Info\. paket - Diplomski studiji

$Page 1: Info\. paket - Diplomski studiji$
Sveučilište u ZagrebuFakultet političkih znanosti

Lepušićeva 6, HR-10000 Zagreb, Croatia

Informacijski paket ECTS-aza akademsku godinu

2016./2017.Red predavanja – Diplomski studij

Informacijski paket ECT S-aza akademsku godinuRed predav anja – Diplomski studij

NAKLADNIKSv eučilište u ZagrebuFakultet političkih znanostiLepušićev a 6, HR-10000 Zagreb, Croatiawww.fpzg.unizg.hr

ZA NAKLADNIKAProf. dr. sc. Lidija Ko s-Stanišić,Dekan

UREDNIKDoc. dr. sc. Marta Z o rko ,Prodekan

DIZAJN I PRIPREMA ZA T ISAKVlatka Pauno vić, dipl. ing.,mr. sc. Siniša T o mić

FOT OGRAFIJEOsobne zbirke djelatnika

67

1014151617192021242527283132333540434748565961646568697374767983869296

100104108111115119123127131132

Sadržaj

Studijski programiSveučilišni diplomski studij Diplomski studij politologijeSveučilišni diplomski studij Diplomski studij novinarstva

PredmetiAnaliza vanjskih politikaCyberpolitikaDemocracy and Economic DevelopmentDemokratski nadzor sigurnosnog sektoraDevelopment PolicyDiplomski radDiplomski radEuropeanization in the Western Balkans / Jean Monnet seminarEuropska sigurnost i hladni rat (1945.-1991.)Europsko političko mišljenjeF igure političkog diskursaHealth Policy and SystemsHrvatska u europskom sigurnosnom sustavuHrvatska u međunarodnim gospodarskim odnosimaHrvatska vojna i ratna povijestHrvatski kao medijski jezikInterkulturalna komunikacija i medijacijaInterpretacijska analiza javnih politikaJavne politike EUKomparativne politike upravljanja etničkim sukobimaKorporativno komuniciranjeKulturni menadžmentLatinska Amerika u međunarodnim odnosima / e- kolegijMasovni mediji i publikeMedia and the CityMediji i različitostiMeđunarodne organizacije / e-kolegijMeđunarodni odnosi od hladnog rata do globalnog poretkaMenadžment medijaMetode istraživanja medijskih publikaMetode istraživanja medijskog tekstaMigracije i sigurnostModerne teorije demokracijeObzori politike u moderni: MachiavelliParty Competition and Party Systems in the EU Member StatesPolitička komunikacijaPolitički marketingPop politicsPopularna kulturaPovijest diplomacijePovijest fašizmaPravo javnih medijaRegionalne komparativne studije: Bliski istok i Izrael

Informacijski paket ECTS-a za akademsku godinu 2016./2017. Red predavanja – Diplomski studij

Sveučilište u Zagrebu F akultet političkih znanosti 3

133134136137138141144148151154155155155155155155155155155155155155155155155155156156156156156156156156156156156156156156156156156156157157157157157157

Regionalne komparativne studije: Bosna i Hercegovina – država i politikaReligion and Politics in the Middle EastSociologija masovne komunikacijeStrategije odnosa s javnošćuTelevision News in Multimedia EnvironmentTeorije masovne komunikacijeThe Politics of Human RightsUmijeće intervjuaUpravljanje identitetom, imidžom i brendovima

Nositelji i izvođačiVedrana BaričevićAnte BarišićDomagoj BebićBoris BeckNataša BeširevićNebojša BlanušaNensi BlaževićDavor BobanLuka BrkićViktorija CarTihomir CipekHrvoje CvijanovićVlatko CvrtilaLidija Čehulić VukadinovićGoran ČularAntonija ČuvaloDanijela DolenecSanjin DragojevićBranko DubravicaMarijana Grbeša-ZenzerovićBoris HavelAndrija HenjakRužica JakeševićHrvoje JakopovićDejan JovićIgor KanižajLivia KardumMirjana KasapovićLidija Kos-StanišićZlatan KrajinaEnes KulenovićZoran KurelićTonči KursarDražen LalićSmiljana Leinert-NovoselĐana LušaDunja MajstorovićAna MatanRobert MikacMarina Mučalo



157157157157157157157157157157157157158158158158158158158158158158158158158158158

Dejan OblakNikola OpatićIvan PadjenAna PažaninTena PerišinZrinjka PeruškoZdravko PetakAna PetekKrešimir PetkovićHelena PopovićDagmar RadinVišeslav RaosLuka RibarevićBožo SkokoBerto ŠalajJosip ŠipićHrvoje ŠpeharSiniša TatalovićGordana VilovićDina VozabMilica VučkovićVladimir VujčićIgor VukasovićNenad ZakošekMarta ZorkoIvo ŽanićTihomir Žiljak



Studijski programiStudijski programi



1. semestar, 1. godina

ECTS Izborni POL 9-3=> Izborni politologija SDP 1. semestar

Eng.raz.

Sem.opt.

Sem.

7,0 Media and the City (103557) Krajina, Z.

R1 60(30+30+0)

1

ECTS Smjer MEĐUNARODNI ODNOSI dp 1. semestar=> Usmjerenje MEĐUNARODNI ODNOSI dp 1. semestar

Eng.raz.

Sem.opt.

Sem.

7,0 Analiza vanjskih politika (92608) Jović, D.

R0 60(30+30+0)

1

7,0 Hrvatska u međunarodnim gospodarskim odnosima (92634) (ne predaje se) Brkić, L.

R1 60(30+30+0)

1

7,0 Latinska Amerika u međunarodnim odnosima / e- kolegij (142918) Kos-Stanišić, L.

R1 60(30+30+0)

1

7,0 Međunarodni odnosi od hladnog rata do globalnog poretka (92678) Čehulić Vukadinović, L.

R1 60(30+30+0)

1

ECTS Smjer POLITIČKI SUSTAV HRVATSKE dp 1. semestar=> Usmjerenje POLITIČKI SUSTAV HRVATSKE dp 1. semestar

Eng.raz.

Sem.opt.

Sem.

7,0 Democracy and Economic Development (103536) Zakošek, N.

R3 60(30+30+0)

1

7,0 Hrvatska vojna i ratna povijest (92635) (ne predaje se) Dubravica, B.

R1 60(30+30+0)

1

ECTS Smjer KOMPARATIVNA POLITIKA dp 1. semestar=> Usmjerenje KOMPARATIVNA POLITIKA dp 1. semestar

Eng.raz.

Sem.opt.

Sem.


R3 60(30+30+0)

1

7,0 Europeanization in the Western Balkans / Jean Monnet seminar (142914) Dolenec, D.

R3 60(30+30+0)

1

7,0 Povijest fašizma (92722) Cipek, T.

R3 60(30+30+0)

1

7,0 Regionalne komparativne studije: Bliski istok i Izrael (103542) Kasapović, M.

R0 60(30+30+0)

1

7,0 Religion and Politics in the Middle East (164173) Havel, B.

R3 60(30+30+0)

1

ECTS Smjer EUROPSKI STUDIJI: HRVATSKA I EUROPA dp 1. semestar=> Usmjerenje EUROPSKI STUDIJI: HRVATSKA I EUROPA dp 1. semestar

Eng.raz.

Sem.opt.

Sem.


R3 60(30+30+0)

1

7,0 Javne politike EU (103556) Petak, Z.

R1 60(30+30+0)

1

7,0 The Politics of Human Rights (103540) Kulenović, E.

R1 60(30+30+0)

1

ECTS Smjer POLITIČKA TEORIJA dp 1. semestar=> Usmjerenje POLITIČKA TEORIJA dp 1. semestar

Eng.raz.

Sem.opt.

Sem.

7,0 Moderne teorije demokracije (92686) Kursar, T.; Matan, A.

R1 60(30+30+0)

1

7,0 Obzori politike u moderni: Machiavelli (131738) Ribarević, L.

R1 60(30+30+0)

1


R1 60(30+30+0)

1

Sveučilišni diplomski studij Diplomski studij politologijeSveučilišni diplomski studij Diplomski studij politologijeAkademski naziv: Sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) Diplomski studij politologije

(univ. bacc. ing. XXXXX)

POL

POL

POL

POL

POL

POL

POL

POL

POL

POL

POL

POL

POL

POL

POL

POL

POL

POL



ECTS Smjer JAVNE POLITIKE, MENADŽMENT I RAZVOJ dp 1. semestar=> Usmjerenja JAVNE POLITIKE, MENADŽMENT I RAZVOJ dp 1. semestar

Eng.raz.

Sem.opt.

Sem.

7,0 Health Policy and Systems (131737) (ne predaje se) Radin, D.

R0 60(30+30+0)

1


R1 60(30+30+0)

1

7,0 Kulturni menadžment (92662) Dragojević, S.

R0 60(30+30+0)

1

ECTS Smjer NACIONALNA SIGURNOST dp 1. semestar=> Smjer NACIONALNA SIGURNOST dp 1. semestar

Eng.raz.

Sem.opt.

Sem.

7,0 Demokratski nadzor sigurnosnog sektora (116176) Cvrtila, V.

R0 60(30+30+0)

1

7,0 Hrvatska u europskom sigurnosnom sustavu (92633) Jakešević, R.

R0 60(30+30+0)

1


R1 60(30+30+0)

1

7,0 Migracije i sigurnost (160378) Tatalović, S.

R3 60(30+30+0)

1


ECTS Obvezni predmeti Eng.raz.

Sem.opt.

Sem.

18,0 Diplomski rad (103551) R0 450(0+0+450)

2

ECTS Smjer MEĐUNARODNI ODNOSI dp 2. semestar=> Usmjerenje MEĐUNARODNI ODNOSI dp 2. semestar

Eng.raz.

Sem.opt.

Sem.

7,0 Europska sigurnost i hladni rat (1945.-1991.) (92628) Barišić, A.

R0 60(30+30+0)

2

7,0 Međunarodne organizacije / e-kolegij (142917) Čehulić Vukadinović, L.

R1 60(30+30+0)

2

7,0 Povijest diplomacije (92721) Luša, Đ.

R1 60(30+30+0)

2

ECTS Smjer KOMPARATIVNA POLITIKA dp 2. semestar=> Usmjerenje KOMPARATIVNA POLITIKA dp 2. semestar

Eng.raz.

Sem.opt.

Sem.

7,0 Komparativne politike upravljanja etničkim sukobima (92652) Tatalović, S.

R3 60(30+30+0)

2

7,0 Party Competition and Party Systems in the EU Member States (131739) Čular, G.

R1 60(30+30+0)

2

7,0Regionalne komparativne studije: Bosna i Hercegovina - država i politika(103537) Kasapović, M.

R060

(30+30+0) 2

ECTS Smjer EUROPSKI STUDIJI: HRVATSKA I EUROPA dp 2. semestar=> Usmjerenje EUROPSKI STUDIJI: HRVATSKA I EUROPA dp 2. semestar

Eng.raz.

Sem.opt.

Sem.

7,0 Europsko političko mišljenje (92630) (ne predaje se) Kurelić, Z.

R1 60(30+30+0)

2


R1 60(30+30+0)

2

ECTS Smjer POLITIČKA TEORIJA dp 2. semestar=> Usmjerenje POLITIČKA TEORIJA dp 2. semestar

Eng.raz.

Sem.opt.

Sem.


R1 60(30+30+0)

2

7,0 Interpretacijska analiza javnih politika (103541) Petković, K.

R1 60(30+30+0)

2

POL

POL

POL

POL

POL

POL

POL

POL

POL

POL

POL

POL

POL

POL

POL

POL

POL

POL



ECTS Smjer JAVNE POLITIKE, MENADŽMENT I RAZVOJ dp 2. semestar=> Usmjerenje JAVNE POLITIKE, MENADŽMENT I RAZVOJ dp 2. semestar

Eng.raz.

Sem.opt.

Sem.

7,0 Interpretacijska analiza javnih politika (103541) Petković, K. R1 60

(30+30+0)2

ECTS Smjer NACIONALNA SIGURNOST dp 2. semestar=> Smjer NACIONALNA SIGURNOST dp 2. semestar

Eng.raz.

Sem.opt.

Sem.


R0 60(30+30+0)

2


R3 60(30+30+0)

2

POL

POL

POL





Sem.opt.

Sem.

7,0 Interkulturalna komunikacija i medijacija (92639) Dragojević, S.

R0 60(30+30+0)

1

7,0 Masovni mediji i publike (116128) Krajina, Z.

R0 60(30+30+0)

1

7,0 Metode istraživanja medijskih publika (132858) Popović, H.

R1 60(30+30+0)

1

7,0 Teorije masovne komunikacije (55553) Peruško, Z.

R1 60(30+30+0)

1

ECTS Izborni SDN 1-1=> Izborni predmet SDN 1. semestar

Eng.raz.

Sem.opt.

Sem.


R0 60(30+30+0)

1, 3


R3 60(30+30+0)

1, 3


R0 60(30+30+0)

1, 3


R3 60(30+30+0)

1, 3

7,0 F igure političkog diskursa (116210) Vilović, G.

R0 60(30+30+0)

1


R0 60(30+30+0)

1, 3

7,0 Hrvatska u europskom sigurnosnom sustavu (92633) Jakešević, R.

R0 60(30+30+0)

1, 3


R1 60(30+30+0)

1, 3


R1 60(30+30+0)

1, 3


R1 60(30+30+0)

1, 3


R0 60(30+30+0)

1, 3


R1 60(30+30+0)

1, 3


R1 60(30+30+0)

1, 3


R3 60(30+30+0)

1, 3


R1 60(30+30+0)

1, 3


R1 60(30+30+0)

1, 3

7,0 Popularna kultura (116206) Popović, H.

R1 60(30+30+0)

1


R3 60(30+30+0)

1, 3

Sveučilišni diplomski studij Diplomski studij novinarstvaSveučilišni diplomski studij Diplomski studij novinarstvaAkademski naziv: Sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) Diplomski studij novinarstva

(univ. bacc. ing. XXXXX)

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV



7,0Regionalne komparativne studije: Bliski istok i Izrael (103542) Kasapović, M. R0 60

(30+30+0)1, 3


R3 60(30+30+0)

1, 3


R1 60(30+30+0)

1, 3


Eng.raz.

Sem.opt.

Sem.



Sem.opt.

Sem.

7,0 Hrvatski kao medijski jezik (55446) Žanić, I.

R1 60(30+30+0)

2

7,0 Metode istraživanja medijskog teksta (92681) Car, V.; Grbeša-Zenzerović, M.

R1 60(30+0+30)

2

7,0 Pravo javnih medija (55520) Padjen, I.

R0 60(30+30+0)

2


Eng.raz.

Sem.opt.

Sem.

7,0 Development Policy (131740) (ne predaje se) Radin, D.

R0 60(30+30+0)

2


R0 60(30+30+0)

2, 4


R1 60(30+30+0)

2, 4


R1 60(30+30+0)

2, 4


R3 60(30+30+0)

2, 4


R1 60(30+30+0)

2, 4

7,0 Menadžment medija (142915) Vilović, G.

R1 60(30+30+0)

2


R1 60(30+30+0)

2, 4


R1 60(30+30+0)

2, 4


R060

(30+30+0) 2, 4

7,0 Umijeće intervjua (142916) Mučalo, M.

R2 60(30+30+0)

2



Eng.raz.

Sem.opt.

Sem.


R0 60(30+30+0)

1, 3


R3 60(30+30+0)

1, 3


R0 60(30+30+0)

1, 3


R3 60(30+30+0)

1, 3


R0 60(30+30+0)

1, 3

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV



7,0Hrvatska u europskom sigurnosnom sustavu (92633) Jakešević, R. R0

60(30+30+0) 1, 3


R1 60(30+30+0)

1, 3


R1 60(30+30+0)

1, 3


R1 60(30+30+0)

1, 3


R0 60(30+30+0)

1, 3


R1 60(30+30+0)

1, 3


R1 60(30+30+0)

1, 3


R3 60(30+30+0)

1, 3


R1 60(30+30+0)

1, 3


R1 60(30+30+0)

1, 3


R3 60(30+30+0)

1, 3

7,0 Regionalne komparativne studije: Bliski istok i Izrael (103542) Kasapović, M.

R0 60(30+30+0)

1, 3


R3 60(30+30+0)

1, 3


R1 60(30+30+0)

1, 3



Eng.raz.

Sem.opt.

Sem.

ECTS Smjer MEDIJI I NOVINARSTVO dn. 3. semestar=> Usmjerenje MEDIJI I NOVINARSTVO dn. 3. semestar

Eng.raz.

Sem.opt.

Sem.

7,0 Media and the City (103557) Krajina, Z.

R1 60(30+30+0)

3

7,0 Television News in Multimedia Environment (103564) Perišin, T.

R1 60(30+0+30)

3

ECTS Smjer ODNOSI S JAVNOŠĆU dn. 3. semsetar=> Usmjerenje ODNOSI S JAVNOŠĆU dn. 3. semsetar

Eng.raz.

Sem.opt.

Sem.

7,0 Strategije odnosa s javnošću (116177) Skoko, B.

R0 60(30+30+0)

3

7,0 Upravljanje identitetom, imidžom i brendovima (103565) Skoko, B.

R1 60(30+30+0)

3

ECTS Smjer POLITIČKA KOMUNIKACIJA dn 3. semestar=> Usmjerenje POLITIČKA KOMUNIKACIJA dn 3. semestar

Eng.raz.

Sem.opt.

Sem.

7,0 Cyberpolitika (116180) Bebić, D.

R0 60(30+30+0)

3

7,0 Politička komunikacija (92703) Grbeša-Zenzerović, M.

R1 60(30+30+0)

3

7,0 Politički marketing (116182) (ne predaje se) Grbeša-Zenzerović, M.

R1 60(30+30+0)

3

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

V





Sem.opt.

Sem.

22,0 Diplomski rad (103552) R0550

(0+0+550) 4


Eng.raz.

Sem.opt.

Sem.


R0 60(30+30+0)

2, 4


R1 60(30+30+0)

2, 4


R1 60(30+30+0)

2, 4


R3 60(30+30+0)

2, 4


R1 60(30+30+0)

2, 4


R1 60(30+30+0)

2, 4


R1 60(30+30+0)

2, 4


R060

(30+30+0) 2, 4

ECTS Smjer MEDIJI I NOVINARSTVO dn. 4. semestar=> Usmjerenje MEDIJI I NOVINARSTVO dn. 4. semestar

Eng.raz.

Sem.opt.

Sem.

7,0 Mediji i različitosti (116178) Vilović, G.

R0 60(30+30+0)

4

7,0 Sociologija masovne komunikacije (160478) Peruško, Z.

R0 60(30+30+0)

4

ECTS Smjer ODNOSI S JAVNOŠĆU dn. 4. semsetar=> Usmjerenje ODNOSI S JAVNOŠĆU dn. 4. semsetar

Eng.raz.

Sem.opt.

Sem.

7,0 Korporativno komuniciranje (111595) Skoko, B.

R1 60(30+30+0)

4

ECTS Smjer POLITIČKA KOMUNIKACIJA dn 4. semestar=> Usmjerenje POLITIČKA KOMUNIKACIJA dn 4. semestar

Eng.raz.

Sem.opt.

Sem.

7,0 Pop politics (116179) Grbeša-Zenzerović, M.

R1 60(30+30+0)

4

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

VN

OV

NO

V



PredmetiPredmeti



Analiza vanjskih politikaAnaliza vanjskih politika 92608

Prof. dr.sc.Dejan Jović

Nositelj

Opis predmeta

Studijski programi

» Diplomski studij novinarstva (Studij) (izbo rni predmet, 1. semestar, 1. go dina)» Diplomski studij novinarstva (Studij) (izbo rni predmet, 3. semestar, 2. go dina)» Diplomski studij politologije (Studij) (smjer međunaro dni o dno si dp 1. semestar, 1.

semestar, 1. go dina)

Način ocjenjivanjaKontinuirana nastava Ispitni rok

Vrsta provjere PragUdio uocjeni

PragUdio uocjeni

Vježbe 30Predavanja 30

ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R0

E-učenje R1

Sati nastave

NO

VP

OL



CyberpolitikaCyberpolitika 116180

Doc. dr.sc.Domagoj Bebić

Nositelj

Opis predmeta

Studijski programi

» Diplomski studij novinarstva (Studij) (smjer po litičk a k o munik acija dn 3. semestar,3. semestar, 2. go dina)



PragUdio uocjeni


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R0

E-učenje R1

Sati nastave

IzvođačMilica Vučković, dipl.nov.

NO

VP

OL



Democracy and Economic DevelopmentDemocracy and Economic Development 103536

Prof. dr.sc.Nenad Zakošek

Nositelj

Opis predmeta

Studijski programi

» Diplomski studij novinarstva (Studij) (izbo rni predmet, 1. semestar, 1. go dina)» Diplomski studij novinarstva (Studij) (izbo rni predmet, 3. semestar, 2. go dina)» Diplomski studij politologije (Studij) (smjer k o mparativna po litik a dp 1. semestar,

1. semestar, 1. go dina)» Diplomski studij politologije (Studij) (smjer po litičk i sustav hrvatsk e dp 1.

semestar, 1. semestar, 1. go dina)

Praćenje rada studenta

1 ECTS Pohađanje nastave4.5 ECTS Pismeni ispit1.5 ECTS Seminarski rad

7 ECTS

Oblici nastave

» Predavanja» Seminari i radionice



PragUdio uocjeni

Sudjelovanje u nastavi 70 % 14 % 0 % 0 %Usmeni završni ispit 0 % 0 % 50 % 70 %Zadaće 70 % 16 % 0 % 0 %


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R3

E-učenje R1

Dovoljan (2) 11Dobar (3) 14,5Vrlo dobar (4) 18Izvrstan (5) 21,5

Sati nastave

Ocjenjivanje

NO

VP

OL



Obvezna literatura

Ronald Inglehard, ChristianWelzel (2005).Mo dernizatio n, CulturalChange and Demo cracy,Oxford University Press

Todd Landman (2013). Issuesand Metho ds in Co mparativePo litics, Routledge

Preporučena literatura

Dietrich Rueschemeyer,Evelyne Huber Stephens,John D. Stephens (1992).Capitalist Develo pment andDemo cracy, University ofChicago Press

Gregory Luebbert (1991).Liberalism, Fascism, o r So cialDemo cracy, OxfordUniversity Press

Dorothee Bohle, BélaGreskovits (2012). CapitalistDiversity o n Euro pe’sPeriphery, CornellUniversity Press

Sličan predmet na srodnim sveučilištima

» The Political Economy of Inequality and Democracy, Oxford



Demokratski nadzor sigurnosnog sektoraDemokratski nadzor sigurnosnog sektora 116176

Prof. Vlatko Cvrtila

Nositelj

Opis predmeta

Studijski programi

» Diplomski studij novinarstva (Studij) (izbo rni predmet, 1. semestar, 1. go dina)» Diplomski studij novinarstva (Studij) (izbo rni predmet, 3. semestar, 2. go dina)» Diplomski studij politologije (Studij) (smjer nacio nalna sigurno st dp 1. semestar, 1.




PragUdio uocjeni


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R0

E-učenje R1

Sati nastave

NO

VP

OL



Development PolicyDevelopment Policy 131740

Izv. prof. dr.sc.Dagmar Radin

Nositelj

Opis predmeta

Studijski programi

» Diplomski studij novinarstva (Studij) (izbo rni predmet, 2. semestar, 1. go dina) (nepredaje se)



PragUdio uocjeni


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R0

E-učenje R1

Sati nastave

NO

VP

OL



Diplomski radDiplomski rad 103551

doc. dr. sc.Ante Barišić

doc. dr. sc.Domagoj Bebić

Nataša Beširević,dr. sc.

izv. prof. dr. sc.Nebojša Blanuša

doc. dr. sc.Davor Boban

prof. dr. sc.Luka Brkić

izv. prof. dr. sc.Viktorija Car

prof. dr. sc.Tihomir Cipek

doc. dr. sc.Hrvoje Cvijanović

prof. dr. sc.Vlatko Cvrtila

izv. prof. dr. sc.Lidija ČehulićVukadinović

doc. dr. sc.Goran Čular

doc. dr. sc.Danijela Dolenec

doc. dr. sc.Sanjin Dragojević

Branko Dubravica doc. dr. sc.Marijana Grbeša-

Zenzerović

doc. dr. sc.Andrija Henjak

doc. dr. sc.Ružica Jakešević

prof. dr. sc.Dejan Jović

doc. dr. sc.Igor Kanižaj

Izvođači

Seminar/esej 450

ECT S bodovi 18,0

Engleski jezik R0

E-učenje R1

Sati nastave

NO

VP

OL



Livia Kardum prof. dr. sc.Mirjana Kasapović

prof. dr. sc.Lidija Kos-Stanišić

doc. dr. sc.Zlatan Krajina

izv. prof. dr. sc.Enes Kulenović

prof. dr. sc.Zoran Kurelić

izv. prof. dr. sc.Tonči Kursar

prof. dr. sc.Dražen Lalić

prof. dr. sc.Smiljana Leinert-

Novosel

doc. dr. sc.Đana Luša

doc. dr. sc.Ana Matan

doc. dr. sc.Robert Mikac

izv. prof. dr. sc.Marina Mučalo

Ivan Padjen doc. dr. sc.Ana Pažanin

izv. prof. dr. sc.Tena Perišin

prof. dr. sc.Zrinjka Peruško

prof. dr. sc.Zdravko Petak

doc. dr. sc.Ana Petek

doc. dr. sc.Krešimir Petković



doc. dr. sc.Helena Popović

izv. prof. dr. sc.Dagmar Radin

doc. dr. sc.Luka Ribarević

izv. prof. dr. sc.Božo Skoko

izv. prof. dr. sc.Berto Šalaj

doc. dr. sc.Hrvoje Špehar

prof. dr. sc.Siniša Tatalović

prof. dr. sc.Gordana Vilović

prof. dr. sc.Vladimir Vujčić

prof. dr. sc.Nenad Zakošek

doc. dr. sc.Marta Zorko

prof. dr. sc.Ivo Žanić

Tihomir Žiljak,doc. dr. sc.

Opis predmeta

Studijski programi

» Diplomski studij politologije (Studij) (o bavezan predmet, 2. semestar, 1. go dina)



PragUdio uocjeni



Diplomski radDiplomski rad 103552

doc. dr. sc.Ante Barišić

doc. dr. sc.Domagoj Bebić

doc. dr. sc.Igor Kanižaj

Dunja Majstorović,dr. sc.

Ivan Padjen prof. dr. sc.Gordana Vilović

Izvođači

Opis predmeta

Studijski programi

» Diplomski studij novinarstva (Studij) (o bavezan predmet, 4. semestar, 2. go dina)



PragUdio uocjeni

Seminar/esej 550

ECT S bodovi 22,0

Engleski jezik R0

E-učenje R1

Sati nastave

NO

VP

OL



Europeanization in the Western Balkans / JeanEuropeanization in the Western Balkans / JeanMonnet seminarMonnet seminar

142914

Doc. dr.sc.Danijela Dolenec

Nositelj

Opis predmeta

Ovaj predmet uvodi studente u temeljne teorije Europeizacije i proširenja EU naistok. Poseban je fokus na sličnostima i razlikama između procesa proširenja EU naIstočnu Europu u odnosu na Zapadni Balkan. Analiziraju se specifični izazoviproširenja EU na Zapadni Balkan, kao što su izazovi krnje državnosti, slabisocioekonomski uvjeti, te post-konfliktni kontekst.

Studijski programi

» Diplomski studij novinarstva (Studij) (izbo rni predmet, 1. semestar, 1. go dina)» Diplomski studij novinarstva (Studij) (izbo rni predmet, 3. semestar, 2. go dina)» Diplomski studij politologije (Studij) (smjer euro psk i studiji: hrvatsk a i euro pa dp

1. semestar, 1. semestar, 1. go dina)» Diplomski studij politologije (Studij) (smjer k o mparativna po litik a dp 1. semestar,

1. semestar, 1. go dina)

Ishodi učenja

Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći:

1. Definirati ključne karakteristike proširenja EU na Istočnu Europu2. Povezati procese europeizacije i demokratizacije u Istočnoj Europi3. Prepoznati sličnosti i razlike između europeizacije Srednje Europe i

Zapadnog Balkana4. Analizirati slučajeve europeizacije na Zapadnom Balkanu


1 ECTS Pohađanje nastave2 ECTS Esej2 ECTS Pismeni ispit1 ECTS Ostalo 1. (upisati)1 ECTS Ostalo 2. (upisati)7 ECTS

Oblici nastave

» Seminari i radionice


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R3

E-učenje R1

Sati nastave

IzvođačNataša Beširević, dr. sc.

NO

VP

OL



» Vježbe» Samostalni zadaci» Mentorski rad



PragUdio uocjeni

Sudjelovanje u nastavi 0 % 30 % 0 % 0 %

Napomena / komentar:

Pisani ispit nosi 40% ocjene, dok se ostatak sastoji od rada u seminaru i izradezavršnog pisanog rada.

Tjedni plan nastave

1. Uvod u predmet: ciljevi, struktura, zadaci. Temeljni pojmovi: Europeizacija,Zapadni Balkan.

2. Europeizacija kao proces proširenja na Istočnu Europu. Politika proširenjaEuropske unije.

3. Pristupi proširenju EU: model vanjskih poticaja i model društvenog učenjakao mehanizmi proširenja Europske unije.

4. Ključni izazovi širenja EU na post-komunističke zemlje: povijesna nasljeđa isocioekonomski uvjeti.

5. Ključni izazovi širenja EU na post-komunističke zemlje: stranačkonatjecanje i proces izgradnje novih država.

6. EU na Zapadnom Balkanu: Pakt o stabilnosti, SAP i perspektiva članstva.7. EU i Zapadni Balkan: vladavina prava kao temeljni izazov.8. EU i Zapadni Balkan: problemi ograničene državnosti.9. EU i Zapadni Balkan: slučaj Srbije.

10. EU i Zapadni Balkan: slučaj Makedonije.11. Izazovi Europskoj uniji iznutra: slučaj Mađarske.12. Europeizacija civilnog društva: slučaj LGBT pokreta.13. 14. 15.

Obvezna literatura

Schimmelfennig, F rank and Sedelmeier, Ulrich (2006). ThePo litics o f EU Enlargement, Routledge



Europska sigurnost i hladni rat (1945.-1991.)Europska sigurnost i hladni rat (1945.-1991.) 92628

Doc. dr.sc.Ante Barišić

Nositelj

Opis predmeta

Studijski programi


semestar, 1. go dina)» Diplomski studij politologije (Studij) (smjer nacio nalna sigurno st dp 2. semestar, 2.




PragUdio uocjeni


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R0

E-učenje R1

Sati nastave

NO

VP

OL



Europsko političko mišljenjeEuropsko političko mišljenje 92630

Prof. dr.sc.Zoran Kurelić

Nositelj

Opis predmeta

Cilj ovog kolegija je predstaviti odnos liberalizma i nacionalizma s posebnimnaglaskom na liberalnu kritiku nacionalizma. Liberalizam je izumanglosaksonskog uma, a nacionalizam se nerijetko vezuje uz F rancusku revoluciju injezine posljedice. Nacionalizam je najvažniji posthladnoratovski trend u Europi ito ne samo zbog toga što je u višenacionalnim tranzicijskim zemljama izazvaoponekad zastrašujuće sukobe, već i zbog toga što je dramatično doveo u pitanjeideju globaliziranog liberalizma.

Kolegij je oblikovan za studente obrazovane u društvenim znanostima koji suupoznati s europskim političkim mišljenjem te za studente politologije koji imajuposeban afinitet prema političkoj teoriji. Prvoj grupi studenata bit će omogućenoupoznavanje s nekim od najuzbudljivijih političko-teorijskih tekstova ikadnapisanih, a politolozi će biti u prilici ‘pokrpati preddiplomske obrazovne rupe’.Od njih se očekuje uspješno kompariranje sofisticiranih interpretacija odnosaliberalizma i nacionalizma. Tijekom semestra predstavit ćemo mnoge otvoreneteorijske probleme i raspravljati o ‘vrućim’ političkim pitanjima poput odnosaindividualizma i nacionalizma, nacionalizma i demokracije, nacionalizma imultikulturalizma, problema samoodređenja i slično.

Literatura se sastoji od tekstova koje su napisali čuveni liberali (John Stuart Mill),anti-liberali (Hannah Arendt), desni anti-liberali (Carl Schmitt), klasici političkogmišljenja (Lord Acton), te suvremene zvijezde europskog političkog mišljenja (ElieKedourie).

Po uspješnom završetku ovog kolegija, od studenata se očekuje razumijevanjenekoliko fundamentalnih teoretskih koncepata te sposobnost prepoznavanjanjihove aktualnosti u suvremenome svijetu.

Studijski programi



» Diplomski studij politologije (Studij) (smjer euro psk i studiji: hrvatsk a i euro pa dp2. semestar, 2. semestar, 1. go dina) (ne predaje se)

» Diplomski studij politologije (Studij) (smjer po litičk a teo rija dp 2. semestar, 2.semestar, 1. go dina) (ne predaje se)


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R1

E-učenje R1

Sati nastave

NO

VP

OL



Ishodi učenja


1. Generirati znanje stečeno u grani političke teorije za razumijevanjemeđuodnosa političkog znanja i političkog konteksta, te procijeniti učinkepolitoloških uvida u temeljne političke koncepte i primjeni tih spoznaja ukonkretnom političkom kontekstu.

2. Objasniti svoje stavove, ideje i rješenja zainteresiranoj publici. Osposobljenisu, uporabom napredne političke analize (political analysis) i analizepolitika (policy analysis), povezivati spomenute stavove, ideje i rješenja stemeljnim argumentima na kojima oni počivaju, te su na taj načinosposobljeni za sustavnu političku argumentaciju i njezino prezentiranjezainteresiranoj javnosti.

3. Objasniti i zastupati stavove o političkim problemima strukturirano ihpovezujući s argumentima i dokazima na kojima argumenti počivaju. Timeće steći sposobnost sustavne političke argumentacije i njezine prezentacijeprilagođene publici i kontekstu.


1 ECTS Pohađanje nastave4 ECTS Esej2 ECTS Referat7 ECTS

Oblici nastave

» Predavanja» Seminari i radionice» Samostalni zadaci



PragUdio uocjeni


Nema klasičnog ispita na ovom predmetu. Predmet se polaže putem eseja -studenti trebaju napisati četiri eseja (1000 riječi, 4 stranice), te održati jednuprezentaciju u trajanju 15 do 20 minuta.

Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje – O smislu izučavanja odnosa liberalizma inacionalizma

2. Što su liberalne institucije?3. Značaj građanskih revolucija za razvoj liberalne tradicije4. O toleranciji - Locke5. Toleration - Milton6. J. S. Millov liberalizam; J. S. Mill, Considerations on Representative

Government (Chapter XVI)7. Što je to liberalni nacionalizam?8. Je li nacionalizam antiliberalan?9. Je li nacionalizam potencijalno totalitaran?



10. Nacionalizam i imperijalizam11. Arendt vs. Kedourie12. Nacionalizam i sloboda13. Liberalizam, nacionalizam i multikulturalizam14. Nacija i kultura15. Zaključna rasprava

Obvezna literatura

Locke, John (2014). Pismo oto leranciji, Srpsko narodnovijeće, Zagreb

Milton, John (1990).Areo pagitica (stranice: 23-77),F .Višnjić, Beograd

Mill, John Stuart (1988).Izabrani po litičk i spisi II,Informator - BibliotekaPolitička misao, Zagreb

Taylor, Charles (1997).Philo so phical Arguments(tek st: Po litics o f Reco gnitio n,225-256), HarvardUniversity Press,Cambridge-London

Anderson, Benedict (1990).Nacija: zamišljena zajednica,Školska knjiga, Zagreb

Soboul, Albert (1989).Francusk a revo lucija(o dabrana po glavlja),Naprijed, Zagreb

Kedourie, Elie (2000).Nacio nalizam, Politea, CIDPodgorica


» Theories of Nationalism, Oxford



Figure političkog diskursaFigure političkog diskursa 116210

Prof. dr.sc.Gordana Vilović

Nositelj

Opis predmeta

Studijski programi

» Diplomski studij novinarstva (Studij) (izbo rni predmet, 1. semestar, 1. go dina)



PragUdio uocjeni


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R0

E-učenje R1

Sati nastave

IzvođačBoris Beck, dr. sc.

NO

VP

OL



Health Policy and SystemsHealth Policy and Systems 131737

Izv. prof. dr.sc.Dagmar Radin

Nositelj

Opis predmeta

Studijski programi



» Diplomski studij politologije (Studij) (smjer javne po litik e, menadž ment i razvo j dp1. semestar, 1. semestar, 1. go dina) (ne predaje se)

Oblici nastave




PragUdio uocjeni


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R0

E-učenje R1

Sati nastave

NO

VP

OL



Hrvatska u europskom sigurnosnom sustavuHrvatska u europskom sigurnosnom sustavu 92633

Doc. dr.sc.Ružica Jakešević

Nositelj

Opis predmeta

Cilj ovog kolegija je proučavanje nacionalne sigurnosti Hrvatske u kontekstueuropske sigurnosti. Posebna pozornost bit će usmjerena na izučavanje sigurnostina razini pojedinih država (National security concept) i sigurnosti na regionalnojrazini (Regional security concept). Obrađivat će se mehanizmi postizanjanacionalne sigurnosti Hrvatske; nacionalni interesi i vrijednosti; ugroze nacionalnesigurnosti; sustav nacionalne sigurnosti; načela i norme za preveniranje i rješavanjesukoba između država; akcije država u slučaju ugrožavanja sigurnosti i kršenjamira; europski sigurnosni poredak i njegov utjecaj na nacionalnu sigurnostRepublike Hrvatske. Proučavat će se način na koji globalna i regionalna dinamikautječu na sigurnost Republike Hrvatske. Vojne prijetnje sigurnosti su za RepublikuHrvatsku, kao i za većinu drugih država, izgubile nekadašnji značaj. Ipak, vojničimbenik još uvijek predstavlja jedan od čimbenika ugrožavanja nacionalnesigurnosti i ne smije se zanemariti u oblikovanju i izučavanju sigurnosnih politikadržava. Među najvažnije pozitivne učinke za sigurnost Republike Hrvatskemožemo uvrstiti veću spremnost država za mirno rješavanje međudržavnihsporova te povećen opseg suradnje među državama i multilateralno rješavanjesigurnosnih problema. Suvremeni pristup ugrožavanju nacionalne sigurnostipolazi od pet sektora iz kojih dolaze prijetnje i to: vojnog, političkog, socijetalnog,ekonomskog i ekološkog sektora.

Studijski programi



Ishodi učenja


1. Analizirati i razumjeti sigurnosnu politiku Republike Hrvatske ueuropskom i širem međunarodnom kontekstu

2. Prikazati proces oblikovanja i transformacije sigurnosne politikeRepublike Hrvatske, kao i faktore (unutarnje i međunarodne) koji utječu nate procese

3. Ocijeniti i kritizirati djelovanje Republike Hrvatske u međunarodnomokruženju – u smislu sigurnosne suradnje i suradnje u međunarodnimorganizacijama


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R0

E-učenje R1

Sati nastave

NO

VP

OL



4. Analizirati položaj i oblike djelovanje Republike Hrvatske u međunarodnimorganizacijama – UN, NATO, EU i OESS (posebice, djelovanje u okviruZajedničke vanjske i sigurnosne politike

5. Procijeniti sigurnosne procese u okruženju i njihov utjecaj na sigurnostRepublike Hrvatske


2 ECTS Pohađanje nastave3 ECTS Kolokviji2 ECTS Prezentacija7 ECTS

Oblici nastave

» Predavanja» Seminari i radionice» Terenska nastava» Samostalni zadaci» Mentorski rad



PragUdio uocjeni



Hrvatska u međunarodnim gospodarskimHrvatska u međunarodnim gospodarskimodnosimaodnosima

92634

Prof. dr.sc.Luka Brkić

Nositelj

Opis predmeta

Konkurentnost je sve manje rezultat isključivo razlika u cijenama pojedinihproizvoda. Analize izvoznih rezultata razvijenih zemalja govore kako uspješnostne zavisi toliko od specijalizacije koliko od opće efikasnosti cjelokupnoggospodarstva. Težište konkurentnosti pomaknuto je s cijena na tehnološkesadržaje, kvalitetu, dizajn, rokove isporuke, na financijsku podršku izvoznihprograma. Riječ je o tzv. Integralnoj konkurentnosti svakog suvremenoggospodarstva. Ovaj kolegij želi pokazati kako je aktivan i efikasan razvojniintervencionizam karakterističan za sve zemlje koje su postigle pozitivne razvojnerezultate i primjer su uspješnog strukturnog prilagođavanja. Hoće li Hrvatska bitioštećena ovim razvojem ili će se njime okoristiti, uglavnom ovisi o vlastitomgospodarskom sustavu. Nova će svjetska ekonomija, sa svojom integracijom ikonkurentnošću, utjecati na društvene odluke s obzirom na gospodarski sustav iutjecaj relativnog uspjeha alternativnog gospodarskog sustava. Cilj ovoga kolegijaje i proučavanje političkih interesa najrazvijenijih zemalja (SAD, EU, Japan) kojiusmjeravaju ponašanje najznačajnijih multilateralnih organizacija uposthegemonijskoj globalnoj ekonomiji. Multilateralne organizacije poput W TO(jednako tako i MMF -a i Svjetske banke) i dalje se najbolje analiziraju parametrimameđunarodnog političkog konteksta primarno oblikovanog od straneindustrijaliziranih zemalja. Potvrda ovih hipoteza od presudnog je značaja zaanalizu položaja Hrvatske u međunarodnim gospodarskim odnosima. Uvjeti zaupis kolegija i ulazne kompetencije potrebne za kolegij Nema

Studijski programi



» Diplomski studij politologije (Studij) (smjer međunaro dni o dno si dp 1. semestar, 1.semestar, 1. go dina) (ne predaje se)


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R1

E-učenje R1

Sati nastave

OcjenjivanjeNastava se izvodi u oblikupredavanja i seminara.Seminari su postavljeni takoda traže aktivni angažmanpolaznika u nastavnomprocesu. Preko kraćih eseja iseminarskih radova provjeravase savladano gradivo ipostignuti stupanj znanja.Polaznici u dogovoru snastavnikom i s nastavnicimasa srodnih disciplinasamostalno biraju nasloveseminarskih radova.Nastavnik vrednuje eseje iseminarske radove i uzima ih uobzir prilikom zaključivanjakonačne ocjene. Propisanaobvezna literatura služi kaoosnovno gradivo za polaganjeispita. Ispit se polaže upravilu usmeno u dogovoru snastavnikom i pri tome se uobzir uzima redovitostpohađanja nastave, kvalitetaeseja i seminara. Iznimno, udogovoru s nastavnikom možese dogovoriti da se umjestousmenog ispita radi pisaniseminarski rad. Tema togarada mora biti drugačija odonoga koju je student izradioza vrijeme studija.

NO

VP

OL



Ishodi učenja


1. Razlikovati temeljne pojmove potrebne za analizu pozicije Hrvatske umeđunarodnom okruženju

2. Koristiti najznačajniju literaturu o (ne)povezanosti ekonomskog ipolitičkog razvoja

3. Razlikovati temeljnanačela rada glavnih međunarodnih aktera poput IMF -a, WTO-a,Svjetske banke i njihov utjecaj na pozicioniranje Hrvatske

4. Pripremiti aktivno sudjelovanje studenata u raspravama oko aktualnihpitanja Hrvatske, regije i svijeta

5. Razviti sposobnost kritičkog mišljenja, formiranje vlastitog stava injegovog argumentiranog iznošenja

6. Objasniti suvremene procese u regiji i svijetu7. Kreirati analitičke vještine potrebne za raspravu o reformi sustava8. Svijeta9. Sposobnost prezentacije kritičkog mišljenja, formiranje vlastitog stava i

njegovog argumentiranog10. Iznošenja



Opće kompetencije

Magistri politologije usvojili su naprednu razinu znanja i razumijevanja oproblemima lokalne, nacionalne i međunarodne politike i javnih politika, teodabirom neke od grana politologije usavršili svoje politološko obrazovanje.(Poznavanje temeljnih pojmova potrebnih za analizu pozicije Hrvatske umeđunarodnom okruženju). Magistri politologije sposobni su analiziratimeđunarodne odnose i sustave nacionalne sigurnosti. Stečena znanja moguprimijeniti u rješavanju problema vezanih uz rad međunarodnih institucija,rješavanju problema međunarodne politike i oblikovanju politike nacionalnesigurnosti.( Razumijevanje temeljnih načela rada glavnih međunarodnih akterapoput IMF -a, W TO-a,Svjetske banke i njihov utjecaj na pozicioniranje Hrvatske).Magistri politologije mogu primijeniti znanje stečeno u grani javnih politika zarazumijevanje oblikovanja, implementacije i evaluacije sektorskih politika, teopćenitih politika razvoja. Također su sposobni izraditi standardne analize javnihpolitika namijenjene odlučivateljima.( Evaluacija suvremenih procesa u regiji isvijetu). Magistri politologije mogu kritički primijeniti napredno znanje stečeno ugrani europske politike za razumijevanje značajki i dinamike europske integracije,ustroja institucija EU, te razumijevanje značajki oblikovanja i provedbe zajedničkiheuropskih politika.( Razvijanje analitičkih vještina potrebnih za raspravu oreformi sustava). Magistri politologije sposobni su integrirati znanje i formuliratisudove vezane uz aktere, procese i institucije lokalne, nacionalne i međunarodnepolitike, te javne politike koje se oblikuju na tim razinama. Na temeljuistraživanja spomenutih procesa, institucija i politika mogu zaključivati irasuđivati o značajkama politike na globalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.(Sposobnost prezentacije kritičkog mišljenja, formiranje vlastitog stava i njegovogargumentiranog iznošenja). Magistri politologije sposobni su komunicirati svojestavove, ideje i rješenja zainteresiranoj publici. Osposobljeni su, uporabomnapredne političke analize (political analysis) i analize politika (policy analysis),povezivati spomenute stavove, ideje i rješenja s temeljnim argumentima na kojimaoni počivaju, te su na taj način osposobljeni za sustavnu političku argumentaciju injezino prezentiranje zainteresiranoj javnosti. (Razvijanje analitičkih vještinapotrebnih za raspravu o reformi sustava, Evaluacija suvremenih procesa u regiji isvijetu). Magistri politologije sposobni su samostalno zastupati stavove opolitičkim problemima strukturirano ih povezujući s argumentima i dokazima nakojima argumenti počivaju. Time će steći sposobnost sustavne političkeargumentacije i njezine prezentacije prilagođene publici i kontekstu. (Sposobnostprezentacije kritičkog mišljenja, formiranje vlastitog stava i njegovogargumentiranog iznošenja).Magistri politologije sposobni su za dizajniranje iprovođenje samostalnog istraživanja i pripremljeni su za nastavak obrazovanja uokviru cjeloživotnog učenja, formalno na poslijediplomskim studijima, ali isamostalno kroz različite oblike dodatnog usavršavanja. (Klasificiranjenajznačajnije literature o (ne)povezanosti ekonomskog i političkog razvoja,Razvijanje analitičkih vještina potrebnih za raspravu o reformi sustava,Sposobnost prezentacije kritičkog mišljenja, formiranje vlastitog stava i njegovogargumentiranog iznošenja).


0.5 ECTS Pohađanje nastave0.5 ECTS Esej

1 ECTS Kolokviji2 ECTS Pismeni ispit1 ECTS Referat1 ECTS Seminarski rad1 ECTS Usmeni ispit7 ECTS



Oblici nastave

» Predavanja» Seminari i radionice» Samostalni zadaci» Mentorski rad



PragUdio uocjeni

Tjedni plan nastave

1. 1. susret Uvod2. 2. susret Pregled najvažnijih trendova i rizika s kojima se suočava

međunarodna ekonomija3. 3. susret Teorije međunarodne političke ekonomije4. 4. susret Domaći izvori ekonomske politike5. 5. susret Međunarodno gospodarsko okruženje Hrvatske6. 6. susret Hrvatska i Europska unija7. 7. susret Hrvatska i EF TA sustav8. 8. susret 1. kolokvij9. 9. susret Hrvatska i Srednja i Istočna Europa

10. 10. susret Hrvatska u sustavu međunarodnih ekonomskih organizacija11. 11. susret Hrvatska i Svjetska banka12. 12. susret Hrvatska i Međunarodni monetarni fond13. 13. susret Hrvatska i WTO14. 14. susret Hrvatska u međunarodnim gospodarskim odnosima

komparativna analiza15. validnosti

Obvezna literatura

Brkić, L. (1994). Teze oneutralno sti go spo darsk epo litik e u no vo j k lasično jmak ro ek o no miji, Političkamisao - 31

Brkić, L. (1994). Teo rije rasta,k o nk urentsk a predno stzemalja i go spo darsk apo litik a, Društvenaistraživanja (Zagreb)

Brkić, L. (1996). Theo ry o feco no mic gro wth andstability: the case o f Cro atia,CroatianPolitical ScienceReview, Vol.33, No. 5

Brkić, L. (2001). GATT, WTO i(de)regulacija trž ištafinancijsk ih usluga, Političkamisao god 38 broj 1




Brkić, L (1996). Brk ić, L. (1996): TheIntegratio n o f Cro atia in a United Euro peanEco no mic Area fro m the, CEU Prague, pp121

Nestić,D. (2004).Ko nvergencijarazina cijena:Hrvatsk a,tranzicijsk e zemlje iEU, Hrvatskanarodnabanka/Istraživanja

F aulend,M./Lončarek,D./Cuvarić,I./Šabic,A.(2005). Kriteriji EU s po sebnim naglask o m naek o no msk e k riterije k o nvergencije Gdje jeHrvatsk a?, Hrvatska narodna banka /Pregledi

Krznar, I. (2004).Valutna k riza:teo rija i prak sa sprimjeno m naHrvatsk u,Hrvatska barodnabanka/Istraživanja

Šonje, V./ Vrbanc, I (2000). Mjerenje slično stigo spo darsk ih k retanja u Srednjo jEuro pi:po vezano st po slo vnih cik lusaNjemačk e, Mađarsk e, Češk e i Hrvatsk e,Hrvatska narodna banka/Istraživanja,Online



Hrvatska vojna i ratna povijestHrvatska vojna i ratna povijest 92635

Izv. prof. dr.sc.Branko Dubravica

Nositelj

Opis predmeta

Kroz izučavanje vojne i ratne povijest želimo pokazati najtješnju povezanost iste sopćom povijesti i ostalim društvenim znanostima. Prikazati razvitak vojske iratne vještine u različitim povijesnim epohama, poglavito na prostoru Hrvatskegdje se pojavljuju, pored klasičnih i brojne specifične vojne postrojbe i primjenjujuraznovrsni oblici ratovodstva. Obraditi bogatstvo i šarolikost nacionalne vojneorganizacije od 16.-20. st. u sklopu savezne carevinske vojske ili paralelno s njom.Analizirati značajnije bitke i bojišta na kojima je došlo do izražaja umijećehrvatskog ratovodstva. Prikazati vojne postrojbe i značajnije bitke na hrvatskomprostoru u II. svjetskom i Domovinskom ratu, te pokazati njihovu vezu s širimbalkanskim i europskim prostorom.

Studijski programi



» Diplomski studij politologije (Studij) (smjer nacio nalna sigurno st dp 1. semestar, 1.semestar, 1. go dina) (ne predaje se)

» Diplomski studij politologije (Studij) (smjer po litičk i sustav hrvatsk e dp 1.semestar, 1. semestar, 1. go dina) (ne predaje se)

Ishodi učenja


1. Magistri politologije usvojili su naprednu razinu znanja i razumijevanja oproblemima nacionalne vojne i ratne politike, te odabirom granepolitologije nacionalne sigurnosti usavršili svoje politološko obrazovanje.

2. Magistri politologije mogu primijeniti znanje stečeno u grani nacionalnesigurnosti za razumijevanje međuodnosa RH, NATO saveza i UN-a.

3. Magistri politologije sposobni su analizirati međunarodne odnose i sustavenacionalne sigurnosti u prošlosti, te stečena znanja mogu primijeniti urješavanju suvremenih problema vezanih uz rad međunarodnih institucija,rješavanju problema međunarodne politike i oblikovanju politikenacionalne sigurnosti.

4. Magistri politologije sposobni su primijeniti stečeno znanje u analizamaobrambenih sustava, te sudjelovati u izradi i provođenju obrambenihpolitika na nacionalnoj i međunarodnoj razini.


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R1

E-učenje R1

Sati nastave

OcjenjivanjeStudenti su dužni redovitodolaziti na predavanje iseminare. Izostanak spredavanja moguć je do 50%, asa seminara samo uzispričnicu. Na seminarskojnastavi pripremiti se zausmeno izlaganje-seminarskirad od 10 minuta, tesudjelovati u raspravama štose posebno vrednuje. Pisanjeeseja je moguće što se vrednujesa 5 ECTS, ali nije obvezno.Konačna ocjena sastoji se od trielementa: a) ocjena rada useminarskoj nastavi; b) ocjenena dva pismena kolokvija i c)ocjena na usmenom ispitu

NO

VP

OL



Opće kompetencije

Izučavanje predmeta Hrvatska vojna i ratna povijest na diplomskom studijupridonosi širem poimanju studijskog programa nacionalne sigurnosti kao novegrane politologije. Magistri politologije trebaju spoznati svekoliko bogatstvovojnog ustroja kroz povijest, njihovu upotrebu u pojedinim sukobima, kako bilakše mogli govoriti o sadašnjoj HV proizišloj iz Domovinskog rata.


1 ECTS Pohađanje nastave1 ECTS Kolokviji1 ECTS Seminarski rad1 ECTS Usmeni ispit4 ECTS

Oblici nastave

» Predavanja» Seminari i radionice» Mješovito učenje» Terenska nastava» Samostalni zadaci



PragUdio uocjeni

Tjedni plan nastave

1. susret: Pojmovno određenje vojske i rata - klasifikacija2. seminar: Vojske u povijesnim etapama od antike do danas3. susret: Hrvatska feudalna vojska i njena upotreba u ratu do 19. st.4. seminar: Krbavska, Mohačka i Sisačka bitka, Vojna krajina5. susret: Hrvatski vojnici u prvoj pol. 19. stoljeća od Napoleona do Jelačića6. seminar: Bitke protiv Napoleona, Jelačićev rat s Mađarima7. susret: Hrvatsko domobranstvo u Nagodbenoj Hrvatskoj i vojnici u8. carsko-kraljevskim postrojbama 1868.-1918.9. seminar: 42. domobranska divizija u Prvom svjetskom ratu

10. susret: Vojni ustroj ustaškog pokreta i domobranstvo u Drugom svjetskom11. ratu, te njegova upotreba12. seminar: kozaračka bitka, obrana Kupresa, srijemski front13. susret: Vojni ustroj partizanskog pokreta NOV Hrvatske i njegova

upotreba14. seminar: prvi partizanski odred, brigade, divizije, korpusi kninska i riječko-

tršćanska operacija15. susret: Njemačke, talijanske, mađarske i četničke snage u Hrvatskoj u



Obvezna literatura

Slavk o Pavičić, Hrvatsk aratna i vo jna po vijest, Zagreb1943, reprint izdanje 1993.Davo r Marijan, Hrvatsk oratište 1990. - 1995. (str. 97.-190.), iz zbo rnik a: Z. Radelić,D. Marijan i o st. Stvaranjehrvatsk e drž ave iDo mo vinsk i rat, Zagreb2006. Rak ić R., Dubravica B.,Kratak pregled vo jnihdjelo vanja u Do mo vinsk o mratu, Zagreb 2009.

Literatura za seminar:

B. Dubravica, Izvo ri zahrvatsk u po vijest, e-izdanje

I. Go ldstein, Hrvatsk apo vijest, Jutarnji list, Zagreb2008 .

F. Šišić, Pregled po vijestihrvatsk o g naro da, raznaizdanja

D. Pavličević, Po vijestHrvatsk e, Zagreb, 1994.


Nik ica Barić, Ustro j k o pnenevo jsk e do mo branstva NDH,HIP, Zagreb, 2003., po glavljaII i VII, str. 43-152; 357-413.

Ivan Ko šutić, Hrvatsk oDo mo branstvo u II svjetsk o mratu, I. i II., Zagreb 1992.

Brank o Dubravica, Vo jsk aantifašistick e Hrvatsk e (1941.-1945.), V. Go rica 1996.

Ho rvat Rudo lf, Ban JelacicHrvatsk i po k ret 18 48 , Zagreb1990., sv. I.

Ho rvat Rudo lf, Ban JelacicBo rba za o pstanak Hrvatsk e,Zagreb 1990, sv. II.

Javo ro vic Bo ž idar,Velik o srpsk a najezda i o branaHrvatsk e, DEFIMI Zagreb1995.

Jelic-Butic Fihreta, Ustaše iNDH 1941.-1945., Zagreb1977.

Jelic-Butic Fihreta, Cetnici uHrvatsk o j 1941.-1945., Zagreb198 6.

Krizman Bo gdan, Hrvatsk a uprvo m svjetsk o m ratu, Zagreb198 9.

To maševic Jo zo , Cetnici udrugo m svjetsk o m ratu,Zagreb 1979.

Valentic Mirk o , Vo jna k rajinai pitanje njezina sjedinjenja sHrvatsk o m 18 49. 18 8 1.,Zagreb, 198 1.



Hrvatski kao medijski jezikHrvatski kao medijski jezik 55446

Prof. dr.sc.Ivo Žanić

Nositelj

Opis predmeta

Svrha je kolegija naučiti prepoznavati i razjašnjavati komunikacijske i društvenekontekste u kojima se začinju jezične promjene, te uočavati aktere koji ih - svjesnoili nesvjesno - iniciraju, promoviraju ili blokiraju. Promjene se istražuju u relacijistandardnojezična norma - substandardni idiomi , te s obzirom na političke,socijalne, ideološke i kulturološke konotacije leksika i tvorbenih modela koji izslengova i žargona preko razgovornih registara ulaze u standardnojezične medijsketekstove i stječu širi društveno-komunikacijski legitimitet. Obrađuje se pojamvernakulara ( srednji varijetet, gradski substandard, gradska koinē ), tj.razgovornoga, spontano kontroliranoga gradskog idioma koji nastaje u situacijamakontakta dijalekta i standarda, te prodire u masovne medije, ne samo regionalne,nego i nacionalne, i to u sve žanrove. Posebna je tema nova društvena memorija,zasnovana na popularnoj kulturi (strip, film, glazba, tv-serije), na osnovi koje seoblikuju nove metafore i frazemi. Obrađuju se novi tvorbeni modeli (slivenice),nastanak i ekspanzija prefiksoida ( turbo, mega, super ), te komunikacijskikontekst širenja novih sufiksa koji dijelom ostaju u okvirima regionalne i dobnedistribucije, a dijelom iz nadregionalnih razgovornih idioma urbane mladepopulacije ulaze u žanrove masovne kulture i medijski diskurs. Razvija se svijest daje danas nemoguće govoriti o fiksnoj, apsolutnoj normi u odnosu na koju su sveostale jezične varijacije i inovacije "greška" i "kvarenje jezika". Posebno je važnoobjasniti da u suvremenom svijetu, pogotovo u Europi, "globalni engleski" višenije strani jezik u tradicionalnom smislu, nego "udomaćeni strani jezik", uslijedčega jezični repertoar više nije dvorazinski ( domaće - strano ), nego trorazinski (domaće - udomaćeno strano - strano ).

Studijski programi


Ishodi učenja


1. Svladavši gradivo ovog predmeta, studenti su sposobni:2. - razumijevati i analizirati razne aspekte medijskog diskursa, tj. jezične

prakse u medijima;3. - naći ravnotežu između jezične inovacije i zatečene norme;4. - primijeniti inovativne tvorbene modele u cilju prošenja vlastite jezično-

komunikacijske kompetencije;5. - evaluirati suvremeni globalni status engleskoga, te načine i kanale

njegova utjecaja na druge jezike;


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R1

E-učenje R1

Sati nastave

OcjenjivanjeRedovito pohađanje nastave(predavanja i seminara).Pismeni ispit, pri čemuupitnik čine dvije grupepitanja, vrednovane na dvijerazine. Jedna grupa zahtijevadeskriptivan odgovor, tj. opisodređenoga inovativnogprocesa u jeziku ili prikazistraživanja koje je predočenou nastavi, te donosi tri boda(ako nije donesen primjer, atraži se, dobiva se 1,5 bodova).Druga grupa zahtijevakompleksniju analizu jezičnihmijena koja uključujepoznavanje društvenih,kulturoloških, ekonomskih,demografskih i drugih procesa,te donosi do šest bodova.Izuzetno kvalitetni odgovori udrugoj grupi pitanja,potkrijepljeni vlastitimzapažanjima i sudovima, mogukompenzirati određenesegmente iz prve grupepitanja. - Maksimalan brojbodova na završnom ispitu je60, a na svakom kolokviju/međuispitu 30; minimum zaprolazak je polovica plus jedanbod; na drugi međuispit moguizići samo studenti koji supoložili prvi. - Ukupna seocjena smanjuje za jedan ako jeu testu pet ili višepravopisno-gramatičkihgrešaka.

NO

VP

OL



6. - prepoznati slučajeve (komunikacijske situacije) kada lingvističkainterferencija ili kreacija ima kulturološke i psihološke implikacije;

7. - analizirati kanale kojima se šire jezične inovacije, te prepoznavati uzroketih procesa;

8. - razumijevati razloge zbog kojih standardni jezik općenito, a njegovaupotreba u medijima posebno, zahtijeva fleksibilan odnos prema urbanimgovorima i jezičnim registrima popularne kulture

9. - uočiti važnost reklame kao žanra koji promovira i/ili legitimira inovacije,posebno u tvorbenim modelima, leksiku i frazeologiji

Opće kompetencije

Magistri novinarstva stekli su naprednu razinu jezične kompetencije, odnosnonapredno vladaju funkcionalnim stilovima standardnog jezika, sposobni suaktivirati izražajne i tvorbene potencijale svih jezičnih registara, te razumijevatiuzroke jezičnih promjena i inovacija; stekli su naprednu razinu komunikacijskekompetencije u pisanoj i govorenoj, te vizualnoj i drugim oblicima neverbalnekomunikacije; razvili su napredne vještine pisanja raznih vrsta akademskih radovakao što su eseji, seminarski radovi ili osvrti, te su sposobni strukturirati akademskii svaki drugi tekst.


2 ECTS Pohađanje nastave5 ECTS Pismeni ispit7 ECTS

Oblici nastave




PragUdio uocjeni

Tjedni plan nastave

1. 1. Uvod: jezik javne sfere na početku 21. stoljeća2. 2. Vernakulari/ gradski i regionalni govori3. 3. Medijski hrvatski: kriza ili inovacija?4. 4. Nestandardni leksik, sintaksa i semantika5. 5. Novi tvorbeni modeli: slivenice/ stopljenice6. 6. Novi prefiksi i prefiksoidi7. 7. Žargonski i žargonizirani sufiksi (I)8. 8. Žargonski i žargonizirani sufiksi (II)9. 9. Jezik reklame

10. 10. Engleski kao globalni jezik: razlozi i kontekst11. 11. Engleski kao globalni jezik: posljedice i perspektive12. 12. (Pseudo)anglizmi i strukturni utjecaj engleskoga13. 13. Nova i kalkirana frazeologija u medijima (I)14. 14. Nova i kalkirana frazeologija u medijima (II)15. 15. Javni jezik i jezik internetskih žanrova

Obvezna literatura



Ivo Žanić: " Hrvatsk i jezikdanas: o d po vijesnetro narječno sti do tro k utastandard - Zagreb -Dalmacija" , str. 103-122, u: K.Mićano vić (ur) Zbo rnikrado va 38 . seminaraZagrebačk e slavističk e šk o le.Zagreb 2010.

M. A. K.Halliday: " Jezik uurbano j sredini" . Argumenti1-2/ 198 3: 171-178 .

Dunja Jutro nić: Splisk i go vo r.Split 2010, str. 14-33.

Ivo Žanić: " Purgerinjo si,to varinjo si i leginjice -tvo rbene ino vacije uhrvatsk im vernak ularima" ,str. 155-164, u M. Brdar i dr.(ur) Pro sto r i vrijeme u jezik u:jezik u pro sto ru i vremenu.Zagreb - Osijek 2010.

Rado van Lučić: " Kak o brijubrijači" , str. 28 5-292, u: D.Sto lac - N. Ivanetić - B.Pritchard (ur): Jezik udruštveno j interak ciji. Zagreb- Rijek a 2005.

Rank o Bugarsk i: Žargo n.Beo grad 2003, str. 17-39, 121-147; u izdanju iz 2006. = str.43-68 , 18 9-236.

Barbara Kryźan-Stano jević:" Jo k er-riječi (JR) - po java usuvremeno me jezik u" , Stranijezici, 28 (1998 ) 2: 8 0-8 5.

Renata Geld: " Što je turbo uhrvatsk o m" , str. 177-18 4, u:D. Sto lac - N. Ivanetić - B.Pritchard (ur) Jezik udruštveno j interak ciji. Zagreb- Rijek a 2005.

Stjepan Babić: " O po stank usufik sa -čuga" , Senjsk izbo rnik , 18 (1991): 1-4.

Karlo Budo r: " Udvo stručenamno ž ina i patvo rena jednina:pleo nastičk i imeničk i sufik s -o s(i) u nek im hrvatsk impo suđenicama" . Suvremenalingvistik a, 35 (1993): 41-47

Krešimir Bagić: Figurativno strek lamno ga disk urza, na: h ttp : //w w w . h r v ats k i p lu s . o r g

Anamarija Gjuran-Co ha -Ljiljana Pavlo vić: " Elementirek lamne reto rik e uhrvatsk im rek lamnimpo ruk ama" , Fluminensia 21(2009) 1: 41-54

Ivo Žanić: Hrvatsk i nauvjetno j slo bo di. Zagreb 2007,str. 208 -215, 219-233, 333-343.

Sue Wright: Jezična po litik a ijezično planiranje. Zagreb2010, str. 155-178 .

Anja Nik o lić-Ho yt:" Englesk o -hrvatsk i jezično -k ulturni do diri" , str. 353-358 ,u: D. Sto lac - N. Ivanetić - B.Pritchard (ur) Jezik udruštveno j interak ciji. Zagreb- Rijek a 2005.

Anja Nik o lić-Ho yt: " Ulo gapo pularnih i no vih medija ujezik u glo balnih tinejdž era" ,str. 495-502, u: J. Granić (ur)Jezik & mediji. Zagreb - Split2006.

Anđel Starčević: " Imenice k aoatributi - no ve struk ture uhrvatsk o m jezik u" , str. 645-656, u: J. Granić (ur): Jezik &mediji. Zagreb - Split 2006.

M. Turk - M. Opašić:" Supo stavna raščlambafrazema" , Fluminensia, 20(2008 ) 1: 19-31.

Milena Žic Fuchs - Nina Vesna Muhvić-Dimano vsk i.



Tuđman Vuk o vić: " Pričati:no vi lik u priči o glago limago vo renja" , Filo lo gija, 35(2000): 141-149

Neo lo gizmi. Pro blemi teo rije iprimjene. Zagreb 2005, str. 1-9, 53-55, 97-109.

Vesna Muhvić-Dimano vsk i:" Apo k o pa i afereza u funk cijijezične ek o no mije" ,Suvremena lingvistik a, 51-52(2001): 191-202

Tamara Turza-Bo gdan: " Jesuli nepo znate riječi uistinunepo znate?" , str. 767-774, u: J.Granić (ur): Semantik apriro dno g jezik a i metajeziksemantik e. Zagreb - Split2005.

William Labo v: " Društveneo k o lno sti jezične pro mjene" ,Argumenti, 4/ 198 0: 116-122.

Barbara Kryan-Stano jević:" Po grešk a, jezična ino vacija ino rma" , str. 275-28 3, u: L.Badurina - B. Pritchard - D.Sto lac (ur): Jezična no rma ivarijeteti. Zagreb - Rijek a1998 .

Damir Kalo gjera:" Nezao bilazno st no rmi(no rma) i k ritik a no rme" , str.241-251, u: L. Badurina - B.Pritchard - D. Sto lac (ur):Jezična no rma i varijeteti.Zagreb - Rijek a 1998 .

Alexander D. Ho yt: Hrvatsk ijezik u Zagrebu -so cio lingvističk i po gled.Zagreb 2012.


J. Granić (ur) Jezik i mediji.Jedan jezik : više svjeto va.Zagreb - Split 2006.

B. Kryzan-Stano jević (ur) Licei naličje jezične glo balizacije.Zagreb 2009.

B. Kryzan-Stano jević (ur)Ino vacije u slavensk imjezicima. Zagreb 2011.

B. Kryzan-Stano jević (ur)Javni jezik k ao po ligo njezičnih ek sperimenata. Zagreb2013.

A. Peti-Stantić - K. Langsto n:Hrvatsk o jezično pitanjedanas. Identiteti i ideo lo gije.Zagreb 2013.

I. Pranjk o vić: Gramatičk aznačenja. Zagreb 2013.

M. Turk : Jezično k alk iranje uteo riji i prak si. Prilo glingvistici jezičnih do dira.Zagreb 2013.



Interkulturalna komunikacija i medijacijaInterkulturalna komunikacija i medijacija 92639

Doc. dr.sc.Sanjin Dragojević

Nositelj

Opis predmeta

Studijski programi




PragUdio uocjeni


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R0

E-učenje R1

Sati nastave

NO

VP

OL



Interpretacijska analiza javnih politikaInterpretacijska analiza javnih politika 103541

Doc. dr.sc.Krešimir Petković

Nositelj


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R1

E-učenje R1

Sati nastave

OcjenjivanjeUz pisani ispit koji se polažeiz obvezne literature, a nosi 60posto ukupne ocjene,aktivnost u raspravama,izlaganje ili esej nose drugih40 posto ocjene (10 posto noserasprave, a 30 postoesej/prezentacija). Prolaznuocjenu moguće je ostvaritipolaganjem ispita bezdodatnih aktivnosti – iz cijeloggradiva ili preko dvajukolokvija – ali se viša ocjena nemože ostvariti bezsudjelovanja u seminarskimaktivnostima koje nosedodatne bodove, a pragprolaza na kolegiju viši je odpraga prolaza na ispitu štoone koji upišu kolegij snažnoupućuje na stjecanje dodatnihbodova mimo samog ispita.Precizan režim kolegija,uključujući kriterije za prolaz,sustav bodovanja, temeizlaganja i eseja, dostupan je uposebnom dokumentu.Dolazak na seminare seprovjerava evidencijomdolazaka.

NO

VP

OL



Opis predmeta

Konvencionalnoj analizi javnih politika i političkog odlučivanja, koja se razvila naosnovi izvornog Lasswellovog zahtjeva da politička znanost budeinterdisciplinarni pothvat orijentiran na stvaranje javnih politika, upućuju se dvijekritike. Bottom-up odlučivački koncepti na kojima ona počiva, procesualnainterpretacija javnopolitičkog kruga ili faznog modela odlučivanja, temetodologije poput utilitarističke analize troškova i koristi ili sofisticiranogkvantitativnog modeliranja koje je razvila, izazvali su, s jedne strane, političkekritike koje na takvu analizu javnih politika gledaju kao na tehnokratski pothvatkoji reproducira postojeće odnose moći i ne uključuje građane u stvaranje javnihpolitika, dok su, s druge strane, teorijske kritike upućivale na to da se uz takvumetodologiju ustvari ne može razumjeti kako se doista stvaraju javne politike.Kolegij je posvećen ispitivanju teorijskih i političkih kritika te alternativa koje senude u odnosu na konvencionalnu analizu javnih politika i modele političkogodlučivanja kao sredstvo upravljanja. Proučavaju se različite metode analize sposebnim naglaskom na temeljne teorijske uplive koji ih informiraju, a koji analizupolitičkog odlučivanja nastoje uokviriti kao proces razumijevanja (hermeneutika),racionaliziranja moći (analiza diskursa) ili političke emancipacije (političkadeliberacija).

Opisani složeni problemski sklop analize politike predstavlja se pod imenimainterpretacijske analize politika, diskurzivne analize politika ili deliberacije ojavnim politikama. Ta je problematika, zajedno s kolegijima koji su joj posvećeni,već dugo sastavni dio studija javnih politika – u anglosaksonskom akademskommiljeu gotovo na razini propedeutičkog i udžbeničkog gradiva i nastave, ali seprobija i u kontinentalnoeuropski akademski život, pa se kolegiji usporedivihsadržaja danas mogu naći u Nizozemskoj ili, primjerice, F rancuskoj.

Interpretacijska analiza javnih politika napredni je teorijski i metodologijskikolegij koji ispituje teorijsko utemeljenje i primjenu specifičnog skupainterpretacijskih metoda u analizi javnih politika. Pretpostavka pohađanjakolegija je poznavanje osnovnog kategorijalnog aparata, diskursa, metoda analize iproblematike politologijske poddiscipline analize javnih politika (public policyanalysis) koja se stječe u okvirima dodiplomskog studija politologije. Poželjan je irazvijen interes za neku od javnih politika (obrazovna politika, politika zaštiteokoliša, kaznena politika itd.) na koju se primjenjuje analitički instrumentarij kojise obrađuje na kolegiju, pa je dobro da je student odslušao nastavu iz neke odposebnih javnih politika na dodiplomskome studiju politologije ili nekomdrugom studiju, pri čemu se podrazumijeva da dodiplomski studij različitihdisciplina može konstituirati takvo posebno javnopolitičko područje (primjerice,ako je netko završio studij ekonomije to znači da po svoj prilici poznajeekonomsku politiku kao posebnu javnu politiku).

Za studente diplomskog studija novinarstva – kojima razumijevanjeinterpretacijskog pristupa i njegovih metoda može pomoći u tumačenju iproizvodnji medijskih diskurzivnih sadržaja, kao i za kompetentnije praćenjepojedinih javnopolitičkih područja kojima se bave ili bi se bavili u radu – visoko jepoželjno da su odslušali uvodni kolegij iz javnih politika te da imaju interes zateoriju u društvenim znanostima.

Studijski programi

» Diplomski studij novinarstva (Studij) (izbo rni predmet, 2. semestar, 1. go dina)» Diplomski studij novinarstva (Studij) (izbo rni predmet, 4. semestar, 2. go dina)



» Diplomski studij politologije (Studij) (smjer javne po litik e, menadž ment i razvo j dp2. semestar, 2. semestar, 1. go dina)

» Diplomski studij politologije (Studij) (smjer po litičk a teo rija dp 2. semestar, 2.semestar, 1. go dina)

Ishodi učenja


1. Moći će povezati fundamentalna teorijska znanja iz društvenih znanosti spoljem analize politika te će steći kompetencije za interpretacijsku analizuuz pomoć metodologija koje se obrađuju na kolegiju

2. Upoznavajući se s različitim strukturama jezika o politikama te teorijskimperspektivama o diskursu i njegovim mehanizmima, razvit će većuosjetljivost za kontekst, probleme praktične prosudbe i interpretacije; takoće steći sofisticiranije razumijevanje problema donošenja, evaluacije iimplementacije javnih politika te angažmana u njihovu stvaranju s drugimakterima u političkom polju

3. Poznavat će, moći opisati i kontekstualno smjestiti suvremena teorijskakretanja u analizi javnih politika, napose interpretacijski zaokret i njegovosuprotstavljanje „pozitivizmu“ u analizi javnih politika; međutim, upoznatće se i s mogućnostima povezivanja različitih pristupa čime se izbjegavametodologijska parohijalnost i sektaška zatvorenost koja ponekadobilježava različite pristupe u analizi politika; to ujedno znači da će znanjastečena na kolegiju moći povezati s izvornim projektom znanosti o javnimpolitikama koje su zamišljene kao globalne, interdisciplinarne ikontekstualno osjetljive

4. Na teorijskoj razini, ovladat će osnovama pragmatične teorije jezika (Austini Searle) te argumentacijske analize i konceptualizacije analize javnihpolitika kao retorike (Majone); upoznat će osnove analize simboličke moći(Bourdieu) i analize diskursa u polju moći (F oucault) te će moći te koncepteprimijeniti u analizi odabranih problema javnih politika; moći će povezatianalize javnih politika s marksističkom analizom preko gramscijevskogmarksizma (koncept hegemonije); upoznat će teorijske osnove Gadamerovehermeneutike i Habermasove deliberacijske demokracije kao teorijskihpozadina interpretacijske analize javnih politika

5. Na metodologijskoj razini, ovladat će osnovama kritičke analize diskursa(F airclough), etnografije javnih politika (Yanow), analize okvira utemeljeneu Goffmanovoj interakcionističkoj sociologiji (frame analysis) i deliberacijekao metode analize i stvaranja politike (Dryzek) te će steći pretpostavke daih primijene kao okvire vlastitih istraživanja

6. F okus na razvijanju znanja i sposobnosti analize diskursa, simbola, naracija iargumenata koji oblikuju stvaranje javnih politika, uz posebnu analitičkupismenost koja se time dobiva, studentima ovog kolegija osigurat će igrađanske kompetencije za bolje razumijevanje političke komunikacije iodgovorno sudjelovanje u životu političke zajednice što je odlika magistrapolitologije

7. Kroz rad u seminaru studenti također prakticiraju argumentiranje uakademskim raspravama (seminarske rasprave), istraživanje i prezentacijurezultata istraživanja (seminarska izlaganja) te akademsko pisanje (pisanjeseminarskih radova) te tako dodatno usavršavaju vještine akademskekomunikacije stečene na preddiplomskoj razini

8. Ako na kraju treba sažeti ishode učenja u jedan središnji ishod, on se sastoje utome da student koji uspješno položi kolegij razumije teorijske osnoveinterpretacijske analize i da je može samostalno primijeniti u analizipolitike po vlastitu izboru.




2 ECTS Pohađanje nastave2 ECTS Esej1 ECTS Kolokviji2 ECTS Pismeni ispit2 ECTS Referat1 ECTS Seminarski rad

10 ECTS

Oblici nastave

» Predavanja» Seminari i radionice» Terenska nastava

» Po dogovoru i kalendarskim mogućnostima.



PragUdio uocjeni

Sudjelovanje u nastavi 0 % 10 % 0 % 0 %Zadaće 0 % 60 % 0 % 0 %


Uz klasična ex cathedra predavanja održavaju se s njima tematski povezaniseminari, u kojima je nastava zamišljena kao interaktivni istraživački proces ukojemu nastavnik moderira rasprave o prezentacijama koje drže studenti. Odstudenata se očekuje da pohađaju predavanja i pripremaju se za seminare.Sudjelovanje u raspravama, preuzimanje obveza izlaganja i pisanje seminarskihradova nose dodatne kompetencije i bodove za ispit, ali nisu formalna obveza zapolaganje kolegija.



Tjedni plan nastave

1. Studij javnih politika, političko odlučivanje i interpretacija: stanjediscipline (u nastavku teme susreta nalaze se jedinice izborne literature)Edelman, Murray, 1985: The Symbolic Uses of Politics, University ofIllinois Press, Urbana i Chicago.F arr, James, Hacker, Jacob, Kazee, Nicole, 2006: The Policy Scientist ofDemocracy: The Discipline of Harold D. Lasswell, American PoliticalScience Review, (100) 4: 579-587.Grdešić, Ivan, 2006: Osnove analize javnih politika, F PZG, Zagreb.Heidenheimer, Arnold, 1986: Politics, Policy and Policey as Concepts inEnglish and Continental Languages: An Attempt to Explain Divergences,The Review of Politics, (48) 1: 3-30.Hill, Michael, 2010: Proces stvaranja javnih politika, F akultet političkihznanosti, Zagreb.Lasswell, Harold, 1951: The Policy Orientation, u: Lasswell, Harold, Lerner,Daniel (ur.), 1951. The Policy Sciences: Recent Developments in Scope andMethod, Stanford University Press, Stanford: 3-15.Petek, Ana, Petković, Krešimir (ur.), 2014: Pojmovnik javnih politika,F PZG, Zagreb.Stone, Deborah, 2002: Policy Paradox: The Art of Political DecisionMaking, W. W. Norton, New York.Wedel, Janine, Shore, Cris, F eldman, Gregory, Lathrop, Stacy, 2005:Toward an Anthropology of Public Policy, The Annals of the AmericanAcademy of Political and Social Science, 600: 30-51.

2. Interpretacija kao temeljna metoda političke znanostiBevir, Mark, Rhodes, R. A. W., 2002: Interpretive Theory, u: Marsh, David,Stoker, Gerry (ur.), Theory and Methods in Political Science, Palgrave,London: 131-152.Bevir, Mark, 2006: How Narratives Explain, u: Yanow, Dvora, Schwartz-Shea, Peregrine (ur.), Interpretation and Method: Empirical ResearchMethods and the Interpretive Turn, M. E. Sharpe, Armonk i London: 281-290.Bevir, Mark, Rhodes, R. A. W., 2006: Defending Interpretation, EuropeanPolitical Science, (5) 1: 69-83.Schutz, Alfred, 1997: Positivistic Philosophy and the Actual Approach ofInterpretive Social Science: An Ineditum of Alfred Schutz from Spring 1953,Husserl Studies, (14): 123-149.Torgerson, Douglas, 1995: Policy Analysis and Public Life: The Restorationof Phronēsis?, u: F arr, James, Dryzek, John, Leonard, Stephen (ur.), PoliticalScience in History. Research Programs and Political Traditions, CambridgeUniversity Press, Cambridge: 225-252.

3. Pragmatična teorija jezika i analiza javnih politika kao retorikaAustin, J. L., 1975: How to Do Things with Words (2. izd.), HarvardUniversity Press, Cambridge, Mass.Majone, Giandomenico, 1989: Evidence, Argument, and Persuasion in thePolicy Process, Yale University Press, New Haven i London.Searle, John, 2001: Speech Acts: An Essay in the Philosophy of Language,Cambridge University Press, Cambridge.Searle, John, 2008: Language and social ontology, Theory and Society, 37(5): 443-459.Wittgenstein, Ludwig, 1998: F ilozofijska istraživanja, Globus, Zagreb.



4. Moć, diskurs i simbolički kapital kao nosivi koncepti analize politikaBourdieu, Pierre, 1994: Raisons pratiques: sur la théorie de l'action, Seuil,Pariz.Bourdieu, Pierre, 2000: Propos sur le champ politique, PressesUniversitaires de Lyon, Lyon. F oucault, Michel, 1980: Power/Knowledge: Selected Interviews and OtherWritings 1972-1977 (Gordon, Colin, ur.), Pantheon Books, New York.Gottweis, Herbert, 2006: Argumentative Policy Analysis, u: Peters, Guy,Pierre, John (ur.), Handbook of Public Policy, Sage, London: 461-479.Petković, Krešimir, 2011: Michel F oucault and the Ontology of Politics: EPluribus Unum?, Politička misao, 47, 3, 176-202.Petković, Krešimir, 2014: F oucault i politička znanost: konceptualni motiviza političku teoriju i praksu, Holon, 4, 2.

5. Politička znanost i hegemonija: poveznice interpretacijskog pristupa sekonomijskim materijalizmomGramsci, Antonio, 1971: Selections from the Prison Notebooks,International Publishers, New York.Ives, Peter, 2004: Language and Hegemony in Gramsci, Pluto, London.Laclau, Ernesto, Mouffe, Chantal, 2001: Hegemony and Socialist Strategy:Towards a Radical Democratic Politics (2. izd.), Verso, London i New York.

6. Razumijevanje i hermeneutički krug kao oruđe analize politikeGibbons, Michael, 2006: Hermeneutics, Political Inquiry, and PracticalReason: An Evolving Challenge to Political Science, American PoliticalScience Review, 100 (4): 563-571.Kay, Adrian, 2009: Understanding Policy Change as a HermeneuticProblem, Journal of Comparative Policy Analysis, 11 (1): 47-63.Prasad, Anshuman, 2002: The Contest Over Meaning: Hermeneutics as anInterpretive Methodology for Understanding Texts, OrganizationalResearch Methods, 5 (1): 12-33.Westphal, Merold, 2004: Hermeneutika kao epistemologija, u: Greco, John,Sosa, Ernest (ur.), Epistemologija, Jesenski i Turk, Zagreb: 514-539.

7. Habermas: deliberacijska demokracija kao politički modelHabermas, Jürgen, 1998: Between F acts and Norms: Contribution to aDiscourse Theory of Law and Democracy, MIT Press, Cambridge, Mass.Vitale, Denise, 2006: Between deliberative and participatory democracy: Acontribution on Habermas, Philosophy and Social Criticism, (32) 6: 739-766.

8. 1. KOLOKVIJ9. Analiza diskursa: metodologija i primjeri analize javnih politika

F airclough, Norman, 1992: Critical Discourse Analysis: The Critical Study ofLanguage, Pearson, Harlow.F airclough, Norman, 2001a: Language and Power (2. izd.), Pearson, Harlow.F airclough, Norman, 2001b: Critical discourse analysis as a method in socialscientific research, u: Wodak, Ruth, Meyer, Michael (ur.), Methods ofCritical Discourse Analysis, Sage, London: 121-138.F airclough, Norman, 2008: The language of critical discourse analysis: replyto Michael Billig, Discourse & Society, 19 (6): 811-819.Hajer, Maarten, 1993: Discourse Coalitions and the Institutionalization ofPractice: The Case of Acid Rain in Britain, u: F ischer, F rank, F orester, John(ur.), The Argumentative Turn in Policy Analysis and Planning, DukeUniversity Press, Durham i London: 43-76.Hajer, Maarten, 2003: A frame in the fields: policymaking and thereinvention of politics, u: Hajer, Maarten, Wagenaar, Hendrik (ur.),Deliberative Policy Analysis: Understanding Governance in the NetworkSociety, Cambridge University Press, Cambridge: 88-110.van Dijk, Teun, 2006: Ideologija: multidisciplinaran pristup, GoldenMarketing-Tehnička knjiga, Zagreb.



10. Etnografija: istraživanje značenja javnih politika na terenuGeertz, Clifford, 1977: The Interpretation of Cultures, Basic Books, NewYork.Yanow, Dvora, 2000: Conducting Interpretive Policy Analysis, London,Sage.Yanow, Dvora, 2006: How Built Spaces Mean: A Semiotics of Space, u:Yanow, Dvora, Schwartz-Shea, Peregrine (ur.), Interpretation and Method:Empirical Research Methods and the Interpretive Turn, M. E. Sharpe,Armonk i London: 349-366.

11. Analiza okvira: sociologija interakcije i analiza politikaBateson, Gregory 2000: Steps to an Ecology of Mind, The University ofChicago Press, Chicago.Goffman, Erving, 1959: The Presentation of Self in Everyday Life, Anchor,New York.Goffman, Erving, 1974: F rame Analysis, Harper i Row, New York.Rein, Martin, Schön, Donald, 1993: Reframing Policy Discourse, u: F ischer,F rank, F orester, John (ur.), The Argumentative Turn in Policy Analysis andPlanning, Duke University Press, Durham: 145-166.

12. Deliberacija: rasprava građana kao analiza/stvaranje javnih politikaDryzek, John, 1990: Discursive Democracy: Politics, Policy, and PoliticalScience, Cambridge University Press, Cambridge.Dryzek, John, 2000: Deliberative Democracy and Beyond: Liberals, Critics,Contestations, Oxford University Press, Oxford.Dryzek, John, 2006: Deliberative Global Politics, Polity Press, Cambridge.F orester, John, 1999: The Deliberative Practitioner: EncouragingParticipatory Planning Processes, MIT Press, Cambridge, Mass.Gastil, John, Levine, Peter (ur.), 2005: The Deliberative DemocracyHandbook: Strategies for Effective Civic Engagement in the 21st Century,Jossey-Bass, San F rancisco.Goodin, Robert, Dryzek, John, 2006: Deliberative Impacts: The Macro-Political Uptake of Mini-Publics, Politics & Society, (34) 2: 219-244.Pennington, Mark, 2003: Hayekian Political Economy and the Limits ofDeliberative Democracy, Political Studies, (51): 722-739.

13. Metodologija kao sekta? Kako povezati različite pristupe u analiziodlučivanjaAlmond, Gabriel, 1988: Separate Tables: Schools and Sects in PoliticalScience, PS: Political Science & Politics, (21) 4: 828:842.Lejano, Raul, 2006: F rameworks for Policy Analysis: Merging Text andContext, Routledge, New York i London.

14. 2. KOLOKVIJ15. Metodološki susret po izboru studenata (npr. analiza naracija, etnografska

praksa i javne politike - terenska nastava...)



Obvezna literatura

Bourdieu, Pierre (1992). Štoznači go vo riti? Ek o no mijajezičnih razmjena, Naprijed,Zagreb

F oucault, Michel (1994).Znanje i mo ć, Globus, Zagreb

Gerc, Kliford (Geertz,Clifford) (1998). Tumačenjek ultura I, Biblioteka XX veki Čigoja štampa, Zemun iBeograd

Gadamer, Hans Georg(1978). Istina i meto da:Osno vi filo zo fsk ehermeneutik e, VeselinMasleša, Sarajevo

Grondin, Jean (1999). Smisaoza hermeneutik u, Maticahrvatska, Zagreb

Lasswell, Harold (1987).Po licy o rijentacija, Političkamisao, (24) 3

Petković, Krešimir (2008).Interpretacijsk a po licy analizai deliberacijsk a demo k racija:treba li po litizirati analizu?,Politička misao, (45) 2

Reese-Schäfer, Walter(2004). Jürgen Habermas ideliberativna demo k racija,Politička misao, (41) 4

Strauss, Leo (2012). No va istara po litičk a znano st,Politička misao, (49) 2


» Interpretive Research Methods, Oxford



Javne politike EUJavne politike EU 103556

Prof. dr.sc.Zdravko Petak

Nositelj

Opis predmeta

Cilj predmeta je upoznavanje studenata s osnovnim značajkama procesa stvaranja iprovedbe politika EU, sadržajem tih politika, te općenito s posljedicama procesaeuropeizacije javnih politika. Gradivo pretpostavlja znanje o temeljnimnarativima analize javnih politika. Osim toga, ono se dijelom nadovezuje nastandardnu literaturu o političkom sustavu i političkoj ekonomiji EU.

Predmet je podijeljen na dva dijela. U prvom dijelu (susreti 1 do 6) razmatraju seinstitucije, akteri i procesi vezani uz oblikovanje i provedbu javnih politika EU, tekoncept europeizacije kao široki okvir za razumijevanje transofrmacije europskihpolitika. U drugom dijelu kolegija (susreti 7 do 12) razmatraju se posebne politikekoje stvara Europska unija. U izvođenju prvog dijela nastave primijenjen je fazninarativ izlaganja procesa stvaranja politika, zasnovan na analizi aktera, ciljeva iinstrumenata EU politika. U drugom dijelu razmatraju se sve temeljne politikeEU, osim politika koje su u većoj ili manjoj mjeri već obuhvaćene drugimkolegijima na studiju politologije (politika unutarnjeg tržišta i tržišnog natjecanja,trgovinska politika, vanjska i sigurnosna politika, politika pravosuđa i unutarnjihposlova). Svaka pojedinačna politika razmatra se s obzirom na ulogu aktera kojisudjeluju u njezinu oblikovanju, instrumente koji se u njoj rabe i ciljeva koji senjome žele postići.

Na temelju znanja koja se daju u okviru predmeta studenti mogu dobiti cjelovitusliku o tome na koji se način odvija proces stvaranja politika EU, te niz korisnihznanja o institucionalnim i sadržajnim značajkama pojedinih politika. Osim toga,studenti dobivaju temeljna znanja o dosezima europeizacije pojedinih javnihpolitika, uključivši i one u kojima i dalje najveću nadležnost imaju vlade državačlanica.

Studijski programi


1. semestar, 1. semestar, 1. go dina)» Diplomski studij politologije (Studij) (smjer javne po litik e, menadž ment i razvo j dp

1. semestar, 1. semestar, 1. go dina)


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R1

E-učenje R1

Dovoljan (2) 10Dobar (3) 12Vrlo dobar (4) 15Izvrstan (5) 18

Sati nastave

IzvođačTihomir Žiljak, doc. dr. sc.

Ocjenjivanje

Svi studenti su obveznipohađati nastavu, predavanja iseminare. Redovitimpohađanjem seminarskenastave razvijaju sposobnostizrade projektnog prijedloga oodabranoj EU politici, teostvaruju dodatne analitičkepretpostavke za izraduseminarskog rada o jednoj odpolitika EU. Sa seminarskenastave dozvoljeno je izostatinajviše 3 puta! Ispit iz kolegijaJavne politike politike sastojise od triju elemenata:pismenog testa o procesustvaranja politika EU itemeljnim značajkama glavnihEU politika (40 posto ocjene),seminarskog rada o odabranojEU politici (40 posto ocjene) iizradom kratkog projektnogprijedloga (project fiche) zaodabranu EU politiku (20posto ocjene). Pisani test pišese na temelju obvezneliterature i predavanja (uz kojese prilažu PPT prezentacije).Test se sastoji od 20 kratkihpitanja, formiranih premaobrascu: zaokruži, dopuni,nabroji, točno/netočno,ukratko objasni. Seminarskirad piše se o jednoj politicikoja se oblikuje na razini EU,uz mentorstvo predmetnognastavnika. Rad treba bitiobujma od približno 4.000riječi.

NO

VP

OL



Ishodi učenja


1. Objasniti način funkcioniranja institucija EU i njihov utjecaj na formulaciju iimplementaciju pojedinih sektorskih politika;

2. Identificirati i klasificirati aktere koji sudjeluju u oblikovanju EU politika;3. Objasniti funkcioniranje svih temeljnih fondova EU4. Prikazati i objasniti ciljeve temeljnih razvojnih strategija i programa EU;5. Objasniti faktore koji utječu na alokaciju i iskorištenost fondova EU u

Republici Hrvatskoj;6. Izraditi projektni prijedlog (project fiche) za odabranu EU politiku;7. Provesti samostalno istraživanje odabrane EU politike.

Opće kompetencije

Studenti stječu znanja o: pristupima istraživanju europskih javnih politika (ishodpredmeta 1), što doprinosi ishodima studijskog programa 1, 7 i 8; procesu stvaranjaposebnih politika koje se oblikuju na razini EU i ulozi ključnih aktera u tomprocesu (ishod predmeta 2), što doprinosi ishodima studijskog programa 7, 8 i 9;sadržaju svih temeljnih politika i programa EU (ishodi predmeta 3 i 4), štodoprinosi ishodu studijskog programa 8; strateškim razvojnim dokumentimaHrvatske u kontekstu članstva u EU, s jasno iskazanim instrumentima i ciljevimakoji se njima žele postići (ishod predmeta 5 i 6), što doprinosi ishodu studijskogprograma 7; konačnim rezultatima (policy outcomes) europskih javnih politika upojedinim sektorskim područjima (ishod predmeta 7), što doprinosi ishodustudijskog programa 8, 9 i 10.


2 ECTS Pohađanje nastave2 ECTS Pismeni ispit2 ECTS Seminarski rad1 ECTS Projekt7 ECTS

Oblici nastave

» Predavanja» Predavanja se odnose na 13 nastavnih tema, koje u prvom dijelu obuhvaćaju

temeljne značajke procesa stvaranja javnih politika EU, a drugom dijeluprikaz sadržaja ključnih politika koje stvara EU.

» Seminari i radionice» Seminar uključuje, osim standardnih analiza pojedinačnih sekotrskih

politika EU i izradu praktičnog prijedloga za dobivanje EU sredstava(project fiche)..

» Samostalni zadaci» Studenti su obavezni izraditi esej o jednoj konkretnoj EU politici od

približno 4.000 riječi.



PragUdio uocjeni



Tjedni plan nastave

1. Uvodni susret – upoznavanje sa silabusom2. Nadležnosti EU u oblikovanju politika3. Europeizacija javnih politika4. Postavljanje politika EU na dnevni red5. F ormulacija politika EU6. Akteri javnih politika EU7. Implementacija javnih politika EU i problem „implementacijskog deficita“8. 1. kolokvij9. Proračun EU i nadzor proračuna zemalja članica

10. Zajednička poljoprivredna politika EU: politika tržišnih potpora i ruralnograzvoja

11. Kohezijska politika EU: regionalna i socijalna politika12. Politika zaštite okoliša i ekološki standardi EU13. Europeizacija obrazovne politike14. Europeizacija politike prema osobama s invaliditetom15. 2. kolokvij

Obvezna literatura

McCormick, John (2010).McCo rmick , J. (2010)Razumjeti Euro psk u Uniju.Zagreb: Mate., Zagreb: Mate

Wallace, Helen; Pollack,Mark A.; Young, Alasdair R.(eds.) (2015). Wallace, H.,Po llack , M., Yo ung, A. (2010)Po licy-Mak ing in theEuro pean Unio n, 6th ed.Oxfo rd: Oxfo rd UniversityPress., Oxford: OxfordUniversity Press.

Petak, Zdravko (2012).Euro peizacija javnih po litik au Hrvatsk o j, u: V. Puljiz, S.Ravlić, V. Visk o vić, ur.,Hrvatsk a u EU: k ak o dalje?,str. 17-41., Zagreb: Centar zademokraciju i pravo MikoTripalo.

Saurugger, Sabine (2013).Teo rije i k o ncepti Euro psk einegracije. Zagreb: Centar zaeuro psk e studije, Fak ultetpo litičk ih znano sti (po gl. 7-8 )., Zagreb: F akultetpolitičkih znanosti.

Versluis, Esther; vanKeulen, Mendeltje;Stephenson, Paul Analyzingthe Euro pean Unio n Po licyPro cess, Basingstoke:Palgrave Macmillan


Lajh, Damjan; Petak, Zdravko (2015). EU Public Po licies Seenfro m a Natio nal Perspective:, Ljubljana: F aculty of SocialSciences


» European Public Policy, The Hague University, Oxford



Komparativne politike upravljanja etničkimKomparativne politike upravljanja etničkimsukobimasukobima

92652

Prof. dr.sc.Siniša Tatalović

Nositelj

Opis predmeta

Cilj ovog kolegija je proučavanje etničkih odnosa i sukoba koji su od uvijek biliznačajan problem pojedinih država i međunarodne zajednice. Trajnost etničkihsukoba na određenim područjima i teškoće u njihovom rješavanju, imale su zaposljedicu izbijanje mnogih oružanih sukoba, raspade multietničkih država,promjene granica i demografskih odnosa s nesagledivim sigurnosnim posljedicamaza čovječanstvo. Zbog toga, etničke manjine kao problem suvremenog svijeta,privlače sve veću pozornost istraživača. Unatoč sve većim izazovima i potrebamajoš uvijek se ne može govoriti o nekom do kraja ujedna¬čenom i svudaprihvaćenom modelu rješavanja etničkih sukoba i s njima povezanih problemaetničkih manjina. Očito je da će upravo na početku 21. stoljeća to biti sve nužnijapotreba međunarodne zajednice. Polazeći od takvih nastojanja, obrađivat će setemeljni problemi koje uzrokuju neriješeni odnosi etničkih manjina i etničkevećine, kao i politike njihovog rješavanja. Komparativno će se obrađivati dvijetemeljne vrste politika rješavanja etničkih sukoba: politike eliminacije i politikeupravljanja razlikama.

Studijski programi


2. semestar, 1. go dina)» Diplomski studij politologije (Studij) (smjer nacio nalna sigurno st dp 2. semestar, 2.


Ishodi učenja


1. Definirati predmet i metode etničkih odnosa i sukoba2. Analizirati suvremene komparativne politike upravljanja etničkim

odnosima i sukobima3. Analizirati razvoj i oblikovanje politika upravljanja etničkim odnosima i

sukobima4. Usporediti različite politike upravljanja etničkim odnosima i sukobima, te

procijeniti njihov utjecaj na međunarodnu i nacionalnu sigurnost5. Analizirati i usporediti djelovanje međunarodnih organizacija u rješavanju

etničkih sukoba


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R3

E-učenje R1

Dovoljan (2) 51-65Dobar (3) 66-75Vrlo dobar (4) 76-85Izvrstan (5) 86-100

Sati nastave

Ocjenjivanje

NO

VP

OL



6. Analizirati i usporediti djelovanje suvremenih država u upravljanjuetničkim odnosima i sukobima

7. Definirati politke upravljanja etničkim odnosima u suvremenim državama


1 ECTS Pohađanje nastave2 ECTS Kolokviji2 ECTS Pismeni ispit2 ECTS Referat7 ECTS

Oblici nastave

» Predavanja» predavanja

» Seminari i radionice» seminari



PragUdio uocjeni

Sudjelovanje u nastavi 10 % 0 % 0 % 0 %Seminarski rad 30 % 30 % 100 % 100 %

Tjedni plan nastave

1. Uvod u kolegij2. Globalna sigurnost i etnički odnosi3. Problemi u definiranju etničkih manjina4. Politike reguliranja etničkih sukoba5. Reguliranje etničkih sukoba u državama s dugom demokratskom tradicijom6. Etnički odnosi u Hrvatskoj u komparativnoj perspektivi7. Etnički sukobi i sigurnost na jugoistoku Europe8. Kanadski multikulturalizam i položaj Quebeca9. Etnički odnosi i sukobi u Istočnoj Europi

10. Etnički odnosi i sukobi u Kini11. Afrika-kolijevka etničkih sukoba12. Etnički odnosi i sukobi na Bliskom Istoku - Kurdi u traženju države13. Međunarodne organizacije i etnički sukobi - UN i OESS14. Međunarodne organizacije i etnički sukobi - EU i NATO15. Perspektive rješavanja/upravljanja etničkim sukobima

Obvezna literatura

Siniša Tatalović (2010). Glo balna sigurno st i etničk i suk o bi,Politička kultura


» Explaining Ethnic Violence, Stanford university



Korporativno komuniciranjeKorporativno komuniciranje 111595

Izv. prof. dr.sc.Božo Skoko

Nositelj

Opis predmeta

Cilj ovog kolegija je omogućiti studentima stjecanje dodatnih znanja s područjaodnosa s javnošću, prilagođenih djelovanju u korporativnom okružju te temeljnorazumijevanje drugih srodnih disciplina s kojima se stručnjaci za odnose s javnošćususreću u korporativnom djelovanju. Moderni društveni i tržišni procesi iziskujupomirbu privatnih i javnih interesa, odnosno usklađivanje interesa korporacije iopće javnosti. Budući da u tim procesima upravo odnosi s javnošću imaju ključnuulogu, temeljna zadaća kolegija je omogućiti studentima razumijevanje ulogeorganizacije na tržištu, važnosti njezine interne i eksterne komunikacije te uopćedruštveno odgovornog ponašanja kao uvjeta tržišnog opstanka. Drugi dio kolegijaodnosi se na mnogobrojne komunikacijske izazove unutar organizacije, kojiiziskuju poznavanje menadžerskih vještina od stručnjaka za odnose s javnošću,kako bi mogli upravljati internim komunikacijskim procesima. Kolegij će takođerstudentima omogućiti razumijevanje specifičnosti odnosa s javnošću u različitimpodručjima djelovanja te ih osposobiti za primjenu posebnih korporativnihtehnika odnosa s javnošću.

Studijski programi

» Diplomski studij novinarstva (Studij) (smjer o dno si s javno šću dn. 4. semsetar, 4.semestar, 2. go dina)

Ishodi učenja


1. Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći upravljati internimkomunikacijskim procesima.

2. Studenti će moći razumjeti i objasniti specifičnosti odnosa s javnošću urazličitim područjima djelovanja.

3. Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći primijeniti posebnekorporativne tehnike odnosa s javnošću.

4. Studenti će moći koristiti osnovne alate korporativnog komuniciranja.


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R1

E-učenje R1

Sati nastave

Izvođačdoc. dr. sc. Hrvoje Jakopović

OcjenjivanjeU okviru kolegija studenti su,uz redovito pohađanjepredavanja i seminarskenastave, obvezni napisatijedan seminarski rad, u kojempokazuju dublje razumijevanjejednog od aspekata odnosa sjavnošću u korporacijama. Radkoncipiraju u predavanje iizlažu ga pred kolegama naseminarskoj nastavi. Na krajusemestra studenti polažu ispitkoji se sastoji od pismenog iusmenog dijela. U sklopuispita studenti trebajupokazati razumijevanje teorijete praktičnu primjenu stečenihteorijskih znanja. Pismeni ispit(50 %), pohađanje nastave (30%), seminarski rad (10 %),usmeni ispit (10 %).

NO

VP

OL



Opće kompetencije

Magistri novinarstva stekli su naprednu razinu komunikacijske kompetencije upisanoj i govorenoj, te vizualnoj i drugim oblicima neverbalne komunikacije;razvili su napredne vještine pisanja raznih vrsta akademskih radova kao što sueseji, seminarski radovi ili osvrti, te su sposobni strukturirati akademski i svakidrugi tekst. Magistri novinarstva razvili su naprednu razinu pretraživanjasekundarnih baza podataka i korištenja suvremenih komunikacijskih tehnologija iplatformi. Magistri novinarstva u stanju su definirati, razumjeti i objasniti tekritički vrednovati komponente medijskog okruženja. U stanju su primijenititemeljna etička načela prilikom provođenja istraživanja. Magistri novinarstvastekli su temeljna znanja o teorijama i konceptima relevantnim u društvenimznanostima te ih mogu kritički vrednovati. Stekli su napredna znanja o metodamaistraživanja u društvenim znanostima i njihovoj primjeni. Magistri novinarstva ustanju su opisati, definirati i objasniti napredne koncepte u odnosima s javnošću; ustanju su razumjeti i primijeniti napredne tehnike i strategije odnosa s javnošću ukorporativnom okruženju, agencijama, institucijama i nevladinim organizacijama.


2 ECTS Pohađanje nastave3 ECTS Pismeni ispit1 ECTS Seminarski rad1 ECTS Usmeni ispit7 ECTS

Oblici nastave




PragUdio uocjeni

Tjedni plan nastave

1. Novi tržišni izazovi i funkcioniranje korporacija u doba globalizacije2. Organizacije kao sustavi3. Interno komuniciranje vrste komunikacije s djelatnicima4. Strateško komuniciranje u organizaciji5. Komunikacija s tržištem6. Korporativne vrijednosti i organizacijska kultura7. Komuniciranje loših vijesti i promjena8. Poslovno pregovaranje9. Pisana komunikacija u organizaciji

10. Usmene i vizualne prezentacije11. Upravljanje timovima12. Leadership u organizaciji13. Korporativna društvena odgovornost14. Protokol15.



Obvezna literatura

Ho ltz, Shel (2008 .):Ko rpo rativni razgo vo ri:vo dič za pro vedbu učink o vitei prik ladne internek o munik acije, HUOJ, Zagreb.

Ridderstrale, Jo nas iNo rdstro m, Kjell (2002.):Funk y Business, Differo ,Zagreb. ili Ridderstrale, Jo nas iNo rdstro m, Kjell (2009.):Funk y Business zauvijek ,Differo , Zagreb.

Ro use, Sandra i Michael(2005.): Po slo vnek o munik acije, Masmedia,Zagreb.


To mić, Zo ran: Odno si sjavno šću teo rija i prak sa,Syno psis, Sarajevo -Zagreb,2008 .

M. J. Hatch (2006)Organizatio n theo ry: Mo dern,symbo lic, and po stmo dern

perspectives, 2nd ed. Oxfo rd,UK: Oxfo rd University Press.

M. Schultz, M. J. Hatch i M. H.Larsen (2000) (ur.) TheExpressive Organizatio n:Link ing

Identity, Reputatio n, and theCo rpo rate Brand. Oxfo rd andNew Yo rk : Oxfo rd UniversityPress.

van Ruler, B. and D. Verčič(2005) ReflectiveCo mmunicatio nManagement, Future

Ways fo r Public Relatio nsResearch, str. 239-273 u P. J.Kalbfleisch (ur.)Co mmunicatio n Yearbo o k 29.Mahwah, NJ: LawrenceErlbaum Asso ciates.



Kulturni menadžmentKulturni menadžment 92662

Doc. dr.sc.Sanjin Dragojević

Nositelj

Opis predmeta

Studijski programi

» Diplomski studij novinarstva (Studij) (izbo rni predmet, 1. semestar, 1. go dina)» Diplomski studij novinarstva (Studij) (izbo rni predmet, 3. semestar, 2. go dina)» Diplomski studij politologije (Studij) (smjer javne po litik e, menadž ment i razvo j dp

1. semestar, 1. semestar, 1. go dina)



PragUdio uocjeni


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R0

E-učenje R1

Sati nastave

NO

VP

OL



Latinska Amerika u međunarodnim odnosima /Latinska Amerika u međunarodnim odnosima /e- kolegije- kolegij

142918

Prof. dr.sc.Lidija Kos-Stanišić

Nositelj

Opis predmeta

U hrvatskoj političkih znanosti rijetko se obrađuju politički i međunarodno-politički procesi koji se događaju u Latinskoj Americi, a posebno nedostaju analizeodnosa tog dijela svijeta s drugim svjetskim regijama. S obzirom na nedostataktakvih kolegija, namjera je da se tijekom nastave i seminara razloži dio tih procesai razjasni uloga Latinske Amerike u suvremenom svijetu. Obrađivati će se cjelinakontinenta i njegova relevantnost u međunarodnoj zajednici, a zatim će seanalizirati političkih odnosi i osobine pojedinih zemalja latinskoameričkogkontinenta. Koristi će se metoda komparativne analize, metode poredbenepovijesne analize i UNITAR-ova metodologija analize vanjske politike.

Predavanja i seminarska nastava odvijati će se u tri ciklusa. Prvi ciklus je posvećenodnosima država unutar Latinske Amerike. Biti će razjašnjeni odnosi u regiji, kao ipolitička, gospodarska i kulturna suradnja, te latinskoameričke integracije.Posebno će se analizirati sukobi koji su u 19. i 20. stoljeću izbili između državaLatinske Amerike. Drugi ciklus je posvećen odnosu Latinske Amerike s Europom iSAD-om. Naglasak će biti stavljen na faze političkih, gospodarskih i kulturnihodnosa, te njihove međusobne sukobe u 19. i 20. stoljeću. Bit će analizirani iinteramerički politički i gospodarski aranžmani. Treći ciklus je posvećen odnosuLatinske Amerike i ostalih regija svijeta, procesima globalizacije i odnosu RH sdržavama Latinske Amerike.

Studijski programi



Ishodi učenja


1. Objasniti i analizirati američko-latinskoameričke odnose (interameričkiodnosi)

2. Objasniti i raspraviti odnose unutar Latinske Amerike ( intraameričkiodnosi)

3. Objasniti i analizirati odnose EU i Latinske Amerike4. Objasniti uzorke sukoba između država Latinske Amerike i kako utječu na

regionalne odnose


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R1

E-učenje R2

Sati nastave

NO

VP

OL



5. Objasniti i ocijeniti podrijetlo i aktualne izazove suvremenog regionalizmau Latinskoj Americi

6. Identificirati i procijeniti različite pristupe koji latinskoameričke zemljekoriste da bi odgovorile na izazove regionalnom i globalnom sustavu


2 ECTS Pohađanje nastave1 ECTS Kolokviji2 ECTS Pismeni ispit2 ECTS Usmeni ispit7 ECTS

Oblici nastave

» Predavanja» Mješovito učenje» Samostalni zadaci



PragUdio uocjeni

Tjedni plan nastave

1. Osnovne karakteristike i ustroj Latinske Amerike kao regije2. Potencijalni stožeri regije i njihova vanjska politika –

Brazil3. Potencijalni stožeri regije i njihova vanjska politika –

Argentina i Venezuela4. Podvojena država -Meksiko, raskoljena država -Bolivija,

osamljena država- Haiti 5. Međunarodni odnosi u regiji Latinske Amerike6. Sukobi između država Latinske Amerike7. Prvi kolokvij8. Odnosi Latinske Amerike i Europe9. Odnosi Latinske Amerike i Europske Unije

10. Odnosi Latinske Amerike i SAD-a od 1823. do kraja hladnog rata11. Odnosi Latinske Amerike i SAD u posthladnoratovskom razdoblju12. Odnosi Latinske Amerike s ostalim svjetskim regijama13. Hrvatska vanjska politika prema državama Latinske Amerike14. Drugi kolokvij15. Evaluacija kolegija



Obvezna literatura

Dominquez J. (2003).Bo undary Disputes in LatinAmerica, ., Unites StatesInstitute for Peace,Washington D.C.

Kos-Stanišić L. (2009).Latinsk a Amerik a – po vijest ipo litik a, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb

Latinska Amerika isuvremeni svijet, (2010).Ko s-Stanišić L., F PZG,Zagreb

Schoultz Lars (2001).Beneath The United States, AHisto ry o f US Po licy to wardLatin America, HarvardUniversity Press

Smith H. Peter (2013).Talo ns o f Eagle –Dynamics o fUS-Latin American Relatio ns,Oxford University Press

Pope Atkins G. (1999). LatinAmerica and the Caribbean inthe internatio nal po liticalsystem, Westview Press,Boulder San F ranciscoOxford

Antić Lj. (1991). Hrvati uJuž no j Americi do go dine1914., Stvarnost, Zagreb

Dominguez R. (2015). EUFo reign Po licy To wards LatinAmerica, PalgraveMacmillian

ured. Ruano L (2013). TheEuro peanizatio n o f Natio nalFo reign Po licies to wards LatinAmerica, Routledge, Taylor& F rancis Group, NewYork, London

ured. Gian Luca Gardini,Peter Lambert (2011). LatinAmerican Fo reign Po licies:Between Ideo lo gy andPragmatism, PalgraveMacmillan, New York

ured. F rank O.Mora i JeanneK. Hay (2003). LatinAmerican and CaribbeanFo reign Po licy, Rowman &Littlefield Publishers, Inc,lanham, Boulder, NewYork, Toronto, Oxford



Masovni mediji i publikeMasovni mediji i publike 116128

Doc. dr.sc.Zlatan Krajina

Nositelj

Opis predmeta

Studijski programi




PragUdio uocjeni


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R0

E-učenje R1

Sati nastave

NO

VP

OL



Media and the CityMedia and the City 103557

Doc. dr.sc.Zlatan Krajina

Nositelj

Opis predmeta

Media and the city have always been implicated in each other as structures andpractices, as well as strategies and tactics, of communication within and acrosssocially organised space. Media have always been utilised in the tension betweenthe urban planners efforts to control space by drawing coherent maps from macrovantage points, and the subversive fragmentary realities lived at the micro-levelof mobile pedestrians. In fact, to say that most of the world population now livesin cities, actually means that they live in spaces managed and negotiated throughthe use of communication technologies situated in the specific contexts of(post)modern urban heterogeneity. Media technologies are not only located in, butalso form part of the infrastructures of public space. Urban screens occupy space,but also represent other spaces. Modern city is a media city mediation definesurban space we live in . At first, in the early 20th century, it was the varyingangles, perspectives and montage of photography and films, and, more recently, itis the data circulation through technologies such as geospatially responsive mobilephones, personal laptops, digital surveillance and large scale urban screens thatplanners and pedestrians use to make sense of the permanently growing andchanging urban space. Rather than merely suggesting that the city is mediatedanew in the spirit of the increasingly popular notion of abundance of informationand mediation, this course offers a range of views of the contemporary city as re-mediated along much older spatial vectors of continuity and change. In what is adeveloping field in media and cultural studies, the concoction media city isincreasingly the focus of debates, which cannot satisfactorily examine the dualobject of study from a single field, but require specialised inputs from a range offields (such as urban sociology, sociology of everyday life, sociology of mediaconsumption, computing studies, urban studies, architecture, and critical theory).Adopting this inter-disciplinary frame, in this course we examine howcontemporary urban spaces manifest themselves as media cities, and why we canmost usefully understand a wide array of forms of media communications in theparticular, urban context. The course is divided into two key parts, adoptingMichel de Certeaus seminal dichotomy between institutional strategies oforganising space and pedestrian tactics of resisting the institutional arrangementsof everyday environments. The first part of the course will examine forms of theformer (strategies of designing, promoting and imagining the city as aphotographic and filmic city; the creation of so-called virtual cities by virtue ofconnecting transnationally positioned urban electronic informational nodes;outdoor advertising; urban screens and architectural media facades), while thesecond part of the course will examine cases of the latter (the flâneur, extendedmedia audiences, community media, mobile phone, IPod and walkman users,public art with practices of graffiti and posters, habituation of mediated publicspaces).


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R1

E-učenje R1

Sati nastave

OcjenjivanjeStudents are required toattend one-hour lectures,followed by one-hour smallgroup seminars (the studentqualifies for the examinationby having between not morethan four absences), and, inpreparation for the seminar,to read the text(s) set for eachweeks session (available inadvance through the libraryand online learning resources)and to think of ways ofengaging with those textswith reference to empiricalcases of their choice, so as todiscuss and examine thepertinent issues. In all aspectsof work on this course,students will be encouraged toact creatively and critically inreflecting on the postmodernurban spaces they inhabit,drawing on arts, graffiti, films,music, public events, and otherparticular forms ofmediations. Students will beobliged to prepare, in advanceof each weeks session,individual and/or grouppresentations of weeklyreadings thinking through themain points, as well asexamples useful in anexamination of the text.Students are invited to refer tocases identified in (as well asown produced work in, whereappropriate and applicable)photography, film, andeveryday urban spaces.Students will be encouragedto embark on their ownexplorations of the city, itsspaces, objects, andmediations, to critically reflecton their experiences ofeveryday life in a

NO

VP

OL



Studijski programi

» Diplomski studij novinarstva (Studij) (smjer mediji i no vinarstvo dn. 3. semestar, 3.semestar, 2. go dina)

» Diplomski studij politologije (Studij) (izbo rni predmet, 1. semestar, 1. go dina)

Ishodi učenja


1. Identify and define the key concepts and approaches relevant to anunderstanding how social life in cities is mediated, the culturaltransformations and social processes surrounding the role of mediatechnologies in the development of the modern industrial city, and thepost-modern service-based global urban regions

2. Undertake independent multidimensional research andproduce a coherentreport on that research within the time constraints and the requiredstandards of quality and form (examined essay)

3. Work inter-disciplinarily, individually and in groups, and make use of adiverse range of academic and non-academic resources (e.g. the arts,libraries, electronic sources, public sites, archives, etc.) in understanding andanalysing different cases of urban mediations and communications in anurban context

Opće kompetencije

By the end of the course students will: develop a wide-ranging knolwdge of keyconcepts pertinent to an understandning of contemporary social living (S2) engagein an crticial and informed analysis of different aspects and social roles of media(S2) be able to identify and scrutinize, at an advanced level, power relationsinvolved, and the interplay of the language, media and social reality, as well as therelations between citizens and institutions (S2)


7 ECTS Esej7 ECTS

Oblici nastave

» Predavanja» Seminari i radionice» Terenska nastava» Samostalni zadaci» Multimedija i mreža» Mentorski rad



PragUdio uocjeni

Tjedni plan nastave

1. Introduction: Defining the Media City2. Key Approaches to the study of media and the city: the spatiality of a

mediated urban space

technologically mediated city,and to seek out most usefulways of understanding andresearching issues arising fromthose explorations. In themiddle of the term studentswill be asked to submit a 2000word long coursework , on acase of urban mediation oftheir own choice, withreference to one of theapproaches covered in thecourse so far. Students areencouraged to do so, especiallybecause they will be allowedto use the same material intheir final examined work, andcan thus seek appropriatefeedback well in advance ofthe final deadline. Theexamined essay should bewritten in an intelligibleacademic English and in anengaging way (intellectually,empirically and conceptually),in 4-5000 words(bibliography included). Theexamined essay questions willbe supplied during the term.Students will have plenty ofopportunity to prepare forthe examination, by attendingindividual tutorials with thecourse leader and interactingwith one another in extrasessions like urban walks (seebelow).



3. The Cinematic City4. Exploring Urban Screens5. Outdoor Advertising and Urban Consumption6. Urban Branding and Regeneration7. Myths and realities of a 'virtual' city8. Key Approaches to the study of urban subjects and mediated urban

experience9. Negotiating the City: Personal stereo and mobile phones uses

10. Media, Community and the City11. The subversive potentials of mediated public art12. Habituating mediated urban space: the uses of existential geography13. Investigating the mediated city: Some methodological issues and

concluding remarks14. 15.

Obvezna literatura

Krajina, Z. (2013) Nego tiating the Mediated City Lo ndo n and NewYo rk : Ro utledge. Co uldry, N. and McCarthy, A. (eds.) MediaSpace:Place, Scale and Culture in a Media Age Lo ndo n and New Yo rk :Ro utledge Eck ardt, F. (2008 ) Mediacity: Situatio ns, Practices andEnco unters Frank & Timme. McQuire, S. (2008 ) The Media City:Media, Architecture and Urban Space Lo s Angeles, Lo ndo n, NewDelhi and Singapo re: Sage Publicatio ns. Go rdo n, E. (2010) TheUrban Spectato r: American Co ncept-Cities fro m Ko dak to Go o gleUniversity Press o f New England (Hano ver and Lo ndo n).


LeGates, R. T. and Sto ut, F.(2000) The City Reader 2ndeditio n Ro utledge. [a singlemo st co mprehensive reader todate o n all matters o f cities,urban space and urbanso cio lo gy, parts will be usefulto individual sessio nsthro ugho ut the co urse]

Miles, M. And Hall, T. (2004)City Cultures Reader 2ndeditio n Ro utledge

Lefebvre, H. (1996) Writingso n Cities Oxfo rd and Malden,MA: Black well Publishers.

Massey, D. (2005) Fo r SpaceLo ndo n, Tho usand Oak s andNew Delhi: Sage Publicatio ns.

So ja, E. (198 9) Po stmo dernGeo graphies: The Reassertio no f Space in Critical So cialTheo ry Verso

So ja, E. (1996) Thirdspace:Jo urneys to Lo s Angeles andOther Real-and-Imagined

Places. Oxfo rd: Black well. So ja, E. (2000)Po stmetro po lis: CriticalStudies o f Cities and Regio ns.Oxfo rd:

Black well. Massey, D. et al (eds) (1999)City Wo rlds Ro utledge (withOpen University Press)

Betsk y, A. et al. Scanning: TheAberrant Architectures o f

Augé, M. (1995) No n-places:Intro ductio n to an



Dillard + Sco fidio New Yo rk :Whitney Museum o f AmericanArt.

Anthro po lo gy o fSupermo dernity Lo ndo n, NewYo rk : Verso .

Leach, N. (ed). Rethink ingArchitecture: A Reader inCultural Theo ry Lo ndo n andNew Yo rk : Ro utledge.

Bo rden, I., Kerr, J. et al (eds.)Unk no wn City: Co ntestingArchitecture and So cial SpaceMIT

Park er, S. (2004) UrbanTheo ry and the UrbanExperience: Enco untering theCity Ro utledge

Do nald, J. (1995) 'The City, TheCinema: Mo dern Spaces' inJenk s, C. (ed) Visual CultureLo ndo n and NY Ro utledge, pp.77-95.

Bull, M. (2000) So unding Outthe City: Perso nal Stereo s andthe Management o f EverydayLife Oxfo rd: Berg.

Frisby, D. (198 5) Fragments o fMo dernity: Theo ries o fMo dernity in the Wo rk o fSimmel, Kracauer andBenjamin Cambridge: Po lityPress and Oxfo rd: BasilBlack well.

de Certeau, M. (198 4) ThePractice o f Everyday LifeBerk ley, Lo s Angeles andLo ndo n: University o fCalifo rnia Press.

Cro nin, A. M. (2010)Advertising, Co mmercialSpaces and the Urban B as i ng‐s to k e : &nb s p ; Palgr av eMacmillan.

Go ffman, E. (1972) Relatio ns inPublic: Micro studies o f thePublic Order Harmo ndswo rth:Penguin Bo o k s.

Kwo n, M. (2004) One Placeafter Ano ther: Site-SpecificArt and Lo catio nal IdentityCambridge, MA and Lo ndo n:The MIT Press.

Lefebvre, H. (1991) ThePro ductio n o f Space Malden,MA and Oxfo rd, UK: Black well.

Lynch, K. (1960) The Image o fthe City Cambridge, MA andLo ndo n: MIT Press.

Massey, D. (1991) A Glo balSense o f Place in MarxismTo day June 1991, p. 24-29.

McCullo ugh, M. (2004)Digital G r o u nd: &nb s p ; A r c h i ‐te c tu r e , Pervasive Co mputing,and Enviro nmental Kno wingCambridge, MA: MIT Press.

Venturi, R. et al. (1977)Learning Fro m Las Vegas: TheFo rgo tten Symbo lism o fArchitectural Fo rmCambridge, MA and Lo ndo n:The MIT Press.

Virilio , P. (2004) TheOverexpo sed City in Redhead,S. (2004) (ed.) The Paul VirilioReader Edinburgh: EdinburghUniversity Press, pp. 8 3-99.



Mediji i različitostiMediji i različitosti 116178


Nositelj

Opis predmeta

Studijski programi




PragUdio uocjeni


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R0

E-učenje R1

Sati nastave

IzvođačDunja Majstorović, dr. sc.

NO

VP

OL



Međunarodne organizacije / e-kolegijMeđunarodne organizacije / e-kolegij 142917

Izv. prof. dr.sc.Lidija ČehulićVukadinović

Nositelj

Opis predmeta

U suvremenim međunarodnim odnosima jedan od važnih aktera su međunarodneorganizacije koje su u doba globalizacije dobile posebnu važnost. Zahtjevi državaza suradnjom na najbolji mogući način ogledaju se kroz aktivnosti međunarodnihorganizacija, koje su oduvijek bile i ostale temelj integracijskih procesa umeđunarodnoj zajednici, ali isto tako i značajan instrument za stabilizacijumeđunarodnih odnosa. Cilj kolegija je upoznati studente sa idejom nastankameđunarodnih oganizacija, pokazati njihove osnovne podjele i aktivnosti naregionalnom i globalnom planu. Od završetka hladnog rata međunarodneorganizacije su dobile dodatno na svom značenju, one su danas važan pokazateljspremnosti država (institucionalno) da zajednički rješavaju sve veći broj problemakoji prelaze nacionalne granice. Specificirajući aktivnosti pojedinihorganizacija:vojno-političkih, ekonomskih, socijalnih i posebno Ujedinjenih narodakao krovne međunarodne organizacije studenti će imati prilike upoznati se snjihovom aktivnošću u novom svjetskom poretku. Međunarodne organizacijepostaju sve kompleksnije, povezanije i dinamičnije što od budućih politologaiziskuje poznavanje se samo ključnih međunarodnih organizacija nego i njihov rad.Stoga je cilj kolegija da polaznici diplomskog Studija politologije steknu prvotemeljna teorijska znanja o međunarodnim organizacjima, kao subjekatameđunarodnih odnosa, razloge njihova nastanka, podjelu, vrste s obzirom naglavne zadaće , teorijske pristupe njhovog proučavanja i sl.. Objektivnom analizomnormativnih ciljeva, uloge i zadaća međunarodnih organizacija te komparacijom sarealnim mogućnostima njihova djelovanja i postignutim rezultatima nakonkretnim primjerima pokušaja rješenja određenih međunarodnih kriza ukazat ćese studentima na ograničenja , zastoje ali i uspjehe djelovanja pojedinihmeđunarodnih organizacija u suvremenim međunarodnim odnosima.

Studijski programi



Ishodi učenja


1. Definirati povijest nastanka, tipove i ciljeve međunarodnih organizacija2. Definirati doprinos međunarodnih organizacija u rješavanju suvremenih

kriza u međunarodnim odnosima.4. Klasificirati međunarodne organizacije u suvremenim međunarodnim


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R1

E-učenje R1

Sati nastave

NO

VP

OL



odnosima.



PragUdio uocjeni

Obvezna literatura

A. LeRoy Bennett, James K.Oliver (2004). Međunaro dneo rganizacije, Politička kultura



Međunarodni odnosi od hladnog rata doMeđunarodni odnosi od hladnog rata doglobalnog poretkaglobalnog poretka

92678

Izv. prof. dr.sc.Lidija ČehulićVukadinović

Nositelj

Opis predmeta

Međunarodni odnosi od hladnog rata jedna su od najdinamičnijih faza razvojasvijeta koja svoj početak nalazi u karakteru, tijeku i rezultatima Drugoga svjetskograta, koji je bio ishodište za nove odnose država i naroda. U njima su posebno doizražaja došle mnogobrojne društvene i nacionalne revolucije, čime je u velikojmjeri izmijenjena politička karta svijeta. Poslijeratni sustav međunarodnih odnosastvorio je uvjete za izradu institucionalnih okvira. Univerzalni, kontinentalni iregionalni sustavi međunarodnih odnosa trebaju poslužiti globalnom rješavanjukonkretnih pitanja mira, sigurnosti i suradnje. Upravo razvoj te širokeinstitucionalizacije nakon hladnog rata, počevši od pokušaja jačanja uloge UN-a pado novih oblika regionalnoga djelovanja, pokazuje dubinu promjena koje idu usmjeru popuštanja i stvaranja novih uvjeta za međunarodnu suradnju. Istovremenomeđunarodni odnosi postali su sve kompleksniji, povezaniji i dinamičniji što odbudućih politologa iziskuje poznavanje ključnih povijesnih elemenatameđunarodne povijesti kao osnove proučavanja i teoretiziranja međunarodnepolitike. Stoga je cilj kolegija da polaznici diplomskog Studija politologije steknutemeljna znanja o povijesnim činjenicama glavnih etapa međunarodnih odnosa kaošto su hladni rat, prevladavanje hladnog rata, detant, kraj hladnog rata i stvaranjenovog svjetskog poretka, njihovim karakteristikama i političkim refleksima nanajvažnijim područjima. Budući da je bit međunarodnih odnosa sve do krajahladnog rata protjecala u vezama između dviju supersila i njihovih alijansa,razumljivo je da se najviše pažnje namjerava posvetiti upravo činjenicama kojemogu studentima pokazati kako se taj razvoj odnosa odražavao u drugimdijelovima svijeta. Istovremeno je cilj studente upoznati sa aktivnostima glavnihaktera međunarodnih odnosa od početka hladnog rata, utvrditi međusobneinterakcije, pravila ponašanja, pokretačke snage te im ujedno pružiti mogućnostpredviđanja budućih smjerova razvoja međunarodnih odnosa zasnovanih napovijesnim činjenicama.

Studijski programi




ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R1

E-učenje R1

Sati nastave

OcjenjivanjeStudenti su dužni dolaziti nanastavu, aktivno sudjelovati uizvođenju iste kroz diskusiju,pisati završni esej i sudjelovatiu simulaciji ukoliko se odlučeza polaganje ispita prekokolokvija. Ispit se možepolagati preko 1 kolokvijatijekom semestra, pisanjaobveznog eseja i sudjelovanja ujednoj od tri ponuđenesimulacije ili u cijelosti naredovnom ispitnom roku.

NO

VP

OL



Ishodi učenja


1. Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će poznavati međunarodneodnose od hladnofg rata do globalnog poretka

2. Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći razumijevatiprobleme i glavne svjetske krize međunarodnih odnosa od hladnofg rata doglobalnog poretka

3. Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći analizirati uzrokeregionalnih i globalnih kriza suvremenih međunarodnih odnosa

4. Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći klasificirati tipovemeđunarodnih odnosa u vremenskom periodu od nastanka hladnog rata doglobalnog svjetskog poretaka

5. Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći evaluiratiučinkovitost pojedinih aktera (država, međunarodnih organizacija,institucija) u međunarodnim odnosima od vremena hladnofg rata doglobalnog poretka

Opće kompetencije

1.Magistri politologije usvojili su naprednu razin u znanja i razumijevanja oproblemima međunarodne politike, odabirom grane politologje međunarodniodnosi nacionalna sigurnost usavršili su svoje politološko obrazovanje. 5..Magistripolitologije sposobni su analizirati međunarodne odnoe i sustave nacionalnesigurnosti . Stečena znanja mogu primijenjivati u rješavanju problema vezanih uzrad međunarodnih institucija, rješavanju problema međunarodne politike ioblikovanju politike nacionalne sigurnosti . 8.Magistri politologije mog u kritičkiprimijeniti napredno znanje stečeno u grani međunarodni odnosi i nacionalnasigurnost za razumijevanje značajki i dinamike procesa međunarodnih odnosa odhladnog rata do globalnog poretka. 9.Magistri politologije sposobni su integriratiznanje i formulirati sudove vezane uz aktere, procese i institucije međunarodnepolitike.Na temelju istraživanja spomenutih aktera, procesa i institucija moguzaključivati i rasuđivati o značajkama politike na globalnoj razini. 11. Magistripolitologije sposobni su samostalno zastupati stavove o međunarodnimpolitičkim problemima strukturirano ih povezujući s argumentima i dokazima nakojima argumenti počivaju. Time će steći sposobnost sustavNe međunarodno-političke argumentacije i njezine prezentacije prilagođene publici kontekstu.12.Magistri politologije sposobni su za dizajniranje i provođenje samostalnogistraživanja i pripremljeni su za nastavak obrazovanja u okviru cjeloživotnogučenja, formalno na poslijediplomskim studijima, ali i samostalno kroz različiteoblike dodatnog usavršavanja.


10 ECTS Pohađanje nastave20 ECTS Esej50 ECTS Kolokviji

100 ECTS Pismeni ispit20 ECTS Seminarski rad

200 ECTS



PragUdio uocjeni



Tjedni plan nastave

1. tjedan Uvodno predavanje2. Predmet kolegija3. Ciljevi kolegija4. Metode izvođenja nastave5. Uvod u materiju kolegija6. tjedan Kraj velike koalicije i početak hladnog rata7. Sastanci velikih sila8. Sfere utjecaja9. Nastanak UN-a

10. Nove američke pozicije11. Staljinova velikodržavna politika12. Kraj velike koalicije13. Churchillov govor u F ultonu14. Trumanova doktrina15. Marshallov plan

Obvezna literatura

Vuk adino vić, R., Međunaro dni o dno si o d hladno g rata doglo balno g po retk a, AKD, Zagreb, 2001.


Calvo co resi, P., Wo rld Po liticsSince 1945, Lo gmans, 1996.,str. 1-40.

Isaacs, J., Hennessy, P., Co ldWar, Abacus, 2008 ., str. 1-71.

Yo ung, J., Kent, J.,Internatio nal Relatio ns Since1945: A Glo bal Histo ry, Oxfo rdUniversity Press, 2004., str.19-78 .

Kissinger, H., Diplo macy, NewYo rk , 1994., str. 394-422.

Gaddis, J.L., The Co ld War,New Yo rk , 2005., str. 5-47.

Gaddis, J.L., Strategies o fCo intainment: A CriticalAppraisal o f AmericanNatio nal Security Po licyDuring the Co ld War, Oxfo rdUniversity Press, 2005., str. 3-8 7.



Menadžment medijaMenadžment medija 142915


Nositelj

Opis predmeta

Upoznavanje s različitim poslovnim modelima u medijskoj industriji koji danaspostoje na globalnim i lokalnom tržištu iz mikro, mezo i makro perspektive. Namakro razini studenti će se upoznati s društvenim, političkim i ekonomskimkontekstom unutar kojeg djeluju medijske organizacije. Makro perspektiva ćestudentima pružiti znanja o medijskim organizacijama kao dijelu ekonomskogsustava u uvjetima globalizacije, kao i o akterima i institucijama koje sudjeluju unjegovom oblikovanju. Na mezo razini studenti će se upoznati s različitimoblicima vlasništva, organizacijske strukture i strategijama tržišnogpozicioniranja. Na mikro razini studenti će se upoznati s organizacijskimfunkcijama u medijskim organizacijama, društveno odgovornim i etičkimposlovanjem i poslovnim praksama. Kolegij će studente upoznati s najnovijimspoznajama i istraživanjima o tome kako tehnološke promjene uključujućidigitalizaciju, konvergenciju i potreba za krosmedijskoom/transmedijskomprodukcijom i distribucijom medijskog sadržaja utječu na sve tri spomenute razine(mikro, mezo i makro) medijske industriji uzevši u obzir ulogu koju mediji imaju udemokratskim sustavima (javni interes, građanska participacija, kulturnaparticipacija) i sve veću ulogu publika (interaktivnost, prosumers, user generatedcontent itd.) M Studenti će upoznati modele i metode uspješnog upravljanjamedijskim tvrtkama po segmentima poslovanja (javni servis, komercijalni mediji,neprofitni mediji), pri čemu će primarni alat učenja biti studije slučaja (casestudies). Sadržaj kolegija usmjeren je na najnovije trendove u industriji kako bi sestudente upoznalo s novim tržišnim uvjetima nastalim digitalizacijom ikonvergencijom. Predavanja će studente upoznati i sa Strategijom jedinstvenogdigitalnog tržišta za Europu, te dostupnim modelima sufinanciranja u oblikuprograma Europske Unije („Kreativna Europa“), hrvatskih državnih potporapoput F onda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencijeza elektroničke medije i drugim modelima financiranja.

Studijski programi


Ishodi učenja


1. Analizirati društvene institucije i aktere koji oblikuju kontekst u kojemdjeluju medijske organizacije

2. Definirati različite oblike vlasništva i njihovu ulogu u poslovanju medijskihorganizacija

3. Opisati različite oblike organizacijske strukture i funkcija medijskeorganizacije


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R1

E-učenje R1


Sati nastave

Izvođač predavanjadoc. dr. sc. Antonija Čuvalo

Izvođačdoc. dr. sc. Antonija Čuvalo

Ocjenjivanje

Maksimalan broj bodova kojistudent može ostvariti putemkolokvija je 30. Maksimalanbroj bodova koji student možeprikupiti iz projekta je 30 (10iz prezentacije i 20 izpismenog izvještaja oprojektu). Maksimalan brojbodova koji student možeprikupiti iz seminarskeaktivnosti je 10. U slučajevimagraničnih vrijednosti (0,5)nastavnik će odrediti ocjenu uskladu s aktivnošću studenta.

NO

VP

OL



4. Analizirati različite strategije tržišnog pozicioniranja medijskih organizacija5. Analizirati utjecaj digitalizacije i konvergencije na poslovanje medijskih

organizacije6. Razviti sposobnost samostalnog zaključivanja u tipičnim poslovnim

procesima i ključnim situacijama medijske tvrtke7. Razviti manji medijski start up projekt


0.5 ECTS Pohađanje nastave4 ECTS Pismeni ispit

0.5 ECTS Seminarski rad2 ECTS Praktični rad7 ECTS

Oblici nastave

» Predavanja» Seminari i radionice» Terenska nastava



PragUdio uocjeni

Sudjelovanje u nastavi 0 % 10 % 0 % 10 %Seminarski rad 0 % 0 % 0 % 30 %


SEMINARSKE OBVEZE: Studenti su obavezni sudjelovati u projektnom zadatku,prikupljanju podataka, analizi, pripremi prezentacije i pisanju pismenog izvještajao projektnom zadatku. Studenti su obavezni održati prezentaciju svog projektnogzadatka i predati pismeni izvještaj o projektnom zadatku zajedno s prezentacijom.Studenti koji zbog opravdanog razloga ne može održati prezentaciju snastavnikom dogovara način nadoknade. Svi slučajevi rješavaju se individualno.ISPITNE OBVEZE: Studenti su tijekom semestra obvezni položiti jedan kolokvij(predavanja i obavezna literatura). Student koji ne pristupi kolokviju gubi pravopristupa završnom ispitu. Naknadnog pisanja kolokvija – nema. Na kolokvijustudent može prikupiti 30 % bodova (30 % donosi projektni zadatak, 10 % -aktivnost na seminaru ili osvrt o posjetu medijskoj kući, pisani izvještaj oprojektnom zadatku), a 30% završni pismeni rad. Završni pismeni rad studentipišu individualno na temelju obavezne i dopunske ispitne literature i obavljenogprojektnog zadatka. Završni pismeni radovi se predaju u vrijeme ispitnih rokovana porti u sandučić nastavnika. Studenti prije toga moraju prijaviti rok inačeradovi neće biti ocijenjeni. Teme ispitnih radova biti će objavljene na intranetu i snjima će studenti biti upoznati na predavanjima i seminaru. -Sukladno „Uputamaza provedbu ispita“ pozitivna, ali odbijena završna ocjena se, u slučaju izlaska nazavršni test, ne čuva. -Sve upitne situacije rješavaju se individualno, u kontaktu snastavnikom. Mail:[email protected]



Tjedni plan nastave

1. Uvod: o predmetu, pristupu u predavanjima, terminima kolokvija iocjenjivanju, , administrativni podaci.Uvod u menadžment (interna i eksterna okolina, funkcije menadžmenta,organizacijska struktura medijskih organizacija, etika i društvenaodgovornost).

Seminar: o praktičnim radovima i projektnim zadacima2. Uvod u menadžment I: uvod u makroekonomiju (javne financije, fiskalna i

monetarna politika, zakonska regulativa) i hrvatsku medijsku industriju.

Seminar: studije slučaja3. Uvod u menadžment II: uvod u ekonomiju medija, funkcije medijske

organizacije strateško pozicioniranje: PEST, SWOT, Porterov model.

Seminar: primjeri iz prakse, studije slučaja (tiskani mediji: razvoj ikonvergencija)

4. Mediji, tržište i javni interes: menadžment javnog servisa, odnos prematržištu, financiranje, javni interes, regulacija, pay-TV vs slobodna TV.

Seminar: analiza slučaja HRT5. Komercijalni mediji radiodifuzije (27.3.2017): menadžment komercijalnih

medija, organizacijska struktura i procesi, regulacija, tržišno orijentiranonovinarstvo

Seminar: studije slučaja (komercijalni radio i televizija, komercijalni mediji ijavni interes)

6. Neprofitni mediji: menadžment neprofitnih medija, organizacijskastruktura i procesi, regulacija, izvori financiranja.

Seminar: studije slučaja (neprofitni mediji)7. Medijska industrija: Marketing i medijske publike (različite mjere

uključujući: rejtinzi, doseg, „big data“, click-throughs)

Seminar: analiza slučajeva8. Nema nastave (Uskrsni ponedjeljak): studenti rade na projektu

(prikupljanje podataka)9. Nema nastave zbog sudjelovanja na kursu/konferenciji Comparative Media

Systems u Dubrovniku 24-28.4.2017.: studenti rade na rojektu (prikupljanjepodataka)

10. Nema nastave (Prvi svibnja): studenti rade na projektu (prezentacije, pisanirad)

11. Transmedijska/krosmedijska produkcija i distribucija : utjecaj konvergencijena proizvodnju, distribuciju i recepciju sadržaja, korisnici kao proizvođačisadržaja (UGC), nove profesije korisničko iskustvo

Seminar. Predstavljanje projekata, prezentacije12. Intelektualno vlasništvo (arhiva, autorska prava u medijima, long tail)

(15.5.2017)

Seminar: Predstavljanje projekata13. Utjecaj regulacije medija, budućnost regulacije, samoregulacija i

koregulacija, jedinstveno digitalno tržište EU i princip zemlje porijekla(22.5.2017.)

Seminar: Predstavljanje projekata14. Kolokvij (29.5.2017): piše se u terminu predavanja



15. Poduzetništvo i mediji, start-upovi i budućnost medija (5.6.2017): odnosi sinvestitorima, inkubatori, izvori financiranja, društvene mreže,

Seminar: Predstavljanje projekata

Obvezna literatura

Nikodijević, Dragan (2012).Menadž ement maso vnihmedija

Mikić, Švaljek, Orsag,Pološki (2011). Ek o no msk ilek sik o n

P. Sikavica, F . BahtijarevićŠiber i N. Pološki Vokić(2008). Temelji menadž menta

Nada Zgrabljić Rotar(2011). Digitalno do ba:Maso vni mediji i digitalnak ultura - D. Hajduk ,Digitalizacija lo k alnih iregio nalnih TV u Hrvatsk o j(149-172), Sveučilište uZadru

Sk ripte do bivene napredavanjima

Alan A. Albarran, SylviaM.Chan-Olmsted, MichaelO. Wirt (2008). Handbo o ko f Media Management andEco no mics

Inno vatio n Repo rt New Yo rkTimes,www.nytinno vatio n.co m

Alison Alexander, JamesOwers, Rod Carveth, C.Ann Hollifield & Albert N.Greco (2004). MediaEco nmics. Theo ry andPractice

Paško Bilić i Ivan Balabanić(2016). Pluralizam ipo larizacija maso vnih medija umrež no m pro sto ru: slučajmo netizacije hrvatsk ihauto cesta.



Metode istraživanja medijskih publikaMetode istraživanja medijskih publika 132858

Doc. dr.sc.Helena Popović

Nositelj

Opis predmeta

Cilj je kolegija upoznati studente/studentice s kvalitativnim i kvantitativnimmetodama istraživanja koje se najčešće koriste u istraživanju medijskih publika.Nastava se izvodi u obliku predavanja i vježbi. Nakon odslušanih predavanjastudenti/studentice pohađaju vježbe na kojima se osposobljavaju za praktičnuprimjenu određene metode. Uz vodstvo suradnika na kolegiju, studenti/studenticesamostalno provode istraživanje. Dakle, osim što će dobiti uvid u ontološke iepistemološke temelje istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima, te uraspon metoda koje se koriste u suvremenim istraživanjima medijskih publika, ciljje naučiti studente/studentice kako primijeniti određenu metodu što uključujeproces definiranja teme istraživanja, razvoj konceptualnog okvira, određenjauzorka i metode, prikupljanja podataka, interpretacije rezultata te kritičkogvrednovanja vlastitog istraživanja.

Studijski programi


Ishodi učenja


1. Definirati i opisati različite metode koje se koriste u istraživanju medijskihpublika (S1);

2. Primijeniti i usporediti napredne teorijske koncepte koji se odnose namedijsku teoriju (S2);

3. Procijeniti koje su prednosti i nedostaci određenih metoda istraživanja (S1);4. Objasniti adekvatnost pojedine metode istraživanja s obzirom na

istraživačko pitanje (S1)5. Definirati i primijeniti metodološki instrumentarij za analizu medijskih

publika (S1)6. Analizirati i kritički vrednovati istraživanja medijskih publika koje su

relevantne za medijsku produkciju (S1)


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R1

E-učenje R1

Sati nastave

OcjenjivanjePohađanje nastave jeobavezno. Studenti/studenticesu obavezni prisustvovativježbama (5 susreta).Dopušten je isključivo jedanizostanak sa vježbi bez obzirana razloge. Redoviti dolazakna vježbe preduvjet je zadobivanje potpisa.Studenti/studentice seraspoređuju u grupe za vježbeiz određene metode abecednimredom. Vježbe su obavezne zasve studente/studenticeupisane na kolegij. Konačnaocjena uspjeha na predmetuutvrđuje se na temeljuaktivnosti tijekom nastave i napismenom ispitu koji sepolaže u vrijeme ispitnihrokova. Tijekom nastave sevrednuje terensko istraživanje.Studenti/studentice su,tijekom trajanja vježbi, dužniprovesti vlastito istraživanjekoristeći metodu iz koje supohađali vježbe. Istraživačkiizvještaj izrađuje se za vrijemetrajanja vježbi, a predaje seprilikom predzadnjeg susretau semestru i preduvjet je zadobivanje potpisa. Radovi sene primaju nakon definiranogroka i ne mogu se naknadnodorađivati ili ispravljati.Istraživački izvještaj nosi od 0do 30 bodova. Ostvareni brojbodova iz terenskogistraživanja zbraja se sa brojembodova koji je ostvaren napismenom ispitu koji sepolaže u vrijeme ispitnihrokova. Istraživački izviještajduljine 3000 riječi trebasadržavati slijedeće: uvod:istraživački problem; definicijeosnovnih pojmova; ciljistraživanja; istraživačko

NO

VP

OL



Opće kompetencije

Magistri/ce novinarstva stekli su naprednu razinu komunikacijske kompetencije upisanoj komunikaciji, te su razvili napredne vještine pisanja akademskog rada. (G1)Magistri/ce novinarstva u stanju su primijeniti temeljna etička načela prilikomprovođenja istraživanja (G4) Magistri novinarstva stekli su temeljna znanja oteorijama i konceptima relevantnim u društvenim znanostima te ih mogu kritičkivrednovati (G5) Magistri/ce novinarstva stekli su napredna znanja o metodamaistraživanja u društvenim znanostima i njihovoj primjeni. (G5)


1 ECTS Pohađanje nastave4 ECTS Pismeni ispit2 ECTS Istraživanje7 ECTS

Oblici nastave

» Predavanja» 1-10 susret (2+2)

» Vježbe» 11-15 susret (2+2)



PragUdio uocjeni

Tjedni plan nastave

1. Istraživačke tradicije u društvenim i humanističkim znanostima2. Konceptualizacija medijskih publika3. Istraživačka etika4. Intervju5. F okus grupe6. Etnografija7. Eksperiment8. Anketna istraživanja9. Tržišna istraživanja medijskih publika

10. Konvergencija medija – konvergencija metodologija11. Vježbe12. Vježbe13. Vježbe14. Vježbe15. Vježbe

pitanje/hipotezu; kratak opismetode i obrazloženjepravovaljanosti odabranemetode s obzirom naistraživačko pitanje; opis iobrazloženje uzorka; analizu iinterpretaciju podataka;zaključak; popis literature(koji mora sadržavati tribibliografske jedinice poizboru voditelja/voditeljicevježbi , koje se odnose naistraživački problem); priloge(primjerice popis pitanja,transkripti i sl.). Za upute oformi istraživačkog izvještaja,uključujući navođenjeliterature, studenti morajukonzultirati dokument„Upute za pisanje akademskihradova na F akultetu političkihznanosti“ koji se nalazi na webstranicama F akulteta. Studentiprilikom zadnjeg susreta usemestru polažu kolokvijtemeljen na obaveznoj ispitnojliteraturi i sadržaju koji seobrađivao tijekom nastave(predavanja) (max. 70 bodova).Studenti/studentice polažupismeni ispit u vrijemeispitnih rokova, temeljen naobaveznoj literaturi i sadržajukoji se obrađivao tijekomnastave (predavanja). Ispitnosi maksimalno 70 bodova(okvir: 35-43=2; 44-52=3; 53-61=4; 62-70=5). Za prolaznuzavršnu ocjenu iz predmetastudenti/studentice ukupnomoraju ostvariti minimalno 60bodova (istraživački izvještaj +pismeni ispita) (skala: 60-69=2; 70-79=3; 80-89=4; 90-100=5).



Obvezna literatura

Hammersley, M.; Atkinson,P . (1). Ethno graphy:Principles in Practice.,Routledge

Jensen, B. K. i Jankowski, W.N. (1). A Handbo o k o fQualitative Metho do lo gies fo rMass Co mmunicatio nResearch, Routledge

Marsh, D. ; Stoker, G. (16).Teo rije i meto de po litičk eznano sti, F PZ

Schrøder, Kim, KirstenDrotner, Stephen Kline &Catherine Murray (1).Researching Audiences,Hodder: Arnold


» London School of Economics and Political Science, Oxford



Metode istraživanja medijskog tekstaMetode istraživanja medijskog teksta 92681

Izv. prof. dr.sc.Viktorija Car

Doc. dr.sc.Marijana Grbeša-

Zenzerović

Nositelji predmeta

Opis predmeta

Cilj je ovog kolegija upoznati studente s metodama istraživanja medijskih sadržaja(medijskog teksta) u širokom rasponu od kvantitativnih metoda, poput analizesadržaja, do kvalitativnih metoda poput analize diskurza ili analize narativa.

Nakon odslušanih predavanja, studenti će pohađati vježbe na kojima će moćipraktično primijeniti znanja stečena na predavanjima. Tu će studenti dobiti prilikuda, uz mentorstvo suradnika na kolegiju, samostalno izrade nacrt istraživanja,naprave analizu određenog uzorka medijskog teksta te interpretiraju dobivenerezultate.

Studenti će na ovom kolegiju dobiti uvid u lepezu istraživačkih metoda koje sekoriste u istraživanju masovnih medija, a osnovni cilj kolegija jest naučiti ih kakote metode primijeniti, kako čitati i interpretirati analize medijskih sadržaja te nakraju, kako kritički vrednovati vlastito istraživanje.

Studijski programi


Ishodi učenja


1. Definirati i opisati teorije i koncepte relevantne u društvenim znanostimate ih mogu kritički vrednovati (IUP 1)

2. Definirati, razumjeti i objasniti metode istraživanja u društvenimznanostima i njihovu primjenu (IUP 2 i 3).

3. Definirati, razumjeti i objasniti te kritički vrednovati komponentemedijskog okruženja (IUP 5)

4. Opisati i definirati metode istraživanja medijskog teksta; sposobni surazraditi i primijeniti metodološki instrumentarij za analizu medijskogteksta; mogu koristiti metode analize medijskog teksta za kritičkovrednovanje i interpretaciju medijskog teksta (IUP 2, 3, 4, 5)

5. Definirati ulogu medija u reprezentaciji društvenih skupina (IUP 5)6. Analizirati pojedini medijski sadržaj (novinski članak, radijski ili televizijski

prilog, sadržaj objavljen na internetu, multimedijski sadržaj) koristeći jednuili više znanstvenih metoda istraživanja

7. Analizirati kritički medijske sadržaje, a oni su sastavni dio medijskogsustava odnosno okruženja (lokalno/nacionalno/regionalno/globalno).

Seminar/esej 30Predavanja 30

ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R1

E-učenje R1

Sati nastave

Izvođačidoc. dr. sc. Hrvoje Jakopovićdoc. dr. sc. Igor Kanižajdoc. dr. sc. Zlatan KrajinaJosip Šipić

OcjenjivanjePredavanja i vježbe obaveznisu za sve studente pa i za onekoji su u prethodnojakademskoj godini odslušali,ali nisu položili ispit iz ovogpredmeta. Redovitost napredavanjima vrednuje se kaoprednost prilikom odabirametode istraživanja za vježbe.Na vježbama su studentipodijeljeni u grupe te moguizabrati samo jednu od 3metode istraživanja: Analizasadržaja (1 grup1) voditeljicadoc.dr.sc. Marijana Grbeša,Analiza diskurza (1 grupa)voditelj mr.sc. Josip Šipić,Analiza narativa (2 grupe)voditelji doc.dr.sc. ViktorijaCar i doc. dr.sc. Zlatan Krajina.Kao rezultat rada na vježbama,prema uputama voditelja,studenti pišu i provodevlastito istraživanje te ga upisanom obliku predajuvoditelju/ici vježbi naposljednjem susretu navježbama (to je posljednjitjedan nastave u zimskomsemestru). Završni rad nijemoguće predati naknadno,poslije završetka nastave uzimskom semestru. Studentikoji završni rad ne predaju dotog roka gube pravo polaganjaispita iz ovog predmeta u ovojakademskoj godini te gamoraju ponovno upisatisljedeće akademske godine.Ocjena iz završnog rada čini50% ukupne ocjene na

NO

VP

OL



Opće kompetencije

(G5) Studenti će steći temeljna znanja o teorijama i konceptima relevantnim udruštvenim znanostima te ih mogu kritički vrednovati (IUP 1). (G5) Studenti ćesteći napredna znanja o metodama istraživanja u društvenim znanostima i njihovojprimjeni (IUP 2 i 3). (G3) Studenti će biti u stanju definirati, razumjeti i objasniti tekritički vrednovati komponente medijskog okruženja (IUP 5). (S1) Studenti će bitisposobni opisati i definirati metode istraživanja medijskog teksta; sposobni surazraditi i primijeniti metodološki instrumentarij za analizu medijskog teksta;mogu koristiti metode analize medijskog teksta za kritičko vrednovanje iinterpretaciju medijskog teksta (IUP 2, 3, 4, 5). (S2) u stanju su definirati ulogumedija u reprezentaciji društvenih skupina (IUP 5)


2 ECTS Pohađanje nastave2 ECTS Pismeni ispit2 ECTS Istraživanje (završni rad)6 ECTS

Oblici nastave

» Terenska nastava



PragUdio uocjeni

Tjedni plan nastave

1. 1. susret UVOD doc. dr. sc. Viktorija Car i doc .dr. sc. Marijana Grbeša2. Obrazloženje osnovnih ciljeva i svrhe predmeta. Pregled tema i metoda

istraživanja koje će se obrađivati tijekom predavanja. Upoznavanje snačinom rada na predavanjima i vježbama. Pregled literature koja će bitikorištena tijekom predavanja i vježbi. Gost/gošća na uvodnom predavanjustudentica ili student koji je netom obranio/la diplomski rad nadiplomskom studiju novinarstva, a u diplomskom radu je za potrebeistraživanja koristio/la neke od metoda istraživanja medijskog teksta.

3. 2. susret MASOVNI MEDIJI KAO PREDMET ZNANSTVENOGISTRAŽIVANJA, doc. dr. sc. Viktorija Car

4. Na ovom susretu studenti se upoznaju s medijskim studijama ikomunikologijom kao znanstveno-istraživačkim disciplinama te stječu uvidu povijesni razvoj analize i istraživanja unutar ovih disciplina. Studenti seupoznaju s teorijama i konceptima relevantnima za ove discipline teglavnim elementima koja definiraju istraživanja, a to su istraživačkaparadigma i cilj istraživanja, metode istraživanja te tematski fokus. 3. susret- F AZE ISTRAŽIVANJA: KVALITATIVNE I KVANTITATIVNE METODEISTRAŽIVANJA doc. dr. sc. Zlatan Krajina

5. Razlike i primjena kvantitativnih i kvalitativnih istraživačkih metoda uistraživanjima medijskog sadržaja. Na ovom susretu studenti se upoznajudetaljno s fazama istraživanja.

6. 4. susret ANALIZA SADRŽAJA doc. dr. sc. Marijana Grbeša

predmetu. 1. završni rad (max.50 bodova) Minimalan brojbodova koji studenti trebajuostvari iz završnog rada da biim se rad prihvatio je 25.Ukoliko iz rada dobiju 0-24boda, u roku od 7 dana oddatuma kada im voditelj/ili-ilinositeljice pošalju obavijest obodovima, trebaju sekonzultirati svoditeljem/icom, ispraviti rad,i ponovno ga predati,najkasnije tjedan dana prijedrugog ispitnog roka u veljači.Ukoliko ni tada rad nezavrijedi 25 ili više bodova,studentu/ici se zaključujeocjena nedovoljan iz predmetate je dužan/na predmetponovno upisati sljedećeakademske godine. Završni radocijenjen s 25 ili više bodova,nije moguće naknadnodorađivati za veći broj bodova.2. pisani ispit (test znanja izobavezne literature, max. 50bodova) Minimalni prag zaprolaz na pisanom dijeluispita je 25 bodova.Studenti/ce koji iz pisanogispita dobiju 0-24 boda,trebaju ponovno pisati ispitna nekom od sljedećih ispitnihrokova. Ne postoji mogućnostusmenog odgovaranja za većibroj bodova. Studentima/camas invaliditetom koji to zatraže,organizirat ćemo usmeni ispit.Bodovi iz završnog rada ipismenog ispita se zbrajaju.Zaključne ocjene: 0-59 bodova= nedovoljan, 60-69 bodova =dovoljan, 70-79 bodova =dobar, 80-89 bodova = vrlodobar, 90-100 bodova =odličan



7. Studenti se upoznaju s analizom sadržaja kao kvantitativnom, ali ikvalitativnom metodom istraživanja medijskog teksta. Slijedeći fazeistraživanja kod ove metode, uče kako postaviti istraživanje koristećimetodu analize sadržaja, od definiranja zadaća i ciljeva istraživanja,postavljanja istraživačkih pitanja i hipoteze, definiranja jedinica analize,uzorkovanja, uspostavljanja mjernog sustava, provođenja testa pouzdanosti,provjere upitnika i kodne liste, itd.

8. 5. susret UVOD U SEMIOTIKU doc. dr. sc. Zlatan Krajina9. Ako su narativi smislene tekstualne jedinice, one to postaju tek kada njihovi

'čitatelji' prepoznaju i razumiju njihov osnovni 'gradivni element': simbole ikodove. S obzirom da su oni podložni društvenim promjenama, te prematome izrazito složeni, ovo predavanje posvećujemo upoznavanju sosnovama semiotike, discipline koja proučava znakove i njihove odnose.

10. 6. susret ANALIZA NARATIVA, doc. dr. sc. Zlatan Krajina11. Cilj je ovog predavanja demonstriranje analize narativa kao metode analize

medijskog teksta kao i epistemološki doseg te metode kvalitativnogistraživanja medijskog teksta.

12. 7. susret ANALIZA DISKURSA doc.dr.sc. Nebojša Blanuša13. Analiza diskursa širok je i raznorodan pristup analizi pisane ili izgovorene

riječi u različitim kontekstima. Primjenjuje se u mnogim društvenimznanostima, od lingvistike, sociologije, antropologije, psihologije,medijskih i kulturalnih studija itd. Pristup koji se u ovom kolegijupodučava poststrukturalističkog je usmjerenja s fokusom na odnos jezika imoći.

14. 8. susret KRITIČKA ANALIZA DISKURSA, mr.sc. Josip Šipić15. Kritička analiza diskursa je interdisciplinarni pristup proučavanju jezika

koji nastaje osamdesetih godina prošlog stoljeća pod značajnim utjecajemMichela F oucaulta, F rankfurtske škole i sistemske funkcionalne lingvistikeMichaela Hallidaya. Osim što analizira pisanu ili izgovorenu riječ urazličitim kontekstima, ona promatra jezik kao ljudsku djelatnost udijalektičkom odnosu s društvom i društvenim procesima. U tom smislupredstavlja iznimno važan instrument za istraživanje načina na koje sediskursom (re)produciraju (ili podrivaju) očiti ili skriveni društveni ipolitički odnosi dominacije, moći, nejednakosti i diskriminacije. Ovim će sepredavanjem dati uvid u temelje ove vrlo heterogene perspektiveproučavanja jezika, dok će se poseban naglasak staviti na pristup kojega ukritičkoj analizi diskursa zastupa Norman F airclough.



Obvezna literatura

Gunter, B. (2000) MediaResearch Metho ds. Lo ndo n:Sage. Po glavlja 1. i 3., str. 1-21,55-92

Wimmer, R. i Do minick , J.R.(2006) Mass Media Research:An Intro ductio n. 8 th Editio n. Wadswo rth Publishing.Po glavlje The Research Pro cessstr.1-113

Gillespie, M. i To ynbee, J.(2006) Analysing MediaTexts. NY: Open UniversityPress. (Gillespie i To ynbeeIntro ductio n, 1-4; Gripsrud, J.'Semio tics: signs, co des andcultures' str. 10-40; M.Gillespie: Narrative analysis,8 0-115, Hesmo ndhalgh, 120-121; To ynbee 158 -18 4;Bransto n: 44-64)

van Dijk , Teun A., ur., 1997./Disco urse as So cialInteractio n/. Lo ndo n: Sage.Po glavlje 10: No rmanFairclo ugh i Ruth Wo dak .Critical Disco urse Analysis,str. 258 -28 4.

Jo rgensen, Marianne i Lo uiseJ. Phillips. 2002. /Disco urseAnalysis as Theo ry andMetho d/. Lo ndo n: Sage.Po glavlje 3: Critical Disco urseAnalysis, str. 60-95.

Stuart Hall REPREZENTACIJA,ZNAČENJE I JEZIK (ulo mak izk njige: Representatio n:cultural representatio ns andsignifying practices, ur. StuartHall, 1997, SAGE pdf do k umentna Studo matu)


Obavezna literatura za vjež be: ANALIZA SADRŽAJA:

Riffe, Daniel et al. (2014) (3rdeditio n) Analyzing MediaMessages: Using QuantitativeCo ntent Analysis in Research.Lo ndo n: Ro utledge. Po glavlja1., 2., 3., 4. (str. 1-70) i 6. (str.94-122).

ANALIZA NARATIVA:

čitank a o meto do lo gijitek stualne analize (izbo rdijelo va k ljučnih tek sto va,priredio dr. Z. Krajina,do stupna k ao pdf naStudo matu) uk ljučuje:

Ro land Barthes, Mito lo gija(2010), po glavlja Mit danasiLice Garbo (45 stranica)

ANALIZA DISKURZA: Richardso n, J. E. (2007)Analysing Newspapers: AnAppro ach fro m CriticalDisco urse Analysis.Basingsto k e: PalgraveMacmillan: str. 26-45 i 46-74.

Bisho p, H. i Jawo rsk i, A.(2003) We Beat em:Natio nalism and theHegemo ny o f Ho mo geneity inthe British Press Repo rtage o fGermany versus England

Lazar, M. (2000) Gender,Disco urse and Semio tics: ThePo litics o f Parentho o dRepresentatio ns, Disco urse &So ciety, Vo l. 11(3): str. 373 -400.



during Euro 2000, Disco urse& So ciety, Vo l. 14(3): str. 243 -271.

Po po vić, H. i Šipić, J. (2013)Žene i izbo ri: između glasamedija i glasa po litičk ihak terk i. U: Siro čić Z. i Sutlo vićL. (ur.) Širenje po dručjapo litičk o g: no vi po gledi napo litičk u participaciju ž ena.Zagreb: Centar za ž ensk estudije: str. 193-232.

Do punsk a literatura:

Bauer, M. i Gask ell, G. (2000)(ur) Qualitative researchingwith text, image and so und.Lo ndo n: Sage.

Berelso n, B. (1952) Co ntentAnalysis in Co mmunicatio nResearch. The Free Press.

Biti, Vladimir. Po jmo vniksuvremene k njiž evne ik ulturne teo rije, MaticaHrvatsk a, Zagreb. 2000. -natuk nica " Disk urz"

Bo rdwell, B. i Tho mpso n, K.(2000) Film Art: AnIntro ductio n. NY: McGraw-Hill.

Fairclo ugh, No rman. 1992./Disco urse and So cialChange/. Cambridge: Po lityPress.

Fairclo ugh, No rman. 1995./Critical Disco urse Analysis/:/The Critical Study o fLanguage/. Lo ndo n: Lo ngman.

Fo ucault, Michel. Znanje imo ć. Glo bus. Zagreb. 1994.

Fo ucault, Michel. Arheo lo gijaznanja. Izdavačk a k njiž arnicaZo rana Sto jano vića. No vi Sad.1998 .

Gillespie, M. i To ynbee, J.(2006) Analysing MediaTexts. NY: Open UniversityPress.

Hesmo ndhalgh, D. (2006)Disco urse analysis andco ntent analysis u M. Gillespiei J. To ynbee Analysing MediaTexts. NY: Open UniversityPress.

Hijmans, E. (1996) The lo gic o fqualitative media co ntentanalysis: a typo lo gy, TheEuro pean Jo urnal o fCo mmunicatio n Research.21(1):93-108

Ho lsti, O. R. (1969) Co ntentAnalysis fo r the So cial Sciencesand Humanities. Reading:Addiso n-Wesley.

Krippendo rff, K. (2004)Co ntent Analysis. AnIntro ductio n to ItsMetho do lo gy.

Lacey, N. (2000) Narrativeand Genre: Key Co ncepts inMedia Studies. NY: Palgrave.

Park er, Ian. Disco urseDynamics: Critical Analysisfo r So cial and IndividualPsycho lo gy, Ro utledge,Lo ndo n. 1992.

Park er, Ian. Disco urseAnalysis. U Banister P. i sur.(ur) Qualitative Metho ds inPsycho lo gy: A Research Guide.Open University Press.Buck ingam. 1994.

Penn, G. (2000) Semio ticAnalysis o f Still Images, uBauer, M. i Gask ell, G. (2000)(ur) Qualitative researchingwith text, image and so und.Lo ndo n: Sage.

Riffe, Daniel et al. (2014) (3rdeditio n) Analyzing MediaMessages: Using QuantitativeCo ntent Analysis in Research.Lo ndo n: Ro utledge

Yin, R. (2007) Studija slučaja



dizajn i meto de. Zagreb:Po litičk a misao .



Migracije i sigurnostMigracije i sigurnost 160378

Prof. dr.sc.Siniša Tatalović

Nositelj

Opis predmeta

Cilj ovog kolegija je proučavanje fenomena migracija iz perspektive sigurnosnihstudija. U uvodnom dijelu kolegija pozornost će biti usmjerena prema istraživanjui analiziranju suvremenih političkih i sigurnosnih procesa koji uzrokuju migracije.Nakon toga, fokus će biti usmjeren na ''push and pull'' faktore koji uzrokujumigracije. Posebna pozornost će biti usmjerena prema uzročnicima prisilnihmigracija te mjestu i ulozi država i međunarodnih organizacija u rješavanju uzrokai posljedica masovnih migracija. Pitanja poput traženja odgovora na masovnemigracije biti će posebno naglašena. Biti će korišteni različiti pristupi i studijeslučaja u proučavanju migracija s posebnim naglaskom na sagledavanje političkih,pravnih i institucionalnih okvira upravljanja migracijama u Republici Hrvatskoj iEuropskoj uniji. U kontekstu sadržaja kolegija, tražit će se odgovori i na pitanja dali, kako i na koji način masovne migracije predstavljaju sigurnosno i/ilihumanitarno pitanje, kombinaciju navedenih pitanja, te da li jedno isključujedrugo? Prolazak i/ili dolazak velikog broja migranata – pogotovo kod manjihdržava koje ujedno imaju i vrlo ograničene kapacitete – predstavlja humanitarnopitanje no postavlja se i pitanje predstavljaju li migracije i sigurnosno pitanje.Kolegij nudi uvid u najvažnije procese suvremenih migracija, te omogućavastudentima da razumiju uvjete koji dovode do sekuritizacije migracija. Nakonpoloženog kolegija, studenti će steći osnovna znanja koja će im omogućiti dasudjeluju u upravljanju migracijama u tijelima javne uprave nadležnim za pitanjanacionalne sigurnosti.

Studijski programi




ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R3

E-učenje R1

Dovoljan (2) 51-65Dobar (3) 66-75Vrlo dobar (4) 76-85Izvrstan (5) 86-100

Sati nastave

Izvođači predavanjaVedrana Baričević, dr. sc.doc. dr. sc. Ružica Jakeševićdoc. dr. sc. Robert Mikacdoc. dr. sc. Marta Zorko

IzvođačiVedrana Baričević, dr. sc.doc. dr. sc. Ružica Jakeševićdoc. dr. sc. Robert Mikacdoc. dr. sc. Marta Zorko

Ocjenjivanje

NO

VP

OL



Ishodi učenja


1. Razlikovati osnovne pojmove migracija stanovništva, definirati tipovemigracijskih kretanja, objasniti faktore koji utječu na migracije te kritičkianalizirati osnovne teorijske koncepte o migracijama stanovništva.

2. Razlikovati globalne migracijske tokove. Razumijeti i razlikovati ''pushand pull'' faktore koji uzrokuju migracije.

3. Analizirati i razumijeti utjecaj kriza i sukoba na migracije. Kritičkirazmišljati i analizirati uzroke nastanka kriznih žarišta i njihov utjecaj namigracije. Analizirati različite vrste sukoba i njihov utjecaj na migracije usvijetu te prvenstveno one koje streme prema Europskoj uniji.

4. Ocijeniti političke, humanitarne, organizacijske, socijalne, ekonomske,demografske i sigurnosne politike odabranih država i međunarodnihorganizacija prema migracijama.

5. Procijeniti utjecaj migracija na nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske idržava Jugoistočne Europe. Procjeniti utjecaj migracija na regionalnusigurnosnu dinamiku.

6. Rezimirati sigurnosne posljedice migracijskih kretanja u RepubliciHrvatskoj. Poznavati pravne mehanizme migracijske i sigurnosne politikeRepublike Hrvatske. Analizirati regionalne mehanizme sigurnosne suradnjei koordinacije migracijskih politika.

7. Planirati u praksi nacionalnu migracijsku i sigurnosnu politiku RepublikeHrvatske.

8. Analizirati relevantan pravni okvir i praksu u Republici Hrvatskoj iocijeniti da li je usklađena s međunarodnim standardima.


2 ECTS Pohađanje nastave2 ECTS Kolokviji2 ECTS Seminarski rad1 ECTS Usmeni ispit7 ECTS

Oblici nastave

» Predavanja» predavanja

» Seminari i radionice» seminari

» Samostalni zadaci» Mentorski rad



PragUdio uocjeni

Sudjelovanje u nastavi 10 % 0 % 0 % 0 %Usmeni završni ispit 30 % 30 % 100 % 100 %Esej 30 % 30 % 0 % 0 %



Tjedni plan nastave

1. Osnovni pojmovi o migracijama stanovništva, tipovi migracijskih kretanja,''push and pull'' faktori koji utječu na migracije, osnovni teorijski konceptio migracijama stanovništva.

2. Pojam, vrste i sadržaj kriza i sukoba u suvremenom svijetu. Krizna žarišta usuvremenom svijetu i migracije. Uzroci, vrste i posljedice migracijapovezanih sa sukobima. Klasifikacija izazova, rizika i prijetnji sigurnosti isekuritizacija migracija.

3. Utjecaj ratova i društvenih sukoba na migracije. Ekološki i klimatskiproblemi i migracije.

4. Ljudska sigurnost i migracije. Odnos “sjever-jug”, “bogati i siromašni” imigracije – sigurnosni aspekti. Granice, zidovi i podjele.

5. Mehanizmi upravljanja granicama. Schengenski sustav. Europa kao„tvrđava“.

6. Međunarodne organizacije, globalni migracijski tokovi i politikeupravljanja migracijama. Politika migracija i sustav azila u Europskoj uniji.

7. Prvi kolokvij8. Migracije i nevojni izvori ugrožavanja sigurnosti – organizirani kriminal,

trgovina ljudima, terorizam...9. Međunarodna policijska suradnja, sigurnost granica i migracije.

10. Politike integracije i asimilacije migrantskih zajednica.11. Migrantski kampovi i migranti u urbanim sredinama (pitanja

odgovornosti, zaštite i solidarnosti, novi politički subjekti, urbane politikeprema pitanju migranata).

12. Politički, pravni i institucionalni okvir Republike Hrvatske za upravljanjemigracijama i sustav azila.

13. Domovinski rat i iskustva zbrinjavanja prognanika i izbjeglica.14. Republika Hrvatska i migracijska kretanja – iskustva i aktualni trendovi.

Studija slučaja – Upravljanje tranzitom masovnih migracija kroz RepublikuHrvatsku tijekom 2015./2016. godine.

15. Drugi kolokvij

Obvezna literatura

Guild, E., van Selm, J. (eds.)(2005). Internatio nalMigratio n and Security,Routledge

Milan Mesić (2002).Glo balizacija migracija,Migracijske i etničke teme,Vol. 18., Br. 1

Sita Bali (2012). Kretanjestano vništva, u: Williams,P .D., Uvod u studijeBezbednosti, Službeniglasnik, Beograd

Kegley, C. W., Wittkopf,E.R. (2004). Po glavljeGlo balna izbegličk a k riza u:Svetsk a po litik a – trend itransfo rmacija, F akultetpolitičkih nauka, Beograd

Siniša Tatalović (2006).Po glavlje: Ilegalne migracije u:Nacio nalna i međunaro dnasigurno st, Politička kultura

Siniša Tatalović, DarioMalnar (2015). Sigurno sniaspek ti izbjegličk e k rize,Zagreb: Političke analize,Vol.6, No. 23, prosinac

Williams Walters (2010).Migratio n and Security, u:Burgess, P.J., The Ro utledgeHandbo o k o f New SecurityStudies, Routledge, Londonand New York

F ilip Dragović, RobertMikac (2012). Stvaranjesigurno snih po litik aEuro psk e unije, Zagreb:Policija i sigurnost, Vol 21,No. 1, lipanj




» Migration Studes, Oxford



Moderne teorije demokracijeModerne teorije demokracije 92686

Izv. prof. dr.sc.Tonči Kursar

Doc. dr.sc.Ana Matan

Nositelji predmeta

Opis predmeta

Demokracija i dalje formalno predstavlja temeljnu legitimacijsku pretpostavkudanašnjice. Ona se posljednjih desetljeća gotovo jednoglasno shvaća kao liberalnademokracija. Međutim, suvremena 'neprijepornost' demokratske legitimacijedovedena je u pitanje njenom praktičnom artikulacijom. Posljedično, normativnikapacitet demokracije slabi što dovodi do nemalih napetosti u političkomporetku. Cilj ovog predmeta je da pokaže korijene, razmjere i posljedice ovihnapetosti naslanjajući se na klasičnu iI suvremenu teoriju i praksu demokracije. Pritome će se voditi računa da je demokracija dosad bila primarno mišljena iostvarivana teritorijalno, tj. u okviru (nacionalne) države, a da tzv. dobaglobalizacije dovedi do krajnjih konzekvenci sve dvojbe koje proizlaze iz(liberalne) demokracije. Tako se nadaje da je (liberalna) demokracija kao poredakzapravo historijski kontingenta forma artikulacije političkoga. Međutim,demokracija mišljena kao djelovanje u kojem nema unaprijed postavljenogsubjekta, forme, mjesta i identiteta i dalje ima emancipacijsku sposobnost čime seostvaruju pretpostavke za njenu reafirmaciju.

Studijski programi

» Diplomski studij novinarstva (Studij) (izbo rni predmet, 1. semestar, 1. go dina)» Diplomski studij novinarstva (Studij) (izbo rni predmet, 3. semestar, 2. go dina)» Diplomski studij politologije (Studij) (smjer po litičk a teo rija dp 1. semestar, 1.


Ishodi učenja


1. Kritičko procjenjivanje i uspoređivanje teorijske utemeljenosti različitihdemokratskih modela

2. Kritičko procjenjivanje i uspoređivanje institucionalnog dizajna kojegzahtijevaju obrađenji dem

3. Kritičko procjenjivanje i uspoređivanje modela i oblika demokratskoggrađanskog sudjelovanja na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini

4. Razvijanje vlastitih argumenata i nadogradnja postojećih u postojećimmodelima demokracije

5. Upoznavanje i primjena metode normativne i kontekstualne analize pojmademokracije i teorija demokracije


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R1

E-učenje R1

Sati nastave

OcjenjivanjePredmet je zamišljen kaodiplomski seminar na kojemstudenti pod mentorstvompredmetnih nastavnikapripremaju prezentacijetjednih tema (na osnovi zadaneliterature), vode i sudjeluju useminarskim raspravama, ipišu završni esej. Ocjena će seformirati na sljedeći način:50%-završni rad; 25%sudjelovanje u nastavi i tjednisažetci literature; 25%seminarska prezentacijaodabrane teme i literature.

NO

VP

OL



Opće kompetencije

1. Magistri politologije usvojili su naprednu razinu znanja i razumijevanja oproblemima teorije i prakse demokracije odabirom neke od grana politologijeusavršili svoje politološko obrazovanje (ishodi učenja na razini predmeta 1-5). 2.Magistri politologije mogu primijeniti znanje stečeno u grani političke teorije zarazumijevanje međuodnosa političkog znanja i političkog konteksta, te procijenitiučinke politoloških uvida u temeljne političke koncepte i primjeni tih spoznaja ukonkretnom političkom kontekstu (ishodi učenja na razini predmeta 1, 2, 4). 11.Magistri politologije sposobni su samostalno zastupati stavove o političkimproblemima strukturirano ih povezujući s argumentima i dokazima na kojimaargumenti počivaju. Time će steći sposobnost sustavne političke argumentacije injezine prezentacije prilagođene publici i kontekstu (ishodi učenja na razinipredmeta 1, 4, 5). .


2 ECTS Pohađanje nastave3 ECTS Esej1 ECTS Tjedni sažeci literature1 ECTS Prezentacija7 ECTS

Oblici nastave

» Predavanja» Seminari i radionice» Samostalni zadaci» Mentorski rad



PragUdio uocjeni

Tjedni plan nastave

1. 1-4 Uvod u kolegij2. - upoznavanje i razgovor o studentskim obvezama3. - predavanje: Sporna demokracija i kultura prava4. 5-8 Aktualnost teorije i prakse antičke demokracije5. - aktualnost Platonove kritike demokracije6. - značenje ždrijeba za demokraciju7. karikatura demokratskog čovjeka8. 9-12 Od političkog predstavništva do neautoriziranog zastupanja9. - tko može zastupati ljude/građane bez glasa ?

10. 13-16 Demokracija ili republika: federalističke dileme o vladavini naroda injihova suvremena tumačenja

11. - kako je predstavništvo postalo demokratska metoda?12. 17-20 Izazov masa: promjene u značenju demokracije pod pritiskom širenja

biračkog prava13. - Elitistička kritika demokracije (Ortega y Gasset; V. Pareto; G. Mosca)14. - Odgovor na elitističku kritiku (P . Bachrach)15. 21-24 Radikalna kritika liberalne demokracije



Obvezna literatura

Jacques, Ranciere,2008 :Mrž nja demo k racije, Nak ladaLjevak , Zagreb

Jo sé Ortega y Gasset,2003: Po buna masa, Go ldenmark eting, Zagreb, 2003.

Carl Schmitt, 2007: Po litičk ispisi (ur. N. Zak o šek ),Po litičk a k ultura, Zagreb

Mirjana Kasapo vić, NenadZak o šek (ur.), 1996:Legitimno st demo k ratsk evlasti, Naprijed, Zagreb.

So rel, Geo rges, 198 0:Revo lucija i nasilje, Glo busZagreb.

Kelsen, Hans, 2012: Obranademo k racije, Nak lada Breza,2012

Habermas, Juergen, 1993: Trino rmativna mo delademo k racije: o po jmudeliberativne po litik e,Encyclo paedia mo derna, (14)2, 109-114.

Cro uch, Co lin,2007:Po stdemo k racija: po litičk e ipo slo vne elite u 21. sto ljeću,Izvo ri, Zagreb.


Archibugi, Daniele, 2008 :The Glo bal Co mmo nwealth o fCitizens,To wardCo smo po litan Demo cracy,Princeto n University Press.

Barber, Benjamin, 2004:Stro ng Demo cracy:Participato ry Po litics fo r aNew Age, University o fCalifo rnia Press (2. izdanje).

Bo hman, James/Rehg, William(ur.), 1997: DeliberativeDemo cracy, Essays o n Reaso nand Po litics, MIT Press.

Bachrach, Peter, 1967: TheTheo ry o f Demo cratic Elitism:a Critique, Little Bro wn andco ., Bo sto n.

Badio u, Alain, 2008 : Pregledmetapo litik e, Filip Višnjić,Beo grad.

Barry, Brian, 1970:So cio lo gists, Eco no mists andDemo cracy, MacMillan,Lo ndo n.

Benhabib, Seyla (ur.), 1996:Demo cracy and Difference,Princeto n University Press,Princeto n.

Bo bbio , No rberto , 1990:Budućno st demo k ratije, FilipVišnjić, Beo grad.

Buchanan, James/ Tullo ck ,Go rdo n, 1962: Calculus o fCo nsent, The University o fMichigen Press, Ann Arbo r.

Dahl, Ro bert, 1956: A Prefaceto Demo cratic Theo ry,University o f Chicago Press,Chicago .

Dahl, Ro bert, 1998 : Po liarhia:participacija i o po zicija,Po litičk a k ultura, Zagreb.

Crippner, Greta, 2011:Capitalising o n Crisis:Po litical Origins o f the Rise o fFinance, Harvard UniversityPress.

Cro uch, Co llin, 2011: TheStrange Death o fNeo liberalism, Po lity Press.

Fishk in, James/ Laslett, Peter(ur.), 2003: DebatingDeliberative Demo cracy,Black well Publishing.

Giddens, Antho ny, 1998 : Trećiput. Obno vaso cijaldemo k racije, Po litičk a

Gutmann, Amy/ Tho mpso n,Dennis, 2004: WhyDeliberative Demo cracy,



k ultura, Zagreb. Princeto n University Press.

Habermas, Jrgen, 1998 : TheInclusio n o f the Other, (ur.Cro nin, C, De Greiff, P.), Po lityPress, 49-101.

Habermas, Jrgen, 1993: Trino rmativna mo delademo k racije: o po jmudeliberativne po litik e,Encyclo paedia mo derna, (14) 2,109-114.

Hardt, Michael/ Negri,Anto nio , 2003: Imperij,Arzin/Multimedijsk i institut,Zagreb.

Hardt, Michael/ Negri,Anto nio , 2004: Multitude.War and Demo cracy in the Ageo f Empire, The Penguin Press,New Yo rk .

Hayek , Friedrich A., 1960: TheCo nstitutio n o f Liberty,Henry Regnery Co . Chicago .

Hayek , Friedrich A., 1969:Studies in Philo so phy, Po liticsand Eco no mics, Simo n andSchuster. New Yo rk .

Held, David, 1997:Demo k ratija i glo balnipo redak , Filip Višnjić,Beo grad.

Kanfo ra, Lučano , 2007:Demo k ratija. Isto rija jedneideo lo gije, Clio , Po dgo rica.

Laclau, Ernesto /Mo uffe,Chantal (2001): Hegemo nyand So cialist Strategy, Verso ,New Yo rk .

Manin, Bernard, 1997: ThePrinciples o f RepresentativeDemo cracy, CambridgeUniversity Press, Cambridge.

Mill, Jo hn Stuart, 198 9:Razmatranja o predstavničk o jvladavini, u: Izabranipo litičk i spisi Jo hna StuartaMilla, Biblio tek a Po litičk amisao , Zagreb.

Mo uffe, Chantal, 2000: TheDemo cratic Parado x (RadicalThink ers), Verso , Lo ndo n.

Olso n, Mancur, 2009: Lo gik ak o lek tivno g djelo vanja,Biblio tek a Po litičk a misao ,Zagreb.

Pareto , Vilfredo , 1966:So cio lo gical Writings,Frederic Praeger, NewYo rk /Washingto n /Lo ndo n.

Pateman, Caro le, 1976:Participatio n and Demo craticTheo ry, CambridgeUniversity Press, Cambridge.

Plamenatz, Jo hn, 1973:Demo cracy and Illusio n,Lo ngman, Lo ndo n.

Ranciere, Jacques, 2004:Disagreement: Po litics andPhilo so phy., University o fMinneso ta Press.

Rawls, Jo hn, Po litičk iliberalizam, Kruzak , Zagreb:343-399.

Sander, Lynn, 1997: AgainstDeliberatio n, Po litical Theo ry(June), 347-76.

Sarto ri, Gio vanni, 198 7: TheTheo ry o f Demo cracyRevisited, Chatham Ho usePublishers, Inc., New Jersey.

Scharpf, Fritz, 1999:Go verning in Euro pe:Effective and demo cratic?,Oxfo rd University Press,Oxfo rd.

Streeck , Wo lfgang, 2011, TheCrises o f Demo craticCapitalism, New Left Review,(September/Octo ber) 5-29.

Wo o d, E. M., 1995: Demo cracyvs. Capitalism, CambridgeUniversity Press.

Yo ung, Iris Mario n, 1997:Activist Challenges toDeliberative Demo cracy,



Po litical Theo ry, 29 (5).



Obzori politike u moderni: MachiavelliObzori politike u moderni: Machiavelli 131738

Doc. dr.sc.Luka Ribarević

Nositelj

Opis predmeta

Machiavellijevu se Vladaru uobičajeno pristupa s uvriježenom pretpostavkomkako je riječ o utemeljujućem djelu ne samo moderne političke znanosti nego ipolitičke moderne same. Razmatranjem ključnih problemskih čvorištaMachiavellijeva djela, ovaj kolegij studente uvodi u pet stoljeća dugu tradicijupotrage za smislom Vladara. Navedimo samo dva primjera otvorenih pitanja. Prvise odnosi na moralni i religijski aspekt Machiavellijeve misli. Riječ je o suočavanjusa stoljećima violentnih denuncijacija dijaboličnog karaktera djela i njegova autorakoje svoj odjek pronalaze u poznatoj Straussovoj ocjeni Machiavellija kao učiteljazla. Drugi se pak tiče Machiavellijeva statusa kao utemeljitelja političke moderne injoj primjerene političke znanosti. Nije li riječ prije o specifičnommakijavelijevskom momentu zapadnog političkog mišljenja kojim se utemeljuje ilipak obnavlja alternativna građanska, humanistička i republikanska paradigma?Kritičko preispitivanje smisla Machiavellijeva Vladara nužno se oslanja nanajznačajnije doprinose suvremene sekundarne literature. Autori velikihinterpretacija o kojima je riječ Skinner, Pocock, Strauss i Lefort istovremeno su iključna imena kada se govori o metodologiji povijesti političkih ideja. Jedna odzadaća kolegija upravo je ispitivanje utjecaja metodologije na interpretacijupolitičkog mišljenja klasika moderne političke teorije: vode li nas različiti pristupiotkrivanju bitno različitih lica Vladara? Na kolegiju će studenti tako steći znanje io glavnim metodološkim pristupima u okviru povijesti političkih ideja koje sunavedeni autori razvili i primijenili u svojim tumačenjima Machiavellija.

Studijski programi

» Diplomski studij novinarstva (Studij) (izbo rni predmet, 1. semestar, 1. go dina)» Diplomski studij novinarstva (Studij) (izbo rni predmet, 3. semestar, 2. go dina)» Diplomski studij politologije (Studij) (smjer po litičk a teo rija dp 1. semestar, 1.


Ishodi učenja


1. Poznavati glavne elemente metodološkog pristupa Q2. Poznavati glavne elemente metodološkog pristupa J3. Poznavati glavne elemente metodološkog pristupa L4. Poznavati glavne elemente metodološkog pristupa C5. Poznavati Althusserovo tumačenje Vladara6. Poznavati glavne elemente modernosti Machiavellijeva političkog mišljenja


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R1

E-učenje R1

Sati nastave

OcjenjivanjeRedovno pohađanje nastave,izrada seminarskeprezentacije, uspješnopolaganje dvaju kolokvija ilipismenog ispita. Studenti seocjenjuju na temelju sljedećihkriterija: pohađanje nastave iaktivnost, izrada seminarskeprezentacije i njezinoizlaganje, polaganje dvajukolokvija ili polaganjepismenog ispita.

NO

VP

OL



Opće kompetencije

2. Magistri politologije mogu primijeniti znanje stečeno u grani političke teorijeza razumijevanje međuodnosa političkog znanja i političkog konteksta, teprocijeniti učinke politoloških uvida u temeljne političke koncepte i primjeni tihspoznaja u konkretnom političkom kontekstu. (ishodi učenja na razini predmeta 1-6) 11. Magistri politologije sposobni su samostalno zastupati stavove o političkimproblemima strukturirano ih povezujući s argumentima i dokazima na kojimaargumenti počivaju. Time će steći sposobnost sustavne političke argumentacije injezine prezentacije prilagođene publici i kontekstu. (ishodi učenja na razinipredmeta 1-6). 12. Magistri politologije sposobni su za dizajniranje i provođenjesamostalnog istraživanja i pripremljeni su za nastavak obrazovanja u okvirucjeloživotnog učenja, formalno na poslijediplomskim studijima, ali i samostalnokroz različite oblike dodatnog usavršavanja (1-4).


2 ECTS Pohađanje nastave2 ECTS Kolokviji1 ECTS Referat5 ECTS

Oblici nastave




PragUdio uocjeni

Tjedni plan nastave

1. 2. Machiavellijeva biobibliografija, povijesni kontekst nastanka Vladara iosnovna struktura njegove argumentacije

2. 3. Metodološki pristup Q. Skinnera: pisanje kao djelovanje3. 4. Skinnerovo čitanje Vladara: Machiavellijevo novo shvaćanje moralnosti4. 5. Metodološki pristup J. G. A. Pococka: politika, jezik i vrijeme5. 6. Pocockovo čitanje Vladara: makijavelijevski moment modernog

političkog mišljenja6. 7. Metodološki pristup L. Straussa: umijeće pisanja političke filozofije7. 8. Straussovo čitanje Vladara: Machiavelli kao utemeljitelj moderne

političke filozofije8. 9. Metodološki pristup C. Leforta: pojam djela9. 10. Lefortovo čitanje Vladara: Machiavellijeva nova politička ontologija

10. 11. Althusserovo čitanje Vladara: Machiavelli kao politički revolucionar11. 12. Machiavelli i obzori politike u moderni12. 13. 14. 15.



Obvezna literatura

Machiavelli, Nicco lò, 1998 :Vladar, Glo bus, Zagreb, str.8 8 -173.

Sk inner, Quentin, 2000:Machiavelli, Oxfo rdUniversity Press, Oxfo rd, str.1-100.

Po co ck , J. G. A., 1975: TheMachiavellian Mo ment:Flo rentine Po litical Tho ughtand the Atlantic RepublicanTraditio n, Princeto nUniversity Press, Princeto n,str. 156-218 .

Strauss, Leo , 1958 : Tho ughtso n Machiavelli, TheUniversity o f Chicago Press,Chicago , str. 9-8 4.

Lefo rt, Claude, 2012:Machiavelli in the Mak ing,No rthwestern UniversityPress, Evansto n, Illino is, str.79-203.

Althusser, Lo uis, 1999:Machiavelli and Us, Verso ,Lo ndo n, str. 5-111.




1. Baro n, Hans, 1966: TheCrisis o f the Early ItalianRenaissance, Princeto nUniversity Press, Princeto n.

2. Flynn, Bernard, 2005: ThePhilo so phy o f Claude Lefo rt.Interpreting the Po litical,No rthwestern UniversityPress, Illino is.

3. Gilbert, Felix, 1965:Machiavelli and Guicciardini.Po litics and Histo ry inSixteenth Century Flo rence,No rto n&Co mpany, NewYo rk /Lo ndo n.

4. Grubiša, Damir, 1998 :Kak o čitati Vladara?,predgo vo r izdanju: Vladar,Glo bus, Zagreb (dvo jezičnoizdanje), str. 7-8 6.

5. Plo t, Martin (ur.), 2013:Claude Lefo rt. Think er o f thePo litical, Palgrave Macmillan,Lo ndo n.

6. Machiavelli, Nicco lò, 198 5:Izabrano djelo / Nicco loMachiavelli I-II, Glo bbus,Zagreb.

7. Najemy, Jo hn M. (ur.), 2010:The Cambridge Co mpanio n toMachiavelli, CambridgeUniversity Press, Cambridge.

8 . Po co ck , J. G. A., 198 9:Po litics, Language & Time,The University o f ChicagoPress, Chicago .

9. Po co ck , J. G. A., 2009:Po litical Tho ught and Histo ry,Cambridge University Press,Cambridge.

10. Sk iner, Kventin, 1999:Značenje i razumevanje uisto riji ideja, u: A. Mimica(ur.), Tek st i k o ntek st, Zavo dza udž benik e i nastavnasredstva, Beo grad: 8 9-140.

11. Sk inner, Quentin, 1978 : Thefo undatio ns o f mo dernpo litical tho ught, sv. I-II,Cambridge University Press,Cambridge.

12. Sk inner, Quentin, 1998 :Liberty Befo re Liberalism,Cambridge University Press,Cambridge.

13. Sk inner, Quentin, 2002a:Visio ns o f Po litics I. RegardingMetho d, CambridgeUniversity Press, Cambridge.

14. Sk inner, Quentin, 2002b:Visio ns o f Po litics II.Renaissance Virtues,Cambridge University Press,Cambridge.

15. Strauss, Leo , 1975: AnIntro ductio n to Po liticalPhilo so phy, Wayne StateUniversity Press, Detro it.

16. Strauss, Leo , 2003:Pro go ni i umijeće pisanja,Disput, Zagreb.

17. Viro li, Maurizio , 1998 :Machiavelli, Oxfo rd UniversityPress, Oxfo rd.

18 . Viro li, Maurizio , 2000:Nicco lò's Smile, Hill andWang, New Yo rk .

19. Viro li, Maurizio , 2010:Machiavelli's Go d, Princeto nUniversity Press, Princeto n.



Party Competition and Party Systems in the EUParty Competition and Party Systems in the EUMember StatesMember States

131739

Doc. dr.sc.Goran Čular

Nositelj

Opis predmeta

Kolegij ima za cilj upoznati studente sa suvremenim istraživanjima uloge stranakau agregiranju biračkih preferencija i predstavljanju birača, stranačkog natjecanja istranačkih sustava te njihove uloge u formuliranju i implementiranju javnihpolitika u zemljama članicama EU-a. Cilj kolegija je razviti razumijevanjestranačkog natjecanja i stranačkog predstavništva, razvoja i tipova europskihstranačkih sustava, kao i upoznati studente s temeljnim kategorijalnim aparatomza analizu stranačkih sustava. Uz to, zadaća kolegija je istražiti na koji načinstranke interagiraju s biračima te međusobno, kao i kako se mijenjaju i adaptirajuna promijenjene okolnosti. Naposljetku, kolegij se bavi suvremenim kretanjima ustranačkim sustavima zemalja članica EU-a i ulogom EU-a na stranačku politiku.

Studijski programi


2. semestar, 2. semestar, 1. go dina)» Diplomski studij politologije (Studij) (smjer k o mparativna po litik a dp 2. semestar,


Ishodi učenja


1. Razlikovati i analizirati pojedine europske stranačke sustave2. Demonstrirati funkcije stranačkog sustava u demokratskim režimima3. Razviti kritičko razmišljanje o funkcioniranju stranačkih sustava,

implikacijama i budućem razvoju4. Baratati s kvantitativnim indikatorima u analizi stranačkih sustava i

stranačkog natjecanja


2 ECTS Pohađanje nastave2 ECTS Kolokviji2 ECTS Pismeni ispit1 ECTS Usmeni ispit7 ECTS


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R1

E-učenje R1

Sati nastave

Izvođač predavanjadoc. dr. sc. Andrija Henjak

Izvođačdoc. dr. sc. Višeslav Raos

NO

VP

OL



Oblici nastave

» Predavanja» Predavanja se bave tipologijom stranačkih sustava i stranačkog natjecanja

te pristupima u objašnjavanju nastanka stranačkih sustava, kao i analizompromjena stranačkih sustava i stranačkog natjecanja.

» Seminari i radionice» U seminarskoj nastavi obrađuju se pojedinačni stranački sustavi zemalja

članica Europske unije.



PragUdio uocjeni

Tjedni plan nastave

1. Introduction: Party competition and party system- introduction to the subject, forms of student work, students’ assignmentsand evaluation criteria - the role of parties in the party system (interest aggregation,representation, elite recruitment, competition for government ofalternative sets of elites); party as an organization and actor within partysystem- concept of political supply and demand- definition of the party system- electoral and parliamentary party system- what party system is and what party system is not

2. Parties and party systems in democratic process- stages of democratic process and the role of parties in a democraticprocess: elections – government formation – policy implementation- types of parties: votes, seats and policy maximization strategies - distribution of political preferences in the electorate and preferenceaggregation by parties- competition for voters vs. competition for power

3. Basic parameters of measuring party system characteristics- number of parties: nominal number of parties; relevant parties; electoraland parliamentary effective number of parties - the meaning and measures of polarization- party system stability, party system volatility and its measures

4. Long-term loyalty I: Cleavages and party competition- social foundations of party systems and party competition- cleavage theories: variants, criticism- empirical operationalization: how to measure cleavages- cleavage configurations as determinants of party competition- cleavage as dimension of identification vs. cleavage as dimension ofcompetition

5. Long-term loyalty II: Party identification and party competition- party identification – history and meaning of the concept- measuring party identification- determinants and consequences of party identification- party identification and party competition

6. Left-right and party competition- left-right scheme in empirical political science- ideological determinants of the left and right- dimensions of competition behind left and right- left-right dimension, partisan strategies and voting behaviour



7. Linkages between parties and voters- strategic and non-strategic linkages - programmatic, charismatic and clientelistic linkages - linkages based on closeness to party organization, ideology and symbolicattachments- changes in the forms of linkages between parties and voters

8. Mid-term exam I9. Strategies of party competition

- basic model of rational choice applied to party competition- strategies of political parties and their environment- proximity, directional and mobilization model of voting - issues and party competition: positional vs. valence issues; prospective vs.retrospective judgements- candidates and party competition

10. Effects of institutions on party competition and party system- effects of electoral rules on party competition and party strategies- electoral thresholds and electoral formulae: reduction anddisproportionality effects- how parties and voters adapt to institutional opportunity structure- party system adaptation and political representation

11. Party cooperation: theories of coalition and government formation- how to solve minority situation in the parliament: majority, coalition andminority governments- institutional conditions of coalition formation- coalition theories based on payoffs – coalition theories without politicaldimensionality- coalition theories in an ideologically defined space- types of coalitions: minimal winning and surplus coalitions - the logic of minority governments

12. Types of party system I: criteria and typologies- classical typologies of party systems:- with respect to number of parties: two- vs. multiparty systems(Duverger)- with respect to number of parties and ideological distance (Sartori)- types of party systems with respect to issue dimensions - types of party systems in old and new democracies in Europe- historical development of party systems across Europe

13. Types of party systems II: problems and discussion- classification vs. continual measuring of party systems- at which level to observe the existing pattern of party competition:electoral, parliamentary, governmental- governmental formulae as the criteria for party systems types

14. Party system change- measures of party system change- factors impacting party system change- trends in party system change

15. Party system in the EU- party system in the EU and Europeanization of national politics- dimensions of party competition in the EU- positions of parties and voters towards the EU- different structures of competition in the West and East



Obvezna literatura

Peter Mair (1997). PartySystem Change, ClarendonPress

Zsolt Enyedi, KevinDeegan-Krause (2013). TheStructure o f Po liticalCo mpetitio n in WesternEuro pe, Routledge

Michael Gallagher, MichaelLaver, Peter Mair (2011).Representative Go vernmentin Mo dern Euro pe, McGraw-Hill Publishing Company

Alan Ware (1996). Po liticalParties and Party Systems,Oxford University Press onDemand



Politička komunikacijaPolitička komunikacija 92703


Zenzerović

Nositelj

Opis predmeta

Cilj je kolegija da studenti steknu i unaprijede teorijska znanja o temeljnimpojmovima i teorijskim pristupima političke komunikacije kao znanstvenediscipline, te da usvoje relevantne informacije vezane za prošlost i suvremenostfenomena «svrhovite komunikacije u vezi s politikom» (Brian McNair).

Pobliže, cilj podučavanja iz političke komunikacije je da studenti steknu valjanuvid u obilježja međudjelovanja političkih aktera (vlasti, stranaka, političara,međunarodnih organizacija...), medija i javnosti. U tom sklopu, oni se trebajuupoznati s ključnim područjima, instrumentima i obilježjima suvremene političkekomunikacije. Planirano je da studenti usvoje relevantna znanja vezana zameđuodnos političke komunikacije i važnih kulturnih i društvenih procesa kao štosu globalizacija i modernizacija. Poseban se naglasak pritom usmjerava napolitičko komuniciranje u Hrvatskoj kao zemlji u tranziciji koja ima razmjernokratkotrajna ali zanimljiva iskustva izbornih kampanja i drugih oblika takvogakomuniciranja u uvjetima višestranačke demokracije.

Ulazne kompetencije za pohađanje nastave iz ovoga predmeta su ponajprijepoznavanje osnovnih pojmova, teorijskih pristupa i metoda komunikologije.

Studijski programi


Ishodi učenja


1. Primijeniti znanja o ključnim pojmovima, teorijskim konceptima,relevantnim društvenim procesima i ostalim odrednicama znanstvenoguvida u svrhovito komuniciranje o politici

2. Primijeniti znanja o informacijama vezanim za povijesni razvoj i suvremenaobilježja fenomena političkoga komuniciranja u svijetu i kod nas

3. Primijeniti znanja i informacije, za samostalno analiziranje političkekomunikacije i za svoje buduće profesionalno djelovanje u za to vezanimpodručjima (novinarstvu, odnosima s javnošću, državnoj i lokalnoj vlasti, tedrugima)

4. Primijeniti znanje za unapređivanje sposobnosti i vještina za provođenjeistraživanja izbornih kampanja, političke retorike i drugih aspekatapolitičkoga komuniciranja


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R1

E-učenje R1

Sati nastave

Izvođač predavanjaprof. dr. sc. Dražen Lalić

OcjenjivanjeOd studenata se očekuje da uovom predmetu ispunenavedene obaveze: - što češćeprisustvuju predavanjima iseminarima, i to najmanje 60posto satnice - studenti koji seodluče da na predmetuPolitička komunikacija apripreme i napišu seminarskirad, trebaju biti spremni da stim u vezi, ovisno o rasporedu,održe izlaganje (u trajanju od15 do 20 minuta) naseminarskoj nastavi i napišu zato vezani rad (osam do desetstranica tipkanoga teksta sproredom 1,5 i fontom 12) kojise nakon konzultacija ieventualnih izmjena predajeprofesoru ili suradnici unastavi - studenti mogu,pojedinačno ili u skupini oddvoje, pripremiti istraživačkiprojekt vezan za neko važnoobilježje ili zbivanjesuvremene političkekomunikacije (tema se bira ukonzultaciji studenata snositeljem nastave), te imatiza to vezano izlaganje (utrajanju od 25 do 30 minuta)na seminarskoj nastavi;studenti koji u to buduuključeni trebaju kao izvještajprojekta napisati pripadajućiesej (15 do 20 stranicatipkanog teksta s proredom1.5 i fontom 12) i predati ganakon konzultacija ieventualnih izmjena profesoruili suradnici u nastavi -pripremaju za raspravu naseminaru (čitanje seminarskeliterature, praćenje medija i

NO

VP

OL



5. Primijeniti i razviti na osnovu usvojenih znanja i informacija, praktičnihsposobnosti za rad u medijima, agencijama za PR i marketing, političkimstrankama i institucijama, nevladinim i međunarodnim organizacijama,institucijama i drugim organizacijama i radnim mjestima vezanima zapolitičko komuniciranje


2.5 ECTS Kolokviji2.5 ECTS Pismeni ispit

2 ECTS Projekt7 ECTS



PragUdio uocjeni

Tjedni plan nastave

1. UVOD U PREDMET; ODREĐENJE POLITIČKE KOMUNIKACIJE KAODISCIPLINE; DEF INIRANJE OSNOVNIH POJMOVA POLITIČKEKOMUNIKACIJE

2. POVIJEST F ENOMENA POLITIČKOGA KOMUNICIRANJA U SVIJETU3. TEORIJSKI PRISTUPI U SUVREMENOJ POLITIČKOJ KOMUNIKACIJI

KAO ZNANSTVENOJ DISCIPLINI4. AKTERI SUVREMENOGA POLITIČKOG KOMUNICIRANJA5. INSTRUMENTI SUVREMENOGA POLITIČKOG KOMUNICIRF ANJA6. AMERIKANIZACIJA I GLOBALIZACIJA TE MODERNIZACIJA

SUVREMENOGA POLITIČKOG KOMUNICIRANJA7. Održavanje kolokvija8. STRATEŠKO UPRAVLJANJE KOMUNIKACIJAMA: OD SPINA DO

POLITIČKOGA BRENDIRANJA9. IZBORNE KAMPANJE: POJAM I TEORIJSKI PRISTUPI; SUVREMENE

IZBORNE KAMPANJE U SAD, VELIKOJ BRITANIJI I DRUGIMZEMLJAMA SVIJETA

10. IZBORNE KAMPANJE U SUVREMENOJ HRVATSKOJ11. POLITIČKA PROPAGANDA: POJAM I TEORIJSKI PRISTUPI; OBILJEŽJA

SUVREMENE POLITIČKE I RATNE PROPAGANDE12. POLITIČKO KOMUNICIRANJE U MEĐUNARODNIM ODNOSIMA;

KOMUNICIRANJE TERORISTIČKIH ORGANIZACIJA13. ISTRAŽIVAČKI PROJEKTI14. ISTRAŽIVAČKI PROJEKTI15. KONTROVERZE SUVREMENOGA POLITIČKOG KOMUNICIRANJA

političkih zbivanja i sl.) -čitaju ispitnu literaturu.



Obvezna literatura

Lalić, Dražen, Kunac,Suzana (2010). Izbo rnek ampanje u Hrvatsk o j, Tristudije o dva izbo rnanadmetanja (str. 1-7. 77-151),Biblioteka Politička misao,Zagreb

MacNair, Brian (2003). Uvo du po litičk u k o munik aciju,Biblioteka Politička misao,Zagreb

Street, John (2003). Maso vnimediji, po litik a i demo k racija(stranice: 3-32 i 155-229),Biblioteka politička misao,Zagreb

Šiber, Ivan (2003). Po litičk imark eting (peto i šestopo glavlje, stranice: 145-218 ),Politička kultura, Zagreb



Politički marketingPolitički marketing 116182


Zenzerović

Nositelj

Opis predmeta

Cilj predmeta je upoznati studente s temeljnim teorijama i konceptima upolitičkom marketing te dominantnim pristupima u polju. Studenti će krozpredavanja i seminare osvijestiti interdisciplinarnu prirodu ovog područja tedobiti komparativni uvid u suvremene trendove u političkom marketingu. Ciljkolegija je, nadalje, upoznati studente s temeljnim regulativama vezanim zapodručje političkog marketinga, ponuditi im alate za razumijevanje ključnihrasprava u području te osposobiti za kritičko razmišljanje o dominantnimtrendovima u političkom marketingu. Studenti će kroz izradu samostalnogprojekta osvijestiti i naučiti konkretne korake u izradi marketinške strategije.

Studijski programi

» Diplomski studij novinarstva (Studij) (smjer po litičk a k o munik acija dn 3. semestar,3. semestar, 2. go dina) (ne predaje se)

Ishodi učenja


1. Opisati, definirati i objasniti pojmove, teorije i koncepte u političkommarketingu i političkom ponašanju;

2. Razumijeti i primjeniti tehnike i strategije političkog marketinga;3. Razumjeti i kritički vrednovati javno odgovorno komuniciranje tijela vlasti

te javno odgovorno komuniciranje političkih institucija, medijskihorganizacija te pojedinaca;

4. Biti u stanju opisati i objasniti ulogu medija u demokratskim društvima te uspecifičnim političkim procesima (primjerice, na izborima);

5. Kritički vrednovati društvenu i javnu odgovornost medija, dekonstruiratidruštvenu ulogu medija te kritički vrednovati ulogu medija u specifičnimpolitičkim procesima (primjerice, na izborima);

6. Znati na naprednoj razini kritički vrednovati odnose moći u društvu narelaciji politika-mediji-javnost;

7. Znati dekonstruirati komunikacijske procese između institucija,organizacija i pojedinaca (primjerice, znat će prepoznati aktere i mehanizmekoji te procese uvjetuju i oblikuju);

8. Razumjeti normativni okvir u kojem se odvija praksa političkogmarketinga.


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R1

E-učenje R1

Sati nastave

OcjenjivanjeStudenti su obavezni pohađatipredavanja i seminarskunastavu. U sklopu seminarskenastave studenti će sudjelovatiu seminarskom projektuSimulacija izborne kampanje(vidi Upute za izraduprojekta). Ocjena iz projektačini 25% završne ocjene.Studenti moraju dobitiPOZITIVNU ocjenu izprojekta i iz ispita da bi suspjehom završili predmet.Ukoliko student dobijenegativnu ocjenu iz jednog oddva dijela, znači da je paoispit.Studenti polažu pismeniispit na temelju obavezneliterature te predavanja koja setemelje na obaveznoj idodatnoj literaturi koja jenavedena uz svaki pojedinisusret.

NO

VP

OL



Opće kompetencije

(G3) Magistri novinarstva u stanju su definirati, razumjeti i objasniti te kritičkivrednovati komponente medijskog okruženja. (OIUP 8.) (S4) Studenti su u stanjuopisati, definirati i objasniti pojmove, teorije i koncepte u političkoj komunikacijii političkom ponašanju; u stanju su razumjeti i primijeniti tehnike i strategijepolitičke komunikacije i političkog marketinga; razumiju javno odgovornokomuniciranje tijela vlasti te javno odgovorno komuniciranje institucija,organizacija i pojedinaca. (OIUP 1., 2., 3.) (S2) Studenti su u stanju opisati,definirati i objasniti ulogu medija u demokratskim društvima tj. normativniaspekt medijske politike i regulacije; u stanju su kritički vrednovati društvenu ijavnu odgovornost medija te su u stanju dekonstruirati društvenu ulogu medija;sposobni su na naprednoj razini kritički vrednovati odnose moći u društvu narelaciji politika-mediji-javnost; u stanju su dekonstruirati komunikacijske proceseizmeđu institucija, organizacija i pojedinaca; razvili su svijest o trajnoj interakcijijezika, medija i društvene stvarnosti te mogu kritički vrednovati odnose moći udruštvu na temelju analize komunikacijskih procesa, političkih i medijskihorganizacija. (OIUP 4., 5., 6., 7.)


2 ECTS Pohađanje nastave1.5 ECTS Kolokviji

2 ECTS Pismeni ispit1 ECTS Projekt

0.5 ECTS Priprema za nastavu7 ECTS

Oblici nastave




PragUdio uocjeni

Tjedni plan nastave

1. Uvod u politički marketing: određenje discipline2. Politički marketing u povijesnoj i komparativoj perspektivi3. Trendovi u suvremenom političkom marketingu: pogled iz Europe4. Upravljanje suvremenim izbornim kampanjama: od strategije do 'ratne

sobe'5. Političko oglašavanje: analiza žanra6. Regulacija izbornih kampanja7. Mediji i politički marketing8. Građani ili politički potrošači: implikacije za ideju javnosti9. Politički marketing u Hrvatskoj: pogled iznutra

10. Politički marekting i novi mediji11. Digitalna demokracija12. XII.13. Javne kampanje



14. XIII.15. Politički marketing: Kritička perspektiva

Obvezna literatura

Maarek , Ph. J. (1995) Po liticalMark eting andCo mmunicatio n. Lo ndo n:Jo hn Libbey & Co mpany Ltd:Lo ndo n. (p o glav lje 1. , 2 . i(p o glav lje 1. , 2 . i33 .)

Kaid, L. and Ho ltz-Bacha, C.(2006) The Sage Handbo o k o fPo litical Advertising. Lo ndo n:SAGE. (po glavlje 1., 3. i 27.)

Scammell, M. (1999) Po liticalMark eting: Lesso ns fo rPo litical Science, Po liticalStudies 47(4): 718 -739.

Scammell, M and Langer, A.(2006) 'Po litcal Advertising:Why is it so bo ring?'. MediaCulture and So ciety, 28 (5):763-78 4.


Lazarsfeld i dr. (1968 ) ThePeo ple's Cho ice. Co lumbiaUniversity Press.

Jamieso n, K. H. (198 4)Pack aging the presidency.Oxfo rd Univerity Press.

Esser, F. i Pfetsch, B (2004)Co mparing Po liticalCo mmunicatio n. Cambridge:Cambridge University Press.(o dabrana po glavlja)

Grbeša, M. (2010)Privatisatio n o f Po litics inCro atia: Analysis o f the 2003and 2007 ParliamentaryElectio ns, Medijsk aistraž ivanja 16 (2): 57-79

Grbeša, M. (2005) Suvremeneizbo rne k ampanje i njiho vutjecaj na demo k ratsk ip ro c esp ro c es , Po li ti č k a mi s ao, Po li ti č k a mi s ao ,,1: 49 1: 49 59 .59 .

Newman B. (ed) (1999)Handbo o k o f Po liticalMark eting. Lo ndo n: SagePublicatio ns. (izabranapo glavlja)

Scammell, M. (1995) Designerpo litics: Ho w Electio ns areWo n? Palgrave.

Anso labehere, S. and Iyengar,Sh. (1995) Go ing negative:ho w po litical advertisementsshrink and po larize theelecto rate. New Yo rk : FreePress.

Jamieso n, K.H. (2000)Everything Yo u Think Yo uKno w Abo ut Po litics ... AndWhy Yo u're Wro ng. NewYo rk : Basic Bo o k s.

Austin, R.i,Tjernström, M.(2003) Funding o f Po liticalParties and Electio nsCampaigns. Sto ck ho lm:IDEA: 33-51.

Mediji i izbo ri: do k umenti iprimjeri (2003), Zagreb:Hrvatsk o no vinarsk o društvo

Petak , Z.(2001) Uspo rednaanaliza financiranja stranak a iizbo ra u Hrvatsk o j i svijetu,Po litičk a misao , 38 (4): 3350

Petak , Zdravk o , 2003.:Financing Po litical Parties inCro atia: ParliamentaryElectio ns 2003. Po litičk amisao , 40 (5): 68 -74.

Petak , Z. (2005) Financiranjepredsjedničk ih izbo ra 2005:ulo ga regulato rnih institucija,Po litičk a misao , 42 (1): 3748

Zak o n o financiranjupo litičk ih ak tivno sti iizbo rne pro midž be, NN 24/11,61/11

Kavanagh, D. (1995) Electio nCampaigning. The NewMark eting Po litics. Oxfo rd:Black well.



No rris, P. et al. (1999) OnMessage. SAGE Publicatio ns.Lo ndo n: Sage.

Scammell, Margaret, Semetk o ,Ho lli (2000) Media,Jo urnalism and Demo cracy: AReader. Aldersho t: Darmo uth.(Uvo d)

Sk o k o , B. (2005) 'Ulo gatelevizijsk ih sučeljavanja upredizbo rno j k ampanji zapredsjednničk e izbo rehrvatsk a isk ustva 2005.',Po litičk a misao , XLII (1): 61-8 3.

Street, Jo hn (2003) Maso vnimediji, po litik a i demo k racija.Zagreb: Po litičk a misao .

Grbeša, M. (2012) 'Framing o fthe President', Po litičk a misao .

Needham, C. (2005) BrandLeaders: Clinto n, Blair and theLimitatio ns o f the PermanentCampaign, Po litical studies 53:343-361.

Scammell, M. (2007) Po liticalBrands and Co nsumerCitizens: The Rebranding o fTo ny Blair, ANNALS, AAPSS,611, May 2007.

Scammell, M (2003) CitizenCo nzumers: To wards a NewMark eting o f Po litics u J.Co rner i D. Pels (ur), Mediaand the Restyling o f Po litics.Lo ndo n: Sage.

Lalić, D. i Kunac, S. (2005)Spo to vi i glaso vi: uspo redbatelevizijsk o g o glašavanjastranak a u izbo rnimk ampanjama 2003. i 1995. uHrvatsk o j u Čular, G. (ur)Izbo ri i k o nso lidacijademo k racije u Hrvatsk o j ,Zagreb : Po litičk a misao : 37-122.

Bimber, B., & Davis, R.(2003). Campaigning o nline:The internet in U.S. electio ns.New Yo rk : Oxfo rd UniversityPress.

Fo o te, K. and Schneider S.(2006) Web Campaigning.Cambridge, MA: MIT Press.

Semetk o , H. i Scammell, M.(2012) The SAGE Handbo o k o fPo litical Co mmunicatio n.SAGE. (5., 9. i 11. po glavlje)



Pop politicsPop politics 116179


Zenzerović

Nositelj

Opis predmeta

The main objectives of the course are: - to introduce students to the concept ofmediatization of politics ; - to encourage students to critically evaluate thecontribution of European political communication to the rest of the world,especially in the light of the 'Americanisation debate'; - to introduce students tothe concept of pop politics and its alleged impacts on democracy; - to introducethem to other key concepts in the filed which will allow them to critically assesthe consequences of the 'intrusion' of popular culture into political domain; - toencourage them to critically evaluate to which extent if at all has the intrusion ofpopular culture into politics deepen the gap between male an female politicians; -to introduce students to key methods in researching mediatisation of politics.Note: The main focus of the course will be on Europeanpolitical communication.

Studijski programi


Ishodi učenja


1. To understand the concept of mediatisation of politics;2. To be able to critically asses the process;3. To be able to understand the role of the popular in political discourse

today;4. To critically asses the concept of pop politics and its alleged positive and

negative consequences for democracy;5. To asses the potential of the popular culture as a 'new political resource';6. To asses the potential of the new formats to bridge the gap between

representatives and represented;7. To critically asses the consequences of pop politics for the gender issue in

politics.


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R1

E-učenje R1

Sati nastave

OcjenjivanjeStudents are required to writeone essay of not more than3000 words for this course.The grades for these essayscount towards the finalassesment of this course (50%for the essay, 50% for theexam). Students are alsorequired to attend lectures andseminars and to read requiredreading relevant to eachlecture in advance of thelecture. Students are expectedto participate in the classdiscussion and theircontribution will be assesed.Students are required to writeessay which will be gradedand which contributes to thefinal grade. In the final examstudents have to answer morethan 60% of questionscorrectly in order to pass theexam.

NO

VP

OL



Opće kompetencije

Students accomplishing the course will be able to critically asses the ever intensivemerging of popular culture and politics , in the 'old' and 'new' democracies alike.Political communication is the fastest growing field in political science and one ofthe most dynamic areas of political action today. Therefore it seems difficult forany curriculum aspiring to comprihensivly cover political processes in some areato omit the communication aspect. The course should be particularly rewardingfor journalism and political science students.


50 ECTS Esej50 ECTS Pismeni ispit

100 ECTS

Oblici nastave




PragUdio uocjeni

Tjedni plan nastave

1. Introduction to the course2. Media and democracy: the role of the media in compared political systems3. Democracy in the Age of Mediatization and Globalisation4. Popular culture in contemporary political communication I (Celebrity

politics, pop politics, agitpop)5. Popular culture in contemporary political communication II (Aesthetics and

emotions in politics: the grand debate over impact)6. Elections as popular culture7. Genre analysis of election video ads8. Music and politics9. F emale politicians and popular culture

10. Political communication and film: Whos In the Loop?11. Contribution of You Tube to mediatisation of politics12. New media, new formats: potentials for disengaged citizenry?13. Implications of the popularisation of politics for the study of political

communication14. Presentation of a case study (guest lecturer)15. What methods? Interdisciplinary and comparative approaches to the

research of mediatisation of politics.



Obvezna literatura

Co rner, J. and Pels, D. (2003)Media and the Restyling o fPo litics. Lo ndo n: SAGE.

Danesi, M. (2008 ) Po pularculture: intro ducto ryperspectives. Ro wman &Littlefield

Esser, F.and Pfetsch, B (2004)Co mparing Po litcalCo mmunicatio n. Cambridge:Cambridge University Press(selected chapters)

Grbeša, M. (2010)Privatisatio n o f Po litics inCro atia: Analysis o f the 2003and 2007 ParliamentaryElectio ns, Medijsk aistraž ivanja 16 (2): 57-79

H. Kriesi, S. Lavenex, F. Esser,J. Matthes, M. Bhlmann & D.Bo chsler (Eds.) (2013)Demo cracy in the Age o fGlo balizatio n andMediatizatio n. Basingsto k e:Palgrave Macmillan. (selectedchapters)

Mazzo leni, G. (2008 a).Mediatizatio n o f Po litics. InW. Do nsbach (Ed.), TheInternatio nal Encyclo pedia o fCo mmunicatio n. Malden, MA:Black well. Mazzo leni, G.(2008 b). Mediatizatio n o fSo ciety. In W. Do nsbach (Ed.),The Internatio nalEncyclo pedia o fCo mmunicatio n. Malden, MA:Black well.

Semetk o , H. and Scammell(2012) M. The SAGEHandbo o k o f Po liticalCo mmunicatio n. SAGE.

Scammell, M and Langer, A.(2006) 'Po litcal advertising:why is it so bo ring?'. MediaCulture and So ciety, 28 (5):763-78 4




Ado rno , T. and Ho rk heimer,M. (1979) The CultureIndustry: Enlightenment asMass Deceptio n, in Dialectico f Enlightenment. Lo ndo n:Verso .

Ank ersmit, F. (1997) AestheticPo litics: Po litical Philo so phyBeyo nd Fact and Value.Stanfo rd: Stanfo rd UniversityPress.

Fischlin, D. and Heble A. (eds)(2003) Rebel Musics: HumanRights, Resistant So unds and,and the Po litics o f MusicMak ing. Mo ntreal

Go ren, L. J. (ed) (2009) Yo u'veco me a lo ng way, baby :wo men, po litics, and po pularculture. Lexinto n: UniversityPress o f Kentuck y

Ho ltz-Bacha, C. and VanZo o nen, L. (2000)Perso nalizatio n in Dutch andGerman po litics: The case o ftalk sho w, Javno st/The Public,7(2): 45-56.

Ho lz-Bacha, C. (2004)Germany: Ho w the private lifeo f po liticians go t into themedia, Parliamentary Affairs,57(1): 41-52.

Kaid, L. and Ho ltz-Bacha, C.(2006) The Sage Handbo o k o fPo litical Advertising. Lo ndo n:SAGE. (o dabrana po glavlja)

LeDuc L. i dr. (ur) (2003)Co mparing Demo cracies 2.Tho usand Oak s: SagePublicatio ns.

Marshall, P.D. (1997) Celebrityand Po wer: Fame inCo ntempo rary Culture.Minneapo lis: University o fMin. Press.

McRo bbie, A. (1990)Feminism and Po pularCulture. Palgrave MacMIllan.

Van Zo o nen, L. (2004)Imagining the Fan Demo carcy,Euro pean Jo urnal o fCo mmunicatio n, (19)1: 39-52.



Popularna kulturaPopularna kultura 116206

Doc. dr.sc.Helena Popović

Nositelj

Opis predmeta

Popularna kultura, kao predmet teorijskih rasprava, pojavljuje se u okvirurasprava o masovnoj kulturi i masovnom društvu koje se širi posredstvommasovnih medija. Akademski interes za istraživanje ovog polja u velikoj mjeriproizlazi iz mogućnosti društvene promjene: kritičari popularne kulture ovo poljepromatraju kao ono s pomoću kojega se, putem manipulacije i preusmjeravanjapažnje, održava status quo dominantnog poretka moći (primjerice F rankfurtskaškola), dok se afirmativnim pristupom popularnoj kulturi ističu upravopotencijali promjena i mogućih otpora koji se ostvaruju na mikro-razini.Spomenuta je pozicija karakteristična za tradiciju kulturalnih studija, koja seposebno fokusira na određene, tradicionalno obespravljene i marginaliziranedruštvene skupine (radnička klasa, žene, etničke manjine...). U suvremenimakademskim raspravama u okviru medijskih studija, pozitivno vrednovanjepopularne kulture sve je prisutnije, no istovremeno se upozorava i na gubitakkritičnog stava koji je vidljiv u pristupima koji se fokusiraju isključivo nadimenziju karnevalskog, na užitak koji se ostvaruje konzumiranjem popularnihsadržaja. Cilj je kolegija upoznati studente/studentice s različitim teorijskimperspektivama i empirijskim istraživanjima popularne kulture, nastalih upodručjima antropologije, sociologije i kulturalnih studija, te osposobitistudente/studentice za kritičku analizu teorijskih pristupa, ključnih koncepata isamih medijskih sadržaja popularne kulture.

Studijski programi


Ishodi učenja


1. Magistri/ce novinarstva će, nakon odslušanog predmeta, moći:2. Definirati, objasniti i usporediti relevantne teorijske koncepte s područja

kulturalnih studija (S2);3. Definirati, objasniti i usporediti ključne teorijske koncepte i debate u

specifičnom polju medija i popularne kulture (S2);4. Kritički analizirati različite aspekte društvene uloge medija (S2);5. Kritički vrednovati odnose moći u društvu, u kontekstu produkcije značenja

(S2);6. Razumjeti i kritički analizirati širi kulturni kontekst s posebnim fokusom

na svakodnevnu produkciju i konsumpciju popularnih sadržaja (S2)


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R1

E-učenje R1

Sati nastave

OcjenjivanjeStudenti/studentice suobavezni prisustvovati nastavi(predavanja i seminari) -tolerirat će se četiri izostankabez obzira na razloge.Seminarska nastava uključujeprezentacije studentata/icaprema odabranim temamakoje su ponuđene u skladu sasadržajima koji se obrađujuprema tjednom rasporedu.Prezentacija uključuje dvadijela: izlaganje osnovnih tezaautora/autorice teksta koji seobrađuje, te ispunjavanjeunaprijed definiranog zadatkakoji uključuje obradupraktičnog primjera izpodručja popularne kulturekoji je povezan s teorijskimdijelom (tekstom). Ispit sepolaže kroz dva kolokvija ipismeni ispit: 1. kolokvijpismeni ispit koji se održavasredinom semestra, temeljenna do tada obrađenojseminarskoj literaturi ipredavanjima (20 % ocjene); 2.kolokvij pismeni ispit koji seodvija prilikom zadnjegsusreta u semestru temeljen naseminarskoj literaturi ipredavanjima koji su obrađeniu razdoblju od prvog kolokvijado kraja semestra (20 %ocjene). 3. pismeni ispittemeljen na ispitnoj literaturi ipredavanjima (60 % ocjene)

NO

VP

OL



Opće kompetencije

1. Magistri/ce novinarstva stekli su naprednu razinu komunikacijske kompetencijeu pisanoj i govorenoj komunikaciji. (G1) 2. Magistri/ce novinarstva u stanju sudefinirati, razumjeti i objasniti te kritički vrednovati komponente medijskogokruženja. (G2) 3. Magistri/ce novinarstva stekli su temeljna znanja o teorijama ikonceptima relevantnim u društvenim znanostima te ih mogu kritički vrednovati.(G5)


2 ECTS Pohađanje nastave2.5 ECTS Kolokviji2.5 ECTS Pismeni ispit

7 ECTS

Oblici nastave




PragUdio uocjeni

Tjedni plan nastave

1. Sadržaj kolegija zamišljen je u tri cjeline. U prvom dijelu bavit ćemo seviđenjem popularne kulture kao polja koje je konceptualizirano kaohomogena cjelina, čime će se studenti/studentice upoznati s osnovnimteorijskim pristupima u proučavanju popularne kulture i važnijimkonceptima za razumijevanje polja poput 'masovne kulture', 'kulturneindustrije', 'hegemonije', 'hijerarhije ukusa'. U drugom dijelu osvrnut ćemose na same sadržaje koji se pojavljuju unutar ovog polja. Popularna kulturaimplicira masovnu produkciju i serijalizaciju kulturnih sadržaja te seupravo zbog toga vidi kao homogena i jednoobrazna. No, iako se upopularnim tekstovima može primijetiti isključivanje i marginalizacijaodređenih tema i pristupa, oni nipošto nisu uniformni. Unutar sferepopularne kulture pojavljuju se raznoliki sadržaji s različitim kulturnim iideološkim vrijednostima, te se ostvaruje kontinuirana dinamika izmjenealternativnih izraza koji figuriraju kao izazovi konvencionalnih normi idominantnih vrijednosti. Dakle, u ovom dijelu analizirat ćemo različitesadržaje, forme, stilove i prakse koji se pojavljuju unutar polja. U trećemdijelu bavit ćemo se popularnom kulturom i nekim njezinim suvremenimmanifestacijama. Recentni trendovi tabloidizacije, komercijalizacije,sveprisutnost skandala, trača i promocija kulture slavnih, ponovo otvarajupitanja pasivnosti, manipulacije, sebičnost, narcisoidnosti i nedostatakodgovornosti koje se artikuliraju kroz popularnu kulturu.

2. TEMATSKE CJELINE:3. Uvod: koncept kulture4. Od masovne do popularne kulture5. Popularna kultura definiranje osnovnih pojmova i teorijskih rasprava6. Kulturna stratifikacija, 'hijerarhije ukusa' i 'kulture ukusa'7. Popularna kultura i taktike otpora8. Afirmativni pristupi popularnoj kulturi: 'popularna diskriminacija' ;

'kulturno državljanstvo' i 'semiotička demokracija'



9. Popularna kultura i politika10. Komodifikacija kulture: ekonomski aspekti popularne kulture11. 'Estetska diskriminacija' i definiranje kvalitete popularnih sadržaja12. Granice dopuštenog: formalna regulacija i neformalne granice popularnih

sadržaja13. Nezavisna produkcija i alternativne forme14. Kooptacija alternativnih praksi15. Tabloidizacija, spektakularizacija i trač kao dominantni fenomeni

popularne kulture

Obvezna literatura

ISPITNA LITERATURA: Eagleto n, Terry (2002) Idejak ulture. Zagreb: Nak ladaJesensk i i Turk .(1-156)

Bennett, To ny (2005) Kultura:znano st refo rmato ra. Zagreb:Go lden mark eting-Tehničk ak njiga (Prvi dio : Teo rija - str.1-116).

Sto rey, Jo hn (2003) InventingPo pular Culture. Oxfo rd:Black well Publishing.(120 str.)

SEMINARSKA LITERATURA:


DOPUNSKA LITERATURA: Ado rno , W. Theo do r (2005[1975]) 'Culture IndustryReco nsidered'. U: Guins,Raifo rd i Cruz, Zarago zaOmayra, Po pular Culture: AReader. Lo ndo n: SAGEPublicatio ns. (str. 103-108 )

Bo urdieu, Pierre (198 0) TheAristo cracy o f Culture. U:Media, Culture and So ciety.Vo l 2. str. 225-254.

Cashmo re, Ellis (2008 )Slavni/Kultura. U: Katunarić,Draž en (gl.ur) Euro psk iglasnik , Go dište XIII, br. 13.Str. 217-260.

Creeber, Glen (ur.) (2008 ) TheTelevisio n Genre Bo o k ,Lo ndo n: BFI.Po glavlje:''Po pularEntertainment' (str. 159-18 1).

Frank , Tho mas i Weiland,Matt (ur.) (1997) Co mmo difyYo ur Dissent. Lo ndo n: W.W.No rto n & Co mpany. Po glavlje:'Alternative to What?' (str.145-161)

Gro no w, Juk k a (2000)So cio lo gija uk usa. Zagreb:Nak lada Jesensk i i Turk iHSD. Po glavlja: 2. Filo zo fsk aestetik a i pro finjavanje uk usa(str. 37-56) i 3. Luk suz, k ič imo da (str. 57 105).

Gro ssberg, Lawrence (2006)'Is There a Fan in the Ho use?The Affective Sensibility o fFando m'. U: Marshall, P.David (ur.) The CelebrityCulture Reader. Lo ndo n:Ro utledge. (str. 58 1-590).

Hall, Stuart (2005 [198 1] No teso n Deco nstructing 'thePo pular'. U: Guins, Raifo rd iCruz, Zarago za Omayra,Po pular Culture: A Reader.

Hebdige, Dick (2005 [1979]'Subculture'. Guins, Raifo rd iCruz, Zarago za Omayra (ur.)Po pular Culture: A Reader.Lo ndo n: SAGE Publicatio ns.



Lo ndo n: SAGE Publicatio ns.(str. 64-71).

(str. 355-371).

Hebdige, Dick (2002)'Fantastična zbrk a! Po p prijepo pa?' U: Jenk s, Chris (ur.)Vizualna k ultura. Zagreb:Nak lada Jesensk i i Turk iHSD. Str. 137-176.

Hermes, Jo k e (2005) Re-Reading Po pular Culture.Oxfo rd: Black well Publishing.Po glavlje 5 Critical viewership(str. 96-114).

Hro madž ić, Hajrudin (2013)Po litik a, društvo spek tak la imedijsk a k o nstruk cijarealno sti. Po litičk a misao ,go d. 50. br. 2. Str. 60-74.

Jensen, Jo li (2002) 'Fando m asPatho lo gy: the Co nsequenceso f Characterizatio n'. U:McQuail, Denis (ur.)McQuails Reader in MassCo mmunicatio n Theo ry.SAGE Publicatio n: Lo ndo n.

Kellner, Do uglas (2008 )Medijsk a k ultura i trijumfspek tak la. U: Katunarić,Draž en (gl.ur) Euro psk iglasnik , go d. XIII, br. 13. str.261-279.

Lacey, Nick (2002) MediaInstitutio ns and Audiences:Key Co ncept in Media Studies.New Yo rk : Palgrave. Po glavlje5: The Independent and theAlternative. Str. 120-143.

Marshall, P. David (2006)'New Media-New Self: theChanging Po wer o f Celebrity'.U: Marshall, P. David (ur.) TheCelebrity Culture Reader.Lo ndo n: Ro utledge. (str. 634-644).

Muk erji, Chandra ; Schudso n,Michael (198 6) Po pularCulture. U: Annual Review o fSo cio lo gy. Vo l. 12, str. 47-66.

Peraso vić, Benjamin (2002)So cio lo gija supk ultura ihrvatsk i k o ntek st. Društvenaistraž ivanja. 11, 2-3; 48 5-498

Peterso n, A. Richard i Kern, M.Ro ger (1996) 'ChangingHighbro w Taste: Fro m Sno bto Omnivo re'. U: AmericanSo cio lo gical Review. Vo l. 61,No . 5. str. 900-907.

Po po vić, H. (2011) Media Textand Audiences: DiscursiveCo nstructio ns o f Fando m.Medijsk e studije, Vo l. 2 (2011)3-4, FPZ i HKD: Zagreb. Str.3-15.

Po po vić, H. (2012)'Uncivilized' Co medy and itsReceptio n. Participatio ns:Jo urnal o f Audience &Receptio n Studies, Vo l. 9,Issue 1. Pp. 43-67.

h ttp : //w w w . p ar ti c i p ati o ns . o r g/V o lu me % 2 0 9 /I s s u e % 2 0 1/Po p o v i c % 2 0 te mp late d. p df

Street, Jo hn (2006) 'TheCelebrity Po litician: Po liticalStyle and Po pular Culture'. U:Marshall, P. David (ur.) TheCelebrity Culture Reader.Lo ndo n: Ro utledge. (str. 359-370).

Turner, Graeme (2003)British Cultural Studies: AnIntro ductio n. Lo ndo n:Ro utledge.

Watso n, Paul (1996) 'Stardo mand Ho llywo o d Cinema'. U:Nelmes, Jill (ur.) Intro ductio nto Film Studies. New Yo rk :Ro utledge. (str. 128 -142)



Povijest diplomacijePovijest diplomacije 92721

Doc. dr.sc.Đana Luša

Nositelj

Opis predmeta

Analizira se razvoj tzv. moderne diplomacije (stalne diplomacije) počevši odWestfalskog mira 1648. godine koji je inaugurirao period bez većih ratova utrajanju od 24 godine. Spomenuti period karakterizira snažna uloga suverena ipolitika ravnoteže snaga. Zatim se analizira period obilježen nizom ratova iprimirja te uloga diplomacije u istom (napad Luja XIV na postojeći sistem država1672., Utrechtski mir 1713., invazija F ridericka II Pruskog na Šlesku 1740., Pariškimir 1763., F rancuski revolucionarni ratovi 1792., Bečki kongres 1815., Krimski rat1854., F rancusko-pruski rat). Snažnie centralističke države u tom periodu utjecaoje i na razvoj diplomacije karatkterizirane stalnim diplomatskimpredstavništvima, pojavom tri razreda diplomatskih predstavnika te jačanjemuloge državnih tajnika za vanjske poslove. Poseban fokus stavljen je na francuskudiplomaciju kao uzor za sve ostale u Europi. Zatim se prati pokušaje prijelaza stajne na javnu diplomaciju te diplomatske strategije za vrijeme Prvog i Drugogsvjetskog rata s posebnim naglaskom na sovjetsku, fašističku i nacističkudiplomaciju. U konačnici analizira se diplomacija za vrijeme Hladnog rata. Osimspomenutog izučavanja diplomatske povijesti, studenti su uključeni u praktičniistraživački rad kroz projekte vezane uz razvoj moderne hrvatske diplomacije isimulaciju multilateralnih pregovora na međunarodnoj konferenciji, koji ihosposabljavaju za rješavanje problema međunarodne politike te zaključivanje irasuđivanje o značajkama politike na globalnoj i nacionalnoj razini.

Studijski programi



Ishodi učenja


1. Definirati, opisati i prepoznati metode, procese i tehnike diplomatskeprakse

2. Opisati i reproducirati institucionalne strukture i procese hrvatskediplomacije

3. Objasniti, grupirati i razlikovati različite diplomatske strategije4. Primijeniti stečeno teorijsko znanje u praksi u smislu osnovne

osoposobljenosti za sudjelovanje u diplomatskim pregovorima idiplomatskom komuniciranju


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R1

E-učenje R1


Sati nastave

Ocjenjivanje

Završna ocjena bazira se nasljedećim komponentama:pismeni ispit (66% ocjene ili10 bodova), tri projekta (34%ocjene ili 5 bodova). Ukupanbroj bodova je 15

NO

VP

OL



5. Analizirati suvremene diplomatske odnose, uspoređivati različitediplomatske prakse i predlagadi metode rješavanja prijepora umeđunarodnoj zajednici

Opće kompetencije

Predmet doprinosi svim ishodima učenja na razini programa. Magistri politologijemogu primijeniti znanje stečeno u grani komparativne politike za naprednorazumijevanje ustroja suvremenih država i značajki suvremenih političkih sustava.Napredno razumijevanje institucionalnog dizajna omogućuje im kreiranje iargumentiranje preporuka za oblikovanje političkih institucija. (ishodi 1 do 8)Magistri politologije sposobni su analizirati međunarodne odnose i sustavenacionalne sigurnosti. Stečena znanja mogu primijeniti u rješavanju problemavezanih uz rad međunarodnih institucija, rješavanju problema međunarodnepolitike i oblikovanju politike nacionalne sigurnosti. (ishodi 1 do 8) Magistripolitologije mogu kritički primijeniti napredno znanje stečeno u grani europskepolitike za razumijevanje značajki i dinamike europske integracije, ustrojainstitucija EU, te razumijevanje značajki oblikovanja i provedbe zajedničkiheuropskih politika. (ishodi 1 do 8) Magistri politologije sposobni su integriratiznanje i formulirati sudove vezane uz aktere, procese i institucije lokalne,nacionalne i međunarodne politike, te javne politike koje se oblikuju na timrazinama. Na temelju istraživanja spomenutih procesa, institucija i politika moguzaključivati i rasuđivati o značajkama politike na globalnoj, nacionalnoj i lokalnojrazini. (ishodi 1 do 8) Magistri politologije sposobni su samostalno zastupatistavove o političkim problemima strukturirano ih povezujući s argumentima idokazima na kojima argumenti počivaju. Time će steći sposobnost sustavnepolitičke argumentacije i njezine prezentacije prilagođene publici i kontekstu.(ishodi 1 do 8)


2 ECTS Pohađanje nastave3.5 ECTS Pismeni ispit0.5 ECTS Razgovori o knjigama0.5 ECTS Simulacija međunarodne konferencije0.5 ECTS Projekt "Razvoj hrvatske diplomacije"

7 ECTS

Oblici nastave

» Predavanja» Predavanja se održavaju u klasičnom obliku uz korištenje multimedije i

sustava Merlin» Seminari i radionice

» Nastava se održava u jednoj seminarskoj grupi koja se po potrebi dijeli umanje ovisno o zadacima. Simuliraju se multilateralni pregovori,prezentira dodatna literatura iz diplomatske teorije i prakse te predstavljaprojekt "Razvoj hrvatske diplomacije".

» Samostalni zadaci» Razgovori o knjigama, projekt "Razvoj hrvatske diplomacije", simulacija

» Multimedija i mreža» on-line kolegij

» Mentorski rad» projekt "Razvoj hrvatske diplomacije", simulacija međunarodne

konferencije





PragUdio uocjeni


Znanje se provjerava putem dva kolokvija ili pismenog ispita. Završna ocjenasadrži sljedeće komponente: pismeni ispit (ili dva kolokvija), tri projekta (Razgovor o knjigama, Razvoj hrvatske diplomacije isSimulacija).

Tjedni plan nastave

1. Povijesni razvoj diplomacije: akteri, metode, procesi (Perzija, Indija, Kina,Egipat, Grčka, Rim, Venecija, Bizant, talijanski sustav diplomacije)

2. F rancuski sistem diplomacije: stalna diplomatska predstavništva, razredidiplomatskih predstavnika, državni tajnik za vanjske poslove, Vijeće

3. Europska diplomacija 17. stoljeća4. Europska diplomacija 18. stoljeća5. Europska diplomacija 19. stoljeća6. Europska diplomacija 20. stoljeća 1. dio: Diplomacija Antante i Centralnih

sila, diplomatski pokušaji očuvanja mira, diplomacija za vrijeme Prvogsvjetskog rata

7. Europska diplomacija 20. stoljeća 2. dio: diplomacija Pariške mirovnekonferencije, Ugovori o miru, velika četvorka, problem primjene i revizijemirovnih ugovora u diplomaciji velesila

8. Europska diplomacija 20. stoljeća 3. dio: diplomacija fašističke Italije9. Europska diplomacija 20 stoljeća 4. dio: diplomacija nacističke Njemačke

10. Europska diplomacija 20. stoljeća 5.dio: Staljinova diplomacija11. Europska diplomacija 20.stoljeća, 6.dio: Diplomacija za vrijeme Drugog

svjetskog rata, diplomacija sfera utjecaja, diplomacija velike trojke-Churchill, Roosevelt, Staljin, diplomacija na konferencijama u Teheranu,Jalti i Potsdamu

12. Hladnoratovska diplomacija: diplomacija administracija predsjednikaRoosevelta, Eisenhowera, Kednendya, Johnsona, Nixona, F orda, Cartera ireagana

13. Hladnoratovska diplomacija: sovjetska diploamcija za vrijeme Hruščova,Brežnjeva, Andropova, Černjenka i Gorbačova

14. Prezentacija projekta "Razvoj hrvatske diplomacije" i "Razgovori oknjigama"

15. Simulacija multilateralnih pregovora na međunarodnoj konferenciji

Obvezna literatura

Vladimir Ibler (1960).Diplo matsk a histo rija 18 14-18 71, Školska knjiga

Livia Kardum (2009). Suto nStare Euro pe: Euro psk adiplo macija i prvi svjetsk i rat,Golden marketing

Henry Kissinger (2000).Diplo macija (po glavlja o d 16-28 ), Golden marketing

Margaret MacMillan (18poglavlja) (2009).Miro tvo rci, Naklada Ljevak




» F oundation of Diplomacy, Oxford



Povijest fašizmaPovijest fašizma 92722

Prof. dr.sc.Tihomir Cipek

Nositelj

Opis predmeta

Upoznati studentice i studente s fenomenom fašizma: interpretacijama fenomenafašizma, urocima njegova nastanka, temeljnim konceptima fašističke ideologije tesa strukturama fašističkih režima. U analizi se polazi od teze kako su fašističkipokreti bili reakcija na modernu, koja je ideji mehaničkog društva željelasuprotstaviti ideju nacionalne/ rasne organske zajednice kako bi se prevladalidruštveni sukobi koji nastaju kao neizbježni rezultat kapitalističkog načinaproizvodnje. Tematizacijom fašističkih pokreta i režima u raznim europskimzemljama ukazalo bi se na specifične uvijete njegova nastanka, ideološkeprofiliranosti, ali i strukture pokreta i režima, čime bi se ukazalo na ideološku ipolitičku heterogenost fenomena fašizma. Naposljetku, analiza fenomenaneofašizma ukazala bi na razvoj fašizma u Europi nakon II. Svjetskog rata,stavljajući naglasak na komparativnu analizu neofašizma. Kolegij Povijest fašizmaosposobljava studente za razumijevanje utjecaja fašističkih i neofašističkih ideja nasuvremene političke procese, osobito u svijetlu aktualne revitalizacije djelovanjaradikalne desnice u Europi.

Studijski programi



Ishodi učenja


1. Nakon uspješno savladanog predmeta magistri politologije će poznavatipojmove fašizma, neofašizma i radikalne desnice

2. Nakon uspješno savladanog predmeta magistri će moći klasificirati fašizamkao ideju, kao pokret i kao poredak

3. Nakon uspješno savladanog predmeta magistri će moći razumjeti glavneznačajke razvoja fašističkih režima i pokreta u pojedinim europskimzemljama između dva svjetska rata, te biti sposobni kritički usporeditidotične režime i pokrete

4. Studenti će usvojiti razumijevanje uzročno-posljedičnih veza suvremenihneofašističkih pokreta u Europi i te krize države blagostanja i liberalno-demokratskog političkog poretka


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R3

E-učenje R1

Sati nastave

OcjenjivanjePohađanje nastave i seminara.Izvršenje seminarskih obveza(sudjelovanje u raspravama,seminarsko izlaganje, pisanjepodnesaka) Putem kolokvija ipismenih ispita. Izvršavanjeseminarskih obveza iaktivnost na seminarskojnastavi može utjecati nakonačnu ocjenu.

NO

VP

OL



5. Studenti će razviti kompetencije za odgovoran građanski angažmanosposobljavanjem za kritičko propitivanje povezanosti povijesnog naslijeđafašizma, suvremenog neofašizma te aktualne krize liberalno-demokratskihpolitičkih poredaka

Opće kompetencije

Ishodi učenja na razini predmeta osposobljavaju magistre za naprednorazumijevanje ustroja suvremenih država i značajki suvremenih političkih sustava.Kroz ovladavanje na sadržajima povijesti fašizma magistri će biti sposobniprepoznati, povezati i problematizirati odnos s drugim relevantnim disciplinamaza istraživanje i razumijevanje politike. Ishodi učenja na razini osposobiti ćemagistre integrirati znanja i formulirati stavove vezane uz aktere, procese iinstitucije međunarodne politike koje se oblikuju na tim razinama. Na temeljuistraživanja spomenutih procesa, institucija i politika mogu zaključivati irasuđivati o značajkama politika na globalnoj razini.


3.5 ECTS Kolokviji7 ECTS Pismeni ispit

10.5 ECTS

Oblici nastave

» Predavanja» tumačenje gradiva navedenog silabusom

» Seminari i radionice» seminarske prezentacije na nastavne teme, sudjelovanje u raspravama



PragUdio uocjeni

Zadaće 0 % 100 % 0 % 100 %

Tjedni plan nastave

1. UVOD U PREDMET: sadržaj nastavnog procesa, o ispitnoj literaturi iobavezama u nastavnome procesu; pojam fašizma, idejni i povijesni začecifašizma, teorije fašizma (R. Griffin, S. Payne, Z. Sternhel...): palingenetičkiminimum, fašizam- protofašizam- parafašizam, ideja nacije, države idruštva;

2. F AŠIZAM U ITALIJI-POKRET I REŽIM: povijesna geneza talijanskogfašizma, nastanak fašističkog pokreta i dolazak na vlast; fašistička diktaturau Italiji: razdoblje konsolidacije režima, razdoblje stabilizacije diktature,razdoblje pada i propasti diktature;

3. F AŠIZAM U ITALIJI- IDEOLOGIJA: idejni začeci talijanskog fašizma,ideologija talijanskog fašizma: ideja nacije, države i društva;

4. NJEMAČKI NACIONALSOCIJALIZAM- POKRET i REŽIM: povijesnageneza njemačkog nacizma, osnivanje NSDAP-a, djelovanje i strukturanacističke partije 1920-ih godina, dolazak na vlast; nacistička diktatura:razdoblje konsolidacije režima 1933-36, totalitarna faza režima (1936-45),propast nacističkog režima;

5. NJEMAČKI NACIJONALSOCIJALIZAM- IDEOLOGIJA: idejni začecinacističke ideologije, teze Mein Kampfa, ideja nacije i rase. Ideja vođe, idejadržave i društva, ideja Nove Europe;



6. F AŠIZAM U ZAPADNOJ EUROPI: F rancuska akcija- geneza, ideologija ipokret; Vichijevska F rancuska u II. svjetskom ratu- poredak i ideologija;Britanska unija fašista: ideologija i struktura pokreta; fašizam uskandinavskim zemljama: režim Vidkuna Quislinga u Norveškoj, fašističkipokreti u F inskoj i Švedskoj;

7. KLEROF AŠIZAM U JUŽNOJ EUROPI: ŠPANJOLSKA I PORTUGAL:geneza fašizma u Španjolskoj, pojam F alange, Španjolski građanski rat idolazak F rancisca F ranca na vlast, F rancova diktatura: ideologija i strukturarežima; fašizam u Portugalu- diktatura Antonia Salazara: ideologija EstadoNuova, struktura režima.

8. F AŠIZAM U SREDNJOJ EUROPI: AUSTRIJA I MAĐARSKA: nastanakfašizma u Austriji- prelamanje fašističke i nacističke ideologije, Heimwehr-struktura i ideologija, autoritarni režimi Engelberta Dollfussa i Kurta vonSchuschnigga, Anschluss Austrije

9. godina; austro-fašizam unutar njemačkog nacizma; nastanak fašizma uMađarskoj, autoritarni režim Miklosa Horthyja: ideologija, strukturarežima, pad režima, pokret Strelastih križeva: ideologija i poredak (1944-45);

10. F AŠIZAM U SREDNJOJ EUROPI: HRVATSKA I SLOVAČKA: nastanak istruktura ustaškog pokreta, ideologija ustaškog pokreta, djelovanjeustaškog pokreta do dolaska na vlast, ustaška diktatura u NDH: pojamustaške revolucije, ideologija diktature, struktura i politike režima; razvojklerikalne desnice u Slovačkoj 1930-ih godina, nastanak Prve slovačkerepublike 1939 godine, režim Jozefa Tisa: ideologija, struktura i politika,idejni sukobi unutar režima: klerikalno-konzervativna vs. nacistička frakcijarežima;

11. F AŠIZAM U ISTOČNOJ EUROPI: SRBIJA I RUMUNJSKA: nastanakfašizma u Srbiji, Zbor Dimitrija Ljotića: ideologija, struktura pokreta,pravoslavni klerofašizam- ideje Nikolaja Velimirovića i Justina Popovića,režim Milana Nedića (1941-44): nastanak, struktura režima, politike;nastanak fašizma u Rumunjskoj: Legija Arhanđela Michaela- Željezna garda:ideologija i struktura pokreta, režim Generala Antonescua (1940-44):nastanak, struktura režima, politike;

12. NEOF AŠIZAM- POJAM, GENEZA: Nastanak neofašizma nakon II.svjetskog rata, pojam neofašizma, ideja nacije, države i društva kodneofašizma, ideja Europe, globalna umreženost neofašizma: međunarodnineofašistički pokret Blood and Homeland;

13. NEOF AŠIZAM U ZAPADNOJ I ISTOČNOJ EUROPI: Razvoj neofašističkihpokreta u Europi nakon II. svjetskog rata. Neofašizam u zapadnoj Europi:Ideologija, članstvo i politike Deutsche Volksunion (DVU), DieRepublikaner (REP), Nationaldemokratische Partei Deutschlands (NPD),British Nationalist Party (BNP -a ), Allenze Nazionale (AN ); Neofa šizam utranzicijskim zemljama srednje i isto čne Europi : Ideologija, članstvo ipolitike JOBBIK-a, Narodowe Odrodzenie Polski, Slovenske Pospolitnosti;

14. NEOF AŠIZAM U HRVATSKOJ i SRBIJI : Ideologija, članstvo i politikeHrvatske čiste stranke Prava (HČSP-a), ideje Mladen Schwarza, pojamustašonostalgije: kontekst, geneza i obilježja; Ideologija i članstvoOtačastvenog pokreta Obraz, ideologija i članstvo i politike SrpskeRadikalne stranke (SRS).

15.



Obvezna literatura

Bartulin, Nevenko (2007).Ideo lo gija nacije i rase: ustašk irež im i po litik a premaSrbima u Nezavisno j Drž aviHrvatsk o j 1941-1945., RadoviZavoda za hrvatskupovijest, vol. 39, Zagreb

Cipek, Tihomir, (2008).Ustašk a po litik a po vijesti.1941 k ao revo lucio narnago dina, u: S. Bo sto , T. Cipek ,O. Milo savljević (ur.). Kulturasjećanja: 1941. Po vijesni lo mo vii svladavanje pro šlo sti,Disput, Zagreb

Cipek, Tihomir, (2009).Trijumf vo lje k ao trijumfnacizma. Pro paganda u filmuLeni Riefenstahl,Međunarodne studije,Zagreb, vol. 9, br.1

F reeden, Michael (ur.)(2006). Po litičk e ideo lo gije:No vi prik az., Algoritam,Zagreb

Kuehnl, Reinhard (1978).Oblici građansk e vladavine:liberalizam-fašizam,Komunist, Beograd

Paxton, Robert O., (2012).Anato mija fašizma, Timpress, Zagreb



Pravo javnih medijaPravo javnih medija 55520

Prof. dr.sc.Ivan Padjen

Nositelj

Opis predmeta

Studijski programi




PragUdio uocjeni


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R0

E-učenje R1

Sati nastave

IzvođačNikola Opatić

NO

VP

OL



Regionalne komparativne studije: Bliski istok iRegionalne komparativne studije: Bliski istok iIzraelIzrael

103542

Prof. dr.sc.Mirjana Kasapović

Nositelj

Opis predmeta

Studijski programi





PragUdio uocjeni


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R0

E-učenje R1

Sati nastave

Izvođač predavanjadoc. dr. sc. Boris Havel

Izvođačdoc. dr. sc. Boris Havel

NO

VP

OL



Regionalne komparativne studije: Bosna iRegionalne komparativne studije: Bosna iHercegovina – država i politikaHercegovina – država i politika

103537

Prof. dr.sc.Mirjana Kasapović

Nositelj

Opis predmeta

Studijski programi





PragUdio uocjeni


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R0

E-učenje R1

Sati nastave

NO

VP

OL



Religion and Politics in the Middle EastReligion and Politics in the Middle East 164173

Doc. dr.sc.Boris Havel

Nositelj

Opis predmeta

Cilj je kolegija upoznati studente s ulogom koju ima religija u političkimprocesima na Bliskom istoku. Najveći dio istraživanja odnosi se na židovstvo,kršćanstvo i islam.

Studijski programi



Ishodi učenja


1. Analizirati primarne izvore židovstva, kršćanstva i islama kao tekstoverelevantne za bliskoistočne političke procese.

2. Primijeniti metode političke interpretacije kanonskih tekstova3. Argumentirati prednosti interdisciplinarnog istraživanja i primijeniti ga u

radu.4. Objasniti kako je viđenje povijesti u pojedinoj religiji relevantno za

današnje političke procese.5. Objasniti razlike između zapadnjačkoga i istočnjačkog pristupa religiji i

povijesti kao političkim argumentima.6. Navesti neke ključne političke termine, posebice na arapskome i

hebrejskom jeziku, koji su izvorno religijski.7. Razviti vještine nužne za daljnje neovisno znanstveno istraživanje.


2 ECTS Pohađanje nastave1.5 ECTS Kolokviji1.5 ECTS Seminarski rad

2 ECTS Usmeni ispit7 ECTS


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R3

E-učenje R1

Dovoljan (2) 60% i višeDobar (3) 70% i višeVrlo dobar (4) 80% i višeIzvrstan (5) 90% i više

Sati nastave

Ocjenjivanje

Ocjenu čini zbroj postignutihrezultata na dva kolokvija,prezentaciji i završnomusmenom ispitu.

NO

VP

OL



Oblici nastave

» Predavanja» Predavanja, nazočnost je obvezna.

» Seminari i radionice» Studenti izlažu 15-20 minuta o temi po svom izboru.

» Samostalni zadaci» Test a višestrukim izborom odgovora



PragUdio uocjeni


Tjedni plan nastave

1. Uvod u predmet, pregled literature.Napomene o primarnim i sekundarnim izvorima židovstva, kršćanstva iislama.

2. Židovstvo: religija Saveza i Zakona3. Židovstvo: političke poruke biblijskih i postbiblijskih tekstvova.4. Kršćanstvo: Novi zavjet kao izvor političke teorije.5. Kršćanstvo: Izrael u katoličkoj i protestantskoj teologiji.6. Islam: život i karijera proroka i ratnika iz Hidžaza.7. Islam: političke, socijalne i pravne poruke Kurana, hadisa, i Sire.8. Vjerski pogled na povijest u židovstvu, kršćanstvu i islamu.9. Politička relevantnost povijesti u židovstvu, kršćanstvu i islamu

10. Bliski istok pod zapadnjačkom kolonijalnom vlašću i nastanak islamskogfundamentalizma.

11. Cionizam: sekularni pokret koji je razbudio vjerske osjećaje.12. Država Izrael u percepciji religioznih Židova, kršćana i muslimana:

soteriologija i eshatologija.13. Religijski aspekt arapsko-izraelskog sukoba: židovska naselja i islamski

džihad.14. Sekularne zapadnjačke interpretacije i budućnost Bliskog istoka.15. Sektaški aspekti aktualnih ratova u Siriji i Iraku.

Obvezna literatura

Bernard Lewis (2002). What Went Wro ng?, Oxford UniversityPress


» Religion and Politics, Oxford



Sociologija masovne komunikacijeSociologija masovne komunikacije 160478

Prof. dr.sc.Zrinjka Peruško

Nositelj

Opis predmeta

Studijski programi




PragUdio uocjeni


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R0

E-učenje R1

Sati nastave

NO

VP

OL



Strategije odnosa s javnošćuStrategije odnosa s javnošću 116177


Nositelj

Opis predmeta

Studijski programi




PragUdio uocjeni


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R0

E-učenje R1

Sati nastave

Izvođačdoc. dr. sc. Hrvoje Jakopović

NO

VP

OL



Television News in Multimedia EnvironmentTelevision News in Multimedia Environment 103564

Izv. prof. dr.sc.Tena Perišin

Nositelj

Opis predmeta

Studijski programi


Ishodi učenja


4. To be able to produce news content, news package, either for the televisionnews programme or online media

Opće kompetencije

Students will gain the knowledge of television news production and skills whichwill enable them to apply the acquired knowledge in practice. The application ofthe case-study teaching method (which will be used in combination with practicalwork and other methods) will facilitate students learning, understanding andapplication of the course content to real, everyday situations, as well as theircritical thinking and problem-solving abilities. The use of case-studymethodology and work on the practical news project ensures a high degree ofpractical knowledge, i.e. knowledge that students can apply as futureprofessionals in practice. It is focused on problem-finding and problem-solvinginstead of mere theory. (Examination: active participation and discussion in class,mid-term exam (or end-term), paper (essay), practical work: televisionprogramme or online media news project)


0.5 ECTS Pohađanje nastave1.5 ECTS Pismeni ispit

1 ECTS Seminarski rad4 ECTS Praktični rad7 ECTS

Oblici nastave

» Predavanja» Vježbe

Seminar/esej 30Predavanja 30

ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R1

E-učenje R1

Sati nastave

IzvođačDejan Oblak, mag. nov.

OcjenjivanjeActive participatin in the class.

NO

VP

OL



» Terenska nastava» Multimedija i mreža



PragUdio uocjeni

Obvezna literatura

Bennet, Lance (2011). ThePo ltics o f Ilusio n, 1., 2, i 7.chapter(110 pages), Longman,New York

Brighton, F oy News Values,chapters: Analysing NewsValues: The Key analysis o fGaltung and Ruge'sstructuring and selectingNews,peges 6.-31. And Ho w toStudy News Values? Whatfacto rs go vern the newsystem,31-46., SagePublications

Perišin, Tena (2011). MediaTrends, Digital Jo urnalismand the State o f Pro fessio n inCro atia, Otazk y Žurnalistik y(Questio ns o f Jo urnalism),Bratislava, Vo l. 54, No . 1-2 ,str. 8 3-94

Wenger, Haplern Deboraand Potter Deborah (2012).Advancing the sto ry:Bro adcast Jo urnalism im aMultimedia Wo rld, CQ Press,A Division of Sage,Washington, D.C.


Barnett, Steven (2011). TheRise and Fall o f Televisio nJo urnalism, BloomsburyAcademic, London

Baym, Geoffrey (2009). Fro mCro nk ite to Co lbert: TheEvo lutio n o f Bro adcast News,Paradigm Publishers, USA

Brighton, F oy (2007). NewsValues, Sage Publications

Salaverria Ramon andNegredo Samuel (2009).Integrated jo urnalism: MediaCo nvergence and Newsro o mOrganizatio n, Language:Spanish, edito rial So l90 media

Analysing News Values: TheKey analysis o f Galtung andRuge's structuring andselecting News

Ho w to Study News Values?What facto rs go vern the newsystem

The Rise and Rise o f CitizenJo urnalist

Co rruptio n o f Values: Truths,Half Truths, Lies, Censo rship,Co ercio n and Spin, pages 162-174.

Same Sto ry, Different Media,Different Treatments: Whatcan Litvinenk o Sto ry Tell usabo ut the Changing MediaLandscape?

Co nclusio n: And finally...Thecase has been made fo r a freshappro ach to the news valuesystem, pages 192-194.

Diehl Sandra and KarmasinMatthias (2013). Media andCo nvergence Management,

Gans, Herbert J. (1980).Deciding What's News, AStudy o f CBS Evening News,



Springer NBC Nightly News,Newsweek and Time,Vintage Books, New York

Green C. Suzan, LodatoJ.Mark,; Schwalbe B.Carol,Silcock B. William (2011).News No w, VisualSto rytelling in the Digital Age,Pearson

Lewis, Eileen (2003).Teaching TV News, BF IEducation

F iske, John Intro ductio n toCo mmunicatio n Studies,Routledge, London

F iske, John (1987). Televisio nCulture, Routledge, London iNew York

Lancaster, Kurt (2012).Video jo urnalism fo r the Web:A Practical Intro ductio n toDo cumentary Sto rytelling,Routledge

Peterson and Sreberny(ured.) (2004). Internatio nalNews in the 21st Century,University of Luton Press

Ro binso n, Piers: The CNNEffect: The Myth o f NewsMedia, Fo reign Po licy andInterventio n, Ro utledge, 2002

Rosentstiel, Tom, JustMarion, Belt Todd, PertillaAtiba, Dean Walter andChinni Dante (2007). Weinterrupt this Newscast; Ho wto impro ve lo cal news and winratings, to o , CambridgeUniversity Press

Tompkins Al (2011). Aim fo rthe Heart: Write, Sho o t,Repo rt fo r TV andMultimedia, CQ Press

Tuggle and others (2013).Bro adcast News Handbo o k :Writing, Repo rting andPro ducing in the Age o f So cialMedia, 5th edition McGraw-Hill Humanities/SocialSciences/Languages

Williams A. Bruce and DelliCarpini X. Michael (2011).After Bro adcast News, MediaRegimes, Demo cracy and theNew Info rmatio nEnviro nment, CambridgeUniversity Press



Teorije masovne komunikacijeTeorije masovne komunikacije 55553

Prof. dr.sc.Zrinjka Peruško

Nositelj

Opis predmeta

Cilj kolegija je pružiti sustavna znanja o okvirima i temeljima discipline masovnekomunikacije/medijskih studija kao znanstvenog područja na sjecištu društvenihznanosti i humanistike, a čiji je predmet i danas javni, komunikacijski odnosmedijske industrije, pojedinca i društva i njihovi međusobni utjecaji. Kolegij težiosposobiti studente da ovladaju različitim pristupima analizi masovnih iumreženih medija i medijske komunikacije te znanjima o najvažnijimistraživanjima koja su pridonijela razvoju discipline masovnih komunikacija imedijskih studija. Kolegij s tom svrhom prezentira četiri klasičnateorijska/paradigmatska pristupa analizi (utjecaja) masovnih medija i masovnekomunikacije: dominantnu (ili izvornu) paradigmu o ograničenim efektima;kritičku paradigmu («mediji nam govore o čemu da ne mislimo»); institucionalnuparadigmu («mediji nam govore što da mislimo») i tehnološku/medijskuparadigmu («mediji definiraju kako mislimo») (Katz, 1987), te suvremenuparadigmu medijatizacije koja pitanje medijskog utjecaja proširuje u dva pravca(pristup «medijske logike» u institucionalnim prilagodbama, i pozicija medija ukomunikativnoj konstrukciji društva) (Couldry i Hepp, 2013). Analiza dominanteparadigme masovne komunikacije (razvijene pretežno u SAD-u) uključuje teoriju odvo-stupanjskom tijeku masovnog komuniciranja i teoriju o upotrebi medija zazadovoljavanja potreba, difuziju inovacija, i teoriju kultivacije. U okviruinstitucionalne paradigme, obradit ćemo teoriju o definiranju agende uključujućiteoriju uokvirivanja (framing i priming). U okviru kritičke paradigme obradit će seraspon (pretežno europskih) teorijskih pristupa kulturnih studija i političkeekonomije medija, kao i njihovih teorijskih korijena - F rankfurtske škole. U okvirutehnološke medijske paradigme studenti će upoznati radove teoretičara kojismatraju da je sam medij kao tehnologija i organizacija onaj koji oblikuje idruštvenu organizaciju i komunikacijske procese, u odnosu na dijapazon medija dodanašnjih umreženih medija. Za razumijevanje teorija medijatizacije kolegij ćeobraditi oba navedena glavna pristupa/ konceputalizacije. Cilj je kolegija i dastudenti upoznaju originalne radove najvažnijih teoretičarakomunikacijskih/medijskih studija.

Studijski programi



ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R1

E-učenje R1

Sati nastave

Izvođačidoc. dr. sc. Antonija ČuvaloDina Vozab, dr. sc.

OcjenjivanjeNastava se sastoji odpredavanja i seminara.Pohađanje nastave jeobavezno, uz dva dozvoljenaneispričana izostanka. Svistudenti moraju redovito čitatiseminarske članke (koji su i dioobavezne ispitne literature) zaonaj susret za koji je tekstpredviđen, te o njimaraspravljati naseminaru..Seminarska obavezauključuje i jednu usmenuseminarsku prezentaciju (pogrupama). Svi studenti trebajuza 5 seminarskih tekstova (povlastitom izboru) napisati ipredati, na dan obradedotičnog teksta tj. na početkuseminarske nastave, zadaću odpo 250-450 riječi (jednakartica s proredom ili bezproreda), u kojoj analitičkiiznose glavne crte teorijskogmodela i istraživačkogpristupa te zaključke iz tekstakoji se obrađuje (upute oobaveznoj strukturi prikazanalaze se na edunetu podnaslovom Akademsko čitanje ipisanje). Vrednovat će se sviaspekti rada i znanjastudenata. Ocjena se formirazbrajanjem bodova ostvarenihu različitim nastavnimaktivnostima. Ukupno je naraspolaganju 100 bodova uredovnoj aktivnosti, plusmogućih 10 dodatnih bonusbodova: 1. aktivnosudjelovanje na predavanjima iseminarima, i seminarskaprezentacija (do 10 bodova) 2.

NO

VP

OL



Ishodi učenja


1. Definirati glavne disciplinarne pristupe i paradigme, njihove najpoznatijepredstavnike i institucionalne temelje discipline masovnekomunikacije/medijskih studija

2. O načinu medijskog utjecaja (sposobnost povezivanja najvažnijih autora spripadajućom paradigmom)

Opće kompetencije

Studenti na kolegiju Teorije masovne komunikacije stječu sposobnost opisivanja,definiranja, objašnjavanja i uspoređivanja naprednih teorijskih koncepata spodručja medija i komunikacija te temeljne teorijske koncepte s područjakulturalnih studija. Prvostupnici novinarstva stekli su temeljna znanja o teorijamai konceptima relevantnim u društvenim znanostima. Studenti na kolegiju razvijajunapredne vještine pisanja raznih vrsta akademskih radova kao što su eseji iseminarski radovi te su sposobni strukturirati akademski i svaki drugi tekst.Dodatno, razvijaju i naprednu razinu pretraživanja sekundarnih baza podataka ikorištenja suvremenih komunikacijskih tehnologija i platformi. Prvostupnicinovinarstva u stanju su definirati, razumjeti i objasniti komponente medijskogokruženja te primijeniti stečene vještine u svakodnevnim korisničkim praksama.


2 ECTS Pohađanje nastave2 ECTS Pismeni ispit1 ECTS Seminarski rad5 ECTS

Oblici nastave

» Predavanja» Seminari i radionice» Samostalni zadaci» Multimedija i mreža



PragUdio uocjeni

Tjedni plan nastave

1. 1. Masovno društvo i masovna komunikacija2. 2. Komunikacija u doba digitalnih umreženih medija: od masovne do

mrežne komunikacije3. 3. Teorijske škole/paradigme u teoriji medijske komunikacije4. 4. Dominantna paradigma u masovnim komunikacijama: nastanak teorije o

medijskim efektima5. 5. Teorija o upotrebi medija radi zadovoljavanja potreba (uses and

gratifications )6. 6. Teorija kultivacije7. 7. Institucionalna paradigma (mediji i javnost): teorija o definiranju agende

(agenda setting ), framing , priming

međuispit u obliku 5obaveznih domaćih zadaćaprikaza seminarskih tekstova(2 boda po zadaći, ukupno 10)3. međuispit u obliku testa (do40 bodova) 4. završni pismeniispit (do 40 bodova). Nameđu-ispitu testu ispitivat ćese usvojeno znanje o prvomdijelu obrađenog gradiva, izobavezne literature i spredavanja. Na završnomispitu ispitivat će se usvojenoznanje o drugom dijeluobrađenog gradiva izobavezne ispitne literature i spredavanja. Sva ispitnaliteratura bit će dostupna naedunetu s početkom nastave.Ocjene odgovaraju sljedećemrasponu ostvarenih bodova:Dovoljan (2) 60-69 bodovaDobar (3) 70-79 bodova Vrlodobar (4) 80-89 bodovaOdličan (5) 90-100 bodova



8. 8. Kritička paradigma, početak: kultura i mediji9. 9. Kritička paradigma, politička ekonomija medija

10. 10. Kritička paradigma, kulturne studije11. 11. Tehnološka teorija medija, početak12. 12. Umreženo društvo13. 13. Medijatizacija: institucionalna prilagodba društva medijskoj logiji14. 14. Medijatizacija: mediji u komunikacijskoj konstrukciji društva15.

Obvezna literatura

- Literatura nije ispravno upisana -


Dan Laughey. Key Themes inMedia Theo ry. 2009.McGraw Hill.

Jennings Bryant and MaryBeth Oliver (Eds.). 2009.Media Effects. Advances inTheo ry and Research.Ro utledge.

Curran, James, GurevitchMichael (Eds.). 2005. Massmedia and so ciety, Arno ld,Lo ndo n.

Dayan, Daniel, Katz, Elihu,1994, Media Events.Cambridge: HarvardUniversity Press.

Meyro witz, Jo shua, 198 6, NoSense o f Place: The Impact o fElectro nic Media o n So cialBehavio r. Oxfo rd UniversityPress, USA.

S. Hall, urednik .Representatio n: CulturalRepresentatio ns andSignifying Practices. Sage,2003.



The Politics of Human RightsThe Politics of Human Rights 103540

Izv. prof. dr.sc.Enes Kulenović

Nositelj

Opis predmeta

The aim of the course is to offer students a historical account of how the concept ofhuman rights has developed as a political ideal invoked in different politicalstruggles. Unlike a juristic approach that gives an insight into the development ofhuman rights as a part of international and national legal frameworks or thephilosophical account that offers insights into the very nature and logic of theconcept, this course will concentrate on those political struggles and controversiesthat shaped the understanding of human rights we have today. In the seminar thestudents will be involved in a simulation of preparing work documentation forUN Human Rights Council on one of the following topics: torture &extraordinary renditions, human rights & drone strikes, genocide & humanitarianintervention, cultural relativism & group rights, human trafficking, human rights& the environment, sexual minority rights.

Studijski programi


1. semestar, 1. semestar, 1. go dina)» Diplomski studij politologije (Studij) (smjer po litičk a teo rija dp 1. semestar, 1.


Ishodi učenja


1. Studenti koji uspješno završe ovaj kolegij će: 1) imati razumijevanje razvojakoncepta ljudskih prava od 15. stoljeća do danas, 2) imati razumijevanješireg političkog konteksta u kojem je ideja ljudskih prava razvijana i njeneuloge u tim različitim kontekstima, 3) kroz grupni seminarski projektprimjeniti će stečeno znanje i razviti sposobnosti suradnje s drugima naodređenoj istraživačkoj temi, 4) sposobnost raspravljanja i prezentiranjakompleksne problematike povezane s teorijom i primjenom ljudskihprava, 5) analizirati različite politike i normativna rješenja povezanih steorijom i primjenom ljudskih prava.


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R1

E-učenje R1

Sati nastave

OcjenjivanjeStudents are required toattend lectures and seminars.They are also required toprepare for seminardiscussions by reading the coreliterature for that week. Thefinal grade has three parts: 1)student participation inseminar discussions (10%), 2)group presentation (30%) and3) final exam (60%). The finalexam is an open book examcovering the topics and corereadings from seminars.

NO

VP

OL



Opće kompetencije

Magistri politologije mogu primijeniti znanje stečeno u grani političke teorije zarazumijevanje međuodnosa političkog znanja i političkog konteksta, te procijenitiučinke politoloških uvida u temeljne političke koncepte i primjeni tih spoznaja ukonkretnom političkom kontekstu. Magistri politologije sposobni su integriratiznanje i formulirati sudove vezane uz aktere, procese i institucije lokalne,nacionalne i međunarodne politike, te javne politike koje se oblikuju na timrazinama. Na temelju istraživanja spomenutih procesa, institucija i politika moguzaključivati i rasuđivati o značajkama politike na globalnoj, nacionalnoj i lokalnojrazini. Magistri politologije sposobni su komunicirati svoje stavove, ideje i rješenjazainteresiranoj publici. Osposobljeni su, uporabom napredne političke analize(political analysis) i analize politika (policy analysis), povezivati spomenutestavove, ideje i rješenja s temeljnim argumentima na kojima oni počivaju, te su nataj način osposobljeni za sustavnu političku argumentaciju i njezino prezentiranjezainteresiranoj javnosti. Magistri politologije sposobni su samostalno zastupatistavove o političkim problemima strukturirano ih povezujući s argumentima idokazima na kojima argumenti počivaju. Time će steći sposobnost sustavnepolitičke argumentacije i njezine prezentacije prilagođene publici i kontekstu.Magistri politologije sposobni su za dizajniranje i provođenje samostalnogistraživanja i pripremljeni su za nastavak obrazovanja u okviru cjeloživotnogučenja, formalno na poslijediplomskim studijima, ali i samostalno kroz različiteoblike dodatnog usavršavanja.


1 ECTS Pohađanje nastave4 ECTS Pismeni ispit2 ECTS Projekt7 ECTS

Oblici nastave




PragUdio uocjeni


Tjedni plan nastave

1. Week 1 (October 10th)Introduction

2. Week 2 (October 17th)Lecture: Conquest of the Indies & Valladolid Debate Seminar: Genealogy of Human Rights

3. Week 3 (October 24th)Lecture: Hugo Grotius & the Birth of International LawSeminar: guest speaker Ivana Radačić (The Institute Of Social Sciences IvoPilar)



4. Week 4 (October 31st)Lecture: English Civil War & Glorious Revolution Seminar: Group 1 presentation – Genocide & Humanitarian Intervention Core literature: Donnelly, Jack, 2003: Universal Human Rights in Theory &Practice (2nd Edition), Cornell University Press, New York, ch. 14(“Genocide and Humanitarian Intervention”)

5. Week 5 (November 7th)NO CLASS

6. Week 6 (November 14th)Lecture: American RevolutionSeminar: Group 2 presentation – Human Trafficking Core literature: Bertone, Andrea M., 2009: “Trafficking for SexualExploitation”, in: M. Goodhart (ed.), Human Rights: Politics and Practice,Oxford University Press, Oxford, pp. 201-218.

7. Week 7 (November 21st)Lecture: F rench Revolution Seminar: Group 3 presentation – F reedom of Speech as Human RightCore Literature: Warburton, Nigel, 2009: F ree Speech, Oxford UniversityPress, Oxford, ch. 1

8. Week 8 (November 28th)Lecture: Abolitionists & Atlantic Slave TradeSeminar: Group 4 presentation – Torture and Human RightsCore Literature: Schulz, William F ., “Torture”, in: M. Goodhart (ed.),Human Rights: Politics and Practice, Oxford University Press, Oxford, pp.297-315.

9. Week 9 (December 5th)Lecture: Death of Human Rights in 19th Century Seminar: documentary

10. Week 10 (December 12th)Lecture: UN Universal Declaration of Human RightsSeminar: Group 5 presentation - Cultural Relativism & Groups RightsCore literature: Donnelly, Jack, 2003: Universal Human Rights in Theory &Practice (2nd Edition), Cornell University Press, New York, ch. 6 (“CulturalRelativism and Universal Human Rights”), ch. 12 (“Groups Rights andHuman Rights”)

11. Week 11 (December 19th)Lecture: Cold War & Decolonization Seminar: Group 6 presentation – Environment & Human Rights (ordocumentary)Core Literature: Barry, John & Kerri, Woods, “Environment”, in: M.Goodhart (ed.), Human Rights: Politics and Practice, Oxford UniversityPress, Oxford, pp. 316-333.

12. Week 12 (January 9th)Lecture: 70’s Renaissance of Human RightsSeminar: Group 7 presentation - Sexual Minority RightsCore literature: Donnelly, Jack, 2003: Universal Human Rights in Theory &Practice (2nd Edition), Cornell University Press, New York, ch. 13(“Nondiscrimination for All—The Case of Sexual Minorities”)

13. Week 13 (January 16th)Lecture: 90’s & the War on TerrorSeminar: Group 8 presentation - Human Rights and Drone StrikesCore literature: Amnesty International, 2013: “Will I Be Next?”, US DroneStrikes in Pakistan, Amnesty International Publishing, London, ch. 6 (“USDrone Strikes under International Law”), ch, 7 (“US Policy on the Use ofDrones”)

14. Week 14 (January 23rd)F INAL EXAM

15.



Obvezna literatura

Do nnelly, Jack , 2003:Universal Human Rights inTheo ry & Practice (2ndEditio n), Co rnell UniversityPress, New Yo rk .

Go o dhart, Michael (ed.),Human Rights: Po litics andPractice, Oxfo rd UniversityPress, Oxfo rd.


Michelin Ishay, Histo ry o f Human Rights, University o f Califo rniaPress, 2008 .



Umijeće intervjuaUmijeće intervjua 142916

Izv. prof. dr.sc.Marina Mučalo

Nositelj

Opis predmeta

Intervju je jedna od najčešće korištenih tehnika modernog novinarstva. Cilj kolegijajest upoznavanje s osnovama intervjuiranja u svim medijima te stjecanje znanja ivještine potrebnih za njegovu izradu. Studenti će se upoznati s temeljnomstrukturom novinarskog intervjua, osnovnim tehnikama te elementima izvedbe.Također, upoznat će se i s razlikama u intervjuiranju s obzirom na vrstu medija,medijski prostor (vrijeme) i način rada (snimanje ili rad uživo). Kolegij će naglasitivažnost kulture dijaloga u javnoj komunikaciji, od pripreme do izvedbe.

Studijski programi


Ishodi učenja


1. Studenti su u stanju definirati, razumjeti i objasniti te kritički vrednovatikomponente medijskog okruženja.

2. Studenti su u stanju primijeniti temeljna etička načela prilikom provođenjaistraživanja.

3. Studenti su stekli naprednu razinu jezične kompetencije odnosno naprednovladaju funkcionalnim stilovima standardnog jezika.

4. Studenti su sposobni proizvoditi novinarske sadržaje u multimedijskomokruženju.

5. Studenti su sposobni analizirati različite aspekte komunikacijskih procesaizmeđu institucija, organizacija i pojedinaca.

6. Studenti razumiju trajnu interakciju jezika, medija i društvene stvarnosti.


2 ECTS Pohađanje nastave2 ECTS Pismeni ispit1 ECTS Seminarski rad2 ECTS snimiti (napisati) tri intervjua s osobama po izboru7 ECTS

Oblici nastave

» Predavanja» Predavanja su obvezna.


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R2

E-učenje R1

Sati nastave

IzvođačNensi Blažević, pred.

OcjenjivanjeStudenti su tijekom semestraobvezni napisati tri rada.Studenti su obvezni pristupitipolaganju kolokvija (dva).Studentski radovi (tri) seocjenjuju. Detaljne upute zatekuću akademsku godinu sumeđu Nastavnim materijalimana stranici predmeta.

NO

VP

OL



» Seminari i radionice» Seminari su obvezni.

» Samostalni zadaci» Izrada samostalnih zadataka u dogovoru s nastavnikom je obvezna.



PragUdio uocjeni


Detaljne upute za tekuću akademsku godinu su među Nastavnim materijalom nastranici predmeta.

Tjedni plan nastave

1. UVOD U OSNOVE INTERVJUA: vrste intervjua s obzirom na sadržaj(temu), tehniku i cilj.Povijest intervjua

2. INTERVJU U NOVINARSTVU: Cilj i svrha intervjua, uvjetovanostmedijem, autorizacija. Umijeće postavljanja pitanja.

3. F ORMATI INTERVJUA (u novinarstvu): Intervju u emisiji, Talk-show,Polemika.

4. TEME INTERVJUA (u novinarstvu): intervju gledišta, informativniintervju, intervju s istaknutom osobom, portret.

5. PRIPREMA INTERVJUA - ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO

6. PRIPREMA INTERVJUA: izbor osobe, dostupnost, dogovaranje,strukturiranje, priprema gosta, terminologija, oslovljavanje, protokol.

7. PITANJA U INTERVJUU:sugestivna pitanja, osobna pitanja,neugodna/neprimjerena pitanja. Kultura govora i dijaloga. Umijeće slušanja.

8. KOLOKVIJ 19. NOVINARSKI INTERVJU I KONTAKT SADRŽAJI: telefonska pitanja, e-

mail pitanja/društvene mreže, pitanja iz publike10. NOVINSKI INTERVJU: Karakteristike i specifičnosti

11. RADIJSKI INTERVJU: Karakteristike i specifičnosti

12. TELEVIZIJSKI INTERVJU: Karakteristike i specifičnosti

13. MULTIMEDIJA: Novi uvjeti intervjuiranja14. ETIKA, ZAKONI, SUKOB INTERESA, TUŽBE, SUDSKA PRAKSA15. KOLOKVIJ 2



Obvezna literatura

Breakwell, Glynis (2007).VJEŠTINE VOĐENJAINTERVJUA, SLAP

Hilliard, Robert (2011).WRITING FOR TELEVISION,RADIO AND NEW MEDIA,WADSWORTH CENGAGELEARNING

Letica, Zvonko (2003).TELEVIZIJSKONOVINARSTVO, DISPUT

Malović, Stjepan (2005).OSNOVE NOVINARSTVA,Golden marketing -Tehnička knjiga

Mihovilović, Maroje (2007).PROFESIONALNI NOVINAR,PROF IL

Mučalo, Marina (1996).INTERVJU (u Uvo d uno vinarstvo : Ricchiardi, Sh.,Malo vić, S.), Izvori,Biblioteka Press



Upravljanje identitetom, imidžom i brendovimaUpravljanje identitetom, imidžom i brendovima 103565


Nositelj

Opis predmeta

Cilj ovog kolegija jest upoznati studente s fenomenom imidža kao središnjegpredmeta interesa u upravljanju odnosima s javnošću te im približiti procesekreiranja brendova, što predstavlja jedno od najzahtjevnijih područja unutar ovestruke. Uz znanja iz odnosa s javnošću, kolegij također omogućuje studentimatemeljna znanja o marketingu, odnosno promociji. U prvom dijelu kolegija,studenti će se upoznati s teorijama imidža, te specifičnostima upravljanja imidžomrazličitih kategorija, poput proizvoda, korporacija, političkih institucija, država,gradova, regija te pojedinaca. Drugi dio kolegija se odnosi na upoznavanje skompleksnostima pojmova brend i brendiranje, odnosno zakonitosti i strategijekreiranja brendova proizvoda i usluga, korporacija, država i gradova. Prezentiranemetode, tehnike i pristupi omogućit će stjecanje holističkog pristupa upravljanjulancem vrijednosti brenda tijekom njegova životna vijeka (značenje brenda - snagabrenda vrijednost brenda), te će približiti specifične kreativne strategije i taktikeputem kojih se grade, održavaju na životu, brane i osnažuju brendovi.

Studijski programi


Ishodi učenja


1. Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći definirati irazumjeti fenomene brendiranja i upravljanja imidžom. Studenti će moćianalizirati i mjeriti imidž određenog subjekta.

2. Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći izraditi strategije zaupravljanje imidžom.

3. Studenti će moći planirati brendiranje i izraditi kreativne i promotivnestrategije.


ECT S bodovi 7,0

Engleski jezik R1

E-učenje R1

Sati nastave

IzvođačIgor Vukasović, dipl.nov.

OcjenjivanjePohađanje nastave,proučavanje literature teanaliziranje poslovnog slučajaradi prezentacije tijekomnastave. Pismeni ispit (50 %),projekt (15 %), referat (15 %),pohađanje nastave (10 %),usmeni ispit (10 %).

NO

VP

OL



Opće kompetencije

Magistri novinarstva stekli su naprednu razinu komunikacijske kompetencije upisanoj i govorenoj, te vizualnoj i drugim oblicima neverbalne komunikacije;razvili su napredne vještine pisanja raznih vrsta akademskih radova kao što sueseji, seminarski radovi ili osvrti, te su sposobni strukturirati akademski i svakidrugi tekst. Razvili su naprednu razinu pretraživanja sekundarnih baza podataka ikorištenja suvremenih komunikacijskih tehnologija i platformi. Magistrinovinarstva u stanju su definirati, razumjeti i objasniti te kritički vrednovatikomponente medijskog okruženja. U stanju su primijeniti temeljna etička načelaprilikom provođenja istraživanja. Magistri novinarstva stekli su temeljna znanja oteorijama i konceptima relevantnim u društvenim znanostima te ih mogu kritičkivrednovati. Stekli su napredna znanja o metodama istraživanja u društvenimznanostima i njihovoj primjeni. Magistri novinarstva u stanju su opisati, definiratii objasniti napredne koncepte u odnosima s javnošću; u stanju su razumjeti iprimijeniti napredne tehnike i strategije odnosa s javnošću u korporativnomokruženju, agencijama, institucijama i nevladinim organizacijama.


2 ECTS Pohađanje nastave3 ECTS Pismeni ispit

0.5 ECTS Referat1 ECTS Usmeni ispit

0.5 ECTS Projekt7 ECTS

Oblici nastave




PragUdio uocjeni

Tjedni plan nastave

1. Imidž kao središnja kategorija bavljenja odnosima s javnošću. Pojam idefinicije imidža. Uloga kategorizacije i simbola u stvaranju imidža. Odnosimidža i srodnih pojmova percepcije, predrasuda i stereotipa.

2. Međuodnos identiteta i imidža. Korporativni identitet i korporativniimidž. Nacionalni identitet i nacionalni imidž.

3. Metode istraživanja imidža.4. Upravljanje korporativnim imidžom.5. Upravljanje imidžom države.6. Upravljanje imidžom gradova i regija.7. Upravljanje osobnim imidžom.8. Važnost brenda. Tržišna i financijska vrijednost brenda. Uloga marketinga i

promocije u upravljanju brendovima.9. Povijesni razvoj upravljanja brendovima.

10. Elementi identiteta brenda (ime, znak-logo-simbol, boja, dizajn)11. Strateško upravljanje brendovima. Strategije brendiranja.



12. Strategije brendiranja proizvoda i usluga. Strategije brendiranja korporacijai institucija.

13. Brendovi i nacije. Made in koncept.14. Hrvatski i međunarodni brendovi. Internacionalizacija brendova.15.

Obvezna literatura

Olins, Wally: Brendo vi mark eu suvremeno m svijetu, Go ldenmark eting Tehničk a k njiga,Zagreb, 2008 .

Sk o k o , Bo ž o : Drž ava k aobrend, Matica hrvatsk a,Zagreb, 2009.

Vranešević, Tiho mir:Upravljanje mark ama BrandManagement, Accent, Zagreb,2007.


Bo o rstin, Daniel J.: The Image,Vintage Bo o k s, New Yo rk ,2000.

Clifto n, Rita and Simmo ns,Jo hn (ur.): Brands andBranding, The Eco no mist,Lo ndo n, 2003.



Nositelji i izvođačiNositelji i izvođači



- Cy berpo litika (P)- Diplo ms ki rad (S )- Diplo ms ki rad (S )

doc. dr. sc. D oma g oj Be b i ćD oma g oj Be b i ć- Fig ure po litičko g dis kurs a (A)

Bor i s Be ckBor i s Be ck , dr. sc.

- Diplo ms ki rad (S )- Euro peanizatio n in the Wes tern B alkans / JeanMo nnet s eminar (A)

N a ta š a Be š i r e v i ćN a ta š a Be š i r e v i ć , dr. sc.- Diplo ms ki rad (S )

izv. prof. dr. sc. N e b ojš a Bl a nuš aN e b ojš a Bl a nuš a

- Umijeće interv jua (A)

N e ns i Bl a že v i ćN e ns i Bl a že v i ć , pred.- Diplo ms ki rad (S )

doc. dr. sc. D a v or Bob a nD a v or Bob a n

- Diplo ms ki rad (S )- Hrv ats ka u međunaro dnim g o s po dars kim o dno s ima(P, A)

prof. dr. sc. L uk a Br k i ćL uk a Br k i ć- Diplo ms ki rad (S )- Meto de is traživ anja medijs ko g teks ta (P)

izv. prof. dr. sc. V i k tor i ja Ca rV i k tor i ja Ca r

- Diplo ms ki rad (S )- Po v ijes t faš izma (P, A)

prof. dr. sc. T i homi r Ci p e kT i homi r Ci p e k- Diplo ms ki rad (S )

doc. dr. sc. H r v oje Cv i ja nov i ćH r v oje Cv i ja nov i ć

- Demo krats ki nadzo r s ig urno s no g s ekto ra (P, A)- Diplo ms ki rad (S )

prof. dr. sc. V l a tk o Cv r ti l aV l a tk o Cv r ti l a

- Diplo ms ki rad (S )- Međunaro dne o rg anizacije / e- ko leg ij (P, A)- Međunaro dni o dno s i o d hladno g rata do g lo balno gpo retka (P, A)

izv. prof. dr. sc. L i d i ja Če hul i ćL i d i ja Če hul i ćV uk a d i nov i ćV uk a d i nov i ć

- Diplo ms ki rad (S )- Party Co mpetitio n and Party S y s tems in the EUMember S tates (P)

doc. dr. sc. G or a n Čul a rG or a n Čul a r- Menadžment medija (P, A)- T eo rije mas o v ne ko munikacije (A)

doc. dr. sc. A ntoni ja Čuv a l oA ntoni ja Čuv a l o

- Mig racije i s ig urno s t (P, A)

V e d r a na Ba r i če v i ćV e d r a na Ba r i če v i ć , dr. sc.- Diplo ms ki rad (S )- Diplo ms ki rad (S )- Euro ps ka s ig urno s t i hladni rat (1945.- 1991.) (P, A)

doc. dr. sc. A nte Ba r i š i ćA nte Ba r i š i ć



- Diplo ms ki rad (S )- Euro peanizatio n in the Wes tern B alkans / JeanMo nnet s eminar (P)

doc. dr. sc. D a ni je l a D ol e ne cD a ni je l a D ol e ne c- Diplo ms ki rad (S )- Interkulturalna ko munikacija i medijacija (P, A)- Kulturni menadžment (P, A)

doc. dr. sc. S a nji n D r a g oje v i ćS a nji n D r a g oje v i ć

- Diplo ms ki rad (S )- Hrv ats ka v o jna i ratna po v ijes t (P)- Hrv ats ka v o jna i ratna po v ijes t (A)

Br a nk o D ub r a v i caBr a nk o D ub r a v i ca

- Diplo ms ki rad (S )- Meto de is traživ anja medijs ko g teks ta (P)- Po litička ko munikacija (P, A)- Po litički marketing (P, A)- Po p po litics (P, A)

doc. dr. sc. Ma r i ja na G r b e š a -Ma r i ja na G r b e š a -Z e nze r ov i ćZ e nze r ov i ć

- Reg io nalne ko mparativ ne s tudije: B lis ki is to k i Izrael(P, A)- Relig io n and Po litics in the Middle Eas t (P, A)

doc. dr. sc. Bor i s H a v e lBor i s H a v e l- Diplo ms ki rad (S )- Party Co mpetitio n and Party S y s tems in the EUMember S tates (P)

doc. dr. sc. A nd r i ja H e nja kA nd r i ja H e nja k

- Diplo ms ki rad (S )- Hrv ats ka u euro ps ko m s ig urno s no m s us tav u (P, A)- Mig racije i s ig urno s t (P, A)

doc. dr. sc. R uži ca J a k e š e v i ćR uži ca J a k e š e v i ć- Ko rpo rativ no ko municiranje (A)- Meto de is traživ anja medijs ko g teks ta (S )- S trateg ije o dno s a s jav no š ću (A)

doc. dr. sc. H r v oje J a k op ov i ćH r v oje J a k op ov i ć

- Analiza v anjs kih po litika (P, A)- Diplo ms ki rad (S )

prof. dr. sc. D e ja n J ov i ćD e ja n J ov i ć- Diplo ms ki rad (S )- Diplo ms ki rad (S )- Meto de is traživ anja medijs ko g teks ta (S )

doc. dr. sc. Ig or K a ni ža jIg or K a ni ža j

- Diplo ms ki rad (S )

L i v i a K a r d umL i v i a K a r d um- Diplo ms ki rad (S )- Reg io nalne ko mparativ ne s tudije: B lis ki is to k i Izrael(P, A)- Reg io nalne ko mparativ ne s tudije: B o s na iHerceg o v ina - držav a i po litika (P, A)

prof. dr. sc. Mi r ja na K a s a p ov i ćMi r ja na K a s a p ov i ć

- Diplo ms ki rad (S )- Latins ka Amerika u međunaro dnim o dno s ima / e-ko leg ij (P, A)

prof. dr. sc. L i d i ja K os -S ta ni š i ćL i d i ja K os -S ta ni š i ć- Diplo ms ki rad (S )- Mas o v ni mediji i publike (P, A)- Media and the City (P, A)- Meto de is traživ anja medijs ko g teks ta (S )

doc. dr. sc. Z l a ta n K r a ji naZ l a ta n K r a ji na

- Diplo ms ki rad (S )- T he Po litics o f Human Rig hts (P, A)

izv. prof. dr. sc. E ne s K ul e nov i ćE ne s K ul e nov i ć- Diplo ms ki rad (S )- Euro ps ko po litičko miš ljenje (P, A)

prof. dr. sc. Z or a n K ur e l i ćZ or a n K ur e l i ć

- Diplo ms ki rad (S )- Mo derne teo rije demo kracije (P)

izv. prof. dr. sc. T onči K ur s a rT onči K ur s a r- Diplo ms ki rad (S )- Po litička ko munikacija (P)

prof. dr. sc. D r a že n L a l i ćD r a že n L a l i ć




prof. dr. sc. S mi l ja na L e i ne r t-S mi l ja na L e i ne r t-N ov os e lN ov os e l - Diplo ms ki rad (S )

- Po v ijes t diplo macije (P, A)

doc. dr. sc. Đ a na L uš aĐ a na L uš a

- Diplo ms ki rad (S )- Mediji i različito s ti (A)

D unja Ma js tor ov i ćD unja Ma js tor ov i ć , dr. sc.- Diplo ms ki rad (S )- Mo derne teo rije demo kracije (P, A)

doc. dr. sc. A na Ma ta nA na Ma ta n

- Diplo ms ki rad (S )- Mig racije i s ig urno s t (P, A)

doc. dr. sc. R ob e r t Mi k a cR ob e r t Mi k a c- Diplo ms ki rad (S )- Umijeće interv jua (P)

izv. prof. dr. sc. Ma r i na Muča l oMa r i na Muča l o

- T elev is io n New s in Multimedia Env iro nment (S )

D e ja n O b l a kD e ja n O b l a k , mag . nov.- Prav o jav nih medija (A)

N i k ol a O p a ti ćN i k ol a O p a ti ć

- Diplo ms ki rad (S )- Diplo ms ki rad (S )- Prav o jav nih medija (P)

Iv a n P a d je nIv a n P a d je n- Diplo ms ki rad (S )

doc. dr. sc. A na P a ža ni nA na P a ža ni n

- Diplo ms ki rad (S )- T elev is io n New s in Multimedia Env iro nment (P)

izv. prof. dr. sc. T e na P e r i š i nT e na P e r i š i n- Diplo ms ki rad (S )- S o cio lo g ija mas o v ne ko munikacije (P, A)- T eo rije mas o v ne ko munikacije (P)

prof. dr. sc. Z r i njk a P e r uš k oZ r i njk a P e r uš k o

- Diplo ms ki rad (S )- Jav ne po litike EU (P)

prof. dr. sc. Z d r a v k o P e ta kZ d r a v k o P e ta k- Diplo ms ki rad (S )

doc. dr. sc. A na P e te kA na P e te k

- Diplo ms ki rad (S )- Interpretacijs ka analiza jav nih po litika (P, A)

doc. dr. sc. K r e š i mi r P e tk ov i ćK r e š i mi r P e tk ov i ć- Diplo ms ki rad (S )- Meto de is traživ anja medijs kih publika (P, A)- Po pularna kultura (P, A)

doc. dr. sc. H e l e na P op ov i ćH e l e na P op ov i ć

- Dev elo pment Po licy (P, A)- Diplo ms ki rad (S )- Health Po licy and S y s tems (P, A)

izv. prof. dr. sc. D a g ma r R a d i nD a g ma r R a d i n- Party Co mpetitio n and Party S y s tems in the EUMember S tates (A)

doc. dr. sc. V i š e s l a v R a osV i š e s l a v R a os



- Diplo ms ki rad (S )- Obzo ri po litike u mo derni: Machiav elli (P, A)

doc. dr. sc. L uk a R i b a r e v i ćL uk a R i b a r e v i ć- Diplo ms ki rad (S )- Ko rpo rativ no ko municiranje (P)- S trateg ije o dno s a s jav no š ću (P)- Uprav ljanje identiteto m, imidžo m i brendo v ima (P)

izv. prof. dr. sc. Božo S k ok oBožo S k ok o


izv. prof. dr. sc. Be r to Š a l a jBe r to Š a l a j- Meto de is traživ anja medijs ko g teks ta (S )

J os i p Š i p i ćJ os i p Š i p i ć


doc. dr. sc. H r v oje Š p e ha rH r v oje Š p e ha r- Diplo ms ki rad (S )- Ko mparativ ne po litike uprav ljanja etničkims uko bima (P, A)- Mig racije i s ig urno s t (P, A)

prof. dr. sc. S i ni š a T a ta l ov i ćS i ni š a T a ta l ov i ć

- Diplo ms ki rad (S )- Diplo ms ki rad (S )- Fig ure po litičko g dis kurs a (P)- Mediji i različito s ti (P)- Menadžment medija (P)

prof. dr. sc. G or d a na V i l ov i ćG or d a na V i l ov i ć- T eo rije mas o v ne ko munikacije (A)

D i na V oza bD i na V oza b , dr. sc.

- Cy berpo litika (A)

Mi l i ca V učk ov i ćMi l i ca V učk ov i ć , dipl.nov.- Diplo ms ki rad (S )

prof. dr. sc. V l a d i mi r V ujči ćV l a d i mi r V ujči ć

- Uprav ljanje identiteto m, imidžo m i brendo v ima (A)

Ig or V uk a s ov i ćIg or V uk a s ov i ć , dipl.nov.- Demo cracy and Eco no mic Dev elo pment (P, A)- Diplo ms ki rad (S )

prof. dr. sc. N e na d Z a k oš e kN e na d Z a k oš e k

- Diplo ms ki rad (S )- Mig racije i s ig urno s t (P, A)

doc. dr. sc. Ma r ta Z or k oMa r ta Z or k o- Diplo ms ki rad (S )- Hrv ats ki kao medijs ki jezik (P, A)

prof. dr. sc. Iv o Ž a ni ćIv o Ž a ni ć

- Diplo ms ki rad (S )- Jav ne po litike EU (A)

T i homi r Ž i l ja kT i homi r Ž i l ja k , doc. dr. sc.

Documents

Info\. paket - Diplomski studiji