Gospodarska škola VaraždinBožene Plazzeriano 4

42 000 Varaždin

Referat iz predmeta:

INFORMATIKA

Tema:

Operacijski sustavi

Mentor: Učenik:

Prof. D.Vidačerk Patricija Biškup, 4.c razred

Obrazovni program: upravni referent

Informatika, 2014

Sadržaj1 Uvod....................................................................................................................................2

2 Što su operacijski sustavi?...................................................................................................3

3 Vrste operacijskih sustava?..................................................................................................5

3.1 Windows......................................................................................................................5

3.1.1 Zanimljivosti za windows 10.................................................................................7

3.2 Linux............................................................................................................................9

3.2.1 Distribucije.........................................................................................................10

3.3 Mac OS.......................................................................................................................10

4 Povijest operacijskih sustava.............................................................................................11

5 Zaključak............................................................................................................................12

6 Izvori:.................................................................................................................................13

Informatika, 2014

1 UvodRad bez računala u današnje vrijeme bi bio nezamisliv. Stoga, ukratko u ovom

seminaru bih volja objasniti što su operacijski sustavi(OS) kratku povijest, koji su

najpoznatiji, njihove značajke, mane i kritike od strane javnosti te neki osnovni koncept

operacijskih sustava. Danas kompanije kao Microsoft vladaju svijetom upravo zato jer

su uspjele približiti čovjeku svijet tehnologije i učiniti život bržim, jednostavnijim i

sigurnijim.

Slika 1.

Informatika, 2014

2 Što su operacijski sustavi?Operacijski sustavi su temeljni program radi kojeg smo u mogućnosti koristiti računalo.

Od čega se sastoji računalo? Računalo se sastoji od hardvera (miš, tipkovnica, monitor,

kučište..) i od softvera. Zadatak softvera je povezivanje hardvera. Ta hijerarhija OS i

hardvera je prikazana nacrtanom slikom.

Na hardver računalnog sustava se stavlja OS kao softverski sloj koji programerima

skriva složenost hardvera i pruža jednostavniji set instrukcija za rad sa računalom. Na

višim

Slika 2

razinama sistemskog softvera nalaze se sistemski programi (editori, kompajleri, tumači

naredbi – shell itd.). Iznad sistemskog sloja nalaze se aplikativni programi koje koriste

krajnji korisnici sustava. Računalo izvodi aplikacijske i sistemske programe. Kada

računalo izvodi aplikativne programe ono je u korisničkom načinu rada, a kada izvodi

sistematske onda je kernel načinu rada.

Informatika, 2014

Operacijski sustav služi za:

· Proširenje osnovnih mogućnosti hardvera pružanjem ugodnijih mogućnosti rada za

korisnika

· Upravljanje resursima.

Proširenje osnovnih mogućnosti računala (extended machine) rezultira virtualnom

slikom hardvera računala prema korisnicima sa namjenom olakšanja poslova

programiranja i uporabe računala. Upravljanje resursima ogleda se u usklađivanju

različitosti između dijelova računalnog sustava, rezerviranju i otpuštanju pojedinih

komponenti omogućujući izvođenje zahtjeva korisničkih programa prema hardveru

računala.

Informatika, 2014

3 Vrste operacijskih sustava?

Razvoj operacijskih sustava uvjetovao je različitosti u strukturi i namjeni OS-a. Prema

namjeni operacijske sustave dijelimo na:

· Mainframe operacijske sustave – operacijski sustavi za centralizirana računala koje

opslužuje veliki broj terminalima spojenih korisnika. Mainframe OS-i bili su

dominantni prije pojave osobnih računala PC-a. Primjeri su OS/360 i OS/390.

· Server operacijski sustavi – operacijski sustavi koji velikom broju klijent računala

pružaju usluge korištenje hardverskih i softverskih resursa server računala. Primjeri su

WINDOWS NT, UNIX i LINUX.

· Multiprocesorski operacijski sustavi – podržavaju rad dva ili više centralno

procesorskih jedinica CPU-a. U pravilu su to modificirani server operacijski sustavi sa

posebnim osobinama za komunikaciju i spajanje.

· Operativni sustavi za osobna računala – omogućuju prikladno radno okruženje za

jednog korisnika. Primjeri su WINDOWS 98, WINDOWS Millenium, WINDOWS

2000, LINUX, Macintosh OS itd.

· Real-time operacijski sustavi – sustavi koji moraju generirati rezultat obrade

(odgovor, response) na ulazne podatke u realnom vremenu (u pravilu za manje od 1s).

Ukoliko je kašnjenje reakcije pogubno za sigurnost sustava govorimo o hardtime

sustavu, a ako se kašnjenje može tolerirati govorimo o soft-time sustavu.

· Embeded operacijski sustavi – operacijski sustavi za male konzole (elektronički

adresari, memorijske pločice itd.) sa smanjenim opsegom funkcija.

· Smart card operacijski sustavi – operacijski sustavi namijenjeni korištenju različitih

elektroničkih kartica (bankovne kartice, telefonske kartice, parkirne kartice itd.)

Informatika, 2014

3.1 WindowsMicrosoft windows je naziv za operacijski sustav tvrtke Microsoft. 1985 projektiraju

sustav zvan Windows kao dodatak MS-Dos-u. Microsoft Windows je s vremenom

počeo dominirati svjetskim tržištem osobnih računala (PC), preuzimajući pozicije od

starijih OS-eva OS/2 i Mac OS. Na konferenciji IDC Directions održanoj 2004. godine

potpredsjednik IDC-a Avneesh Saxena tvrdio je da Windows drži otprilike 90%

klijentskog tržišta operacijskih sustava. Za razliku od Microsoft Windowsa, računala

koja koriste operacijski sustav Unix ili neki njemu sličan, često koriste grafički sustav

X Window koji predstavlja slobodni softver. Sad bih voljela navest povijest

operacijskog sustava Windows s dodatkom na izvor wikipedije windows 10.

Microsoft je prvo razvio MS-DOS i Windows je logični slijed za razvoj operacijskog

sustava MSDOS dodavanjem grafičkog korisničkog sučelja nakon pojave Apple

Macintosh 1984. na tržištu, koji je bio zasnovan na principima grafičkog korisničkog

sučelja kao i korištenja miša kao jedan od glavnih korisničkih ulaznih jedinica.

Windows verzija 1.0 pojavila se 1985. godine, no nije bila široko rasprostranjena kao i

verzija Windows 2.0 koja po performansama, izgledu i korisničkom osjećaju grafičkog

sučelja daleko zaostajali iza Apple Macintosh, Atari ST, te Commodore Amiga

računalima. Tek od kada se pojavila Windows verzija 3.0 1990. godine, i NT 1993.

godine možemo govoriti o širokoj rasprostranjenosti tog operativnog sustava.

Informatika, 2014

Kronološki popis:

DOS - jezgra (kernel)

1985. Windows 1.0

1987. Windows 2.0

1990. Windows 3.0

1992. Windows 3.1

1992. Windows for Workgroups 3.1

1993. Windows for Workgroups 3.11

1995. Windows 95

1998. Windows 98

1999. Windows 98 Second Edition

2000. Windows Millennium Edition (Me)

NT jezgra (kernel)

1993. Windows NT 3.1

1994. Windows NT 3.5

1995. Windows NT 3.51

1996. Windows NT 4.0

2000. Windows 2000

2001. Windows XP

2007. Windows Vista

2009. Windows 7

Informatika, 2014

2012. Windows 8

2014. Windows 10

3.1.1 Zanimljivosti za windows 10

30.9. 2014 u San Francisco je predstavljen novi Operacijski sustav Windows 10.

Windows 10 OS ima brojne nove zanimljive mogućnosti, među kojima je i činjenica

kako je postalo jedan OS za sve platforme – smartfone, tablete, stolna i prijenosna

računala. Također, novost je i povratak tipke start. Novost je i Cortana glasovni asistent

koji se ranije pojavio na Windows Phone platformi, a sada je sastavni dio desetke. Već

smo ranije pisali i o novom centru za obavijesti (Notifications Center), a novost je i

pokretanje više virtualnih radnih površina odjednom (desktop). Windows 10 OS

omogućuje pokretanje više radnih površina (desktop) preko Task View funkcije. Nakon

što pokrenete Task View, sve što trebate je pokrenuti novu radnu površinu, svaka će

dobiti jednu “pločicu” tako da ćete moći skakati s jedne na drugu, kao s prozora na

prozor unutar jedne radne površine.

Ono što je zgodno je da u svakoj od virtualnih radnih površina možete pokretati

aplikacije (Snap Assist). Ova je funkcija odnosno mogućnost vrlo slična onoj na Mac

OS X-u (Expose).

Informatika, 2014

https://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=84NI5fjTfpQ link za reklamu

slika 4

Informatika, 2014

3.2 LinuxLinux je operacijski sustav sličan na bazi Unixa. Ovaj operacijski sustav je dobio ime

po autoru Linusu Torvaldsu. Prije nego što je Linus Torvalds napravio novu jezgru za

Intelov mikroprocesor 80386, operacijski sustavi slični Unixu u pravilu nisu bili

primjenjivi ni korišteni za kućnu upotrebu, već samo za istraživačke i uredske poslove.

Linus Torvalds je napravio svoj kernel po uzoru na SunOS (danas Solaris), koji je

koristio na fakultetu. Nakon što je neko vrijeme sam koristio kernel, Linus je objavio

izvorni kod na internetu (1991) te pozvao ljude da sudjeluju u daljnjem razvoju. Mnogi

programeri su prihvatili poziv, tako da je linux jezgra zajedničko djelo programera

diljem svijeta. Isto tako, i operacijski sustav nastao na linux jezgri je djelo zajednice

programera/hakera. Linux je slobodan softver. Za njegov spontani razvoj zaslužni su

brzi razvoj globalne komunikacijske mreže i GPL licenca za korištenje. To je

omogućilo stvaranje i rast globalne zajednice suradnika - korisnika i programera, koji

su omogućili da Linux dođe na naslovne stranice i postane prepoznatljivo ime. Linux je

nastao 5. listopada 1991. Tog je dana izašla prva službena inačica Linuxa - 0.02. Od

tada broj ljudi koji radi na Linuxu, bilo kao programeri (razvijatelji kernela ili Linux

aplikacija) stalno raste. No, sama jezgra ne čini cjelokupan operacijski sustav. Pojedinci

sa raznih sveučilišta i programeri diljem svijeta spojili su linux jezgru s programima iz

projekta GNU i tako dobili funkcionalan operacijski sustav. U tim ranim danima u

linuxu se uglavnom radilo u tekstualnom sučelju, ali već 1996. je utemeljen projekt

KDE koji je dao linuxu (ali i drugim sustavima sličnima Unixu) vrhunski grafički

desktop. Činjenica da KDE u početku nije bio slobodan softver, potaknulo je godinu

kasnije i razvoj grafičkog dekstopa GNOME. Neki članovi zajednice dijele mišljenje

Free Software Foundation-a (zaklade koja stoji iza projekta GNU), i smatraju da se

naziv "Linux" može koristiti samostalno samo kad se govori isključivo o jezgri (eng.

kernel). Budući da je jezgra uklopljena u operacijski sustav GNU - umjesto njihove

nedovršene jezgre Hurd - Free Software Foundation smatra da je ispravan naziv

GNU/Linux (ili GNU+Linux), te da je to samo jedna od varijanti operativnog sustava

GNU [1] . Dok neke distribucije jasno ističu naziv GNU/Linux - najistaknutiji primjer

je Debian GNU/Linux - većina medija i korisnika koristi naziv Linux. Pristaše naziva

GNU/Linux ističu kako je taj naziv bitan zbog širenja ideje o slobodnom softveru.Linus

Torvalds, kao i većina zajednice, odbacuje naziv GNU/Linux. Kao razlog, Torvalds

Informatika, 2014

navodi da se ovaj operacijski sustav ne sastoji samo od Linuxa (jezgre) i GNU projekta,

te da se se korištenjem imena GNU/Linux zapostavljaju drugi važni projekti (kao

primjer navodi Xorg), bez kojih je teško zamisliti Linux danas. Osim toga, operacijski

sustavi su često dobivali ime po jezgri.

3.2.1 DistribucijeSlackware. Najstarija aktivna distribucija namjenjena iskusnim korisnicima, sa nekim

zastarjelim mehanizmima funkcioniranja, ali s reputacijom stabilnog, sigurnog i

pouzdanog sustava.

Debian. Veliki međunarodni projekt s filozofijom slobodnog softvera u osnovi. Osnova

za najveći broj drugih distribucija.

Ubuntu. Distribucija temeljena na Debianu, iza koje stoji veliki kapital, što je pomoglo

naglom širenju popularnosti.

Mint. Po mnogima najjednostavnija distribucija bazirana na Ubuntu.

Fedora. Temelji se na bivšoj RedHat distribuciji i služi kao osnova kompaniji RedHat

za izradu komercijalnog linuxa.

OpenSuSE. Besplatna verzija komercijalne Novell-ove distribucije Suse. Vrlo

prilagođena početnicima.

Mandriva. (bivši Mandrake) Izvorno nastao kao klon Redhat distribucije, razvio se u

zasebnu distribuciju jako prilagođenu početnicima.

Gentoo. Distribucija namjenjena isključivo onima koji žele do kraja ući u svijet linuxa.

Instalacija zahtjeva kompajliranje cijelog sustava iz izvornog koda što može trajati

danima.

Knoppix. Također varijanta Debiana, poznat kao prvi LiveCD.

PCLinuxOS. Distribucija bazirana na Mandrivi, doživjela je nagli proboj na desktopu

zbog svoje prijateljskog stava prema početnicima.

Red Hat. Jedna od najstarijih komercijalnih distribucija.

Informatika, 2014

3.3 Mac OSMac OS ili Macintosh Operating System (Macintosh operativni sistem) je operativni

sistem za Apple Macintosh računare. Bio je prvi komercijalno uspješan operativni

sistem sa grafičkim interfejsom koji je bio revolucionaran u to vrijeme.

Ljudi koji su zaslužni za nastanak Macintosh hardvera i softvera su Bill Atkinson, Chris

Espinosa, Joanna Hoffman, George Crow, Burrell Smith, Jerry Manock, Jef Raskin i

Andy Hertzfeld. Zanimljivo je reći da najveću bitku vode sa Microsoft-om, koji je

navodno ukrao prvi grafički dizajn Macintosh-a te se još dan danas vode polemike oko

toga. Cilj ovih ljudi je bio da učine računar lakšim za upotrebu upravo preko grafičkog

interfejsa jer je dotad MS-DOS bio najzastupljeniji.

I do danas Mac OS se aktivno razvija i već je u pripremi nova verzija računara, kao i

operativnog sistema.

Važno je napomenuti da se u martu 2006. desila svojevrsna revolucija kada su Mac-ovi

u pitanju: do tada Apple računari, bazirani na Motorolinim procesorima, prelaze na

Intel-ove procesore, čime su praktično otvorena vrata za upotrebu Mac OS i na

"običnim" PC računarima. Do tada jedine verzije Mac OS-a za PC bile su one nelegalne

"crack-ovane" verzije. Do tada neprevaziđeni Windows OS napokon je dobio jakog

konkurenta.

Još zanimljiviji je podatak da je sredinom aprila 2006. sam Apple ponudio software

Boot Camp kojim se omogućava korištenje Windows OS na Mac računalima

Informatika, 2014

4 Povijest operacijskih sustavaRazvoj operacijskih sustava uvjetovan je razvojem samih računala jer se svaki

operacijski sustav morao prilagoditi računalu.

· 1. GENERACIJA (1945-55) ELEKTRONSKE CIJEVI I PREKIDAČI

Nema softvera jer je računalo neučinkovito.

· 2. GENERACIJA (1955-65) TRANZISTORI I SERIJSKA OBRADA

Dolazi do pojave snažnijih računala sa mogućnošću specijalizirane obrade u znanstvene

svrhe sa dobro podržanim matematičkim operacijama (IBM 7094) i komercijalne

obrade sa podržanim radom sa ulazno-izlaznim uređajima (IBM 1401). Obrada se

izvodila serijski, program za programom (batch obrada). Računalo IBM 1401 korišteno

je za prijenos programa sa čitača bušenih kartica na magnetnu traku. Magnetna traka je

zatim prenesena na računalo IBM 7094 gdje se izvodila konkretna obrada i zapis

rezultata na izlaznu traku. Zadatak OS-a, odnosno sistemskog softvera je učitavanje

programa sa ulazne trake, zatim učitavanje programa za izvođenje učitanog programa

korisnika sa sistemske trake, izvođenje programa korisnika i na kraju zapis rezultata na

izlaznu traku. Postupak se ponavljao sve dok nisu izvedeni svi programi sa ulazne

trake.Na kraju se izlazna traka prenijela na računalo IBM 1401 kako bi se ispisali

izlazni rezultati na pisač.

3. GENERACIJA (1965-1980) INTEGRIRANI KRUGOVI I

MULTIPROGRAMIRANJE

Dolazi do smanjenje razlika izmeñu računala i razvoja OS za širu upotrebu računala

OS/360. Također se uvode novi koncepti: multiprogramiranje, spooling i timesharing.

Multiprogramiranjem se ostvaruje izvođenje više programa na jednom računalu što se

ostvaruje dijeljenjem memorije na dijelove (particije) i učitavanjem programa u jednu

particiju.

Informatika, 2014

4. GENERACIJA (1980-sadašnjost) OSOBNA RAČUNALA

Razvoj osobnih računala uvjetovao je i razvoj OS-a za osobna računala te prilagodbu

postojećih OS-a. Pojavljuju se prvi OS-i za osobna računala CP/M (Control Program

for Microcomputers), DOS (Disk Operating System), zatim MS-DOS, WINDOWS 3.1,

WINDOWS 3.11, WINDOWS 95, WINDOWS 98, WINDOWS Millenium.

5 ZaključakU današnje vrijeme svijet ne bi izgledao isto bez operacijskih sustava koji su zapravo

pokretači naših računala i čine naš svijet i poslove u njemu puno jednostavnijima.

Najrasprostiraniji je naravno Windows operacijski sustav, kao i najlakši za korištenje.

Sigurna sam kako nas i u budućnosti očekuju mnoge inovacije i promjene, ali dobri star

windows XP ću uvijek pamtiti, kao i početke korištenja računala.

Informatika, 2014

6 Izvori:Wikipedija

www.inf.uniri.hr/datoteke/bkovacic/operacijski_sustavi_-_skripta.pdf

Informatika, 2014