Infografika ISS i svemirske stanice - Svemirska teglenica

Embed Size (px)

Citation preview

  • 8/9/2019 Infografika ISS i svemirske stanice - Svemirska teglenica

    1/1

    GrafoskopN E D J E LJ A

    lanova kojina ISS-uborave poest mjeseci

    milijardi $

    godinu, a toposlije toga

    jo se ne zna

    Stalnaposada odlani sastojise od

    etiri zemljei ESA-ugradnjaISS-a stoji

    VijekkoritenjaISS-a sa2015. godineproduen

    je na

    Projekt Hermana Potonika Noordunga iz 1928.Slovenac roen u Puli projektirao je jo 1928. godineenergetski odrivu svemirsku stanicu koja bi struju proizvodilafokusiranjem Sunca na kotao iz kojega bi para preko turbineproizvodila struju. Rotacija bi stvarala umjetnu gravitaciju.

    Von Braunov kota u

    Colliers Weekly(1951.) Slavni

    konstruktor amerikihraketa takoer sezauzimao da svemirskastanica bude u oblikukotaa. Bilo da je bazaza dugotrajniji boravakznanstvenika, ili kratkopresjedanje astronautana putovanjima premaudaljenijim svjetovimaSuneva sustava.

    Disney kopirao Noordunga(1955. i 1957.) Disneyu je Wernhervon Braun bio glavni savjetnik ugledanim obrazovnim filmovimaovjek i svemir, A sutra naMjesec i Na Mars i dalje.Stanice su kopije Noordungove.

    I Arthur Clarke je bio za kota(1968.) Slavni tehnolokivizionar sir Arthur C. Clarkepri snimanju filma po njegovuromanu zauzimao se za konceptstanice koja generira gravitaciju.

    6

    160

    2020.

    Svi projekti predviali su da mora biti u obliku kotaa

    ISS - svemirska stanica

    Caka: Nedavno se iz ozbiljnih krugova svemirskiheksperata uo prijedlog da se najpostojanijilanak poslije 2020. godine s dvije dopunskerakete i s posadom uputi u orbitu oko Marsa

    Svako od osam

    krila solarnihploa dugo35 i iroko 12metara ima33.000 solarnihelija prikupljastruju u samo35 minuta svake90-minutneorbite

    Ruski lanci Zvijezda(2000.) i Zarja (1998.)

    prvi su i trei lanci ISS-a

    (2008.) Japanski znanstvenilanak Kibo najprostraniji jedio ISS-a prepun instrumenata

    Po emu se razlikuju svemirskestanice od svemirskih brodova: naprvima se mijenjaju posade

    Unedjelju 1. kolovoza na Meunarodnojsvemirskoj stanici krepala je jedna odukupno dviju pumpi koje amonijak iz dvo-krunog sustava grijanja i rashlaivanja tjerajuprema radijatorima. estorima lanova 24. stalneposade odjednom se prepolovila veliina prostoru kojemu je mogu svakodnevni ivot! Iako jeNASA smirivala medije na Zemlji, kvar nije bilonimalo lako popraviti. ak triput su u otvorenisvemir izlazili astronauti Doug Wilson i TracyCaldwell, a jednom je boravak bio rekordnih 8 satii pet minuta, da bi zamijenili pumpu sustava A!Posljednji put prologa ponedjeljka. Nakon svihpodeavanja, popravljeni sustav je proradio tekprole srijede.Po emu se svemirske stanice razlikuju od sve-mirskih brodova? Svemirske brodove vozi uvijek

    jedna posada, a na stanicama se one mijenjaju.Svemirski brodovi imaju velike i jake motore, astanica tek male, za mikromanevre. Svako malosvemirski brod mora stanicu odvui u viu puta-nju. Nebeski dom je zapravo svemirska teglenica.Dakako, na teglenicama ljudi ive, a u brodu ipaknije toliko udobno. (mak)

    Svemirska teglenicaKad se dva broda spoje, a posade zamijene mjesta, tobi mogla biti svemirska stanica. Ali nije. Od spajanjasvemirskih brodova sojuz i gemini, preko spajanjaapolla i sojuza, prve prave svemirske stanica bilesovjetski Saljut, ameriki Skylab i ruski Mir. Kinezi sepripremaju da uskoro postave i svoju.

    Tri svemirske stanice prije ISS-a

    Jednako kao kap fotonaponske ploe, prema Suncu ili u njegovu

    sjenu na Meunarodnoj svemirskoj stanici se okreu vanjskitoplinski radijatori. Dva su vanjska radijatorska polja na nekinain plua ISS-a, a svako od njih povezano je s jednim od dvaklimatizacijska kruga, oznaena s A i B. Medij za prijenos topline

    je tekui amonijak

    Klimatizacijski krug A

    (1977.-1982.) Svemirska stanica Saljut 6 obletjela je Zemlju28.024 puta. Saljut 7 (1982.-1991.) ak 51.917 puta.

    (1973.-1979.) Skylab je dosad jedina amerika stanica. U2249 dana obletjela je zemlju 34.981 put.(1986.-2001.) Mir je bila sovjetska, pa ruska, a pokazalo sei meunarodna svemirska stanica. U 5519 dana obletjela jeZemlju 86.331 put, a izmnijenilo se 28 stalnih posada.

    (2008.) Europski lanakColumbus udomljuje desetpokusa u jednakim ormariima