Internetski Marketing

7/24/2019 Internetski Marketing

http://slidepdf.com/reader/full/internetski-marketing 1/18

1

SVEUĈILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŢMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

OPATIJA

Opatija, 2014.

Internetski marketing

Antonela Grabar

Letizia Bradičić



2

SVEUĈILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŢMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

OPATIJA

INTERNETSKI MARKETING (MUT-08RED)

Kolegij: Marketing Ime i prezime: Antonela Grabar, 21952/12

Mentor: doc. dr. sc. Dina Lonĉarić Letizia Bradiĉić, 21936/12Status: Redoviti studij Opatija

Smjer: Menadţment u turizmu

Opatija, oţujak 2014.



3

SADRŢAJ

1. UVOD.....................................................................................................................................1

2. INTERNETSKI MARKETING ...............................................................................................2

2.1 Internet ..............................................................................................................................2

2.2 Eks plozija oglašavanja putem interneta ..............................................................................2

2.3 Definiranje internetskog marketinga ..................................................................................3

2.4 ProvoĊenje e-marketinga ...................................................................................................3

2.4.1 Digitalni proizvodi i e -usluge .....................................................................................4

2.4.2 Nove metode određivanja cijena ..................................................................................5

2.4.3 Internet kao kanal prodaje i distribucije ......................................................................5

2.4.4 Marketinška komunikacija putem interneta ..................................................................5

3. SREDSTVA OGLAŠAVANJA PUTEM INTERNETA ..........................................................73.1 Web stranice ......................................................................................................................7

3.1.1 Osmišljavanje privlačnih mrežnih stranica ..................................................................7

3.1.2 Baneri, tile oglasi, vrpce ..............................................................................................7

3.2 E-mail ................................................................................................................................7

3.2.1 Mrežni prijenos ...........................................................................................................8

3.2.2 Virusni marketing ........................................................................................................8

3.3 Mobilni marketing .............................................................................................................8

3.4 Oglašavanje putem društvenih mreţa .................................................................................84. BUDUĆNOST INTERNETSKOG MARKETINGA ............................................................. 11

4.1 Svijetla budućnost i trendovi u internetskom marketingu ................................................. 11

4.2 Mraĉna strana internetskog oglašavanja ........................................................................... 13

5. ZAKLJUĈAK ....................................................................................................................... 14

POPIS LITERATURE .............................................................................................................. 15



1

1. UVOD

Da ste nekoj osobi prije tri ili ĉetiri desetljeća krenuli objašnjavati pojam i ideju interneta,gledala bi vas sa ĉuĊenjem. Komuniciranje izmeĊu ljudi koji su meĊusobno udaljeni stotinamakilometara, slušanje glazbe, gledanje filmova, videoklipova, dostupnost nebrojeno mnogo

informacija, i to sve na jednome mjestu, smatralo se apsolutno nemogućim. Izumom internetaotvorio se bezbroj mogućnosti, kojih još ni dan danas nismo svijesni.

Internet je u samim poĉecima sluţio iskljuĉivo za slanje e-mailova i razmjenuinformacija, prvenstveno izmeĊu poslovnih ljudi. Kako se tehnologija razvijala i broj korisnika

rastao, postojeće su kompanije uoĉile potencijal interneta kao oglašivaĉkog kanala, a otvaranjeme-trgovine Amazon 1991. internet dobiva sasvim novu dimenziju.

Marketinške strategije iz prošlosti kao što su masovni marketing i standardizacija proizvoda postale su neprikladne u novom tehnološkom dobu koje struĉnjaci ĉesto nazivaju

Novim gospodarstvom. Poslovni su se ciklusi ekstremno poĉeli skraćivati, kupci su postaliiskusniji i zahtjevniji, a njihove su se ţelje mijenjale velikom brzinom. Kako bi uspjeli na trţištu

kompanije su jednostavno bile prisiljene razvijati nove strategije i prakse koje će biti prilagoĊenesuvremenom okruţenju i samom potrošaĉu.

Internet jest “virtualna mreţa” koja na jednom mjestu okuplja na tisuće (u današnjim prilikama ĉak na milijune) korisnika. Upravo zbog toga, internetski marketing pred struĉnjake postavlja izazov; kako biti originalan i jedinstven te kako opstati na današnjem trţištu? Pojavom

društvenih mreţa internetski je marketing dobio sasvim novo znaĉenje. Glavne karakteristikeovakvog naĉina oglašavanja jesu uĉinkovitost i mjerljivost postignutog uĉinka, relativno malitrošak oglašavanja, mogućnost lansiranja promidţbe ciljanim segmentima trţišta te mogućnostinterakcije s potrošaĉima koja donosi višestruku korist.

U ovom seminaru dali smo definiciju internetskog marketinga, pojasnili sam fenomen

brzog razvoja interneta, kako se e-marketing moţe, tj. mora provoditi. Isto tako, naveli smonajpopularnija sredstva oglašavanja, njihove prednosti i nedostatke te smo u poglavlju o budućnosti inter netskog oglašavanja prikazali trendove za koje se pretpostavlja da će bitiaktualni ove godine. TakoĊer, naveli smo pozitivne primjere oglašavanja putem društvenihmreţa koji su proteklih godina postali apsolutni viralni hitovi.

“The Internet is the first thing that humanity has built that humanity doesn’t understand ,

the largest experiment in anarchy that we have ever had.” - Eric Schmidt, Google



2

2. INTERNETSKI MARKETING

2.1 Internet

Internet, Net ili “Mreţa svih mreţa” jest ništa drugo nego velika javna mreţa koja

obuhvaća sve raĉunalne mreţe koje povezuju razne korisnike diljem svijeta meĊusobno kao i svelikim zalihama informacija. Internet je “velika informacijska autocesta” koja moţe slati bitovenevjerojatnom brzinom s jedne lokacije na drugu”. 1 Kada je osnovan od strane ameriĉkogMinistarstva obrane 1969. godine, sluţio je za povezivanje nekoliko fiziĉki udaljenih raĉunala uvojnim bazama te nitko nije niti pomišljao da će dostići svjetske razmjere i toliku popularnostkoju ima danas. Stvaranjem World Wide Web servisa i internetskih preglednika internet se pretvara u revolucionarnu tehnologiju koja nudi bezbroj mogućnosti – od ogromne zalihe

informacija, preko online edukacija i poslovanja, razmjenjivanja sadrţaja preko društvenih mreţa pa sve do online kupovine.

2.2 Eksplozija oglašavanja putem interneta

U posljednjem desetljeću 20. stoljeća internet je koristilo gotovo 400 milijuna ljudidiljem svijeta. Zahvaljujući daljnjem razvoju tehnologije, sniţavanju cijena osobnih raĉunala ali irazvoju pametnih telefona, taj se broj 2012. popeo do vrtoglavih 2,405,518,376 korisnika

interneta diljem svijeta, što je povećanje od 566.4 % u odnosu na 2000. godinu. U posljednjihdesetak godina internet postaje ne samo komunikacijsko sredstvo, već neophodna tehnologija za

poslovanje i daljnji razvoj poduzeća. Brzu i veliku ekspanziju dokazuju podaci, po kojima jevidljivo da je do 1996. godine internet koristilo manje od milijun korisnika dok je ta brojka do

oţujka 2011. godine prešla brojku od 2 milijarde korisnika u cijelom svijetu! Zadnji statistiĉki podaci prikupljeni su u oţujku 2013. kada je internet koristilo 2,749,000,000 korisnika diljem

svijeta.2 Internet predstavlja priliku za mnoge tvrtke na trţištu kao prodajno m jesto ali i kao

sredstvo komunikacije izmeĊu tvrtke i klijenta kada je u pitanju velika udaljenost ili praktiĉnost.

Kako bi danas tvrtke opstale na novom trţištu, htjele ili ne, moraju primjenjivati internetskutehnologiju.

Nova je tehnologija potakla poduzetnike na pokretanje internet tvrtki, takozvanih dot-

comova. Prvi uspjeh takvih poduzeća uoĉavamo kod putniĉkih agencija kao što su Hotel s.com,Expedija, Priceline.com, što navodi ostale hotele i agencije na preispitivanje i promjenu naĉina poslovanja. Današnje trţište temelji se na tzv. “Novom gospodarstvu” koje je većinom baziranona “informacijskim” tvrtkama (tvrtkama koje koriste internet tehnologiju) što im donosi mnoge

prednosti – lakšu prilagodbu, personalizaciju te slanje informacija velikom brzinom putemrazliĉitih mreţa. Tvrtke postaju sve vještije u individualiziranju svojih proizvoda i usluga, poruka

te medija, te u stvaranju konkurentske prednosti imajući posebno razumijevanje za svakog

klijenta. Primjer individualizacije i personalizacije ponude vidljiv je u hotelskom poslovanjukada ponovnim dolaskom gosta u hotel djelatnici imaju uvid u njegovu datoteku koja sadrţi svevaţne informacije o njemu i njegovim prijašnjim dolascima, njegovim ţeljama i preferencijama

koje djelatnicima itekako pomaţu da mu se prilagode, iznenade ga i naposlijetku, oduševe – što

1 Philip Kotler, Veronica Wong, John Saunders, Gary Armstrong: Osnove marketinga, str. 129

2 Izvor: Preuzeto iz Internet World Stats ( http://internetworldstats.com/), oţujak 2014.

http://www.superknjizara.hr/?page=autor&idautor=1871





http://internetworldstats.com/










3

je u današnje vrijeme vrlo vaţno. Poslovanje u novom digitalnom dobu primorava poduzeća nakorištenje novih modela marketinške strategije i prakse; tvrtke moraju prolaziti kroz preobrazbu;

primjenjuju novu skupinu pravila te se prilagoĊavaju upravljanju putem mreţa što nije nimalolako. PredviĊa se da će se u skoroj budućnosti sva kupnja i prodaja vršiti putem internet mreţe (i

sami smo svjedoci današnje popularnosti raznih online trgovina). Ipak, današnje gospodarstvo

zahtjeva neke prakse “starog” gospodarstva uz implementaciju novog, tehnološki naprednijeggospodarstva ako ţele rasti i napredovati u novom okruţenju.

2.3 Definiranje internetskog marketinga

Internetski marketing kao pojam ima mnogo definicija koje nisu usuglašene u većiniliteratura. S obzirom na to da je razlika izmeĊu njih od vrlo mala, pojmovi kao što suinteraktivni, elektroniĉki, digitalni i online marketing ĉesto se koriste kao sinonimi. Chaffey isuradnici internetski marketing definiraju kao primjenu interneta i drugih tehnologija zajedno stradicionalnim metodama radi ostvarivanja marketinških ciljeva. Isti autori elektroniĉkimarketing smatraju širim pojmom, koji uz internetski marketing obuhvaća i marketing baza podataka te upravljanje odnosima s potrošaĉima.

U praksi, internetski marketing najĉešće obuhvaća korištenje web stranica poduzeća,tehnike marketinške komunikacije te korištenje drugih web stranica u cilju privlaĉenja novih potrošaĉa te izgradnju dugoroĉnijih odnosa sa postojećima. S obzirom na to da su 2000. godine

mnoge dot.com kompanije propale koncentrirajući se iskljuĉivo na internetski marketing i online poslovanje bez jasnih strategija i poslovnih modela, vodeći se iskljuĉivo profitom i parolom

“postani velik ili nestani”, potrebno je internetskom poslovanju i oglašavanju pristupiti soprezom.

Mnogi autori koriste pojam interaktivni marketing jer smatraju kako poduzeća koristeinternet kao sredstvo oglašavanja prvenstveno kako bi razumjeli ponašanje potrošaĉa i novutehnologiju s ciljem poboljšavanja odnosa sa potrošaĉima i radi traţenja poslovnih prilika.Upravo se ovdje krije razlog propasti već spomenutih internet kompanija iz 90.- ih, a to jezanemarivanje vaţnosti upravljanja odnosa sa potrošaĉima. Internet je omogućio novi naĉininterakcije izmeĊu organizacije i potrošaĉa, mogućnost praćenja ostalih interakcija uelektroniĉkom okruţenju, istraţivanje trţišta, lakše upravljanje marketinškim miksom ali imogućnost mjerenja uĉinkovitosti marketinga.

2.4 ProvoĊenje e-marketinga

Iako se koncept marketinškog miksa (proizvod, cijena, promocija, prodaja i distribucija)koristi još i dan danas te je kao takav sastavni dio marketinške strategije, ipak je poprimio malodrugaĉije znaĉenje u pogledu internetskog oglašavanja. S obzirom na to da ţivimo u vremenunovih tehnologija kada trţišta više nisu trţišta proizvoĊaĉa već trţišta potrošaĉa, mnogi autorismatraju kako je “stari” marketinški miks više okrenut ka proizvoĊaĉima što je loše, i da ga kaotakvoga treba prilagoditi i usmjeriti ka potrošaĉima.



4

Slika 1: Metode i tehnike internetskog marketinga prikazane kroz marketing miks

Izvor: Škare, V., “ Je li potreban novi okvir upravljanja internetskim marketingom?”, Trţište, Vol. 23, No. 2, Sijeĉanj 2012.

2.4.1 Digitalni proizvodi i e -usluge

Razvojem interneta i tehnologije proizvod i usluga poprimaju potpuno drugaĉijeznaĉenje. Kao primjer za digitalni proizvod mogu posluţiti glazba, video zapisi, online knjige,softweri i sliĉno. Razlikuju se od uobiĉajenih proizvoda po tome što su u digitalnom obliku i

tako se prenose i pohranjuju. Iako imaju sva specifiĉna obiljeţja proizvoda ili usluge, ne prelazeu klasiĉno vlasništvo već se za njih kupuje “licenca” tj, pravo na korištenje. Veliki je nedostataktaj što se teško moţe zabraniti i ograniĉiti ilegalna distribucija i kopiranje takvih sadrţaja. Iako e -usluge i proizvodi nikako ne bi trebali zamjeniti one “stvarne” one mogu uvelike olakšati i poboljšati poslovanje. Kao primjer moţemo navesti mnoge mobilne aplikacije putem kojihkorisnik moţe preuzeti katalog usluga toga poduzeća, naruĉiti nekakav proizvod ili uslugu,rezervirati noćenje, ili pak obaviti nekakvu transakciju i li plaćanje. Moţemo reći kako poneke e-usluge “obogaćuju” postojeće poslovanje poduzeća.

S druge strane, kako bi koristio bilo koju od prethodno navedenih usluga, korisnik mora

navesti neke od svojih osobnih podataka, što je još jedna od prednosti za poduzeće. Naime, sobzirom na njegov izbor proizvoda ili usluge poduzeće lako moţe odrediti njegove preferencije iţelje te iste lako koristiti za daljnja istraţivanja, ali isto tako tom istom korisniku moţe prilikom

Internetskimarketing

miks

Digitalni

proizvodi ie-usluge

Nove metodeodreĊivanja

cijena

Internet kaokanal prodaje

Marketinškakomunikacija

puteminterneta



5

sljedećeg posjeta stranici ili aplikaciji ponuditi proizvode koje njega u datom trenutku moguinteresirati.

2.4.2 Nove metode određivanja cijena

U prošlosti, ponuda je u većini sluĉajeva diktirala potraţnju, a samim time i cijene. Sobzirom na povećanje konkurencije ali i potraţnje te na društvo koje je postalo konzumeristiĉko,danas je potraţnja ta koja diktira odnose na trţištu. Zahvaljujući velikom broju povratnihinformacija te dostupnosti informacija o samim korisnicima u svakom dobu dana, u internetskom

marketingu pojavio se pojam dinamiĉkog odreĊivanja cijena. S obzirom na to, zrakoplovno poduzeće moţe primjenom sustava online rezervacije karata pratiti popunjenost aviona i u

danom trenutku povećati ili smanjiti cijene prijevoza. Isto tako, cijene se mogu korigirati praćenjem ukupne potraţnje u danom razdoblju – kada je potraţnja mala, poduzeće lako moţesniziti cijene prijevoza i tako ostvariti barem nekakav profit. S druge strane, dinamiĉkoodreĊivanje cijena moţe se primijeniti na aukcijskom modelu koji zapravo dopušta potrošaĉu dasam ponudi cijenu koju poduzeće moţe prihvatiti ili odbaciti, sve dok se ne postigne dogovor tj.kompromis.

2.4.3 Internet kao kanal prodaje i distribucije

Pojavom interneta otvorio se bezbroj mogućnosti, a jedna od njih je zasigurno ideja

interneta kao kanala prodaje i distribucije. Neka poduzeća mogu internet koristiti za prodaju idistribuciju dok neka, poglavito usluţna, internet mogu koristiti samo kao kanal prodaje, s

obzirom na to da je za korištenje većine usluga ipak potreban fiziĉki kontakt pruţatelja ikorisnika usluge. Danas se sve više firmi okreće ovakvom naĉinu poslovanja, što zbog trendova,što zbog manjih troškova. Primjerice, online rezervacijom smještaja izbjeći ćete plaćanje provizije agencijama, a s druge strane poduzeća će moći smanjiti broj poslovnica i na taj naĉinsmanjiti neke operativne troškove. Ovaj se trend smanjenja broja posrednika u marketinško m

kanalu naziva disintermedijacija. S druge strane, javlja se još jedan trend koji sve više dobiva naznaĉaju, a to je reintermedijacija, odnosno pojavljivanje novih posrednika na internetu. Ti novi posrednici prepoznali su potrebu za dodatnim uslugama koje predstavljaju bolje rješenje zakorisnike, omogućujući usporedbu uvjeta prodaje i cijena te brţi dolazak do informacija o ponudi. Najprije su se razvili u turizmu i prijevozu, a kao primjer moţemo navesti booking.com

koji na jednome mjestu nudi na tisuće smještajnih kapaciteta koje je moguće pregledati,rezervirati, ili pak samo proĉitati povratne informacije ostalih korisnika koji su odreĊenikapacitet tj. uslugu već koristili.

2.4.4 Marketinška komunikacija putem interneta

Kao što smo već pri je spomenuli, u internetskom marketingu velika je prednost upravo tošto se izmeĊu proizvoĊaĉa i potrošaĉa moţe provoditi neprestana interakcija, tj. komunikacija, tesamim time poduzeće vrlo brzo moţe dobiti povratnu informaciju od velikog broja korisnika što je do prije dvadesetak godina bilo gotovo nemoguće. Reynolds je oblike marketinške interakcije podijelio na interakcije prve i druge generacije. U marketinške interakcije prve generacijespadaju svi oni standardni oblici oglašavanja kao što su pop-up oglasi i razni banner oglasi (o

kojima će opširnije biti u nastavku). Iako je ovakav naĉin oglašavanja i dan danas prisutandolazimo do pitanja njihove uĉinkovitosti, što je uvelike ugroţeno zbog “ banner blindnessa” tj.



6

sljepoće na ovakav tip oglašavanja i male stope primjećenosti takvih reklama od strane potrošaĉa. Doba marketinške interakcije druge generacije zapoĉelo je pojavom društvenih mreţa

(društvenih medija) koje su internetsko oglašavanje podigle na sasvim novu razinu. Najpoznatijioblici društvenih medija su blogovi, društvene mreţe, wiki stranice, web stranice za razmjenufotografija, videozapisa i sl. Iz razloga što su korisnici istovremeno pruţatelji (objava fotografija,

statusa, videa, komentari) ali i primatelji informacija iz okruţenja, društveni medi ji imajunevjerojatnu snagu. S obzirom na to da na društvene mreţe korisn ici unose svoje osobne podatke, poduzeća mogu puno lakše pronaći ciljanu skupinu prema kojoj će usmjeriti svojukampanju ili proizvod. Pozitivna stvar je takoĊer ta što firme mogu otvarati vlastite profile nadruštvenim mreţama i preko njih provoditi razne marketinške aktivnosti kako bi okupili postojeće i “namamili” potencijalne potrošaĉe. S obzirom na to da je širenje informacija naovakvim mreţama strahovito brzo, a svi znamo da se dobar glas daleko ĉuje, a loši još dalje,svoje poslovne odluke i same marketinške aktivnosti treba provoditi planski, promišljeno iciljano.



7

3. SREDSTVA OGLAŠAVANJA PUTEM INTERNETA

3.1 Web stranice

Za većinu je tvrtki prvi korak u provoĊenju e-marketinga osmišljavanje privlaĉne web

stranice kompanije. One su vrlo bitne iz raloga što stvarni i potencijalni potrošaĉi na dobrodizajniranim web stranicama vrlo lako mogu doći do informacija o traţenom proizvodu iliuslugi; od tehniĉk ih karakteristika, cijene, pa sve do servisa i preprodajnih usluga koje

proizvoĊaĉ nudi.

3.1.1 Osmišljavanje privlačnih mrežnih stranica

Web stranice moraju prvenstveno biti aţurne i privlaĉne kako bi privukli klijente da je posjete, zadrţe se na njoj te se jedan dan i povrate na nju. Mreţna stranice neke tvrtke mora moraodraţavati funkciju i ponudu njezinih proizvoda i usluga jer posjetitelji moţda nisu upućeni ĉimese ta tvrtka bavi; ona treba pokazati o kakvoj se tvrtki radi, što sve ona ima u ponudi te ako je

moguće omogućiti online kupnju. Stranica mora biti osmišljena da se svako na njoj moţe jednostavno i lako snalaziti te bez puno traţenja doći do ţeljenih informacija, a na jvaţnije odsvega je da stranica sadrţi interaktivna sredstva, mjesta na kojima korisinici ostavljaju svojedojmove i komentare, poveznice za druge stranice te zabavne priloge.

3.1.2 Baneri, tile oglasi, vrpce

Sigurno vam se barem jednom dogodilo da vam uslijed pretraţivanja weba iskoĉiinternetski oglas. Takvi oglasi pojavljuju se u obliku zastavica (banners) i vrpci (tickers) koje se

kreću po ekranu.

Baneri su vodoravno poloţeni pravokutnici koji su poveznica na web stranicu oglašivaĉa.

Korisnicima su poznati po raznim slikama i porukama koje se pojavljuju na raznim webstranicama oglašavajući proizvod ili uslugu. Tile oglasi su najĉešće manji kvadrati, ĉestonazivani i button oglasima. Glavni cilj bannera ili tile oglasa je da potrošaĉi kliknu na njega(posjete site poduzeća) te razviju svijest o marki. Većina oglasa takvog tipa podosta jeneuĉinkovita, dok je onaj mali postotak uspješno zahvaljujući inovativnom i zanimljivom dizajnui mjestu na kojem su postavljeni – na pravome mjestu, u pravo vrijeme.

3.2 E-mail

Elektronska pošta, e- pošta, ili e-mail su razliĉiti nazivi za mreţni servis koji omogućava

slanje i primanje poruka raznovrsnog sadrţaja. Pored web stranice elektroniĉka pošta umnogomeunosi dinamiĉnost u komunikaciju s trţištem, u podruĉju oglašavanja i u vezi odnosa s javnošću.Elektroniĉka pošta, u odnosu na web stranicu, nudi sadrţajno skromniji sadrţaj zbog tehniĉkihmogućnosti, te u većini sluĉaja sadrţi samo tekst koji je obogaćen bojama, slikama, zvukom i sl.

Po mišljenju mnogih, ona nije pretjerano uĉinkovita iz razloga što je potrošaĉi ne prihvaćajurado, te ĉesto na svojim raĉunalima imaju programe koji filtriraju prihvaćanje takvih poruka. Sdruge strane, e-mail je dobar što se tiĉe izgradnje bliskih odnosa izmeĊu djelatnika u pojedinim poslovnim subjektima, a i sami korisnici putem maila mogu iznijeti prijedloge, kritike i pitanja.



8

Kada poduzeće već koristi ovakav naĉin oglašavanja, potrebno je pomno prouĉiti ciljanu skupinu potrošaĉa kojima će poslati promotivne e-mailove (korisnici koji su se osobno upisali da ţele primati promotivne e-mailove, skupina ljudi za koju smo sigurni da će ih zanimati odreĊeni proizvod koji promoviramo..) te sadrţaj istog mora biti saţet, originalan i zanimljiv.

3.2.1 Mrežni prijenos

Mreţni prijenos ili “push” programiranje je automatsko skidanje prilagoĊenih informacijana primateljevo osobno raĉunalo s obzirom na njegove interese, što predstavlja idealan naĉin zaodašiljanje internetskog oglašavanja. Primjer mreţnog prijenosa jesu web portali vezani zafinancije koje svojim korisnicima za malu naknadu automatski “skidaju” najnovije financijskevijesti, podatke o trţištu te burzovne informacije, što štedi vrijeme korisnika. Kod push programiranja tvrtke moraju biti oprezne da ne uzrokuju nezadovoljstvo korisnika odašiljanjemvelikog broja marketinših poruka i nepotrebnih, korisniku nezanimljivih informacija.

3.2.2 Virusni marketing

Internetska vezija “usmene predaje”. Virusni marketing su poruke e- pošte ili drugi

marketinški sadrţaji koji su toliko zarazni da ih klijenti jednostavno ţele proslijediti svojim prijateljima. Ovakav naĉin oglašavanja popriliĉno je jeftin i uĉinkovit, samo zahtjeva kreativnostmarketinga.

3.3 Mobilni marketing

Mobilni marketing podrazumijeva slanje sms poruka na mobilne ureĊaje korisnika.

Zaĉudo, mnogi struĉnjaci smatraju kako je danas upravo mobilni marketing najefektivnije

sredstvo oglašavanja iz razloga što ljudi proĉitaju ĉak 98 % sms poruka koje prime na mobitel (uusporedbi sa samo 20% e-mail ili 12% Facebook poruka).3 Stoga, mobilni marketing je idealannaĉin da kompanija svojim potrošaĉima prenese svoju poruku, aktualnu ponudu ili zapoĉnedvosmjernu komunikaciju koja je danas vrlo vaţna.

3.4 Oglašavanje putem društvenih mreţa

Kao što je već spomenuto, društvene mreţe predstavljaju svojevrsni fenomen koji iz danau dan privlaĉi sve veći broj ljudi. Upravo zbog toga, one su u posljednje vrijeme postale noviznaĉajan oblik oglašavanja; pomaţu kod razvijanja odnosa sa javnošću, komuniciranja,razvijanja svijesti o brandu i sliĉno. S obzirom na to da korisnici na društvenim mreţamasvakodnevno komuniciraju i dijele sadrţaje, idealan su naĉin za prezentiranje proizvoda i samekompanije – jedino što je potrebno jest na mreţi postaviti ili ponuditi odgovarajuća rješenja koji

će potaknuti interakciju i pridonijeti širenju interesa. Ovakvo oglašavanje je besplatno, jedino što je potrebno uloţiti jest vrijeme i naravno, maštu kako bi bili originalni i jedinstveni te se izdvojili

od ostalih. Društvene mreţe kao što su Facebook omogućuju tvrtkama da odrede ciljanu publikukojoj ţele plasirati svoj oglas što je idealno, pogotovo ako ćete nadoplatiti neki dodatni iznos kojiće postaviti vaš oglas na naslovne stranice ciljane skupine – u tom sluĉaju vaš oglas ima još veću

3 Izvor: Socialmediatoday.com



9

vrijednost. Uz prethodno navedene mogućnosti, društvene je mreţe moguće koristiti kao dodatnikanal prodaje svojih proizvoda i/ili usluga, kao korisniĉki servis kupcima te kao mjesto sa preko

jedne milijarde potencijalnih kupaca!

Primjer uspješnog oglašavanja putem društvenih mreţa jest Linkedin – mreţa koju

upotrebljavaju iskuĉivo poslovni ljudi. 2011. provedena je anketa: Kako su vam društvene mreţe pomogle u poslovanju tijekom 2010? Nekima su društvene mreţe pomogle pri promociji novih proizvoda i usluga, poduzeću The Lions Group LCC društvene su mreţe pomogle u pronalaskunovih klijenata, a korisnici Lisi L. otvorile su mogućnost proširivanja posla na naĉine na kojenikada ne bi mogla ni zamisliti, jedna joj je poruka putem Facebooka omogućila prodaju uiznosu od 15 tisuća dolara i otvorila nov naĉin komunikacije s klijentima diljem svijeta.4

Slika 2.: ProvoĊenje uĉinkovitog e-marketinga

Izvor: Philip Kotler, Veronica Wong, John Saunders, Gary Armstrong: Osnove marketinga, str. 144

4 www.jasam.hr , oţujak, 2014.

ProvoĊenjeinternet

marketinga

Webstranica

Onlineoglašavanjei promidţba

Internetzajednice

E- pošta imreţni

prijenos






http://www.jasam.hr/










10

Društvene su mreţe pojam oglašavanja i marketinga podigle na sasvim novu razinu, a ovdje susamo neki od primjera odliĉnog marketinga putem društvenih mreţa.

1. Burger King, 2009.

Kako bi promovirao novi hamburger, Burger King je stavio tuĊa prijateljstva na kušnjukada su najavili kam panju kako nude besplatni hamburger svakome tko izbriše deset prijatelja sFacebooka. Ono što je zanimljivo je to da je svatko od “ţrtvovanih” prijatelja bio obaviješten da je upravo njihov kolega izabrao hamburger nad njihovim prijateljstvom. Nakon tjedan danakampanje više od 233.000 ljudi je ţrtvovalo prijatelje s Facebooka za hamburger te je Facebook

blokirao kampanju pozivajući se na povredu privatnosti. Ova je kampanja osvojila brojnemarketinške nagrade u 2009, ukljuĉujući zlato za Web aplikacije i ADC Hybrid nagradu na ArtDirectors Annual Awards 2009.

2. Dove, 2013.

Internetski hit 2013. je zasigurno Dove sa svojom kampanjom o ljepoti ţena – Dove RealBeauty Sketches. Kompanija Dove je pozvala nekoliko ţena da sjednu pored slikara koji je potom slikao njihov portret iskljuĉivo temeljem njihovog osobnog opisa. Zatim, slikar je zamolio potpune strance da opišu te iste ţene. Nakon što su portreti završeni, obješeni su jedni pokrajdrugih – razlika je bila i više nego oĉita. Dove je ovom kampanjom htio ukazati na negativnu percepciju koje ţene imaju o sebi. U kratko vrijeme Dove kam panja je zaradila preko 60 milijuna

pogleda na Youtubeu! Ovo je izvrstan primjer k ako kompanija moţe potaknuti svijest o sebi isvome proizvodu aktivirajući emocije kod svojih potrošaĉa.

3. Ikea, 2009.

Jedan od primjera najjeftinijih marketinških strategija je zasigurno Ikein virtualni salon!Kako bi promovirali svoj novootvoreni dućan u Malmu, marketinška je agencija otvorilaFacebook profil Ikeinom menadţeru Gordonu Gustavssonu i postavila 12 fotografija koje su

prikazivale prostorije salona Ikea. Korisnici su mogli osvojiti predmete sa fotografija na naĉin daga oznaĉe opcijom “tag” i upišu svoje ime, a to su morali napraviti, naravno – prvi. Ova

nagradna igra pokrenula je lavinu, sa tisuće ljudi koji su mahnito komentirali, dijelili i tagiraliIkeine fotografije koje su se potom pojavljivale na njihovim profilima, naslovnicama i zidovima.

Idealan primjer besplatne promocije i širenja svijesti o brandu, bez velikog truda kompanije!

4. Volkswagen, 2010.

Volkswagenov projekt “fun theory” bazirao se na idejama ljudi kako dosadne isvakodnevne stvari uĉiniti zabavnima. 2010. dosjetili su se postaviti mjeraĉ brzine u centar jednoga grada. Svatko tko je prošao pokraj mjeraĉa i vozio po ograniĉenju automatski je ulazio uVolkswagenovu nagradnu lutriju. Odliĉna ideja koja potiĉe oprezniju voţnju, ali i zasigurno podiţe svijest o brandu.



11

4. BUDUĆNOST INTERNETSKOG MARKETINGA

4.1 Svijetla budućnost i trendovi u internetskom marketingu

Iako smo već do sada utvrdili kako je internet fenomen te kako će rijetko koja kompanija

opstati na današnjem trţištu ako ne prihvati nove trendove i tehnologiju, mogi struĉnjacismatraju kako unatoĉ svim uspjesima, internet neće moći u potpunosti zamijeniti tradicionalneoglašivaĉke kanale. U današnje vrijeme, sve se više poduzeća okreće objavljivanju originalnih izanimljivih sadrţaja na internetu nego klasiĉnoj reklami jer smatraju kako takav naĉin promidţbeima veće efekte. Zapitajte se malo, hoćete li prije zapaziti nekakvu pop-up reklamu za novi

proizvod koja vas više dosaĊuje nego zanima, ili ćete proĉitati post na nekoj od društvenih mreţao, primjerice, nagradnoj igri u kojoj je nagrada novi, ekstra popularni proizvod koji jednim

klikom miša moţe postati baš vaš?

Prema ĉasopisu Forbes u 2014. godini biti će aktualno sljedećih sedam trendova :

1. Rast popularnosti “content” marketinga

Najjednostavnije objašnjeno – content marketing je originalan i autentiĉan sadrţaj kreiranu dvije svrhe: da privuĉe paţnju kupca ili korisnika te mu na neposredan naĉin predstavi proizvode i usluge, odnosno da posluţi za generiranje komunikacije i interakcije s korisnicima nadruštvenim mreţama. Ovakva vrsta marketinga predstavlja revoluciju s obzirom na to da po

rezultatima nedavnih istraţivanja Content Marketing Associationa obiĉni potrošaĉ kvalitetnomsadrţaju na internetu poklanja 25 minuta, za TV spot izdvaja standardnih 30 sekunda, dok za

billboard tek 8 sekunda, a sama cijena content marketinga je uglavnom znatno niţa. 5

2. Oglašavanje putem društvenih medija zahtjeva raznolikost

Do pred nekoliko godina, kompanije su bile ograniĉene na oglašavanje putem neko likodruštvenih mreţa (Myspace, Facebook, Twitter). No, s obzirom na popularnost koju su dostigle itrendove koji se neprestano mijenjaju, svjedoci smo neprestanog pojavljivanja novih mreţa kaošto su Pinterest, Instagram, Google +, Tumblr itd. Upravo zbog toga, poduzeća se nalaze u dilemina kojoj se društvenoj mreţi reklamirati. Odgovor je: na ĉim više društvenih mreţa, ako jemoguće – na svima! S obzirom na to da je svaka od njih drugaĉija i privlaĉi drugaĉiju publiku,omogućavaju da se vaš proizvod proširi na veći broj trţišta. U praksi, ovakav se naĉinmarketinga pokazao iznimno profitabilnim iz razloga što brendu i poduzeću donosi popularnost i prepoznatljivost.

3. Oglašavanje koristeći fotografije

S obzirom na to da su potrošaĉi “bombardirani” besmislenim informacijama putemraznih promidţbenih poruka, marketinški struĉnjaci okrenuli su se drugom naĉinu promidţbe – fotografijama. Ako pogledate profile nekih poznatijih kompanija na društevnim mreţama primjetiti ćete kako njima dominiraju upravo fotografije i ostali zanimljivi sadrţaji dok jekoliĉina teksta svedena na minimum. Potrebno je ţeljeni proizvod/uslugu reklamirati

5 www.planb.hr, ožujak 2014.

http://www.planb.hr/





12

ukomponiranu u sadrţaj koji će javnosti biti zanimljiv ili će im na neki naĉin privući paţnju,moţda potaknuti neke emocije i sliĉno.

4. Manje je više

Jedan od vodećih trendova jest zapravo minimalizam. Pogledate li neku od marketinškihkampanja gigantskih kompanija kao što su Apple ili Google zamijetiti ćete kako je njihovaglavna odlika – jednostavnost. Kao što je svima znano, kompanije su oduvijek svoj marketing

bazirale na porukama koje doslovno “vrište” bojama i tekstom. Sada je to drugaĉije; kompanijese trude privući potrošaĉevu pozornost jednostavnošću.

5. Sadrţaj će morati biti kompatibilan sa pametnim telefonima

Iz razloga što sve više ljudi pretraţuje i koristi internet pomoću smartphone ureĊaja,kompanije će jednostavno morati prilagoditi postojeće web stranice pametnim telefonima iliizraditi mobilnu verziju (moţda i mobilnu aplikaciju) iste. Sve više korisnika svoje raĉunalo

zamijenjuje pametnim telefonom pa je stoga vrlo vaţno omogućiti tim korisnicima programe kojiće biti kompatibilni njihovim ureĊajima jer mnogi struĉnjaci smatraju da bi nedostatak istihmogao dovesti do smanjenja konkurentnosti same kompanije.

6. Ciljane reklame postaju sve efikasnije

Kada posjetite neku od web stranica vrlo ĉesto vas vaš preglednik upita ako ţeliteomogućiti kolaĉiće tj. cookiese. Upravo ti kolaĉići pamte stranice, proizvode i usluge koje ste pregledavali, te će vam te iste proizvode i usluge ponovno “nametnuti” putem promidţbenih poruka dok pretraţujete druge stranice koje moţda uopće nisu povezane sa tim istim proizvodom. Studije pokazuju kako je zapravo podsjećanje potencijalnog potrošaĉa na proizvodkoji su već primjetili vrlo uĉinkovito i u većini sluĉaja dovodi do kupnje.

7. SEO (optimizacija web stranice) i “socijalni signali” postaju sve vaţniji

Rangiranje web stranice poduzeća na nekom od pretraţivaĉa postaje od sve većevaţnosti. Jedan od novih pojmova jesu “socijalni signali” koji su zapravo komentari i preporukekoji su generirani sa neke od društvenih mreţa. Studije pokazuju kako potrošaĉi poklanjaju više paţnje sadrţaju koji ima više “lajkova” i komentara jer im ulijevaju više povjerenja i potiĉuznatiţelju. Isto tako, pretraţivaĉi kao što su Google koriste socijalne signale kako bi vašu pretragu po kljuĉnim rijeĉima poredao po relevantnosti, a uz to, i po popularnosti.

6

Sukladno svemu navedenome, moţemo zakljuĉiti kako internet ima itekako velikuvaţnost u marketinškoj kampanji svakog poduzeća te ga s pravom moţemo svrstati meĊunajjeftinije i najuĉinkovitije naĉine oglašavanja i promocije. S obzirom na to da svaki medij imasvoju publiku i trţište na koje “cilja” smatramo kako su tiskovine, televizija, radio ali i billboard

oglasi još uvijek uĉinkovito sredstvo oglašavanja, ali u puno manjoj mjeri nego što je to biosluĉaj do prije nekoliko godina.

6 www.forbes.com, ožujak 2014.

http://www.forbes.com/

http://www.forbes.com/



13

4.2 Mraĉna strana internetskog oglašavanja

Jedna od negativnih strana internetskog oglašavanja je zasigurno pitanje profitabilnosti.Potaknuti uspjehom drugih, mnogi u posao ulaze bez jasne vizije i strategije što dovodi do poslovanja sa gubitkom te naposlijetku do propasti. Za primjer moţemo ponovno uzeti one

slavne dot.com kompanije iz 90. – ih. Drugi problem interneta jest velika konkurencija, velik broj mreţnih stranica i informacija koje za poduzeće mogu predstavljati opasnost da ostanuneprimjećeni, a potrošaĉe mogu samo frustrirati i zbunjivati. Z bog velikog broja konkurenata

koji su u neprestanom rivalstvu, potrebno je konstantno osluškivati trţište i biti inovativan,snalaţljiv i maštovit. Istraţivanja pokazuju da ako web stranica ne privuĉe paţnju potrošaĉa uroku od 8 sekundi, on odlazi na drugu stranicu, što je veliki pritisak na marketinške struĉnjake. E-oglašavanje je zapravo “dvosjekli maĉ” što znaĉi da zbog jedne pogreške ili loše povratneinformacije u trenu moţete izgubiti na desetke, ako ne i stotine stalnih ali i potencijalnih potrošaĉa.

Privatnost na internetu je pitanje koje se povlaĉi već godinama. Svi korisnici interneta

koji sudjeluju u aktivnostima na mreţnim stranicama moraju unijeti svoje osobne podatke uzobećanje kako se oni neće zloupotrijebiti. No, većina marketinških struĉnjaka prikuplja upravo te podatke potrošaĉa te ih koristi u osobne svrhe za provedbu istraţivanja trţišta, marketing svojih proizvoda ili u razmjeni baza s drugim tvrtkama. Mnogi su potrošaĉi zabrinuti zbog ove prakse tesmatraju kako se time krši njihovo pravo na privatnost.

Još jedna od negativnih strana internetskog oglašavanja jesu neţeljena e- pošta, napadnioglasi ili pak neovlašten pristup kolaĉića na raĉunalo potrošaĉa. Vrlo je tanka granica izmeĊuzanimljivog sadrţaja ili reklame te sadrţaja koji moţe potpuno poljuljati imidţ i reputacijukompanije. Upravo zbog toga treba biti oprezan i taktiĉan te nenametljiv.



14

5. ZAKLJUĈAK

Kada bi morali izdvojiti po nama najvaţniju znaĉajku interneta odabrali bi – komunikaciju tj. interakciju. Prije interneta, proizvoĊaĉi su teško mogli od potrošaĉa dob iti

povratnu informaciju, poglavito u tako kratkom roku. Odnosi na trţištu bili su “hladniji” i

“stroţi”, sa usmjerenjem iskljuĉivo na rast i razvoj kompanije te profit kao glavno mjerilouspjeha na trţištu. Smatramo kako je upravo internet donio prekretnicu u cijelokupnom poslovanju.

S pojavom interneta otvorile su se nebrojene mogućnosti što se tiĉe oglašavanja ali inaĉina poslovanja! Poduzeće zahvaljujući internetu na raspolaganju ima sve moguće informacijeo potrošaĉima, nadolazećim trendovima, ĉak i o strateškim potezima konkurencije, što uvelike

moţe olakšati poslovanje i doprinjeti razvoju kompanije. Razvojem e-poslovanja skratili su semnogi poslovni procesi, a neki zasigurno olakšali. Pojavom Amazona, poduzeća su poĉela prepoznavati internet kao izvrstan kanal prodaje koji iskljuĉuje posrednike i time smanjuje trošak proizvoda/usluge što se odraţava pozitivno i na kompaniju i na potrošaĉe.

Sredinom 90.-ih kada se internetski marketing poĉeo razvijati, glavna sredstvaoglašavanja bile su vlastite i tuĊe web stranice te zamorni nemaštoviti skoĉni oglasi. Nastankomdruštvenih medija marketing poprima potpuno novo znaĉenje pretvarajući društvene servise u platformu za oglašavanje. Jedna od najpoznatijih je zasigurno Facebook koji je iza sebe ostavio

mnoge konkurente zahvaljujući stalno rastućem broja korisnika upravo zbog jednostavnostikorištenja, stalnih inovacija, mnogih interaktivnih aplikacija te mogućnosti otvaranja profilakompanija. Ovim putem poduzeća su u mogućnosti odašiljati promidţbene poruke odabranojgrupi ljudi, povećati svijest o brandu te samim time i broj potrošaĉa, s obzirom na to da

potencijalnih potrošaĉa ima na milijune. Uspješnost promidţbene kampanje lako je mjerljiva, a sdruge strane puno jeftinija od ostalih konvencialnih naĉina oglašavanja. Mišljenja smo kako je

virusni marketing ukomponiran u Facebook oglašavanje najuĉinkovitije sredstvo kojimkompanija moţe postići najbolje rezultate (prethodno navedeni primjeri Burger Kinga, Ikee ali i

Ţivotinjskog carstva koji je tema našeg case studya) iz razloga što takvi interaktivni i zabavnisadr ţaji sami po sebi reklamiraju poduzeće, uz najmanji uloţeni napor.

Kako su se mediji, a s njima i komunikacijski kanali promijenili tako se promijenio i

marketing. Razvojem internetskog marketinga došlo je do promijene konvencionalnog marketing

miksa. Današnji marketing miks po mišljenju struĉnjaka ĉine digitalni proizvodi i e-usluge, novemetode odreĊivanja cijena, marketinška komunikacija putem interneta, internet kao kanal prodaje

i distribucije. Marketinški miks će se zasigurno mijenjati i u budućnosti zbog dinamiĉnosti tr ţištai svakodnevne promijene trendova.

Potiskujući ostale komunikacijske medije, internet postaje najmoćniji masovni medijdanašnjice. Iz razloga što svaki proizvod ima svoju ciljanu skupinu, smatramo kakokonvecionalni kanali neće išĉeznuti. Iako ima i svoje negativne strane, one su nezamijetne sobzirom na prednosti i koristi koje su već odavno postale dio naše realnosti.



15

POPIS LITERATURE

Knjige1. Grbac, B., Stvaranje i razmjena vrijednosti, Sveuĉilište Rijeka, Ekonomski fakultet, GrafikaOsijek, Rijeka, 2012.

2. Cox, B., Koezler, W., Internet marketing za hotele, restorane i turizam, Zagreb, 2005.3. Kotler, P., Wong, V., Saunders J., Armstrong G., Osnove marketinga, MATE, Zagreb, 2006.

4. Sudar, J., Keller, G., Promocija, Informator Zagreb, 1991.5. Kotler, P., Bowen, J. T., Makens, J.C, Marketing u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i turizmu,

ĉetvrto izdanje, MATE, Zagrebaĉka škola ekonimije i managementa, 2010 .

Ĉlanci 6. Škare, V., “Je li potreban novi okvir upravljanja internetskim marketingom?”, Trţište, Vol. 23, No. 2 Sijeĉanj 2012.

Web stranice

7. internetworldstats.com, oţujak, 2014. 8. socialmediatoday.com, oţujak, 2014. 9. jasam.hr , oţujak, 2014. 10. planb.hr, oţujak, 2014. 11. forbes.com, oţujak, 2014. 12. blog.hubspot.com, oţujak, 2014. 13. econsultancy.com, oţujak, 2014. 14. ignitesocialmedia.com, oţujak, 2014.















Documents

Internetski Marketing