Embed Size (px)
Citation preview
Interliber 2015
VUKOVIĆ& RUNJIĆ
Preveo sa španjolskoga
Dinko Telećan
978-953-286-131-0
232 str
230 x 150 x 17 mm
meki uvez
Cijena 129 kn
Dobitnik nagraDe za
književnostiMPaC DUbLin
2014.
ISBN 978-953-286-131-0
9 7 8 9 5 3 2 8 6 1 3 1 0
JuanGabrielVásquez
Poput Bolaña, Vásquez je maestralan stilist i virtuoz strpljivog tempa i zamršene strukture, a romanom se služi uglavnom u iste svrhe kao i Bolaño: da mapira duboku štetu koju svijetu čine nasilje i pohlepa te da prizna kako tu štetu čak ni ljubav ne može popraviti.
— Lev grossman, Time Magazine
Ovaj roman crpi iz tragične povijesti i ciklusâ nasilja u Kolumbiji te kazuje priču o uznemirenu čovjeku koji se pokušava uhvatiti ukoštac s davnim silama i događajima koji su oblikovali njegov život.
— khaled Housseini, njegova omiljena knjiga godine
Juan Gabriel Vásquez je važan pisac. Zvuk stvari što se ruše umješno je napisan i misaon krimić. A čitatelj se za nj prilijepi začaran dojmljivim odmatanjem neopozive sudbine.
— e. L. Doctorow
Knjiga je blistava i drži pažnju do kraja. Zvuk stvari što se ruše napeto je štivo, ali i duboko razmišljanje o sudbini i smrti.
— edmund White, The New York Times Book Review
Najuzbudljiviji latinoamerički roman koji sam pročitala još od 2666 Roberta Bolaña.
— Marcela valdés, NPR Books
Jedan od najoriginalnijih novih glasova latinoameričke književnosti.
—Mario vargas Llosa
Kolumbija, 2009.: u gradu Bogoti Antonio Yammara čita članak u nekom
časopisu o tome kako je uhvaćen nilski konj koji je pobjegao iz zoološkog
vrta Pabla Escobara u dolini Magdalene. Članak ga vraća u sredinu 1990-
ih i u vrijeme kad se rat između Escobarova kartela u Medellínu i vladinih
snaga žestoko odigravao na kolumbijskim ulicama, u šumama i na nebu
iznad Kolumbije.
U to je doba Yammara, nezadovoljan mladi predavač prava, provodio
duga poslijepodneva igrajući biljar s Ricardom Laverdeom, samotnim
čovjekom mutne prošlosti. Jednoga dana Ricardo dobiva kasetu u neo-
bilježenoj koverti, a ubrzo potom na ulici ga ustrijeli ubojica sa stražnjeg
sjedišta motocikla. Tako počinje tajna koja Antonija progoni dok se ne
pretvori u opsesiju.
Lativši se zadaće da shvati život ubijenoga, kao i niz događaja koji su ga
okončali, Antonio otkriva da je i njegov vlastiti život umnogome dotaknut i
oblikovan najnovijom poviješću njegove zemlje. Istraživanja će ga dovesti
natrag sve do 1960-ih, u svijet na rubu promjene: vrijeme prije nego što
je trgovina narkoticima zahvatila cijeli naraštaj u živom košmaru nasilja
i straha.
Prevela s francuskoga
Marija Paprašarovski
ISBN 978-953-286-130-3
234 x 152 x 30 mm
416 str
Meki uvez
Cijena 139 kn
Vidimo setamo gore
Uzeli ste u ruku knjigu Vidimo se tamo gore Pierrea Lemaitrea, francus kog pisca krimića koji se prije dvije godine prihvatio povijesne teme i za svoj izvrstan roman bio nagrađen Goncourtom. Trenutak je bio dobro izabran, jesen 2013., uoči obljetnice kad se cijeli svijet iznova zagledao u događaj kojim je započelo 20. stoljeće. Radnja se, doduše, ne odigrava početkom već krajem Prvog svjetskog rata, a vrti se oko malverzacija tijelima preminulih i trgovanja osjećajem nacionalnog ponosa, no umjesto turobnog i mučnog dokumentrizma, Lemaitreov roman je vitalistička satira koja slavi stvaralačku maštu i njezinu sposobnost da nadjača fantome “nacije”, “kapitala” i “plemenita roda”, makar u toj borbi bila zastrašujuće osakaćena.
Sve počinje u danima uoči primirja kad je na bojištu sudbina združila dvojicu vojnika: Alberta Maillarda – koji je svjedočio ratnom zločinu častohlepnog natporučnika Henrija d’ Aulnay Pradellea i zato zamalo izgubio život – te Edouarda Péricourta, mladića iz bogate obitelji koji mu je spasio život, ali je za to platio visoku cijenu. U prvoj godini poraća dva ratna druga, kao i mnogi veterani, tonu u bijedu i morfij, dok se Henri d’ Aulnay Pradelle bogati na unosnom poslu opremanja vojnih groblja sanducima za ukop (koji baš i nisu izrađeni po mjeri) te oženivši Edouardovu sestru, ulazi u obitelj Péricourt. Ona, baš kao i otac koji ga nikad nije prihvatio, drži da je Edouard mrtav . . .
A Edouard, enfant terrible, umjetnik, podrugljivac, fantast i upropašten mladi život, snuje drugačiju vrstu prevare, takvu kojom će se narugati smrti i lažnim idolima koje nacija štuje umjesto života svog mladog pokoljenja. Prevara će biti uspješna, ali tko će uživati u milijunima franaka što će ih priskrbiti?
Ovim romanom Pierre Lemaitre dokazao je da nije samo briljantan autor trilera na francuski način nego velik pisac koji slika povijesnu fresku žestokim bojama pripovjedajući o vremenu poslije Velikog rata, o zemlji što veliča poginule i rješava se živih što su joj na teret, o tragediji jedne izgubljene generacije – priču koja se ponavlja uvijek i svuda, ali je rijetko kad ispričana ovako dojmljivo i zabavno. Uvjerite se sami!
ISBN 978-953-286-130-3
9 7 8 9 5 3 2 8 6 1 3 0 3
Bio jednom jedan čovjek koji nije bio sretan.
Imao je ženu koju nije volio i posao koji mu se gadio.
Bio je to čovjek razočaran uzaludnim i ispraznim životom,
bez nade i bez prijatelja. No jednoga dana kad je, napokon,
shvatio da njegov život ne valja, on napušta i posao i ženu.
Taj muškarac koji želi promijeniti svoj život zaposlit će se
na brodu na kojem plovi jedna žena u potrazi za mornarom
s Gibraltara kojega je nekoć voljela i koji je nestao. Između
muškarca koji želi promijeniti svoj život i žene koja traga za
svojim mornarom s Gibraltara rađa se ljubav. Oni zajedno kreću
u potragu za izgubljenim mornarom.
Ako ga nađu, to će biti kraj njihove ljubavi.
Brod kreće od Sètea do Tangera, od Tangera
do Abidjana, od Abidjana do Léopold villea, i
potraga se nastavlja. Hoće li ga naći?
Prevela s francuskoga
Ana Kolesarić
ISBN 978-953-286-132-7
215 x 140 x 27 mm
368 str
Meki uvez
Cijena 119 kn
ISBN 978-953-286-132-7
9 7 8 9 5 3 2 8 6 1 3 2 7
Prevela s engleskoga
Snježana Husić
ISBN 978-953-286-129-7
230 x 150 x 30 mm
416 str
Meki uvez, šivano
Cijena 139 kn
Prije nešto više od dva stoljeća Jacob i Wilhelm Grimm objavili su prvo izdanje svoje zbirke bajki. Neke od njih postale su odonda dijelom zapadne kulture kao malokoji drugi tekst: svi znaju za Pepeljugu, Snjeguljicu, Ivicu i Maricu. A sad nam Philip Pullman pruža novu priliku da uživamo u besmrtnim pričama braće Grimm.
Pullman je odabrao pedeset i tri priče koje su njemu posebno drage ili važne. Izbor obuhvaća najproslavljenije bajke, ali i manje poznate dragulje kao što su Tri zmijska lista, Kuma Smrt i Djevojka bez šaka. Svaku je bajku popratio bilješkom, koja uz njegov osobni komentar sadrži i podatke o izvorima i drugim verzijama iste priče. Pullmanova katkada duhovita a katkada potresna, ali uvijek pitka verzija, odaje vrhunskog pripovjedača i lucidnog tumača, kakvoga te priče jedino i zaslužuju.
Philip Pullman je engleski pisac najpoznatiji po trilogiji Njegove tamne tvari, koju čine romani Polarno svjetlo, Tanki bodež i Jantarni dalekozor. Trilogija je prodana u preko 15 milijuna primjeraka, a izašla je u više od 40 zemalja, među kojima i u Hrvatskoj. Primio je više nagrada za svoj rad, a ističe se godišnja nagrada Whitbread koju je 2001. osvojio za Jantarni dalekozor, koja nikad prije nije dodijeljena piscu za djecu.
Grimmove bajke
ISBN 978-953-286-129-7
9 7 8 9 5 3 2 8 6 1 2 9 7
Lijek za ljubav (Izbor iz poezije 1956–2006), prvi hrvatski odabir iz poezije legendarnog kanadskog kantautora, pjesnika, romanopisca i zen redovnika Leonarda Cohena (1934), po mnogo čemu bi trebao biti posebno, pa i ju-bilarno izdanje. Naime, prošle godine Cohen je navršio 80-i rođendan, a ujedno je i obilježio gotovo šest desetljeća stvaralačkog rada, i to kao umjet-nik koji je ostavio neiskorjenjiv trag u srednjoj struji globalne kulture, čiji je utjecaj na najnovije naraštaje ljubitelja glazbe i lijepe riječi danas možda i veći nego ikada ranije. O tome najbolje svjedoče njegova ras prodana svjetska turneja 2008–2013. u sklopu koje ga je vidjelo preko četiri mi-lijuna ljudi, svečano uvođenje u Rock’n’Roll Hall of Fame (2008), a da i ne spominjemo gotovo neprilično velik broj izvođenja njegove ikonske pjesme “Hallelujah” na izborima za najtalente diljem planeta; što je samo po sebi u nekoj mjeri bizarna činjenica koju je Cohen na sebi svojstveno skrušen i duhovit način popratio riječima: “Valjalo bi na neko vrijeme uvesti moratorij na njeno izvođenje”!
Ovaj izbor iz Cohenove lirike, naslovljen jednom od njegovih najslav-nijih i tematski najemblematičnijih pjesama Lijek za ljubav, prati Cohena kao pjesnika još od montrealskih dana, to jest od daleke 1956., kada se, kao netom završeni student Sveučilišta McGill i dečko iz dobre kuće sklon boemskom životu, po prvi put poprilično umješno okušao u javnom sti-hovanju (navodno da bi pridobio što veću naklonost ljepšeg spola, u čemu je, uzgred, poslije desetljećima bio izuzetno uspješan), pa sve do ne tako davne 2006., kada je poklonike svoga opusa ugodno iznenadio svojom novom, mudrom, duhovitom i čitkom pjesničkom zbirkom Knjiga čežnje.
Poezija
ISBN 978-953-286-118-1
215 x 144 x 45 mm
608 str
Meki uvez, šivano
Cijena 199 kn
ISBN 978-953-286-118-1
9 7 8 9 5 3 2 8 6 1 1 8 1
Izbor Iz PoezIje1956–2006
LeoNarD CoheNLijek za Ljubav
Zanimljivo je ustvari da ni nakon lansiranja plodne kantautorske karijere (prvi album Songs of Leonard Cohen objavljuje 1967., u zreloj “Isusovoj dobi” od 33 godine, ali kao već osvjedočeni pjesnik i provokativni romanopisac) taj “najtiši glasnogovornik generacije 60-ih” nije digao ruke od poezije, već ju je naprotiv nastavio ustrajno ispisivati kao svojevrsni kontrapunkt svom kantautorskom opusu, premda u potpunosti svjestan elitističkih ograničenja pjesničkog medija, to jest njegove usudbene nemogućnosti da zaživi u ma-sama onom silinom kojom to može čak i neki gotovo prosječni rock song.
Međutim, Lijek za ljubav je isto tako i “jednosmjerno” svjedočanstvo (u knjizi su probrane Cohenove pjesme iz knjiga poezije, ne i s albuma) o jednoj izuzetno plodnoj dvosmjernoj karijeri, pjesničkoj i kantautorskoj, tijekom koje je Leonard Cohen svojim smjelim autorefleksivnim (iako ni-kada banalno ispovjednim) stihovima nerijetko u jednom dahu vezivao karnalno i spiritualno, ostajući uvijek dosljedno, kako sam veli, na braniku vlastitog malog života, u čijoj su se melankoličnoj čežnji i gotovo erotskoj žudnji za registriranjem proživljenog iskustva do danas širom svijeta pre-poznali milijuni.
D. Š.
I Z B o r & P r e PJ e v
D a M I r Š o D a N
P r e PJ e v “ K N J I G e M I Lo S r Đ A”
M a J a T a N Č I K B I L J e Š K e
T o M I S L a v Š a K I Ć
Lijek za LjubavLeoNarD CoheNIzbor Iz PoezIje1978-2006
ne su kraljice, umjetnice, majke, domaćice, Hrvatice! One su pisale povijest svojim životima. Bile su izgnane iz gradova i carstava, morale su braniti svoje kule, odbaciti podrijetlo i posvađati se s obitelji, bježati od muževa kako bi pisale napete romane, ili bi završavale po klinikama kada ne bi mogle objasniti kako se osjećaju. One su slikale, pisale, komponirale, pjevale, glumile, učile, no svaka od njih nosila je vlastiti pečat prokletstva. Jedna se ubila. Jedna je umrla u ludnici. Jedna je umrla protjerana u daleku Bitniju na Mramornom moru. Jedna je umrla uslijed komplikacija pri porodu. Jedna je nestala u trenutku najveće sreće. Jedna je kraj života dočekala zavijena u duboku crninu. Jedna je sklopila oči stara, zaboravljena i sama. Jedna očajavajući po raznim bolnicama. Jednu je ugrabila tuberkuloza. Jedna više nema ni groba…
Njihovi su očevi ratovali s njihovim muževima; one su potpaljivale turske barutane; njihovim su muževima glave siekli; svoje su intimne doživljaje zapisivale u dnevnik; u svojem salonu okupljale su vođe ilirskog pokreta; jednom su od njih slomile srce, tako da je morao napisati Đulabije; one su se prve borile za prava žena; bile su muze boema; one su tonule u plavu boju svojih snova i voljele zauvijek istog čovjeka premda je on bio odavno mrtav; one su blažene koliko i proklete. Jedna je od njih doista proglašena blaženom, ali i druge nisu bile daleko od toga da ih prozovemo sveticama. Umirale su mlade, sredovječne ili u dubokoj starosti: životna dob nije narušavala vječnost koja ih je obilježila. A prokletstvo je samo onaj nemir koji ih je pratio kroz cijeli život, činio ih kreativnim, hrabrim i – nezaboravnim.
Tko su one? Saznajte iz njihovih životopisa.
O
Proklete Hrvatice
1&2
Milana Vukovic Runjic´ ´
Dvadeset Životopisa
ISBN 978-953-286-133-4
215 x 140 x 24 mm
312 str
Meki uvez
Cijena 99 kn
ISBN 978-953-286-133-4
9 7 8 9 5 3 2 8 6 1 3 3 4
Prevela Maja Tančik
ISBN 978-953-286-134-1
215 x 140 x 25 mm
336 str
Meki uvez
Cijena 109 kn
IZNOVA U PRODAJI
ISBN 978-953-286-134-1
9 7 8 9 5 3 2 8 6 1 3 4 1
Dirljiva priča koja pogađa ravno u srce… Murakami je, bez ikakve sumnje, jedan od najboljih svjetskih romanopisaca.— Glasgow Herald
1Q84
2Q15
uskoro
Pierre Lemaitre (1951) francuski je romanopisac i scenarist. Radio je kao psiholog, a od 2006. živi od pera. Slavu je stekao kriminalističkim romanima prevedenim na tridesetak jezika: Vjenčanica (2009), Radnici na crno (2010), Alex (2011). Goncourtovu nagradu dobio je 2013. za roman Vidimo se tamo gore koji je bio najčitaniji roman te godine u Francuskoj.
Juan Gabriel Vásquez (Bogotá, 1973.) najpoznatiji je kao autor romana Zvuk stvari što se ruše, knjige koja je osvojila nagradu Alfaguara i Englesku nagradu PEN-a, a ušla je i u finale za Médicis. Prije toga napisao je zbirku pripovijedaka Ljubavnici svih svetaca te romane Doušnici i Tajna povijest Costaguane, koje su kritičari i čitatelji primili podjednako ushićeno.
Studirao je latinoameričku književnost na pariškoj Sorbonnei, a već više od desetljeća dom mu je u Barceloni. Još od objavljivanja svoga prvog romana Juan Gabriel Vásquez dosljedno impresionira čitatelje i recenzente svojim talentom, mudrošću i zapanjujućom pripovjedačkom zrelošću.
Philip Pullman je engleski pisac najpoznatiji po trilogiji Njegove tamne tvari, koju čine romani Polarno svjetlo, Tanki bodež i Jantarni dalekozor. Trilogija je prodana u preko petnaest milijuna primjeraka, a izašla je u više od četrdeset zemalja, među kojima i u Hrvatskoj. Prema prvome dijelu snimljen je film pod naslovom Zlatni kompas, s glumačkim zvijezdama Nicole Kidman i Danielom Craigom. Pullman je objavio brojne druge romane i novele za djecu, od kojih su na hrvatskom izašli Satni mehanizam i Grof Karlstein. Primio je više nagrada za svoj rad, a ističe se godišnja nagrada Whitbread koju je 2001. osvojio za Jantarni dalekozor, jer jedini je put u povijesti te nagrade dodijeljena piscu za djecu. Philip Pullman živi u Oxfordu u Engleskoj.
Milana Vuković Runjić rođena je u Zagrebu 1970. godine, gdje je diplomirala i magistrirala književnost. Dosad je objavila 24 knjige proze i poezije, uključujući Faraon iz Ilice je mrtav, Hotel u oblacima, Proust u Veneciji, Matoš u Mlecima. Pisala je kolumne za razne domaće novine i časo-pise te za slovensko Delo, talijanski Internazionale i američki The Beli ever. Posljednjih je godina kolum nistica u Expressu, Iću & piću i Cosmopolitanu. Od 2012. u knjižari Vuković & Runjić vodi Klub kreativnih žena. Za ured-nički rad dobila je nagradu Kiklop 2005. godine. Majka je kćeri Antonije.
Leonard Cohen, kanadski pjesnik, kantautor i romanopisac, rođen je 21. 9. 1934. u Montrealu. Diplomirao je na McGill University u rodnom gradu, živio u Londonu, na grčkom otoku Hidri, u New Yorku, Nashvilleu i Los Angelesu, a od 1994. do 1999. u zen- budističkom samostanu na Mt. Baldyju iznad L.A.-a, gdje je bio zaređen pod imenom Jikan (“Tihi”). Nje-gova pjesnička karijera počela je ranih 1950-ih, kada je uz svoje mentore – danas klasike kanadske poezije – Louisa Dudeka, Irvinga Laytona i F. R. Scotta bio dio tzv. montrealske pjesničke škole koja je označila početak moderne kanadske poezije. No Cohena je put odveo u sasvim drugom smjeru te 1967. za Columbiju snima prvu ploču. Prvu koncertnu turneju odradio je 1970. godine i kontinuirano nastupao do 1993; 2008–13. održao je jednu od najhvaljenijih turneja u povijesti popularne glazbe koja mu je ko-načno donijela svjetsku slavu i komercijalan uspjeh. Godine 2010. dobio je Grammyja za životno djelo, a 2011. književnu nagradu Príncipe de Asturias.
Marguerite Duras Rođena 1914. u Francuskoj Indokini kao Marguerite Don nadieu, ona će svoju ranu mladost najbolje opisati u dva romana između kojih je više desetljeća: u Brani na Pacifiku (1950) i Ljubavniku (1984); Nagradu Goncourt koju (zbog kritike kolonijalizma) nije dobila za Branu, dobit će potkraj života za Ljubavnika. Između Brane i Ljubavnika nadiru valovi njezine nepresušne kreativnosti koja će potrajati do same smrti 1996. S obzirom na to da se broj napisanih i objavljenih djela, pribrojimo li im i scenarije za filmove, penje prema broju osamdeset, nije baš lako izdvojiti ono po čemu je pamtimo. Tu su Mornar s Gibraltara, Tarkvinijski konjići, Moderato Cantabile, Vicekonzul, Ushićenje Lol. V. Stein, Ljeto ‘80te, a nakon Ljubavnika, u poznoj dobi nastaju Bol, Stvarni život, Emily L., Ljetna kiša.
Haruki Murakami rođen je u Kjotu 1949., odrastao u Kobeu, a danas živi u blizini Tokija. Autor je niza romana među kojima se ističu japanski bestseler Norveška šuma, svjetska uspje š nica Kafka na žalu te Ljetopis Ptice Navijalice. Murakami je također autor publicističke knjige Podzemlje: napad plinom u Tokiju i japanska psiha, a pripovijetke su mu objedinjene u zbirkama Slon nestaje, nakon potresa i Slijepa vrba, usnula žena. Najnovija su mu djela memoarska proza O čemu govorim kada govorim o trčanju te roman Bezbojni Tsukuru Tazaki i njegove godine hodočašća. Dobitnik je mno-gih književnih priznanja, uključujući Jeruzalemsku nagradu i nagradu Franz Kafka. Djela su mu prevedena na četrdeset jezika.
Interliber 2015
VUKOVIĆ & RUNJIĆ
