Impresum

Naslov BELIČKI Kalamper v Međimurju

NakladnikOpćina Belica

Udruga proizvođača Merkantilnog krumpira Međimurja

Za nakladnika: Zvonimir Taradi, Dragutin Taradi

Oblikovanje omota:Zvonimir Taradi

Uređivački odbor:

Zvonimir TaradiDijana Lovrenčić, Sandra Herman

Fotografije:

Arhiva Međimurske Novine , Zlatko Vrzan ,Dijana Lovrenčić , Zvonimir Taradi,

Grafički urednik i prijelom :Danijel Hampamer – Kiga

Tisak :PRINTEX Čakovec

Naklada : 15oo komada.

2008.

3

REPUBLIKA HRVATSKAMEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OPĆINA BELICAUDRUGA MEĐIMURSKIH PROIZVOĐAČA MERKANTILNOG KRUMPIRA

Belica, kolovoz 2008.

4

Uvodna riječ ministraPoljoprivreda je važan segment ukupnog hrvatskog gospodarstva u eko-

nomskom, društvenom i kulturološkom pogledu, predstavlja najvažniju aktiv-nost većine hrvatskih sela i od velike je važnosti za način života u ruralnom području. Sektor poljoprivrede, šumarstva, lova i ribarstva sudjeluje sa 6,5% u BDP-u. Uključivši i prehrambenu industriju taj je udio nešto manji od 10%.

U Upisnik poljoprivrednih gospodarstava upisano je preko 170.000 po-ljoprivrednih gospodarstava, a oko milijun ljudi (50% ukupne radne snage) ostvaruje barem dio svog dohotka od poljoprivredne proizvodnje. Obiteljska gospodarstva čine temelje poljoprivrede i približno 80% poljoprivrednih povr-šina obrađuje se na obiteljskim gospodarstvima.

Ovisno o metodološkom obuhvatu poljoprivrednog zemljišta, prosječna je veličina gospodarstva oko 7 ha (raspoloživo poljoprivredno zemljište) i svega 2,4 ha (korišteno poljoprivredno zemljište). To je ujedno i najveći ograniča-vajući čimbenik povećanja konkuretnosti. Iako mala, obiteljska poljoprivred-na gospodarstva posjeduju približno 80% poljoprivrednih resursa (zemljišta, stočnog fonda i dr.).

Sve je to razlogom manje, otežane, a počesto i neisplative proizvodnje u seoskim gospodarstvima. Od početka 90-tih godina poljoprivredna proizvod-nja je smanjena kao posljedica rata, ali i naslijeđene agrarne strukture. U posljednjim godinama bilježi se trend oporavka pojedinih segmenata, ali još uvijek svjesni smo postojanja velikih razlika između pojedinih proizvodnji. Za zaključiti je, da se najznačajniji problemi hrvatskog seoskog područja mogu svrstati u sljedeće skupine:

- veliki broj malih poljoprivrednih gospodarstava, nekomercijalnih, koja nisu tržišno orijentirana već proizvode za svoje vlastite potrebe,

- nedostatno razvijena ruralna infrastruktura (prometna ,vodoopskrb-na, kanalizacijska), koja je u odnosu na gradsku znantno nepovoljnija,

- nedovoljno definirane strategije razvoja ruralnih područja s jasnim prioritetima,

- nedovoljno razvijen sustav kontinuiranog obrazovanja odraslih u po-ljoprivredi (cijeloživotno učenje),

- nedovoljna organiziranost poljoprivrednika i povezanost sa ostalim značajnim subjektima važnim za razvoj ruralnih područja.

Prema nekim kriterijima Europske Unije urbanim područjem naziva se područje u kojem živi više od 500 stanovnika po km², dok se ruralnim područ-jem smatra prostor na kojem živi manje od 100 stanovnika po km². Temeljem ovih kriterija u Hrvatskoj danas u ruralnom području živi oko 40% hrvatskog pučanstva koje je izravno ili neizravno vezano za poljoprivredu.

5

Osnovni temelj ruralnog razvitka kako u Europskoj Uniji tako i u Reb-pulici Hrvatskoj čini ruralni (seoski) prostor. On predstavlja izvor prirodnog (biološkog – okolišnog, poljoprivrednog, šumskog) i društvenog (socijalnog – tradicijskog, kulturološkog, povijesnog) bogatstva odnosno nasljeđa kojeg baštinimo još iz davnih vremena, a trebamo ga brižno održavati i svrsis-hodno koristiti čuvajući okoliš, kako bi ga skladno razvijali i kako bi bio na korist sadašnjim i budućim pokoljenjima hrvatskog pučanstva koji u njemu obitava.

Ruralni prostor kao cjelokupni obradivi prostor izvan gradova oduvijek je izvorno služio kao životni i radni prostor seljaka – poljoprivrednika.

U Hrvatskoj ga karakterizira slabo ili nikako razvijena tehnička (komu-nalna – el. struja, vodovod, plin i kanalizacija; ceste, željeznica, telefonska mreža itd.), a pogotovo socijalna infrastruktura (vrtići, škole, zdravstvene ustanove, trgovine, pošta, knjižnice, muzeji, galerije, itd.).

Kako bi se smanjila negativna demografska kretanja u ruralnim područ-jima potrebno je postaviti pretpostavke za povećanje razine kvalitete života i povećati mogućnost zapošljavanja. U tom pravcu potrebno je izgraditi ne-ophodnu fizičku, socijalnu i gospodarsku infrastukturu, posebice onu vezanu izravno na poljoprivredu kao gospodarsku djelatnost, kako bi se život u rural-nim prostorima učinio lakšim i kvalitetnijim. Također je vrlo značajno podići i poboljšati naobrazbu seoskog stanvništva, kako opću tako i poljoprivredno-strukovnu.

Poljoprivreda i seljak u modernom selu trebaju biti usko povezani s osta-lim djelatnostima i zanimanjima. Zato danas svako izdvojeno promatranje i rješavanje problema ne daje uspješne rezultate. Samo planiranje cjelovitog, sveobuhvatnog razvitka manjih prostornih ruralnih cjelina na načelima održi-vog razvitka, pokazalo se u Europskoj Uniji uspješnim modelom oživljavanja i napretka nerazvijenih ruralnih krajeva.

Vlada Republike Hrvatske, uključujući i resorno Ministarstvo poljoprivre-de, šumarstva i vodnog gospodarstva svojim programima razvoja posebice ruralnih područja nastoji čitavim nizom potpora u vidu nepovratnih novčanih sredstava što je moguće bolje i brže povećati konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje, a time i ostvariti veći dohodak pučanstva koje živi na tim pro-storima.

MinistarPetar Čobanković

(iz brošure » Za razvoj ruralnih krajeva)

6

O MEĐIMURJUSmješteno na sjeverozapadu Hrvatske, prometno najpovezanijem dijelu

s Europom

Međimurje je smješteno na dodiru dviju velikih reljefnih cjelina; Istočnih Alpi i Panonske nizine, na temelju čega su definirane dvije morfološke cjeline; brežuljkasto gornje (s najvišim vrhom Mohokosom 344,5 metara nadmorske visine) i nizinsko donje Međimurje. Zelenilo njene brežuljkaste i ravničarske unutrašnjosti presijecaju plavetnila stotinu manjih jezera i vodenih tokova te dva velika umjetna jezera HE Čakovec i Dubrava. Smješteno na sjeve-rozapadu Hrvatske, prometno najpovezanijem dijelu s Europom, omeđeno je prirodnim granicama-rijekom Murom na sjeveru i istoku i rijekom Dravom na jugu. Međimurje je smješteno u području umjereno tople, vlažne klime s dobro izraženim godišnjim dobima relativno vrućih ljeta, hladnih zima, brzim porastom temperatura u proljeće i povoljnim temperaturnim prilika u jesen.

Na površini od 730 km², u najgušće naseljenoj županiji Republike Hrvat-ske, živi u 3 grada (Čakovec, Prelog i Mursko Središće) i 22 općine, u prosje-ku starosti 37,6 godina, 118 426 vrijednih Međimurki i Međimuraca.

Grad Čakovec upravno je kulturno i političko središte Međimurske žu-panije, upravno-političke jedinice nastale konstituiranjem države Republike Hrvatske.

U 787 tvrtki ostvaruje prihod 8,2 milijarde kuna godišnje, 23,061 uposle-nih u gospodarstvu, najviše u tekstilnoj, prerađivačkoj industriji i obrtu, trgo-vini, građevinarstvu, poslovanju nekretninama, poljoprivredi i turizmu.

Izuzetna blizina, cestovna (autocestom) i željeznička povezanost s Ja-dranom i europskim središtima daje Međimurju mogućnost razvoja, gospo-darsko-turističke perspektive i primamljivost za potencijalne ulagače u razvoj tehnologija i gospodarskih grana bliskih našem krajoliku.

7

Ona se očituje i u očuvanim prirodnim i izgrađenim resursima visoke kvalitete podzemnih pitkih i termalnih voda, očuvanoj bogatoj kulturnoj i pri-rodnoj baštini koju Međimurci brižno čuvaju u 127 statističkih naselja dobro izgrađene infrastrukture s naglaskom na očuvani okoliš (razvijena je mreže zdravstvenih i odgojno-obrazovnih ustanova, čak 99 % međimurskih do-maćinstava ima pristup vodi iz javnog vodoopskrbnog sustava, najveći broj međimurskih naselja je plinoficiran, izgrađen je centralni pročistač otpadnih voda grada Čakovca).

Međimurje razvija i njeguje pograničnu suradnju sa susjedima Mađar-skom i Slovenijom kroz mnogobrojne programe Euroregije Mura – Drava te ostalim zemljama Europe.

8

O BeliciMjesto Belica smješteno je u središnjem dijelu Međimurske županije, na

prometnoj dijagonali od županijskog središta Čakovca do primurskih mjesta Dekanovca i Domašinca. Po veličini spada u srednja naselja: prema popisu iz 1991. mjesto je imalo 659 gospodarstava i 2.49l stanovnika.

Belicu danas mnogi u gotovo čitavoj Hrvatskoj znaju po kalamperu, naziv mjesta i ove poljoprivredne kulture gotovo su istoznačnice, sraslice, a sve zahvaljujući vrijednim poljoprivrednicima. No, istodobno, ovo staro naselje diči se u svojoj povijesti i značajnim činjenicama iz crkvene povijesti, književ-nosti, školstva i kulture. A jedna od nespornih kulturnih vrijednosti tradicijske hrvatske baštine svakako je belička limena glazba koja, eto, bilježi svojih stotinu ljeta.

Odakle naziv za mjesto? U pisanim dokumentima ne ćemo naći izriči-ta pojašnjenja pa se razložno može pretpostaviti da je ime naselju nastalo prema tlu, ilovasto-pjeskovitoj zemlji u beličkoj okolici koja zemlja za suše pobijeli pa je zemlja belica. Isto je tako naziv moguć i prema presušenom potoku Belec; Rječnik hrvatskog kajkavskog jezika bilježi pak da je belica i riba (belka, belica) i vrsta šljive - slive belice a valja navesti i tumačenje re-gionalne etimologijske sličnoznačnice beleca (koji oblik se i čuje dijalektno): «osobina onoga koji je lijep, svojstvo onoga što je lijepo; ljepota, milota, uba-vost, raskoš i dar prirode». Sva tumačenja povezuje – zemlja, tlo, krajolik. Nimalo slučajno ni nevažno!

Mjesto se u dokumentima spominje već 1256. kada je grof Lankret magi-stru Mihalju dao u zamjenu tri imanja: Belicu, Suboticu i Trnavu. Od prva dva imanja, piše Rudolf Horvat u svojoj Poviesti Međimurja, «potekoše današnja velika sela, a među njima teče još i danas potok Trnava gdje je prije stajalo imanje». Za prvoga popisa župa u Međimurju 1334. godine Belica se ne spo-minje, no 1501. registririra se u kraju med dvemi vodami već 14 župa, među kojima i belička, crkva Blažene Djevice Marije i župnik Stjepan. Vjerojatno crkva bijaše drveni objekt jer se u Spomenici župa Belica – Liber memorabi-lium Parochiae Beliczensis, ab Anno 1840., navodi «E.R. 1597», što upućuje da je zidano crkveno zdanje podignuto upravo te godine.

9

Dakle, belička fara spada među najstarije u Međimurju, u njenom sasta-vu je – čak do 1790.- još četiri sela: Gardinovec, Dekanovec, Novakovec i Domašinec.

U 16. stoljeću, za Jurja Zrinskog, pobornika protestantizma i osnivača nedelišćanske slovotiskare, u Belici službuje protestantski svećenik Mihalj Bučić, autor tri knjige, Novi zakon i Krstjanski nauk te Contra realem prae-sentiam corporis Christi in Eucharistiae sacramento (Protiv stvarne nazoč-nosti tijela Kristova u sakramentu Euharistije). Bučić, međutim, ubrzo bude izopćen iz Katoličke crkve, nakon što je njegov nauk osuđen na crkvenom saboru u Zagrebu 1574.

Belička župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije isprva je bila gra-đena u gotičkom stilu, no 1703. postavljaju se temelji za baroknu crkvu, prvu takvu u Međimurju. Gradnju je započeo župnik Nikola Gradski, a objekt je izgrađivan kroz čitavo 18. stoljeće. Smještena na bregu u središtu mjesta, crkva dominira mjestom kao središnji objekt koji se izdaleka vidi i čuje (pa se u narodu kaže: Tak si glasen kak belički zvon!). U arhitektonskom smislu crkva je jednobrodni objekt s višekutnim glavnim svetištem i dvije pobočne kapele uz glavnu lađu pa čitav objekt ima oblik križa. Groblje se u vrijeme gradnje nalazilo pokraj crkve. Od umjetnički vrijednog inventara spominju se u vizitaciji 1768. barokne «Jaslice» (danas više ne postoje) te iz 1836. klasicistički nadgrobni spomenik od crnoga mramora, podignut u spomen carskog komornika Palina Franje Inkeyja, s obiteljskim grbom.

Za kanonske vizitacije 1660. spominje se župnik Ivan Maunek i , između ostalog, podatak da u selu postoji školska zgrada, 1688. godine da je župnik Petar Kasonić te je u sastavu župe pet sela u kojima je prije rata s Turcima bila 241 kuća nastanjena; 1693. kanonski vizitator izvješćuje da su svi žitelji katolici. Od župnika spomenimo da od 1784. župom upravlja Ignac Szen-tmartony mlađi a 1911. imenovan je župnikom Luka Purić, vatreni domoljub, autor članaka u «Katoličkom listu» i «Našim pravicama» te autor brošura Kako je našoj hrvatskoj braći u Međimurju, Živila Hrvatska, Napied u Međi-murje, O ljubavi domovine i Put k slobodi i sreći. Belica se tako može ponositi što je među svojim župnicima imala nekoliko značajnih imena važnih u knji-ževnoj povijesti Međimurja.

Inače, utjecaj župnika i domoljuba Purića osjetio se u mjestu jer su se re-volucionarne 1918. i Beličanci pobunili protiv mađarske vlasti, prodrli na marof grofa Feštetića, odvozeći žito i stoku uz poklike: «Sloboda! Republika! Z gos-podom doli!» Epilog bijaše tragičan jer je strijeljan Antun Obadić.

Kanonske vizitacije isto su tako upisivale i podatke o broju žitelja i gospo-darstvima, poimence navodeći imena hižnih gazdi. Tako za 1698. nalazimo ova imena: Andrija Posavec, Juraj Herman stariji, Jakob Kukec, Juraj Her-man mlađi, Mihalj Zagorec, Matej Matan, Andrija Hegeduš, Mihalj Plepelec, Andrija Horvat, Ivan Posavec, Ivan Šafar, Matej Domjan, Ivan Valentić, Mihalj

10

Sal, Juraj Vlašić, Pavao Sal, Nikola Poljak, Mihalj Habjan, Matej Kralj, Mihalj Dragašić, Nikola Šimunec, Mihalj Kracko, Tomo Hrđavec, Franjo Matko, Ja-kob Kranjec, Tomo Afarec, Petar Hegeduš, Martin Gradečki, Ivan Mađerić, Matej Faić, Mihalj Makar, Nikola Bašić, Dora ud. Faić, Mihalj Martinošić, Ivan Marokanec, Juraj Novak, Marko Maurović, Ivan Plavec, Nikola Baksa, Mar-ko Šantavec, Petar Čerljeni i Stjepan Muhić. Godine 1771. Belica već ima 64 gospodarstva i 415 stanovnika, 1857. ima 98 kuća i 905 žitelja, 1921. – 1.800, 1931. – 2.042, 1956. godine ima 522 kuće i 2.413 stanovnika.

Oko novije povijesti crkve još je nekoliko zanimljivosti. Tako je za župni-kovanja Luke Purića 1912. postavljena nova zidana ograda oko crkve i želje-zne gatre, 1916. skinuta su bila crkvena zvona, rekvirirana za ratne potrebe, 1935. za firme u župi nazočan je zagrebački kardinal dr. Alojzije Stepinac, 1945. Nijemci su pri povlačenju minirali crkveni toranj (da ne bi poslužio za promatračnicu), pri čemu su uništeni toranj, zvona, orgulje i čitava lađa s popratnim namještajem, zidnim slikama i vitrajima (sve je popravljeno iduće, 1946. godine). Godine 1958. gradi se novi župni dvor dobrovoljnim radom župljana, 1964. uređuje se fasada crkve, iduće godine obnavlja se crkva i iznutra, 1991. izgrađena je vjeronaučna dvorana, 1992. obnavlja se kapelica Srca Isusova na Štuku, a Kapelica Sedam Žalosti Blažene Djevice Marije, izgrađena 1872., obnovljena je 1994. godine. Godine 1995. počela se graditi kapela u Gardinovcu, 1997.postavljene su nove klupe u župnoj crkvi, 1998. obnovljena je fasada i postavljen novi barokni lim na zvonik crkve, 12.srpnja iste godine blagoslovio je radove msr. Juraj Jezerinac, pomoćni biskup za-grebački, dok je 3. ožujka 2003. dva nova crkvena zvona blagoslovio msr. Marko Culej, biskup Varaždinske biskupije.

Od ostalih novijih događaja za Belicu spomenimo rušenje vlastelinskoga dvorca obitelji Feštetić 1948. go dine, na kojem je mjestu te godine iz građen zadružni dom, prvi zadružni dom u Hrvatskoj; godine 195l. za po činje a 1952. dovršava se elektrifikacija mjesta, 1966. mjesto dobiva asfalt, 1972. dovršila se zgrada Mjesne zajednice, danas sjedište općine, 1978. proširuje se mjesno groblje i po diže spomen-obilježje palim mještanima 1918. i u 2. svjetskom ratu, 1984. izgrađena je mrtvačnica, 1985. predana je na uporabu zdravstve-na ambulanta.

Belica nije imala neki veći industrijski pogon. Izuzetak je ciglana braće Graner, utemeljena 1922. godine, jasno, zbog gline u beličkoj okolici. No, istodobno, ta zemlja bila je vrlo pogodna za poljoprivredne kulture, posebi-ce krumpir. Doduše, gospodarsko-politički odnosi nisu Beličancima pružali mogućnost jačega razvoja: kad je 1791. grofovska obitelj Feštetić otkupila Međimurje, seljacima se pružila mogućnost otkupa zemljišta, no onog loši-je kvalitete. Godine 1922., za agrarne reforme, u akciju se uključila grupa veleposjednika i bankara koji su otkupljivali Feštetićevu zemlju a zatim je prodavali seljacima po znatno višim cijenama. Sve je to, pored visokog na-

11

taliteta, posljedovalo usitnjavanje posjeda – kao i u cijelom Međimurju – pa je, primjerice 1957. Belica imala čak 7.547 parcele. Danas u grupu od 5ha spada gotovo 90 posto svih parcela. Usprkos svemu tome, poljoprivreda je danas osnovni oblik privređivanja u Balici. Dok su iz drugih mjesta lju-di masovno potražili sreću daleko izvan zavičaja, u inozemstvu, Beličanci su se okrenuli zemlji i postali svjetski proizvođači kalampera. Skrbni kakvi jesu, osuvremenili su uzgoj ove kulture – gotovo nema kuće bez suvremene mehanizacije – ali su i vlastiti standard podigli na zavidnu razinu. O visokoj tehnologiji proizvodnje krumpira svjedoči i republička nagrada još iz 1953. koju je osvojio proizvođač Stanko Premuš.

U Belici je isto tako razvijeno bilo i zadrugarstvo pa je još 1929. bila ute-meljena Hrvatska seljačka štedionica, zadruga s neograničenim jamstvom. Veliku ulogu u gospodarskom razvitku imala je i Poljoprivredna zadruga, dje-lujući samostalno ili u sklopu objedinjene PZ Čakovec. Zadruga je bila više-godišnji opskrbljivač sjemenom, umjetnim gnojivima i zaštitnim sredstvima, ugovaratelj proizvodnje i otkupljivač tržnih viškova.

Razvijeno je i privatno poduzetništvo: pored organizirane proizvodnje i prodaje krumpira nekoliko je ugostiteljskih, trgovačkih, krojačkih i drugih obrtničkih radnji te dva veća poduzeća, Betex i ITT.

U mjestu je škola, zdravstvena ambulanta i veterinarski punkt, robna kuća, dječji vrtić. Djeluje Kulturno-umjetničko društvo, Omladinska limena glazba, Nogometni klub i Streljačka družina.

Najnovije podatke o mjestu donosi Leksikon naselja Hrvatske(2004.). Prema popisu iz 2001.godine Belica ima 2509 stanovnika, po narodnosnom sastavu 98, 38% izjasnili su se Hrvatima, površine je 18, 10 km², gustoća naseljenosti je 139 st/km², kućanstava je 651, u naselju djeluje ambulan-ta čakovečkoga Doma zdravlja, ljekarna i poljoprivredna ljekarna, poštanski ured, općinska uprava i udruga međimurskih proizvođača krumpira, a uz župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije djeluje samostan sestara karmelićanki Božanskog Srca Isusova.

Danas je Belica moderno, bogato poveće naselje, s nizom novih urbano uređenih ulica, s vrlo povoljnim geopoložajem u Županiji i s razvijenim infra-strukturom i osobnim standardom.

12

13

Ujedinjeni narodi proglasili su 2008. godinu Međunarodnom godinom krumpira (International Year of the Potato (IYP)). Godina krumpira proglaše-na je kako bi se podigla svijest o važnosti ove namirnice i poljoprivrede op-ćenito te da se poveća svijest o gladi u svijetu, siromaštvu i zaštiti prirodnih izvora hrane i vode. Na međunarodnoj je zajednici da osigura dobre uvjete budućim generacijama kojoj će i krumpir biti jedna od najvažnijih prehram-benih namirnica.

14

Ova je godina od strane Ujedinjenih naroda proglašena „Međunarodnom godinom krumpira“ gdje se želi naglasiti važnost uzgoja te kulture kao i po-ljoprivrede općenito, te dati naglasak na veliki problem sve više siromašnih i gladnih u svijetu.

U Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina bilježimo pad proizvodnje mer-kantilnog krumpira, npr. 2002. godine proizvedeno je oko 730 tisuća tona krumpira dok je 2006. godine proizvodnja pala na 190 tisuća tona. Sa pro-sječnom proizvodnjom merkantilnog krumpira od oko 10 t/ha u vrlo smo ne-povoljnom odnosu prema prosječnoj proizvodnji u zemljama EU (oko 30 t/ha).

Samim time vrlo je važno poraditi na unaprjeđenju kvalitete proizvodnje kroz ulaganja u nove tehnologije, ostvarenje redovnih i dobrih prinosa. Vrlo je bitno u proizvodnji odabrati kvalitetnu sortu, voditi brigu o plodoredu, pra-vilnoj pripremi tla za proizvodnju, gnojidbi koja mora biti prilagođena kulti-varu, pravilnoj pripremi gomolja za sadnju, agrotehničkim rokovima sadnje, agrotehničkim mjerama njege nasada, rokovima i tehniki berbe, te pravilnim uskladištenjem gomolja.

Tržište je u Hrvatskoj postalo sve zahtjevnije prema kvaliteti krumpira i izgledu ambalaže. Traži se oprana, četkana roba, manja pakiranja (2,5,10 kg) u različitim vrstama ambalaže (raschel, PVC folija, vero bag). Te zahtjeve tržišta možemo pratiti što boljom kvalitetom krumpira što iziskuje ulaganje u strojeve za obradu tla, navodnjavanje-vrlo važna mjera uzgoja, strojeve za vađenje i ulaganjem u skladišne prostore sa aktivnom ventilacijom.

Ulaskom u EU tržište će postati još zahtjevnije gdje će se samo specija-lizirani proizvođači moći brzo prilagoditi zahtjevima slobodnijeg i otvorenijeg tržišta. Vrlo je važno na tržištu nastupati organizirano bilo da se radi o pro-daji preko otkupnih centara, clustera-prstenova ili zadruga, te težiti kreiranju brenda gdje bi se lakše bilo izboriti za tržišni kolač prepoznatljivošću. UM-PMK iz Belice radi na projektu kreiranja brenda „Međimurski krumpir“ što je veliki iskorak prema prepoznatljivosti i kontroliranoj proizvodnji.

Područje Belice gdje se krumpir intenzivnije proizvodi od početka 50-tih godina prošlog stoljeća vrlo se brzo prilagođava „trendovima“ i zahtjevima proizvodnje ulaže u nove tehnologije što je opravdano prinosima do 30 t/ha kod kvalitetnih proizvođača.

Obzirom na porast troškova proizvodnje (poskupljenje mineralnih gnojiva, goriva, zaštitnih sredstava) za 15-20 % raste i cijena proizvedenog krumpira

Međunarodna godina krumpira

15

pa je zadatak proizvođača i otkupljivača izboriti se za jedinstvenu otkupnu cijenu krumpira.

Proizvodnja krumpira je vrlo zahtjevna, traži stalna ulaganja, a na nama svima je zadatak brojnim promotivnim akcijama ukazivati na to „skriveno blago“.

Agrol d.o.o.

Dijana Lovrenčić, ing.

16

Energetska i nutritivna vrijednost

Krumpir je namirnica povoljna za prehranu osoba svih dobnih skupina – dragocjen je izvor energije i ugljikohidrata (škroba).

Energetska vrijednost krumpira iznosi samo 86 kcal na 100 g obroka (ku-hani krumpir). U 100 grama sirovog krumpira nalazi se 80,96% vode; 0,14 g masti; 1,89 g bjelančevina; 15,90 g ugljikohidrata (13,35 g škroba; 1 g šećera) i 1,7 g vlakana.

Ista količina krumpira ima po svom sastavu 2,5 puta manje ugljikohidrata nego kruh, što ga čini značajnim u prehrani dijabetičara. Kruh (40 grama) može zamijeniti 100 grama krumpira.

Krumpir je vrijedan izvor vitamina i minerala: vitamina C, niacina, vitami-na B6, pantotenske kiseline, tiamina, folata, kalija, magnezija, fosfora, želje-za, mangana i kalcija.

Odličan* je izvor vitamina C (23% od RDA po obroku); vitamina B6 (25% od RDA po obroku); kalija (23% od RDA po obroku). Dobar ** je izvor niacina (16% od RDA po obroku); folata (10% od RDA po obroku); pantotenske kise-line (10% od RDA po obroku); tiamina (10% od RDA po obroku); magnezija (11% od RDA po obroku); fosfora (15% od RDA po obroku); mangana (13% od RDA po obroku).

Prilikom termičke obrade namirnica vitamin C se velikim dijelom razara, dok se u krumpiru gubi tek ako se kuha oguljen i narezan. Kada se krumpir kuha u kori, sačuvana je trećina vitamina C, a pečen u kori gubi ga neznan-tno. Vitamini i minerali nalaze se u kožici krumpira i neposredno ispod nje, zbog čega se preporučuje guliti samo tanki sloj ili ga kuhati i peći neogulje-nog.

17

LjekovitostKrumpir po svom sastavu sadrži tvari koje odlično djeluju na čovjekovo

zdravlje te liječi bolesti nastale uslijed poremećene izmjene tvari, kao što su giht i reuma. U narodnoj medicini krumpir se upotrebljava kao pomoćno lje-kovito sredstvo kod reumatizma, upale zglobova, glavobolje, visoke tempe-rature, opekotina, ozeblina, u obliku kaše od oguljenog, prijesnog krumpira.

Kod problema sa sluznicom želuca upotrebljava se sok od krumpira. Sok od krumpira dobiva se tako da se krumpir oguli, sitno nariba i sok iscijedi. Budući da nije baš ugodna okusa, možete ga pomiješati sa sokom od mrkve ili ga razrijediti vodom. Taj sok bogat je bazičnim tvarima te veže na sebe mokraćnu kiselinu i tako pomaže kod gihta, reume i artritisa.

Kora kuhanog krumpira snižava povišeni krvni tlak. Opekline se mogu liječiti oblozima hladnog krumpira.

18

UZ SPOMENIK KRUMPIRU U BELICI

Krumpir od “kruha sirotinje” do simbola Belice

Krumpir je u Europu stigao 1565. godine, a donijeli su ga španjolski istra-živači na dvor kralja Filipa iz područja Anda, današnjeg Perua. Drevni narod Inke uzgajao je krumpir oko jezera Titicaca, na nadmorskoj visini od 2500 metara i smatrao ga uzvišenom biljkom. Franjevci su potom prenijeli krumpir u Italiju, potom je stigao u Englesku, pa u Njemačku i srednju Europu. U prvo vrijeme, krumpir se uzgajao kao ukras kraljevskih vrtova, tek kasnije za jelo.

U Hrvatskoj se krumpir, “kruh sirotinje”, kako su ga zvali, uzgaja oko 250 godina, a donijeli su ga češki staklari iz Češke.

Ne zna se kad je krumpir stigao u Međimurje i Belicu, pretpostavlja se da je stigao prije više od 200 godina. Proizvodnja krumpira razvijala se polako, bilo je potrebno mnogo znanja i iskustva. U Hrvatskoj je jedan od najjačih centara proizvodnje krumpira bila Belica, a sredinom pedesetih godina dva-desetog stoljeća prednjači u proizvodnji krumpira. Tako je ostalo i do danas.

Još 1955. godine na republičkoj poljoprivrednoj izložbi u Zagrebu, tadaš-nji izvjestitelji pišu: “Najuočljiviji je paviljon krumpira, gdje Međimurje u pra-vom smislu dominira”. Tada je šampionom, odnosno najboljim proizvođačem proglašen Stanko Premuž iz Belice, te dobio tadašnjih 75.000 dinara. Jednu od trećih nagrada dobio je i proizvođač Stjepan Herman iz Belice.

U to vrijeme najviše se u Belici i Međimurju uzgajao krumpir sorte ruže-vac koji je bio duguljasto ovalan ružičaste boje, a u narodu znan kao “črleni krumper”, vrlo ukusan za jelo, sorta ersling žute boje, bečki kiflaš za salatu i sorta lintje, rodni krumpir žute boje. U Belici je 1957. godine prema službe-nim statističkim podacima krumpir uzgajan na oko 500 katastarskih jutara, najviše u tadašnjoj općini Čakovec.

U današnje doba, uzgoj krumpira, tog “kruha sirotinje” u Belici je naj-važnija poljoprivredna kultura koja znatno pridonosi standardu mještana i poljoprivrednika. U Belici i njezinoj okolici proizvodi se značajan dio ukupne hrvatske proizvodnje krumpira, a svake se godine iskušava i niz novih sorti krumpira. Osnutkom Međimurske udruge proizvođača merkantilnog krumpi-ra, belički krumpir postao je zaštitni znak općine Belica, a njegov se cvijet nalazi i na općinskom grbu.

Manje je poznato da je krumpir ljekovit. U narodnoj medicini upotrebljava se kao pomoć kod niza bolesti, od reumatizma do glavobolje, pa i za sni-žavanje krvnog tlaka ako je kuhan. Kao namirnica ne deblja, te je zamjena

19

za tjesteninu, rižu i kruh. Ne sadrži kolesterol, a uz prehrambene vrijednosti sadrži vodu, vitamin C, kalcij, željezo, magnezij, natrij, kalij i cink, te spada u visokovrijedne namirnice.

Spomenik krumpiru podiže općina Belica 25. kolovoza 2007. godine, u znak zahvale svim proizvođačima krumpira u Belici, te ga povjerava Međi-murskoj udruzi proizvođača merkantilnog krumpira.

(J. Šimunko)

20

Nekoliko sorti krumpiraADORA vrlo ranaAGRIA sr.ranaALADIN sr.kasniBELAROSA ranaDESIREE sr.kasnaKONDOR sr.ranaLAURA sr.ranaMARABEL ranaRIVIERA vrlo ranaRODEO sr.kasnaVELOX vrlo ranaVINETA rana

To su sve sorte naših kooperanata i nas. Najveći postotak zauzimaju od bijelih ViNETA, RIVIERA, a od crvenih sorata BELLAROSA, ALADIN.

Sve sorte su iz zapadnoeuropskih zemalja (Nizozemska, Njemačka). Možda se može napomenuti da imamo i pokusna polja sa oko 20-tak novih sorata iz sjemenskih kuća: EUROPLANT, HZPC, AGRICO, SOLANA.

Prvi počeci proizvodnje plavog krumpira u Belici?!!!

21

Kupovanje i čuvanjeU mnogim je prigodanam nezaobilazni pratilac, bilo to na svečanostima

ili na plaži.

Može biti bijele, crvene ili žute puti, usnama slatkast, katkad hrskav, a kat-kad mekan. S obzirom da se u sve voli umiješati, običan je, a opet neobičan. Sigurno niste mislili da je riječ o krumpiru.

On je primjerena zamjena za tjesteninu, rižu i kruh, a poslije žitarica naj-važnija je ljudska hrana. Krumpir kao namirnica ne deblja, nego masnoće koje lako upija, a osim toga ima pozitivna energetska i diuretička svojstva.

Ovu namirnicu na tržištu susrećemo: sirovu, sušenu i zamrznutu te, na-ravno, kao sastojak raznih prerađevina.

Pri kupnji tog povrća naročito morate obratiti pozornost na njegov izgled jer proklijali i zeleni krumpir nije poželjan u prehrani. Možete ga očuvati duže vremena na tamnom i suhom mjestu na temperaturi od 5 do 10oC .

22

Jela od kalampera naših baka

23

Kruh od kalamperaSastojci:- 1 kg brašna- 2 kuhana krumpira- malo soli- 1 kvasac- mlaka voda po potrebiZamijesiti i ostaviti da se digne, staviti na tepsiju, još malo dizati i ispeći.

24

Kiflice od kalampera2 krupnija krumpiraSkuhati i spasirati.Dodati ½ kg krumpira.1 jaje, malo soli, Vegete i malo kvascaZamijestiti i ostaviti da se digne. Napraviti kiflice i peći na vrućem ulju.

25

Faširani kalamper- 1 kg krumpira (naribati)- 2 žlice brašna- 2 jaja- sol, Vegeta po potrebi- 2 režnja češnjaka- malo crvene paprikeZamijesiti i dobro s rukama stisnuti; vaditi sa žlicom i peći na vrućem ulju.

26

Kroketi valjani- 1 kg kuhanog krumpira- 28 dag brašna- malo soli- 1 jaje- malo ulja (2 žlice)Zamijesiti, valjati u krušnim mrvicama, narezati krokete, peći na vrućem ulju.

27

Lepajke- 2 krumpira- malo soli- kvasac- brašno po potrebi- mlaka voda po potrebi- malo uljaZamijesiti i peći u vrućem ulju.

28

Palačinke- 2 jaja- mlijeko po potrebi- 2 srednja krumpira- brašno po potrebi- nasjeckani peršinSve zajedno izmiješati i peći na vrućoj tavi.

29

Punjeni kalamper10 velikih krumpira oprati i peći u ljusci.Kada je pečeni, odrezati vrh i izdubiti unutarnju stranu, posoliti i filati:- 10 dkg prešane šunke- 10 dkg sira Varaždinca- 3 žlice vrhnja- 1 jaje- malo krumpira- sol i Vegeta po potrebiNapuniti krumpire, staviti gore naribanog sira i zapeći.

30

Pohitani kalamper1 kg krumpira oguliti i narezati na 4 dijela. Posoliti i peći u tepsiji. Poslužiti uz slanine (kosana mast).

31

Šiškarlini (luleki)- 2 šalice krumpira, kuhanog- 2 šalice brašnaZamijesiti i praviti luleke. Skuhati u kipućoj i posoljenoj vodi. Polijati sa slaninama.

32

Kroketi od kalampera- 2 šalice pire krumpira- 1 šalica brašna- 2 jaja- pecilni prašak, sol po potrebiSve se mijesi, tijesto se malo odmara. Peče se u vrućem ulju, reže se žlicom.

33

Pajsani kalamper- 1 debeli luk- 2 štroke češnjaka- kosana mast za peći – dok požuti, zalije se vodom- crvena paprika- 1 kg krumpira narezanog na kocke, sol i Vegeta po potrebi.

34

Kroketi od mrkve- 2 debela krumpira- 2 srednje mrkve- 2 jaja- pola kvasa- sol po potrebi- brašno po potrebiSve zajedno zamijesiti i neka se diže. Napraviti kuglice i peći na vrućem ulju.

35

Knedle od kalampera sa šljivama

- 2 šalice brašna- 2 šalice krumpira- malo soli- (brašno dodati po potrebi)Zamijesiti i razvaljati pola centimetra debljine. Narezati na kvadrate, puniti kuhanim, zaslađenim šljivama. Saviti u knedle. Skuhati u slanoj vodi i malo prepeći na slaninama.

36

Kalamper s maslacemMale krumpire oguliti. Posoliti. S jedne strane sitno presjeckati, ne do kraja. Složiti u pleh. Na isjeckanu stranu staviti komadiće maslaca. Staviti u pećnicu i ispeći.

37

Torta od kalampera1 kg krumpira kuhanog (ljuska se oguli i propasira još vrući). U topli krumpir pola kg margarina izmiješati.- 30 dkg mljevenih oraha- 30 dkg šećera- 10-12 kom. Petit keksa i pola decilitra ruma. Sve se izmiješa i raspodijeli u 2 dijela. U jedan dio metne se 25 dkg rastopljene čokolade. Posudu za pečenje namaže se margarinom. Poslije se žlicom stavlja po jedan red svake mase i ukrasi šlagom.

38

Pizza od kalampera2 krumpira skuhati i spasirati. Dodati pola kvasa; brašno po potrebi. Sol i voda po potrebi. Zamijesiti i neka se diže. Razval-jati i staviti u okruglu tepsiju.Gore staviti vrhnje, naribani i posoljeni krumpir. Na to staviti prešanu šunku, gljive, ribani sir, te na to još malo vrhnja i speći.

39

Krumpiruša- tijesto za savijače- fil- 1 kg krumpira (naribani, sirovi)- 2 luka naribana- sol, papar, VegetaSložiti na tijesto i ispeći. Kad je pečeno, zalijati sa 2 dcl vode i 2 žlice Vegete (skuhati) i staviti peći.

40

Početkom 1957. godine u Belici se osjetio znatan porast životnog standar-da. U selu je izgrađeno 50 novih kuća, bilo je čak 100 radioaparata kupljenih za gotovinu. Nabavljeno je mnogo novog namještaja. Proradila je zadružna pekara. Povećana je potrošnja električne energije jer su mnoga kućanstva nabavila električna glačala i grijalice. Povećana je i potrošnja šećera i druge robe široke potrošnje. Belički su poljoprivrednici za novu sezonu nabavili 50 vagona umjetnog gnojiva. U zadrugu je bilo učlanjeno 278 od 500 domaćin-stava. Belički poljoprivrednici su 1956. godine proizvodili u kooperaciji sa za-drugom, Čakovečkim mlinom i Ratarsko sjemenarskom zadrugom. Ukupno 402 domaćinstva kontrahirala su površinu od 633 katastarskih jutara.

U siječnju 1958. godine Poljoprivredna zadruga Belica kupila je nekoliko poljoprivrednih strojeva, nabavljeno je i prodano poljoprivrednicima 30 vago-na umjetnog gnojiva, 4.000 kg zaštitnih sredstava i 2.000 kg kvalitetnog sje-mena. Sredinom rujna 1958. godine u Belici je bila dovršena izgradnja novog objekta veterinarske stanice. Vrijednost radova na novoj veterinarskoj stanici iznosila je preko 800.000 dinara, a osigurao ih je NO Općine Čakovec.

Svi ovi podaci svjedoče o poljoprivrednicima Belice kao ljudima koji su bili životno zainteresirani za napredak, primjenu suvremenih agrotehničkih mjera i povećanje proivodnje. Članstvo u zadruzi i kontrahiranje, odnosno kooperacija, bitno je utjecalo na selektivnost i modernizaciju poljoprivredne proizvodnje.

Povijest - prvi ozbiljni koraci

Prvi zadrugari

41

Na Prvoj republičkoj poljoprivred-noj izložbi u Zagrebu održanoj od 25. do 30. listopada 1955. nastupale su i brojne poljoprivredne zadruge i udruge iz Međimurja. “Najuočljiviji je paviljon krumpira, gdje Međimurje u pravom smislu dominira.” Šampi-onom je proglašen Stanko Premuš iz Belice. Dobio je 75.000 dinara nagrade. U mnoštvu međimurskih proizvođača krumpira iz mnogih sela

jednu od trećih nagrada dobio i Stje-pan Herman iz Belice.

42

Novije doba napretka

43

44

UDRUGA MEĐIMURSKIH PROIZVOĐAČA

MERKANTILNOG KRUMPIRAPotreba za organizacijom kako proizvodnje tako i prodaje vlastitih poljo-

privrednih proizvoda natjerala je poljoprivrednik Belice a kasnije i Međimurja da se organiziraju u bilo kakvu asocijaciju Udruge .

Tako je na inicijativu naprednijih poljoprivrednika iz Belice ( Dodlek, Tara-di, Kozjak,…. osnivana 2ooo. godine UDRUGA PROIZVOĐAČA MERKAN-TILNOG KRUMPIRA

Prvi predsjednik udruge bio je Franjo Dodlek a njegov zamjenik Alojz Ko-zjak. Naravno da je svaki korak i potez udruge nailazio na teškoće u radu. Poljoprivrednik je počeo vjerovati samo sebi te mu je sve ostalo bilo „obe-ćanje i prazna riječ“ Međutim uz zastoje u aktivnostima i radu vodeći ljudi Udruge su ustrajali.

Udruga je uz svesrdnu pomoć lokalnih medija ( Marijan Belčić iz lista Međimurje ) te (Josip Šimunko – list Međimurske Novine ) naišla na razumi-jevanje i u višim krugovima na nivou Županije i kasnije Udruženja GIU.

Prvotni cilj udruge bio je zaštiti proizvođača kroz poštivanje njegovog rada a to znači zaštitit mu nabilo koji način cijenu njegovog proizvoda

Kasnije 2oo4 godine na čelo Udruge dolazi Dragutin Taradi a u kontinui-tetu rad kao Tajnik nastavlja Alojz Kozjak.

U nastavku rada Udruga je na poklon od vlade Nizozemske dobila po-sebni aparat za mjerenje vlage te sprečavanje bolesti krumpira. Znači kroz stručni nadzor kako elektronike tako i Inženjera polj. struke vodi se najveća briga o kvaliteti proizvodnje. Nadasve je nastavljena i pojačana suradnja sa resornim županijskim službama, Uvijek su pohvale bile upućivane na službu gosp, Milorada Šubića te gđe. Ivanke Bilas.

Redovite godišnje skupštine otvarale su mnoge teme.Tako i udruga nastavlja kontinuitet održavanja festivala krumpira koji oko

sebe okuplja kako velike gospodarstvenike iz Hrvatske i EU tako i ugled-ne profesore iz Fakultetu Agronomije Zagreb. Osječkog Instituta, Poljopri-vredno savj. službe Zagreb, GIU … te mnoge druge uglednike iz struke koji su svakako svojim edukativno stručnim predavanjima usmjeravali ljude ka boljoj i kvalitetnijoj proizvodnji krumpira odnosno današnjici,… Svoje dugo-godišnje iskustvo u proizvodnji prenosili su i kadrovi iz tvrtke Agrico –Trade Prelog na čelu sa gosp. Mladenom Matjačičem koji je ujedno i predsjednik udruge proizvođača sjemenske robe te uži ćlan tima GIU. Poštujući dugo-godišnji trud svih poljoprivrednika sa posebnim naglaskom na proizvodnju

45

krumpira udruga je zajedno sa Općinom Belica“ KALAMPERU“ podigla 24.o8.2oo7.g.podigla spomenik.

U kratkom sažetku Udruga se i danas zahvaljuje na podršci svim struč-nim ljudima spomenutim u tekstu te Općini Belica , Županiji Međimurskoj te najviše proizvođačima krumpira koji su joj podrška i za koje ona nastoji iznaći najbolji put ka Europi.

Z. Taradi

Prvi predsjednik Udruge Franjo Dodlek, te jedan od prvih članova

Udruge Franjo S.

Današnji predsjednik D. Taradi, te tajnik A. Kozjak

46

47

48

Festivali - Krumpiru u čast4. festival 2004 god.

Svaki festival imao je potporu stručnih ljudi

Proizvođač zamišljeno a struka po svojem

Vrijedna ekipa uvijek spremno Pripremljeno ide na stolove …

Mladen Matjačić dipl.ing. agr. UVI-JEK OPREZNO

49

Festivali - Krumpiru u

čast5. festival 2005 god.

Kako što bolje ! Poglavar Kristijan nudi rješenje ?!! Naš Božo – Idemo to i probati .

Žene i Kalamper i na 5. festivalu.

Da, svima nam znanja nikad dosta … Mađarski partneri o sebi.

50

Festivali - Krumpiru u čast6. festival 2006 god.

I ljudi iz Ministarstva gospodarstva te županije – slušati te pomoći !

Eto nama nasljednika --- koje su sorte budućnosti.

Državnici naši probajte ono ali bolje sve.

Uz ljepe riječi dostiže se više .

Ing. Ivanka Bilas,.. te mnogobrojni članovi udruge….

51

Spomenik krumpiru - 2007.

Župan Međimurski otkrio je 26. o8.2oo7.spomenik krumpiru.Prvi na svijetu.

HVALA ZA SPOMENIK

52

Naša mala ANJA – Ja sam prava Beličanka – Kupite Kalamper

53

Polje i ja

I kad spavam čujem zlatno polje,kako mene zove

i pozdrav mi šalje.

Zove mene polje,ja ga u snu čujem

pa mu velim: Polje moje zlatno,primi i ti podzrav (ja mu tiho šapnem)

a ono se meni u snu smije.

I opet tiše ponovim mu pozdrav,a polje me sluša pa se smijei zagrli me polje oko vrata,i šuti i smije se pa me grli

pa mu opet uz podzrav šapnem:

Sutra rano ja ću te obići,noćje sada, spavaj zlato moje

ne mogu ti doći.

Ono sluša mene, ja mu tiho šapćem,smije se meni uz moj pozdrav

i kao mater svojom toplinom me grije.

Stjepan Janković ŠtefGardinovec

54

Pjesmu “Kalamper, kalamper” napisao je autor iz Belice

Danas je malo poznat podatak da je pjesma “Kalamper, kalamper” prije pola stoljeća osvojila prvu nagradu nekad vrlo gledanoj TV emisiji za poljoprivrednike u Novom Sadu, koja se emitirala za područje cijele ondašnje Jugoslavije. U finale mu-zičkog natjecanja u organizaciji RTV Beograd, studioTV Novi Sad, tada se plasirala i tamburaška skupina Ogranka Seljačke sloge iz Preloga, te je na kraju proglašena najboljom i pobijedila upravo s pjesmom “Kalamper, kalamper”.

Do samog izvođenja pjesme “Kalamper, kalamper” u Novom Sadu došlo je slu-čajno. Tamburaši OSS-a Prelog voditelju poljoprivredne emisije i vodstvu natjecanja predočili su cijeli niz međimurskih pjesama, no oni su stalno ponavljali: što JOŠ znate svirati, očito nezadovoljni ponuđenim melodijama. Već na kraju živaca, tamburaši iz Preloga započeli su više u šali nego ozbiljno u maloj pauzi pjesmu “Kalamper, kalam-per”. Ta se pjesma od prve odmah dopala voditeljima TV emisije te je bilo odlučeno da će se ta pjesma svirati u finalu. Ostalo je već povijest. No, tko je autor pjesme “Kalamper, kalamper”, koja je i svojevrsna belička himna, naime, općina Belica ima na svojem grbu i zastavi tri cvijeta krumpira.

Kalamper, kalamper

Ja sam Beličanka djevojčica Ankaimam malo polesi me dečki vole

zimi bum i muža melaako prodam kalampera

Kalamper, kalamperKupite kalamper (pripjev)

Z pesmom sam ga sadilaz veseljem okopavalai hodila z dragim glet

kalamperov rozen cvet.Vu jem smo se grlilivu jem smo se ljubili

srca naša kitili

Kalamper, kalamper, kupite kalamper (pripjev)

Pavao Obadić: - Zapisao sam note i riječi pjesme “Kalamper, kalamper” na temelju kazivanja Franje Škvorca iz Belice

55

Značajne osobe

Herman Mijo, dugogodišnji rav-natelj Poljoprivredne zadruge Beli-ca.

Dragutin Klasić,, rođen 04. 02. 1931., jedan od nosioca proizvodnje krumpira u Belici.

Premuš, Stanko 1913.-2005. go-dine.

Dobitnik prve nagrade na izložbi krumpira u Zagrebu listopada 1955. g. Svojim zalaganjem i radom iz-gradio je put za današnju uspješnu proizvodnju krumpira u Belici i Me-đimurju.

Mesarić, Ivan (Belica, 13. 02. 1927.-), osnovnu školu završio je u Belici, a srednju ekonomsku poljo-privrednog smjera u Novim Dvori-ma. Dugi niz godina, do 1974., bio je šef računovodstva u Poljoprivrednoj zadruzi Belica. Potom je, do odlaska u mirovinu 1989. godine, radio kao režiser u Poljoprivrednoj zadruzi u Belici. Bio je istaknuti društveni i jav-ni radnik u Belici.

56

Povjerenstvo za potrebe realizacije Programa obilježavanja Međunarod-ne godine krumpira 2008. godine u Općini Belica:

1. Zvonimir Taradi, predsjednik,2. Sandra Herman, zamjenica predsjednika,3. Dragutin Taradi, zamjenik predsjednika4. Alojz Kozjak, član,5. Franjo Mesarić, član,6. Marija Prekupec, član,7. Vinko Halovanić, član,8. Franjo Dodlek, član,9. Mirjan Dodlek, član,10. Diana Lovrenčić, član,11. Dragutin Horvat, član,12. Snežana Bence, član,13. Antun Žulić, član,14. Zdravko Kramar, član,

57

ŽUPANIJA MEĐIMURSKA

58

Tvrtka Dodlek d.o.o. stvorena je na temelji-ma obiteljske tradicije u poljoprivredi a posebno u proizvodnji krumpira.

Trenutno tvrtka Dodlek d.o.o. posluje na adresi gdje je nastala a stvoreni su relativni uvjeti poslovanja sa 1ooo m2 natkrivenog prostora a u kojem su smještene pakirnica i praonica te skla-dišni prostor.

Tvrtka je osnovana o3.travnja 2oo6.g.U svojoj organizaciji ona je i proizvođač i or-

ganizator kooperacije te okuplja cca 15o velikih kooperanata.

Vlastita proizvodnja trenutačno je na razini 4o hektara a sveukupna cca 6oo hektara.

Danas tvrtka ima redovno zaposljenih 22 djelatnika .

U svojoj tehnološkoj opremi trenutno ras-polaže sa dvije najsuvremenije linije za pranje i pakiranje krumpira.

Svojom kvalitetom posla stvorila je uvjete da snabdjeva veliki dio tržišta Hrvatske kroz trgovač-ke lance.

Tvrtka ima i svoj plan razvoja:1. U tijeku je izgradnja novih skla di šno, teh-

noloških i poslovnih prostora u veličini od cca 3ooo m2.

2. Otvaranje pogona za preradu otpadnog krumpira u krumpir u prahu te polusmrznute pro-izvode.

3. Proširiti tržište nabave na cca 90 % proi-zvodnje Međimurja i Like.

4. Ulazak na tržište EU (Slovenija i Mađar-ska)

5. Otvoriti tržište u oba pravca prema Srbiji. BiH i Makedoniji.

6. Obzirom na otvaranje tržišta u planu je i probijanje istočnih tržišta (Ukrajine i Rusije.)

Svako ili vrlo često ambalažiranje kalampera bilo je popraćeno budnim okom stručnjaka te nama poznatog novinara, gosp. Marjana

Belčića

Jedan od vodećih proizvođača u OPG Dodlek. Uz zajednički uloženi trud dolazi se

i do poslovnih partnera (obitelj Dodlek sa partnerom “Grapak” iz Slovenije, 2008. g.)

Prezentacija priprema zemljišta za sadnju te tretiranje pod nadzorom.

Nakon mukotrpno uloženog truda sadnje i tretiranja, konačno i vađenje (zbiranje)

kalampera (2006.g.).

59

AGROL d.o.o. je trgovačko i proi-zvodno poduzeće osnovano 2005. go-dine. Smješteni smo u Belici na adresi Nikole Šubića Zrinskog bb. Bavimo se uvozom sjemenskog krumpira, proda-jom zaštitnih sredstava i ostalim poljopri-vrednim repromaterijalom, zastupanjem Poljoprivrednog Instituta iz Keszthely-a Mađarska, uvozom strojeva proizvođa-ča „Kozina“ Kranj iz Slovenije . U sklopu našeg poslovnog prostora nalazi se po-ljoprivredna apoteka.

Organiziramo otkup krumpira gdje dorađujemo i pakiramo krumpir, plasi-ramo na tržište, te vršimo otkup ostalog povrća.

60

Poljoprivredno gospodarstvo Vinković nastalo je 2004. godine. Ba-vimo se proizvodnjom i otkupom krumpira, kojim snadbjevamo trgovački centar. U planu je povećanje proizvodnje, a pretežito ot-kupa te izgradnja još jednog skladišta.

61

TVORNICA MREŽA I AMBALAŽE D.O.O. BUKOVAČKA bb23210 BIOGRAD

Tel. centrala: +385/23-383-222Fax: +385/23-383-533

Tel. komercijala: +385/23-383-302Tel./Fax. +385/23-386-448

tmb@tvornicamreza.hr

62

OPG Vinković Zlatko , Belica

BASF Croatia do.o. ZAGREB

HERBOS d.d. SISAK

TONI d.o.o. DONJI KRALJEVEC

SOLANOM d.o.o. LIPOVAC

AgLon d.o.o. ZAGREB

Bayer d.o.o. ZAGREB

TRGO – GEA d.o.o. NEDELIŠČE

GRAMEX d.o.o. PRELOG

PINUS – AGRO d.o.o. OSIJEK

BURA 1 d.o.o.

Agromais d.o.o. SESVETE

POLJOOPSKRBA d.o.o. Belica

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA ČAKOVEC

ZAVOD ZA SJEMENSKI KRUMPIR Stara Sušica

AGRICO TRADE d.o.o. PRELOG

63

Uvodna riječ ministra 4

O međimurju 6

O Belici 8

Međunarodna godina krumpira 14

Energetska i nutritivna vrijednost 16

Ljekovitost 17

Uz spomenik krumpiru u Belici 18

Nekoliko sorti krumpira 20

Kupovanje i čuvanje 21

Jela od kalampera naših baka 22

Povijest – prvi ozbiljni koraci 40

Novije doba napretka 42

Udruga međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira 44

Festivali 48

Spomenik krumpiru – 2007. 51

Značajne osobe 56

Sadržaj

64