I (2014) 2, 197208.aNaFORa 197 Joanna RKAS UDK 821.163.42.09 Jirsak, M. Sveuilite Adama Mickiewicza u PoznanjuIzvorni znanstveni rad Fredy 10, 61-710 Pozna Primljeno: 5. svibnja 2014. rekasus79@gmail.comPrihvaeno: 6. listopada 2014. INTERPRETACIJSKI KLJU PARADIGME JIRSAKOVA STVARALATVA Pjesma se ne moe tumaiti, ona se moe osjetiti.Kada tumaimo pjesmu, tumaimo rijei, a ne pjesmu. (Sudeta 1995: 7) Nitko ne vie. // (...) Nitko ne osjea / eksploziju tiine. (Mirko Jirsak, Strah) Saetak Osnovnijeciljovogradapokuajpronalaenjaidekodiranjainterpretacijskoga kljuaknjievnogstvaralatvaMirkaJirsaka(1909.1999.),hrvatskogpjesnika, pisca,publicistaiprevoditelja.Potragazastvaralakimmodelompodrazumijeva odreivanjeovjekaizastihova,tj.pjesnikovesvijestikojaseizraavaunjegovu stvaralatvu.Ralambaobuhvaatiskanezbirkepjesama:Pjesme,Licezaoknom, Sa ruba ravnice, Most i Sadra i pijesak, kao i neobjavljene izbore lirike: Kantilena Pjesmeizvanzbirki(1927.1945.),Bojeiobluci iKasnisati.Crpeiizkulturnog (prijesvegafilozofskogiknjievnog)kanonauskladuspotrebomotkrivanjaljud-skogbivstva,MirkoJirsakgradilirskisubjektnaKierkegaardovuontolokomsta-tusuovjeka,Sartreovojljudskojusamljenosti,strahuDostojevskogodunutarnje slobode i kranskoj relaciji ja ti. Revalorizirajui ih sukladno svom svjetonazoru i talentu, paradigmu svoga stvaralatva zasniva na 1. antropologiji osame, tj. koncep-cijitranscendentalnogbeskunitva(utemeljenojnaparadoksuovjekaislobode koja podrazumijeva da se ono to se zbiva moe zapravo odvijati drukije, kao to je i ono to se ve dogodilo moglo izgledati sasvim suprotno) i 2. ljudskom individuali-zmu (nemogunosti funkcioniranja u okvirima mi i pjesnikog evociranja drutvenih psihikih stanja). Kljune rijei: Mirko Jirsak, interpretacija, paradigma, lirski subjekt, SrenKierkegaard Mogui utjecaji Jirsakovoknjievnostvaralatvoukojemu seogleda njegov jedinstvenimi-saonisustavrezultatjesudjelovanjaimbenikameukojimaznaajnomje-INTERPRETACIJSKI KLJU PARADIGME JIRSAKOVA STVARALATVA Joanna RKAS, Interpretacijski klju paradigme Jirsakova stvaralatva 198 sto zauzima kulturni (prije svega filozofski i knjievni) kanon.1 Odnos prema njemu,ovisanosubjektivnomizboruisustavu vrijednostikoji potuje knji-evnik,2neposrednoutjeenaproizvodenjegovastvaralatvabilouobliku kontinuiranjabiloumjetnikerevalorizacijeiliaknegacije.Pokuajotkri-vanja modela oteavaju, kao prvo, svijest o trima mogunostima njegove in-terpretacije,tj.rekonstrukcije(vjernoimitiranje,prisjeanjenaizgubljenoi njegov povratakmeu ive), kreativnog nastavljanja (potivanje kanona po-vezanog sa suvremenimkulturnim trendovima) i parafraze (esto u umjetni-ki negativnom smislu uporabe uzora s ciljem izraavanja egocentriranih i/ili egocentrinih tenji), a kaodrugo, analiza iskljuivo knjievnih djela Mirka Jirsakakojaivotopisnepodatkesvodinagodineobjavljivanjanjegovih zbirki.Ovajjeraddaklenastavakpokuajaistraivanjaovjekaizastihova (Jirsak2004.2009.)kojinastojitemeljiti analizuna umjetnikom tekstu.3 Ralambaobuhvaatiskanezbirkepjesama:Pjesme,Licezaoknom,Sa ruba ravnice, Most i Sadra i pijesak, kao i neobjavljene izborelirike kojeje prirediopjesnikovsinknjievnikPredragJirsak:Kantilena,Pjesmeizvan zbirki (1927. 1945.), Boje i obluci i Kasni sati.4 Na temelju osnovnih poda- 1Podpojmomkanonpodrazumijevami1.skupinuknjievnih,filozofskihidr. djela kojoj je (obino) akademska institucija pripisala sredinju vanost za odree-nu kulturnu zajednicu (Protrka 2008: 25), i 2. model (Kronick 2001: 42 citirano za Protrka2008:2).Viditakoer(Biti2000:245247,natuknica:kanon).Tijekom ralambe pokuavam pokazati Jirsakov kulturni kanon, tj. autorov korpus tekstova kulturenakojimagradisvojpjesnikiopusiuijojvizurimoemotajopus interpretirati. U daljnjem tekstu rije kanon bit e zamjenjivana sinonimima (za po-trebe ovoga rada) model i uzor. 2 U skladu s teorijom da je nemogua objektivna analiza kulturnog ivota, neovisna o specifinim jednostranim stajalitima. Bez sustava vrijednosti ne postoji naelo iz-dvajanjamaterijalaismisaonogpoznavanjafenomenarealnosti.Razumijevanjeu znanosti o kulturi povezano je sa subjektivnim principima, brigom o iskljuivo tim sastavnimdijelovimastvarnostikojisupovezanisprocesimakojimapridajemo kulturno znaenje (Weber 1985: 74).3 Rad je inicirao tekst ovjek u potrazi za Bogom Kranska paradigma u pjesma-ma Mirka Jirsaka, napisan povodom 20. pjesnikih susreta Drenovci 2009. Drugi dioralambepredstavljaizlaganjeBekstvoutuinu,Nekolikoreiopesmama MirkaJirsakanapisanozakonferencijuInterdisciplinarnostijedinstvosavremene nauke, Sveuilite u Istonom Sarajevu, 22. 24. svibnja 2009. Interpretacijski klju Jirsakova stvaralatva trei je lanak, a tako zamiljen rad zatvara Przemilczenia w dzieach przemilczanego twrcy. Przypadek Mirka Jirsaka (Rkas 2012). U pripremi je monografija o Mirku Jirsaku, radnoga naslova: Nevolja i sloboda ovjeka Studij filozofije Mirka Jirsaka, koja e objediniti sva dosadanja istraivanja. 4 Veliki dio grae ine rukopisi neobjavljenih radova Mirka Jirsaka, od kojih je nje-govsin,PredragJirsak,priredio(izmeuostaloga)trizbirke:ovjekizastihova. Mirko Jirsak1909.1999.2009.;Pjesmeizpostume; Kantilena Pjesme izvan zbirki. Sve su one zapisane u word formatu, sa skraenicom rtf. ili doc. iza naslova, adarovaomiihje,kaomalidioopsenerukopisnedokumentacije,PredragJirsak, kojemu dugujem zahvalnost za nesebinost i susretljivost.I (2014) 2, 197208.aNaFORa 199 taka koji situiraju pisca u odreenom knjievno-povijesnom i filozofsko-po-vijesnomkontekstu pokuat upokazatimogui utjecaj izvornogkanonana oblikovanje Jirsakovemislii njezinihknjievnih odraza,5 kao i uzroke i po-sljedicetaloenjaraznihkulturnihuzora(svjetskih,europskih,aliinjihove iznimne6 hrvatske realizacije) i pjesnikog sustava vrijednosti.7

Kada1926.MirkoJirsakobjavljujesvojeprvepjesme(Maloae, ProljetnicvijetiMojaelegija)(usp.JirsakKronologija),nahrvatskojknji-evnojsceniiezavauporabaekspresionistikeinovosimbolistikestilske paradigme i sve popularniji postaje pjesniki ezgistencijalizam.8 Pustolovinu s pjesnitvom poinjedakle u trenutku kada je topos nadovjeka koji moe, znaitrebatemeljitiivotnanebubezBogatranscendentnogpojmakoji eli propisivati vjene zakone ve na izmaku i ustupa mjesto krizi duevne stabilizacije, relativnosti znanja iosjeaju da znanost i spoznaja nisu besko-nani procesi, ve da im se blii kraj. Novi trendovi u svjetskoj filozofiji nisu ipakproturjeilistarima,negosunanjihovimtemeljimagradilinoveprije-dlogeanalizestarihpojmova.Akojeranijekaosbioprevladankozmikim redom,od30-ihgodina20.stoljearedjeprobaobitizavedenusamom shvaanjuosnovaznanja.PeriodukojemJirsakobjavljujezbirkePjesme (1929)iLicezaoknom(1933)ipienizpjesamakojeostajuizvanzbirki (Jirsak2009b),obiljeenjeprakticizmomuokvirukojeganapjesniku svijest utjeu dva temeljna naela: 1. djelovanje, bolje od istog razmiljanja, omoguavarazlikovanjeistineodzablude;2.znanjeimapraktiancilj,tj. trebasvjesnosluitidobrojsvrsi(Tatarkiewicz 1995:333).9Tako se, pored neopozitivizma,natemeljimastarefilozofijeSrenaKierkegaardaraa kranski pravac egzistencijalizma.Ako uobzir uzmemo tematsku razinu Jirsakova stvaralatva, onda iz-vore filozofije njegove knjievne paradigme moemo traiti u ekspresioni-stikominovosimbolikommotivskom sloju. Naime,stvaralatvoje Mirka Jirsaka ini se, kao prvo, obiljeeno itanom graom i duevnim stanjem hr-vatskihekspresionista koji, slijedei Nietzschea, ne proglaavaju neporecivu Bojusmrt,negoustihovimavoderaspravesaSvevinjim.Ikadnajvei hrvatskiekspresionistikipjesnikAntunBrankoimipiedaNebojeve 5 Graenih dakle na onome to je ve identificirano (Protrka 2008: 28).6Rabeipojamjedinstvennemislimnazajednikiiujedinjen,negospecifian, izniman, izuzetan. 7OsustavuvrijednostiMirkaJirsakapisalasamuradovima(Rkas2012,2014a i 2014b). 8CvjetkoMilanjaomeujehrvatskoekspresionistikopjesnitvogodinama1914. i 1928.Uanalitikomdijelukasnogekspresionizmazapaasvojevrstanprijelazod ekspresionistikestilskeparadigmekpoetkuegzistencijalistikepoetike(Milanja 2000: 213). Istie takoer mladoliriki novosimbolizam kao vremenski paralelnu (s ekspresionizmom) pojavu (Milanja 2007).9 Ako drukije nije naznaeno, prijevodi s poljskoga rad su autorice lanka. Joanna RKAS, Interpretacijski klju paradigme Jirsakova stvaralatva 200 dugopraznina/bezBogaiserafina(imi1996:Praznonebo,83),tone znaidajezauvijekizgubiovjeru.Priznavidanevjeruje(...),iminije odustaood traganja zaBogomismislom postojanja(Pieniek 2000: 115). Dovoenjeupitanjekranskogsvjetonazoranijepresudnozanjegovood-bacivanje, nego za potrebu neprekidnog traenja odgovora na bivstvena pita-nja.iminijeposumnjaojednomidefinitivno.Rascjepnastaoutrenutku sumnje ne da se lako ispuniti. Pjesnik je neprestano pruao svjedoanstva o toj rastrganosti. ak je u najpesimistinijim stihovima stalno traio konani smisaouBogu.(Pieniek 2000:112)Sumnja u transcendentnuosobukoja neoznaavanjezinunegacijuprebacilajemostpremakatolikomisuton-skomekspresionizmukojieotiiodegocentrinaisticanjalirskogasub-jektainjegovepatosneveliine(Milanja 2000:228). Tiina umjesto krikai mirenje sa sudbinom unato pobuniobiljeavaju poetike paradigme stvara-latvaureSudeteiNikoleopa.Upisivanjeuzaviajni,ruralnikrajolik, negativna slika grada i osjeaj usamljenosti povezan s jedne strane s istaknu-tom pozicijom pjesnikog stvaranja, a s druge s transcendentalnim beskuni-tvom(Milanja2000:219)konotiralirikuDobrieCesaria,dokJirsakovi pejsai(npr.Jirsak1929:Suton,8,Predkiu,10,Pejsa,11idrugi)mogu biti odraz novosimbolikog utjecaja. Na takvom tlu hrvatske realizacije Nietzcheova svijeta bez Boga (oda-brane,izrazitoogranieneuizboruiprikazuautoriceovogteksta!),10kon-cepcijenovogaovjekaiaktivistikepozicijepojedinca,predstavnikadru-tvakojiseupjesnikojkomunikacijisluikrikom,dolaziuJirsakovoj umjetnikojparadigmidosusretasuskrsnutimSrenomKierkegaardom ijomsufilozofskomcestomkrenuli,iakosusedostabrzonjihoviputovi razili,MartinHeideggeriJeanPaulSartre.Alibuenjemisaonogsustava danskogfilozofa,teologai knjievnikaprouzrokovalo jetakoer vraanjeu ivotpotreberedakojijeposljedicadjelovanja,stjecanjaznanja.Timje redom, isto tako, bio obuhvaen proces miljenja, odraavajui se u radu koji se ne afirmira uzvienim, patetinim i glasnim rijeima, nego svakodnevnom slubom.Rijejedakleomarksizmu,popularnomod 30-ihgodina 20. sto-ljeakodsveuilineljeviceZapadneEurope. elimipak naglasitida sena osnovianaliziranihtekstova,Jirsaknemoepromatratikaopristalicajedne filozofijeinijednogknjievnoguzora,negokaosvjesnimislilackojinate-meljuraznihkanonapoinjestvaratisvojuumjetnikuparadigmukoja,po-red neporecive evolucije pjesnikove misli u vremenu, sve do njegove zadnje pjesme, posjeduje istaknute odlike jedinstvenosti.Lirski subjekt Jirsakova pjesnitva jednim dijelom ini se proizvodom Kierkegaardoveralambeontolokogstatusaovjeka.Potrebaobjanjava- 10RazdobljeijikrajobiljeavaistovremenoipoetakJirsakovaknjievnikovanja, poznatokaomeuratno,modernizamposlijemoderneipovijesnaavangarda,kako istieCvjetkoMilanja,ipakjesloenijenegosetonaprvipogleddadezakljuiti (Milanja 2007: 59). I (2014) 2, 197208.aNaFORa 201 nja vjerodostojnosti ljudskoga postojanja, utemeljena na analizi njegove rela-cijesosnovnimnaelomBogomzasnovananauvjerenjudajeovjek neshvatljiv spoj konanosti i beskonanosti, materije i duha, ovozemaljskog i transcendencije,upisanajeufundamentalnanaelakranskeparadigme Slatinanina. Postupak dolaska do dna ljudske egzistencije, do sri, do onoga to pojedinca ini ovjekom, koji je prema Dancu mogu u neponovljivom i trenutanomegzistencijalnomiskustvu slobodeljudskevolje, svijesti ovje-koveogranienosti,straha,smrti,dostupnomiskljuivousamoiitiini (Sownikfilozofw:134),kodJirsakaodreujestrategijulirskogsubjekta koji bira osamu i utnju: Ptica glasa istinska / ne pjeva u zboru (Jirsak 2009: Usamljeni pjeva, 5).Kierkegaardovasamoaiodsutnostgovora,povezanespjesnikom negativnomslikombunogikaotinoggrada,suprotstavljenomenjiza idilom bezbrinosti smjetenom u rodni kraj (O, ja hou i traim smirenja. / Jahoutihogamira./Idile./Poljaisela(Jirsak1929:Narastanku,31)), dajelirskomsubjektusamotrenutkeprividnesree.utnjagasmiruje,ali osamamui,aizlaziznjetraiuskladuskranskimnaelomdaovjek postajejaukontaktusti(Paprocki1997:15).Natajsenainipakraau Jirsakovumisaonomsustavuantropologijaosamejertajjekontaktsusret bespredmetni(Jirsak1981:Susret,44),ovjekostajesmvezan/zabol svijeta (Jirsak 1981: Biti sam, 35) i nema kome kazivati / bol svoj sunovratan (Jirsak 1981: III, 55). Zbog nemogunosti kontakta s drugim ovjekom, zbog podizanjazida(Jirsak1981:Zid,16),pokuavasepomiritisasamoom (Jirsak 2009: Taj zid, 13) koja mu donosi sve veu patnju i kolebanje u vjeri (Jirsak 2009: Zbunjenost, 6). Na Sartreov nain postaje svjestan uasne real-nostisvogapostojanja; injenicedasuustvari sviljudi usamljeni, samo to nijesvatkotogasvjestan(Sartre2005:140).elimipaknaglasitidaJirsak, prihvaajuifilozofskuidejuslobodekojurealiziraugranicamaslobode ljudskevoljedaneodBoga,nikadaneprihvaadasvakaodlukautjeena stanje svijeta i da je svatko odgovoran za sve ljude. Zbog toga tef Bezak ne dobivatraeniodgovordrugiovjekneelipreuzetiodgovornostzanje-goveodlukeiudaljitistrailasastazenjegove(Jirsak2009c:Dilematefa Bezaka, 165). FilozofskiiknjievnikanonikojistojeupoetkuJirsakovastvarala-tvainjihovpjesnikikreativninastavakkojinepodrazumijevaimitiranje nego umjetniku modifikaciju ili ak promjenu, podreeni su u procesu kon-struiranjastvaralakeparadigmeSlatinaninanjegovoj tenjida stekne pra-vu slobodu, tj. prevlada zarobljenitvo vanjtine. Kao to su junaci legende o Velikominkvizitoru (Braa Karamazovi) Fjodora Dostojevskog upregnuti u dijalektikuslobodeinevolje(Bierdiajew2003:193),takoiJirsakovlirski subjektnapoetku,uprvomreduuzbirkamaPjesme,LicezaoknomiSa ruba ravnice, podsvjesno bjeiod prave, unutarnje slobode jerje se plai. PrijenegotojeupjesmamasadranimauSadriipijeskuuspioshvatitii poeti egzistirati u apsolutnoj slobodi ovjeka kojega u duhovnom ivotu ne Joanna RKAS, Interpretacijski klju paradigme Jirsakova stvaralatva 202 ograniavavanjskisvijet(namentalnomplanu),moraojeproiputotkri-vanja i prevladavanja ljudskog paradoksa koji se ogleda u tome to se ovjek osjea usamljen i svim snagama eli to duevno stanje promijeniti. Izabravi pokuajkontaktasdrugimovjekomkojinijeisto,negoparalelnobivstvo (Bierdiajew 2003: 193), izlae seopasnosti razoaranja i, kao posljedici, jo veoj usamljenosti. U tako skiciranom procesu konstituiranja filozofije Jirsa-koveparadigme,lirskisubjektusukobuslobodesljubavlju,umjetnikom nadarenouidrutvenimzahtjevima,dakleuprocesuotkrivanjaunutarnje slobode, prolazi kroz dva glavna, istovremena stadija koja oteavaju mogu-nost uspjeha. Osjeaji beskunitva, enje za krajolikomdjetinjstva, jedna-kosti s prirodom rodnoga kraja, kojoj se poslije odlaska u grad ne moe vie vratiti,omamljujuga,uvodeusamoui stvaraju opasnostodegocentrizma, patosauispovjednojlirici,individualnostikojateiizolacijiinetraikon-takt s drugima. Transcendentalno beskunitvo Pjesnikiosjeajislikatranscendentalnogbeskunitvatemeljesenapa-radoksuovjekaisameslobodekojapodrazumijevadaseonotosezbiva moe, zapravo, odvijati drukije,kao to je i ono to seve dogodilo moglo izgledatisasvimsuprotno(Tischner2002:46).Sdrugepakstrane,prema Martinu Haideggeru, ovjek nije u svojim izborima sasvim slobodan: ogran-iavajugaranijiizbori,njihoveposljediceisituacijaukojojsetrenutano nalazi (Sownik filozofw: 108). ovjeku oduzeta mogunost biranja rodnoga mjesta u pjesnikoj antropologiji osame utjee na daljnje ivotne izbore iako pjesnik ne rjeava ni njegovu prigodnost ni opravdanost. Na rubu ove ravni-ce moda sam po nudi, / a moda i kakvom grekom; / al' nisam vas izdao, drumovi dragi, nikad - / i bol sam svoj gutao sa smijekom. (Jirsak 1953: U Slavoniji,7)Zvonakojaoglaavajuskoripoetakmiseipozivajuljudena sastanaksasacrum,svetou,transcendencijom,tajnom,onimtojenepo-znato(Dalekotamouselu,/veernjazvonazvone;Ognjenivitezdana/U zapadkrvavtone.(Jirsak1929:Suton,8))dovodedoodlukeopromjeni mjesta stanovanja, selidbi, traenju sree izvan rodnoga krajolika (npr. Jirsak 1933: Odlazak, 14). Tako se pojavljuju prve slike ovjeka zarobljenoga pri-rodomkojauPjesmamaezne,plaezalirskimsubjektomipokuavaus-poritinjegovodlazak.estimpostupkompersonifikacijeodreenielementi prirode,prijesvegabiljniiivotinjskisvijet,oblaci,vjetarikia,obraaju musesmolbomdaostane:OstaniovdjeAnele/arobnoapuelug;/ Gorko e za tobom plakati / Leptiri mali, na drug. // (...) Ostani ovdje, ne idi,/Molitecijelilug/Igorkozatobomplae,/Leptirimali,nadrug. (Jirsak 1929: Ostani ovdje, 14); Sjeam se ivo / pred polazak moj / kod nas je bilo tuno / kroz osam je dana / padala kia, / i snijeg, / i vrijeme je bilo / neobino runo. (Jirsak 1933: Odlazak, 14) Kljunu poziciju u oblikovanju I (2014) 2, 197208.aNaFORa 203 takve slike svijeta zauzima pjesmaPred kiu (Jirsak 1933: 10), u kojoj slika nadolazeegnevremenazapravopredstavljapredoavanjeodlaska.Ogleda se to u prvom redu u pridavanjuvinogradu tipino ljudskih osjeajakojiiz-raavaju neizvjesnost i strah: Vinograd teko die / I neto sluti, sluti... Na taj ganainprirodazarobljuje,lirskosejapoinjeosjeatikaonjezinin-tegralnidioidokonazanjimvene,onosenemoeosloboditiiznjezina zagrljaja. Ispunjuju ga sjeanja na rodno mjesto povezana s mirisima, oblici-ma,cestamaionpolakogubimogunostpronalaenjasreeizvannjezina domaaja. Priroda ga zarobljuje, omamljuje, uzima u svoju vladavinu. Potre-snaslikauPjesmimojeispovijesti(Ikadpoedrue,satapomuruci,/ zavijenom stazom slavonske ravnice, / priae ti trave, / hrast, uma i ptice / dasusviumeni/ijasamusvemu.(Jirsak1933:5))predstavljaipak duevno stanje koje e evoluirati zahvaljujui sukobu osobina prirode kojima seovjeknemoekarakterizirati.Ikada senapoetku, u citiranomedjelu, predajevjetrovimaeznuai opisujesebekaooblakna visini, tri desetljea kasnijepodie,iakoneizreen,neverbalizirandoslovno,zidkojipoivana svijesti da samo vjetru put je slobodan (Jirsak 1962: Na ulici, 48).UkranskojparadigmiMirkaJirsaka ovjekjekaojedinina svijetu slian Bogu, stvoren na Boju sliku. Samo je on, u cijelom kozmosu, mjesto gdje se susreu materija i duh. Zato je u njemu prisutna priroda, ali on nije istovjetansnjom;ovjekjemikrokozmosizbogtoganikadanemoebiti dioprirode(Bierdiajew2003:193).Meutim,osobakojakozmosshvaa kaoharmoniju, jedinstvoired,imasklonostsebe podreditiprirodi. Kada je ovjeknakonprvogagrijehaotpaoodBoga,ondasesvijetdanljudimau vladanjeodvojioodnjih.Ikaotoosobanemoetraiti,otkrivatiusebi BojuslikusamoposredstvomrazmiljanjaoSvevinjemuipisanjaoNje-muzanosnihpjesama,istotakonemoevratitisebikozmos,dobitigana-trag.Shvaanjeopisaneovisnosti,spoznajadajerelacijaovjek-priroda (kozmos) graena na iluziji svijesti, predstavlja poetak stjecanja prave, unu-tarnjeslobode.KodJirsakovalirskogsubjektaproceszadobivanjatoga znanjaobuhvaatrenutanusreukojudajepoistovjeivanjesprirodom (Osamljenodrvoobarajuvjetrisastrana/svih,/al,jasammiraninad ravnicomtih;/uzemljusuvrstouraslikorijenimoji,/pasamnadovom ravnicom ponosan vis / to stoji. (Jirsak 1953: Jablan, 22)) i odlazak u grad, bijeg u civilizaciju koju je ovjek stvorio borei se sa determinizmom priro-de, ali iji je dah daviteljski a norme ne daju slobodu (Bierdiajew 2003: 74). Ugradu podsvjesno trai osloboenjeodograniavajue ovisnosti o prirodi (Toporow2000: 35),aliu tomljudskom proizvodu ne nalazi rjeenjezago-netkesvogapostojanja.IakoJirsakbrzoodlaziodopisnelirikekojatreba, tojenaglaavanonajeeuzadnjemstihu,deskripcijomprirodeodslikati duevnostanjelirskogsubjekta(npr.Oblaci nebom plove, / Jedan drugoga lovi,/Isveje takomirno/K'obolnisnovimoji.(Jirsak1929:No, 9)), on dugonemoe prevladati zarobljenitvo prirode. U tom arobnom krugu do-lazi ak i do paradoksa junaka Sartreova romana: elim izai, poi bilo kuda, Joanna RKAS, Interpretacijski klju paradigme Jirsakova stvaralatva 204 negdjegdjebihstvarnobionasvommjestu.(...)Alinigdjenematakvog mjesta. (Sartre 2005: 141)Vlastitimizboromupisanudrugeivotneprilike,preseljenugrad, ezneiutomosjeajudolazidoopasnostiderealizacijestvarnosti.ovjek koji treba ivjeti rabeimateriju i duh poinje boraviti u snovima, vraati se uspomenama,imaeljuda seneopireiluziji. Matao povratku djetinjstvu, vremenukadjenetkodrugiotacpreuzimaoodgovornostzanjegove odluke. Spas mu donose sumnje, postaje svjestan da je vraanje u san (Jirsak 1981: Kraj iluzija, 49) droga koja ga ini ovisnim o ivotu bez razmiljanja. Postatidioprirodeznaipredatisevlastideterminizma,mirnopreivjeti ovozemaljskiivot,prateiprirodnitijekposlovaihijerarhije.Spajanjesa ivotomkozmosaneoslobaaovjeka,veprouzrokujenjegovootapanjei ieznue.(Bierdiajew2003:76)Izbavljenjeizzarobljenitvaprirodeikao posljedicatogaiztranscendentalnogbeskunitvaizrazitojeprisutnoveu zbirciMost,dokpotpunopostajeupjesmamatiskanimauSadriipijesku, gdjeelementiprirodeneodreujuovjekanitijeonnjimapodreen,nego preko njih nalazi puninu unutarnje slobode. Crni grozd na stolu // Crne moje misli/zgruane/ugrozdcrni.(Jirsak1981:Crnigrozd,46);Staramoja petrolejskalampa/staklenicilinder/(bezsjenila)/naormaru./Davno mrtvastvar.//Mismosekrajnje/raali,/ivjeli,/snjomusvojulazili mrak. (Jirsak 1981: Moja stara petrolejska lampa, 72) U obzoru individualista Izlazakizzarobljenitvaprirodeodvijasesanalognimprocesomnarazini lirskisubjektdrutvo.Autotematizam,prisutanuJirsakovimpjesmama, poinjeodslikepoistovjeivanjasastanovnicimarodnogakrajaiodba-civanjauzviene,patetineiegocentrineslikepjesnika:Ovomzemljom lutaju pjesnici / vitezovi bola. // (...) oni su zaarani kraljevi bola / i imaju na glavama krune / njihov je ivot razbita lira / to ima na vjetru strune. // A jasabankaseljakekue/gledamkakoprolazerijekeubogara,/kakose isprepliu snovi / sa srcem to vjeno vara, / kako je tvrda korica kruha, / i kako je bolan svijet. // Zato lomim krila za let / i idem s njima / ovom umor-nom zemljom. (Jirsak 2009b: Pjesnici, 24) Rob drutva u prvim zbirkama ne prihvaadaklestvaralatvonepovezanosaivotomobinihljudi,naeks-presionistikinainelipostatipredstavnikovjeanstva(svedenognasta-novnika njegova rodnoga kraja) i u svojoj dui vriti sintezu njihovih osjea-ja.11Ipak,pjesnikodpoetka,pouzorunasutonae,neistiepatosnuveli-inulirskogsubjekta,tomuomoguavapostizanjeshvaanjaumjetnikog ina kao osloboenja iz zarobljenitva, tj. prelaska od ropstva do slobode, od raskomadanostidointegracije,odbezlinostidolinostiiodpasivnostido 11 Usp. Polanowski (1976: 30). I (2014) 2, 197208.aNaFORa 205 stvaralatvaduhovnosti.Natakvomtluekspresionistikaantropo/subjek-tno-centriranostkaostrategijalirskogsubjekta(Milanja 1995: 107; Pieni-ek2000:112)uJirsakovupjesnitvunijejednomzauvijekutvrena,nego evoluiraod razdvajanjana suosjeanjesdrutvom rodnoga kraja iautocen-trizma u zbirkama Pjesme i Lice za oknom i, djelomino, Sa ruba ravnice, k jasno izraenom autocentrizmu u lirskoj ispovijediMosta te Sadre i pijeska. Prevladavanje navedene dihotomije posljedica je procesa izlaska iz ovje-anstvaipoimanjesebekaoosobe.Opisivanaverelacijaja/osobas ti/osoba predstavlja druguontoloku razinunegoja u mi. Drutvo posjeduje egzistencijalnoznaenje, ali nijeniosobaniegzistencijalnosredite kojese nalaziiskljuivoupojedincuinjegovimodnosimastiimi(Bierdiajew 2003:76).ZbogtogauJirsakovojliricisvedo60-ihgodinatrajeunutarnji procesosobaanjaodzarobljenitvadrutva,kojijevrlojasnoizraenu autotematskim pjesmama gdje subjekt ispovijedi odreuje sebe na nesiguran, negativno(usmislutuno)konotirannainpoistovjeivanjasautnjom, jekom i samo nekoliko puta krikom (npr. Jirsak 1962: Nad bezdnom, 18).Nemogunostfunkcioniranjauokvirimami,kojablokiraipjesniko evociranje drutvenih psihikih stanja, ne moe biti prevladana ni u kontaktu (bezintegracije)sministi.Ostajuiskljuivosamoa:Svatkojeusebi/ ovjek sm (Jirsak 1962: U asu buenja, 6), strah i uasavajui osjeaj zat-vorenostiubezvunomprostoru.Bojimse./Strahme/stranevedrine.// Nitkonevie.(Jirsak1962:Strah,42)Zahvaljujuisamoiistrahu,Jirsa-kova ispovjednalirika ipaknijezaraena autotematskim isticanjem prividne individualnosti,nemaunjojegocentrizma.Lirskisubjekt,iakopatizbog osamljenosti, aktivan je sudionik samoe stvaralakog pojedinca koji doiv-ljavasukobunutarnjeguniverzalizmasobjektiviziranimuniverzalizmom (Bierdiajew 2003: 101). Iako su ranije u osami dominirale praznina i nemo, uspio je izai iz zaaranoga kruga drutva i ne pasti u ropstvo samoga sebe i svoga ega. Zatvaranje u samoi dovelo ga je do svijesti da je on sm zapravo pristaobitirobprividnoprevladavajuesile,strahaodsmrti,bolizbog samoe, prolaznosti vremena: Trenuci su / strani kad se broje. / I okrutni. // Zatonealimnatebe,/negonasat/bezbrojanika.(Jirsak1981:Jesili kadgod...,28)Zatojeusvojojposljednjojzbircipjesamaveosloboen zarobljenitva prirode (Za stolom ravnice / pijem svoj mali rum. // Svakom je potrebna / neka estoka kap. // (...) Moja ravnica / moja estoka kap. (Jirsak 1981:Zastolomravnice,25);Tugomoja/zvijeriubijena(Jirsak1981: Ravnica,35);Svejebilodobro.//Djetinjstvo,/mladost,/zreladob.//I sjekira/utrulipanj/zasjeena(Jirsak1981:Svejebilodobro,75))i drutva (ljudi, ovjeka i samoga sebe; Bila je to greka, / to nae vezivanje. / I bila je alost, / to nae razvrgnue. // Ili tek sudbina? (Jirsak 1981: Dilema, 31))tesvjestansvakodnevneslubekojujevrioda otkrije toznaibiti ovjek (Okrenuvi posljedni list / osjetih / bole me ruke. // Ne od rada. / Ne odgodina.//Odsumnje.(Jirsak1981:Sumnja,74)).Zato,svrhunski konstruiranomironijom,moerei:Izloio sam se / u izlog svijeta. // Jedna Joanna RKAS, Interpretacijski klju paradigme Jirsakova stvaralatva 206 iskrenost,/jednavjera,/jednanada.//Uljeportreta.(Jirsak1981:Ulje portreta, 96) U toj pjesminemavie straha koji je ljudska nevolja, ali nema ni pomirenja sa ivotom, jer ono je povezano sa svijeu da iza sebe ostavlja nekudrugurealnost,mogunostdrukijegizboraipostavljanjepitanjabili modabilobolje.Ovdjejelirskisubjektsmjeteniznadsvakogzarobljeni-tva i na taj nain stvaranje nije u Jirsakovumisaonom sustavukrik za ivo-tom,12 nego oslobaanje iz ropstva. Iako su plodovi umjetnikog ina materi-jalni, grubi, stvaralaki je proces izvan vremena i ovjeka ini osobom.TraeiinterpretacijskikljuparadigmeJirsakovastvaralatva,pri-mjeujemoprijesvegapotivanjeizvornih kanona13iz kojihknjievnik crpi u skladu s potrebom otkrivanjaljudskoga bivstva. Revalorizirajui ih sukla-dnosvomsvjetonazoruitalentu,dodajeborbuzaslobodukojupoduzima ve u prvim pjesmama, tj. prevladavanje zarobljenitva vanjtine koja izazi-va potrebu suosjeanja s drutvomi straha koji je posljedica svihvladavina. Svatkomora tu borbu poduzeti sm jerei sam odgovarati za svoje izbore. Izdrite rekao je, ni trenutka ne smijete popustiti. Izmuit e vas, ali ete je imati. Neu izdratirekao sam.Morate!uzrujao se.To je borbaza ivot!(Jirsak2009c:DilematefaBezaka,157)Odlazeiodpatosnogjau imemi,dotiebt ljudskogpostojanja,onogato obiljeava svakoga,onoga imesusviljudipovezani.Gradifilozofijuosobe.Znaprevladatizarob-ljenitvo, kunju pitanja: Svi varaju, Vladimire. Zar cijeli ovaj na ivot nije jedna prevara? (Jirsak 1974: 8) Izvori Jirsak, Mirko. 1929. Pjesme. Virovitica. Jirsak, Mirko. 1933. Lice za okno. Zagreb. Jirsak, Mirko. 1953. Sa ruba ravnice. Osijek. Jirsak, Mirko. 1962. Most. Mala biblioteka poezije, 47. Zagreb. Jirsak, Mirko. 1974. Kerneval cvraka. Osijek: Revija. Jirsak, Mirko. 1981. Sadra i pijesak. Predrag i Nada Jirsak, prir. Zagreb: Lykos. Jirsak, Mirko. 2004. 2009. ovjek iza stihova. Mirko Jirsak, 1909. 1999. 2009. Predrag Jirsak, prir. (rkp.)Jirsak, Mirko. 2009a. Pjesme iz postume. Predrag Jirsak, prir. (rkp.) 12 Pomirenje sa ivotom i krik za ivotom odnose se na Prpiev uvod u Mrtvi grad citiranizdjelaCvjetkaMilanje:Regionalizamjeafirmacija.Onjesintezaitradi-cija.Iakojestvaranjekrikzaivotom,zaoblikovanjem,ondajeizadnjibolni osjeaj lepoteotkrivenja.(...)tko eznati,kakojenastalamisaoMrtvogGrada? Tekmujeautorvidiojasne obriseujednomkrvavomsutonu,osjeajuipomirenje sa ivotom. (Milanja 2000: 210) 13 Vanih za njegovu kulturnu zajednicu, vidi biljeku br. 1. I (2014) 2, 197208.aNaFORa 207 Jirsak,Mirko.2009b.Kantilena.Pjesmeizvanzbirki(1927.1945.).Predrag Jirsak, prir. (rkp.)Jirsak, Mirko. 2009c.Ucjena. Predrag Jirsak, prir. Drenovci: Opinska narodna knjinica Drenovci. Literatura Bierdajew, Mikoaj. 2003. Niewola i wolno czowieka. Zarys filozofii persona-listycznej, Henryk Paprocki, prze. Kty: Wydawnictwo. Biti, Vladimir. 2000. Pojmovnik suvremene knjievne i kulturne teorije. Zagreb: Matica hrvatska. Jirsak, Predrag, Mirko Jirsak. Kronologija ivota i rada. (rkp.) Milanja,Cvjetko.2000.Pjesnitvohrvatskogekspresionizma.Zagreb:Matica hrvatska. Milanja,Cvjetko.2007.Hrvatskinovosimbolizam.Knjievnarepublika,br.07-08-09. Paprocki,Henrykks.1997.Lewimyszczylitajemnicaczowieka.Esejo bohaterach Dostojewskiego. Biaystok: Orthdruk. Pieniek,Krystyna.2000.PjesnikostvaralatvoAntunaBrankaimia. Jadranka Nemeth Jaji, prevela. Zagreb: Matica hrvatska. Polanowski,Edward.1976.Opoezjipolskichekspresjonistw,u:Przegld humanistyczny, 2. Protrka, Marina. 2008.Stvaranje knjievne nacije. Oblikovanje kanona u hrvat-skoj knjievnoj periodici 19. stoljea. Zagreb: Filozofski fakultet. Rkas, Joanna. 2012. Przemilczenia w dzieach przemilczanego twrcy. Przypa-dekMirkaJirsaka.U:Tabuwokuszerokootwartym.N.Dugosz,Z. Dimoski, red. Wydawnictwo, Pozna: Naukowe UAM, 219226. Rkas,Joanna.2014a.ovjekupotrazizaBogom.Kranskaparadigmau pjesmama Mirka Jirsaka. Communio 40/120, 118127. Rkas,Joanna.2014b.AmaninsearchofGod.Christianparadigminthe poems of Mirko Jirsak. Slavia Occidentalis (u postupku objavljivanja). Sartre, JeanPaul.2005.Mdoci. JacekTrznadel,prze.WydawnictwoZielona Sowa, Krakw. Sownikfilozofw.Filozofiapowszechna.1997.BolesawAndrzejewski,red. Pozna: Dom Wydawniczy REBIS. Sudeta, uro. 1995. Izabrana lirika. Nikola Milievi, prir. Zagreb: Erasmus na-klada. imi, Antun Branko. 1996. Izabrane pjesme. Naa brda. Tehnika pjesme. Mile Peorda, prir. Zagreb: Erasmus naklada. Tatarkiewicz,Wadysaw.1995.Historiafilozofii.Tomtrzeci.FilozofiaXIX wieku i wspczesna. Warszawa: Wydawnictwo Naukowe PWN. Pytajcoczowieka.MylfilozoficzaJzefaTischnera.2002.Wadysaw Zuziak, red. ks. Krakw: Wydawnictwo Znak. Joanna RKAS, Interpretacijski klju paradigme Jirsakova stvaralatva 208 Toporow,Wadimir.2000.Miastoimit.Bogusawyko,prze.Gdask: Wydawnictwo sowo/obraz terytoria. Weber, Max. 1985. Problemy socjologii wiedzy. Warszawa. INTERPRETIVE KEY TO THE WORKS OF MIRKO JIRSAK Summary Joanna RKAS Institute of Slavonic Philology UAM Pozna Fredry 10, 61-701 Pozna rekasus79@gmail.com Theprimaryobjectiveofthestudyistofindanddecodeaninterpretivekeytothe worksofMirkoJirsak(19091999),aCroatianpoet,writer,journalistand translator.Inthesearchofhismodelofcreativity,Itrytogetasenseoftheman behind the verse, i.e. the poetic consciousness, which is expressed in the works. The analysis includes published collections of poetry: Poems (Pjesme), The Figure in the window(Licezaoknom),Fromtheendoftheplain(Sarubaravnice),Bridge (Most), and Sand and gypsum (Sadra i pijesak), poetry left in manuscript: Cantilena. Poemsoutsideavolume(19271945)(Kantilena.Pjesmeizvanzbirki(1927.1945.),Coloursandstones(Bojeiobluci)andLatehours(Kasnisati).Usinga cultural canon (mainly a philosophical and literary one ) and in accordance with the needtoexplorethehumanexistence,MirkoJirsakbuildsalyricalsubjectonthe ontological status of human beings by Sren Kierkegaard, human loneliness by Jean Paul Sartre, fear of inner freedom by Fyodor Dostoyevsky and Christian relation of I andyou.Re-evaluatingthemaccordingtohisownworldviewandtalent,hiswork paradigmisbasedon:1.anthropologyofloneliness,i.e.theconceptof transcendentalhomelessnessand2.humanindividualism(theimpossibilityof functioning within the boundaries of we and evoking social mental states in a poetic way). Keywords: Mirko Jirsak, interpretation, lyrical subject, paradigm, Sren Kierkegaard