3ožujak/travanj 2015.

ISSN 1849-0735

Informativni mjesečnikU r e d a e u r o z a s t u p n i c eI v a n e M a l e t i ć

Vodički žudijiAutor: Šime Strikoman

Sadržaj4 dr. sc. Tomislav ĆorićEuropska iskustva sa švicarskim frankom

7dr. sc. Davor GalinecGlavne poruke Komisije nakon provedenog Detaljnog preispitivanja (IDR) u svrhu prevencije i otklanjanja makroekonomskih neravnoteža

15Tomáš MeravýSlovačko iskustvo u provedbi reformi i preporuke za HrvatskuSlovakia’s reform experience and recommendations for Croatia

22mr. sc. Ivana MaletićNerealizirani planovi Vlade, još jedan dokaz sigurnog gubitka EU sredstava

26Vijesti iz Europskog parlamenta

29Aktivnosti IM ureda

Pisite nam!

Impressum

IzdavačUred zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

Glavna urednicaIvana Maletić

UredništvoAndrea VodanovićAndrea VeselčićMarija TufekčićIvana PetričkoTvrtko LovrićKristina KosorIvan Dvornik Grafičko oblikovanjeBlanka Poljak

PrijevodTonči Orlandini

Izlazi mjesečno.

Fotografije: PromoArt Studio d.o.o.

ZAGREBTrg Josipa Jurja Strossmayera 410 000 Zagreb

STRASBOURGParlement européenBât. Louise WeissT090331, avenue du Président Robert SchumanCS 91024F-67070 Strasbourg Cedex+33(0)3 88 1 75734+33(0)3 88 1 79734

BRUXELLESParlement européenBât. Altiero Spinelli14E21860, rue Wiertz / Wiertzstraat 60B-1047 Bruxelles/Brussel+32(0)2 28 45734+32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.comivana.maletic@europarl.europa.eufacebook.com/ivana.maletic.crotwitter.com/MaleticIvanawww.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic

3ožujak/travanj 2015.

ISSN 1849-0735

Informativni mjesečnikU r e d a e u r o z a s t u p n i c eI v a n e M a l e t i ć

Z a s t u p n i c a u E u r o p s k o m p a r l a m e n t uI v a n a M a l e t i ć

Uvodna riječU ovom broju, baš kako smo i najavili u prethodnom, dan je sažeti pregled Izvješća za Hrvatsku i rezultata dubinske analize prevencije i korekcije makroekonomskih neravnoteža koje je Europska komisija objavila 26. veljače 2015. Toliko je puno aktivnosti vezanih uz podizanje produktivnosti, konkurentnosti i stvaranja povoljnog poslovnog okruženja trebalo odraditi u Hrvatskoj da se s pravom moramo pitati kako i zašto je Vlada dozvolila da prođu tri godine, a da se ništa ne napravi. Razočaravajuće je promatrati Vladu koja tek kada dolazi misija iz Europske komisije izlazi s ponekom mjerom koju će možda provesti. U ovom broju obrađujemo još jednu temu koja zaokuplja hrvatsku javnost, a kojom se Vlada prilično amaterski i nesustavno bavi, to je rješavanje pitanja dužnika u švicarskim francima. Zanimljivo je pročitati kako su druge države pristupile tom pitanju, nadamo se da će i Vlada nešto iz ovoga naučiti.

U ožujku je Vlada odlučila konačno s najviše razine progovoriti o Europskim fondovima. Premijer koji tri godine potpuno zanemaruje ovu temu odjednom govori o tome kako su fondovi najvažniji i glavni razlog našeg ulaska u Europsku uniju. Možemo samo reći da je predugo premijeru trebalo da se probudi, ali i da na temelju toga što govori vidimo kako vlada veliko nerazumijevanje europskih fondova. Moram priznati da s obzirom da su ministru financija svrha ulaska u Europsku uniju niže kamate na zaduživanje, novi govori premijera su ogroman pomak. Šteta što svi zajedno kasne pune tri godine i tri mjeseca, a poticaj za rad su osjetili samo zbog izbora. Fondovi su svakako od samog početka trebali biti tema koja zaokuplja Vladu i javnost, međutim sigurno je od samih fondova puno važnija činjenica da smo dio jedinstvenog tržišta s preko pola milijarde stanovnika te da smo u prilici razmjenjivati znanje, tehnologiju, nove načine rada.

Od toga još uvijek nemamo koristi jer se ne radi na rješavanju strukturnih problema. Zbog čestih natpisa u medijima moram ovom prilikom još jednom kratko objasniti zašto Hrvatska, zašto svi mi njezini građani, u 2016. i 2017. sigurno gubimo 800 milijuna eura, 800 milijuna šansi za zadržavanje mladih u Hrvatskoj, za smanjivanje siromaštva, za otvaranje radnih mjesta.Često se kao dvojba pojavljuje hoćemo li izgubiti 800 milijuna eura kako ja tvrdim ili povući milijardu eura što tvrdi potpredsjednik Grčić. Upravo je to glavna zabluda jer nije riječ o dvojbi. Ako Hrvatska u 2016. i 2017. iskoristi samo milijardu eura gubitak od 800 milijuna je siguran.

Sad smo u travnju 2015., a od 1,269 milijuna eura (iz razdoblja 2007-2013) još uvijek nije ugovoreno 300 milijuna eura. Do kraja 2016. sva sredstva moraju biti isplaćena za projekte u Hrvatskoj te certificirana u Briselu i povučena iz Europskog proračuna. U ovom trenutku certificirano je manje od 400 milijuna eura, a do kraja 2016. treba biti 1,269 milijuna eura. Svakom je jasno da je nenadoknadiv gubitak iz prethodne tri godine. Preostali ogroman posao ne može biti odrađen u godinu i pola jer je dinamika provedbe projekata, a da ne govorimo još i o ugovaranju, puno duža. Hrvatska sigurno zbog Vlade koja se tek sad neposredno pred izbore budi, u 2016. gubi 300 milijuna eura. Nova sredstva u visini od 880 milijuna eura dodijeljena su nam za 2014. i moraju biti potrošena do kraja 2017. Projekti kojima se troše ova sredstva još nisu pripremljeni, ugovaranje će najvećim dijelom biti u 2016. što je prekasno za izbjegavanje gubitka većeg dijela sredstava. U ovom trenutku uspješna Vlada bi radila na projektima koji će trošiti novu milijardu iz 2015. koja mora biti potrošena u 2018. a ne još uvijek biti daleko od potrošnje sredstava iz 2013. i 2014.

Europska iskustva sa švicarskim frankom dr.sc. Tomislav Ćorić*

U posljednjih nekoliko mjeseci središnje mjesto u raspravama europske javnosti zauzela su aprecijacija švicarske nacionalne valute (dalje u tekstu: CHF) i njezine posljedice po europska gospodarstva. Odustajanje Švicarske narodne banke od održavanja svojevrsnog plafona tečaja EUR/CHF bilo je, prema mnogima, očekivano.

Priljevi kapitala u sigurnu luku, kakvom je CHF već dugo vremena okarakteriziran, bili su posljednjih godina toliko veliki, da je neprirodna brana kad-tad morala popustiti. Tome je definitivno doprinio i trend slabljenja EUR, pa posljedično i CHF prema američkom dolaru, što je značajno ubrzalo neke odluke Švicarske narodne banke.

4

* Profesor na Ekonomskom fakultetu, Sveučilište u Zagrebu i predsjednik Odbora za financije HDZ-a. Stavovi dr. sc. Tomislava Ćorića izneseni u ovom radu isključivo su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju.

336.7 Monetarna ekonomija

Slika 1. Kretanje CHF/EUR (2. 1. 2015. – 30. 1. 2015.)

Izvor: ECB

1,05

1

0,95

0,9

0,85

0,8

0.75

0.72.1.2015. 15.1.2015. 30.1.2015.

1,0187

0,8326

5Unatoč svemu, jačina aprecijacijskog šoka koji je uslijedio (na dan 23. 1. 2015. preko 22 posto u odnosu na tečaj od 14. 1. – slika 1.) iznenadila je širu javnost, a one s obvezama ugovorenim u CHF dovela u vrlo tešku poziciju.

Osim švicarske ekonomije, koja nakon aprecijacijskog šoka muku muči s konkurentnošću, u problemima su se našle i ekonomije središnje i istočne Europe u kojima je dio kreditnog portfelja banaka plasiran uz valutnu klauzulu u CHF. Kontinuirana aprecijacija CHF u odnosu na EUR u razdoblju 2007. – 2011., praćena ekonomskom krizom u cijeloj Europi krajem desetljeća rezultirala je padom životnog standarda i nenaplativih kredita. Šok od 15. 1. 2015. dodatno je produbio agoniju dužnika i otkrio razmjere socijalnog problema koji postoji. Pored Poljske, Rumunjske, Austrije te Srbije i Hrvatska se našla u skupini zemalja pogođenih ovim problemom.

Izuzev Austrije, sve navedene ekonomije (uključivši Mađarsku koja je svoj problem riješila netom prije aprecijacijskog šoka) spadaju u skupinu tranzicijskih zemalja. Ove ekonomije dijele slično ekonomsko naslijeđe i okolnosti: od početka devedesetih i prelaska s planskog na tržišno gospodarstvo te nakon privatizacije bankarskih sustava i liberalizacije kapitalnih tokova, svjedočile su i kreiranju popularnih kredita u CHF, koji su nosili znatno povoljniju kamatnu stopu od dominantnih kredita u EUR. Val švicarizacije1 bankarskih aktiva dosegnuo je svoj vrhunac netom prije globalne krize. Opterećenost država velikim gospodarskim i financijskim problemima tijekom krize usmjerila je većinu mjera na pokretanje gospodarstava i pobuđivanje agregatne potražnje.

Rast nenaplativih kredita u svim ekonomijama, kao rezultanta pada gospodarske aktivnosti i zaposlenosti s vremenom su dostigli zabrinjavajuće razine. Međutim, početkom desetljeća malo što je upućivalo na to da će spori oporavak europske ekonomije, problemi pojedinih članica eurozone (posebice Grčke), te nestabilnosti na istoku Europe donijeti tako snažnu reakciju financijskih tržišta. Prema podacima iz 2014. godine, udio kredita u CHF u ukupnim kreditima, u privatnom sektoru varirao je od 4,7 posto u Rumunjskoj do 24,7 posto u Mađarskoj. Ako se promatra visina problematičnog kreditnog portfelja u odnosu na BDP spomenutih ekonomija, u slučaju Rumunjske ona je iznosila niskih 1,4 posto, dok je u Mađarskoj i Srbiji premašivala 10 posto BDP-a. Iz prikazanih udjela kredita u CHF u kreditnim portfeljima banaka, očito je da je aprecijacijski udar imao različite učinke na nacionalne ekonomije, pa su i reakcije javnosti te posljedično i akcije pojedinih vlada i središnjih banaka u rješavanju ovog problema bile različite. U europskim financijskim i ekonomskim krugovima najviše polemike je izazvalo rješenje Mađarske, koje predstavlja tipičan primjer državnog intervencionizma. Nakon čitavog niza regulatornih promjena, vlada premijera Orbana je u studenom 2014. izvela konverziju kreditnih linija iz CHF u kredite u nacionalnoj valuti. Otpor banaka i ustrajnost na stavu da je riječ o netržišnom postupanju koje se kosi s regulatornim okvirom i praksom EU nisu urodili plodom. U okviru procesa konverzije Mađarska središnja banka ostat će bez devet milijardi EUR međunarodnih pričuva, što je oko 1/4 ukupnog iznosa pričuva u njezinoj aktivi. Visine međunarodnih pričuva kod pojedinih središnjih banaka i udio vrijednosti kredita u CHF, u ukupnom kreditnom portfelju čine se vrlo bitnom odrednicom u iznalaženju konačnog rješenja CHF problema u navedenim ekonomijama.

1 Termin „švicarizacija“ pandan je terminima dolarizacije i euroizaicje, kao dominantnim fenomenima.

Slika 2. Kreditni portfelj u CHF u odabranim ekonomijama, udio u ukupnim kreditima i udio u BDP-u

25

20

15

10

5

0

Rumunjska

1,4

4,7

Hrvatska

7,69,8

Poljska

7,4

14,4

Austrija

8,48,8

Mađarska

10,6

24,7

Srbija

13,8

10,6

udio u BDP-u

% od ukupnih kredita u privatnom sekoru

Izvor: HNB, NBR, Eurostat

13,173

Za razliku od Mađarske ili Poljske, visina međunarodnih pričuva u Hrvatskoj ili primjerice Srbiji ne dozvoljava velike devizne intervencije središnjih banaka (slika 3.) Reakcije vlada i središnjih banaka na eskalaciju CHF problema dobrim su dijelom usmjerene na pokušaj umirivanja negativnih sentimenata i svojevrsnu kupovinu vremena do kreiranja dugoročnih rješenja. Ključni dionici vjerojatno su svjesni i činjenice da bi na taj način eventualno mogli dočekati i pozitivne pomake u vidu pada vrijednosti CHF u odnosu na referentne valute.

Kako bi odgovorile na snažno jačanje švicarskog franka, poljske su vlasti zatražile od kreditnih institucija rješenja koja će dužnicima omogućiti smanjenje kamatnih troškova u brzoj proceduri. Ministarstvo gospodarstva predložilo je bankama da dužnicima omoguće konverziju kredita u nacionalnu valutu, prema tečaju na dan zahtjeva za konverzijom, bez dodatnog troška. Nadalje, Ministarstvo gospodarstva podržalo je uvođenje moratorija do ukupno tri godine na hipotekarne kredite, kao i mjere kojima bi se rate svele na razinu iz prosinca 2014. godine. Vlada Srbije je dala potporu komercijalnim bankama koje bi trebale procijeniti svoje dužnike, analizirajući ih slučaj po slučaj, ističući da ne postoji jedno rješenje za sve slučajeve. Druge opcije koje se razmatraju uključuju restrukturiranje duga i konverziju kredita u švicarskim francima u kredite u eurima. Unatoč pritiscima javnosti, Rumunjska središnja banka otklonila je svaku mogućnost intervencije i spuštanja tečaja RON/CHF na prijekriznu vrijednost kao neprihvatljivu. Argument za to pronađen je u europskoj legislativi (Directive2014/17/EU) prema kojoj je potrošaču omogućena konverzija kredita iz jedne valute u drugu prema tržišnom tečaju u vrijeme konverzije,

ako ugovorom o nije drugačije specificirano. Valja naglasiti da je u rumunjskom slučaju udio CHF kredita u ukupnom kreditnom portfelju banaka vrlo mali, svega 4,7 posto. Osim toga, Rumunjska je tijekom vremena akumulirala značajan priljev švicarskog kapitala u vidu izravnih ulaganja u ekonomiju. Vrlo je neizvjesno kako bi investitori reagirali na prisilnu administrativnu mjeru, poput one u Mađarskoj.

Uz ove činjenice, Narodna banka Rumunjske provela je analizu cjelokupnog kreditnog portfelja povezanog s CHF, te utvrdila da je riječ o krajnje nehomogenom portfelju i to prema više kriterija, među kojima se ističu: a) razina dohotka dužnika, b) namjena kredita, c) iznos kredita, d) dospijeće, e) udio duga u dohotku dužnika. Zbog svega navedenoga Narodna banka Rumunjske sklona je iznalaženju rješenja do kojeg će doći pregovorima zainteresiranih strana za svaki slučaj kredita u CHF zasebno, pri čemu bi posebna pozornost trebala biti posvećena socijalnom statusu dužnika u novonastalim okolnostima. Jedno od prihvatljivih rješenja je konverzija kredita denominiranih u CHF prema tržišnom tečaju uz otpis dijela duga. Drugo rješenje na tragu je smanjenja kamatne stope na kreditni portfelj denominiran u CHF, kako bi se dijelom kompenzirao učinak aprecijacije CHF. Hrvatsko rješenje problema kredita u CHF još nije na vidiku. Mjera Vlade prema kojoj je tečaj CHF/HRK zamrznut na prijekriznoj razini na razdoblje od godine dana proizvela je željeni učinak – kupljeno je vrijeme i šira javnost se umirila, očekujući dugoročno rješenje problema. U međuvremenu, sudionici pregovora, koji su ujedno i sudionici kreiranja ovog problema s vremena na vrijeme u javnost puštaju probne balone s njihovim: za sve najboljim rješenjima. Sustavnom pristupu, poput onog u Rumunjskoj, do sada nismo svjedočili.

6Slika 3. Međunarodne pričuve, u milijunima američkih dolara

100.00090.00080.00070.00060.00050.00040.00030.00020.00010.000

0

Hrvatska Poljska Mađarska Rumunjska Srbija

Izvor: IMF, NBS

99,462

43,219 43,107

12,200

7

dr.sc. Davor Galinec*

Glavne poruke Komisije nakon provedenog Detaljnog preispitivanja (IDR) u svrhu prevencije i otklanjanja makroekonomskih neravnotežaUvod

U sklopu mehanizma Europskog semestra 2015. proveden je postupak Detaljnog preispitivanja (ili Dubinske analize) ekonomije od Europske komisije, odnosno Opće uprave za ekonomske i financijske poslove (DG ECFIN) nad 16 država članica EU za koje je prethodno utvrđeno postojanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža1.

Hrvatska je prošle godine po prvi put bila obuhvaćena postupkom Detaljnog preispitivanja (IDR – engl. In-Depth Review), nakon što je prethodno u Izvješću o mehanizmu upozoravanja (IMU – engl. Alert Mechanism Report – AMR) objavljenom u studenom 2013. ocijenjeno da postoje razlozi za provođenje Detaljnog preispitivanja Hrvatske zbog boljeg razumijevanja prirode i potencijalnih rizika povezanih s izvozom, trgovinskom uspješnošću i konkurentnosti, kao i ostalim unutarnjim razvojem događaja u Hrvatskoj.

Po okončanju postupka Detaljnog preispitivanja (IDR), početkom ožujka 2014. objavljeno je Izvješće o detaljnim preispitivanjima za utvrđivanje makroekonomskih neravnoteža i procjenu napretka fiskalne konsolidacije, a od država članica zatražena je dostava nacionalnih reformskih planova i planova konvergencije, koji će u sebi imati ugrađene mjere za otklanjanje uočenih fiskalnih i makroekonomskih neravnoteža, uključujući i terminske planove provedbe, tijekom travnja 2014.

Početkom srpnja 2014. godine EK i Vijeće objavili su odgovarajuće Preporuke državama članicama (CSR), čime je završen Europski semestar 2014. Republici Hrvatskoj je tom prilikom upućeno osam Specifičnih preporuka (CSR), čije provođenje je potpalo pod nadzor Komisije.

Kako je u sklopu početka Europskog semestra 2015. u Izvješću o mehanizmu upozoravanja (AMR) objavljenom u studenom 2014. godine utvrđeno da nije

* dr.sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju1 Grčka i Cipar nisu obuhvaćene Postupkom u slučaju makroekonomskih neravnoteža, jer su one već pod nadzorom u okviru svojih programa ekonomske prilagodbe.

331.2 Javne financije

8ostvaren odgovarajući napredak Hrvatske u otklanjaju makroekonomskih i fiskalnih ravnoteža i da određeni reformski koraci koje je predložila Republika Hrvatska u dostavljenim nacionalnim reformskim planovima kasne s realizacijom, Hrvatska je ponovno obuhvaćena postupkom Detaljnog preispitivanja (IDR).

Prema zaključnim nalazima provedenog postupka Detaljnog preispitivanja, Hrvatska je uz Bugarsku, Francusku, Italiju i Portugal svrstana u skupinu država članica kod kojih su prisutne prekomjerne neravnoteže zbog kojih su potrebne odlučne mjere politike i posebno praćenje (tzv. 5. kategorija), uz napomenu da će se za Francusku i Hrvatsku eventualna odluka o Pokretanju postupka zbog prekomjernih neravnoteža (tzv. 6. kategorija, u kojoj se trenutno ne nalazi niti jedna država članica) donijeti u svibnju nakon ocjene dostavljenih revidiranih nacionalnih programa reformi te programa stabilizacije i konvergencije.

Europska komisija (25. 2. 2015.): objava Odluka Kolegija povjerenika po okončanom postupku Detaljnog preispitivanja u svrhu prevencije i otklanjanja makroekonomskih neravnoteža

U Priopćenju za tisak2 od 25. 2. 2015. Komisija je poslala snažnu poruku državama članicama da provode strukturne reforme i nastave konsolidaciju javnih financija.

Ta se poruka temelji na pristupu koji je novi Kolegij povjerenika usvojio u studenom 2014. godine i koji je temelj Godišnjeg pregleda rasta za 2015. (AGS3), s fokusom na područja ulaganja, strukturnih reformi i fiskalne odgovornosti.

Kolegij je utvrdio da je od 16 država za koje je u studenom utvrđeno da bilježe makroekonomske neravnoteže Komisija pojačala intenzitet Postupka prekomjernih neravnoteža za tri države: Francusku (međugodišnji pomak iz kategorije 4. u kategoriju 5.), Bugarsku (iz kategorije 2. u kategoriju 5.) i Njemačku (iz kategorije 2. u kategoriju 3.).

Komisija je pokrenula postupak zbog makroekonomskih neravnoteža za dvije države: Portugal i Rumunjsku (koje prethodno nisu bile predmetom PMN, jer su praćene u okviru svojih nacionalnih programa prilagodbe), dok je za Sloveniju smanjila intenzitet postupka (iz kategorije 5. u kategoriju 4.). Status ostalih 10 država nije se promijenio (vidi tablicu 1).

Tablica 1. Sažetak Odluka o klasifikaciji država članica u okviru Postupka makroekonomskih neravnoteža za 2015. godinu

Kategorije postupka zbog makroekonomskih

neravnoteža 2014. 2015.*

1. Nema utvrđenih neravnoteža - -

2. Neravnoteže zbog kojih su potrebne mjere politike i praćenje

BE, BG, DE, NL, FI, SE,

UK

BE, NL, RO**, FI, SE, UK

3. Neravnoteže zbog kojih su potrebne odlučne mjere politike i praćenje

HU HU, DE

4. Neravnoteže zbog kojih su potrebne odlučne mjere politike i posebno praćenje

IE, ES, FR

IE, ES, SI

5.

Prekomjerne neravnoteže zbog kojih su potrebne odlučne mjere politike i posebno praćenje (za FR i HR odluka o pokretanju postupka zbog prekomjernih neravnoteža donijet će se u svibnju nakon ocjene nacionalnih programa reformi i programa stabilizacije i konvergencije)

HR, IT, SI

BG, FR, HR,IT , PT**

6.Postupak zbog prekomjernih neravnoteža (PPN/EIP)

- -

Izvor: Priopćenje za tisak Europske komisije IP15-4504_HR od 25.02.2015.

Napomene:* Podebljana slova ukazuju na promjenu u odnosu na 2014. godinu** U 2014. PT je bio u programu financijske pomoći, a RO u preventivnom programu. U pogledu fiskalnih napora Komisija preporučuje nepokretanje postupka u slučaju prekomjernog deficita za Belgiju, Italiju i Finsku, iako napori tih država nisu u skladu s referentnom vrijednošću za dug. Komisija preporučuje i da se Francuskoj odobri rok za smanjenje prekomjernog deficita do 2017.

2 Potpuni tekst Priopćenja Komisije IP-15-4504_HR na hrvatskome jeziku dostupan je na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-4504_hr.htm.3 AGS – Annual Growth Survey.

9Preporukom su obuhvaćeni i strogi ključni događaji za postizanje fiskalne prilagodbe, koji će se od svibnja redovito ocjenjivati. Cilj je na taj način Francuskoj dati dovoljno vremena za provedbu ambicioznih strukturnih reformi. U sljedećim koracima Komisija će spomenute preporuke uputiti Vijeću.

Do sredine travnja od država članica očekuje se predstavljanje nacionalnih programa reformi i programa za stabilnost i konvergenciju.

Na temelju svih tih izvora Komisija će u svibnju predstaviti novi, ciljani skup Specifičnih preporuka državama članicama za razdoblje 2015. – 2016., koji će biti usmjeren na najvažnije prioritete koje je potrebno riješiti.

Što se tiče sumarnih nalaza Detaljnog preispitivanja po državama članicama, za Republiku Hrvatsku je napisano sljedeće: „Hrvatska bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne mjere politike i posebno praćenje. Komisija će u svibnju, na temelju nacionalnih programa reformi i drugih obveza za provođenje strukturnih reformi koje se do tada objave, donijeti odluku o pokretanju postupka zbog prekomjernih neravnoteža. U kontekstu ograničenog rasta, odgođenog restrukturiranja trgovačkih društava i slabe uspješnosti u zapošljavanju, rizici povezani sa slabom konkurentnošću, velikim inozemnim obvezama i rastućim javnim dugom uz slabo upravljanje javnim sektorom znatno su se povećali“.

Europska komisija (26. 2. 2015.): objava Komunikacije Komisije o makroekonomskim neravnotežama i Radnog dokumenta službi Komisije o situaciji u Hrvatskoj – Izvješća

Samo dan nakon objave Odluke Kolegija povjerenika po okončanom postupku Detaljnog preispitivanja u svrhu prevencije i otklanjanja makroekonomskih neravnoteža, Europska komisija objavila je još dva bitna dokumenta: Komunikaciju Komisije Europskom Parlamentu, Vijeću, ESB-u i Euroskupini pod nazivom „Europski semestar 2015.: ocjena izazova povezanih s rastom, sprječavanjem i uklanjanjem makroekonomskih neravnoteža te rezultata detaljnih preispitivanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1176/20114“ (16 stranica, dalje u tekstu: Komunikacija) te s njom povezanih 275 Radnih dokumenata službi Komisije (RDSK, engl. SWD).

Za svaku državu članicu napravljeno je i javno objavljeno zasebno izvješće s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (dalje u tekstu: Izvješće).

Osvrt na Komunikaciju Komisije

Komisija u uvodu navodi da bi po prvi put od 2007. gospodarstva svih država članica Europske unije trebala u 2015. ponovno početi bilježiti rast. Očekuje se umjereno poboljšanje ekonomske aktivnosti i u EU-u i u eurozoni, te njezino daljnje ubrzanje u 2016. Tom poboljšanju pridonose četiri bitna čimbenika (niže cijene nafte, pad vrijednosti eura, nekonvencionalne mjere Europske središnje banke te očekivana brza provedba Komisijina plana ulaganja za Europu), što je detaljnije obrazloženo u prošlom broju Informativnog mjesečnika u članku na temu: Zimskih ekonomskih prognoza EK.

Komisija je najavila i pojednostavnjenje i jačanje Europskog semestra za usklađivanje ekonomskih politika radi otvaranja postupka makroekonomskih neravnoteža, povećanja odgovornosti te unaprjeđenja učinkovitosti i provedbe na svim razinama. U skladu s tim novim pristupom izrađeno je izvješće za svaku državu članicu i za europodručje.

U tim se izvješćima ocjenjuje napredak svake države članice u rješavanju problema utvrđenih u Specifičnim preporukama po državama članicama za razdoblje 2014. – 2015., a u slučaju 16 država članica uključuju i rezultate detaljnih preispitivanja provedenih u okviru postupka zbog makroekonomskih neravnoteža.

Na temelju te analize Komisija je za više država članica predložila ažuriranje statusa u okviru spomenutog postupka (vidi tablicu 1). Osim makroekonomskih neravnoteža, analiziran je i fiskalni položaj država članica, uzimajući u obzir Komisijine najnovije (zimske) ekonomske prognoze. U pogledu određenih država članica zauzima se stajalište o dodatnim mjerama u okviru Pakta o stabilnosti i rastu. Ta se ocjena temelji na mišljenjima Komisije o nacrtima proračunskih planova država članica europodručja za 2015. godinu (iz studenog 2014. godine) te na Komisijinim novim smjernicama o tome kako osigurati podupiranje ciljeva plana EU-a za rast i zapošljavanje kroz zajednički fiskalni okvir.

U Okviru 1 na stranici 4 dan je prikaz glavnih zaključaka Detaljnog preispitivanja po državama članicama, grupirano po Kategorijama postupka zbog makroekonomskih neravnoteža. Za tzv. kategoriju 5. zaključeno je sljedeće: „Za Hrvatsku, Bugarsku, Francusku, Italiju i Portugal ustanovljeno je stanje prekomjernih neravnoteža zbog čega su potrebne odlučne mjere politike i posebno praćenje, uključujući redovite preglede napretka svih država članica u odgovarajućim odborima na razini EU-a.

4 Engl. Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Central Bank and the Eurogroup 2015 European Semester: Assessment of growth chal-lenges, prevention and correction of macroeconomic imbalances, and results of in-depth reviews under Regulation (EU) No 1176/2011, dostupno na hrvatskome jeziku na: http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2015/cr2015_comm_hr.pdf .5 RDSK za Grčku biti će objavljen naknadno.

10Unutar toga, za Hrvatsku i Francusku (za koje postoje šanse da budu reklasificirane u tzv. 6. kategoriju, tj. da se za njih pokrene i formalno do sada nepokretani Postupak zbog prekomjernih neravnoteža (engl. EIP – Excessive Imbalance Procedure), dodatno je istaknuto sljedeće: „Za Hrvatsku i Francusku rizici od neravnoteža znatno su porasli. U slučaju Francuske to znači pogoršanje statusa u okviru postupka u odnosu na prethodnu godinu. Komisija će u svibnju razmotriti, uzimajući u obzir razinu ambicioznosti nacionalnih programa reformi i druge obveze predstavljene do tog datuma, hoće li Vijeću preporučiti donošenje preporuka, u skladu s člankom 7., stavkom 2. Uredbe 1176/2011, kako bi se utvrdilo postojanje prekomjernih neravnoteža i preporučilo dotičnim državama članicama da poduzmu korektive mjere utvrđene u planu korektivnog djelovanja“.

U Prilogu 1 na str. 10 nalazi se i tablični prikaz Integriranog nadzora makroekonomskih i fiskalnih neravnoteža, gdje se za Hrvatsku navodi u području makroekonomskih neravnoteža već spomenuta rečenica: „Bez promjene: prekomjerne neravnoteže zbog kojih su potrebne odlučne mjere politike i posebno praćenje“, postojanje prekomjernog deficita s rokom uklanjanja do kraja 2016. godine, te napomena da će se „Odluka u pogledu postupka zbog makroekonomskih neravnoteža o pokretanju korektivnih mjera donijet u svibnju, u svjetlu nacionalnog programa reformi i drugih obveza za provedbu strukturnih reformi“.

Prilog 2 na str. 16 Komunikacije donosi nam pregled Provedbe Specifičnih preporuka po državama članicama. Podsjetimo se, Republika Hrvatska je na kraju Europskog semestra 2014. dobila osam Specifičnih preporuka za provedbu od Komisije i Vijeća (detaljniji opis dan je u Informativnom Mjesečniku br. 11 iz srpnja 2014. godine).

U poglavlju posvećenom poticanju ulaganja nalazimo još i na navod da financijska sredstva EU-a u mnogim državama članicama imaju važnu ulogu u financiranju ulaganja i administrativnih reformi te da su dodatne mjere potrebne za unaprjeđenje upravljanja fondovima EU-a, primjerice u Bugarskoj, Češkoj, Hrvatskoj, Italiji, Rumunjskoj i Slovačkoj.

Isto tako, u poglavlju povezanom s primjenom fiskalne odgovornosti koja pozitivno utječe na rast navodi se da se tijekom prošlih pet godina državni dug znatno povećao, te je i dalje na razinama iznad 90 posto BDP-a u Belgiji, Irskoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Portugalu ili, u slučaju Hrvatske i Slovenije, na razinama koje su uvelike iznad njihovih razina prije krize. Tempo prilagodbe tih država znatno je usporen, što odražava cikličke uvjete i smanjen fiskalni napor.

Međutim, kao što se može iščitati iz njihovih visokih udjela duga, potrebno je da određene države članice ulože više fiskalnih napora, kako bi osigurale održivost svojih javnih financija i izbjegle da se kamatnim rashodima istisnu produktivniji rashodi.

Osvrt na Izvješće za Hrvatsku 2015. s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža6

Izvješće za Hrvatsku napisano je na pozamašnih 111 stranica na hrvatskome jeziku7 (odnosno na 107 stranica na engleskome jeziku). Iako broj stranica nekog dokumenta nije uvijek najprimjereniji kriterij usporedbe jer ne uzima u obzir „težinu napisanog teksta“, može se lako utvrditi da su istovrsna Izvješća za druge države članice (engleski jezik), koje se zajedno s Hrvatskom nalaze u tzv. 5. kategoriji vrste Postupka zbog makroekonomskih neravnoteža mnogo kraća: izvješće za Italiju napisano je na 95 stranica, za Bugarsku na 79 stranica, za Francusku na 76 stranica te za Portugal na 72 stranice. Izvješće za Sloveniju tek je neznatno kraće u odnosu na Izvješće za Hrvatsku (101 stranica), a izvješća za primjerice Estoniju i Latviju napisana su na 50 stranica (napomena: Estonija nikad nije bila uz Postupku prekomjernog deficita, Latvija je uz teške reformske zahvate izašla iz Postupka prekomjernog deficita sredinom 2013. godine i nakon svega šest mjeseci priključila se skupini država članica Eurozone).

U Izvješću se u popriličnoj mjeri ponavljaju već poznati nalazi iz Pregleda napretka (u provođenju) mjera (relevantnih) za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža8 od 7. 11. 2014., pri čemu su neke teme i reformska područja mnogo detaljnije razrađeni u odnosu na prethodni dokument, a uzete su u obzir i novije činjenice koje su se pojavile uslijed objave novijih statističkih podataka za Hrvatsku, naknadnih spoznaja koje su prikupile stručne službe Komisije, te konstantnog dijaloga između hrvatskih vlasti i Komisije.

Što se tiče provedbe osam Specifičnih preporuka (CSR) upućenih Hrvatskoj u vezi s postupkom makroekonomskih neravnoteža, Komisija ocjenjuje da je u većini područja obuhvaćenih preporukama zabilježen blagi ili ograničeni napredak.

Glavni zaključci Detaljnog preispitivanja prezentirani u Izvješću za Hrvatsku su sljedeći:1. Slab rast, odgođeno restrukturiranje trgovačkih

društava i izuzetno loši rezultati u pogledu zaposlenosti imaju korijen u neučinkovitoj raspodjeli sredstava.

6 Radni dokument službi Europske komisije koji ne predstavlja službeno stajalište Komisije niti se njime takvo stajalište prejudicira.7 Dostupno na: http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2015/cr2015_croatia_hr.pdf (hrvatski jezik). 8 Dostupno na engleskome jeziku na: http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/documents/2014-11-07_croatia_mip_specific_monitoring_report_to_epc_en.pdf.

11 Niska zaposlenost djelomično je povezana s

institucijama tržišta rada i političkim postavkama. Nepovoljno poslovno okruženje bitan je čimbenik koji negativno utječe na sposobnost prilagodbe gospodarstva.

Konstatirano je da je dugoročni rast proizvodnje u Hrvatskoj razmjerno nizak u usporedbi s rastom proizvodnje uspješnijih tranzicijskih gospodarstava te da su prolongiranoj recesiji u potpunosti izašli na površinu slabi temelji rasta. Nizak rast produktivnosti bio je među ostalim prikriven i djelomično neutraliziran znatnim priljevom kapitala i optimističnim vanjskim okruženjem u razdoblju prije krize. Slaba dinamika prilagodbe posljedica je nedostataka u cijelom gospodarstvu, dakle ne samo šokova u pojedinim sektorima. Unatoč masivnim otpuštanjima radnika, restrukturiranje u većini sektora još nije proizvelo dodanu vrijednost i povećanje produktivnosti. Jedini sektori u kojima je dodana vrijednost u 2013. bila veća od one u 2008. bili su javna uprava (za 3,5 posto), poslovanje nekretninama (za 2,3 posto) i financijske usluge (za 1,5 posto).

Na mikrorazini, korijeni slabe dinamike leže u odgođenom restrukturiranju trgovačkih društava. Udio trgovačkih društava s povećanom produktivnošću naglo se smanjio 2009., i otad je nastavio opadati, što pokazuje težinu recesije. Većina trgovačkih društava okrenula se smanjenju obujma poslovanja, ali su se očigledno uglavnom držala pasivnog pristupa, umjesto da se počnu reorganizirati radi povećanja produktivnosti. Udio trgovačkih društava koja su se uspješno restrukturirala počeo je jačati tek 2013.

Na razini broja trgovačkih društava na tržištu, doprinos rastu od ulaska i izlaska poduzeća iznenađujuće je negativan. Istraživanje odnosa između dinamičnosti trgovačkih društava (neto ulazak) i produktivnosti u Hrvatskoj pokazuje da je u razdoblju 2008. – 2012. fluktuacija poduzetnika u Hrvatskoj bila razmjerno niska u usporedbi s usporedivim gospodarstvima u regiji. Iako ulazak novih trgovačkih društava i izlazak starih obično povećava produktivnost, čini se da je postupak odabira tržišta u Hrvatskoj neučinkovit, jer je neto ulazak imao negativan neto doprinos dinamici produktivnosti.

Ulazak novih trgovačkih društava očekivano je pridonio povećanju produktivnosti, ali izlasci trgovačkih društava zapravo su imali suprotan učinak. To je znak neučinkovitosti postupka odabira tržišta, što je u skladu s dokazima o niskoj učinkovitosti okvira predstečajnog i stečajnog postupka. Prilagodba je bila posebno spora u malim i srednjim trgovačkim društavima.

Podaci za sektor proizvodnje i prometa ipak upućuju na to, da su u razdoblju od 2008. do 2011. najmanji poduzetnici bili najdugoročnije pogođeni krizom, dok je većim trgovačkim društavima bilo lakše pokrenuti potrebno restrukturiranje. Pristup kreditima vjerojatno utječe na razlike u obrascima produktivnosti u određenim razdobljima. Sa stajališta politike međutim ti podaci naglašavaju i važnost olakšavanja poslovanja za mala i srednja trgovačka društva na svim razinama, umjesto primjene odabranih mjera usmjerenih na velika trgovačka društva i projekte.

U domeni zaposlenosti (tržište rada), utvrđeno je da na radnu snagu u Hrvatskoj negativno utječe brzo starenje stanovništva u kombinaciji s niskim stopama radne aktivnosti starijih osoba: stopa aktivnosti trenutačno je posebno niska za radnike iznad 50 godina starosti (52 posto u Hrvatskoj i 64 posto u skupini EU-28 u 2013.), što je djelomično posljedica brojnih mogućnosti prijevremenog umirovljenja. Konsolidacija socijalnih naknada kreće se u smjeru poboljšanja usmjerivanja, racionalizacije i učinkovitosti. Proces se odvija na dvije razine: uključivanju zajamčene minimalne naknade u zajamčeni minimalni standard te uspostavi jedinstvenog centra za isplatu i jedinstvenih nacionalnih sustava baza podataka. U 2015. planiraju se uložiti daljnji napori u reformu sustava socijalnih naknada i smanjenja rizika od poticanja neaktivnosti. Ograničena prilagodba plaća u razdoblju nakon krize pogoršala je negativne učinke na zaposlenost.

Realne plaće neznatno su prilagođene promjenjivim makroekonomskim uvjetima. Kad se nezaposlenost 2009. počela povećavati, realne plaće i dalje su rasle i taj se trend nastavio do danas (premda umjereno). Razmjerno visok stupanj udruživanja radnika u sindikate u kombinaciji s neusklađenim i decentraliziranim sustavom pregovaranja o plaćama ograničavaju sposobnost prilagodbe plaća promjenama u makroekonomskom okruženju, što ima za posljedicu da javni sektor i javna trgovačka društva isplaćuju veće plaće od privatnog sektora i pružaju niz naknada kojima se narušava uvjetna nadnica i potiče rani izlazak iz radne snage. Izmjenama ZOR-a iz 2013. pokrenulo se pitanje fleksibilnosti u primjeni ugovora o radu na određeno vrijeme, a izmjene iz 2014. bile su usmjerene na rješavanje niske ugovorne fleksibilnosti i krutog radnog zakonodavstva. Iako je Komisija te reforme tržišta rada pozitivno ocijenila, istovremeno smatra da je unatoč nedavnim reformama trenutačno uređenje tržišta rada i dalje prepreka zapošljavanju i mobilnosti s jednog radnog mjesta na drugo. Što se tiče poslovnog okruženja, Hrvatska ima velikih institucionalnih nedostataka.

12 Ozbiljnost problema s kojima se susreću ulagači i

poduzetnici potvrđena je u brojnim međunarodnim analizama koje su identificirale niz specifičnih problema, kao što su regulatorna nestabilnost i nedostatak čvrste ex ante ocjene zakonodavstva, visoki troškovi pridržavanja propisa, diskriminacija i kruti propisi u sektoru usluga, veliko administrativno opterećenje, brojni parafiskalni nameti, niska transparentnost i predvidljivost rada upravnih tijela (posebno na lokalnoj razini), nejednaka razvijenost kanala elektroničke komunikacije te dugotrajni sudski postupci.

Posebno je apostrofirana i javna uprava u Hrvatskoj, koja je skuplja u odnosu na uprave mnogih drugih država članica, a ne funkcionira dobro u smislu učinkovitosti. Unatoč rashodu za plaće u javnom sektoru od gotovo 12 posto BDP-a, prema pregledu javne uprave EU-a (dio izvješća država članica o konkurentnosti) Hrvatska je nisko na ljestvici uspješnosti, posebno u pogledu pokazatelja učinkovitosti provedbe, troškova i trajanja izvoznog postupka, te prisutnosti nepravilnosti u plaćanjima i mita.

Dodatne probleme trgovačkim društvima stvaraju i nedosljednosti u donošenju odluka regionalnih i lokalnih jedinica i nedostatak jasnog vremenskog okvira za izdavanje obvezujućih mišljenja u pogledu poreznih pitanja.

Dugi sudski postupci smanjuju učinkovitost pravnog okvira. Zaključno, smatra se da je ostvaren tek neznatan napredak u općem poboljšanju kvalitete poslovnog okruženja.

2. Slaba vanjska konkurentnost i vrlo negativno stanje međunarodnih ulaganja ugrožavaju vanjsku održivost. Hrvatski robni izvoz i dalje znatno zaostaje za potencijalom. Čimbenici troškovne i netroškovne konkurentnosti djelomično pridonose slaboj izvoznoj osnovici.

Visoke obveze potiču odljev prihoda od ulaganja i izvor su ranjivosti. Kod ocjene slabe vanjske konkurentnosti naglašeno je da se gubitak konkurentnosti akumulirao godinama prije svjetske financijske krize, što je dovelo do stvaranja velikih vanjskih neravnoteža.

U ciklusu ekspanzije prije krize hrvatsko gospodarstvo profitiralo je od velikog priljeva stranog kapitala, u čemu su djelomično posredovale banke, iako se on uglavnom usmjeravao u sektor nerazmjenjivih dobara, čime se poticala neodrživo visoka razina unutarnje potražnje.

13 Očekivanja brze konvergencije prihoda dovela su

do povećanja plaća i cijena, što je oslabilo hrvatski sektor razmjenjivih dobara i njegovu konkurentnost. Nakon kratkotrajne faze ekspanzije početkom zadnjeg desetljeća udio na izvoznom tržištu počeo se od 2004. smanjivati i gubici su od 2008. rasli.

Smanjenje izvoza zadnjih godina djelomično je posljedica određenih sektorskih šokova (uglavnom restrukturiranje važnog sektora brodogradnje) i privremenog preusmjeravanja trgovinskih tokova povezanih s izlaskom iz povlaštenog trgovinskog sporazuma CEFTA-e po pristupanju EU-u (povlastice su obnovljene u idućoj godini Sporazumima o pridruživanju).

Rast izvoza u 2014. i očekivan pozitivni razvoj u

2015. i 2016. upućuju na to da bi Hrvatska mogla početi profitirati od pristupanja tržištu EU-a. Ipak, osnovica hrvatskog izvoza je mala. Izvoz robe čini samo 21,6 posto BDPa, za razliku od 50 posto u izvozno orijentiranim gospodarstvima 10 novih država članica EU-a, ali i znatno manje nego u EU-u (iznad 30 posto).

Vjerojatno je da su loši izvozni rezultati povezani sa strukturnim značajkama hrvatskog gospodarstva i gubitkom necjenovne konkurentnosti. Osim relativno visokih troškova rada (u apsolutnom smislu), koncentracija hrvatskog izvoza na tržišta nerastućih proizvoda i geografski određena tržišta, ograničeni stupanj integracije u svjetske lance vrijednosti i neučinkovitost na tržištima proizvoda sprečavaju ulazak hrvatskih poduzeća na strana tržišta. Te slabosti uzrokuju manju potražnju za hrvatskim proizvodima.

Ograničena integracija hrvatskih poduzetnika u svjetske lance vrijednosti sprječava poboljšanje netroškovne konkurentnosti i vjerojatno će povećati osjetljivost na povećanje cijena. Kao posljedica rascjepkanosti prethodno integriranih proizvodnih postupaka, tijekom zadnjih godina znatno se povećala trgovina poluproizvodima tj. sirovinama koje su proizvedene i upotrebljavaju se u proizvodnji. Isto tako, slaba internacionalizacija hrvatskih poduzetnika objašnjava se i stranim izravnim ulaganjima koja su, iako su znatna, zaobišla izvozno orijentirane sektore.

Hrvatska je uspješnija u izvozu usluga od većine usporedivih gospodarstava u okruženju, uglavnom zahvaljujući svom ključnom turističkom sektoru, koji uz poteškoće nastoji iz modela masovnog turizma prijeći u model turizma temeljen na većoj kvaliteti.

Smanjenjem priljeva kapitala i primjetnim učincima vrednovanja stabilizirano je negativno neto stanje međunarodnih ulaganja (NSMU). Od 2008. do 2009. izravna inozemna vlasnička ulaganja smanjila su se za gotovo 65 posto, dok su (s odmakom od jedne godine) izravni krediti naglo pali za više od 90 posto.

Opća država je u međuvremenu počela povećavati svoje vanjsko financiranje zato što su nefinancijske korporacije, a posebno državna trgovačka društva, preusmjerili financiranje sa stranih na domaće izvore. Vanjska ranjivost gospodarstva u porastu je i Hrvatska će morati proizvesti znatne viškove na tekućem računu platne bilance kako bi smanjila svoje negativno neto stanje međunarodnih ulaganja.

3. Sve veći dug opće države razlog je za zabrinutost, što dodatno pogoršavaju slabosti upravljanja javnim sektorom. Dugotrajna recesija u kombinaciji sa znatnim preuzimanjem obveza javnih trgovačkih društava dovela je do naglog rasta javnog duga. Visoki i rastući kamatni rashodi mogli bi biti znak početka efekta grude snijega. Administrativna rascjepkanost i slabo upravljanje javnim sektorom dovodi do niske učinkovitosti potrošnje i lošeg upravljanja javnim financijama.

Početkom prošlog desetljeća dug opće države nije bio znatno veći od duga regionalnih usporedivih gospodarstava. Snažan rast duga opće države u Hrvatskoj u razdoblju od 2008. do 2013. posljedica je akumulacije proračunskih deficita, određene prilagodbe stanja i tokova i slabog nominalnog rasta u istom razdoblju.

Proračunski deficiti u tom razdoblju odraz su relativno brze prilagodbe prihoda smanjenoj razini gospodarske aktivnosti te neodlučnosti i/ili nemogućnosti nadležnih tijela da provedu osjetnija smanjenja rashoda.

Na razinu duga utjecalo je i preuzimanje duga nekih državnih trgovačkih društava, primjerice (sad privatiziranih) brodogradilišta. Znatna prilagodba uslijedila je i zbog prelaska na uporabu pravila ESA2010, te uključivanja dvaju javnih trgovačkih društava iz cestovnog prometa u sektor opće države.

Efektom grude snijega na dug otežavaju se hrvatski napori konsolidacije javnih financija. Postojanje primarnog deficita (prihodi umanjeni za rashode bez kamata) ukazuje na strukturni jaz između razine prihoda i rashoda. Iako se primarni deficit smanjio posljednjih godina, kamatni rashodi naglo su se povećali.

14 Dugotrajna recesija koja je utjecala na rast

nominalnog BDP-a i rastuće stanje duga uzrokuju znatan efekt grude snijega, čak i u uvjetima relativno niskih kamatnih stopa. Brzo povećanje javnog duga posljednjih godina znači da on postaje veliko opterećenje za Hrvatsku, što negativno utječe na ukupne izglede za rast i konkurentnost cijelog gospodarstva. Na temelju pretpostavke da se politika neće mijenjati javni dug i dalje bi rastao tijekom razdoblja prognoze. Ako se ne primijeni strategija srednjoročne konsolidacije, stanje duga i dalje će rasti zbog visokih proračunskih deficita u odnosu na kretanja gospodarskog rasta i inflacije.

Hrvatskoj je u 2014. preporučeno da provede podrobnu reviziju rashoda kako bi se povećala učinkovitost (osobito u pogledu izdataka za plaće, socijalnu sigurnost i subvencije) te osigurao dostatan fiskalni prostor za davanje prioriteta rashodima kojima se potiče rast i ulaganja.

Ostvaren je napredak u pripremi revizije rashoda. Podržana je vladina Odluka o dubinskoj analizi rashoda. Osnovano je pet sektorskih povjerenstava, a svako od njih ima zadaću osmisliti mogućnosti uštede u određenom području politike. Nadležna tijela namjeravaju revidirati potrošnju za plaće koje se isplaćuju iz državnog proračuna, zdravstvo, državne subvencije, poslovanje agencija i porezne izdatke.

4. Dug kućanstava i korporativni dug guše potrošnju i ulaganja. Oba sektora razdužuju se umjerenim tempom, ali je korporativni dug i dalje u velikoj mjeri koncentriran u slabo profitabilnim društvima, a potrebno je pratiti relativno visoke stope loših kredita, osobito u korporativnom sektoru. Dug privatnog sektora u godinama prije krize brzo se povećavao, iako s relativno niske razine. U prethodnoj fazi ekspanzije temeljne slabosti gospodarstva djelomično je zamaglio procvat do kojeg su dovela ulaganja.

Znatan priljev kapitala, jednim dijelom potaknut visokom globalnom likvidnošću, preoptimističnim očekivanjima i snažnom sklonošću preuzimanju rizika na novim tržištima, djelomično se usmjeravao preko hrvatskog bankarskog sektora koji je većinom u stranom vlasništvu. Ostale su obveze prekograničnim zajmovima od matičnih banaka i zajmovima među povezanim subjektima izravno akumulirale nefinancijske korporacije. Prije izbijanja svjetske krize središnje banke u nekoliko zemalja, uključujući Hrvatsku, aktivirale su makrobonitetne politike radi ograničavanja kreditnog rasta.

Tim konzervativnim pristupom spriječilo se kumuliranje prekomjerne izloženosti riziku u domaćem bankarskom sektoru. Stabilnost valute i otpornost financijskog sustava tijekom recesije očuvani su zahvaljujući stvaranju službenih pričuva središnje banke i zaštitnih slojeva kapitala i devizne likvidnosti u bankarskom sektoru. Iako je revizijom bilanci većih banaka potvrđena otpornost hrvatskog financijskog sektora, visoka razina loših kredita i dalje izaziva zabrinutost.

Ukupni dug nefinancijskih korporacija (mjeren kao udio konsolidiranog duga u BDP-u) povećao se za više od 45 postotna boda u razdoblju od 2001. do 2010. kada je dosegao vrhunac od 83,8 posto BDP-a. Do 2010. godine gotovo 60 posto ukupnog duga nefinancijskih korporacija bio je inozemni dug.

Domaći krediti su u velikoj mjeri bili indeksirani ili

denominirani u stranim valutama, pretežno u eurima. S obzirom na visok udio domaćih i inozemnih kredita denominiranih u euru, stabilan tečaj kune prema euru važan je sa stajališta financijske stabilnosti.

Zaključak

Provedeni postupak Detaljnog preispitivanja (ili Dubinske analize) ekonomije od Europske komisije (IDR) nad 16 država članica EU-a za koje je prethodno utvrđeno postojanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža rezultirao je izradom i objavom Komunikacije Komisije o makroekonomskim neravnotežama seta Radnih dokumenata službi Komisije za svaku državu članicu (osim Grčke, za koju će biti napravljeno naknadno).

Radni dokument službi Komisije o situaciji u Hrvatskoj (Izvješće) vrlo je detaljan i koncizan, a bavi se analizom postojećeg stanja, čimbenicima koji su do njega doveli te se osvrće na ostvarene rezultate u provođenju osam Specifičnih preporuka, koje su Hrvatskoj upućene od Komisije i Vijeća po okončanju Europskog semestra 2014.

Osim toga, dan je i osvrt na provođenje ciljeva zapisanih u nacionalnom planu reformi i planu konvergencije. Kako su uočene prekomjerne makroekonomske neravnoteže u Hrvatskoj, vrlo je izvjesno da će morati doći do značajnih korekcija u nacionalnom planu reformi i planu konvergencije kako bi se mogle provesti sve nužne reforme u svrhu postizanja fiskalne konsolidacije i uklanjanja prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

15

Slovačko iskustvo u provedbi reformi i preporuke za Hrvatsku

Tomáš Meravý*

Republika Slovačka postala je neovisna 1. siječnja 1993., nakon mirnog odvajanja od Čehoslovačke. U ranim devedesetima, provedena je brza tranzicija s planskog na tržišno gospodarstvo. Slovačka je 2000. godine postala članica OECD-a. Odluka o ulasku u NATO donesena je 2002., dok je odluka o pridruživanju Europskoj uniji donesena 2003. nakon uspješnog referenduma.

Pristupanje objema organizacijama završeno je 2004. U razdoblju od 1998. do 2006., pod proeuropskoj Dzurindinoj vladi desnog centra, Slovačka je provela niz gospodarskih i institucionalnih reformi.

Najuspješnija i međunarodno najpriznatija od njih bilo je uvođenje proporcionalne porezne stope od 19 posto 2004., što je doprinijelo poticanju gospodarskog rasta i ulaganja. Danas su koristi od gospodarskih reformi u Slovačkoj jasno vidljive i općepriznate.

* Glavni ekonomski analitičar političke stranke Most-Hid, konzultant pri MESA10 think tank, te bivši savjetnik Ministra financija g. Ivana Mikloša

331.2 Javne financije

Slovakia’s reform experience and recommendations for CroatiaThe Slovak Republic became independent on the 1st of January 1993 after a peaceful split from Czechoslovakia. In the early 1990’s, a fast transition from central planning towards a market economy has taken place. Slovakia became a member of the OECD in 2000. The decision to join NATO was made in 2002, while the decision to join the EU was made in 2003 after a successful referendum.

Accession to both organizations was finalised in 2004. In the period of 1998-2006, under the pro-European centre-right Dzurinda cabinets, Slovakia has undergone a series of economic and institutional reforms.

The most successful and internationally recognized of these reforms was the introduction of a 19% flat tax in 2004, which helped spur economic growth and investment. Today, the benefits of economic reforms in Slovakia are clearly visible and universally acknowledged.

* Chief economic analyst of Most-Híd political party, and also a consultant of MESA10 think tank and former advisor to the Finance Minister Mr. Ivan Mikloš

In the period of 2000-2010, Slovakia achieved an average annual growth rate of 4.6%, the highest growth rate in the entire European Union, followed by Estonia. In 2006 and 2007, the Slovak economy grew by record rates of 8.3% and 10.7%, mainly thanks to the inflow of foreign direct investment into the automotive and electronics industry sectors. Slovak GDP per capita grew from 53% of the EU average in 2002 to 76% of the EU average in 2014. Slovakia is currently the world’s largest producer of automobiles per capita. With roughly 1 million cars per annum, this small country inhabited by just 5.4 million people produces as many automobiles as Italy, Sweden and Austria combined. The three large automotive producers in Slovakia are: Volkswagen, Kia Motors, and Peugeot-Citroën. Slovakia is also home to other large multinational manufacturers: Samsung Electronics, Focxonn, and US Steel.

While successful accession to the European Union provided the essential fundamentals for Slovakia’s economic success by granting access to the Single European Market, it was the economic reforms of the two Dzurinda cabinets that directly led to higher FDI inflow, high economic growth and a reduction of unemployment.

This can be proven by an international comparison between the eight former communist countries that entered the European Union on the 1st of May 2004. The largest long-term inflow of foreign direct investment went into countries that were most open for economic reform: Estonia and Slovakia.The implementation of a wide range of economic reforms by the second Dzurinda cabinet led to Slovakia being proclaimed the world’s leading reformer in the 2005 Doing Business report of the World Bank.

16

U razdoblju 2000. – 2010., Slovačka je dostigla prosječnu godišnju stopu rasta od 4.6 posto, najveću u čitavoj Europskoj uniji, nakon Estonije. Slovačko je gospodarstvo raslo po rekordnim stopama od 8.3 posto i 10.7 posto u 2006. i 2007., uglavnom zahvaljujući priljevu inozemnih izravnih ulaganja u automobilske i elektroničke industrijske sektore. Slovački BDP po glavi stanovnika narastao je s 53 posto prosjeka EU-a u 2002., na 76 posto prosjeka EU-a u 2014. Slovačka je trenutno najveći svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika. S otprilike milijun proizvedenih automobila godišnje ta mala država sa samo 5.4 milijuna stanovnika proizvodi jednak broj automobila kao Italija, Švedska i Austrija zajedno. Tri velika proizvođača automobila u Slovačkoj su: Volkswagen, Kia Motors i Peugeot-Citroën. Slovačka je domaćin i drugim velikim multinacionalnim proizvođačima: Samsung Electronics-u, Focxonn-u, te US Steel-u.

Dok je uspješno pristupanje Europskoj uniji pružilo osnovni temelj za slovački gospodarski uspjeh omogućavajući pristup jedinstvenom europskom tržištu, upravo su gospodarske reforme dvije Dzurindine vlade izravno dovele do većeg priljeva inozemnih izravnih ulaganja, snažnog gospodarskog rasta te smanjenja stope nezaposlenosti. To se može dokazati međunarodnom usporedbom između osam bivših komunističkih država na dan 1. svibnja 2004. Najveći dugoročni priljev inozemnih izravnih ulaganja otišao je u države koje su bile najotvorenije za gospodarske reforme: Estoniju i Slovačku.

Provedba širokog raspona gospodarskih reformi od druge Dzurindine vlade dovela je do proglašenja Slovačke vodećim svjetskim reformatorom u Izvješću o lakoći poslovanja za 2005. godinu Svjetske banke.

Slika 1. Gospodarski rast u Slovačkoj u razdoblju 2000. ̶ 2014. (%)/Picture 1 Economic growth in Slovakia in 2000-2014 (%)

Izvor/Source: Eurostat

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 (f)

1,4

3,44,8 5,4 5,2

6,5

8,3

10,7

5,4

-5,3

4,8

2,71,6 1,4

2,4

17

Slovačka je ujedno poboljšala svoj plasman u Izvješću o globalnoj konkurentnosti za 2006./2007. Svjetskog gospodarskog foruma, gdje je završila na 37. mjestu. U godinama od 2002. do 2008., nezaposlenost u Slovačkoj smanjila se s 19.3 posto na 9.6 posto, dok su realne bruto plaće porasle za 33 posto.

Postizanje održivosti javnih financija

Ključna uloga gospodarskog uspjeha Slovačke u razdoblju 2000. – 2010. može se pripisati reformama javnih financija i poreznog sustava. Dzurindina vlada slijedila je politiku smanjenja deficita i javnog duga, smanjujući javnu potrošnju te pojednostavljujući sustav poreznih brojeva.

To se smatralo neophodnim korakom, kako bi se stabilizirala makroekonomska situacija, povećala kvaliteta poslovnog okruženja te povećala konkurentnost Slovačke u privlačenju inozemnih izravnih ulaganja u odnosu na druge države članice EU-a. Ukupni javni dug u Slovačkoj 2000. dosegnuo je najvišu točku od 49.6 posto BDP-a, kao rezultat nužnog otkupa banaka koje su prethodno bile u državnom vlasništvu. Dugoročne kamatne stope iznosile su 13 posto, a inflacija 8.4 posto.

Prosječni deficit državnog proračuna u razdoblju 1999. – 2001. iznosio je 8.7 posto BDP-a. Kako bi odgovorila na tu neodrživu situaciju, slovačka vlada je odlučila privatizirati velika javna trgovačka društva, osobito ona s područja opskrbe plinom, strujom i vodom, te telekomunikacijska trgovačka društva. Dobici od te privatizacije upotrijebljeni su za smanjenje razine javnog duga. Na kraju procesa privatizacije u 2006. ukupni javni dug smanjio se na 30.7 posto BDP-a. U 2008. iznosio je 28.2 posto BDP-a.

Slovakia also improved its ranking in the Global Competitiveness Report 2006/2007 of the World Economic Forum, where it finished on rank number 37. In the years 2002-2008, unemployment in Slovakia was reduced from 19.3% to 9.6%, while real gross wages rose by 33%.

Achieving sustainability of public finance

A key role of Slovakia’s economic success in 2000-2010 can be attributed to reforms in public finance and taxation. The Dzurinda cabinets pursued a policy of reducing public finance deficit and debt, reducing public expenditure, and simplifying the tax code.

This was seen as a necessary step to stabilize the macroeconomic situation, improve the quality of the business environment, and strengthen Slovakia’s competitiveness in attracting FDI vis-à-vis other EU member states. In the year 2000, public gross debt in Slovakia peaked at 49.6% of GDP as a result of a necessary bailout of formerly state-owned banks. Long-term interest rates were at 13% and inflation stood at 8.4%.

The average public finance deficit in 1999-2001 was 8.7% of GDP. To respond to this unsustainable situation, the Slovak government has decided to privatize large public enterprises, especially gas, electricity, water, and telecoms. The proceeds from the privatization were used to reduce the level of public debt. At the end of the privatization process in 2006, public gross debt was reduced to 30.7% of GDP. In 2008, it declined further to 28.2% of GDP.

Slika 2. Gospodarski rast u Slovačkoj u razdoblju 2000. - 2014. (%)/Picture 2 Average yearly FDI inflow in 2002-2008 (% of GDP)

Izvor/Source: Eurostat

10,3

7,5

5,5 5,0 4,6 4,1 3,8

Estonia Slovakia Chech Republic

Slovakia Hungary Lithuania Poland Slovenia

3,0

18

Još jedan način za poboljšanje održivosti javnih financija bilo je smanjenje javne potrošnje. Druga Dzurindina vlada u svom je mandatu od 2002. do 2006. godine smanjila javnu potrošnju s 44.8 posto BDP-a na 38.5 posto BDP-a, uglavnom smanjivanjem socijalnih naknada. Smanjeni su i javni prihodi, premda vrlo malo, s 36.7 posto na 34.9 posto BDP-a. Deficit državnog proračuna u 2007. se smanjio na samo 1.9 posto BDP-a. Vlada je provela i reformu upravljanja javnim financijama uvođenjem transparentnih i vjerodostojnih mehanizama za makroekonomske prognoze, osnivanjem nezavisne agencije za upravljanje dugom, zamjenom planiranja proračuna temeljenog na gotovinskoj osnovi na obračunsku osnovu, te poticanjem programskog planiranja.

Rezultat tih reformi bilo je značajno poboljšanje kreditnog rejtinga Slovačke te smanjenje kamatnih stopa. U razdoblju 2002. – 2006., prema agenciji Standard&Poor’s, kreditni rejting Slovačke se povećao za četiri razine, s neinvesticijske razine BB+ na investicijsku razinu A-. Prema S&P-u trenutni kreditni rejting Slovačke je na razini A, s pozitivnim izgledima.

Porezna reforma u Slovačkoj

U Slovačkoj je 2004. uvedena proporcionalna porezna stopa. Vlada je smatrala da složeni slovački porezni sustav treba pojednostavniti, te da bi sve različite stope trebalo zamijeniti proporcionalnom poreznom stopom. Osnovna stopa poreza na dobit smanjena je s 25 posto na 19 posto. Progresivni porez na dohodak zamijenjen je sustavom u kojem se primjenjivala samo porezna stopa od 19 posto. Međutim, opći osobni odbitak (neoporezivi dio porezne osnovice) održao je sustav realno progresivnim.

Another way to improve the sustainability of public finance was a reduction in public expenditure. The second Dzurinda cabinet reduced public expenditure during its 2002-2006 term from 44.8% of GDP to 38.5%, mainly by reducing social expenditure. Public revenues were reduced as well, although just slightly, from 36.7% to 34.9% of GDP. The public finance deficit declined to just 1.9% of GDP in 2007. The government also reformed public finance management by introducing transparent and credible macroeconomic forecasting mechanisms, by establishing an autonomous debt management agency, by replacing cash-based budgeting with accrual budgeting, and by fostering programme budgeting. The result of these reforms was a significant improvement in Slovakia’s credit rating and a reduction of interest rates. In 2002-2006, Slovakia’s credit rating with Standard & Poor’s improved by four levels, from non-investment grade BB+ to investment-grade A-. Slovakia’s current credit rating with S&P stands at A with a positive outlook.

Tax reform in Slovakia

The Slovak flat tax was introduced in 2004. The government was of the opinion that Slovakia’s complicated tax system needed to be simplified, and that all the different rates should be replaced by a single flat rate. The main rate of corporate income tax was reduced from 25% to 19%. The progressive personal income tax was replaced by a system where only a 19% tax rate applied; however, a universal personal allowance (the non-taxable part of the tax base) kept the system genuinely progressive. VAT rates were unified at 19%.

Slika 3. Deficit državnog proračuna u Slovačkoj (% BDP-a)/Picture 3 Public finance deficit in Slovakia (% of GDP)

Izvor/Source: Eurostat, Slovačko Ministarstvo financija

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014f 2015f 2016f

-8,1

-2,7 -2,3-2,9

-3,6

-1,9-2,4

-7,5

-4,1 -4,2

-2,5 -2,93-2,29

-1,02

-7,9

-0,44

2017f

19

Stope PDV-a objedinjene su na 19 posto. Porezi na dividende su ukinuti. To je učinjeno radi poticanja privatnih ulaganja i privlačenja inozemnih izravnih ulaganja stvaranjem sustava s vrlo niskom stopom oporezivanja dohotka od kapitala. Porezi na darove i nasljedstvo su također ukinuti. To je predstavljalo značajan pomak s izravnih na neizravne poreze kao glavnog izvora državnih prihoda.

Porezni rezovi financirali su se kombinacijom povećavanja neizravnih poreza, uklanjanja rupa u poreznom sustavu te rezanjem javne potrošnje. Zaposlenici s visokim prihodima i primatelji dohotka od kapitala bili su glavni korisnici porezne reforme, u smislu učinka na pojedinačne porezne klinove. Skupine s nižim prihodima, s druge strane, bile su korisnici povećanja neoporezivih primitaka. Za skupine sa srednjim prihodima očekivalo se da će izgubiti kupovnu moć zbog povećanja neizravnih poreza. To je, međutim, uglavnom nadoknađeno ubrzanjem nominalnog rasta plaća koji je bio brži od inflacije izazvane porezima, tako da su realne neto plaće u 2004. ostale pozitivnim. Jedna od koristi od porezne reforme u Slovačkoj bilo je stvaranje prijateljskog poslovnog imidža države, osobito u državama kao što su Njemačka i Austrija, najvećim inozemnim ulagačima u Slovačku. Reforma je poboljšala poslovnu privlačnost Slovačke, i to u vrijeme intenzivne konkurencije za inozemnim izravnim ulaganjima.

Uvođenje proporcionalne porezne stope od 19 posto nije samo pomoglo Slovačkoj da postigne snažan gospodarski rast, već je stvorilo pritisak na druge države da pojednostave svoje porezne sustave i smanje porezno opterećenja za trgovačka društva. Na primjer, Austrija je u 2005. smanjila svoju stopu poreza na dobit s 34 posto na 25 posto, navodeći povećanje konkurencije iz država poput Slovačke kao jedan od razloga.

Dividend taxes were abolished. This was done with the aim of spurring private investment and attracting FDI by creating a system with very low taxation of capital income. Gift and inheritance taxes were also abolished. This constituted a significant shift from direct to indirect taxes as the main source of government income.

The tax cuts were financed by a combination of raises in indirect taxes, elimination of tax loopholes, and cuts in public spending. High-income employees and receivers of capital income were the main beneficiaries of the tax reform, in terms of the effect on individual tax wedges. Lower income groups, on the other hand, benefited from the increase of the tax-free income. Middle-income groups were expected to lose purchasing power due to a rise in indirect taxes.

This was, however, generally offset by an acceleration in nominal wage growth that was faster than tax-induced inflation, so that real net wage growth remained positive in 2004. One of the benefits of the Slovak tax reform was the creation of a business-friendly image of the country, especially in countries like Germany and Austria, who are the largest foreign investors in Slovakia. The reform put Slovakia on the map in a time of intense competition for FDI.

The introduction of the 19% flat tax not only helped Slovakia achieve high economic growth, it also put pressure on other countries to simplify their tax systems and reduce tax burden on businesses. For example, Austria has reduced its corporate tax rate from 34% to 25% in 2005, citing increased competition from countries like Slovakia as one of the reasons.

Tablica 1. Promjene u poreznim stopama/ Table 1 Change in tax rates

(u %)/(in %) 2003. 2004.Porez na dohodak/ Personal income tax

10; 20; 28; 35; 38 19

Porez na dobit/ Corporate income tax

15; 18; 25 19

Porez po odbitku/Withholding tax

1; 5; 10; 15; 20; 25 19

Porez na dodanu vrijednost/Value added tax

14; 20 19

Izvor: Slovačko Ministarstvo financija/ Source: Slovak Ministry of Finance

20Što možemo preporučiti Hrvatskoj?

Značajan strukturni problem hrvatskog gospodarstva je prekomjerno oslanjanje na turizam te slab proizvodni sektor, kao i relativno visoka stopa nezaposlenosti od preko 17 posto. Hrvatska ima vrlo pozitivnu bilancu trgovine uslugama, uglavnom zahvaljujući turizmu, te vrlo negativnu bilancu trgovine robom. Izvoz robe po glavi stanovnika relativno je nizak. Hrvatska bi trebala privući inozemna izravna ulaganja u industrije vođene izvozom. To bi dovelo do otvaranja tisuća novih radnih mjesta te poboljšalo hrvatsku trgovinsku bilancu. Reforme koje je slovačka vlada poduzela u razdoblju 1998. – 2006. mogle bi poslužiti kao dobar primjer za postizanje toga.Još jedan problem predstavlja održivost javnih financija te insolventnost u privatnom sektoru. Deficiti opće države u Hrvatskoj redovito prelaze pet posto BDP-a. Ukupna javna potrošnja iznosi 47 posto BDP-a, što je više nego kod većine novih država članica EU-a, a očekuje se da će se ukupni javni dug u 2016. godini približiti iznosu od 90 posto BDP-a. Dugoročne kamatne stope u Hrvatskoj su treće po visini u čitavoj Europskoj uniji, nakon Grčke i Cipra. Kako bi se riješila neodrživa situacija i stvorili zdravi uvjeti za gospodarski rast, Hrvatska će morati restrukturirati svoj dug te provesti reforme u području javnih financija. Ipak, problemi hrvatskih javnih financija ne mogu se riješiti samo provedbom fiskalne politike. Hrvatske fiskalne institucije treba značajno ojačati, kako bi se pružio transparentan i vjerodostojan okvir fiskalne politike.

What recommendations can we make for Croatia?

A significant structural problem of the Croatian economy is its overreliance on tourism and a weak manufacturing sector, as well as a rather high unemployment rate of 17%. Croatia has a highly positive balance of trade in services, mainly thanks to tourism, and a highly negative balance of trade in goods. Export of goods per capita is relatively low. Croatia should try to attract foreign direct investment into export-driven industries. This would lead to the creation of thousands of new jobs and improve Croatia’s balance of trade. The reforms of the Slovak governments in 1998-2006 could serve as a good example of how to achieve this. Another problem is sustainability of public finance and insolvency in the private sector. General government deficits in Croatia are regularly surpassing 5% of GDP. Overall public spending stands at 47% of GDP, which is higher than that of most new EU member states, and public gross debt is expected to be nearing 90% of GDP in 2016. Long term interest rates in Croatia are the third highest in the entire European Union after Greece and Cyprus. To address this unsustainable situation and create healthy conditions for economic growth, Croatia will need to restructure its debt and implement reforms in public finance. Yet the problems of Croatia’s public finance cannot be solved by fiscal policy alone. Croatia’s fiscal institutions need to be substantially strengthened to provide for a transparent and credible fiscal policy framework.

Slika 4. Izvoz robe po glavi stanovnika (USD)/ Picture 4 Export of goods per capita (USD)

Izvor: Harvardski atlas ekonomske složenosti/Source: Harvard Atlas of Economic Complexity

21Tablica 2. Osnovni makroekonomski pokazatelji za Hrvatsku/Table 2: Basic macroeconomic indicators for Croatia

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.(f) 2015.(f) 2016.(f)Deficit državnog proračuna (% BDP-a)Public finance deficit (% of GDP) -2,7 -5,9 -6,0 -7,7 -5,6 -5,2 -5,0 -5,5 -5,5

Ukupni javni dug (% BDP-a)Public gross debt (% of GDP) 36,0 44,5 52,8 59,9 64,4 75,7 81,0 85,0 89,0

Rast BDP-a (%)GDP growth (%) 2,1 -7,4 -1,7 -0,3 -2,2 -0,9 -0,5 0,2 1,0

BDP po glavi stanovnika (EU=100)GDP per capita (EU=100) 64 62 59 60 61 61 60 59 58

Izvor: Eurostat, Europska komisija, HDZ/ Source: Eurostat, European Commission, HDZ

Što se tiče insolventnosti u privatnom sektoru, ključ uspjeha leži u razumijevanju činjenice da sama insolventnost nije bolest, već samo simptom. Do sada su pokušaji da se situacija riješi bili više usmjereni na liječenje simptoma, bez rješavanja temeljnih problema. Pravi razlog visoke insolventnosti su loše poslovno okruženje, neadekvatna vladavina prava te slabe institucije.

Hrvatska bi imala velike koristi od reforme zakonskih okvira. Regulacija bankrota i restrukturiranja trenutno je neuobičajena, trebalo bi je poboljšati i pojasniti te uskladiti s onim što je standardno u europskim gospodarstvima.

Hrvatska mora pojačati zaštitu zajmodavaca te uvesti stroga pravila u korporativnom sektoru. Loše i neodgovorno ponašanje trebalo bi kažnjavati. U Slovačkoj, na primjer, postoje jasna pravila o tome kada poduzetnik mora podnijeti zahtjev za proglašavanje stečaja, npr. u slučajevima kada ima negativni kapital ili 30 dana neplaćenih dugova prema najmanje dva zajmodavca. Nepoštivanje tih pravila je kazneno djelo.

Poduzetnicima koji propadaju mora se omogućiti proglašenje stečaja kako bi se tržište očistilo, a insolventnost izazvana od pojedinih poduzetnika ne bi dalje širila. U mnogim slučajevima kada je trgovačko društvo insolventno vlada bi mogla ubrzati cijeli proces djelujući kao proaktivni zajmodavac s obzirom na poreze i socijalnu sigurnost.

Naravno, postoji i legitiman interes da se zaštite osjetljive skupine, kao što su mali privatni dužnici. Tu bi jačanje zaštite potrošača i poboljšanje nadzora nad financijskim sektorom bilo od pomoći.

As for insolvency in the private sector, the key to success lies in understanding that insolvency itself is not the disease, but merely a symptom. So far, attempts to solve the situation have been more directed towards curing the symptoms without addressing the underlying problems. The real reason for high insolvency is an unhealthy business environment, insufficient rule of law, and weak institutions.

Croatia would immensely benefit from legal reform. The regulation of bankruptcy and restructuring is currently rather non-standard, it needs to be improved and clarified, and brought into line with what is standard in European economies.

Croatia needs to strengthen the protection of creditors and introduce strict rules for the corporate sector. Bad and irresponsible behaviour should be punished. In Slovakia, for example, there are clear rules for when a company must file for bankruptcy, i.e. having negative capital or 30 days of unpaid debt to at least two creditors. Not complying with these rules is a criminal offence.

Failing companies must be allowed to go bankrupt, so that the market is cleared and the insolvency caused by some companies is not spread further. In many cases where a company is insolvent, the government could speed up the whole process by acting as a pro-active creditor with respect to tax and social security.

Of course, there is also a legitimate interest to protect vulnerable groups, such as small private debtors. Here, strengthening the protection of consumers and improving oversight of the financial sector would be helpful.

22

Kašnjenje u ugovaranju projekata

Vlada Republike Hrvatske je u lipnju 2013. donijela zaključak kojim se radna skupina za fondove Europske unije zadužuje tromjesečno izvještavati Vladu o napretku pripreme i provedbe 10 investicijskih projekata i 22 sheme dodjele bespovratnih sredstava, a koji se pripremaju za sufinanciranje iz alokacija strukturnih instrumenata Europske unije za financijsko razdoblje 2007. – 2013.

U okviru tog zaključka definiran je popis projekata i rokovi za objavu natječaja/ugovaranje. Bitno je naglasiti da su projekti na popis došli po kriteriju spremnosti za objavu i značaja za rast i razvoj Republike Hrvatske.

U prosincu 2014., dakle više od 18 mjeseci nakon donošenja zaključka o žurnoj pripremi ovih prioritetnih projekata, značajan broj ugovora još uvijek nije sklopljen. Od devet prioritetnih projekata iz lipnja 2013., jedan projekt je brisan s liste (Izgradnja i opremanje inovacijskog centra politehnike „Marko Marulić“; priprema ovog projekta bila je financirana

javnim sredstvima, no projektna dokumentacija nije bila dovoljne kvalitete da projekt bude odabran za financiranje u okviru sheme dodjele bespovratnih sredstava za javnu infrastrukturu na koju je projekt bio prijavljen početkom 2014.). U okviru preostalih sedam projekata planirano je bilo ugovoriti ukupno 26 ugovora o radovima, uslugama i nabavci opreme. U prosincu 2014. bilo je ugovoreno samo 13 ugovora.

Rekapitulacija ugovorenosti pojedinačnih projekata pokazuje da je ugovoreno tek 111,8 milijuna eura od ukupno planiranih 412,1 milijun eura, tj. samo 27 posto. Realizacija vlastitog plana Vlade je više nego podbacila.

Što se tiče ugovaranja planirane 22 sheme dodjele bespovratnih sredstava realizacija je bolja od realizacije pojedinačnih projekata. Naime, dvije su sheme dodjele bespovratnih sredstava preraspodijeljene (od njih se odustalo u okviru razdoblja 2007. – 2013.), te je od preostalih 20 za koje je ukupno planirano 189,2 milijuna eura ugovoreno do prosinca 2014. ukupno 165,1 milijun eura, odnosno 87 posto.

mr.sc. Ivana Maletić*

Nerealizirani planovi Vlade, još jedan dokaz sigurnog gubitka EU sredstava

* mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

657.3 Financije i računovodstvo

23Zaključak Vlade RH iz svibnja 2014. Vlada je u svibnju 2014. donijela novi zaključak kojim se definira novi popis projekata koji se pripremaju za financiranje iz ESI fondova, te definirala rokove za objavu natječaja/ugovaranje. Radna skupina za fondove EU ponovno je zadužena za mjesečno izvještavanje o napretku njihove pripreme. U okviru ukupno 16 pojedinačnih projekata ukupne vrijednosti 790 milijuna eura predviđeno je sklapanje 72 ugovora (radovi, usluge, oprema). Od tog iznosa ukupno je do prosinca 2014. godine ugovoreno 38,3 milijuna eura, tj. samo pet posto, odnosno tek je pet sklopljenih ugovora. Bitno je naglasiti da je većina natječaja sukladno zaključku Vlade trebala biti objavljena već tijekom 2014. godine i u prvom kvartalu 2015. godine. No, s obzirom na razinu pripremljenosti ovih projekata raspisivanje natječaja nije realizirano niti u prvom kvartalu 2015. Radna skupina koja prati napredak pripreme neprestano „revidira“ i pomiče planirane datume realizacije dalje u 2015. i 2016. Što se tiče shema dodjele bespovratnih sredstava zaključkom Vlade bilo je definirano raspisivanje njih 13. Do prosinca 2014. godine dvije su prenamijenjene i brisane s popisa prioritetnih projekata. Od preostalih 11 shema vrijednih 274,8 milijuna eura do prosinca 2014. ugovorena je jedna shema vrijednosti milijun eura, odnosno samo 0,3 posto.

U tablici 1 u nastavku dan je pregled projekata po zaključku Vlade RH iz svibnja 2014., zajedno s planiranim, te realiziranim ili revidiranim rokovima. Jasno je da je kod većine ugovorenih projekata kašnjenje značajno. Ova kašnjenja i nedostatak zalihe projekata glavni su razlozi sigurnih gubitaka sredstava u 2016. i 2017. godini u skladu s pravilom N + 3 prema kojem sredstva dodijeljena u godini N trebaju biti isplaćena i certificirana u Briselu najkasnije u razdoblju N + 3, odnosno tri godine nakon godine u kojoj su sredstva dodijeljena.

Administrativni kapaciteti

U Izvješćima o korištenju predpristupnih programa pomoći EU, koje Vlada dostavlja Hrvatskom saboru značajna tema jačanja administrativnih kapaciteta vrlo je malo zastupljena. Vlada ne pristupa ozbiljno ovom ključnom problemu na koji je upozorava i Europska komisija, koja ističe da su administrativni kapaciteti u Republici Hrvatskoj vrlo slabi za kvalitetno korištenje dodijeljenih sredstava. Vlada još uvijek nije zadovoljila kriterije u vezi s brojem zaposlenih u pojedinim tijelima sustava upravljanja, ali kada je riječ o administrativnim kapacitetima naglasak se uz kvantitetu stavlja i na kvalitetu zaposlenih – njihovo iskustvo i znanje koje se stječe radom i pohađanjem edukacija.

Na jačanju stručnih znanja i kvalitete rada zaposlenika u protekle dvije godine nije se napravio nikakav pozitivan pomak, iako rade u novom, kompleksnijem i financijski zahtjevnijem sustavu. Ne provode se sustavne edukacije na specifične teme koje su nužno potrebne zaposlenicima koji se bave specifičnim stručnim poslovima u ovom sustavu; zaposlenici koji su imali iskustvo iz pretpristupnog razdoblja velikim dijelom su napustili sustav, a u znanja novih zaposlenika nedovoljno se i nesustavno ulaže. Iskustvo svih država članica pokazuje da intenzivno zapošljavanje ljudi bez adekvatnog iskustva i znanja u okviru sustava upravljanja EU fondovima ne može dati značajnije rezultate bez sustavne obuke i jačanja kapaciteta specifičnim stručnim znanjima i kompetencijama.

Operativni programi, organizacijska struktura i čitav sustav upravljanja EU fondovima značajno se mijenja za perspektivu 2014. – 2020. u odnosu na sustav iz razdoblja 2007. – 2013., što znači da će u razdoblju do 2016. hrvatska tijela morati upravljati dvjema paralelnim strukturama i programima. To od Vlade traži odgovore na sljedeće izazove:• Zaposlenici rade u administrativnom okruženju

s različitim pravilima, s različitim ulogama te s tim povezanim različitim zahtjevima, radnim zadacima i potrebnim znanjima. To stvara dodatan pritisak na brzinu i kvalitetu rada te sustave kontrola.

• Veliko radno opterećenje postojećih zaposlenika traži brzo uvođenje novih zaposlenika i osmišljavanje sustava edukacija, te praćenja kvalitete rada.

• Sve ovo zahtjeva dodatne napore revizije i praćenja od relevantnih tijela, te povećava zahtjeve za izvještavanjem što ponovno stvara dodatno radno opterećenje zaposlenika.

Promatrajući trenutno način rada Vlade možemo reći da se ovim izazovima nije pristupilo na sustavan i strateški način, te da je podcijenjen efekt nepravovremenog reagiranja na navedena pitanja.

Na žalost efekt je sve vidljiviji u izuzetno sporoj provedbi projekata i niskoj razini realizacije povlačenja EU sredstava od svega nešto više od milijarde kuna godišnje, dok su naše uplate u EU proračun na razini 3,6 milijardi kuna godišnje. Hrvatska administracija bi trebala biti osposobljena za ugovaranje preko 20 milijardi kuna projekata godišnje i povlačenje 10 – 12 milijardi kuna sredstava iz EU proračuna. Samo pod tim uvjetima možemo izdržati fiskalno opterećenje, koje sa sobom donose uplate u EU proračun, te generirati potreban rast i razvoj uzimajući u obzir razinu deficita i duga, te brzinu njihova rasta.

24Tablica 1. Priprema i provedba 16 pojedinačnih investicijskih projekata i 13 shema dodjele bespovratnih sredstava iz zaključka Vlade od svibnja 2014.

NAZIV PROJEKTA

“PROCI-JENJENA

VRIJEDNOST UGOVORA

(u mil eura)”

UGOVO-RENO u mil eura (stanje

prosinac 2014)

ROK ZA POTPI-

SIVANJE UGOV-ORA (iz

Zaključka Vlade RH)

NAPOMENA

1. 2. 3. 4. 5.

Razvoj vodno komunalne infrastrukture Županje 9.149.988 202.444 5/2014

Od ukupno 6 ugovora u okviru projekta ugovoren je samo jedan. Ostali ugovori kasne oko 6 mjeseci.

Razvoj vodno komunalne infrastrukture Nova Gradiška 10.925.287 0 9/2014

Svih 6 ugovora kasni oko 4 mjeseca. Natječajna dokumentacija je tek u izradi. Objava se očekuje u 5/2015.

Razvoj vodno komunalne infrastrukture Petrinja Mošćenica 35.961.770 0 10/2014

Od ukupno 6 ugovora u okviru projekta u prosjeku se kasni 3 mjeseca. Odobravanje dokumentacije od strane posredničkog je u tijeku. Objava se očekuje u 5/2015.

Razvoj vodno komunalne infrastrukture na području Moslavine 39.127.977 0 12/2014

Redefiniranje projekta u tijeku, objava odgođena do daljnjega.

Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture Virovitice 15.057.250 0 11/2014

Tek je dovršena studija izvodljivosti. Objave se očeukuju u drugoj polovici 2015.

Regionalni vodoopsrbni sustav Osijek 8.628.686 0 10/2014

Zbog nedostatnih kapaciteta za pripremu dokumentacije u prosjeku se kasni 4 mjeseca. Natječaji se očekuju u drugoj polovici 2015.

Vodice Tribunj Srima izgradnja prve faze sustava odvodnje s UPOV 12.207.000 0 10/2014

Objava se očekuje u 6/2015. Još 2013. je ugovorena izrada dokumenatcije, značajno kašnjenje u izradi dokumenatcije.

ŽCGO Bikarac II 15.000.000 0 12/2014 Objava se očekuje u 09/2015.

RCGO Piškornica 80.280.000 0 10/2014

Poništena odluka o odabiru za izradu studije izvodljivosti krajem 2014. očekivana objava natječaja u 12/2015.

Izgradnja, opremanje SEECEL centra 39.450.000 21.547.296 9/2014

Još nije ugovoreno opremanje. Radovi u tijeku.

Rekonstrukcija pruge Dugo Selo-Križevci 171.044.547 0 4/2014 Žalbeni postupak u tijekuRazvoj Zračne luke Dubrovnik 245.000.000 16.584.820 4Q/2014 Od 17 ugovora, ugovoreno ih je 4.

Izgradnja mosta kopno - Otok Čiovo 34.500.000 0 5/2015

Od 6 ugovora za dva ugovora u vrijednosti 22,4 mln eura žalbeni postupak je u tijeku.

Lučka uprava Osijek terminal za rasute terete 12.352.940 0 9/2014

Odgođeno do daljnjega zbog neosiguravanja sredstava za sufinanciranje u iznosu 11%

Arheološki park Vučedol 17.100.000 0 2Q/2015Centar kompetencija u translacijskoj medicini Srebrnjak 45.027.552 0 07/2015 Dokumentacija u pripremi (zajam WB).UKUPNO POJEDINAČNI PROJEKTI 790.812.997 38.334.560

25

NAZIV PROJEKTA

“PROCI-JENJENA

VRIJEDNOST UGOVORA

(u mil eura)”

UGOVO-RENO u mil eura (stanje

prosinac 2014)

ROK ZA POTPI-

SIVANJE UGOV-ORA (iz

Zaključka Vlade RH)

NAPOMENA

1. 2. 3. 4. 5.

Shema dodjele bespovratnih sredstava (SDBS) OP zaštita okoliša 2007-2013 Priprema zalihe projekata 30.000.000 0 3/2014 -SBDS OP razvoj ljudskih potencijala 2007-2013 Sustavno osiguravanje kvalitetne potpore djeci Romske nacionalnosti 1.882.353 0 11/2014

Otkazan. Prenamjena na iduće programsko razdoblje.

SBDS Modernizacija sustava stručnog usavršavanja nastavnika strukovnih predmeta 1.000.000 1.000.000 5/2014 Ugovoreno u 10/2014. SBDS Istraživačke stipendije za profesionalni razvoj mladih istraživača 4.864.706 0 5/2014

Evaluacija u tijeku. Potpis ugovora se očekuje u 03/2015.

SBDS Promocija kvalitete i unapređenja sustava obrazovanja na OŠ i SŠ razini 2.588.235 0 12/2014

Očekivano potpisivanje ugovora je 07/2015.

SDBS OP Razvoj ljudskih potencija 2014-2020 Poboljšanje istraživačkog okruženja povećanjem dostupnosti alata za znanstvena istraživanja 35.000.000 0 12/2014 Otkazan - preraspodijeljen.SDBS OP Konkurentnost i kohezija 2004-2020 Potpora za ulaganje u modernizaciju postojećih tehnologija i razvoj novih proizvoda 180.000.000 0 10/2014 Objava se očekuje u 03/2015.SDBS Podrška poduzećima u ispunjenju standarda i certificiranju proizvoda 80.000.000 0 12/2014 Objava se očekuje u 06/2015.SDBS Kulturna baština, priprema projekta i planova upravljanja 2.000.000 0 9/2014 Objava se očekuje u 04/2015.SDBS Provedba programa energetske obnove zgrada javnog sektora 0 2/2015 Objava se očekuje prema planu.SDBS Provedba programa energetske obnove višestambenih zgrada 0 2/2015 Objava se očekuje prema planu.SDBS Provedba programa energetske obnove obiteljskih kuća 0 2/2015 Objava se očekuje prema planu.SDBS Provedba programa energetske obnove zgrada komercijalnog sektora 0 2/2015 Objava se očekuje prema planu.UKUPNO SHEME DBS 337.335.294 1.000.000UKUPNO (pojedinačni projekti+sheme) 1.128.148.291 39.334.560

26

Zastupnica Ivana Maletić na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu u ožujku govorila je o usklađivanju ekonomske politike i pregled rasta za 2015. godinu u sklopu rasprava o Europskom semestru, Godišnjem izvješću o zaštiti financijskih interesa Europske unije i borbi protiv prijevara za 2013., dobrom ekonomskom upravljanju i europskim fondovima za dugoročna ulaganja.

Maletić: Rast se temelji na strukturnim reformama, fiskalnoj konsolidaciji i investicijama

„Tri stupa na kojima se temelji rast jesu strukturne reforme, fiskalna konsolidacija i investicije“, kazala je zastupnica Maletić te dodala kako za podizanje produktivnosti i konkurentnosti trebamo ulagati u obrazovanje, istraživanje i razvoj, poticati inovacije i modernizaciju te osigurati jeftinije izvore energije.

Zastupnica Maletić naglasila je da investicije padaju, jer nema povjerenja i nade u oporavak, nema spremnosti na preuzimanje rizika, poduzetnici su prestrašeni, financijska tržišta fragmentirana. Investicijski jaz može se i mora premostiti ciljanim javnim investicijama i otvaranjem povoljnih izvora financiranja poduzetnicima.

Države članice trebaju preuzeti odgovornost za svoj razvoj. To se ne može prenijeti na Europsku uniju ili nekog drugog.

„Izvješće pokazuje da odlučne i hrabre vlade i države s optimizmom mogu gledati u budućnost i zato mi je drago da je velikom većinom podržano u Parlamentu“ zaključila je Maletić.

Maletić: Dobro financijsko upravljanje sprječava prevare

Svake godine Europska komisija objavljuje Izvješće o zaštiti financijskih interesa Europske unije koje za cilj ima sprječavanje prijevara i poticanje dobrog financijskog upravljanja.

„U Izvješću za 2013. istaknuto je kako su se negativni financijski učinci nepravilnosti i prijevara smanjili za 17 posto, s 392,6 milijuna eura u 2012. na 309,1 milijun eura u 2013. Istovremeno je broj nepravilnosti i prijevara povećan. Navedeno može ukazivati i da sustav otkrivanja nepravilnosti i prijevara funkcionira bolje, ali sada nas upozorava na potrebu za učinkovitijim mjerama prevencije“ kazala je zastupnica Maletić.

Zastupnica Maletić istaknula je kako podržava Izvješće zato što poziva na veću suradnju država članica i Europske komisije radi povećanja transparentnosti i odgovornosti te suzbijanja korupcije, organiziranog kriminala, izbjegavanja plaćanja poreza i poreznih prijevara kako bi se što više smanjio negativni financijski učinak prijevara i nepravilnosti.

Vijesti iz Europskog parlamenta

27Maletić: Dobro ekonomsko upravljanje preduvjet je za rast i razvoj

„Dobro ekonomsko upravljanje preduvjet je ne samo za rast i razvoj nego i za otvoreno, socijalno društvo koje pruža jednake šanse svima i brine o onima najugroženijima” istaknula je zastupnica Maletić.

Zbog nedostatka uređenog sustava, pravovremenog postupanja i jasnih pravila građani gube i osjećaju posljedice u svakodnevnom životu.

„Tako imamo situacije:• da ugroženi od poplava još uvijek, od ljeta 2014.,

nisu zbrinuti i žive u kontejnerima, a sredstva iz Europskog fonda solidarnosti stoje nepotrošena

• da su pojedine industrije pogođene krizom i doživljavaju velika otpuštanja radnika, a niti jedna prijava nije poslana za Europski fond za prilagodbu globalizaciji

• da investicije kontinuirano padaju, a ne koriste se niti bespovratna sredstva europskih fondova

• da je svaka druga mlada osoba bez posla, a sredstva garancije za mlade koriste se sporo i sa zakašnjenjem” upozorila je zastupnica.

Zastupnica Maletić zaključila je kako je zbog svih ovakvih slučajeva, zbog građana kojima se jamči sigurnost i solidarnost, važno zajednički i sa svih razina inzistirati na usvajanju i provedbi pravila dobrog ekonomskog i financijskog upravljanja.

Maletić: EU fondovi za dugoročna ulaganja – još jedna prilika za poduzetnike

„Europi su, uz strukturne reforme i fiskalnu konsolidaciju, potrebne investicije, posebno privatne, kojima će se povećati inovativnost i konkurentnost Europske unije. Europska komisija zajedno s državama članicama na različite načine pokušava potaknuti investicije i povećati razinu projekata: od programa Unije preko europskih fondova do novog Europskog fonda za strateške investicije i sad regulative koju smo podržali o europskim fondovima za dugoročna ulaganja” kazala je zastupnica Maletić. Europskim fondovima za dugoročna ulaganja usmjerit će se sredstva profesionalnih investitora, ali i lokalnih jedinica i štediša, u dugoročne projekte u području istraživanja i razvoja, energetike, obrazovanja i prometa.

„Mali i srednji poduzetnici također će biti prihvatljivi za korištenje sredstava iz europskih fondova za dugoročna ulaganja. Ti fondovi predstavljaju novi izvor financiranja rizičnijih projekata za koje se teško pronalaze sredstva” zaključila je zastupnica Maletić.

Razmjena mišljenja s predstavnicima OECD-a na ECON-u

Strukturne reforme se isplate, a poštena konkurencija porezima je poželjna

Na ECON-u je 31. ožujka 2015. održana razmjena mišljenja s direktorom OECD-a Angelom Gurriaom i direktorom Centra za poreznu politiku i administraciju OECD-a Pascalom Saint-Amansom. G. Gurria se referirao na sva novija istraživanja, koja je OECD proveo baveći se posebnom utjecajem provedbe strukturnih reformi na ekonomski rast i razvoj.

Zaključak je jedinstven: reforme se isplate. I ovom prilikom je na ECON-u, po tko zna koji put, ponovljeno da je nužan zajednički i koordinirani rad fiskalne i monetarne politike, i da vlade moraju odlučno pokrenuti promjene vodeći računa o socijalnim aspektima i održivosti promjena. Rezultati OECD-ovih istraživanja pokazuju da države koje ne napreduju i imaju vrlo usporen gospodarski rast ili čak padaju imaju nešto zajedničko, a to je kontinuirano niska ili negativna produktivnost. Strukturnim reformama treba utjecati na rast produktivnosti.

„Europa u ovom trenutku treba gubiti novac, preuzimati rizik odnosno biti spremna ulagati po niskim kamatnim stopama. Europa treba investicije“ naglasio je Gurria.

Govoreći o strukturnim reformama rekao je da nema više drugih, lakših i bržih rješenja, državama su preostale samo strukturne reforme i zato ih stavlja na prvo mjesto. Trenutna pravila koja su prepreke treba izbjegavati dok se ne promjene. Ako ne promijenimo pravila kada se promjene okolnosti, teško da će se postići uspjeh.

Europska komisija je predstavljajući investicijski plan naglasila tri ključna stupa za njegovu uspješnu provedbu: osigurana sredstva (što se postiže formiranjem novog fonda za strateške investicije), pripremljeni, dobro osmišljeni projekti i strukturne reforme.

Gurria se potpuno slaže s navedenim, s time da bi promijenio redoslijed i na prvo mjesto stavlja strukturne reforme, na drugo dobro strukturirane projekte, a novac će onda sam po sebi doći, jer ga u ovom trenutku u Europskoj uniji ima dovoljno i vrlo je jeftin.

Europska unija mora i dalje raditi na šest ključnih područja kako bi se ostvario dodatni gospodarski rast i zapošljavanje:

1. Usmjeravanje fiskalne politike na rast – snažna fiskalna prilagodba dala je rezultate.

28 Prosjek proračunskog deficita u eurozoni smanjen je

sa šest posto u 2009. godini na 2,5 posto BDP-a u 2014. Fiskalnu politiku treba sada usmjeriti k rastu, zapošljavanju i investicijama.

2. Osnaživanje fiskalnog okvira – potrebno je pojednostaviti zajednička fiskalna pravila i pravila ekonomskog upravljanja, kako bi ona bila jasna građanima, ali i nacionalnim vlastima, te kako ne bi došlo do zloupotrebe pravila. Potrebno se pridržavati zadanog vremenskog okvira, kako se ne bi dovelo u pitanje vjerodostojnost dogovorenih fiskalnih pravila i pravila ekonomskog upravljanja.

3. Nastavak strukturnih reformi – države članice na periferiji Europske unije odlučno su provele strukturne reforme, zato danas države članice poput Irske, Španjolske i Portugala imaju najveće stope rasta. Važan je nastavak strukturnih reformi pogotovo na području tržišta rada, kako bi se povećala produktivnost i postigao rast plaća. Potreban je i veći angažman velikih država članica poput Italije i Francuske u provođenju važnih strukturnih reformi, a ne da ih konstantno odgađaju. Primjera radi, kada bi Italija provela obećane strukturne reforme, postigla bi rast od šest posto u sljedećih 10 godina.

4. Dovršetak jedinstvenog tržišta – fragmentiranost jedinstvenog tržišta predstavlja jednu od najvećih barijera za rast, investicije, poduzetništvo, mobilnost radnika i zapošljavanje. Potrebno je stvaranje snažnog regulatornog okvira, koji će dodatno osnažiti jedinstveno digitalno tržište, tržište usluga, zajedničko energetsko tržište te jedinstveno tržište u cjelini.

5. Podrška Investicijskom planu – unutar investicijskog plana za Europu veća usmjerenost mora biti prema malim i srednjim poduzetnicima, koji su nositelji gospodarskog rasta, zapošljavanja i inovacija.

6. Sprječavanje porezne prijevare i izbjegavanje plaćanja poreza – u Europskoj uniji, 1000 milijardi eura prihoda svake godine bude izgubljeno zbog izbjegavanja plaćanja poreza, poreznih prijevara i agresivnog poreznog planiranja. Gubitkom ovih prihoda, država članice imaju manje sredstava za ulaganje kako bi se potakao gospodarski rast, razvoj i zapošljavanje. Potrebna je uska suradnja država članica Europske unije i trećih zemalja kako bi se potakla automatska razmjena informacija i spriječile porezne prijevare i agresivno porezno planiranje.

Porezi su instrument ekonomske, socijalne, okolišne i drugih politika. Pitanje koje su tijekom rasprave gotovo svi zastupnici naglašavali jest izostanak provedbe poreznih mjera. U specifičnim preporukama državama članicama stalno se ističe potreba za poboljšanjem efikasnosti poreznog sustava, jačanjem prikupljanja poreza, sprječavanje izbjegavanja plaćanja poreza te

poreznih prijevara. Iako je svima jasno da je provedba ovih mjera izuzetno važna za ekonomski rast i razvoj i dalje iz godine u godinu ocjena provedbe za većinu država članica je da preporuke nisu provedene, da nema napretka ili da je vrlo ograničen.

OECD je pokrenuo projekt BEPS (Base Erosion and Profit Shifting), čiji je cilj provesti konkretne mjere kojima će se spriječiti erozija porezne baze i prenošenje dobiti u države u kojima dobit nije ostvarena. „To je velika revolucija koja će svijet promijeniti na bolje i dati poduzetnicima sigurnost i zaštitu od duplog oporezivanja.“ naglasio je Gurria.

Zastupnike je zanimalo i kako spriječiti porezne prijevare, agresivno porezno planiranje i specijalne porezne tretmane u pojedinim državama članicama Europske unije, ali i trećim državama.

Predstavnici OECD-a naglasili su kako je automatska obavezna razmjena informacija između država članica koju je nedavno predstavila Europska komisija važan korak za suzbijanje privilegiranih poreznih tretmana i poreznih prijevara, navodeći kako daljnji koraci koje Europska komisija mora predstaviti moraju ići u smjeru suzbijanja prebacivanja dobiti u države u kojima dobit nije ostvarena, a radi plaćanja manjih poreza, te su istaknuli kako je potrebno stvaranje jedinstvenog okvira oporezivanja unutar Europske unije.

Zastupnica Ivana Maletić osvrnula se na konkretan primjer iz 2004., kada je slovačka vlada uvela jedinstvenu poreznu stopu smanjujući pritom značajno pojedine poreze, a pojedine porezne oblike su čak i ukinuli. Neke države članice su se pobunile protiv ove konkurencije, koja je stigla iz Slovačke govoreći da je riječ o nelojalnoj konkurenciji.

Zastupnicu je zanimao stav predstavnika OECD-a. Riječ je o uspostavi jednostavnijeg i poduzetnicima privlačnijeg poreznog sustava kojim je Slovačka na pozitivan način konkurirala drugim državama, te nije riječ o nelojalnoj konkurenciji.

Problem je kada države nude nultu stopu poreza za dobit od aktivnosti, koje se nisu dogodile na njihovom teritoriju. Ključno je povezati poslovne aktivnosti s porezima i obvezom plaćanja poreza.

ZadarMaletić: EU fondovi prilika su za mlade poduzetnikeZastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić sudjelovala je u Zadru na konferenciji „Mreža mladih poduzetnika”, kojoj je cilj bio raspraviti o sustavima potpore koji bi trebali motivirati mlade i otvoriti dijalog između donosioca odluka i mladih, koji žele postati poduzetnici ili to već jesu. „Usprkos svim mogućnostima, korištenju programa Erasmus i usavršavanju kod poslodavca, mladi su i dalje nezaposleni. Podatak da je iz Hrvatske u posljednje dvije godine, u potrazi za poslom, iselio grad veličine Rijeke najbolje govori koliki je problem nezaposlenosti mladih” rekla je Maletić.Zbog spore birokracije i brojnih prepreka, u hrvatskom je poduzetništvu samo tri posto mladih. Dok Europska Unija nudi natječaje za projekte, mnogi se na njih, iako imaju dobru ideju, niti ne prijave zbog straha od neuspjeha. Većina odustane i od europskih natječaja za poduzetnike.

Zastupnica je pohvalila projekt „Mreža mladih poduzetnika”, te istaknula da su oni primjer kako dobro iskoristiti ponuđena sredstva iz europskih fondova. Razmjenom znanja, informacija i iskustava izradit će se stručan dokument, koji će sadržavati smjernice i politike za razvoj poduzetništva kod mladih na regionalnoj i lokalnoj razini. Pomoć u rješavanju problema pruža i novac iz EU fondova. Hrvatskoj je do 2020. osigurano 970 milijuna eura u svrhu poticanja poduzetništva i zapošljavanja mladih. „Poduzetnici su spremni za taj novac, jer imaju ideje. Uvjerena sam da će doći jako puno prijava na natječaj, koji je najavljen za 23. ožujka” zaključila je Maletić.

SplitMaletić: Srednji i mali poduzetnici temelj su gospodarstva U organizaciji Zajednice poduzetnika i obrtnika HDZ-a u Splitu je održana konferencija o poduzetništvu.

29Aktivnosti IM ureda

30

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić naglasila je kako bi uspješno i pravovremeno korištenje europskih fondova značajno poboljšalo poziciju Republike Hrvatske u Europskoj uniji, te da bi negativni trendovi sigurno prešli prije u stagnaciju nego u konkretan i u svakodnevnom životu ljudi vidljiv gospodarski rast. „U Hrvatskoj se godišnje izdvaja najviše do četiri milijarde kuna za kapitalna ulaganja, i to kada se zbroje središnji i svi lokalni i regionalni proračuni, a fondovi Europske unije pružaju nam mogućnost da za tu namjenu godišnje povučemo 11 milijardi kuna. Međutim, to se ne događa.” upozorila je Maletić.

Na konferenciji gdje su se tražili odgovori na pitanja kako unaprijediti i poboljšati poduzetništvo u županiji i cijeloj državi u idućih pet godina okupilo se oko 200 poduzetnika iz Splitsko-dalmatinske županije. Zastupnica Maletić objasnila je važnost poduzetnika za gospodarstvo.

„Preko 98 posto europskog gospodarstva, pa tako i hrvatskog, temelji se na srednjim i malim poduzetnicima. Najvažnije je otvoriti povoljne izvore financiranja za modernizaciju tehnologije, proširenje proizvodnje, uvođenje standarda kvalitete, povećanje produktivnosti i konkurentnosti” istaknula je zastupnica.

ZagrebMaletić: Načelo partnerstva preduvjet je uspjeha Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić sudjelovala je na edukativnoj radionici EU Educa u organizaciji Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Radionice se održavaju u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje u sklopu projekta Jean Monnet, u četiri najveća hrvatska grada: Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.Zastupnica Maletić održala je predavanje na temu „Europski parlament: razvoj, izazovi i uloga hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu“.

Prisutne je upoznala s procedurom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, osnovnim odrednicama Europskog parlamenta te ulogom hrvatskih zastupnika. Posebno se osvrnula na način rada i proces donošenja odluka kao najvažnijeg dijela političke aktivnosti Europskog parlamenta.

„Načelo partnerstva jedno je od najvažnijih u Europskoj uniji i znači zajedničko definiranje ciljeva i odluka između središnje države – Vlade, lokalnih i regionalnih jedinica te poduzetnika, socijalnih partnera, neprofitnih organizacija, znanstvenika i svih segmenata društva. Bez zajedničkog rada i definiranja interesa Republike Hrvatske ne može se aktivno sudjelovati u procesu donošenja odluka na razini Europske unije. Prvi korak je na radnim skupinama Europske komisije definirati hrvatska stajališta, koja se dalje moraju braniti u Vijeću i u Europskom parlamentu” istaknula je zastupnica Maletić.

Često se događa da se od zastupnika u Europskom parlamentu traži da budu protiv određene odredbe u nekom od propisa, jer to ne ide u prilog našim poduzetnicima, poljoprivrednicima, šećeranama i slično. „Problem nastaje kada u ranijim fazama predstavnici Hrvatske na iste točke nisu izrazili negativan stav, tada je gotovo nemoguće dobiti potporu većine zastupnika“, istaknula je zastupnica prezentirajući prisutnima nekoliko slučajeva iz prakse, ukazujući tako na važnost zajedničkog rada i partnerstva u ranijim fazama donošenja odluka. Edukativnim radionicama želi se povećati znanje srednjoškolskih nastavnika o Europskoj uniji, procesu EU integracija, EU institucijama i sustavu donošenja odluka. Osim toga, projektom se želi nastavnicima srednjih škola približiti ideju e-učenja te unaprijediti kompetencije FPZG-a radi uspostave nastavnog i pedagoškog centra za izobrazbu srednjoškolskih nastavnika. Prezentaciju s radionice možete preuzeti na www.ivana-maletic.com.

3321

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica.

Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima.

Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj Uniji kao zamjenica glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI) i Odboru za porezna pravila (TAXE), a posebno prati Odbor za proračun (BUDG), Proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH), i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com

www.hdz.hr

www.eppgroup.eu

Informativni mjesečnikU r e d a e u r o z a s t u p n i c eI v a n e M a l e t i ć