i tednosti kao

nosioca dvrste faze stvaraju se uslovi za hidroabraziv-

no habanje. Medutim, kod triboloSkih sistema sa kon-

taktom dvrstih tela zbogsimultanog odvijanja habanja

razlidite vrste desto je veoma te5ko izluditi ono koje

ima dominantni karakter.

Medutim, odekivani vid habanja ne moZe se koristiti

kao kriterijum simulacije. Objektivna simulacija po-

drazumeva njegovu identifikaciju na realnom sistemu

i modelu. U identifikovanju dominantnog mehanizma

habanja, ili vrste habanja, po pravilu se koriste odre-

dene pojave koje prate proces habanja i manifestacije

procesa habanja na kontaktnim povr5inama, odno-

sno, oblici habanja kontaktnih povrSina, diji su najka-

rakteristidniji oblici prikazani u tabeli 3. Realizovanje

oblika habanja kontaktnih povrSina na modelu koji

odgovara realnom sistemu svedodi o pojavi iste vrste

habanja, Sto se najdeSde prihvata kao dokaz uspeSne

simulacije.

Tabela 3. Tipiini oblici habanja povrlina

Oblici habanJa Mehanizmi habanja

Grebania (screatchino)M ikrore2ahja (mi k ricuTiing)Brazdanje (plowing)Utiskivanie (indentinq)lstiskivan]e (extrusioi)

Abrazija

Zaribav ani e' (se iz u re)Brazdanje' u irravcu ielativnogkretanja (scoring)Lokalno hladno2avar ivanje,(scufing)

Adhezija

Ljuskanje (spall ing)KrateriPukotine (craks)Stvaranje jam ica (piting)

Tamor

Produkti hemijske reakcije Tribohemija

Sl. 6. Algoritant sinrulacijeFlow chart of sinuilationAlropuru cHMyJIaIIHn

ju tzv. promenljive, odvija se u iterativnom postupku dozadovolj avanj a usvoj enog kri terij uma simulacij e.

Kao kriterijum simulacije, zavisno od svrhe ispitivanja,moZe se koristiti jedan ili vi5e pokazatelja tribolo5kihinterakcija. To mogu biti vrsta podmazivanja s obziromna nadin razdvajanja kontaktnih povrSina (hidrodinami-dko, me5ovito, granidno), parametri kontaktnih vibracijai parametri habanja. Najde5de se, medutim, sud o valja-nosti izabranih parametara modela u odnosu na realnisistem donosi na bazi slidnosti relevantnih parametararanroja procesa habanja. Kori5denje ovakog kriterijumasimulacije podrazumeva korektnu identifikaciju vrste ha-banja na realnom sistemu a potom i na modelu.

6. ZAt(IJUeAr> Ispitivanja trenja i habanja imaju specifidan karakter koji

je uslovljen spregnutim delovanjem niza parametarauslova ispitivanja na odvijanje tribolo5kih interakcija,Sto.se manifestuje kroz probleme ponovljivosti, upore-divosti i primenljivosti dobijenih rezultata.

> Zadovoljavajuda ponovljivost rezultata uslovljena jepre svega pouzdanuSdu mernog sistema i naleganjakontaktnih elemenata. Medutim, istraZivanj a pokazuj uda postoje mnogo skriveniji uzroci male ponovljivosti,koji su uzrokovani nestabilno5du mehanizma habanja.U tim sludajevima kritidni faktor ponovljivosti rezulta-

l o aV

I Z B O R K O N S T A N T N I H P A R A M E T A R A

I D E N T ! C N I H R E A L N O M S I S T E M U. OANOVNI MATEF'JAL. KONTAKTNI ALAJEVI. K O N T A K T N E P O V A A I N E

, MAZIVO

- OKBUZENJE

I Z B O R P A R A M E T A R A S L I C N I H

R E A L N O M S I S T E M U

GEOA'ETRIJA

K O N T A K T H I P R I T I S A KP O D E S A V A N J EP A R A M E T A R A

R A D N I H

U S L O V ATEHPERA

TNAJANJE XOHTAKTA

Z A D O V O L J E

K R I T E R I J U M

S I M U L A C I J

T R I B O L O S K E

K A R A K T E R I S T I K E

82 Tribologija u industriji, god. XN, br. 1, 1992

Page 17: IIT - tribology.rs · TRIBOLOGIJA TRIBoLoSxT nneNIK sadrZi defi-nicije velikog broja termina koji se koriste u tribologiji i drugim oblasti-ma tehnike, a odnose se na triboloSke procese

ta predstavlja izbor parametara koji obezbeduju kon-stantnu morfologiju pohabanih povrSina (odnosno, po-stojanje stabilnog dominantnog vida habanja)"

> Mogudnost poredenja rezultata ispitivanja na brojnimtribometrima uslovljena je raspoloZivim parametrimakoji karakteriSu uslove ispitivanja. Kao dobar model uformiranju liste ovih parametara moZe pclsluZiti tzv.sistemski pristup, koji podrazumeva deiinisanje radnihuslova, strukture i t r ibometr i jsk ih karakter ist ika.Ovom listom nisu obuhvadeni svi parametri koji mogubitiza poredenje. To se pre svega odnosi na dinamidkekarakteristike sistema, koje mogu imati bitan uticaj natrenje i habanje ispitivanog kontaktnog para"

> Pri izboru relevantnih parametara ispitivanja koja pre-tenduju na primenlj ivost na odredcni realni sistem po-trebno je ispoStovati itera tivni postupa k uspostavlja njaslidnosti radnih uslova, struktura i tr iboloSkih karakte-ristika do zadovoljavanja usvojcnog kriteri juma simu-lacije.

LITERATURA

| \ CZICHOS H., Tribology, a system approach to thescience and technology of friction, lullr ication andwear, Elsevier scientif ic publishing company, Arn-sterdam 1978.

[ 2] BUDINSKI K., Wean testing, Proceedings of the tu-torial session "Wear fundamentals for engineering",International conference on wear of materials, Den-ver, Colorado, Aprol 1989.

[ 3] HABIG K. H., Principles of wear testing, Procee-dings of the JTC, Nagoja 1990.

l4l M. BABIC, An aproach to the measurement of tribo-logical characteristics of contact layers of triboele-ments, Proceedings of the EUROTRIB 89, Helsinki

[ 5] RUFF A. V., Comparasion of standard test methodsfor non-lubricatecl sliding wear, Wear 134, No L,1989.

[ 6j Grupa autora, tr'riction and wear devices, second edi-tion, ASLE,I976.

[ 7] MOLGAAI{D J., CZICF{OS I{., The application ofsystems techniques to the stucly of wear, WEAR OFMATERIALS 1977 (New York ASME, L977.)

[ 8J CZICHOS H., Tribometry-classifled methocls of te-sting for friction anci wear, Probljemy ma$inostrenijai avtomatizaciy, No 1L, 1986"

t 9l M. BABIC, Savremeni tribometrijski sistem, Zbor-nik radova konferencije YUTRIB 89, Kragujevac

[10] M. BABId, Tribological Effects of harcl lubricantcoat ing appl icat ion, Proceecl . of the JTC, Nagoja1990.

[11] P. J. BLAU, E. P. WHITENTON, The effect of flat-. pn-ring sample aligment on sliding friction break in

curves for aluminium bronze on 52 100 steel, W ear, 94,1984.

[12] H. GOTO, M. ASHIDA, 5ffects of ultrasonic vibra-tion on the wear characteristics of a carbon steel,Analysis of the wear mechanism, Wear 94,1984.

[13] K. KATO, A. IWABUCHI, T. KAYABA, The ef-fects of friction-induced vibration on friction andwear, Wear 80, 1982.

[14] M. ABO, T. SAKAMOTO, S. KAKUNAI, The ef-fect of oscilatory load on sliding friction, Procee-dings of the JTC, Nagoya, 1990.

[15] B. JEREMIC, Contact at external dinamic load of atr ibomechanical system, Proceedings of the JTC,Nagoya, 1990.

[16] Y. C. CHIOU, K. KATO, Effect normal stiffness inload ing sys tem on wear o f carbon s tee l (par t 1 ,and 2), Journal of tribology, Vol. 107 and 108, L986.

Specificities of Wear And Friction Investigations On TribometersWear and friction investigations have a very specific character, which is caused by coupled intluence of a seriesof parameters of tests conditions on realization of tribological interactions, what manifests itself throughproblems of repeatabiliry, comparabiliry, and applicabiliry of obtained.results.

Satisfying repeatabiliry of results is caused, before all, by reliabiliry of the measuring systenx and overlaying ofcontact elements. However, tests have shown that there are more covert causes of low repeatability, that arecaused by instabiliry of the wear mechanism. In those cases the citical factor of repeatabili4t of resultsrepresents a choice of parameters that provide constant morphologt of the worn surfaces (namely, acistenceof stable dominant type of wear).

Possibility of compaison of tests results on numerous tribonteters is caused by available parameters thatcharacterize the tests conditions. As a good model in forming a list of these parameters we can use the so calledsystematic approach,which assumes definition ofworktngconditions, stntcnue andtribometric characteristics.This list does not include all the parameters that can be compared. That, before all, applies for dynamiccharacteristics of the system that cian have significant influence on friction and iear olihe^tistedLontict pair.In choosing the relevant test parameters that are aimed for application to certain real system it is necessary torespect the iterative procedure of establishing the similaity of the working conditions, structure and tribologicalcharacteristics up to satisfying the adopted sinmlation citerion.

Tnbobgija u indusrrijr, god. XIV, br. 1, 1992 83

Page 18: IIT - tribology.rs · TRIBOLOGIJA TRIBoLoSxT nneNIK sadrZi defi-nicije velikog broja termina koji se koriste u tribologiji i drugim oblasti-ma tehnike, a odnose se na triboloSke procese

CneuH$nr a, vrcclreAoBasHfr TpeHH fl H H3Haruvr,arrurHa rpprbouerpax

I4ccte,qonaHne rpewat tr H3HarrrnBaHnt aMeer cneqwfuqecrnil xapaKTep, odycnonneauuil coqerareJrbHbrMnos.uefrcrBaeM p.fl,aa napaMerpon ycnonufr npoBe,aeHHt nccJle,qoBannfr Ha npoueccurpudonorwqecKoro Bsan-uo,qeilctnwt, LITI npo.trBJlflerc.tr B npo1teuax IIoBTapteMocrI4, cpaBHwBaeMocru n npwMeHteMocrw noJIy\IeH-rlbrx p$yJrbTaToB.Y,qonternopwTeJrbHafl noBTop.qeMocrb p$yJlbraroB onpe,aeJrterct, npex.ae Bcero, Ha1lexHocrbro u3MepHTe-nauoil cncreMbl n npnJleraHneM KoHTaKTnpynruux oJreMeHToB. Ho nccle,rloBaHwfl yKasbrBaror aa 6oneecKpbnne rpw.rwHbr, ue6onntuofr nonropteMocrl4, o1ycloaneHHbre aeycroftuanocrbrc MexaHnsMa ngHarxr4-BaHH.s. B ernx cJlyqatax KpnrHLIecKuM Qamopou noBTopteMocru p$yJrbraroB .trBJr.qerct au6op napaMerpoB,odecnequnarcarnx nocrotHHylo uopQonornlo nsHoaJeHHbrx noBepxHocrefr, T.e. cyulecrBoBaHue nocro.trHHoro,tlo M url up yro u e ro B H,q a H3 H alx HB aH nt.BosMoxnocrb cpaBHeHHt p$yJlbraroB uccJle.uoBaHlls rra MHornx rpudouetpax onpe.aeJrterct cyuecrBy-IorrluMu napaMerpaMw, xapaKTepwsyrouluMu ycJroBnt nccJre,aoBannfr. Xoporuefi Mo,aeJrbro QopuwponaHr4agrHX napaMerpoB MoIrcT nocJly)Knrb raKHa3blBaeuuft cwcreMaruqecxnil rIe,IXon, no,qpasyMenarcuuil onpe,qe-JIeHne ycJlonafr pa6orbr, crpyKrypu n rpndoMerpwqecKnx xapaKTepucrnK. B uacroxnteft pa1ore He npHBe,qeHbrBce napaMerpbl, Koropble Mo)KHo cpaBHnBart. 3ro, B nepByn ouepegb, 1HHaMHqecKHe xapaKrepwcruKacl4creMbl, Koropbre MorW cynlecrBeHHo Bos,qefrcrnonarn Ha rpeHne n HsHarrrnBaHne nccJrelyeuofi tpyalefic.snapbr.IIpa aHaJIH3e cyurecrBeHHblx napaMerpoB nccJle,IloBaHnft, npnMeHr4MbIX HapealrbHyro cncreMy, neodxo.uuuoMaKcI4MaJIbuoe npn6naxeHne cwMyJrupyeMbIx ycJronnfr pa6ornt, crpyKrypbt u tpndonorurrecKwx xapaKTepnc-rnx x .ue fr crB nre JI b H bI M y cJIoB ufl M.

84 Tribologija u industriji, god. XfV, br, L, Lggz

Page 19: IIT - tribology.rs · TRIBOLOGIJA TRIBoLoSxT nneNIK sadrZi defi-nicije velikog broja termina koji se koriste u tribologiji i drugim oblasti-ma tehnike, a odnose se na triboloSke procese

UDK 629.113.014.5 14:5.3 1.43

D. JOSIFOVIC, N. JOWC

Mogudnost modeliranjatopografije povr5inau kontaktu

1. UVOD

Brojna teorijska i eksperimentalna ispitivanja vr5ena napovrSinama elemenata u kontaktu kod maSinskih eleme-nata: zupdanika, kliznih leZi5ta, vodica alatnih maSina idrugih, pokazala su da je korelacija izmedu intenzitcta

habanja i topografi je povrSina bitan faktor uspostavljanjatribolo5ke ravnote7,e,teje iz t ih razloga neophodno, ko-ristedi savremene metode merne i radunarske tehnike, Stotadnije definisati promenu topografije aktivne povr5ine.

Cil j ovog rada je da se analizom uticaja parametara zavr-Sne obrade izraienih kroz mikrogeometriju povr5ine imogudnost njihovog matematidkog modeliranja dode doprograma za numeridko re5avanje problema. Ovim pu-tem bio bi reSen jedan od bitnih faktora znadajnih zanosivost kontaktnih povr5ina, koji pored materijala, nje-govih fizidko hemijskih svojstava, strukture povrSinskogsloja nastale pri procesima zavrSne termidke obrade izaostalih napona u zoni kontakta, predstavlja suStinskiparametar tehnoloSkog nasleda povrsine u kontaktu.

2. TEORIJ SKA RAZMATRANJA

Kontaktne povrSine delova maSina u procesu rada teZe kauspostavljanju tribolo5ke ravnoteZe koju definiSe kon-stantna vrednost inteziteta habanja. Kako je u zoni kon-takta prisutan proces uparivanja kontaktnih povr5inajednog triboloSkog para, sistem ulaznih velidina pri ana-lizi sludajnog procesa dine statistidke velidine topografijepovrSine i kinematski i dinamidki parametri zone kontak-ta, a za izlaznu velidinu imaju makro i mikro reljef kon-taktnih povr5ina.

U tom procesu sa aspekta konstrukcijc primarno udeswujematerijal elemenata u kontaktu sa svojim karakteristika-ma i mikrostrukturom povrSinskog sloja, a zatim sloZenih

Prof.dr Danica Josifovi{ dipl. ing.M a! ins ki faku lt et, Kr a gl ev ac

Nataia Jovii, dipl. ing,M a! ins ki fakult et, Kr aguj ev ac

Tibologija u industrij,, god. XfV, br. I, Lggz

iII

----i

oblika povrSina elemenata. U procesu uparivanja povr-$ina izlazne velidine koje se odnose na topografiju povr-Sina su promene geometrijskog oblika u makro i mikrovarijanti, odnosno promena hrapavosti povr5ine. Ekspe-rimentalana ispitivanja u ovoj fazi baziraju na snimanjuprofila povr5ina u kontaktu i definisanju parametara hra-pavosti.

3. MODEL MIKROKONTAKTA

Na sl. 1 dat je primer jednog triboloSkog para pri formi-ranju topografije povrSine u fazi uparivanja kontaktnihpovrSina.

x - t e l o I

y - t e l o 2

.Sl. 1 Forntiranje topografije povrline u kontakntFornting of the topography of surfaces in contactiDop u up wn aH ue ronorp aQ aunoBep xHocreil n KoHTa KTe

Prikazani model kontakta je vrlo sloZen, pa se najprerazmatra jednostavniji model dve hrapave powSine elemen-ata u kontaktu, pri demu se svi elementi hrapavosti pow-Sine nalaze na jednom delu, a drugi se posmatra kao idealnogladak. Sema jednog takvog modela data je na sl. 2.

Analizom mikrokontakta jednodimenzionalnog modelaprikazanog na sl.2 definisane su sledeCe statistidkevelidine:

f(y) - funkcija gustine ordinate profila hrapave povrsine,

fr(y) - funkcija gustine vrhova profila hrapavb povr5ine,a - udaljenje srednje linije ekvivalentne hrapave povr5ineod glatke ravni i moie se izradunati preko izraza:

o"+-/

\ .'f .t'\-;' . ' i i , : ' :1,2

85

Page 20: IIT - tribology.rs · TRIBOLOGIJA TRIBoLoSxT nneNIK sadrZi defi-nicije velikog broja termina koji se koriste u tribologiji i drugim oblasti-ma tehnike, a odnose se na triboloSke procese

r (y )

( / , , 1t s I y /

SL 2 Model kontakta dva malinska delaModcl of two elements of machines in contactMqrcnb roMarra ,qByx ,\eraJred MarIuHa

a=ho*0.5o", . . .... (1) Gustina raspodele ordinata profila hrapave povrsi /p0)dala ie preko zakona normalne raspodele izrazom:

gdeje: o" - ekvivalentno standardno odstupanje ijednako:

;--A / L L

0 e = Y o ; r + o ; 2 Q )

& os1 i o"2 su standardna odstupanja ordinata vrhova

hrapave povr5ine za telo I i 2 i ho - rastojanje izmedusrednjih linija modeliranih povrSina jednako kod meSovi-tog trenja u kontaktu debljini sloja maziva, pa se prema

formuli DOWSONA i TOXODA [1] moZe izradunati:

ho = 3.r2o0'6. qo''un. v0'69.8-0'03.R0'41. w-0'1 e)

gde su: a - pritisni koeficijent viskoznosti,

7o - viskozitet primenjenog sredstva zapodmazivanje,

v - srednja hidrodinamidka brzina,E' - redukovani modul elastidnosti,R - redukovani radijus krivine iw - linijsko opteredenje kontakta.

Navedene velidine se odreduju preko izraza:

Vt * V^rv=_# (4 )

L 1

E':--- : - --2 .6)l -U r I - vz_++_E l ' E ;

gde su v 1 i v2 Poasonovi brojevi za materij al tela I i 2.

1R: -r^ r rc)r r r

E-Xi3 Funkcija raspodele gustina f(y), fr(y) i fo|)Funktion of distribution of the density f(y), fr(y) and fp(y)@yarqns pacnpe,qeJreHa.q nJrorHocrw\@), t\c(n) n QI@)

0-r)2--L 'o .

azafr(y) prema t tutu, U_q,

f ,$)=!-e z '"? G). t / Z . f r . o s

pri demu se na osnovu izvedenih istraZivanja autoraWHITEHOUSE i ARCHARD [2] moZe uzeti da je:

as = o.7oe e)

d = a - 0 . 8 o , ( 1 0 )

86 Tribologija u industriji, god. XfV, br. 1, L992

Page 21: IIT - tribology.rs · TRIBOLOGIJA TRIBoLoSxT nneNIK sadrZi defi-nicije velikog broja termina koji se koriste u tribologiji i drugim oblasti-ma tehnike, a odnose se na triboloSke procese

Na sl. 3 data je raspoclela gustina f(y) i ft(y) kao i defor-

macija vrha hrapavosti fnj,) kod razmatranog jednocli-

menzionalnog modela mikrokontakta.

Izrazi (7) i (8) vaZe samo za povrSine koje nemaju una-

pred determinisanu osnovnu strukturu povr5inske hrapa-

vosti" U siudaju da je prethodno poznata hrapavost

povr5ine, prelazi se sa funkcije normalne raspodele na

Rayleigh-evu raspodelu, a funkcija normalne raspodele

se moZe primeniti kao priblll.na.

Kod jednodimenzionalnog modeia kontakta hrapave po-

vrSine prema GREENWOOD-u i WILLIAMSON-u [3]javljaju se tri karakteristidne velidine: standardno odstu-

panje vrha brega or, radijus krivine r sfernog oblika vrha

hrapave povrSine i N broj vrhova neravnina na nominal-noj povr5ini. Za ove velidine vaLi pribliZan odnos:

o t N = 0 . 5 . . ( 1 1 )

Na osnovu istraZivanja autora [3] kontakt hrapave i icle-

alno glatke povrSine se formira ako je vrh brega y vedi od

Sirine d i tada specifidan broj n mikrokontakta iznosi:

o o r 'N f

- 4 -

,:ff i Je z'o' ' dv . . . .(12)

a realna o*rr,"lkontakta tada iznosi:

fn | ' ) : f l ; : ! ; \ . - 'e 2 'o) "4,/E "L*W*(*)j

" (1s )

za: 0 . y S y, a z,a), > 1,rbi(e:

Ern .x.[( ' . '-a )t". ,d

II- - T- .d t

( t6 )

i funkcija raspodele prikazuje normalnu raspodelu.

U sludaju da se jedna od povrSina ne krede, u jednadini(15) treba staviti da 0, * *).

+. XUVTERIEKO IZRAEUXEVANJEKARAKTERI STTEXUT VELIEINA MIK-ROKONTAKTA

Kao ilustracij a navcdcnih ra zmatra nj a i ko riSC enlh izrazau modeliranju uraden je program za numeridko izraduna-

vdnje karakteristi0nih velidina mikrokontakta, pri demusu uzeti zapisi profila sa obe hrapave povr5ine u kontaktu.

Ispitivan je triboloSki par klizno leZi5te - rukavac vratila,oclnosno postelj ica kliznog leZi5ta izradena od bronze irukavac vratila od delika slededih karakteristika:

. modul i e last idnost i -za del ik: Et :2.1 '1d MPa i zabronzu: Ez -1.15'1d MPa;

. Poasonovi brojevi za tela u kontaktu 1 i 2 iznosev1=0.3, vZ:0.3;

o stanclarclno odstupanje ordinata profi la, zapis dobijenna mernom uredaju TALYSURF 6 o7 = 0.20 pnt,oz = l.4lHm;

" radijus krivina vrhova ncravnina tela u kontaktu odre-den kao srednja vrednost radijusa krivina deset vrhovana referentnoj duZini R1 :1.1 pm i R2 : 0.8pm;

. broj vrhova neravnina na normalnoj povrSini premapreporukama N-3040.

Na sl.4 je dat algoritam za numeridko izradunavanje tri-boloSkih parametara A, n, a i ho za sludaj me5ovitogpodmazivanja rukavca u kliznom leZiStu, a na sl. 5 dat jepodprogram na osnovu koga se izradunava nesvojstveniintegral l.

Na osnovu preporuka da pu u kontaktu ne bude vede odpa:0.1 MPa i da za tu vrednost pritiska nesvojstveniintegral l koji se javlja pri izradunavanju pritiskapo:

o o t _ y 2r , ) Z

I : J l t -d ) " 'e ' dy . . (17 )d

vrlo brzo konvergira nuli ve( zay=5, usvojeno je da je

d=2.2\nt i izradunata vrednost integrala.I : 0.01" Sa ovim

7 t-

-1 f ^o(z) - (2 'n) ' 'Je

t *

, ,T*r, -*

A, : N ' : 'v ; ' l (y-d ) 'e ' / 'o- ' dy' oz

" "O'"

( 1 3 )

4.E ' ,P a : 3 - ,

dy . (14 )

Navedene zavisnosti omogudavaju odredivanje kontakt-nih uslovazasve uzajamno zavisne hrapave povrSine. Pritome je mogude kroz relevantan opis povrSinske hrapa-vosti posmatrati u dvodimenzionalnom prikazu deforma-cije i trajanje kontakta na jedan relativno jednostavannadin matematidkog prikazivanja deformacija [4, 5]).

7a analizu jednog pojedinadnog mikrokontakta posma-tra se deformacija jednog vrha hrapave povr5i. Ako suvrhovi pri tome normalno raspodeljeni, onda deformacijeimaju skradenu raspodelu. Za analizu kontakta hrapavihpovrSina uzetaje normalna raspodela u intervalu [0; yr].Gustina verovatnode deformacije jednog vrha hrapavepovrSine ima slededi oblik:

Nominalni prit isak na hrapavoj povrSini predstavlja od-nos iz ukupnog opteredenja vrha hrapave povr5ine i no-rninalne povrSine kontakta i dat je izrazom:

v 2)

2 'o ,

Tnbobgtja u indttstrijl, god. XN, br. 1, L992 87

Page 22: IIT - tribology.rs · TRIBOLOGIJA TRIBoLoSxT nneNIK sadrZi defi-nicije velikog broja termina koji se koriste u tribologiji i drugim oblasti-ma tehnike, a odnose se na triboloSke procese

$ss

F U N C T I O N A I N T E G ( A , B , N , F U N )METOD PARABOLE

N2: 2 'kN BROJ SEGMENATAREAL A , BR E A L A I N T E G , F U N , S , S O , D , TINTEGER N , T

C N 2 = N + Ns - F U N ( A ) + F U N ( B )D - ( B - A ) / NT - A + D / 2S O = 0 . 0D O l _ o r - L , N

S O : S 0 + F U N ( T )T _ T + D

1 0 C O N T I N U Es - s + 4 * S 0T _ A + DS 0 = 0 . 0D O 2 0 I - I , N - 1

S O : S O + F U N ( T )T - T + D

2 0 C O N T I N U EA I N T E G : ( B - A ) / ( 6 * N ) * ( S + 2 * S ORETURI,IEND

)

SL.4 Algoritam za ru,tmeiiko izraiunavanje karakteris-tika ntikrokontaktaAlgorithnt for rutnterical calculation of thechorac- terisstics of the microcontactfut rop rnu,alr.fl qncJr e H Horo no,qc.rerax ap aKTe p H cTa K M nKp o Ko HTa KTa

vrednostima na osnovu programa izradunava se : realna

povrSina kontakta,4r, broj mikrokontakta na realnoj po-

vr5ini rr, odstupanje srednje linije ekvivalentne hrapavepovr5ine od glatke ravni a i debljina sloja maziva za sludaj

me5ovitog podmazivanja h, pridemu su velidineArodre-

dene prema izrazu (13), r? prema izrazu (12), a fto prema

izrazu (1) i iznose:

n - 40.98302, Ar - 0.2085286'1d pm2, a=3.339291 pnt

i ho - 2.6272340 pm.

Numeridko izradunavanje navedenih velidina izvr5eno je

pri ekvivalentnom standardnom odstupanju ordinata

profila oe : 1.4241 pm,standardanom odstupanju vrha

brega 0z=0.9969 pnt, redukovanom radijusu krivine

R = 0.4632 pnt, redukovanom modulu elast idnost i

E' = 81656.8 MPa.

88

Sl.5 Podprogrhnt za izraCunavanjene sv oj s n enog int egral a ISubroutine for calatlation of the improper inte-gral IIIon n p o rp a M a,a Jr.fl n o,q c.r eraw e cno fr c crB e H H o ro n nre rp an a I'I

Na osnovu izradunate vrednosti fto i datog izraza (3) ukome je prikazana zavisnost bitnih parametara maziva,geometrijskih velidina mikrokontakta i linijskog opte-redenja kontakta, za usvojeno mazivo i njegove poznatekarakteristike moZe se izradunati velidina w linijskog op-terednja kontakta. U proradunima je tada mogude naosnovu ovih relacija definisati dozvoljeno opteredenjekontakta odredenog triboloSkog para.

Osim toga, mogu se izradunati i druge velidine znadajnezarazmatranje ovog problema i pri tome odrediti njihovedozvoljene vrednosti zavisne od mikrogeometrije kon-takta i ostalih kinematskih i dinamidkih karakteristika.

5. ZAKIJUC I(

Na osnovu teorijskih razmatranja i izrade matematidkogmodela za problem jednodimenzionalnog mikrokontak-ta, kao i numeridkog izradunavanja bitnih karakteristikajednog odredenog tribolo5kog para, kliznog leZiSta i ru,kavca vratila, moZe se zakljuditi da se matematidkim mo-del i ran jem osnovnih zavisnost i mikrogeometr i jekontakta razmatranog triboloSkog para pruZa mogudnostza numeridko izradunavanje sloZenih matematidkih izra-za, a time odredivanje ne samo osnovnih parametaramikrokontakta kao Sto su: & An a i ho. vef preko njih i

Tribologija u industrijr, god. Xry br. 1, L992

Page 23: IIT - tribology.rs · TRIBOLOGIJA TRIBoLoSxT nneNIK sadrZi defi-nicije velikog broja termina koji se koriste u tribologiji i drugim oblasti-ma tehnike, a odnose se na triboloSke procese

definisanje dozvoljenih opteredenja kontakta datog tri-

boloSkog para za usvojeno mazivo i ostvarenu vrstu ptlcl-

mazivanja povrSina u kontaktu.

Navedeni izrazi pri matematidkom modeliranju se mogu

generisati i u slededem koraku razmatrati problem dvo-dimenzionalnog mikrokontakta, pri demu bi se obuhvati-

la funkcija raspodele za mikrogeometriju kontakta kod

oba tela sa svim karakteristikama hrapave povrSine, aposebno bi bilo analizirano i vreme trajanja mikrokon-takta kao vrlo znadajan parametar u ovim istraZivanjima.

LITERATURA

[1] DOWSON,D.;TOYODA,S.: A central f i lm thickness

formula for elastohydrodynymic line c<lntacts, Proc. 5LhIreds - Lyon Symp. on Tribology Elastohydrodynamicsand Related Topics, Leeds (1978), p. 60 - 64.

[2] WHITEHOUSE, D.; ARCHARD,J.F.: Froperties ofnanrlom surfaces of significance to their contact, Proc,Royal Society of London, Ser. A, Vol. 316, (1970), p"97-r2r

[3] GREENWOOD, J" A.; WILLIAMSON, J.B" P.: Con-tact of nominally flat surfaces, Proc. Royal Society ofLondon, Ser. A, Vol.295 (1965), p.300-391

[4] BECKMANN, G.; KLEIS,I.: Abtragverschleiss vonMetallen, Verlag fiir Grundstattindustrie, lripzig (1983).

[5] DIERICH, P.: Modell ierung des Einflusses der Rau-heit auf die Verschleissprognose, Dissertation B an derIn gen ieurhochschu le Zittau, ( 1 987) "

[6] WIESNIEWSKI, M.; DIERICH, P.: Modell ienungrauher Oberfliichen im EIID-Kontakt, Schmierungste-chnick, Berlin 2I(I990), H"9, s.262-265.

Possibility for modeling of the topography by contact surfacesIn this paper ore prcsented sonte of possibilities for ntodeling of the topog aphy of surfaces in contact. Inconsideration of this problenr anolyscd tvos the effect of sonte n'ibological paronrcters by the solid bodies incontoct and deterntined w,ere conditions to fornt the atleqttatc opproxinntion of mathentaical relotion, whichincludes nticrogeometry of the swface, EHD-sizez and the other ntechanical caracteristics.Later is git,en as on exanrple the onedimensional ntodel of the nicrocontact. Tlrough the definition of thentathcntatical ntodel of nticrogeometty of the contoct stufoces is enahlcd the realization of the program forcompLtter processing and rumtericnl caluiation of the rutnber of the hicrocontacts and of the real contactsurfaces as a function of the noninal presilre, as well as the other parameters that are intportant for researchin this area.

B o grvroxHo crb MoAenHp o B a r:.vrfl Tonofp aSHnKOHTaKTHpyIOTUHX nOB epHO CTefr

B padore nsJIuKeHbI rleKoropble u3 Do3Murilrccrefr vo,qeJrupoBarrut ronorpaQr,ru rroBepxruocreft B KorrraKTe.IIpu HsyLreHilH npodneuu arralrwsqpyerct aosreilcrame or,ueJrbuux rpw6oJrornqecKux ilapaMerpoB npqKoHTaKre rBep,ublX TzJI u oilpeneJltlorc.fl ycJroBux QopunpoRarrut coorBercrBytorueil npudnuxensoft Mare-Marw.IecKofr sanncuuocrw oxBar*narcarcfi MnKporeoMerpnro noBepxHocrw, ynpyroxn.qponuHaMr4.recKueBeJtuqnHbI n npyrwe IflexarrnqecKue xapaKreptrcrnKu. Kpoue roro, npnRe,qerr rrpnMep oilroRpeMenruofr uo-,IIzJIH MHKpoKoIITaKTa- Onpegenellne MareMarq,recxofr Mo,aeJru MuKporeoMerpuu KorrraKrqpyroulnx noBepx-nocrefr ,\aeT BocMuKIIocTb IJIt co3narln.fl nporpaMMbl olleKrpoBhl.McJluretnnofr odpajorxw n zracJloBorono,ac'Iera KoJIutIecrBa MnKpoKoIrcaKroB n pealrbrrbrx KorrraKrrrbrx noBepxnocreil n Qyutcaan rroMwrraJrbrroro,qaBJIeHH.tI, KaK H .qpyrux DeJrHrruH 3HarrnreJrbubrx B crofr o1nacrn HccJIe,uoBarrnt.

Tribologija u industrijr, god. XIV, br. 1, 1992 89